Ko e Tohi ʻa Hēvaní

  http://casimir.kuczaj.free.fr/Orange/tonga.html

 Voliume 3

 

Lolotonga ʻeku ʻi he Ko hoku tuʻunga angamahení, naʻe fakafokifā pē ʻeku fakatokangaʻi ʻoku ou mavahe mei hoku sino, ʻi loto ʻi ha siasi.

Naʻe ʻi ai ha taulaʻeiki naʻá ne kātoangaʻi ʻa e Feilaulau Fakalangí.

Tangi ʻita ʻo pehē:

"Naʻe pehe ʻe ʻOku ʻikai ha feituʻu ke mālōlō ai e pou hoku Siasí!"

 

Hangē ko ʻene leá Naʻa ku sio heni ki ha kolomu naʻe ongo ki ʻolunga ʻa e langi.

ʻI he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo Naʻe ʻi he kolomu ko ʻeni ha kau taulaʻeiki, kau pisope, katinale mo ha niʻihi kehe Kau Māʻolungá. Naʻa nau poupouʻi ʻa e kolomu. Naʻá ku sio ofi ʻaupito.

Mo ʻeku Ne u ʻohovale ʻi heʻeku mamata ki ai ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ko ʻení,

-naʻe fuʻu lahi ʻaupito vaivai

-ko e founga ʻe taha pala

-taha mamatea

-taha ʻufiʻufi ʻaki e pelepela.

Tokosiʻi pē Naʻa nau lava ʻo poupouʻi ʻa e kolomu.

 

ʻO fakatatau ki ai Naʻe vaivai e kōlomu masiva ko ʻení.

Naʻe ʻikai ke ne lava Tuʻu maʻu koeʻuhí ko e ngaahi tuki naʻá ne maʻú.

 

ʻI hono tumuʻakí tuʻu ʻa e Tamai Maʻoniʻoni ʻa ia,

-mo e ngaahi seini ʻo e koula mo e huelo mei hono tokotaha kotoa, naʻa ne fai ʻa e meʻa kotoa pe

-maʻá e puke ʻa e kōlomú pea

- haʻi mo e fakamaama ʻa e kakai naʻe ʻi laló

(mo e kapau kuo hola ha niʻihi ke tauʻatāina ke popo pemuddier).

Kuo Naʻá ne feinga foki ke haʻi mo fakamāmaʻi ʻa e māmaní kotoa.

 

Lolotonga Naʻa ku siofi kotoa ʻeni, ko e taulaʻeiki naʻa ne fakafiefiaʻi ʻa e feohi.

(ʻOku ou tui ko Hotau ʻEikí, ka ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi) naʻe ui au ke u ofi ki ai kiate ia peáne pehē mai kiate au:

 

"ʻOfefine hoku,

kumi ʻi he he toki tuʻunga fakaʻofa moʻoni ia hoku Siasí!

Tatau pē Ko e kakai ko ia ʻoku totonu ke nau poupouʻi ia, ʻoku demolishing ia. ʻOku nau maʻu ia taaʻi mo ʻalu ke fakaongoongokoviʻi ia.

 

Ko e faitoʻo pe ʻe taha Kiate au, ko hono tuku ke tafe ha toto lahi

-faʻu ia ko e ha falekaukau ke lava ʻo fai ia

-fufulu ʻeni pelepela mo e

-Fakamoʻui ʻa e ngaahi kafo loloto ko ʻeni.

 

ʻI he taimi, ki he ʻa e toto ko ʻeni,

-kakai ko ʻení ʻe fakamoʻui, fakamālohia, mo fakaʻofoʻofa,

-lava pē ke ngaahi meʻalea ke lava ʻo tauhi ke tuʻu maʻu mo tuʻu maʻu ʻeku Siasi".

 

Kuo tanaki atu:

"ʻOku ou maʻu koe ui ke ʻeke pe ʻoku ke fie maʻu

-hoko ko ha moʻua ai, ko ia ai,

-hoko ko ha tauhi fānaú ke poupou ki he kōlomu ko ʻení ʻi he ngaahi taimi ko ʻení taʻe-faʻa-liliu."

 

ʻUluakí, Naʻá ku ongoʻi tetetete ʻiate au, koeʻuhí he naʻá ku manavasiʻi naʻa ʻikai ke ne maʻu ʻa e mālohí.

Pea u ʻoatu.

Naʻá ku mamata kiate au ʻākilotoa ʻe ha kāingalotu tokolahi, kau ʻāngelo mo e ngaahi laumālie ʻi he fakahaohaoá, pea mo naʻe fakamamahiʻi au ʻe he uipi mo e ngaahi meʻangaue kehe.

 

Kamataʻangá Naʻá ku manavasiʻi. Hili iá

-lahi ange Naʻá ku faingataʻaʻia, ko e lahi ange ia ʻeku holi ke faingataʻaʻiá, pea

-Naʻá ku ʻahiʻahiʻi faingataʻaʻia ʻo hangē ha huʻamelie melie.

 

ʻoku ou Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e fakakaukau ko ʻení:

"Ko hai ʻokú ne ʻiloʻí? Mahalo pē ʻe hoko e ngaahi mamahi ko ʻení ko ha founga ke fakaʻosi ʻaki ʻeku moʻuí pea ngaohi au fai ʻeku hola fakaʻosi ki hoku lelei pe ʻe taha! »

 

Ka ʻi he hili hono maʻu ʻI heʻeku fuʻu faingataʻaʻia lahí, naʻá ku mamata, ki heʻeku fakameʻapangoʻia lahi ʻi he meʻá ni Kuo teʻeki ai ke fakaʻauha ʻe he faingataʻaʻia ʻeku moʻui.

ʻE ʻOtua, ʻa ia mamahi vakai,

ko e meʻa ʻeni ʻofa ke taʻofi au ʻe he kakano pelepelengesi mei he fakatahaʻi au ki hoku Lelei taʻengata!

 

Peau Mamata ʻi ha fakapo lahi ʻi he kakai naʻe ʻi he takele ʻo e kolomu.

Hono ʻikai fakalilifu fakatamaki!

Ko kinautolu ʻoku ʻikai Naʻe tokosiʻi ʻaupito ha niʻihi ne uesia.

Ko e fakaʻuliaʻia ʻa e naʻe aʻu mai ʻa e ngaahi filí ki he feinga ke tāmateʻi ʻa e Kāingalotú Tangataʻeiki!

 

Pea u ʻasi pehee

-toto ko ʻení pea ko e kau faingataʻaʻia ko ʻení ʻa e founga ke ngaohi ai ʻa kinautolu ʻoku mālohí Naʻe

- ʻi ha faʻahinga founga pehē Ke lava ʻo poupouʻi ʻa e kolomu ʻo ʻikai toe poipoila.

 

ʻAa! Ko e ha Ne hoko mai ha ngaahi ʻaho fiefia kimui ange!

Ngaahi ʻAho ʻo e Ikuna mo e melino.

Ko e fofonga ʻo e Naʻe hangē naʻe fakafoʻou ʻa e māmaní.

 

Ko e kolomu Naʻe maʻu ai hono ʻuluaki luster mo e fakaʻofoʻofa. Mei he ʻOku ou feʻiloaki mo e ngaahi ʻaho fiefia ko ʻeni te ne ʻomi

Lahi fau lāngilangi ki he Siasímo e

ʻaupito fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtua ko ʻeni ʻoku ʻulu ki aí!

 

ʻI he pongipongi ní naʻe haʻu hoku faʻahinga ko Sisuu ʻo ʻave au ki tuʻa mei he Ko hoku sinó ʻi loto ʻi ha siasi.

Naʻá ne foaki mai leva Mavahe toko taha pē ai.

Ko e ʻi he ʻI he ʻao ʻo e Sākalamēniti Tāpuakí, ne u fai ʻeku ʻofa angamahení.

Ko ia ʻi heʻeku fai iá, naʻá ku sio kotoa pē pe he ʻikai ke u sio ki heʻeku melie Sīsū.

Ko e meʻa tofu pē ia Naʻá ku sio kiate ia ʻi he funga ʻōlitá ʻi he fōtunga ʻo ha kiʻi tamasiʻi ʻokú ne ui au mo ʻene kiʻi nima fakaʻofoʻofa.

Ko hai naʻá ne mei maʻú Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ʻeku fiemālié?

naʻá ku puna kiate ia, pea ʻikai ke u toe fakakaukau ki ai, naʻa ku faʻofua kiate ia pea ʻUma.

 

Ka ʻi he lolotonga ʻo e Naʻe fakahoko ʻe he fanga kiʻi toʻonga faingofua ko ʻeni ha tafaʻaki mamafa.

Naʻá ne fakahā mai kiate au naʻe ʻikai hounga kiate ia ʻeku ʻuma mo kamata ke teke au hala. Neongo ia, naʻe ʻikai ke u tokanga ki he meʻa ni, ka naʻa ku ʻalu Naʻá ku pehē ange ki ai:

 

ʻE Hoku ʻOfaʻanga, ʻI he ʻaho ʻe tahá naʻá ke loto ke fakahā mai koe kiate au mo ʻuma mo

ʻuma pea ʻoku ou maʻu koe foaki kakato ʻa e tauʻatāiná. Ko au he ʻaho ni ʻoku fie maʻu fakahā atu kiate koe. ʻAa! ʻOmi kiate au ʻa e tauʻataina ke Fai ia! »

 

Neongo ia Naʻá ne kei fakasītuʻaʻi pē au. ʻI heʻeku mamata ʻoku ʻikai ke u Naʻá ku tuʻu pē ʻo pulia.

Ko hai lava ʻo talaatu ʻeku fuʻu ʻita mo e loto hohaʻa ʻi he taimi ne u maʻuʻi hoku sinó? Siʻisiʻi Hili ia, naʻa nefoki mai.

 

Talu mei ai Naʻá ku fie kole fakamolemole kiate ia ʻi heʻeku taʻeʻiloá,

Naʻá Ne fakamolemoleʻi au ʻo fakahaaʻi mai kiate au ʻene angavaivai. Naʻa ne talamai, ʻuma mai kiate au:

"Fiefia ʻo hoku lotó, ʻoku ʻafio maʻu ai pē hoku faka-ʻOtuá ʻiate kimoutolu.

Founga naʻa ke faʻu ʻaki ngaahi meʻa foʻou ke u fiefia ai, ko ia ʻoku ou fie fai ki koe." Ko ia ne u ʻiloʻi ko ha pauʻu ʻeni naʻá ku maʻu ʻosi.



 

Ko Hoku Sīsuú teʻeki ke hā mai he pongipongí ni,

Kuo maʻu ʻe he tēvoló naʻá ne feinga ke fakahā ia kiate au ʻaki ʻene toʻo ʻa e fōtunga ʻo Sīsuú.

 

ʻIkai maʻu ʻI heʻeku ongoʻi ʻa e ngaahi ola angamahení, naʻe kamata leva ke u veiveiua. Ko Au Kuo fakamoʻoni hingoa au, pea ne u tā leva kiate ia ʻa e fakaʻilonga ʻo e kolosí.

Fesiofaki Fakaʻilongaʻi, naʻe tetetete ʻa e tevolo.

Naʻá ku faingataʻaʻia he taimi pē ko iá fakafisingaʻi, kae ʻikai sio ki ai.

 

Taimi nounou pe mei ai naʻe hoko mai siʻoku ʻofaʻanga ko Sīsuú.

Ka, ʻi heʻeku manavasiʻi naʻa tuku ʻa e laumālie ʻulí ke ne kei ʻi ai pē,

Naʻa ku feinga ke ʻoku fekauʻi atu ia, ke kolea e tokoni ʻa Sīsū mo Melé. Maʻa e ʻo fakafiemālieʻi au, pea folofola mai ʻa Sīsū kiate au:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ke ʻiloʻi pe ko Au pe ʻikai,

ʻa e Kuo pau ke tukutaha hoʻo tokangá ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo e lotó ʻa ia Vakai

-ʻeke atu ʻo tatau ai pe pe te nau teke koe ki he angamaʻa pe angakovi.

 

Talu mei ai ko e angamaʻá,

- hoku natulá He ʻikai ke ne lava ʻo fakahā ha meʻa ka ko e ngaahi meʻa angamaʻa pē ki heʻeku fānaú."

 

ʻAʻaku Naʻe ʻave au ʻe Sisu fakaʻofa mei hoku sino.

Naʻá ne fakahā mai kiate au ngaahi hala ʻoku fonu ʻi he kakano ʻo e tangata. He toki fakaʻauha moʻoni!

ʻoku ou manavasiʻi Fakakaukau pe ki ai. Naʻá ne fakahā mai ha meʻa naʻe hoko ʻi he ʻataa. Naʻe mate fakafokifā ha tokolahi. Ko e māhina ia ʻo e Māʻasi.

 

Fakatatau ki heʻeku Toʻonga moʻui, naʻa ku lotu

-tauhi ʻa e nonga mo e

-maluʻi ngaahi ʻimisi pe ʻoʻona mei he ngaahi fakamamahi fakamamahi pehee mo e ngaahi tau kuo lilingi.

 

Lolotonga tui hono kalauni talatala,

naʻa ku maʻu ia mei he Naʻá ma hili ia ʻi hoku ʻulú, ke fakafiemālieʻi ia.

Ka, ʻi heʻeku fakameʻapangoʻia lahi,

Naʻá ku fakatokangaʻi ia ʻi he meimei naʻe motuhi ʻa e ʻakau talatala kotoa pe ʻi hono ʻUlu Maʻoniʻoni Taha,

koeʻuhi ke Naʻe ʻikai ha fuʻu loko meʻa ia ke u faingataʻaʻia ai.

 

Naʻe faingataʻa, ʻo ʻikai ha toe tokanga mai kiate au. Naʻa ne fakafoki mai au ki he hoku mohenga.

Naʻa ku sio ki heʻeku mafao mai e ongo nimá pea faingataʻaʻia ʻi he mamahi ʻo e tutukí. Naʻá ne ʻave au hono ongo nimá, kolosi ʻiate kinautolu ʻo haʻi ʻaki ha kiʻi maea siʻisiʻi. Koula.

 

ʻIkai kumi ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa ni, pea motuhi hono ʻea fefeka, Naʻá ku pehē ange ki ai, "ʻE hoku ʻofaʻanga fakaʻofoʻofa, ʻoku ou ʻoatu kiate koe

-ngaahi toʻonga ʻa e hoku sino,-ngaahi toʻonga kuo ke fai, pea

-meʻa kotoa pē ngaahi toʻonga kehe te u lava ʻo fai ʻi he taumuʻa pe ke fakafiemalieʻi koe pea fakalāngilangiʻi kimoutolu.

 

ʻIo!

ʻoku ou fie maʻu ʻa e Ngaahi Feʻaveʻaki Paʻangá

-ʻo hoku siʻono kiʻi laumata, -ʻo hoku loungutu mo e kotoa ʻo hoku laumata naʻe ngaohi pe maʻa kātaki muʻa!

Kalānite, lelei Sīsū

- Mē ʻOku fakamoʻoniʻi maʻu pē ʻe hoku ngaahi huí mo e ngaahi neave ki heʻeku ʻofa ki he ko koe! »

 

Ko Au quoth:

"ʻA e ngaahi meʻá ni kotoa ʻa ia ʻoku fai ʻi he taumuʻa pe ʻe taha ke fakafiefiaʻi au ke u ulo atu ngingila ʻi muʻa ʻiate au ke tohoakiʻi hoku mata fakalangí. Fishhook lahi fau e ngaahi toʻonga ko ʻeni,

-neongo kapau ʻoku ke ʻunuakiʻi ha eyelid,

- ke u ʻoange kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga naʻa nau mei maʻu kapau te u fai ia.

 

Ko e moʻoni

ngāue lelei ʻi he ia, pea maʻongoʻonga foki,

-ʻa ia ʻoku ʻikai ngaohi pe maʻaku,

ʻoku nau hangē ha koulá ʻumeʻumea, puna,

-ʻoku ʻikai Ulo.

ʻoku ʻikai ke u ʻoange ki ai ʻikai ko ha kiʻi hila! »

 

Ko ia ʻoku ou pehē: Naʻá ne pehē ange, " ʻAa! ʻEiki!

ʻOku fefe Faingofua ki he efú ke ne fakaʻuliʻi ʻetau ngaahi tōʻongá!"

 

Sīsū Hoko atu:

"ʻOku ʻikai te ke ʻOku totonu ke ke fakatokangaʻi ʻa e efú koeʻuhí he ʻe luluʻi ia. ʻOku Ko e meʻa kuo pau ke ke fakatokangaʻí ko e taumuʻá."

Hangē ko ʻene leá ʻeni, naʻe haʻihaʻi ʻe Sīsū hoku ongo nimá. Naʻa ku talaange ki ai, "ʻOiaue ʻEiki, ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí?"

 

Naʻá netali ange:

"ʻOku ou tui ki ai. Koeʻuhí, ko e taimi ʻokú ke ʻi he tuʻunga ai ke tutukí, ʻoku ou plachi.

Pea talu mei ai ʻOku ou loto ke valokiʻi e kakaí, ʻoku ou haʻihaʻi ho ongo nimá ʻo hangē ko ʻení." Naʻá ne pehē, naʻá ne pulia.

 

Ki ha ngaahi meʻa kehekehe ngaahi ʻaho naʻa ku fakafepakiʻi ai ʻa Sisu koeʻuhi he naʻa ku kole ange ke tukuange pea naʻe ʻikai ke ne loto ki ai.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ke Naʻá ne fakahā mai ʻokú ne mohe, pea taimi ʻe niʻihi naʻá ne fakalongolongo ʻiate au.

ʻI he pongipongi ní Naʻe tuʻo lahi hono fekauʻi au ʻe he tokotaha naʻá ne vete atú ke u kole kia Sīsū ke ne fakatauʻatāinaʻi au. Ka naʻe ʻikai no ʻa Sisu tokanga.

 

Fakamālohiʻi mei he talangofuá, ʻoku ou pehē ai kia Sīsū:

"Ko ʻeku Siʻi Sisu, ko e fe taimi naʻa ke contravene ai ʻa e talangofua? ʻIkai ko au ʻoku loto ke fakatauʻatāinaʻí,

ko e vetehia ʻoku ne fie maʻu ke taʻofi hoʻo ʻai ke u faingataʻaʻia ʻi he tutuki.

 

Afeitaulaló ko ia naʻe pehē fau hono mahuʻinga ʻo e talangofuá ʻiate koe, ʻa e ʻulungāanga lelei ko ʻení

-kuo lalanga ʻi hoʻo moʻui kotoa mo

-ʻoku ʻi ai hoʻo ʻo iku ai ki hoʻo feilaulau ʻi he Kolosi."

 

Sīsū Naʻá ne tali mai, "ʻOkú ke loto moʻoni ke fai ha fakamamahi kiate au ʻaki haʻo fakaʻaongaʻi ia. ʻo e mama ʻo e talangofua, ʻa ia naʻa ne fakatahaʻi hoku faʻahinga ʻo e tangata ki hoku tuʻunga faka-ʻOtuá!"

 

Naʻe pehē ai, naʻá ne toʻo ʻa e hā mai ʻa e Tokotaha naʻe Tutukí ʻo ne vahevahe mai kiate au ʻa e ngaahi mamahi ʻa e tutuki. ʻOfa ke faitāpuekina maʻu ai pē ʻa e ʻEikí pea ʻofa ke faitāpuekina kotoa kitautolu ngaohi ke Maʻu Hono Nāunaú!

Pea u ongoʻi kuo fakatauʻatāinaʻi.

 

Lolotonga ʻeku ʻi he Ko hoku tuʻunga angamahení, fakafokifā pē kuó u fakatokangaʻi ʻoku ou mavahe mei hoku sino.

pea naʻe hangē ia kiate aú ke ʻalu takai ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻOi! Naʻe fefe angahalá. Ko ha meʻa fakamamahi ke mamata ki ai!

 

ʻI ha feituʻu ʻe taha ʻoku ou maʻu maʻu ha taulaʻeiki naʻá ne tataki ha moʻui māʻoniʻoni.

Ko ha ko e tahá, ko ha tāupoʻou naʻe māʻoniʻoni mo pau ʻene moʻuí.

 

Tokotaha Kotoa Pē Pea naʻe fakafetongi ʻe ha toko tolu ʻa engaahi tautea lahi

ko e ʻEikí ʻOkú ne inflicts mo e tokolahi kehe ʻoku teu ke ne fakahokó. ʻOku ou talaange kiate kinautolu: "Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí? Kuo ke liliu nai ki he fakamaau totonu fakalangi?"

 

Naʻa nau tali ange:

"ʻOku tau ʻIloʻi

-ʻo e kotoa ʻo e kalavite ʻo e ngaahi taimi fakamamahi ko ʻeni mo e

-ʻoku ʻikai pehe ʻa e tangata ko ia Tukulolo

neongo kapau ʻoku toetuʻu ko ha ʻaposetolo pe naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ha toe Tokotaha Māʻoniʻoni ko Viniseni Ferrier

ko ia, mo ngaahi mana mo e ngaahi fakaʻilonga maʻongoʻonga, naʻa ne feinga ke fakaului ia.

 

Kuo maʻu ʻe he tangata lavaʻi

-faʻahinga obstinacy mo e

-ko ha mataʻitohi pehē ʻo e madness

pea naʻa mo e Naʻe ʻikai mei hanga ʻe he ngaahi maná ia ʻo ueʻi ia mei heʻene taʻetuí.

 

Ko ia ʻi he fuʻu fie maʻu vivili,

ki he ʻa e leleiʻa e tangata,

ki he tō ʻa e tahi pala ko ʻení ʻa ia ʻokú ne lōmakiʻi ʻa e kelekelé, mo

ki he ko e nāunau ʻo hotauʻOtuá Maumauʻi, fakatanga ʻe he faʻahinga ʻo e tangataʻa e Fakamaau totonú.

 

ʻIkai Te tau lava pe ʻo lotu mo foaki kitautolu ko ha niʻihi ʻoku faingataʻaʻia koeʻuhi ke lava ʻa e ngaahi ʻOfa ke fakaiku ʻa e ngaahi tauteá ki hono fakaului ʻoe kakaí."

 

Pea kuo nau tanaki atu:

"Pea ko koe, Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí? ʻOku ʻikai ʻape ke fakafeʻungaʻi koe ki he fakamaau totonu fakalangi ʻo hange ko kitautolu?"

 

ʻA ia ʻoku ou maʻu ki aí Tali:

"ʻOiaue, ʻikai! He ʻikai ke u lava ʻe au.

Talangofua kiate au ʻoku ne taʻofi ia, neongo naʻe fie maʻu ʻe Sisu.

 

Pea Koeʻuhi kuo pau ke ikunaʻi ʻe he talangofua ʻa e meʻa kotoa pe, ʻoku ʻoku fie maʻu ke u fakafepaki ki he Sīsū kuo tāpuakiʻí, koeʻuhí ke u ʻOku faingataʻaʻia lahi."

 

Naʻe pehē: Kuo pau ke ke talangofua."

Hili ia Naʻá ku toe foki ki hoku sinó neongo naʻe teʻeki ke u sio ʻi hoku sinó. ʻofaʻanga ko Sīsū. Naʻá ku fie ʻilo pe ko e fē feituʻu ʻi he māmaní Naʻe haʻu ʻa e taulaʻeiki ni mo e taupoʻou ko ʻeni.

Sīsū kiate au pehē ko ʻena haʻu mei Pelū.

 

ʻI he pongipongi ní naʻe hāʻele mai hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú ʻo ʻave au mei he hoku sino.

Pea naʻá ku sio ki ha meʻa. pea ʻe ueʻi ia mei he langí ke aʻu ki he māmaní. Naʻe fuʻu ilifia pea u kaila mo pehe ange, "ʻEi! Ko e ha ʻoku ke fai ʻe koe ʻa e ʻEiki?

Ko e hā ha fakaʻauha ʻE hoko ia kapau ʻe hoko ʻeni! ʻOkú ke pehē ʻokú ke ʻofa ʻiate au pea ʻokú ke fie maʻu Fakamanavaheeʻi au?

ʻOua te ke fai ia! ʻIkai ʻikai! He ʻikai lava ke ke fai ia! ʻOku ʻikai ke u fie fai ia ʻe au!" Naʻe folofola manavaʻofa mai ʻa Sīsū kiate au:

"Ko ʻeku ʻofefine

ʻIkai maʻu ilifia! Ko e fē taimi te ke tali ai ʻoku ou fai ha meʻá? ʻIkai ʻOku totonu nai ke u fakahā atu ha meʻa ʻi he taimi te u valokiʻi ai ʻa e kakaí?

Te u fakamālohia ho lotó ʻo hangē ha fuʻu ʻakaú

koeʻuhi ke ʻofa ke mou katakiʻi ʻa e meʻa ʻoku mou mamata ki ai."

 

ʻI he momeniti ko iá Naʻe haʻu ia mei hoku lotó ʻo hangē ha fuʻu ʻakaú.

Naʻe ʻi ʻolunga ʻa vaʻa ʻe ua naʻe faʻu ʻaki ha foka. Naʻe tuʻu hake ha taha ʻo e ngaahi vaʻá ʻi he ʻataa pea pikitai ki he meʻa naʻe Ngaʻunu. Ko ia, naʻe tuku leva ʻa e meʻa ko ia. Ko e tahá naʻe hangē naʻe ala mai ʻa e vaʻá ki he kelekelé.

 

Pea ʻoku ou foki ki hoku sinó. Naʻá ku lotu kia Sīsū ke Ne nonga. Ko Au Naʻe hangē naʻá ne tukulolo lelei ki heʻeku kole mei he ke vahevahe mo au ʻa e ngaahi mamahi ʻo e Kolosí.

Pea ʻoku pulia.

 

ʻI he pongipongi ni ko e naʻe hangē naʻe taʻemanonga ʻeku Sīsū fakaʻofoʻofá. Ko ʻene ʻalú pē pea haʻu. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ne nofo ai mo au.

Ko e momeniti kimui ange ai, ʻi heʻene tohoakiʻi ʻene ʻofa ki he fanga manu, naʻa ne ʻalu ki Sio ki he meʻa naʻa nau faí.

 

Fakaʻofaʻia lahi mo kinautolu ʻi he meʻa ne nau faingataʻaʻia aí, ʻo lahi fau

naʻe toʻo ia mei heʻenau faingataʻaʻiá ʻo lahi ange ia ʻiate kinautolu pē.

Taimi lahi, naʻe fakamālohiʻi ʻe he tokotaha naʻá ne vete ʻa Sīsuú ʻaki hono ngaahi mālohi ʻo ke u faingataʻaʻia ʻi hono ngaahi mamahí koeʻuhí ke ne lava ʻo fakanonga hoku mamahi.

 

Neongo ko Sīsū Naʻe hangē naʻe ʻikai fie maʻu ia ke fakafiemālieʻí, pea toki houngaʻia kimui ai.

Loto-lelei Naʻá ne fakamālō ki he taulaʻeikí ʻi heʻene tokangaʻi ke taʻofi e hono nima loto sauni. Naʻá ne ʻai ke u vahevahe ha faingataʻaʻia, pea ko e taha.

ʻOi! ʻOku fefe Naʻe ongo moʻoni ke sio kiate ia ʻi he tuʻunga ko ʻeni! Naʻa ne maumauʻi ʻeku Loto manavaʻofa.

 

Taimi lahi ne u Naʻá ne pehē: "Talangofua ki heʻeku māʻoniʻoní, ko e hā ʻoku ʻikai Te u toe lava ʻo taʻofi ia. ʻAa! ʻOku fuʻu taʻe houngaʻia ʻa e tangatá!

Mei he kotoa Mavahe, ʻokú ne fakamālohiʻi au ke valokiʻi ia.

Ko ia tonu pe kaihaʻasi mei hoku nimá ʻa e ngaahi tauteá.

Kapau naʻa ku ʻilo e founga ʻOku ou faingataʻaʻia ʻi he taimi ʻoku ou fakahā ai ʻeku māʻoniʻoní.

 

Ka ʻoku Ko e tangata pē ʻokú ne fakamālohiʻi aú.

Ko hono moʻoni pea naʻá ku fakatau ʻene tauʻatāiná koeʻuhi ko hoku Totó, ʻOku totonu ke ne houngaʻia.

 

Ka, ʻi he fehangahangai

ki he fai ha kovi lahi ange kiate au,

Ngaahi faʻu Ngaahi founga foʻou ke taʻeʻaonga ʻa hoku Toto."

 

Hangē ko ʻene leá Naʻá ne tangi mamahi he meʻá ni.

Ke fakafiemālieʻi ia, Naʻá ku pehē ange ki ai, "ʻE Hoku Lelei fakaʻofoʻofa, ʻoua te ke mamahi. ʻoku ou ʻiloʻi ko hoʻo ʻOku fekauʻaki lahi ange ʻa e loto mamahi mo e fie maʻu ʻoku ke ongoʻi valokiʻi ʻa e kakaí. ʻOiaue, ʻikai! ʻOua naʻa teitei pehē.

 

Koeʻuhí ʻokú ke Ko e meʻa kotoa pē kiate au, ʻoku ou fie hoko ko e meʻa kotoa pē maʻau.

"Ko ia ʻomi hoʻomou ngaahi tauteá kiate au.

-ko ha popula maʻu pe ʻi ho fakaʻauha.

Te ke lava ʻo ngaohi au kātakiʻi e meʻa kotoa pē ʻokú ke fie maʻ

 

Ko ia ai, naʻe hanga ʻe he ʻE fakafiemālieʻi hoʻo māʻoniʻoní ʻe ha ngaahi tuʻunga siʻi pē.

Pea te ke fiemalie ʻi he ngaahi faingataʻa te ke ongoʻi ʻi he taimi te ke mamata ai ki he mamahi ʻa fakatupu.

 

ʻOku fakafepakiʻi maʻu pē hoʻo Fakamaau totonú. Koeʻuhí ko e taimi ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e tangatá, ʻokú ke faingataʻaʻia lahi ʻoia.

 

Ko ʻeku voucher Naʻe hokohoko atu pē ʻa e faingataʻaʻia ʻa Sīsuú. Ko e pongipongi ní ko naʻe haʻu ʻemau Faʻē Kuiní mo ia.

Naʻe hange kiate au naʻe ʻOfa ke ʻomi au ʻe Sīsū.

ki he ke u fakafiemālieʻi iapea

ko hai ʻOku ou kole ki ai ke ne ʻai ke u faingataʻaʻia ke fakahaofi ʻeku kakai.

 

ʻOkú ne talamai kiate au ʻi he Ngaahi ʻAhó

-kapau naʻe ʻikai kau mai ke taʻofi hono fakaʻaongaʻi ʻo ʻene fakamaau totonu, pea

-kapau ko e ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe he tokotaha vetehia hono ngaahi malohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki

ke fehuʻi kiate ia ke u mamahi, ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi taumuʻá,

-ʻE Naʻe hoko ha ngaahi fakatamaki lahi.

 

ʻI he momeniti ko iá Naʻa ku sio ki he tokotaha vete

pea ʻi he taimi pē ko iá naʻá ku lotu maʻana ʻa Sisu mo e Faʻe Kuini.

 

Kotoa pē Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē:

"ʻI he Lahi ʻo e meʻa te ne tokangaʻi ʻaki e ngaahi meʻa ʻoku ou manako aí

-kole kiate au mo e

-tukupa ke Fakafoʻou ʻa e ngaahi fakamafaiʻí koeʻuhí ke u lava ʻo ʻai ke ke faingataʻaʻia ke fakahaofi e kakaí,

pea te u Te u tokangaʻi mo fakahaofi ia. ʻoku ou mateuteu ke fai ʻeni kiate ia."

 

Hili ia, ne u sio ki heʻeku lelei fakaʻofoʻofá.

naʻa ku sio ki ai Naʻe malama hono ongo nimá.

-Taha fakafofongaʻi ha fuʻu mofuike lahi mo

- ko e tahá, ko ha Naʻe hoko fakataha e taú mo ha ngaahi mate fakafokifā mo ha ngaahi mahaki ne mafola.

 

Naʻá ku lotu kiate ia pea te ne huaʻi mai ʻa e ngaahi ʻuhila ko ʻení kiate au. Naʻa ku meimei fakaʻamu toʻo ia ʻaki hono nima ʻoʻona.

Ka, ki he ʻI heʻene taʻofi au mei hono ʻave kinautolú, naʻá ne mavahe leva meiate au.

 

Naʻa ku feinga ke muimui kiate ia pea ko hono ola, ne u fakatokangaʻi ʻoku ou mavahe mei heʻeku sino. Naʻe puli atu ʻa Sīsū pea tukunoaʻi au.

Ko ia, ʻoku nau ʻalu ʻo ʻeveʻeva pea

ʻoku ou maʻu ʻi he ngaahi feituʻu naʻe hoko ai e faʻahitaʻu ututaʻú.

Naʻe hangē naʻe ʻi aí naʻe ʻi ai ha ngaahi ongoongo ʻo e taú. Naʻá ku fie ʻalu ki ai ke tokoniʻi e kakaí,

ka ko au ʻa e ngaahi filí Naʻa nau taʻofi kimautolu mei haʻamau ʻalu ki he feituʻu ʻe hoko ki ai e ngaahi meʻa ni. Ko Au ʻOku nau tā ke taʻofi au mei hono tokoniʻi e kakaí.

Naʻa nau fakaʻaongaʻi Naʻe lahi fau e fetaʻaki naʻa nau fakamalohiʻi au ke u laka ʻi mui.

 

ʻAʻaku fakaʻofa naʻe haʻu ʻa Sīsū.

Kimuʻa ʻi hono Naʻá ku aʻu atu, naʻe fakakaukau ʻeku fakakaukaú ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻá ku maʻú naʻe pehē ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí (pea naʻe ʻikai ke u manatuʻi lelei).

 

Ko ha kiʻi meʻa siʻi maʻa Naʻá ne talamai, Manatuʻi au:

 

"Ko ʻeku ʻofefine

Hīkisiá keina ʻa e ʻaloʻofá.

ʻI he uhouhonga ʻo e Hikisia

ʻoku ʻi ai ko e fakataʻeʻaongaʻi pe ʻo e kohu,

ko hai ʻokú ne fakatupu ʻa ekuí.

 

ʻOku ngaohi ʻe he hikisia ʻo ha taha ko ʻene tamapua. ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tokotaha fisifisimuʻa ʻiate ia pe hono ʻOtuá. ʻOkú ne fakaʻauha ia ʻi hono lotó tuʻunga ʻi he angahalá.

Ko hono fokotuʻu ha ʻolita ʻi hono loto, ʻoku ne tuʻu ʻi ʻolunga ʻi he ʻOtua ʻo ʻofa kiate ia".

 

ʻE ʻOtua, ʻa ia Ko e meʻa fakalielia ʻa e angakovi ko ʻeni! Hange kiate au ʻoku

-kapau ko e laumālié tokanga ke ʻoua naʻá ne hū ki loto, ʻe fakaʻatā ia mei ha toe taha ko e tokoní.

 

Ka ʻo kapau, maʻa ʻene faingataʻaʻia lahi tahá,

ʻoku ke ʻalu ke puleʻi ʻe he faʻe monstrous ko ʻeni,

foaki ki he Tutu kotoa ʻene fānau ʻoku ʻikai lava ʻo tīkí

-ko e ha ʻa e ngaahi angahala kehe.

 

ʻE ʻEiki Fakahaofi au mei he hīkisiá!

 

Ko e pongipongi ní naʻe ʻi he aʻu mai pe hoku ʻofaʻanga lahi taha ko Sisuu ʻo ne pehe mai kiate au:

 

"ʻOfefine hoku,

kotoa ʻa e kuo pau ko hoʻo fiefiá ke vakai mai kiate Au.

Kapau te ke Te ke tohoakiʻi maʻu pē koe

kotoa pē hokungaahi ʻulungaanga lelei,

ʻa e ʻeku physiognomy mo ʻekungaahi fotunga.

ʻI he tafaʻaki ʻe taha, naʻe Ko ʻeku fiefiá mo ʻeku fiemālie lahi tahá ke sio kiate au ʻiate koe. »

 

ʻA ia ʻoku pehē, ʻOku pulia.

Lolotonga Ne u fakakaukau ki he meʻa naʻa ne toki talamai, fakafokifa pe Foki mai.

Ko hono fakamuʻomuʻa ʻene Nima Māʻoniʻoni ʻi hoku ʻulú, naʻá ne fakatafoki hoku matá ki hono matá peakuó ne tanaki atu:

"Ko e ʻAhó ni ʻOku ou fie fiefia ʻi heʻeku kiʻi vakai kiate koe." Ko ia ai, ʻi he Ko ha ongo fakaʻofoʻofa moʻoni, ʻoku ou manatu ki he kotoa ʻo ʻeku moʻui.

Ko e faʻahinga ilifia pehee Naʻá ne puke au peá u ongoʻi te u mate. Koeʻuhi he kuo u he naʻá ne sio fakamamaʻu mai kiate au,

-sio mai kiate kitautolu ʻi he au

-loto ke fiefia ʻo ʻeku ngaahi fakakaukau, hoku fofonga, ʻeku ngaahi lea mo e kotoa ʻo e toe.

 

ʻi loto ʻiate au Naʻe pehē:

"ʻE ʻOtua, ko koe ʻOkú ke fiefia pe ʻoku ou fakamamahiʻi koe?" Naʻá ne haʻu he taimi ko iá ke tokoni ki heʻemauFaʻē Kuini ʻofeiná.

Ko hono puke ʻi he vahaʻa ʻo e Naʻá ne pehē mai kiate au ʻi he angaʻofa, Nima hinehina moʻoni:

« Ko ʻeku ʻOku ʻikai ilifia ʻa e ʻofefine.

I tui hoku loto maʻá.

Ko ia vakai kiate koe, ʻe ʻilo ʻe hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻiate koe

ʻa e fiefia lahi taha ʻe lava ke maʻu ʻi ha kakai ʻo e tangata".

 

Naʻá ne fakakofuʻi au ʻaki e kofu ko ʻeni mo fakafeʻiloaki au ki hoku ʻofaʻanga ko Lelei, ʻo pehe ange kiate ia:

 

"Siʻoku ʻofaʻanga Foha, tali ia koeʻuhi ko au pea fiefia ʻiate ia." Kotoa pē naʻe mavahe ʻeku manavaheé meiate au pea naʻe fiefia ʻa Sīsū ʻiate au mo au ʻi he ia.

 

ʻI he pongipongi ní naʻe haʻu hoku Sīsū fakaʻofoʻofá ʻo ʻave au mei he hoku sino.

ʻI heʻeku mamata ki ai ʻoku kakató Naʻá ku kole kiate ia ʻi he loto ʻita ke ne lilingi mai ʻa e ʻita ko iá kiate au. Ka Neongo naʻá ku lotu lahi kiate ia, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakalotoʻi ia ke ne fai ia.

Neongo ia, naʻe naʻe kamata ke ʻita ʻeku mānavá,

talu mei he Naʻá ku ʻosi haʻu ki hono ngutú ke maʻu ʻene loto ʻitá.

Lolotonga ia kuo u mamata ki ha mate ʻa ha taulaʻeiki. Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko hai ia,

talu mei ai mo ʻeku taumuʻa ke lotua ha taulaʻeiki ʻoku puke.

naʻe ʻikai ke u lava Fakakaukauʻi pe ko ia pe ko ha taha kehe.

 

Pea naʻá ku pehē ange ke Sīsū: "ʻEiki, ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí?

ʻOku ʻikai ke ke sio ki he ʻikai ha kau taulaʻeiki ʻi Korato ke nau fie toʻo ha taha meiate kitautolu!"

ʻIkai no au tokanga mo ha nima fakamanamana, naʻe folofola ʻa Sīsū: Fakaʻauha! Te u fakaʻauha ʻo toe lahi ange! »

 

Lolotonga ʻeku faingataʻaʻiá lahi, naʻe haʻu ʻeku Sīsū leleí. Naʻá ne hili hono nimá ʻi hoku tuʻá. ʻa e kia ʻo hange ʻoku ne poupouʻi au. ʻI heʻeku ofi ʻaupito kiate iá,

Naʻá ku fie hū Hono kāingalotu māʻoniʻoní, ʻo kamata mei hono ʻUlu Māʻoniʻoni Tahá.

 

ʻI ai naʻá ne talamai kiate au he momeniti ko iá:

"Ko ʻeku ʻofeina, fieinua kia Sailosi.

Tuku ke u fakafiemalieʻi ʻeku fieinua ki hoʻo ʻofa, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke u toe lava taʻofi au."

 

Pea ʻi hono fakangaueʻi Ko e tatau ʻo ha kiʻi tamasiʻi, naʻá ne ʻai ia ki hoku nimá, kamata ke fafanga,

pea naʻe hange pea fiefia lahi mei ai. Naʻe mālōlō kakato pea fuʻifuʻi.

 

Pea mei aʻu ki he fie vaʻinga mo au,

Ne lavaʻi hoku loto mei he tafaʻaki ki he tafaʻaki mo ha tao naʻe puke ʻi he nima. Naʻá ku ongoʻi ha mamahi lahi, ka naʻá ku fuʻu fiefia ke faingataʻaʻia, tautautefito he naʻe maʻu ia ʻe he Nima ʻo hoku nima pe ʻe taha ʻoku Lelei!

 

Naʻa ku fakaafeʻi ia ke ʻai ke u faingataʻaʻia ʻaki ha loʻimata lahi ange. Koeʻuhi he Naʻá ku maʻu mei ai ʻa e fiefia mo e melie ʻoku ou maʻú ʻAhiʻahiʻi.

 

Ke ngaohi au fiefia ange, kuo hae ʻe Sīsū hoku lotó, toʻo ia ʻi hono nima. ʻI he tao tatau pē,

-Naʻa ne tuʻusi ia ʻi he vaeuaʻanga mālié mo e

ʻI ai Naʻá Ne ʻilo ha kolosi hinehina mo ngingila.

 

Ko Hono Toʻo ʻOkú ne fiefia lahi ʻi hono nimá peaʻokú ne talamai:

 

« ʻOfa pea ko e maʻa naʻá ke mamahi aí naʻe tupu ai ʻa e kolosí ni.

ʻOku nau fuʻu fiefia ʻi he anga hoʻo faingataʻaʻiá. ʻIkai ko au pē, ka ko e Tamaí foki mo e ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní."

 

ʻI he taimi pē ko iá Naʻá ku mamata ki he Toko Toluʻi ʻOtuá

ʻa ia, ʻI heʻenau takatakai ʻiate aú, naʻa nau fiefia ʻi heʻenau vakai ki he kolosí ni.

 

Ka naʻa ku lāunga ʻo pehē, "ʻE ʻOtua Māfimafi, ko hoku mamahí ʻoku fuʻu siʻisiʻi. ʻOku ʻikai ngata pe ʻi heʻeku fiefia ʻi he kolosi, ka ʻoku ou fie maʻu foki mo e ʻakau talatala mo e faʻo.

Kapau ʻoku ʻikai te ke lelei koeʻuhi he ʻoku ou taʻe taau mo faiangahala,

te ke lava moʻoni ʻo ʻomai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu koeʻuhi ke u taau mo ia."

 

Ko hono ʻomai ha huelo ʻo e maama fakaʻatamai, naʻe ʻai ʻe Sisu ke mahino kiate au Naʻá Ne finangalo ke u vete ʻeku ngaahi angahalá.

Naʻá ku ongoʻi meimei loto mamahi ʻi he ʻao ʻo e Toko Toluʻi ʻOtua. Ka ko e faʻahinga ʻo e tangatá Naʻá ne ʻomi kiate au ha loto falala ki Hotau ʻEikí.

 

Tafoki ki he Naʻa ku talaange leva ʻa e confiteore pea kamata leva ke vete ʻeku ngaahi angahalá. Lolotonga hono fakauku au ʻi heʻeku ngaahi fehālākí,

Naʻe ongo mai ha leʻo ʻiate kinautolu ʻo ne pehe mai kiate au:

"ʻOku ke Faʻa fakamolemole. ʻOua naʻá ke toe faiangahala."

 

naʻa ku fakakaukau Naʻá ku mei maʻu ʻa e akonaki ʻa Hotau ʻEikí. Ka ʻi heʻene haʻu Naʻe pulia e momeniti ko ia.

Taimi nounou pē mei ai, naʻá ne toe foki mai ʻi he tatau ʻo e Tokotaha naʻe Tutukí ʻo ne vahevahe mai kiate au ʻa e ngaahi mamahí ʻo e Kolosi.

 

ʻI he pongipongi ní naʻe ʻikai ke hāʻele mai hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú.

Hili ha ngaahi faingataʻa, ne ʻikai ke u faʻa sio ki ai.

Ke lāunga ʻo ʻene fakatoloi, ne u pehe ange ki ai: "ʻEiki monuʻia, ko e ha hono ʻuhinga Naʻe fuʻu fuoloa?

Mahalo kuo ke maʻu Ngalo ʻiate au he ʻikai ke u lava ʻo taʻe kau ai koe? naʻe mei mole hoʻo ʻaloʻofa, ke ʻoua naʻá mo toe haʻu?"

Fakahohaʻasi naʻe pehē mai ʻeku lea mahinongofú, "ʻOfefine. ʻE hoku, ʻokú ke ʻiloʻi nai e meʻa ʻoku fai ʻe heʻeku ʻaloʻofá?

Ko ʻeku ʻaloʻofá ngaohi koe ke ke fiefia

-ngaahi laumālie ʻoku maʻu e vīsoné

-ko ia Hangē ko e kau fononga ʻi he kelekelé, mo e faikehekehe ko ʻení:

- ʻa e ngaahi laumālie ʻoku maʻu ʻa e vīsone ʻoku nau fiefia mo fiefia aí

-kau fonongá ʻOku nau ngāue ke hiki hake au ʻi he māmaní.

 

Ko hai ʻoku ʻaʻana ʻa e ʻoku ʻave ʻe he ʻaloʻofá ʻa Palataisi ʻiate ia pē.

Koeʻuhi he ʻOku ʻikai ko ha meʻa noa pē ke maʻu ʻa e ʻaloʻofá ka ke maʻu au.

 

Pea talu mei ai Ko au toko taha pe ʻa e meʻa ʻavea

-ʻoku meʻa fakaʻofoʻofa palataisi kotoa mo e

-ko e hā e fōmú ʻa e fiefia kotoa ʻa kinautolu ʻoku monuʻia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻaloʻofa,

ʻOku maʻu ʻe he laumālié ʻa e ʻene palataisi ʻi ha feituʻu pe ʻoku ne ʻi ai."

 

ʻAʻaku naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ʻoku ifo, fonu ʻi he ʻikai lava ha meʻa.

Naʻe hange ia ha Siʻi kaungāmeʻa ʻokú ne fai ha ngaahi fakahīkihiki lahi ki hono kaungāmeʻá mo fakahā ange hono ʻofa.

Ko e ngaahi ʻuluaki foʻi leá ʻa ia naʻa ne talamai ko e:

 

"Mia amata, se solo sapessi quanto ti amo! Mi sento fortemente attratto dall'amarti.

Le mie semplici scadenze a venire

richiedono molto sforzo  e

sono ragioni nuove che mi fanno venire a riempirvi di nuove grazie e di  carismi celesti.

 

Se potessi capire quanto ti amo,

il tuo stesso amore ti sembrerebbe impercettibile rispetto al mio."

 

Gli ho detto: "Mio dolce Gesù, quello che dici è vero, ma anche io ti amo tanto.

E se dici che il mio amore rispetto al tuo è appena percettibile è perché il tuo Potere è illimitato e il mio molto limitato.

Posso fare solo ciò che mi è stato dato da te. Questo è così vero che

quando ho il desiderio di soffrire di  più

per mostrarti meglio il grande amore che ho per te,

-se non mi concedi di soffrire,

non è in mio potere e sono costretto a rassegnarmi a essere inutile, come lo sono sempre stato da solo.

 

La sofferenza è in tuo  potere.

In qualunque modo tu voglia mostrarmi il tuo  Amore, puoi farlo quando  vuoi.

 

Amato mio, dammi il tuo stesso potere.

E ti mostrerò cosa posso fare per mostrarti il ​​mio amore. Nella misura in cui mi dai il tuo amore, nella stessa misura io ti darò il mio».

 

Ascoltò con grande piacere le mie sciocche parole e, quasi per mettermi alla prova,

mi ha portato fuori dal mio corpo all'ingresso di un luogo profondo,

nero e pieno di fuoco liquido (la sola vista di questo luogo mi provocava orrore  e paura).

 

Mi ha  detto:

 

“ Questo è  il purgatorio  dove si raccolgono molte anime .

Andrai in questo posto per soffrire e liberare quelle anime che mi piacciono. Lo farai per amore mio".

 

Tremando un po' gli dissi: "Per amor tuo sono pronto a tutto. Ma devi venire con me perché, se mi lasci,

Non riuscirò a trovarti e mi farai piangere molto".

 

Rispose:

"Se vengo con te, quale sarà il tuo purgatorio?

Con la mia presenza, le tue pene si trasformeranno in gioie e contenti».

 

Dissi: "Non voglio andare da solo. Andremo insieme in questo fuoco, tu sarai l'ultimo di me; quindi non ti vedrò e accetterò questa sofferenza".

Così sono andato in questo posto pieno di densa oscurità. Mi è venuto dietro. Temendo che potesse lasciarmi, gli presi le mani e le tenni premute

La mia schiena.

 

Chi potrebbe descrivere i dolori che queste anime soffrono?

Sono certamente inspiegabili per le persone vestite di carne umana. Per la mia presenza in questo fuoco, queste pene furono diminuite e l'oscurità fu dispersa. Molte anime uscirono e le altre furono sollevate.

Dopo essere stati lì per circa un quarto d'ora, siamo partiti.

 

Tuttavia, Gesù gemette molto.

Gli ho detto: "Dimmi, mio ​​Bene, perché gemi? Mia cara vita, io posso essere la causa.

Forse è perché non volevo andare in questo luogo di dolore? Dimmi, dimmi, hai sofferto molto quando vedi queste anime soffrire? Come ti senti? »

 

Ha risposto :

"Miei amati, mi sento tutta piena di amarezza, tanto da non poterle più contenere.

Sto per versarli sulla terra".

 

Gli ho detto: "No, no, mio ​​dolce Amore, me li verserai addosso, vero?"

Così mi avvicinai alla sua Bocca ed egli versò nella mia un liquore amarissimo in tale abbondanza che non riuscivo a contenerlo.

L'ho pregato che mi desse la forza di mantenerlo.

Altrimenti avrei fatto ciò che non volevo che facesse lui, cioè che l'avrei versato sulla terra e mi sarei molto pentito di averlo fatto.

 

Sembra che mi abbia dato forza, anche se la sofferenza era così grande che mi sono sentito indebolito. Prendendomi tra le sue braccia, Gesù mi ha sostenuto e mi ha detto:

"Con te, dobbiamo necessariamente sottometterci.

Diventi così sgradito che mi sento in dovere di accontentarti."

 

Il mio adorabile  Gesù  è venuto come al solito. Questa volta l'ho visto mentre era  alla colonna .

Staccandosi da solo, si gettò tra le mie braccia per avere pietà. L'ho premuto su di me.

E ho iniziato ad asciugare e mettere i suoi capelli tutti incrostati di sangue.

Li ho fottuti, così come i suoi occhi e la sua faccia, e ho fatto vari atti di riparazione.

Quando venni nelle sue mani e gli tolsi la catena, con grande stupore,

Ho notato che,

-anche se  il Capo era quello di Gesù ,

i membri erano di molte altre persone,  soprattutto religiose.

 

Oh! Quante membra infette davano più oscurità che luce!

 

A sinistra  c'erano coloro che fecero soffrire di più Gesù. C'era lì

-arti malati, pieni di ferite profonde piene di vermi, e

-altri che erano a malapena attaccati a questo corpo da un nervo.

Ah! Come ha sofferto e vacillato questo Capo Divino sopra queste membra!

 

Dalla parte destra  stavano quelli che erano migliori, cioè le membra sane e splendenti,

-coperto di fiori e rugiada celeste,

-emanando deliziosi odori.

Il Capo Divino, sopra le membra, soffrì molto.

 

È vero che c'erano membri splendenti

-che erano come luce per il capo,

-che lo ravvivò e gli diede grande gloria. Ma il numero più alto erano i membri infetti.

 

Aprendo la sua dolcissima Bocca,

Gesù mi ha detto :

 

"Figlia mia, quanto dolore mi danno queste membra! Questo corpo che vedi è  il corpo mistico della mia Chiesa , di cui mi vanto di essere il Capo.

 

Ma che lacrime crudeli fanno queste membra nel corpo.

Sembra che si stiano stimolando a vicenda per tormentarmi di più".

 

Mi ha detto altre cose su questo corpo, ma non ricordo molto bene. Inoltre mi fermo qui.

 

Ero molto angosciato a causa di alcune cose che non mi è permesso dire qui.

Il mio buono Gesù, volendo consolarmi, è venuto in modo tutto nuovo. Mi sembrava vestito di azzurro cielo, tutto ornato di campanelle d'oro.

-chi suonava quando si picchiavano e

-che emetteva un suono mai sentito prima.

 

A questo spettacolo e al suono affascinante delle campane,

Mi sono sentito incantato e sollevato dalla mia afflizione che, come fumo, si è dissipata.

Sarei rimasto lì in silenzio (i poteri della mia anima erano così stupiti),

se il benedetto Gesù non avesse rotto il silenzio  dicendomi :

 

"Mia amata figlia, queste campane sono tante voci

-che ti parlano del mio Amore e

-che ti invitano ad amarmi.

 

Tuku muʻa ke u sio pe ko e fafangu ʻe fiha ʻoku ke maʻu

-ko hai ʻoku lea mai kiate aú ʻo hoʻo ʻofa mo

-ko hai ʻokú ne ui aú ke ʻofa atu!"

 

Blushing, Ne u pehē ange, "ʻOi! ʻEiki, ko e hā hoʻo leá? ʻOku ʻikai ke u maʻu ha meʻa ka ko ʻeku anga mahení pē ngaahi fehalaaki".

 

Ongoʻi fakaʻofaʻia ʻo ʻeku mamahí, naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

"ʻOku ʻikai ke ke maʻu ʻOku ʻikai ha meʻa, ʻoku moʻoni, ka ʻoku ou fie teuteuʻi koe ʻaki ʻeku fafangu pe ʻaʻaku koeʻuhí ke ke maʻu ha ngaahi leʻo lahi ke ui ʻaki au ʻo fakahā mai kiate au ʻa ho leʻó ʻofa."

 

Naʻe hangē leva kiate au ʻa ia naʻá ne ʻākilotoa ʻeku moʻuí ʻaki ha tāmeʻa tā-fakatātā ʻo Fafangu. Peá u fakalongolongo pē.

 

Naʻa ne toe pehe: "ʻOku ou maʻu he ʻahó ni ʻa e faingamālie ke nofo mo kimoutolu; Talamai ha meʻa" Naʻá ku pehē ange, " ʻOkú ke ʻiloʻi ko ʻeku fiemālié kotoa ke ʻi he ko koe! ʻI heʻeku maʻu koé, ʻoku ou maʻu e meʻa kotoa pē! ʻI he taimi ʻoku ou maʻu ai koe, ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ʻoku ou ʻikai ha meʻa ke toe fie maʻu pe lea ʻaki."

 

Kuo hoko atu: "Tuku ke u fanongo ki ho leʻo ʻa ia ʻoku fiefia ʻi he ʻeku fanongo. Tau kiʻi lea siʻisiʻi pe. Kuó u faʻa lea kiate kimoutolu ʻo kau ki he kolosí. ʻI he ʻAho ni tuku ke u fanongo ki hoʻo fakamatala mai kau ki aí."

 

Naʻá ku ongoʻi puputuʻu ʻaupito. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā te u lea ʻakí.

Ka naʻa ne, he tokoniʻi au, naʻa ne ʻomai ha huelo ʻo e maama fakaʻatamai, pea u kamata ke ne pehē:

 

Siʻoku ʻofaʻanga, ʻa ia Te Ne lava nai ʻo fakahā atu ko e hā ʻa e kolosí pea mo e meʻa ʻokú ne faí? Ko koe pe ʻoku ʻaʻau ʻE lava ke lea ʻa Polaka ʻi he tuʻunga taau ʻo e īkiki ʻa kolosi! Ka koeʻuhí ʻokú ke fie maʻu ke u talaatu, te u fai ia.

 

Ko e kolosi ʻiate koe Sīsū Kalaisi,

-fakatauʻatainaʻi au mei he nofo popula ʻa e tevolo mo

-kau mo au ki he Faka-ʻOtua mo ha haʻi ʻoku ʻikai lava ke veteki.

Ko e kolosí ko e moʻui lelei mo faʻeleʻi ʻa e ʻaloʻofa ʻiate au.

Ko e Ko e kolosi ko e mama, naʻa ku puputuʻu ʻi he matangi pea naʻa ku ʻOkú ne fakahā ʻa ʻitāniti. Ko e kolosí ko ha afi ia ʻokú ne fakasiʻisiʻi ʻa e ʻi he efuefu ʻa ia ʻoku ʻikai ʻo e ʻOtuá, kae ʻoua kuo matoʻo atu ʻa e mafu ʻo e kiʻi efu kotoa pe ʻe ala ʻi ai.

Ko e kolosí ko e ko ha foʻi paʻanga mahuʻinga taʻe-hano-tatau. Kapau ʻoku ou monuʻia feʻunga ke Maʻu

-ʻOku ou koloaʻia ʻo ha paʻanga taʻengata te ne lava ʻo ngaohi au ke u hoko ko e fungani taha ʻo e

Palataisi.

Koeʻuhi he ko e paʻanga ko ia ʻoku fetōʻaki ʻi he Langí, ʻoku maʻu ia mei he ngaahi kolosi naʻe faingataʻaʻia ʻi he māmaní.

 

Ko e kolosi kiate au ʻOku fakaiku ia ki hono ʻiloʻi au. ʻOkú ne toe ʻomi foki kiate au ʻa e ʻilo ki he ʻOtua. ʻOku fakahoko ʻe he kolosí ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē kiate au.

 

Ko e kolosí ko e ʻa e nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻo e Poto ʻoku ne akoʻi au

-Ko e Ngaahi Tokāteliné Maʻolunga ange, manifi mo fakaʻeiʻeiki. ʻOku ne fakaha mai kiate au

-ngaahi meʻa lilo tahá ngaahi fakapulipuli, ngaahi meʻa fufu taha,

ʻa e ʻa ehaohaoa taha,

kotoa pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fufuuʻi mei he ngaahi meʻa poto mo fakapotopoto taha ʻi hemamani.

 

Ko e kolosí ko e ʻa e vai ʻaonga ko ia ʻoku ne fakamaʻa mo fafangaʻi au ʻi he ngaahi ʻulungaanga lelei. Kinautolu ʻokú ne ngaohi koe ke ke tupulaki.

ʻOkú ne tuku au ʻamui ange ke tataki au ki he moʻui taʻengatá.

 

Ko e kolosí ko e ʻa e hahau fakalangi ko ia ʻoku fakaʻofoʻofa ʻe he kau leʻo mo ne fakalahi ʻiate au ʻa e fakaʻofoʻofa Lili ʻo e maʻa.

Ko e kolosí ʻOkú ne tanumaki ʻa e ʻamanaki leleí.

Ko e kolosí ko e Ko e tūhulu ʻo e tui mālohí.

Ko e kolosí ko e ʻa e fefie fefeka ko ia ʻoku tauhi ʻe he kau leʻo mo tauhi ʻa e afi ke vela maʻu pe ʻo e ʻofa faka-Kalaisí.

Ko e kolosí ko e ʻakau mōmoa ko iá

-ʻoku ne ʻai ke ke ʻohuafi pea fakamovetevetea atu ʻa e ʻohu afi ʻo e loto-hīkisiá mo e lāngilangi taʻeʻaongá, mo

-ʻoku ne fakatupu ʻi he laumālié ʻa e loto fakatōkilalo ʻo e loto fakatōkilaló.

 

Ko e Ko e kolosi ko e meʻatau malohi taha ia

-ke ʻohofi ʻa e ngaahi filí mo e

-maluʻi au mei he kotoa honau pokoʻi pokoʻi.

 

Ko e laumālie ʻoku ʻoku ʻaʻana ʻa e kolosí

Meheká pea mo e tanganeʻia ʻa e kau ʻāngelo mo e kau māʻoniʻoni kotoa pē, pea

ʻa e ʻita mo e ʻita ʻa e ngaahi fili.

 

Ko e Ko hoku langí ʻa e kolosí ʻi māmani.

Hangē pē ko e naʻe fiefia ʻa hēvani ʻi ʻolungá, hevani ʻi laló faingataʻaʻiá.

 

Ko e Ko e kolosi ko e seini ia ʻo e koula haohaoa

-ʻoku ne haʻi au ke koe, ʻa hoku Lelei taupotu taha, pea

-ko e hā e fōmú Ko e feohi fafale taha ʻe lava ke ʻi ai

ngaohi au liliu kiate kimoutolu, ʻe hoku taumuʻa ʻofeina,

ʻo aʻu ki he ʻOku ʻikai ke u ongoʻi he ʻiate koe pea ʻoku ou moʻui ʻaki hoʻo moʻui."

 

Hili ʻene lea ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku laulaunoa-ʻeku ʻOku fiefia lahi ʻa Sīsū.

Toʻo mei ha ʻave ʻo e ʻofa, fucks au ʻi he feituʻu kotoa pe peane talamai:

 

"Palavo, Palavo, hoku ʻofaʻanga! Naʻá ke lea lelei!

Ko ʻEku ʻOfá ʻa Afi, kae ʻikai hangē ko e afi ʻo e māmaní

-che rende sterile tutto ciò che penetra e riduce tutto in cenere.

 

Il mio Fuoco è fertile e rende sterile solo ciò che non è virtù. A tutto il resto Egli dà la vita.

Germina bellissimi fiori,

-dando frutti molto squisiti e

-formando il più delizioso giardino celeste.

 

La croce è così potente.

E gli ho comunicato tante grazie

che è più efficace dei sacramenti stessi .

 

Questo perché quando si riceve il sacramento del mio Corpo sono necessarie le disposizioni e l'assistenza gratuita dell'anima.

-affinché possiamo ricevere le mie grazie. Spesso possono mancare.

Mentre la croce ha il potere di disporre l'anima alla grazia".

 

Questa mattina, rompendo un lungo silenzio, il mio gentile  Gesù mi ha detto :

"Io sono il ricettacolo delle anime pure."

Nel dirmi questo, mi ha dato una luce intellettuale che mi ha fatto capire molte cose sulla purezza.

Ma posso tradurre in parole molto poco o niente di ciò che sento nel mio  intelletto.

 

Tuttavia, la Right Honorable Lady Obedience vuole che scriva qualcosa, anche se potrebbe essere  privo di significato.

Per accontentarla, lei sola, dirò le mie sciocchezze sulla purezza.

 

Mi sembra che la purezza sia il gioiello più nobile che un'anima possa possedere.

L'anima che possiede la purezza è investita di una luce candida.

 

Guardandolo, Dio vede la propria Immagine.

Si sente così attratto da quest'anima che se ne innamora.

Il suo amore per lei è così grande che le dà come rifugio il suo purissimo Cuore.

 

Inoltre, solo ciò che è puro e immacolato può entrare nel suo Cuore.

L'anima che possiede la purezza conserva in sé il primo splendore che Dio le diede al momento della sua creazione.

 

Niente in esso è sporco o spregevole.

Come una regina che anela alle nozze del Re celeste,

quest'anima conserva la sua nobiltà finché il nobile fiore che è non viene trapiantato nel giardino celeste.

 

Questo fiore verginale ha un profumo caratteristico!

Sorge sopra tutti gli altri fiori, sopra gli angeli stessi.

Si distingue per una diversa bellezza,

tanto che tutti sono presi dalla stima e dall'amore per lei!

La lasciano passare liberamente perché possa raggiungere lo Sposo Divino.

 

Il primo posto presso Nostro Signore è dato a questo nobile fiore. Per questo Nostro Signore si rallegra tanto di camminare in mezzo a questi gigli che profumano terra e cielo.

 

Gli piace tanto più essere circondato da questi gigli,

che Lui stesso è il primo, il più nobile e l'esempio di tutti gli altri. Oh! Com'è bello vedere un'anima vergine!

 

Il suo cuore non respira altro respiro che quello della Purezza e dell'Innocenza. Non è oscurato da alcun amore che non sia di Dio.

 

Anche il suo corpo trasuda purezza. Tutto è puro in lei.

È puro

-nelle sue orme, nelle sue azioni,

-nel suo discorso, nei suoi sguardi,

-nei suoi movimenti.

Solo guardandolo si riceve la sua fragranza.

 

-Quali carismi, quali grazie,

-che amore reciproco, che amanti ingenui tra l'anima pura e il suo Sposo Gesù!

 

Solo chi la conosce può dire qualcosa al riguardo. Tuttavia, non tutto si può dire.

 

E non mi sento autorizzato a parlarne. Per questo taccio e passo.

 

Questa mattina, il mio adorabile Gesù non è venuto. Tuttavia, dopo aver atteso a lungo,

Si è mostrato più volte, ma molto rapidamente, quasi come un fulmine. Mi sembrava di vedere una luce piuttosto che Gesù.

Da questa luce, la prima volta che venne , udii una voce che mi diceva:

"Ti attiro in tre modi affinché tu possa amarmi:

dai miei  benefici,

dalla mia attrazione  e

per  persuasione».

Chi potrebbe dire quante cose ho capito allora? Ad esempio, quello

per attirare il nostro amore, il benedetto Gesù fa scendere su di noi  una pioggia di benedizioni .

 

E vedendo che questa pioggia benefica non riesce ad attrarre il nostro  amore, arriva fino a rendersi gradevole e  incantevole.

Quali sono i suoi mezzi  di attrazione ?

Queste sono le pene patite per amore nostro,

-arrivare a  morire sulla Croce  spargendo un fiume di Sangue

dove divenne così attraente e così piacevole

-che i suoi carnefici ei suoi più feroci nemici si innamorarono di lui.

 

E  per  persuaderci  di  più e per rendere il nostro amore più forte e  più stabile,

Ci ha lasciato la luce

-dei suoi santi esempi e della sua dottrina celeste

che dissipa le tenebre di questa vita e ci conduce alla salvezza eterna.

 

La seconda volta che venne ,  mi disse :

Mi manifesto alle anime attraverso

Potenza,

notizie,  e

Amore.

 

Il Potere è il  Padre Creatore.

La Notizia è la  Parola.

L'amore è lo  Spirito Santo».

 

Mi sembra che, attraverso  la sua potenza , Dio si manifesti all'anima attraverso  tutta la  creazione.

L'Onnipotenza di Dio si manifesta attraverso tutti gli esseri. Il cielo, le stelle e tutti gli altri esseri ci parlano

-di un Essere Supremo, di un Essere increato e della sua Onnipotenza.

Il più dotto degli uomini, con tutta la sua scienza, non può nemmeno creare un vile topo.

E questo ci dice che ci deve essere un Essere increato, un Essere molto potente, che ha creato, che ha dato la vita e che sostiene tutti gli esseri.

 

Oh! Come l'intero universo ci si manifesta, in note chiare e lettere indelebili,

Dio e il Suo Onnipotente!

Chi non lo vede è cieco e volontariamente cieco.

 

Con le sue News , mi è sembrato proprio questo

Il benedetto Gesù, discendendo dal Cielo, venne personalmente sulla terra

-per darci notizie di ciò che per noi è invisibile. In quanti modi non si è manifestato!

 

Oh! Quante altre cose ho capito.

Ma la mia capacità di descriverli è troppo debole.

Credo che ognuno, da solo, capisca il resto. Pertanto, non mi dilungherò su questo argomento.

 

Ho trascorso un buon numero di giorni

-nella quasi totale privazione del mio più grande ed unico Bene,

-nell'aridità del cuore,

senza poter piangere per la grande perdita che stavo vivendo, anche se ho offerto a Dio questa aridità dicendogli:

 

"Signore, ricevi questo come un sacrificio da me. Solo tu puoi addolcire il mio cuore così tanto. »

 

ʻI he fakaʻosí hili ha vahaʻataimi fuoloa ʻo e faingataʻaʻiá, ʻa ʻeku Faʻē ʻofeiná Kuini

Naʻa ne haʻu

Ko Hono ʻOmi ʻi hono funga ʻi heSilesitialé Fānaú

tetetete kotoa pea takatakai ʻaki ia ha pulupulu fakatātā.

 

Naʻá ne fokotuʻu ia ʻi he vahaʻa ʻo e hoku ongo nimá peá u pehē:

"ʻOfefine ʻaʻaku, fakamafanaʻi ia ʻaki hoʻo ʻofa, he ko hoku ʻAlo ʻoku fāʻeleʻí

-fuʻu tōtuʻa ʻaupito masivá

- fakakātoa liʻaki ʻo e tangatá mo e

-ʻi he lahi tahá austerity ".

 

ʻAa! Naʻe fefe talavou ʻi hono fakaʻofoʻofa fakalangi! Naʻá ku ʻave ia ki hoku lotolotongá Ongo nimá.

Naʻa ku kukuʻi ia ke fakamafanaʻi, he naʻe momoko,

-tui ko ha kiʻi takafi fakatātā faingofua pē.

 

Hili fakamafanaʻi ʻi he lahi taha ʻe lava,

-ho loungutu valeti

ʻeku pelepelengesi Naʻe talamai ʻe he tamasiʻí:

« Ko Au Palomesi te u hoko maʻu pe ko ha moʻua koeʻuhi ko au, ʻo hange ko ʻeku Ko au ia maʻau?"

 

Naʻá ku tali ange: "ʻIo, ʻe hoku kiʻi ʻofaʻanga, ʻoku ou palōmesi atu kiate koe."

 

Kuo hoko atu:

"ʻOku ʻikai ke u fiemalie pe ʻi hoʻo lea,

ʻoku ou fie maʻu ha fakapapau mo e fakamoʻoni hingoa ʻaki homou toto." Ko ia ne u pehē ange: "Kapau ʻoku finangalo ki ai ʻa e talangofuá, te u fai ia."

 

Naʻa ku sio lahi fiefia peahoko atu:

"Talu mei ai momeniti ʻo hoku fāʻeleʻí, naʻe foaki maʻu pē hoku Lotó ʻi he feilaulaú.

-  ki he fakalāngilangiʻi ʻa e Tamaí,

ki he fakaului ʻo e kau angahalámo e

ki he kakaí

ko hai Naʻa ne ʻakilotoa au pea

ko hai Ko hoku ngaahi hoa faivelenga tahá kinautolu ʻi heʻeku mamahí.

 

Ko ia ʻOku ou loto ke hokohoko atu ho lotó ʻi he tōʻonga fakakaukau ko ʻení, ʻi he feilaulau ki he ngaahi ngataʻanga ko ʻeni ʻe tolú."

 

Naʻe pehē ai, naʻe fie maʻu ʻe he Faʻē Kuiní ke fakafoʻou ia ʻe he Kiʻi Tamasiʻí ʻaki hono huʻakau melie. Naʻá ku ʻoange ia ki ai peá ne fakahā ange Fatafata ke ʻomi ia ki he Ngutu ʻo e Tama Fakalangi.

 

Pea ko au, ko e olopoto, ʻI heʻeku fie fai ha kiʻi tukuhua, naʻe kamata ke u fakahuhu ʻaki hoku ngutu. Mei he ʻI he momeniti naʻa ku fai ai ia, naʻa na pulia, ʻo u fakatou fiefia ai loto-mamahi.

 

Tuku ke meʻa kotoa pē

-ki he nāunaú ʻo e ʻOtua mo

-maʻá e puputuʻu ʻa e tokotaha faiangahala loto-mamahi ko au.

 

Hoko atu ke fakahaaʻi ia ko ha ʻata pe ʻuhila. Ko ia, ne u fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi ha tahiʻo loto ʻitá.

ʻI he Ne ha mai ha kiʻi taimi nounou kiate au, ʻo pehe:

"Ko e ʻOfa Faka-Kalaisí Kuo pau ke hangē ia ha pulupulu ʻokú ne ʻufiʻufi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú ke faí, ko ia ʻOfa ke ulo atu ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate kimoutolú ʻaki ʻa e ʻofa haohao

 

ʻOku ʻuhinga ki he hā Ko e mamahi ko ʻeni ʻoku ke ongoʻi ʻi he taimi ʻoku ʻikai te ke faingataʻaʻia ai? ʻOku ʻuhinga ia ki hoʻo ʻOku ʻikai haohaoa e ʻofa faka-Kalaisí.

Koeʻuhi he ke mamahi koeʻuhi ko e ʻofa kiate au pe ʻikai mamahi koeʻuhi ko e ʻofa kiate au (taʻe kau ai ʻa e ka te ke kau mai), ko e meʻa tatau pe."



 

Pea ʻoku pulia, kae tuku au ke u ʻita lahi ange ʻi ha toe taimi ki muʻa. Ko e meʻa ia ko ha kaveinga ʻoku fuʻu pelepelengesi ke u talanoa ki ai heni. Hili tangi loʻimata ʻitá

ʻi he ʻoku fuʻu mamahi moʻoni foki mo hoku tuʻunga

ki he ʻa ʻenemamaʻo,

 

ʻOku foki mai ʻo talamai:

"Mo e ngaahi laumālié Ngaahi laine hangatonu, ʻoku ou ngaue totonu.

ʻIkai ko ia pē, ʻOku liunga ua ʻeku totongi kiate kinautolu ʻi heʻenau māʻoniʻoní

-pandering kiate kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi ʻaloʻofa maʻongoʻonga taha mo e

-ʻaki hono foaki kiate kinautolu Fakamālō atu ʻi he fakamaau totonú mo e māʻoniʻoní."

 

ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fuʻu puputuʻu mo kovi pea ʻikai ke u loto-toʻa ke lea ʻaki ha ko ha foʻi lea pe. Ka, naʻá ku kei tangi pē koeʻuhí ko ʻeku masiva.

 

Sīsū ʻi heʻene fie maʻu ke ʻomi kiate au ha loto-falala, naʻa ne hili hono nima ʻi hoku lalo ʻulu ki Tauhi.

(koeʻuhi naʻe ʻikai lava ke ne tuenoa) pea ne talamai:

« ʻIkai manavahē. Ko au ʻa e pa ʻo e fighters mo e faingataʻaʻia."

 

Pea ʻoku pulia.



 

Talu mei ai Naʻe kole mai ʻe he talangofuá he pongipongí ni ke u lotua ha tokotaha, ʻi heʻeku sio pe kia Sisu naʻa ku fokotuʻu ange kiate ia ke tokotaha.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u naʻa ne pehe: "Kuo pau ke ʻoua naʻa ngata pe ʻi hono tali ʻo e fakama, ka kuo pau ke tali Kuo pau foki ke ke saiʻia ai.

Kuo pau ke lamu hange ha meʻakai, ko ia ke lea. Hange ko ia ne hoko ʻi he meʻakai mahi,

lahi ange Ko hoʻo fakaʻehiʻehi, ko e lahi ange ia hoʻo ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻita.

 

Sai lamu, ʻoku ʻomi ʻe he fakamaaʻi ʻa e Mortification.

Pea ko e ongo meʻá ni ʻuhinga, fakamaʻi mo e fakamaʻi, ʻoku fuʻu malohi ʻaupito ki he

-lahi ange ʻi he ngaahi faingataʻa ʻe niʻihimo e

-maʻu ʻa efakamalo ʻoku fie maʻu.

 

Ko ha meʻakai loto ʻitá, fakamāʻi mo e fakamāʻoniʻí

ʻasi mai fakatuʻutamaki ki he natula ʻo e tangata mo e

-hangē ʻoku takí kovi kae ʻikai ko e lelei.

 

Neongo ia ʻOku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku hokó.

Toe Lahi Ange ʻOku taaʻi ʻa e ukamea ʻi he anvil, ko e lahi ange ia ʻene ulo mo fakahaohaoaʻi ia.

Ko e meʻa ia Ko e tuʻunga ʻo e laumālie ʻoku fie ʻaʻeva moʻoni ʻi he hala ʻo e leleí.

 

Ko e ha hono lahi ko e lahi ange hono fakamaaʻi mo taaʻi ia ʻe he vil ʻo e fakamāʻoniʻoniʻi ʻo

lahi ange ʻOku tupu ʻa e ngaahi kalofiama mei he langí, ko e lahi ange ia hono fakamaʻá."

 

naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou matuʻaki faingataʻaʻia ʻi he ongoʻi liʻekina ʻo hoku tuʻunga maʻongoʻonga taha mo e tokotaha peé Sai. Hili haʻaku tatali ki ai ʻi ha taimi loloa, ne faifai pea u sio ki ai hu ki loto ʻi hoku loto.

 

Naʻe Tangi.

Naʻá ne ngaohi au ke u mahino

Ko e ha hono lahi Naʻá ne faingataʻaʻia mo loto fakatōkilalo ʻi he taimi naʻe kamu aí.

Naʻe fakatupu ʻe he meʻá ni ʻeku faingataʻaʻia lahi, he naʻá ku ongoʻi ʻoku ou femoʻuekina ʻi hono loto ʻitá. Manavaʻofa kiate au, ʻa e kiʻi tamasiʻi mohu tāpuakí Naʻá ne talamai:

 

Toe Lahi Ange ʻOku fakamaaʻi ʻa e laumalie pea ne ʻiloʻi ia, ko e ofi ange ia kihe Moʻoní.

 

ʻI he Moʻoní Feinga ke ke muimui ʻi he hala ʻo e angamaʻá, ʻa ia ʻokú ke ongoʻi lahi mei ai Mamaʻo. Pea, ʻi he hala ko ʻení,

-ʻiloʻi ʻa e mamaʻo ʻoku kei fononga he ko e hala ko ʻeni ʻoku taʻefakangatangata.

ʻOku taʻefakangatangata ʻo hangē ko ʻeku taʻefakangatangatá.

 

L'anima che è nella Verità

-cerca sempre di migliorare,

-ma non riesce mai ad essere perfetto.

 

Questo lo porta

lavorare  continuamente,

migliorarsi sempre di più, senza perdere tempo  nell'ozio.

 

Ed io, benedicendo quest'opera, a poco a poco,

Eseguo il ritocco per dipingere in lei la mia immagine.

 

Ecco perché volevo essere circonciso:

Volevo  dare l'esempio della più grande umiltà, che ha sbalordito anche gli angeli del Cielo".

 

Continuavo a vedermi non solo pieno di infelicità, ma ero anche preoccupato.

Tutto il mio interno era in subbuglio per la perdita di Gesù.

 

Ho pensato a me stesso raccontandomi

-che i miei grandi peccati mi avevano guadagnato che Gesù mi ha lasciato e

-che, quindi, non lo rivedrò mai più.

Oh! Che morte crudele fu per me, più crudele di ogni altra! Ero terribilmente sopraffatto

-non vedere più Gesù,

-per non sentire più la sua dolce Voce,

-aver perso colui da cui dipendeva la mia vita, da cui ogni bene mi è venuto! Come vivere senza di essa?

Ah! Avendo perso Gesù, tutto era finito per me!

 

Affogato in questi pensieri, mi sentivo in agonia mortale e tutto il mio interno era sconvolto. Volevo tanto Gesù!

Poi, in un lampo di luce,  si è manifestato alla mia anima e mi ha detto:

 

"Pace, pace! Non essere disturbato.

Come un fiore molto profumato profuma il luogo dove è posto, così  la pace di Dio riempie l'anima che lo possiede» .

Poi è fuggito come un fulmine.

 

Ah! Signore, quanto sei buono con il peccatore che sono io. Con fiducia, ti dico: "Ah! Come sei singolare!

Anche se ti sto perdendo, non vuoi che io sia turbato o allarmato.

E, se lo sono, mi fai capire che così mi sto allontanando da te.

 

Perché

-con la pace, mi riempio di Dio.

-nei guai, mi riempio di tentazioni diaboliche.

Oh! Mio dolce Gesù, che pazienza ci vuole con te! Perché qualunque cosa mi succeda,

non vuoi nemmeno che io sia allarmato o turbato.

 

Mi vuoi perfetta calma e pace ".

 

Mentre ero nel mio solito stato,

Mi sono sentito lasciare il mio corpo e ho trovato il mio adorabile Gesù.

Ma, oh!

Come mi sono visto pieno di peccati alla Sua presenza!

ʻI loto Naʻá ku ongoʻi ha holi mālohi ke vete ki heʻetau ʻEiki.

 

Ko ia ʻI heʻeku tafoki kiate Iá, naʻe kamata leva ke u fakahā kiate Ia ʻeku ngaahi angahalá. Ko Au Naʻá ne fanongo mai. ʻI he ʻosi ʻeku ngāué, naʻá ne tafoki mai kiate au. ʻi he ʻasi ʻoku fonu ʻi he faingataʻaʻiá peapehē mai kiate au:

 

"Ko ʻeku ʻofefine

-kapau ʻoku faʻitoka, ko e angahala ko ha meʻa kona mo ha faʻofua fakamate ki he ʻa e laumalie. ʻIkai maʻá e laumālié pē, kae pehē foki ki he ʻulungāanga lelei kotoa pē ʻa ia ʻoku ʻi ai.

 

Kapau ʻoku venial, ko ha faʻofua

-ʻa ia ʻoku mamahi mo

-ʻa ia ʻoku ne ngaohi ʻa e laumālie vaivaí mo e mahakí, pea pehē ki he ngaahi ʻulungāanga lelei ʻoku ʻi aí Kumi.

 

Ko e ha ha meʻa kona Ko e angahala ʻa e matelie!

Toko taha pē, ʻe lava fakalaveaʻi ʻa e laumālié pea mate ia! He ʻikai lava ʻe ha toe meʻa kehe maumauʻi ʻa e laumālié.

He ʻikai lava ʻe ha toe meʻa kehe ʻai ke palaku mo taufehiʻa ʻi Hoku ʻao. Ko e angahalá pē."

 

ʻI heʻene pehe Naʻe mahino ʻeni kiate au ʻa e ugliness ʻo e angahala.

Naʻa ku ʻahiʻahiʻi ha mamahi pehe ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe te u fakahaaʻi fefe ia. ʻI he mamata mai ʻa Sīsū kiate aú kafo ʻe he mamahí,

hiki hake ʻa e nima toʻomataʻu pea lea ʻaki e ngaahi lea ʻo e ʻapikale.

 

Peakuo tanaki atu:

"Naʻe pehe ʻe ʻOku fakalaveaʻi ʻe he angahalá ʻa e laumālié pea foaki ki ai ʻa e maté.

 

Ko e Sākalamēniti ʻo e Vete hiá

-ʻa e foaki ha moʻui foʻou,

-Fakamoʻui hono ngaahi kafo,

-Toe Fakafoki longomoʻui ki hono ngaahi ʻulungāanga leleí, pea

ʻeni ʻo lahi ange pe siʻi hifo, ʻo fakatatau ki hono ngaahi meʻakai.

Ko ia ʻOku ngāue ʻa e sākalamēniti ko ʻ

 

Naʻe hange kiate au naʻe Naʻe maʻu ʻe hoku laumālié ha moʻui foʻou.

Hili ʻa e akonaki ʻa Sisuu, naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi ʻa e moveuveu ʻi muʻa. ʻOfa ke fakamālō mo fakalāngilangiʻi maʻu pē ʻa e ʻEikí!



 

ʻI he pongipongi ní Ne u maʻu ha fetuʻutaki.

Kumi au ʻaki ʻa e Sīsū, naʻá ku toe maʻu foki mo e Faʻē Kuiní. Pea hono ʻikai fakaʻofoʻofa:

vakai ki he Faʻē, ne u mamata ki hono liliu hono Lotó ki he Tamasiʻi ko Sīsuú;

ʻoku ou maʻu Naʻá ku sio ki he kiʻi tamasiʻí peá u sio ki he Faʻē ʻi hono Mafú. Pea u ʻOku ou manatuʻi ko e katoanga iaʻa e Epiphany.

Ko e Muimui ʻa e sipinga ʻo e Ngaahi Tuʻi Maʻoniʻoni ʻe Toko Tolu, naʻa ku mei fie ʻoatu ha meʻa kia Sisu kiʻi tamasiʻi. Ka naʻe ʻikai ha meʻa ke u foaki ange kiate ia.

 

Pea ʻI heʻeku mamahí, ne u fakakaukau ke foaki kiate ia,

-founga ke Mula, ko hoku sinó mo e ngaahi faingataʻaʻia kotoa ʻa e toko hongofulu mā uá ngaahi taʻu lahi ne u tokoto aí, mateuteu ke u faingataʻaʻia pea ke hokohoko atu ʻo fakatatau mo e meʻa naʻá Ne mei fie maʻú.

"ʻE founga fefe koula, ne u foaki kiate ia ʻa e ngaahi mamahi ʻoku ou ongoʻi ʻi he taimi ʻoku ou ʻikai ke ne ʻi ai,

ʻa ia ʻoku Kiate au ko e meʻa fakamamahi mo fakamamahi tahá ia.

Hange hameʻa fakanamu lelei, Naʻá ku fai ange ʻeku ngaahi lotu koví ʻaki haʻaku kau fakataha mo kinautolu ʻa e kuiní. Faʻē, koeʻuhí ke nau fakahōifua ange kia Sīsū kiʻi tamasiʻi.

 

naʻa ku fai ʻeku ʻi he loto falala kakato ʻe maʻu ia ʻe he Tamasiʻí naʻe tali. Neongo ia, naʻe hange kiate au, neongo naʻe Naʻá ne tali fiefia ʻeku foaki masivá, ko e hā ha meʻa Naʻá ne ʻofa taha aí ko e falala ne u fai ange ki aí.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

 

"Naʻe pehe ʻe ʻOku ʻi ai ha ongo nima ʻe ua ʻo e falala.

Mo e ʻUluakí,

-ʻoku tau tali ʻa e hoku Faʻahinga ʻo e Tangatá mo e

-ʻoku fakaʻaongaʻi ko ha tuʻunga ke u kaka hake ai ki hoku tuʻunga faka-ʻOtua.

Mo ko e tahá,

tali ʻe ha taha hoku faka-ʻOtuá mo e

-ʻoku ke maʻu mei he naʻá ne aʻu atu ki he ngaahi ʻaloʻofa fakalangí.

Ko ia ʻoku fonu kotoa e laumālié ʻi he Tokotaha fakalangí.

 

ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he laumā ʻOku ne falala, ʻoku ne fakapapauʻi te ne maʻu ʻa e meʻa ʻoku ne kole mai:

Tauhi haʻi ʻo e ongo nimámo e

Mavahe Tuku ke fai ʻe he laumālié ʻa e meʻaʻokú ne fie maʻú.

Naʻá ku mavahe mei ai mahuhu ke toe loloto ange ki hoku Loto, ʻoku ou tuku ke ne toʻo ʻa e meʻa naʻa ne kole mai.

Kapau ʻoku ʻikai Kapau te u fai ia, te u ongoʻi ʻi ha tuʻunga ʻo e fetaʻaki ki he laumālié."

 

Lolotonga ʻEne naʻa ne lea ʻaki ʻeni, mei he Fatafata ʻo e Kiʻi Tamasiʻi (pe mei he Fatafata ʻo e Faʻee) Naʻe hoko mai ʻa e Rivulets ʻo e kava malohi.

(ka ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻo hange tofu pe ko ʻeku ui ko e kava malohi heni) ʻa ia naʻa ne lomekina kotoa ʻeku laumalie. Pea puli atu leva ʻa e faʻe kuini. .

 

Naʻe faifai pe pea aʻu mai ʻa e Naʻá ku hū atu mo e tamasiʻí ki he loki ʻo hēvaní. Naʻa ku sio ki he Naʻe loto mamahi hono fofonga ha.

Ne u pehē loto pē: Mahalo pē ʻokú ne fie maʻu e tokanga ʻa e faʻē kuiní."

Naʻá ku lomiʻi ia ʻi he hoku loto mo e pepe ko Sisuu ʻi ha fotunga jubilant. Ko hai te ke lava ʻo lea ʻaki e meʻa naʻe hoko he taimi ko iá ʻiate au mo Sīsuú?

ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻa e lea fakafonua ke fakahaaʻi ia pe fakamatalaʻi ke fakamatalaʻi ia.

 

Naʻá ku pehē loto pē ʻi loto:

"Fekauʻaki mo e lava ke tala pe ko e ngaahi fehālaaki mo e ngaahi fehālaaki ʻe fiha ʻoku ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení ʻoku ʻOku ou tohi?"

In quel momento mi sentii come se stessi perdendo conoscenza e venne il benedetto Gesù.

E mi ha detto :

 

"Figlia mia, anche i tuoi errori aiuteranno a chiarire che non c'è un inganno intenzionale da parte tua e

che non sei un medico (perché se lo fossi sapresti dove stai vagando).

 

Renderanno ancora più chiaro che sono io che ti parlo

almeno per chi sa vedere le cose  semplicemente.

 

Ma vi assicuro che non troveranno

-non un'ombra di vizio,

-né qualcosa che dice "virtù".

Perché quando scrivi, io stesso guido la tua mano.

 

Al massimo, saranno in grado di trovare qualcosa che,

-a prima vista, sembra sbagliato,

-ma che, se guardano più da vicino, corrisponde alla Verità. Detto questo, è scomparso.

 

Poche ore dopo,

-mentre mi sentivo perplessa e a disagio per quanto mi aveva detto,

Tornò e  aggiunse :

 

La mia eredità è Fermezza e Stabilità . Non sono soggetto ad alcun cambiamento.

Quanto più un'anima si avvicina a Me e avanza sulla via della virtù, tanto più ferma e stabile si sente nel bene.

 

Inoltre

-più è lontana da Me,

-più è incline ad oscillare tra il bene e il male".

 

Mentre ero nel mio solito stato, il mio buono Gesù mi si mostrò in uno stato deplorevole.

 

Le sue mani erano legate saldamente, il suo viso era coperto di espettorato e c'erano diverse persone che lo schiaffeggiavano copiosamente.

 

Quanto a Lui,

Era tranquillo e silenzioso ,

-senza muoversi e

-senza fare un solo reclamo.

Non ha mosso nemmeno una palpebra.

Dimostrò così di voler subire questi oltraggi,

-non solo esternamente,

-ma anche internamente.

 

Che spettacolo commovente, capace di spezzare i cuori più duri!

 

Quante cose mi ha detto questo Volto macchiato di fango e di disgustoso espettorato!

Sono stato colpito dall'orrore. stavo tremando.

Mi sono visto pieno di orgoglio rispetto a lui.

 

Mi disse:

"Figlia mia, solo i piccoli si lasciano trattare come vogliono:

-non quelli che sono piccoli per ragione umana,

-ma quelli che sono piccoli e pieni di ragione divina.

 

Posso dire di essere umile.

Ma quella che nell'uomo si chiama umiltà dovrebbe chiamarsi conoscenza di sé. Chi non conosce se stesso cammina nella menzogna».

 

Poi, per alcuni minuti, rimase in silenzio. L'ho contemplato.

E vidi una mano con una luce che cercava in me,

-nei luoghi più intimi e nascosti, per vedere se ci si poteva trovare

conoscenza di sé  e

amore per l'umiliazione, la confusione e la disgrazia .

 

La luce ha trovato un vuoto nel mio interno

E ho visto che questo luogo doveva essere pieno di umiliazione e confusione, sull'esempio del mio benedetto Gesù.

 

Oh! Quante cose mi ha fatto capire questo atteggiamento leggero e sacro di Gesù. Mi sono detto:

« Un Dio umiliato e confuso per amore mio.

Io, peccatore privato di questi segni di distinzione!

 

Un Dio stabile e fermo  che, di fronte a tante ingiustizie,

non si muove nemmeno per liberarsi dei disgustosi sputi che gli coprono il Volto. Ah! Se volesse rifiutare queste sofferenze, questi oltraggi, potrebbe farlo perfettamente!

 

lo capisco

-non sono le catene a trattenerlo in questa situazione,

-ma la sua Volontà stabile che vuole salvare la razza umana a qualunque costo!

 

E io,  dove sono le mie umiliazioni?

Dov'è la mia fermezza e costanza nell'operare per amore di Gesù e del mio prossimo!

Oh! Che esseri dissimili Gesù ed io siamo!"

 

Mentre il mio piccolo cervello era perso in questi pensieri, il mio adorabile  Gesù mi ha detto :

 

"La mia Umanità è stata travolta dalla disgrazia e dall'umiliazione, fino al punto di traboccare.

Ecco perché, davanti alle mie virtù,

-Cielo e terra tremano e

-le anime che mi amano usano la mia Umanità come scala per raggiungere alcuni riflessi delle mie virtù.

 

"Dimmi: rispetto alla mia umiltà, dov'è la tua? Solo io posso vantare la vera umiltà.

 

Fakatahaʻi mo ʻeku Toluʻi ʻOtuá, naʻe mei lava pē ke fakahoko ʻe hoku faʻahinga ʻo e tangatá ha ngaahi mana

- ʻi he foʻi laka kotoa pē, ʻaki ʻa e ngaahi lea mo e ngaahi ngaue, ka, ʻi he loto fiemalie,

-ʻOku ou fakangatangata pē ki he ngaahi fakangatangata ʻo hoku faʻahinga ʻo e tangatá,

-ʻOku ou fakahaaʻi e masivá,

"Ko au Ne u aʻu ki ha tuʻunga fakapuputuʻu ʻi he kau angahalá.

 

] ʻe te ne lava ʻo fakahoko ʻa e Huhuʻí ʻi ha kiʻi taimi nounou, pea ʻi ha ko ha foʻi lea pe.

 

Ka

- maʻá e tokolahi ngaahi taʻu

- mo ha tokolahi ongoʻi liʻekina mo e faingataʻaʻiá,

Naʻá ku fie maʻu ke u ngaohi pē ʻe au haʻaku ʻa e maʻuhala ʻa e tangatá.

 

Fie maʻu fakatapui au ki ha ngaahi ngāue kehekehe

koeʻuhi ke ʻOfa ke fakafoʻou mo faka-ʻOtua ʻa e tangatá, neongo ʻene lahi tahá Fanga kiʻi ngāue iiki.

 

ʻOmi Kiate Au ko e ʻOtuá mo e tangatá au, ko e ngaahi ngāue ko ʻeni ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá

Maʻu Maí ko ha meʻa fakaʻofoʻofa foʻoumo

Naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e sila ʻo eʻOtuá.

 

Fufuuʻi ʻi he hoku Faʻahinga ʻo e tangatá,

Ko Hoku Faka-ʻOtuá Kuo to ia ʻo hange tofu pe ko hano fokotuʻu ia ʻi he tuʻunga ʻo e ngaahi ngaue ʻa e tangata.

 

Lolotonga ʻoku ʻi ai ha ngāue faingofua ʻo Hoku Lotó naʻá ku mei lava ʻo faʻu ha mataʻifika taʻe-fakatataua ʻo e ngaahi māmaní

-ʻe naʻe mahulu hake ia ʻi he ngaahi maʻuhala mo e ngaahi vaivai ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ni!

 

ʻI muʻa he fakamaau totonu fakalangi,

ʻoku ou maʻu fili ke mamata ki hoku faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻufiʻufi ʻaki e ngaahi angahala kotoa pē ʻoe kau tangata ʻoku ou maʻu maʻanautolu naʻe pau ke fakalelei ki ai.

mei ha mamahi fakaofo mo

Lilingi Hifo ʻa hoku toto kotoa!

Ko iakuo u maʻu fakahoko e ngaahi ngāue hokohoko ʻo e loto fakatōkilaló. Ko e Faikehekehe lahi ʻi heʻeku loto fakatōkilaló pea mo e meʻa moʻui ʻa e tangatá

-ʻe, kimuʻa ʻiate au, ko ha ʻata pe ia ʻo hoku kaingalotu-,

 

ko e ngaahi fakatupú

-ʻOku ou kei kakai mo e

-ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻo hange ko Au ko e mafatukituki moʻoni ʻo e angahala.

 

Neongo

- ngaahi laumālie ʻe niʻihi naʻa nau toʻa mo

-ki heʻeku sīpingá Kuo nau foaki ʻenau moʻuí ke nau fuesia e ngaahi mamahi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku ʻikai ke nau toe kehe Mei he niʻihi kehe: naʻe ngaohi ʻaki ia ʻa e ʻumea tatau.

 

Ko e fakakaukau faingofua

- ko honau ʻoku ʻanautolu ʻa e mamahi koeʻuhi ko e tupuʻanga ʻo e maʻu koloa foʻou, pea

- fakalāngilangiʻí ʻOtua

ko ha Lāngilangi maʻongoʻonga kiate kinautolu.

 

ʻIkai ngata ai, ko e ʻoku fakangatangata pē ʻa e meʻa moʻuí ki he siakale kuo tuku kinautolu ki ai ʻe he ʻOtuá.

He ʻikai ke nau lava fakalaka atu ʻi he ngaahi fakangatangata ʻo e siakale ko ʻení. ʻOi!

-Kapau naʻe ʻi he honau mālohi ke fai mo fakafoki,

-ko e toko fiha kehe naʻe ʻikai ke mei fai ha meʻa. ʻE fakaengaue ʻa e tokotaha kotoa pe!

 

ʻI he tafaʻaki ʻe taha naʻe ʻikai ha ngataʻanga ʻo hoku tuʻunga fakaʻotua ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

Neongo ia, ʻoku tuʻunga fakangatangata ki he ngaahi fakangatangata ʻa e tangata.

koeʻuhi ke ʻOfa ke lalanga ʻene ngaahi ngāué kotoa ʻaki ha loto-fakatōkilalo moʻoni.

 

Ko e siʻisiʻi e loto fakatōkilalo ʻa e tangatá

naʻe koeʻuhí ko e ngaahi kovi kotoa pē naʻá ne lōmekina ʻa e māmaní.

 

Pea naʻa ku

-mo ko hono ngāue ʻaki ʻo e angamaʻa ko ʻení,

-naʻe pau ke u ke maʻu ʻe he tangatá ʻa e ngaahi koloa kotoa ʻo e Toluʻi ʻOtuá.

 

ʻIkai ha ʻaloʻofa mavahe mei hoku Taloni tukukehe pē ʻa e loto fakatōkilaló. Hala ha taha ʻe lava ke maʻu meiate au ʻa e kolé, kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fakamoʻoni hingoa ʻo e loto fakatōkilaló.

Hala ha taha ʻoku ongona ʻe hoku telingá ʻa e lotú pe ueʻi ʻa e hoku Lotó ki he manavaʻofá,

kapau ʻoku ʻikai ʻalaha ʻo e loto fakatōkilaló.

 

"Kapau naʻe ʻoku ʻikai ʻalu ʻa e kakai ʻi he hala kotoa pe

-ke fakaʻauha ʻi ai ʻa e fekumi ko ʻeni ki he ngaahi langilangi mo e ongoʻi mahuʻingaʻia ʻiate kita (ʻa ia ʻoku fakaʻauha ʻe he ʻofa ke fehiʻanekinaʻi, fakamaaʻi mo puputuʻu),

-Ongoʻi takatakai ʻi hono loto ʻo hange ha fi ʻakau talatala, pea

-Te ke maʻu ha ongoʻi taʻelata ʻi hono lotó

pea ko e ʻe katakiʻi maʻu pe mo tauhi ia ke kehe ʻaupito mei he hoku faʻahinga ʻo e tangata māʻoniʻoni tahá.

 

Kapau ʻoku ʻikai ke ke saiʻia Ko Hono Fakamāʻí

ki he ʻE lava ʻa Masima ʻo kiʻi maheni,

ka ʻe ʻikai ulo ʻi muʻa ʻi he au

kofu ʻaki ʻa e ʻoku ne kofu fakaʻofoʻofa mo ha ʻi he loto fakatokilalo".

 

Ko hai te ne lava lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe mahino kiate aú

-angamaʻá ʻo e loto fakatokilalo mo e

-ʻa e Fakafekauʻaki ʻa e ʻiloʻi kitá mo e loto fakatōkilaló?

 

Hange kiate au ke ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻi he ongo ʻulungāanga lelei ko ʻení, ka ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻa e ngaahi lea ke fakahaaʻi ʻaki. Ke lea ʻaki ha meʻa fekauʻaki mo ia, te u fakaʻaongaʻiha faʻifaʻitakiʻanga.

 

Fakakaukau ange ki ha tangata masiva

-mahalo ʻa ia ʻoku masiva pea

-ko hai, maʻá e kakaí

ʻoku ʻikai ʻiloʻi mo

ko hai ʻe lava tui ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku ke maʻu,

-Fakahā mahino ʻene masivá.

 

Te tau lava ʻo pehē ʻo e tangata ni

-ko hai ʻokú ne ʻiloʻi pe ʻoku tatau pē

-ʻa ia ʻoku pehe ʻe he moʻoni mo e,

-ʻoku pehē ʻe toe ʻofaʻi lahi ange.

Tohoakiʻi e Tokaí ke manavaʻofa ʻa e niʻihi ki hono tuʻunga fakamamahi. Ko kinautolu kotoa Te nau tokoniʻi ia.

Ko e meʻa ia ʻa e meʻa ʻoku ne ʻomi ʻa e ʻilo pe kiate kita.

WTF ʻE hoko ia kapau ʻe hoko ʻa e tangata ni,

-Mā ke fakahā ʻene masivá,

-polepole ʻo koloaʻia, taimi ʻe ʻilo ai ʻe he taha kotoa

-ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu naʻa mo e vala ʻokú ne tui mo

-ʻa ia ʻoku pekia ʻi he fiekaia. ʻE fehiʻa e taha kotoa ai,

-ʻikai ha taha ʻE tokoni ia pea hoko ko e kakata ʻa kinautolu kotoa pe ʻoku ʻIloʻi.

 

Ko ʻeni ʻe mole atu ʻa e loto-mamahi mei he kovi ʻo kovi ange pea ko hono ikuʻanga ʻe mate.

Ko e meʻa ia meʻa ʻoku fakatupu ʻe he hīkisiá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea ʻi he ʻao ʻ houʻeiki tangata. Ko e tokotaha ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi iá

-hiki mei ai ʻiate ia pe mei he Moʻoni mo e

-Ngaahi ngāué Ko e ngaahi founga ʻo e loí.

 

ʻOku ʻi ai ko ha faʻahinga loto fakatōkilalo moʻoni ia ʻe taha ʻoku maʻu foki mei he ʻiloʻi kita.

 

Fakakaukau ange ki ha tangata koloaʻia

fāʻeleʻí ʻi he lotolotonga ʻo e fiemalie mo e koloa, pea

ko hai ʻOku ʻiloʻi lelei ia ʻi he faʻahinga meʻa peheé.

Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau ʻa e ngaahi ongoʻi mā loloto ko ia naʻe ʻi ai Hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí moʻulaloa ki he ʻofa ʻiate kitautolú,

-to ʻi he ʻofa ʻo e loto fakatōkilalo māʻoniʻoní,

-mavahe mei he hono koloá mo e fiemālié,

-ʻIo ʻOkú ne toʻo hono vala fakaʻeiʻeikí ʻo ʻufiʻufi ʻaki ia hatupenu. Moʻui ʻikai ʻiloʻi. ʻOku ʻikai ke ne tala ki ha taha pe ko haiia.

Moʻui mo e kakai masivá ʻo hangē pē ʻokú ne tuʻungatataú. ʻIo fiefia ʻi he tāufehiʻá mo epuputuʻú.



ʻI he tangatá ni Tau kumi ʻa e meʻa ʻoku hoko ki he kāingalotú

-ko koe ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻenau fakamaaʻi mo

Ko hai ʻoku ne ʻiloʻi ko e ʻOku fakafonu kinautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ʻene ngaahi ʻaloʻofá mo e ngaahi meʻafoakí.

 

ʻI he ngaahi Hangē ko ʻení, tau vakai

ko hai ʻOku taʻeʻaonga ʻa e ʻilo kiate kita taʻe kau ai ʻa e loto fakatōkilaló,

ʻoku ʻIloʻi kita fakataha mo e loto fakatōkilaló ʻOku hoko ia ʻomahuʻinga.

 

ʻIo! Loto fakatōkilaló

-ʻokú ne tohoakiʻi ʻa e ʻaloʻofa

-maumauʻi ʻo e ngaahi seini mālohi angé mo e

-laka hake ʻi he meʻa kotoa pē ʻa vahevahe ʻi he vahaʻa ʻo e laumālié mo e ʻOtuá.

 

Loto fakatōkilaló ko e tupu maʻuiʻui mo fakaʻofoʻofa ia ʻo e tupu

-ʻa ia ʻoku ʻikai fakahehema ke kai ʻe ha fanga kiʻi ʻunufe, pea

-ʻa ia ʻoku ʻikai lava maumauʻi pe mae ʻe he havili, ʻuha maka pe vela.

 

Neongo naʻe ʻakau iiki ange, fakatupulaki ha ngaahi vaʻa lalahi ange ʻoku ʻoku nau hū ki he Langí pea fakatahaʻi kinautolu ki he Loto ʻo Hotau ʻEikí. Pē Ko e ngaahi vaʻa ʻoku haʻu mei he kiʻi fuʻu ʻakau ko ʻení ʻoku ʻi ai pē ʻenau hūʻanga ki aí tauʻataina ʻi he loto fakaʻofoʻofa ko ʻeni.

 

Loto fakatōkilaló ko e masima

-faʻahitaʻu ko ia ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei kotoa pe mo e

-Fakatolonga ʻa e laumālié mei he kovi ʻo e angahalá.

Loto fakatōkilaló Ko e kiʻi musie ʻoku tupu ofi ki he ngaahi halá.

Molia ʻi he taimi ʻOku molomoloki ka ʻoku toe fakaʻofoʻofa ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa.

Loto fakatōkilaló Ko e fakahoko fakalotofonua ko ia ʻoku ne fakaʻeiʻeiki ʻa e fuʻu ʻakau hehengi. ʻOku Ko e paʻanga ʻaloʻofa.

Loto fakatōkilaló Ko e Māhiná ʻokú ne tataki kitautolu ki he fakapoʻuli ʻo e pō ko ʻení moʻui. Ko e loto fakatōkilaló ʻa e tangata fefakatauʻaki kākā

-ko hai ʻokú ne ʻilo e founga ke fakatau atú hoʻo koloa pe ʻaʻau mo

-ʻoku ʻikai maumau ia naʻa mo hono teau ʻo e ʻaloʻofa naʻá ne maʻú ʻaho. Ko e loto fakatōkilaló ʻa e kī ki Palataisi ʻa ia ʻoku He ʻikai lava ha taha ʻo hū ki ai taʻe kau ai.

Loto fakatōkilaló ko e malimali ia ʻa e ʻOtuá mo e Langí kotoa pea mo e tangi ʻa e meʻa kotoa pē heli.

 

ʻI he pongipongi ní naʻe hāʻele mai hoku Sīsū fakaʻofoʻofá ʻo ʻikai ʻalu Tala mai. Hili iá, ne u ongoʻi te u mavahe mei heʻeku sino.

 

ʻAki ho tuʻa Naʻa ne talamai:

"ʻI he ngaahi ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha fakamaau totonu. Pehē:

"Kae ʻoua ke ʻE hoko peheni e ngaahi meʻa, he ʻikai ke tau lavameʻa ʻi he ʻemau ngaahi ngaue.

Ko ia, tau fakangalingali angamaʻa, fakangalingali ʻoku ke maʻoniʻoni, fakangalingali pe ʻoku moʻoni ngaahi kaungāmeʻá. Ko ia ai, ʻe faingofua ange ke fetuiaki ʻa e ʻetau kulupu fengaueʻaki pea ngaohikovia ia.

ʻI heʻetau haʻú ʻiate kinautolu ke fakamamahiʻi mo keina kinautolu,

-naʻa nau, tui ko e kaungāmeʻa kitautolu, te nau tō ki hotau nimá he taimi pē ko iá."

Ko e meʻa ia ʻa e tuʻunga ʻe lava ke aʻu ki ai ʻa e tangata kakaa." Hili iá, naʻá ku fie maʻu ha monomono makehe meiate au,

Ko e Tokotaha Monūʻiá Naʻe hange naʻe toʻo ʻe Sisu ʻeku moʻui ʻaki hono fakafeʻiloaki au ki he fakamaau totonu fakalangi.

 

ʻI heʻene founga pe ʻaʻana ke fai ia, ne u fakakaukau te u mavahe ai mei he moʻui ko ʻeni.

ʻI he ʻuhinga ni, naʻe Naʻá ku pehē ange, " ʻEiki, ʻoku ʻikai ke u fie hū ki Hēvani taʻe kau ai hoʻo ngaahi fakaʻilonga ʻo e faikehekehe. Tomuʻa tutuki au pea toki ʻomi au."

 

"Naʻa ne ngaohi au ke u Hokaʻi hoku ongo nimá mo e vaʻé ʻaki ha faʻo. Pea lolotonga ʻene fai ia, mo ʻeku fakameʻapangoʻia lahi,

-naʻa ku pulia Pea naʻá ku ʻi hoku sinó. Ne u pehē loto pē:

"Ko au ʻeni ʻo foʻou! ʻAa! Siʻoku ʻofaʻanga, kuo tuʻo fiha nai hoʻo fai ʻeni kiate au? Sīsū.

 

ʻOku ʻi ai haʻo ʻaati Makehe ke toʻo ʻeni:

ʻOkú ke ʻai ke u tui te u mate,

-ʻa ia ʻoku ne tataki au ki he kataʻi ʻo e māmaní mo e mamahí

-talamai ʻoku Kuo ʻosi hoʻo mavahe meiate koé.

 

Pea ʻi heʻeku kamata ke fiefia,

ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ou kei lokaʻi pe ʻi he fale fakapopula ʻo e sino pelepelengesi ni.

 

ʻO fakatatau ki ai

- Fakangaloʻi hoku fiefiaʻanga,

Toe Foki ki hoku loʻimatá, tangilāulau mo e faingataʻaʻia ʻa hoku ʻo mavahe meiatekoe.

ʻAa! ʻEiki Foki vave mai, koeʻuhí he ʻoku ou fuʻu loto-siʻi."

 

Hili Koeʻuhi ko ʻeku moʻui ʻi ha ngaahi ʻaho fakamamahi ʻo e ongoʻi liʻekina, kuo maʻu ʻe hoku loto masiva fefaʻuhiʻi he vahaʻa ʻo e manavasiʻi naʻa mole ʻa Sisu ʻo taʻengatapea

-ʻamanaki leleí mahalo pē te u toe feʻiloaki mo ia.

 

ʻE ʻOtua! Ko hai Naʻe pau ke poupouʻi ʻe he tau ʻa hoku loto! ʻAʻana naʻe pehē ʻa e mamahí

-ʻi ha momoko pea,

-he taimí ni Hoko, naʻe hange ia ha malumalu ʻo e nusipepa mo e fehiʻa ʻi he toto.

 

Lolotonga ʻeku ʻi he ʻa e tuʻunga ko ʻeni, naʻa ku ongoʻi ʻa hoku ʻofaʻanga ko Sisuu ofi mai kiate au. ʻIo Naʻá ne toʻo ʻa e veili naʻá ne ʻufiʻufi hoku matá, pea faifai peá u lava ʻo sio kiate ia.

ʻI he taimi pe ko ia Naʻá ku talaange:

"ʻOiaue ʻEiki, ʻoku ʻikai koā ke ke toe ʻofa ʻiate au?"

 

Tali:

"ʻIo, ʻIo, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe! Ko e meʻa ʻoku ou fokotuʻu atú ko e fetohiʻakí ki heʻeku ʻaloʻofá.

Pea, ke faivelenga, kuo pau ke ke hangē ko e vanavanaikí

ko hai ongo ʻi he ʻatakaimo e

ʻa e ʻa ia, ʻi he kamata pe ke ongona ʻe ha taha hono leʻo, ʻI he taimi pe ko ia, ʻo ʻikai toe kiʻi fakatoloi, ʻoku ne toe lea ʻaki ʻa e meʻaʻoku ne ongoʻi.

 

Ko ia kuo pau ke ke fai ia.

ʻI he taimi pe ko ia te ke kamata maʻu ʻeku ʻaloʻofá,

ʻikai ke ʻi ai ha ʻoua ʻe toe tatali ke u fakaʻosi ʻoatu ia kiate koe,

ʻOku fie maʻu ke ke kamata ʻi he taimi pe ko ia ke toe fakaongo mai hoʻo fetohiʻaki."

 

Naʻa ku tauhi ke meimei liʻaki kakato hoku Sīsū fakaʻofoʻofá.

Ko ʻeku moʻuí Naʻe tafe ia ʻi he mamahi. Naʻá ku ongoʻi ha taʻeoliʻia lahi, ko ha fuʻu meʻa lahi tiredness ʻo e moʻui! Naʻá ku pehē loto pē, "ʻOi! ʻOku fefe fakaloloa ʻeku mavahe!

ʻOi! Ko fē ʻa e taha ʻE hoko ia ko ʻeku fiefia kapau te u lava ʻo taʻofi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e ʻa e sino ko ʻeni. Ko ia ʻe puna tauʻatāina ai hoku laumālié ki he ʻeku lelei lahi taha!"

 

Ko ha fakakaukau kiate au Naʻe kolosi ai ʻi hono ʻatamaí: "Fēfē kapau te u ʻalu ki heli!"

Ke taʻofi Naʻe ʻohofi au ʻe he tēvoló ʻi he tuʻunga ko ʻení, naʻá ku fakavavevave ke pehē:

"Ko ia, naʻa mo heli, te u ʻoatu ʻeku mapuhoi ki hoku Sisu angalelei; Naʻa mo ia, ʻoku ou loto ke u fai ia."

 

Lolotonga Naʻa ku fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻeni mo ha niʻihi kehe tokolahi (ʻe fuʻu loloa lave kotoa kiate kinautolu), naʻe fakahaaʻi ʻe hoku faʻahinga ʻofa naʻe fakahaaʻi ʻe Sisu Ia ki he ʻi ha kiʻi taimi nounou, pea naʻá ne talamai kiate au ʻi ha leʻo mamafa:

"Ko hoʻo Kuo teʻeki hokosia ʻa e taimi."

ʻI ha maama fakaʻatamai, ʻai ke mahino kiate au kuo pau ke ʻota e meʻa kotoa pe ʻi he ko ha laumālie.

 

Kuo maʻu ʻe he laumālié ngaahi loki siʻisiʻi lahi,

-taha maʻá e tokotaha takitaha angamaʻá

-angamaʻa kotoa pē maʻu kotoa ʻa e toengá mo kinautolu, koeʻuhí ke

-kapau ko e laumālié hange ʻoku ne maʻu pe ha ʻulungaanga lelei ʻe taha,

-Ko ʻalu fakataha mo e tokotaha kotoa pe.

 

Neongo ia, naʻe ʻoku kehekehe kotoa pē ʻa e ngaahi ʻulungāanga leleí pea ʻoku takitaha hono tuʻungá ʻi he laumālié. ʻOku nau omi kotoa pē mei he Tolu Māʻoniʻoni Tahá, ʻa ia,

Lolotonga hoko ʻotaha,

komipauni ʻe hakakai makehe ʻe toko tolu.

 

naʻe mahino foki kiate au pea ko e ngaahi loki takitaha ʻo e laumālié ko e,

-ʻo fakafonu ʻe he ko ha ʻulungaanga lelei,

-pe ko e tokoni fehangahangai.

 

Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha angamaʻa pe angakovi, ʻoku kei maha pe.

 

Naʻe hange naʻe naʻe hangē hoku laumālié ko ha fale ʻoku ʻi ai

-lahi ʻo e ngaahi lokí,

-ʻikai ha taha kotoa.

-niʻihi ʻoku fonu ʻo e ngata,

-kiʻi konga ʻo e pelepela

-fakapoʻuli kehe.

ʻAa! ʻEiki Ko koe pē te ke lava ʻo fokotuʻutuʻu maau hoku laumālié!

 

Tuʻunga tatau Vilitaki.

ʻI he pongipongi ní Naʻe ʻave au ʻe Sīsū mei hoku sinó.

Hili tatali fuoloa, naʻe hange ko e taimi ko ʻeni kuo u maʻu ia ʻiloʻi lelei.

Neongo ia, naʻa ku Naʻá ku fakatokangaʻi lahi ʻo ʻikai ke u loto-toʻa ke lea ʻaki ha foʻi lea.

 

Ko ʻeni ta ō Fesiofaki, ka ʻi he fakalongolongo.

Fakafou ʻi he fotunga ko ʻeni ʻo e Mutuale, naʻe mahino kiate au naʻe fonu ʻa Sisu ʻi he loto ʻitá.

Ka naʻe ʻikai ke u loto toʻa pehē ange ki ai, "Lilingi hifo hoʻo loto ʻitá kiate au."

 

Naʻá ne haʻu kiate au, ka neongo iá, naʻe kamata ke ne lilingi hifo ʻene loto ʻitá. Hili Naʻa ku maʻu ia, naʻe ʻikai ke u lava ʻo maʻu ia pea naʻa ku li ia ki foʻou ʻi he kelekele.

 

Peau naʻá ne pehē mai, "Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku fai aí? ʻOku ʻikai te ke toe fie maʻu Vahevahe ʻeku loto ʻitá? ʻOku ʻikai te ke toe fie fakasiʻisiʻi ʻeku mamahi?"

 

Naʻá ku talaange: "ʻEiki, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku ʻikai ke u loto ki ai. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻe hoko kiate aú. ʻOku ou ongoʻi fonu ʻi hoʻomou loto ʻitá pea ʻoku ʻikai ha potu ke u ʻOku ʻi ai. Ko ha prodigy pe ʻi hoʻo tafaʻaki te ne lava ʻo fakalahi ʻeku ʻi loto.

Ko ia Te u lava ʻo maʻu hoʻo loto ʻitá."

 

Kuo ʻosi maʻu ʻe Sīs ʻai ha fakaʻilonga maʻongoʻonga ʻo e kolosi kiate au pea toe lilingi hifo ʻa e kolosi. ʻene loto ʻitá. Naʻe hangē naʻá ku lava ʻo maʻu ia ʻi he taimi ko ʻení.

 

Peá ne toki pehē: "

Ko hoku ʻofefine, ko e ʻOku hange ʻa e Mortification ko ha afi

-ʻoku momoa ia ʻa e taʻefiemalie kotoa pe ʻoku ʻi he laumalie mo e

-ʻokú ne tāfea ʻo e fakakaukau māʻoniʻoní, fāʻeleʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga maʻá fakaʻofoʻofa ange".

 

Ko Sīsuú ko Naʻe tuʻo lahi haʻu, ka naʻe fakalongolongo maʻu pē. Naʻa ku fanongo ki ha ʻa e ongoʻi taʻelata ʻiate au mo e mamahi.

Koeʻuhi he Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fanongo ki hono leʻo fakaʻofoʻofá. Foki mai ke fakafiemālieʻi au, Naʻá ne talamai:

 

"Naʻe pehe ʻe ko e ʻaloʻofá ko e moʻui ia ʻa e laumālié.

Founga ʻoku foaki ʻe he laumālié moʻui ki he sinó, ko ia ʻoku foaki ʻe he ʻaloʻofá ʻa e moʻuí ki he laumālié.

 

Ki he sinó ʻoku ʻikai ʻoku feʻunga pē ʻene maʻu ha laumālie ke tauhi ʻene moʻuí,

ʻOku toe ʻi ai foki mo fie maʻu ha meʻakai kae lava ke aʻu ki hono tuʻunga kakató.

 

Ko ia ki he laumālié, ʻoku ʻikai feʻunga pē ʻene maʻu ʻa e ʻaloʻofa ke tauhi ia ke moʻui, ka kuo fie maʻu foki mo ha meʻakai ke lava ʻo aʻu ki hono tuʻunga kakató lahi.

 

Pea ko e meʻakai ko ʻeni ko e fetohiʻaki mo e ʻaloʻofá.

ʻAloʻofa mo e ʻoku faʻu ʻe he fetohiʻaki ki he ʻaloʻofá ha sēini ʻokú ne taki ʻa e laumālié ki he Langi.

ʻO aʻu ki ha tuʻunga ʻa ia ʻoku fekauʻaki ai ʻa e laumālié mo e ʻaloʻofá, ko e ngaahi fehokotakiʻanga ʻo e sēini ko ʻení ko e ngaahi fōmetí".

 

Peakuo tanaki atu:

ʻKo e hā ia? Ko e paasipooti ke hu ki he puleʻanga ʻo e ʻaloʻofa? Ko e loto fakatōkilaló ia.

Ko e laumālie ʻoku ʻOkú ne vakai maʻu pē ki heʻene taʻeʻahí peá ne ʻiloʻi ko e meʻa noa pē ia ka ko efu mo e matangi

liʻaki hono falala ki he ʻaloʻofa ʻoku hoko ʻo hange ko hono pule.

 

Ko hono ʻave ʻo e mapuleʻí, ʻoku taki ʻe he ʻaloʻofá ʻa e laumālié ʻi he hala ʻo e angamaʻa kotoa pē

pea ʻoku hoko ia Aʻu ki he tuʻunga māʻolunga ʻo e haohaoá.

 

Ka ʻikai ʻa e ʻaloʻofa, ʻoku tatau ʻa e laumalie mo e sino kuo mavahe atu mei hono laumālié

-ʻokú ne fakafonu ʻo e fanga ʻuanga mo e popo pea ʻoku manavasiʻi ai ʻa e mata.

 

Ko ia Ka ʻikai ʻa e ʻaloʻofá, ʻe fakalielia ʻaupito ʻa e laumālié ʻo ke fakamaʻamaʻaʻi ʻa e tokangá, ʻo ʻikai mei he tangatá, ka ko e ʻOtuá tonu pē. »

 

ʻI he pongipongi ní Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi ha tuʻunga ʻo e loto-foʻi lahi, tautautefito koeʻuhi he Kuo ʻikai ke u maʻu ʻa e ʻafioʻanga ʻo Sīsuú, ʻa hoku tuʻunga māʻolunga tahá Sai.

 

ʻOku fakafeʻiloaki mai mo talamai:

"Naʻe pehe ʻe Ko e loto foʻí ko ha ongo ʻuli ia ʻokú ne uesia e matalaʻiʻakaú fakaʻofoʻofa ange pea fakafiefia ange honau ngaahi fuá.

 

Faʻahinga ongo ko ʻení kona ki he ngaahi aka ʻo e fuʻu ʻakau,

-impregnating ia kakato

-fai ia mōmoa pea fakaliliʻa.

Kapau ʻoku ʻikai fai pehe ha taha ʻOkú Ne fakamoʻui ia ʻaki ʻene fuʻifuʻi ia ʻaki ʻa e ongo ʻoku fehangahangai mo iá, ʻoku tō ʻa e fuʻu ʻakaú. Ko ia ʻOku maʻa e Laumalie ʻoku tuiaki ki he ongo kona ʻo e ʻa e loto-foʻi."

 

Hili ʻa e ngaahi Naʻe kei ongoʻi loto-foʻi pē ʻa e ngaahi folofola ʻa Sīsuú, pea tāpuni kotoa ʻi he ʻaʻaku.

Pea naʻá ku mamata kiate au Naʻe fuʻu kovi ʻaupito pea ʻikai ke u toʻa ke lele kiate ia.

 

Ko ʻeku fakakaukaú ʻoku quoth:

"ʻOku taʻeʻaonga ke u ʻamanaki fuoloa ange ʻi heʻene ngaahi ʻaʻahi hokohoko, ʻi heʻene ngaahi ʻaloʻofa, ʻi heʻene ngaahi ʻofa ʻo hange ko ia kimuʻa. Ko e meʻa kotoa ia kiate au. ʻosi".

 

Meimei naʻe toe pehē mai ʻe Sīsū, ʻi Heʻene valokiʻi aú:

"Ko e ha hoʻo ʻI heʻeku ngāué? Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí?

ʻOku ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻe koe ʻa e ʻOku hanga nai ʻe he siʻisiʻi ʻo e loto falala ʻo ʻai ʻa e Laumalie ke m leʻosiʻi?

 

Fakakaukau ʻoku Te ne mate, ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he laumalie

-founga hono fakaʻauha ʻo e moʻui

-founga hono maʻú ʻaloʻofa,

-founga hono fakaʻaongaʻí,

-founga hono ngaohi koe ke ke fakaʻofoʻofa ange pe

-founga ke ngāue ai maʻá e fakamoʻui kita mei heʻene tonounou."

 

ʻAa! ʻEiki hange ʻoku ou sio

Ko e laumālie ko ʻení ʻo e mistrust,

-taʻemaʻa, manifi, ilifia mo tetetete pea

-ko ia, mo e kotoa ʻOku hanga ʻe hono ʻātí, ʻo ʻikai ha toe meʻangāue ka ko e ilifiá, ʻo taki ʻa e laumālié ki he luo.

 

Pea ko e ha ia Ko e kovi tahá, ʻoku ʻikai fakahā ʻe he laumālie ko ʻení ko ha fili ia. Koeʻuhi he Pea ʻe lava leva ke unmask ia ʻe he Laumalie.

 

Ka, ʻio Fakaʻaliʻali ko ha kaungāmeʻa.

Infiltrates fakapulipuli, ʻo fakangalingali ʻoku fakamamahiʻi ʻe he laumālié mo pehē ʻoku mateuteu ke mate fakataha mo ia.

Pea kapau ko e laumālié ʻOku ʻikai ke ne tokanga, he ʻikai ke ne ʻilo e founga ke siʻaki ai ʻeni kākā.

 

Lolotonga Naʻa ku hoko atu ʻi he tuʻunga tatau, ka ʻi ha kiʻi loto-toʻa lahi ange, naʻe haʻu hokuʻofaʻanga ko Sīsuúpeanaʻá ku Naʻá ne pehē:

 

"ʻOfefine ʻOku faʻa fetaulaki hoku laumālié mo ha angakovi ki he mata. Kapau te ke tānaki ʻeneloto-toʻá,

- ikunaʻi e filí ni,

-angamaʻá ʻoku toe fakaʻofoʻofa ange pea toe fakaʻofoʻofa ange ai.

Ka koe laumālié kuo pau ke tokanga

-ke ʻoua naʻa ʻomai ʻa e maea ʻa ia ʻe lava ke moʻunofoa ai,

-ko e maea ko ʻeni ko e ʻikai ha falala.

 

ʻE hoko ʻeni naʻe fai

Fakaʻikaiʻi hono loto ʻi he falala,

-lolotonga ʻene nofo ʻi he siakale ʻo e Moʻoni, ʻa ia koe ʻiloʻi ʻene taʻe-ha-ʻa-meʻa."

 

ʻI he pongipongi ní hili hono maʻu e fetuʻutaki,

Naʻa ku sio ki heʻeku fakaʻofa ʻa Sisu, ka ʻi ha toʻonga fakakaukau foʻou kakato. Naʻe Hange mamafa, talifaki pea ʻi he tuʻunga ʻo hono lumaʻi au. Ko ha liliu lahi moʻoni fakaofo.

 

Naʻe ʻikai Naʻe ongoʻi ʻe hoku loto masivá ʻi heʻeku ongoʻi fiemālie aí

-fakamamahiʻi

-hokaʻi

mei heni ʻulungaanga makehe ʻo Sisuu.

 

Neongo ia Koeʻuhi naʻe ʻikai ke ne ʻi ai ʻi he ngaahi ʻaho ki muʻa, naʻa ku ongoʻi ha fie maʻu lahi ke maʻu ha fakafiemālie.

 

Ko Au quoth:

"Hange ko e ʻoku maʻu ʻe Laimi ʻa e malohi

-keina ʻe he ngaahi meʻa ʻoku fakauku ai, ko ia ai ʻoku maʻu ʻe he mortification ʻa e mālohi

-keina ʻe he ngaahi tōnounou mo e ngaahi fehālaaki ʻoku maʻu ʻi he laumālié.

ʻIo ʻOkú ne tuiaki atu ki hono fakalaumālie ʻo e sinó.

ʻOku ʻo ofi ki he laumālié pea fakamaʻu ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē.

 

Kae ʻOua Ke he ʻikai ke ne keina lelei ho laumālié mo ho sinó,

ʻe ʻikai lava ke silaʻi haohaoa ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo hoku tutukí."

 

Pea hoko mai hoku ongo nimá pea naʻe hokaʻi ʻa hoku vaʻé.

(ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko hai ia, neongo naʻe hange kiate au ko ha ʻangelo). Pea, ʻi he tao naʻá ne ta mei hono Lotó, ko Sīsū mahuhu hoku loto,

naʻá ne ʻomi kiate au mamahi lahi.

Pea ʻoku pulia, ʻo toe lahi ange ai ʻeku loto mamahi ʻi ha toe taimi ki muʻa.

ʻoku mahino kiate au

-ʻa ia naʻe kuo pau ke hoko ʻa e mohé ko ha kaungāmeʻa ʻoku ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi kiate au,

-ka ko ia ʻiate au Naʻe ʻikai pē ke ʻi ai ha ʻata ia ʻo ha feohi fakakaungāmeʻa mo ia!

 

Naʻá ne pehē ange, " ʻAa! ʻEiki, ngaahi haʻi ke mortification ʻaki ha feohi fakakaumeʻa ʻoku ʻikai lava ke fakapapauʻi. Koeʻuhí he ʻoku ou ʻulungāanga ʻataʻatā pē, ʻoku sitako kotoa hoku ngaahi ʻulungāangá."

 

ʻIkai fesiofaki talitali fiefia au,

-ʻa e ʻoku hoko ʻa e mohé ko ha meʻa fakaʻapaʻapa kakato kiate au;

-fakahaofi au maʻu pē, ʻo manavasiʻi naʻa ʻi ai ha ʻaho te u liliu fakaʻaufuli ai ia uma. He ʻikai ke ne teitei fakakakato hono fakaʻeiʻeiki ngaue.

 

Kae ʻOua Ke te tau ʻi he hele taʻeʻamanekiná, ʻoku ʻikai ko au hono ongo toʻukupú Aʻu ki ai.

-ngāue ʻi he au mo e

ʻasi mai ʻi he ʻao ʻo Sisu ko ha ngaue ʻoku taau mo hono toʻukupu maʻoniʻoni.

 

ʻI he pongipongi ní ʻi he hili ʻo ʻene fakafoʻou ʻiate au ʻa e ngaahi mamahi ʻo e tutukí, naʻe folofola ʻa Sīsū Naʻá ne talamai:

"Mei he ʻataá lelei pe kovi ʻoku manava ʻaki ʻe ha taha, hoko mai hono sino fakahaohaoaʻi pe uesia.

 

Ko e Kuo pau ke mortification ʻa e ʻea ʻo e Laumalie.

Mei he ʻea ʻoku ʻOku ne manava ʻaki e laumalie, ʻoku tau ʻiloʻi pe ʻoku moʻui lelei pe puke.

 

Kapau ʻoku ʻi ai ha taha mānava e ʻea ʻo e moʻuí,

kotoa pē ʻe fakahaohaoaʻi iaʻi ai;

taha kotoa ʻE ongo tatau pē hono ngaahi ongoʻangá concordant.

 

Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai mānava e ʻea ʻo e moʻuí,

kotoa pē ʻe hoko ai ha fekeʻikeʻi;

ʻE Ko hamanava palaku.

Lolotonga ʻene tames ʻE tupulaki ʻa e holi ʻe taha, ko e taha. Ko ʻEne moʻuí ʻe Ko e vaʻinga ʻa e fanau."

 

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē vakai, mortification ko ha meʻalea fakamusika ʻoku,

-kapau ʻoku ʻOku lelei mo malohi kotoa ʻa e ngaahi afo, ʻoku ne ʻomi ha ongo ʻoku maʻumaʻuluta.

-kapau ʻoku ʻoku ʻikai ke lelei e ngaahi filó,

pea kuo pau leva ke tau feliliuaki ʻa e taha, pea ki he taha, pea taʻetuku,

ko ia kuo pau ke ke Fakafeʻungaʻi maʻu pē ʻa e meʻaleá kae ʻoua naʻá ke teitei lava ʻo tā ia.

Pea kapau te ke feinga ke tā ia, ʻokú ke fanongo pē ki he ngaahi ongo taʻe fekeʻikeʻí.

 

ʻI he pongipongi ní naʻe hāʻele mai hoku Sīsū fakaʻofoʻofá ʻo ʻave au ki tuʻa mei hoku sinó. Ne u mamata ki ha ngaue ʻa ha kakai tokolahi.

 

Ka he ʻikai ke u lava Ke pehe pe ko e tau pe angatuʻu. Pea ki hotau ʻEikí,

kakai Naʻá ne lalanga pē ʻa e kalauni talatalá. Lolotonga ʻene tokanga Naʻa ku toʻo ha taha,

-ʻoku nau maʻu toe fakamamahi ange.

 

ʻAa! Ko Au Hange ʻe fakaʻikaiʻi hotau taʻu motuʻa koeʻuhi ko e ʻene hikisia! Ko e faingataʻa lahi tahá,

-ʻoku ʻikai toe lava ʻo mapuleʻi hono ʻulú.

Koeʻuhi he ko ʻene ʻosi pe hono mapuleʻi ʻe ha taha ʻa e ʻulu pea ʻutó

-kotoa hono faingataʻaʻia fakaesino ʻa e kāingalotú,

-ʻo aʻu ki he fetauhiʻaki.

 

Ko ʻeku faʻa kātakí Naʻe kātakiʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi kalauni talatala kotoa ko ʻení.

 

ʻI heʻenau Kuó u toʻo, pea tafoki ki he kakaí,peá ne pehē ange kiate kinautolu:

 

"ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻi he tau, niʻihi ʻi he fale fakapopula, niʻihi kehe lolotonga e ngaahi mofuike.

Te nau kei tokosiʻi pē.

Kuo hanga ʻe he hikisia ʻo puleʻi hoʻo moʻuí mo e hīkisiá te ne ʻoatu kiate koe ʻa e maté."

 

Hili ia ʻo fusi hake au mei he lotolotonga ʻo e kakai ko ʻeni, ʻa Sisu kuo tapuakiʻi Naʻá ne tafoki ʻo hoko ko ha kiʻi tamasiʻi.

naʻa ku ʻomi ia ʻi hoku nimá kae lava ke ne mālōlō.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

"ʻI he vahaʻa ʻo kimoua mo au

-ko e meʻa kotoa pē ʻoku Kiate au; pea mo

-ko e ha ia te ke foaki ki he fanga manu ko ha meʻa noa pe ka ko e fonu mahuohua pe ʻo e ʻetau ʻofa."

 

ʻAʻaku tāpuakiʻi ʻa Sīsū ke hāʻele mai.

Hili ʻI heʻene maʻu ʻa e fetuʻutaki, naʻa ne toe fakafoʻou ʻiate au ʻa e ngaahi mamahi ʻo e tutuki. Naʻá ku mālieʻia ʻaupito ʻi heʻeku fanongo ki he fie maʻu ha fakafiemālie.

Ka naʻe ʻikai ke u loto toʻa fehuʻi ange.

 

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe folofola ʻa Sīsū Naʻá ne foki mai ʻi he fōtunga ʻo ha kiʻi tamasiʻi ʻo ne toe ʻuma mai kiate au taimi.

Mei hono Naʻe puna ʻe he loungutu maʻa ha huʻakau melie naʻa ku inu ki ha meʻa lahi Maʻanga. Lolotonga ʻeku fai ʻení, naʻá ku ʻoku pehē:

I Ko e matalaʻi ʻakau au ʻo e Palataisi Fakalangí

Ko e nanamu ʻoku ʻOku ou puhiʻi au ʻi he taimi ʻoku fakanamulelei ai ʻa e langi kotoa.

 

ko au ʻa e Maama ʻokú ne fakamaamangia ʻa e Langí kotoa; ʻoku piponu kotoa ʻo e Maama ko ʻeni. ʻOku tohoakiʻi ʻe hoku kāingalotú ʻenau fānaú meiate Au Ngaahi māmá.

ʻOku ʻikai ha ko e maama ʻi Palataisi, ʻoku ʻikai toʻo mei he Maama ko ʻeni."

 

ʻIo! ʻIkai ʻoku ʻi ai ʻa e nanamu ʻo e angamaʻá taʻe kau ai ʻa Sīsū.

Ka ʻikai ia, ʻOku ʻikai ha maama, pe ʻi he langi māʻolunga tahá.

 

Ko hoku faʻahinga Kuo toe hoko atu e taimi ke ngata ai ʻa Sīsuú. Tuku ke hoko maʻu pē Lotu Tuku! Ko hono moʻoní, kuo pau ke kātakiʻi ʻe ha taha ha maʻoniʻoni ke ngaue mo ia. He ʻikai lava ʻe kinautolu ʻoku teʻeki ai ke nau aʻusia iá ʻo tui.

ʻOku mei ʻIkai lava ke fai ha kiʻi fealeaʻaki mo ia.

Hili haʻane Naʻá ne faʻa kātaki lolotonga ʻene tatali ki ai ʻi ha taimi lōloa, pea fāifai pea hoko mai Pea naʻá ne talamai:

 

"ʻOfefine ʻeku, ko e meʻafoaki ʻo e maʻá ʻoku ʻikai ko ha meʻaʻofa fakanatula, ka ko ha ʻaloʻofa ʻoku maʻu. ʻOku maʻu ia ʻe he laumālié fakaʻofoʻofa ʻo fakafou ʻi he moʻua ʻi he mōmoá mo e mamahí. ʻOi! Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni mo fakaʻofoʻofa e ngaahi laumālie faingataʻaʻi

 

ʻoku ou maʻu ha faʻahinga ʻahiʻahiʻi kinautolu ʻoku ou vale ai. Ko e ha pe ha meʻa ʻoku nau fie maʻu, ʻOku ou foaki ia kiate ia.

Ko e taimi ʻoku ke fakafoʻituitui ʻoʻoku

ʻa ia ʻoku Kiate kimoutolu ʻa e faingataʻaʻia fakamamahi tahá, tali ʻa e fakamasiva ko ʻení koeʻuhi ko au.

te u maʻu ʻa e ha ʻOfa ʻoku lahi ange ʻi muʻa pea te u ʻoatu ha ʻOfa foʻou kiate koe Mālō."

 

ʻI he pongipongi ní ʻi he meimei mole ʻeku ʻamanaki ʻe haʻele mai ʻa Sisuu, Fakafokifā pē kuó ne foki mai. Naʻá ne fakafoʻou ʻiate au ʻa e mamahí ʻo e tutuki pea ne folofola mai kiate au:

"Naʻe pehe ʻe Kuo hokosia e taimi. ʻOku ʻi ai e ngataʻanga, ka ko e taimi taʻepau. »

 

Lolotonga ʻEku Naʻá ku fifili pe naʻe felāveʻi nai e ngaahi leá ni mo ʻeku kakató Tutuki pe valoki, naʻa ku pehe ange kiate ia:

"Tangataʻeiki, ʻOku ou manavasiʻi naʻa ʻoku ʻikai tatau e tuʻunga ʻoku ou ʻi ai mo e finangalo ʻo e ʻOtua."

 

Sīsū Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: "Ko e fakaʻilonga pau taha ki he ke ʻiloʻi pe ʻoku ʻi ai ha tuʻunga ʻoku fenapasi mo Hoku Finangalo,

ko e taimi Ongoʻi ʻa e mālohi ke moʻui ʻi he tuʻunga ko iá."

 

Ne u pehē ange ki ai: "Kapau kapau ko ho finangaló ia, he ʻikai tuku hoʻo haʻú ʻo hangē ko ia kimuʻá!"

 

Kuo naʻá ne tali:

"ʻI he taimi kuo maheni ha taha mo ha fāmili,

ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku ʻikai toe fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi meʻafoaki ko ʻení ʻo hangē ko ia ki muʻá, ʻi he taimi naʻa ne kei hoko ai ko ha muli.

 

Pea ʻoku ʻikai ko ko ha fakaʻilonga ʻoku ʻikai ke toe fie maʻu ʻe he fāmili ko ʻení ʻa e tokotahá, pe ʻoku ʻikai ke ke ʻofa lahi ange ʻiate ia ʻi ha toe taimi ki muʻa. ʻOku pehē pē mo au.

 

Ko ia ai, ʻoku ke fakalongolongo; Tuku ke u fai ia.

ʻIkai fakamamahiʻi ho ʻatamai pea ʻoua naʻa mole ʻa e melino ʻo ho loto. Ko ha ʻE mahino kiate koe ʻeku ngaahi ngāué ʻi hono taimi totonu."

 

ʻOku ou Naʻá ku ilifia kotoa.

naʻa ku fakakaukau Naʻe ʻavanga e meʻa kotoa pe naʻe fie maʻu ʻe he tevolo ke ngaohikovia au. Ko ʻeni Koeʻuhi he naʻa ku fehiʻa ʻi he meʻa kotoa pe ne u mamata ai pea naʻa ku loto mamahi.

 

Naʻa ku fakatokangaʻi naʻe naʻe lotu ʻa e tokotaha vete hia kia Sīsū ke ne fakafoʻou ʻiate au ʻa e ngaahi mamahi ʻo e tutuki.

pea u feinga ke tekeʻi.

ʻI he kamataʻangá Naʻe tapuakiʻi ia ʻe Sisu, ka koeʻuhi Naʻe vili ange ʻa e tokotaha vetehia,

 

Ko Au quoth:

"ʻOfefine ʻAʻaku, te tau tōnounou moʻoni nai ʻi he talangofuá he taimí ni?

ʻOku ʻikai ke ke ʻiloʻi ia Kuo pau ke fakamaʻu ʻe he talangofuá ʻa e laumālié pea ʻai ia ke lava ʻo faingofua ʻo hangē ko e ʻaʻau

koeʻuhi ke lava ʻe he ʻe lava ke ʻoange ʻe he tokotaha vete ʻa e foomu ʻoku ke fie maʻu?"

 

Ko ia, ʻoku ʻikai ʻI heʻeku tokangaʻi ʻeku fakafepaki, naʻa ne ʻai ke u vahevahe ʻa e ngaahi mamahi ʻo e tutuki.

 

Pea ʻoku ʻikai ke ne tekeʻi ʻo lahi ange ki he fekau ʻa Sisuu mo e tokotaha vete

-(koeʻuhí Naʻe ʻikai ke u loto au ke u manavasiʻi naʻa ʻikai ʻa Sīsū), Naʻe pau ke u tukulolo ki he faingataʻaʻia.

Ko Sīsū ke monūʻia maʻu ai pē, pea ʻofa ke fakalāngilangiʻi ia ʻe he kakai kotoa pē ʻi he ʻa e meʻa pea maʻu ai pe!

 

Hili moʻui ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ʻi he masiva ʻa Sīsuú

(ko e lahi tahá ʻoku naʻe faʻa haʻu he taimi ʻe niʻihi ʻo hange ha ʻata, pea hola leva), naʻa ku Naʻá ku ongoʻi ha mamahi lahi pehē peá u tangi.

 

Manavaʻofa ki hoku mamahí, naʻe haʻu ʻa Sīsū kuo monūʻiá, ʻo sio mai kiate au peanaʻá ne pehē mai kiate au:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoua ʻe manavahē, he ʻe ʻikai te u liʻaki ʻa kimoutolu.

Ko e taimi ʻoku ke ʻOku ʻikai ke u loto ke mole ho lotó, ʻi he ʻikai ke u nofo ai mei Hoku ʻAó. Ko e moʻoni Mei he ʻahó ni, ko e taimi ʻe ʻikai ke ke maʻu ai meiate aú,

ʻoku ou fie maʻu ke ke toʻo hoku Loto pea fiefia ai,

-ʻofaʻi au mo fakalāngilangiʻi au ʻiate ia,

Fakakaukauʻi ʻo hangē pē ia haʻaku Tokotaha pē ʻaʻakú. ʻI heʻeku fai iá, ʻoku ou te ke maʻu ia ʻi ho nima pē ʻoʻoú.

 

Ko e hā ʻene fōmú ʻa e fiefia ʻo Palataisi?

- ʻIo ʻoku ʻaʻaku Faka-ʻOtua.

Pea ko e ha ʻa e te ne fakaʻaongaʻi ʻa e fiefia ʻa hoku ʻofaʻangá ʻi he mamani? Ko e moʻoni ʻo hoku lotó.

He ʻikai ke ne hola ʻikai ʻaupito meiate koe. Te ke maʻu maʻu pē ia ʻi hoʻo koloá.

 

Kapau te ke nofo maʻu ʻi he Ko hoku lotó, te ke aʻusia ai ʻa e fiefia mo e

Ngaahi Fiefiá haohaoa taha. ʻOku hoko ʻa e laumālié, kae ʻikai liʻaki hoku Lotó, ko e fakaʻeiʻeiki, fakakoloaʻi

Pea mo hono kotoa fakafōtunga ʻe he ngāué ʻa e laʻa fakalangí, hangē ko e fukahi kelekelé ʻoku ha mei ai e huelo ʻo e laʻaa.

 

Ko e laumālie ʻokú ne ngaohi ʻa e ko hoku Finangaló ʻa hoku kuini fakaʻeiʻeikí

ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e meʻakai mo hono inu ʻi Hoku Loto pe. ʻI he meʻa ko ia ʻuhinga, ʻoku tafe ʻa e toto haohaoa ʻi hono kalava.

Ko ʻene mānavá exhales ha ʻalaha ʻoku ne refreshes au koeʻuhi he ʻoku haʻu ia mei he ko ʻeku mānavá pē ʻaʻaku.

 

Ko ia, ʻoku ʻikai ʻOku ʻikai ke u fie maʻu ha meʻa meiate koe,

- ko ia pē ia faʻu hoʻo fiefia ʻi Hoku Finangalo, ʻo ʻikai liʻaki, ʻo aʻu ki ha kiʻi taimi nounou."

 

Hangē ko ʻene leá ʻeni, naʻá ku hohaʻa mo ilifia kotoa ʻi he ngaahi folofola ʻa Sīsuú ko hai naʻá ne poupouʻí

-ʻoku ʻikai ʻe haʻu pea

-naʻe pau ke u fakafiemālieʻi au ʻi Hono Finangaló.

 

ʻE ʻOtua, ʻa ia ʻa e mamahi, ʻa e mamahi fakamatelie! Ka, ʻe Sīsū Naʻa ne toe pehe:

"ʻE founga fefe ʻE lava nai ke u liʻaki koe ʻi he taimi ʻokú ke moʻua ai ʻi he laumālié? te u tuʻu Haʻu ʻi he taimi ʻoku tuku ai hoʻo hoko ko ha taha ʻoku ne fakamamahiʻi e laumalie.

Kae ʻoua kuo aʻu ki he Ko ha taha koe ne ngaohikovia, te u ongoʻi maʻu pē ʻoku ou saiʻia ke haʻu kiate koe."

 

Ko ia kuo u maʻu maʻu hoku nonga.

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ʻakilotoa ʻe he finangalo fakaʻofoʻofa ʻo e ʻOtua,

ʻi ha faʻahinga founga pehē he ʻikai ke u lava ʻo maʻu ha haoʻanga. ʻofa pe ʻoku ou te ne tuku pōpula maʻu pē ʻi hono finangaló.

 

Lolotonga ʻeku kei liʻaki kotoa ki he finangalo lelei ʻo hotau ʻEikí, ʻOku ou Ne u mamata ki hono ʻākilotoa au ʻe hoku Sīsū angalelei ko Sīsuú, ʻi loto mo ki tuʻa.

 

Naʻá ku mamata kiate au ʻikai puli

ʻI he feituʻu kotoa pē Naʻá ku sio, naʻá ku sio ki heʻeku lelei lahi tahá.

Ka, pe ofo

lolotonga Naʻá ku mamata ki hono ʻākilotoa au ʻeSīsū,

ʻOku ou tatau pē, ʻaki hoku loto ʻoʻokú, naʻá ku ʻākilotoa ʻa Sīsū ʻi he founga tataupe, koeʻuhi ke naʻe ʻikai ha potufolofola kehao ai.

Koeʻuhi he fakataha mo hono loto, naʻe hanga ʻe hoku loto ʻo ʻai ke haʻihaʻi ia.

 

ʻOiaue fakaʻofoʻofa ko e fakapulipuli ki he finangalo ʻo hoku ʻEikí, ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻi ʻa e fiefia ʻoku maʻu meiate koé!

 

Ko ʻeku ʻi he ʻa e tuʻunga ko ʻeni, naʻefolofola mai ʻa Sisu kuo tapuaki kiate au:

"ʻOfefine hoku lotó, ʻi he laumālie kuo liliu kotoa ki hoku Lotó, ʻOku ou maʻu ha mālōlōʻanga fakafiefia.

 

Laumālie ko ʻení ʻoku hoko ia kiate au ʻo hangē ko e ngaahi mohenga molū ko ia ʻoku ʻikai fakahohaʻasi ʻi ha faʻahinga ko ia ko kinautolu ʻoku mālōlō aí.

 

Tatau Pē

-kapau ko e kakaí ʻa ia ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻoku nau helaʻia, fakamamahi mo mōmoa,

-melie mo e Ko e fiefia ʻoku nau ʻilo ʻoku ʻi ai e faʻahinga meʻa pehee ko e taimi ʻoku nau ʻa hake ai ʻOku nau ʻilo ʻoku nau mālohi mo moʻui lelei.

 

Ko kiate au ʻa e laumālié ʻo fakatatau ki hoku lotó. Pea ko ha pale,

Ko Au ʻOku haʻisia au ki hono finangalopea

Fai fakaulo atu ʻeku laʻa fakalangi ʻo hange ko ia ʻi he lotolotongaʻo e hono hoʻataa."

 

ʻA ia ʻoku pehē, ʻOku pulia.

Toe Lahi Ange tomui, hili ʻene maʻu e Fetuʻutaki Maʻoniʻoni, naʻa ne foki mai pea u Naʻe toʻo ia mei hoku sino.

 

ʻoku ou moʻui ʻi ha ngaahi kakai. Naʻá ne talamai:

"Talaange kiate kinautolu ʻa ia ʻoku nau fai ha kovi lahi ʻaki haʻanau fefanafanahiʻaki. ʻOku nau tohoakiʻi mai ʻeku ʻitá.

Pea ko e meʻa ia Koeʻuhi pe ko

-lolotonga ʻeku moʻulaloa kotoa ki he ngaahi maʻuhala mo e ngaahi vaivai tatau,

-ʻoku ke angatonu ʻo nau fetauhiʻaki.

 

Kapau, ke fehangahangai mo e ʻofa faka-Kalaisí

ʻIo ʻoku nau fefakamāuʻaki ʻi hemanavaʻofa,

pea ʻOku ou ongoʻi ʻoku ou manako ke fakahaaʻi ha ʻaloʻofa kiatekinautolu."

 

Naʻa ku toe lea ʻaki Ko e ngaahi meʻá ni ki he kakaí ni, pea mau mavahe leva.



 

ʻI he pongipongi ní hili ʻeku maʻu e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní, ko hoku Sīsū fakaʻofoʻofá ʻoku naʻe fakahā mai kiate au naʻe tutuki. Ne u ongoʻi pē ʻoku ou saiʻia ʻi he sio kiate au ʻiate ia ke u lava ʻo fakafotunga kiate ia.

Pea ʻoku naʻá ku sio ki hoku lotó ke akoʻi au ke u mata tatau mo ia.

 

Lolotonga e Naʻá ku ongoʻi naʻe kākaaʻi lahi ʻa e ngaahi mamahi ʻa hoku ʻEikí kuo tutuki ʻiate au.

 

Fonu angaʻofa, naʻá ne talamai:

"ʻOku ou fie maʻu tuku ke faingataʻaʻia hoʻo meʻakai,

-kae ʻikai mamahi maʻana,

-ka ke faingataʻaʻia ko e fua ʻo hoku lotó.

 

Ko e ʻuma ʻoku te ne haʻihaʻi ʻetau feohi fakakaungāmeʻá ko e feohi ʻa ʻetau ʻe.

Ko e fehokotakiʻangá ko e meʻa ko ia te ne haʻi kitautolu ʻi ha faʻofua taʻetuku ʻe ko ha faingataʻaʻia hokohoko ".

 

Hangē ko ʻene leá ʻeni, naʻe hoko ʻa Sisu kuo tapuakiʻi taʻetuku. Naʻa ne toʻo ʻa e hono Kolosi pea fakamafao atu ia ki hoku sino.

Naʻa ku hoko fuʻu puputuʻu peá u ongoʻi ʻoku motu hoku huí.

ʻIkai ngata ai, ko ha Nima (ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ko hai ia) naʻa ne hokaʻi hoku ongo nima mo e vaʻe.

.

Pea mo Sīsū, ʻa ia naʻe tangutu ʻi he funga kolosí ʻo tokoto ʻiate au,

ʻahiʻahi lahi fiefia ʻi heʻeku sio ki heʻeku faingataʻaʻiá mo ʻeku sio ki he tokotaha ʻokú ne ʻomi kiate aú Naʻá ne hokaʻi hono ongo nimá mo e vaʻé.

 

Pea ʻOkú ne pehē:

"Te u lava he taimí ni Mālōlō ʻi he melino.

ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke u ʻOua naʻá ke hohaʻa ke kalusefai koe. Koeʻuhi he ʻE fakahoko ʻe he talangofuá ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ʻiate ia pē.

ʻoku ou tuku ʻa kimoutolu tauʻataina ki he nima ʻo e fefine talangofua."

 

Mavahe mei he Kolosi, naʻa ne toka ʻi hoku loto. Ko hai te ne lava lea ʻaki ʻa e lahi ʻo ʻeku faingataʻaʻia ʻi he tuʻunga ko ʻeni!

Hili ha ngaahi meʻa lahi taimi, ʻikai tatau mo e ngaahi taimi kehé,

ʻOku ʻikai pehe ʻa Sisu naʻá ne fakavavevave ke fakatauʻatāinaʻi au pea fakafoki au ki hoku tuʻunga fakanatulá, Naʻe ʻikai te u kei mamata ki he nima ko ia kuo ne tutuki au.

naʻa ku talaange Sīsū.

 

Naʻa Naʻá Ne tali ange, "Ko hai ʻokú ne tuku koe ki he kolosí? Ko au nai ia?

Ko e talangofuá, pea kuo pau ke fakatauʻatāinaʻi koe ʻe he talangofuá!"

Naʻe hange naʻe naʻa ne fie fakakata he taimi ko ʻeni. Pea naʻá ne fakatauʻatāinaʻi au.

 

ʻI he pongipongi ní ʻI heʻeku mavahe mei hoku sinó,

naʻe pau ke u sio ki he tafaʻaki toʻohema mo e toʻomataʻu ke ʻilo ʻoku tapuakiʻi ʻa Sisu.

ʻOku nau ʻi ha tuʻunga pe ʻe niʻihi hu ki ha falelotu

pea naʻá ku maʻu ia ʻi he ʻolita naʻe fai ai ʻa e Feilaulau fakalangi.

 

ʻI he taimi pe ko ia Naʻá ku lele ki ai ʻo ʻuma kiate ia ʻo pehē:

"ʻI he ngataʻanga Ne u maʻu koe!

Naʻa ke fakangofua au ke fekumi kiate koe ʻi heni pea ʻi he feituʻu ko ia ʻo aʻu ki ha tuʻunga fakaongosia, pea naʻa ke ʻi heni!"

 

Sio mai kiate au mo kalavite, kae ʻikai ʻi hono founga anga-maheni,

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

"Ko ʻeni pongipongi ʻoku ou ongoʻi loto mamahi ʻaupito pea ʻoku ou ongoʻi ha fie maʻu lahi ke feinga ke tauteaʻi au."

ʻI he taimi pe ko ia Naʻá ku tali ange:

"Siʻoku ʻofaʻanga, Ko e meʻa noa pē ʻeni! Te tau fakaleleiʻi he taimí ni!

Te ke lilingi hifo kiate au Hoʻo loto ʻitá pea te ke ongoʻi fiemālie ai?" Hili iá naʻá ne lilingi mai ʻene loto ʻitá kiate au.

 

Pea, lomiʻi ʻiate ia pe, ʻo hange ʻoku fakatauʻatainaʻi mei ha kavenga mamafa,

Kuo tanaki atu:

Ko e laumālié ʻo fakatatau ki hoku Finangalo ʻiloʻi lelei e founga ke puleʻi ʻaki hoku Ko e malohi ʻoku haʻu ke haʻi kakato au.

Naʻa ne fakangalingali au ʻi ʻene saiʻia ai. ʻAa! Kuo tuʻo fiha hoʻo haʻi au!"

 

Naʻe pehē ai, Naʻá ne foki ki heʻene fōtunga angaʻofa mo angaʻofá.

 

Ko e kiʻi ʻI heʻeku hohaʻa ki ha meʻa pau, naʻe he atu ʻeku fakakaukau ʻi heni pea ʻi ai. Naʻe ʻo feinga ke fakapapauʻi kiate au mo maʻu ʻeku nonga.

Ka ko e tokotaha monūʻiá Naʻe taʻofi au ʻe Sīsū mei haʻaku aʻusia ʻeku taumuʻá.

Naʻe founga fefe ʻeku Naʻá ne talamai ʻi heʻene vili taʻeʻunua pē:

"Ko e ha hono ʻuhinga Taʻemahino pehe?

ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi pe ko hai ʻoku fepaki mo hoku Lotó?

tamateʻi mei he mama mo e

-tuku popula ia ʻi he fakapoʻuli?"

 

Ko e meʻa ki he afeʻi au mei he meʻa ne u fekumi ki ai,

Naʻá ne ʻave au mei hoku sino pea, ʻi heʻene liliu ʻa e kaveinga, naʻa ne talamai:

"Ko e laʻaá fakamaama ʻa e māmaní kotoa mei he ngataʻanga ʻe tahá ki he ngataʻanga ʻe tahá,

ʻi ha faʻahinga founga pehē pea ʻoku ʻikai ha feituʻu ia ʻe taʻe fiefia ʻi hono māmá.

ʻOku ʻikai ha ʻikai ha taha te ne lava ʻo launga ʻi he ʻikai ke ne maʻu hono huelo Ngaahi Monuʻia. ʻE lava ke ʻaonga ki he tokotaha kotoa pe ʻo hange pe naʻa nau maʻu pe ia. maʻana.

Ko kinautolu pe ʻoku ʻE lava ke launga ʻa e toitoi ʻi he ngaahi feituʻu fakapoʻuli fekauʻaki mo e ʻikai ke fiefia ai.

 

Neongo ia hoko atu ʻene tokoni ʻofa faka-Kalaisí,

Tuku ke ʻosi Kei huelo pe ha huelo maʻanautolu. »

 

Ko e laʻaa ʻoku Fakamaama ʻa e kakai kotoa pē ko e ʻīmisi ia ʻo ʻEku ʻaloʻofá. Ko e masivá mo e koloaʻiá,

ʻa e taʻeʻilo ʻE lava ke ʻaonga ki he kakai poto, ʻa e kau Kalisitiane mo e kakai ʻoku ʻikai tui.

 

He ʻikai lava ʻe ha taha pehē ʻoku ʻikai te ke maʻu ia

Koeʻuhi he ʻe lomakiʻi ʻe he maama ʻo e Moʻoni ʻa e mamani ʻo hange ko e laʻaa ki hoʻataa.

 

Ka ko e fē ʻoku ʻikai ʻeku palopalema ke sio

-kakai ko iá tuku ke nau fakalaka atu ʻi he maama ko ʻeni ʻaki honau mata kuo kuikui pea

-ʻoku faingataʻa Ko ʻeku ʻaloʻofá mo ʻenau ngaahi haʻu mei he angahalá, ʻalu mei he maama ko ʻeni mo

Moʻui ʻAki ʻi he ngaahi feituʻu fakapoʻuli ʻi he lotolotonga ʻo ha ngaahi fili fakamamahi.

 

ʻOku nau fehangahangai mo e ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe tahaafe koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha maama.

He ʻikai ke nau lava ʻiloʻi pe ʻoku nau ʻi he lotolotonga honau ngaahi kaungāmeʻá pe ngaahi filí pea, ko ia ai, ʻoku ʻikai ke nau ʻilo founga ke feohi ai mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻokú ne ʻākilotoa kinautolú.

 

ʻAa! Tokotaha Kotoa Pē Te nau manavasiʻi kapau ʻe fai ʻe he tangata ʻa e faʻahinga fakatupu houhau ko ʻeni ki he laʻaa

tekeʻi ʻene taʻehoungaʻiá ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻo hono fusi hake honomatá ke fakaʻitaʻi ia kae ʻikai mamata ki honohuelo,

ke toe lahi ange Fakapapauʻi ke nofo ʻi he fakapoʻulí.

Kapau te ne lava ʻuhinga, ʻe ʻomi ʻe he laʻaa ʻa e ngaahi tangilaulau mo e loʻimata kae ʻikai ko hono maama, ʻa ia te ne fakalotomamahiʻi ʻa natula.

 

Neongo ʻE manavasiʻi ke mamata ki he foʻi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e maama fakanatula, ʻOku aʻu e tangatá ki he faʻahinga tōtuʻa pehē ʻi he maama ʻo ʻEku ʻaloʻofá.

 

Ka, maʻu pe angalelei

ʻAloʻofa ʻOku kei hokohoko atu pe ʻene ʻoatu hono huelo ki he fakapoʻuli ʻo e tangata.

 

Ko ʻeku ʻaloʻofá ʻOku ʻikai ke ne ʻiloʻi ha taha!

ʻOku ka ko e tangata naʻá ne loto fiemālie pē ke lea taʻefakakounaʻi iá.

Pea tatau ai pe kapau ʻoku ʻikai ʻOkú ne maʻu lahi ange ʻa e maama ko ʻení ʻiate ia, ʻokú ne kei ʻoange pē ʻene kiʻi fakatupu. »

 

Hangē ko ʻene leá ʻeni, naʻe hange naʻe fuʻu faingataʻaʻia ʻaupito ʻa Sisu.

Naʻa ku fai ʻa e faingamālie ke fakafiemālieʻi ia, ʻo kole ange ke ne lilingi mai kiate au hono loto ʻitá.

 

Pea Naʻá ne toe pehē, "ʻOku ou lotua hoʻomou manavaʻofá, neongo kapau ko e tupuʻanga ia ʻo hoʻomou faingataʻaʻiá.

Koeʻuhi he ʻOku ou ongoʻi mei he taimi ki he taimi ʻa e fie maʻu ke fakafiemalieʻi hoku mamahi ʻo lea ki hoku laumālie ʻofeina ʻo e taʻehoungaʻia ʻa e tangatá.

I Ueʻi e ngaahi laumālie anga fakakaumeʻa ko ʻení

-maʻá e ngaohi au ke u fakaleleiʻi au mei he ngaahi meʻa hulu kotoa ko ʻení, kaeʻumaʻā foki

-maʻá e ʻomi ʻa kinautolu ke nau manavaʻofa ki he tangatáʻe kinautolu pē."

 

Naʻá ku pehē ange ki ai:

"Tangataʻeiki, ʻOku ou loto ke ʻoua naʻá ke fakahaofi au ʻaki hano ʻai ke u kau ʻi hoʻo penis."

Pea, ka ʻikai au Naʻe lava ke u toe lea ʻaki ha meʻa lahi ange, naʻa ne puli atu ʻo ngaohi au fakatokolahi hoku sinó.

 

ʻI he pongipongi ní hili ʻeku maʻu ʻa e Feohiʻanga Māʻoniʻoní, ne u mamata ki hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú ʻi he fotunga ʻo ha kiʻi tamasiʻi, mo ha tao ʻi hono nima, naʻe vekeveke ke mahuhu hoku lotó.

 

Talu mei ai Ne u ʻosi lea ʻaki ha meʻa pau ki heʻeku tokotaha vetehia,

Sīsū, ʻi heʻene loto ke valokiʻi au, naʻa ne talamai: "ʻOku ʻOkú ke fie fakaʻehiʻehi mei he faingataʻaʻiá, ka ʻoku ou loto ke ke kamata ha moʻui foʻou ʻa faingataʻaʻia mo e talangofua!"

Hangē ko ʻene leá Naʻe hokaʻi ʻe he meʻá ni hoku lotó ʻaki ʻa e tao.

 

Pea naʻa ne tanaki atu:

"Ko e malohi ʻo e afi ʻoku fekauʻaki mo e lahi ʻo e ʻakau ʻoku maʻu lahi. Ko e lahi ange ʻa e afi,

-lahi ange ʻene malava ke tutu mo tutu ha ngaahi meʻa ʻi ai Tipōsiti

-pea maʻongoʻonga ange Ko e ʻea vela mo e maama ia ʻoku tupulaki.

 

Pehē ka ko etalangofuá. Toe Lahi Ange ʻoku lahi, ko e lahi ange ia ʻene lava ke fakaʻauha ʻi he laumālié ʻa e meʻa fakamatelié.

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻāsili moluú, ʻoku hanga ʻe he talangofuá ʻo ʻomi ki he laumālié ʻa e fōtunga ʻokú ne ngaahi holi."

 

Ko e meʻa kotoa pē naʻe ʻalu ʻo hange ko e angamaheni.

ʻI he pongipongi ní Naʻá ku mamata ki he mamahi lahi ange ʻa Sīsū ʻi he tuʻunga angamahení peá ne fakamanamana ʻo e kakai kuo pekia.

Naʻa ku toe sio foki pea naʻe mate ha tokolahi ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi.

 

Toe Lahi Ange Ne u ʻalu tomuiki he purgatorypea, ʻI heʻeku ʻiloʻi ko ia haku kaungāmeʻa ne pekia aí, naʻá ku fehuʻi ange kiate ia ha ngaahi meʻa kehe fekauʻaki mo e tuʻunga ne u ʻi ai.

 

Fie maʻu maʻolunga ange ʻi he ʻilo kotoa pe

-kapau ko hoku tuʻunga ʻoku fekauʻaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá pea

-kapau ʻoku Naʻe haʻu ʻa Sīsū pe ko e tēvoló.

Naʻá ku talaange: "Koeʻuhí ʻokú ke ʻi he ʻao ʻo e Moʻoní mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻOku mahino ʻo ʻikai kakaaʻi koe, te ke lava ʻo talamai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ʻeku pisinisi."

 

Naʻá ne tali mai: " ʻOua ʻe manavahē. Ko ho tuʻungá ʻoku fakatatau ia ki he finangalo ʻo e ʻOku ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá mo Sīsū ʻiate koe. ʻI he ʻuhinga ko ʻení, ʻokú ne fakapapauʻi ai ʻoku ʻi he koe".

 

Pea ʻI heʻeku fakahū ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi veiveiuá, naʻá ku kole ange ke ne hangē ko ʻení. angaʻofa ke vakavakaiʻi e ngaahi meʻá ni kimuʻa ʻi he maama ʻo e Moʻoní pea ke u ʻofa faka-Kalaisi feʻunga ke u haʻu ʻo fakamamaʻi au ʻi he toe fakaʻaongaʻi. Naʻa ku toe pehe kapau te ne fai ia, ko ha pale, te u maʻu ngaohi ke fakafiefiaʻi ha konga lahi ʻo ʻene ngaahi taumuʻa.

 

Naʻa ne pehe, "Naʻe ʻOku fie maʻu ia ʻe he ʻEikí

 

Koeʻuhi he ʻoku fakauku pehē kitautolu ʻi he ʻOtuá

ʻoku ʻikai He ʻikai ke tau lava ʻo ueʻi hotau laumata taʻe te Ne loto ki ai.

 

Moʻui ʻAki ʻi he ʻOtuá ko ha kakai ʻoku nofo ʻi ha sino kehe.

ʻE lava fakakaukau, talanoa, ngāue, ʻaʻeva, ki he lahi taha ʻoku foaki mai ʻe he ʻa e sino ʻo e houalotu ko ʻení.

 

Kiate kitautolu ʻoku ʻikai ko e meʻa kiate koe,

-ko hai ʻokú ne maʻu ʻa e fili tauʻataina,

-ko hai ʻokú ne maʻu hoʻo ʻe.

Kiate kitautolu, ko e Kuo ʻikai toe ngaue ʻetau ngaahi fakaʻamu fakatautaha.

 

Ko e ko hotau lotó ko e finangalo pē ia ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau nofo ʻiate Ia.

ʻOku tau maʻu ʻiate ia ʻa e kotoa ʻetau fiemālié, ʻetau leleí mo e kotoa ʻo ʻetau nāunau."

 

Pea, ʻi ha ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻi ʻa e fiemālie ki he Finangalo Fakalangí, pea tau mavahevahe.

 

Ko e tokotaha vete Naʻá ne kole mai ke u lotu ki he ʻEikí ke fakahā mai kiate au ʻa e halá.

-tohoakiʻi e ngaahi laumālié ki catholicism mo e

-taʻofi taʻetui.

Naʻá ku lotu kia Sīsū ʻi he tuʻunga ko ʻení ʻi ha ngaahi ʻaho lahi pea fakamoʻoni hingoa ki he fakaleleiʻi e palopalemá ni.

 

Ko ia ʻI he pongipongi ní, ne u mavahe mei hoku sinó, ʻo ʻave au ʻi ha ngoue.

Naʻe hange kiate au naʻe koe ngoue ia ʻo e Siasí.

 

Naʻe tokolahi kau taulaʻeikí mo e kau māʻolungá kehe naʻa nau aleaʻi e palopalema.

Ko ha kuli lahi pea naʻe mālohi ʻene haʻú ʻo nau mavahe mei honau tokolahi koeʻuhí ke ilifia mo ongosia ko ia naʻa nau tuku ke uʻu kinautolu ʻe he manu. Naʻa nau toki mavahe mei he fakatahá ʻi heʻenau hoko ko e Manavasiʻi.

 

Neongo ia, naʻe Naʻe ʻikai maʻu ʻe he kuli kakaha ha malohi ke uʻu kinautolu

- naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻi he lotó

-ʻi heʻene hoko ko e senitaá ʻi heʻenau ngaahi ngaue, fakakaukau mo e holi kotoa pe.

 

ʻIo! Sīsū Ko Ia ʻa e paletuʻa ʻo e kakaí ni.

Ko e Manu Naʻá ne fuʻu vaivai ʻaupito ʻi honau ʻaó ʻo ʻikai ke ne maʻu ʻa e mālohi ke manava. ʻI he lea ʻa e kakaí, ne u fanongo ki he fanongo ʻa Sīsū Naʻá ne pehē mai ʻi hoku tuʻá:

 

"Kotoa ʻOku ʻiloʻi ʻe he ngaahi kulupu kehé pe ko hai ʻoku kau ki heʻenau kulupú.

Pē ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻe hoku Siasí pe ko hai ʻene fānaú.

 

Ko e ʻuluaki Ko e sitepúke ʻiloʻi pe ko e fē ʻaʻana. Tokotoko ʻIloʻi

- fokotuʻu ha fakataha ʻe fakaafeʻi ki ai e kau Katoliká,

-ʻi ha feituʻu fili lelei ki ha faʻahinga fakataha pehe.

Pea ʻi ai, Fakapapauʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke faí ʻi he tokoni ʻa e kau Katoliká.

 

Ko e Ko e sitepu hono uako hono fakamalohiʻi ʻo e kau Katolika ʻi heni ke vete, ko e meʻa mahuʻinga taha ʻeni.

-ʻokú ne fakafoʻou tangata mo e

- ʻai ke hoko ia ko ha Katolika moʻoni.

ʻOku ʻikai ko maʻanautolu pē ʻoku maʻu lotú, kae pehē foki kiate kinautolu ʻoku maʻolunga ange.

Kuo pau ʻo aʻu ki hono fakamālohiʻi hono ngaahi taumuʻá ke vete.

Maʻanautolu ʻoku ʻOku nau fakafisi, kuo pau ke ne tutu kinautolu ʻi he anga fakaʻapaʻapa.

 

ʻI he taimi kotoa pe ʻe fokotuʻu ʻe he taulaʻeiki ʻa e kulupu ʻo ʻene kau Katolika, pea Te tau lava ʻo fai ha ngaahi sitepu kehe.

 

Pea ki he fakatokangaʻi e taimi totonu ke laka ai ki muʻá,

kuo pau ke tau fai pea ki he ngaahi ʻakau ʻoku fie maʻu ke ʻauhani.

 

Ko e ʻuluʻakaú ʻauhani ʻo maʻu ai ha ngaahi fua lelei

Ka ʻo kapau ko e fuʻu ʻakaú ʻoku ʻikai ʻauhani, fakahaaʻi ha fakaʻaliʻali fakaʻofoʻofa ʻo ha ngaahi vaʻa mo ha matalaʻiʻakau, Ka ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e huhuaʻi mo e mālohi ke liliu ha tokolahi pehē matalaʻiʻakau ʻi he fuá.

 

Pea ʻi he taimi ha ʻuha lahi pe puhiʻi ʻe havili, to e matalaʻiʻakau pea ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha fuʻu ʻakau.

 

Ko e meʻa ia ʻa engaahi meʻa ʻo e tui fakalotu.

 

ʻUluakí, Kuo pau ke ke faʻu ha sino ʻo e kau Katolika feʻunga ka ke tuʻu ʻi muʻa ki ha ngaahi kulupu kehe.

 

Te ke lava ʻo kau ki he ngaahi kulupu kehé ke faʻu ha taha."

 

Hili ʻene lea Ko ʻeni, naʻe ʻikai ke u toe fanongo ai.

ʻIkai ha ʻI heʻeku toe mamata kiate iá, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi hoku sinó.

Ko hai te ne lava ke fakahaaʻi ʻeku mamahi ʻi he ʻikai ke u mamata ki hono tapuakiʻi ʻe Sisu ʻa e kotoa ʻo e ʻaho

pea mo e kotoa naʻá ku tangi!

 

Talu mei ai Naʻe hoko atu ʻa e ʻikai ke ʻi ai ʻa Sīsuú,

-kuó u lōmekina ʻe he mamahí mo e

-naʻá ku fanongo ʻi he ka ʻoku fakaʻau ke valevalelau ʻa e mofí.

 

Ko e tokotaha vete taʻefakaʻauhá ko e Naʻa ku haʻu ke fakafiefiaʻi ʻa e feilaulau fakalangi pea u maʻu ʻa e ko e fetuʻutaki. Neongo ia, naʻe ʻikai ke u sio ki hoku ʻofaʻanga ko Sisuu ko ʻo hange ko e angamaheni ʻi he taimi ʻoku ou maʻu ai ha fetuʻutaki.

 

Ko hono ʻuhinga ia Naʻe kamata ke u lea ngali vale:

 

"Talamai, ʻe hoku ʻOtua, ko e ha ʻoku ʻikai ke ke ʻasi hake ai?

Hange kiate au ʻoku Naʻe ʻikai ke u fakatupu hoʻo hola he taimi ko ʻení! Ko e hā? ʻOku ke nofo mo au ko e ʻalu pe? ʻAa!

Naʻa mo e ʻOku ʻulungaanga peheni ʻa e ngaahi kaungameʻa ʻo e fonua ni. ʻI he taimi Kuo pau ke na mavahe, kaekehe pe kuo na feʻiloaki.

Pea ʻoku ʻikai ke ke talamai ʻikai ke aʻu ʻo nofo fakamavae! Te tau lava nai ʻo fai ia? Fakamolemoleʻi au kapau te u lea peheni.

 

Ko e mofi ʻoku ne ngaohi au ke u valevalelau pea ʻai ke u to ki he madness ko ʻeni!" Ko hai Te ne lava nai ʻo lea ʻaki kotoa e laulaunoa naʻa ku talaange ki ai hange ko ia?

Naʻa ku loto mamahi pea Naʻá ku tangi.

ʻE ʻi ai pe taimi tuhu naʻe fakaha ʻe Sisu ʻa e nima ʻe taha, nima ʻe taha, nima ʻe taha.

Naʻa ku sio ki he tokotaha vetehia naʻa ne fakangofua au ke u fakahoko ʻa e tutuki. Ko Ia Naʻe Fakamālohiʻi ʻe he Talangofuá, Sīsū Naʻá Ne fakahaaʻi ia.

Naʻá ku pehē ange: "Ko e hā naʻe ʻikai ke ke fakahaaʻi ai koé?"

 

Pea naʻá ne ongoʻi Severus, naʻa ne talamai:

"ʻOku ʻikai halaʻata! ʻOku ʻikai ko ha meʻa noa ia! Ko e meʻa pe ʻoku ou fie tauteaʻi ʻa e mamani.

 

Ke ke ʻi ha vā fetuʻutaki lelei neongo ʻoku ʻi ai ha taha te ne fakangalingali au pea ʻoku ʻikai ke u fakataha mo e mālohi ke fokotuʻu ha ngaahi tautea.

 

ʻI hoʻo sio ki ai ʻOku ou fie ʻave ʻa e tautea, ʻoku kamata ke ke pehe, "lilingi mai ia kiate au. Tuku muʻa ke u faingataʻaʻia."

ʻOku ou ongoʻi leva kuo ikunaʻi koe ʻe koe pea he ʻikai ke ta teitei aʻu ki ha ngaahi tautea. Ka, ʻi he Lolotonga ia, ʻoku fakaʻau pe ke toe lahi ange ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e tangata."

Ko e tokotaha vete Naʻá Ne tuku ke tutuki au. Ka naʻe tuai ke hoko atu,

ʻikai tatau mo e pea taimi ʻe niʻihi ʻi heʻene ngāue leva he taimi pē ko iá.

 

Naʻá ne pehē: "Ko e hā e meʻa ʻokú ke fie faí?"

Naʻá ku pehē ange: "ʻEiki, ko e ha pe ha meʻa te ke fie maʻu."

 

Naʻe fakatuʻasila ki he vetehia, naʻa ne pehe ange kiate ia ʻi ha leʻo mamafa:

"ʻOku ke fie maʻu haʻi au ʻaki hano fakangofua ia ke ne mamahi?"

 

Naʻe pehē ai, naʻe kamata ke ne vahevahe mai kiate au ʻa e ngaahi mamahi ʻo e Kolosí.

Toe Lahi Ange Naʻá ne tōmui, fiemālie, peá ne lilingi hifo hono loto ʻitá kiate au.

 

Naʻá ne pehē leva: "Ko e fē ʻa e tokotaha vetehia?"

Naʻá ku tali ange: "ʻOku ʻikai ke u ʻilo. ʻOku ʻikai ke ne toe ʻiate kimautolu."

 

Sīsū Naʻá ne pehē, "ʻOku ou fie sio kiate ia koeʻuhí, koeʻuhí he Naʻá ne toe fakafoki mai au, ʻoku ou loto ke toe fakafoki mai ia."

 

ʻI he pongipongi ní naʻe fakahā mai ʻe Sīsū kiate au ʻa e Tamai Māʻoniʻoní ʻaki ʻa e kapakau Fakamatalaʻi ange. Naʻá ne kumi ʻene fānaú ke tānaki kinautolu ʻi he lalo hono kapakaú.

 

Naʻa ku fanongo ki he ʻene moans:

"Fānaú ʻaʻaku, kuo tuʻo fiha nai ʻeku feinga ke tanaki koe ʻi hoku lalo kapakau, ka ʻoku ou ʻOkú ke hola.

ʻI he fakaʻofaʻia, Fanongo ki heʻeku toʻe mo fakaʻofaʻia ʻi hoku mamahi!"

 

Tangi loto mamahi.

Naʻe hange naʻe naʻe ʻikai ngata pe ʻi heʻene hoko ko e laity naʻe mavahe mei he Tuʻi ko Poupi, ka naʻe kau ai mo e kau taulaʻeiki. Pea Naʻá ne fakatupu ha mamahi lahi ange. ʻOku fefe fakamamahi ke sio ki he Tuʻi ko Poupi ʻi he tuʻunga ko ʻeni!

 

Naʻá ku toki sio leva ki he ʻOku vanavanaiki ʻe Sīsū ʻa e toʻe ʻa e Tamai Māʻoniʻoní, ʻo pehē:

"ʻI he vahaʻa ʻo e Ko kinautolu kuo faivelengá, ʻoku moʻui ʻa e niʻihi ʻiate kinautolu pē. ʻIkai ʻOku nau maʻu ʻa e loto vēkeveke ke fakahaaʻi kinautolu ki Hoku nāunaú pea mo e lelei ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau ilifia.

ʻOku lea e niʻihi, ʻOku nau fokotuʻu mo palōmesi, ka ʻoku ʻikai ke nau teitei ngāue." Naʻá ne puli atu leva.

Hili ha taimi nounou mei ai ʻoku Naʻá ku foki mai ʻo ongoʻi loto mamahi ʻi heʻene ʻi aí.

 

Sio mai kiate au loto mamahi he naʻa ne talamai: "ʻE hoku ʻofefine,

lahi ange tuku hifo koe,

lahi ange ʻOku ou ongoʻi ke ofeʻi koe pea fakafonu ʻaki koe ʻeku ngaahi ʻaloʻofá.

Loto fakatōkilaló ʻOkú ne tohoakiʻi ʻeku māmá. »

 

Maʻu ʻa e Feohiʻanga Māʻoniʻoni, naʻá ku mamata ki hoku Sīsū fakaʻofoʻofá.

Naʻá ne fakaafeʻi au ka neongo ia, ko e feituʻu pē naʻá ma ō ki aí,

-kapau naʻá ku sio ki ai naʻe fakamālohiʻi ia ʻe he ngaahi angahalá ke ne ʻave ʻa e ngaahi tauteá,

-ʻIkai Te u fakataumuʻa ki ai.

 

Ko ia kuo tau maʻu ʻalu takai ʻi he māmaní.

ʻUluakí, Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻita ʻa e meʻa kotoa pē ʻi ha ngaahi feituʻu. Naʻá ku pehē ange kia Sīsū:

"Tangataʻeiki, Ko e hā ʻe fai ʻe he kakai masiva ko ʻení kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau meʻakai ke fafanga ʻaki kinautolu?

ʻOi! Tokotoko fai ha faʻahinga meʻa pe.

Hange pe ko Kuo mou helaʻia ʻa e ngaahi fonua ko ʻení, ʻai ke nau tupulaki."

 

Lolotonga hono fua ko ha kalauni talatala, naʻá ku fakamafao atu hoku nimá ʻo pehē:

"Siʻoku ʻofaʻanga, Ko e hā kuo fai ʻe he kakai ko ʻení kiate koé? Mahalo pe naʻa nau fokotuʻu ia Kalauni Talatala? Ko ia, ʻomi ia kiate au.

Ko ia ʻE fakafiemālieʻi mo fafangaʻi ʻa kinautolu koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mate."

 

Ko hono ʻave ʻo e Naʻá ku lomiʻi ia ʻi hoku ʻulú ʻi hono kalauni talatalá. Lolotonga ʻeku kei naʻe folofola mai ʻa Sīsū kiate au ʻi heʻene fai ʻení:

 

"ʻOku Mahino he ʻikai ke u lava ʻo ʻave koe.

Koeʻuhi he Ko e meʻa tatau pē ʻa hono ʻave koe mo koe kae ʻikai ke ke lava ʻo fai ha meʻá."

 

Naʻá ku tali ange: "ʻEiki, naʻe ʻikai te u fai ha meʻa!

Fakamolemoleʻi au kapau ʻOkú ke pehē naʻá ku fai ha meʻa hala. Ka koeʻuhi ko e fakaʻofaʻia, Nofo maʻu pē mo koe."

 

Naʻa ne pehe, "ʻOku ou ʻOku hanga ʻe hoʻomou founga ngāué ʻo haʻi kakato au!"

Pea naʻa ku Naʻa ne hoko atu ʻo pehe: "ʻoku ʻikai ko au ʻoku ou fai ʻeni, ko koe pe. Koeʻuhi he ʻI heʻeku kau mo kimoutolú, ʻoku ou ʻilo ko e meʻa kotoa pē ʻaʻau.

Hange kiate au ʻoku Kapau ʻoku ʻikai ke u tokangaʻi hoʻo ngaahi meʻa, ʻoku ʻikai ke u tokangaʻi koe tatau pē.

ʻo kimoutolu.

 

Ko ia ai, kuo pau ke ke Fakamolemoleʻi au kapau te u fai ʻeni.

Koeʻuhi he ʻOku ou fai ia ʻi he ʻofa kiate kimoutolu. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke toʻo au meiate koe ki he ʻeni!"

 

Pea ʻoku tau maʻu leva Ne hoko atu ʻemau ʻaʻahi.

Naʻe fai e meʻa kotoa pē ke ʻoua ʻe lea ʻaki ha meʻa ke ʻoua naʻá ne maʻu ai ha faingamālie ketutu au.

Ka ko e taimi ʻoku ʻikai Naʻe lava ke u taʻofi au, pea kamata ke u taumuʻa.

 

Kuo tau aʻu atu ʻi ha taimi ʻe taha ʻi ʻItali

feituʻu ne mau nofo aí inventing ha founga ke fakatupu ai ha holoa lahi. Ka naʻe ʻikai ke u naʻe mahino kiate ia ʻa e meʻa ko iá.

 

Naʻe kamata ke u pehē, "ʻEiki, ʻoua naʻá ke tuku ʻeni! Ko e hā ʻe fai ʻe he ngaahi meʻá ni masiva? ʻI heʻeku ʻiloʻi naʻe fakaʻau ke u hohaʻa mo loto ke taʻofi ia mei ngaue, naʻa ne talamai kiate au ʻaki ʻa e mafai: "Kiʻi tuʻu siʻi ʻo foki, Kiʻi manga mai!"

 

Ko hono toʻo ʻo ha leta fonu ʻi he ngaahi faʻo mo e kato naʻe pipiki ʻi he hono sinó

pea ko hai naʻá ne faí Naʻa ne toe pehe, ʻi heʻene faingataʻaʻia lahi:

"Faʻu ha kiʻi tuʻu ʻo toʻo fakataha mo koe ʻa e leta ko ʻení; Te ke fakafiemalieʻi lahi au."

 

Ne u pehē ange, "ʻIo, Te u fokotuʻu ia ʻi ho tuʻunga, kae tukunoaʻi au mo koe."

 

Kuo tanaki atu: "ʻikai! Foki!"

Naʻa ne talamai ʻaki ʻa e mafai ko ia, ʻo ʻikai ke u lava ʻo tekeʻi, naʻa ku toe foki ki heʻeku sino. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakakaukauʻi pe ko e ha ʻa e faʻu foʻou ko ʻeni.

 

ʻI he pongipongi ní ʻi heʻeku aʻu atú, naʻe folofola mai hoku Sīsū fakaʻofoʻofá:

"Hange ko e Ko e laʻaa ko e maama ia ʻo mamani, ko ia

ko e Folofola ʻa Naʻe hoko ʻa e ʻOtuá ko e maama ʻo e ngaahi laumālié, ʻi heʻene hoko ko e tōnounoú.

 

Hangē ko e laʻaá ʻoku ʻomi ʻe he nāunaú ʻa e maama ki he taha kotoa kae tautautefito ki he tokotaha kotoa pē

(koeʻuhi ke ʻe lava ke fiefia ai ʻa e tokotaha kotoa pe ʻo hange pe ʻoku fakatautaha kiate ia),

ko ia naʻe Ko e lea, lolotonga hono foaki fakakatoa ʻo e mama, ʻoku ne ʻoange ia ki he taha kotoa ʻi he tautautefito

ʻE lava ʻe he tokotaha kotoa ke ne maʻu ia ʻo hangē pē haʻane lelei fakatāutahá."

Ko hai te ne lava Talaange ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mahino kiate au fekauʻaki mo e maama mo e ola fakalangi ko ʻení ngaahi lelei ʻokú ne ʻomi ki he ngaahi laumālié.

 

Naʻe hange kiate au naʻe maʻu ʻa e maama ko ʻení,

ʻOku fai ia ʻe he laumālié hola mei he fakapoʻuli ʻo e laumālié ʻi hono ngaohi ʻe he laʻaá ʻa e fakapoʻuli ʻo e poó.

 

Kapau ko e laumālié ko e momoko, ʻoku fakamāfanaʻi ia ʻe he maama fakalangi ko ʻení; kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha angamaʻa, ʻai ia ke moʻui lelei;

kapau ʻoku ʻI heʻene maʻu e mamafana, ʻoku ne fakaʻaiʻai ia ke malohi.

 

ʻI ha foʻi lea, ʻe hanga ʻe he Laʻa fakalangi ʻo lomakiʻi ʻa e laumalie ʻaki hono huelo kotoa ʻo aʻu ki he liliu ia ke hoko ko ha maama pē ʻoʻona.

 

Talu mei heʻeku Naʻe folofola mai ʻa Sīsū kiate au, Naʻá ku ongoʻi helaʻia:

"Ko ʻeni pongipongi ʻoku ou fie fiefia ʻiate koe."

Pea naʻe kamata ia. ke fai ʻene ʻofa angamaheni ko e ngaahi fakaʻaliʻali.

 

Hili tatali fuoloa ki ai, kuo fakahaaʻi ʻe hoku Sīsū fakaʻofoʻofá ʻEne moʻuí ʻi hoku loto.

naʻa ku sio ki ai ʻo hange ko ko ha laʻa ʻoku ne ʻomi hono huelo.

ʻI he uho ʻo naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he laʻaá ni ʻa e Fakatātā ʻo Hotau ʻEikí ʻi ʻAokosi.

 

Ka ko e ha Naʻá ku ofo ʻi he lahi tahá ko e

naʻá ku mamata Naʻe ʻi ai ha kau maea kuo nau teunga hinehina mo ha ngaahi kalauni ʻi honau ʻulú.

Naʻa nau ʻatakaiʻi ʻa e Laʻa fakalangi mo fafangaʻi hono huelo.

ʻOi! Ko e ha ʻoku nau fakaʻofoʻofa, teunga taau, loto fakatōkilalo pea ʻoku fakaʻaongaʻi kotoa kinautolu ke fiefia ʻia Sīsū!

 

ʻIkai ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻa ni kotoa pea mo e kiʻi ilifia, naʻa ku fehuʻi kia Sisu ke fakahā mai pe ko hai ʻa e kau fafine ko ʻení.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

"Ko kinautolu ʻeni Ko hoʻomou ngaahi holi fakakakanó ʻa e houʻeiki fafiné

-ko au, maʻá e Ko ʻeku ʻaloʻofá, kuó u liliu ki ha ngaahi ʻulungāanga lelei lahi pea

-ʻoku ne ngaohi au Ko ha Kavi fakaʻeiʻeiki.

ʻOku nau ʻi he ʻoku ou ʻi he meʻa te u faí pea ʻoku ou tauhi ʻa kinautolu ʻaki ʻeku ngaahi ʻaloʻofa taʻetuku." ʻAa! ʻEiki, ʻoku ou ongoʻi taʻe-fiemālie pea ʻoku ou mā ai!

 

ʻI he pongipongi ní Naʻá ku faingataʻaʻia lahi koeʻuhí ko e ʻikai ke ʻi ai hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú.

Neongo ia, naʻa ku Naʻá ne mei fakapaleʻi au ʻi heʻeku mamahí.

tali ki he Holi ke ʻiloʻi ha meʻa pau ne fuoloa ʻeku nofo mo iá.

 

Ko ʻeni ʻeni:

Naʻá ku tā ki ai ʻaki e lotu, loʻimata mo e hiva (ko hai ʻoku ne ʻilo, mahalo pe ʻe naʻe ongo ki hoku leʻó pea ʻe maʻu ia), ka ko e meʻa kotoa pē taʻeʻaonga. Naʻá ku toe tangi pē. Naʻá ku fehuʻi ki ha tokolahi pe ko e fē Te u lava ʻo maʻu ia.

Fakaʻosi, ʻi he momeniti naʻe ʻikai ke u toe lava ai ʻo hoko atu pea ne u ongoʻi hoku loto naʻe pā

ʻoku ou maʻu ia ʻiloʻi. Ka naʻa ku sio ki ai mei mui.

 

ʻI he momeniti ko iá Naʻá ku manatuʻi ha fakafepaki naʻá ku fai kiate ia (ʻa ia te u pehē ʻi he tohi ʻa e tokotaha vetehia) pea u kole ange ke ne fakamolemoleʻi ia. Pea ʻoku ou Naʻe hange naʻa mau ʻi ha ngaahi lea lelei.

Naʻá ne fehuʻi mai Ko e meʻa naʻa ku fie maʻu pea u talaange:

 

"ʻAi ke peheni angaʻofa ke talamai e meʻa ke faí

ʻi he taimi ʻOku ʻikai ke u fuʻu faingataʻaʻiape

ʻi he taimi ʻOku ʻikai ke ke haʻu koe, pea kapau te ke haʻu, ʻoku ke fai ia ʻo hangeha ʻata. Ko ia ai ʻI he ʻikai ke u sio kiate kimoutolú, ʻoku ʻikai ke u tuku hoku ngaahi ongoʻangá.

 

ʻI ai siteiti, ʻoku ou maʻu

-ʻoku ou fai ʻa e ʻataʻata pe ʻa e ngaahi meʻa mo e

-ʻoku ʻikai Kuo pau ke tau tatali ki he haʻu ʻa e tokotaha vetehia ke mavahe mei hoku Siteiti.

 

Sīsū Tali:

-Ko hai ʻoku ke faingataʻaʻia pe ʻikai,

-kapau ʻOku ou haʻu pe ʻoku ʻikai ke u haʻu,

ʻa e Ko ho tuʻunga ʻoku ʻi ai maʻu pe ʻa e taha ʻoku ngaohikovia, ʻo fakatatau kiate au mo ho tuʻunga ʻE.

ʻIkai Fakamāú

-a makatuʻunga ʻi he meʻa ʻoku ke fai,

-ka ʻo fakatatau ki he loto ʻoku ngāue ki ai ʻa e tokotahá.

 

ʻE hoku ʻEiki, Naʻá ku talaange, ʻoku lelei e meʻa ʻokú ke lea ʻakí.

Ka ʻoku ou ongoʻi taʻeʻaonga pea ʻoku ou ʻilo ʻoku taʻeʻaonga ha taimi lahi.

ʻOku hohaʻa ki he meʻa ʻoku ke lea ʻaki, pea ʻi he taimi tatau, ʻoku ou kiʻi ilifia. ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko hono ʻomi ʻo e confessor ʻo fakatatau ki ho finangalo. -

 

Tui," Naʻe hoko atu ʻa Sisu, "ko ia ʻoku ne ʻomi ʻa e vetehia ke angahala?"- ʻIkai, ka ʻoku ou manavasiʻi ʻoku ʻikai ko ho loto ia.

 

Kuo pau ke ke hola mei he malumalu moʻoni ʻo e angahalá pea, ki ha toe meʻa pē, ke ʻoua naʻa foaki Naʻe ʻikai ko ha fakakaukau.

Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ho Finangalo, ʻa ia ko e ngaahi lelei ʻoku ʻi ai ʻi he haʻele mai ʻa e vetehia? -

 

ʻOi! au hange ʻoku fie hola hoku ʻofefine mei he tuʻunga fakamamahi, moʻoni? Naʻá ku toe pehē ange, " ʻIkai, ʻe hoku ʻEiki." Blushing.

ʻOku ou lea ʻaki ʻeni maʻa e ngaahi vahaʻataimi ʻoku ʻikai te ke ʻai ai ke u faingataʻaʻia pea ʻoku ʻikai ke ke haʻu. ʻAi ke u faingataʻaʻia pea Te u fakalongolongo pē. -

 

Ko Au Hangē ʻokú ke fiehola.

Fakahohaʻasi koe meiate au mo feinga ke liliu e tukunga ko ʻeni, ʻoku ke femoʻuekina ʻakiha meʻa kehe.

Pea ʻi he taimi Haʻu

ʻoku ou ʻiloʻi koe taʻemateuteu mo fakahehema ke tafoki ʻo ʻalu ki ha feituʻu kehe .part.

 

ʻOku ʻikai ʻoua naʻá ke teitei hoko, ʻEiki, naʻá ku pehē ange ki ai ʻokú ne ilifia. ʻoku ʻikai te u fie ke ʻilo ha meʻa kehe mei ho loto māʻoniʻoni tahá. Nonga maʻu pē pea tatali ki he tokotaha vete, kuo lava ʻa Sisu. ʻA ia ʻoku pehē, ʻOku pulia.

 

Naʻá ku ongoʻi ongoʻi fiemālie ʻi he talanoa ko ʻeni mo Sīsuú.

Neongo ia, naʻe mamahi fakamamahi ʻoku ou ongoʻi ʻi he taimi ʻoku toʻo ai ʻe Sisu meiate au Hono kuo teʻeki ai ngata ʻa e ʻi aí.

 

ʻI he pongipongi ní Hili ʻeku maʻu ʻa e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní, naʻá ku ʻi ha tahi ʻo loto ʻitá.

koeʻuhi Kuo teʻeki ai ke u mamata kia Sīsū, ko hoku Lelei Māʻolunga tahá.

Lolotonga hono kotoa ʻo e Naʻe tangi hoku lotó, pea naʻá ne fakahaaʻi nounou mai ia. Meimei Naʻá ne pehē mai ʻi heʻene valokiʻi aú:

"ʻOku ke ʻiloʻi ʻoku ʻoua ʻe tukulolo kiate Au,

ʻoku ke u loto ke faʻao ʻa e ngaahi totonu ʻo hoku tuʻunga faka-ʻOtuá pea ngaohi ai au ke u Ko ha fakatupu houhau lahi? Tukulolo kiate Au mo fakanonga hoʻo Te u hoko ʻo loto ʻiate Au pea te ke maʻu ʻa e melinó. Pea Te ke maʻu au ʻi hoʻo maʻu ʻa e nongá."

 

Naʻe pehē ai, Naʻa ne pulia ʻo hange ha tapa, ʻo ʻikai toe fakaha mai.

 

"ʻOiaue ʻEiki, kātaki muʻa ʻo ʻai ke u liʻaki mo fāʻofua ʻi he vahaʻa ʻo e Ko ho ongo nimá ʻi ha founga he ʻikai lava ke ne hao ai? Ka ʻikai Te u maʻu maʻu pe ʻa e fanga kiʻi mole ko ia."

 

Ko e Tokotaha Monūʻiá Naʻe ʻikai ke haʻu ʻa Sīsū!

ʻE ʻOtua, ʻa ia ʻa e mamahi ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻi ke fakamavaheʻi meiate kimoutolu!

naʻá ku fai ha niʻihi ʻOku lelei ange ke u nonga pea u liʻaki ia, ka naʻe ʻikai hano ola.

 

Ko ʻeku masivá Naʻe ʻikai tekeʻi ʻe he lotó.

naʻa ku meʻa kotoa pē ke fakafiemālieʻi au peá u fakakaukau:

"Loto ʻaʻaku, ta kiʻi tatali fuoloa ange. Mahalo pē ʻe hoko mai. ʻOku tau fakaʻaongaʻi ha niʻihi tauhele ke ngaohi ia ke haʻu."

 

Naʻá ku talaange: "ʻEiki, haʻu, kuo fakaʻau ke fuoloa e poʻuli pea ʻoku teʻeki ai ke ke haʻu! ʻOku ou fai e meʻa kotoa he pongipongi ni ke nonga

Ka ʻoku teʻeki ai pe ke ʻoku ke ʻai ke ke ʻiloʻi. ʻEiki, ʻoku ou ʻoatu ʻa e mate fakamaʻata koeʻuhí ko e ʻikai ke mou maʻú ʻiate koe pe

- ko ha meʻaʻofa ʻo e ʻofa kiate kimoutolu pea mo hoʻomou haʻu.

 

ʻOku moʻoni ʻoku ʻikai ke u taau ke ke haʻu.

Ka ʻoku ʻikai Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou kumi ai koe, ka

-ki he ʻofa ki he ko koe mo e

-koeʻuhí Kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻi ai, ʻoku ou ongoʻi ʻo hange kuo mole ʻeku moʻui."

 

ʻIkai ke Ne u kei haʻu pē ʻo pehē ange:

"Tangataʻeiki, Pe te ke haʻu, pe te u fakafiufiuʻi koe ʻaki ʻeku ngaahi leá. Ko e fē taimi te ke aʻu ai ki he Helaʻia, pea te ke haʻu lelei leva.

Ko hai te ne lava Lea ʻaki kotoa e laulaunoa ne u talaange he founga ko ia? ʻE Fuʻu fuoloa ke talaatu kotoa kinautolu.

 

Hili iá, naʻá ke Naʻa ne fakahaaʻi fakapulipuli pe ʻo hange naʻa ne toki woken hake pe mei he mohe.

Pea naʻe fakahaaʻi mahino ange pea ne toʻo au mei hoku sino.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

"Naʻe Ko e founga kuo pau ke laʻi pepa ai ʻe he foʻi manupuna hono ongo kapakau ke puna. Ko ia Kuo pau ke Ne ngaohi ʻa e laumālié ke haʻu kiate Au.

ʻI hono Ngaahi ongo, kuo pau ke ne laʻi pepa e kapakau ʻo ʻene loto fakatokilalo.

Pea, fakataha mo hono ngaahi tā, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻo hangē ha makinito ʻokú ne tohoakiʻi au ʻi ha faʻahinga founga pehē ko hai

ʻi heʻene ʻOkú ne hola meiate au, ʻoku ou ʻave au ki ai."

 

ʻAa! ʻEiki ʻOku mahino ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻa e makinito ʻo e loto fakatōkilaló. Kapau ʻI heʻeku fonongá ne u maʻu ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e makinito ʻo e loto fakatōkilaló,

ʻoku ʻikai te u Te u fuʻu helaʻia heʻeku tatali ke ke haʻú!

 

Hili ha niʻihi ngaahi ʻaho fakamamahi ʻo e masiva mo valokiʻi ʻa e konga ʻo Sisu kuo tapuakiʻi

ki heʻeku taʻehoungaʻia mo fakafepaki ki Hono Finangaló mo e ʻAloʻofá, Naʻá ne talamai he pongipongí ni:

 

"Ko ʻeku ʻofefine

ko e paasipōtí ke maʻu ʻa e fiefia ʻe lava ke maʻu ʻe he laumālié Kuo pau ke fakamoʻoni hingoa ʻi he fonuá ni ʻaki ha fakamoʻoni hingoa ʻe tolu:

Fakafisi

Loto fakatōkilalómo e

Talangofuá.

 

Haohaoa fakafisi ki hokufinangaló

ai kuo viviku ʻa e ʻema ongo loto ʻo fakatahaʻi kinaua ki he taha.

ʻOku suka mo e huʻa hone.

 

Ka, ki he fakafepaki ki hoku Lotó, ʻoku ʻita ʻa e suká pea ko e ʻOku liliu ʻa e huhuʻaʻi honé ʻo hoko ko ha meʻ ʻOku ʻikai feʻunga ke fakafisi pe kita.

 

Kae ʻumaʻā foki Kuo pau ke fakapapauʻi ʻe he laumālié

ko hai ʻa e lelei maʻongoʻonga taha kiate koe mo

ʻa e ko e founga lelei taha ke fakalangilangiʻi ʻaki Au ko hono fai maʻu pe Hokuloto.

 

Fie maʻu pea mo e fakamoʻoni hingoaʻa Loto fakatōkilaló.

Koeʻuhi he ʻoku ʻomi ʻe he loto fakatōkilaló ʻa e ʻilo ki Hoku Lotó.

 

Ka koe ha

-fakaʻofoʻofaʻia ʻi he angamaʻa ʻo e fakafisi mo e loto fakatokilalo,

- fakamālohia kinautolu, ʻai ke nau vilitaki,

-liiki fakatahaʻi mo fakakalauni kinautolu,

ko eTalangofuá ia!

 

ʻOiaue ʻIo! Talangofuá

-Fakaʻauha loto kakato ʻo ha taha mo e meʻa kotoa pe ʻoku nāunau

-Moʻui Fakalaumālie ʻa e meʻa kotoa pe mo e ngaahi fonua ʻi he kakai ʻo hange ha kalauni.

 

ʻIkai ke ʻi ai ha ʻOku moʻulaloa ʻa e talangofua, fakafisi mo e loto fakatokilalo ki he taʻepau.

Ko ia naʻe pehē ai ʻe fuʻu fie maʻu pau ʻa e fakamoʻoni hingoa ʻo e talangofuá

-maʻá e Fakapapauʻi ʻo e paasipō

ʻo fakaʻata koe ke ke aʻu atu ki he maama ʻo e fiefia fakalaumālie ʻa ia ʻe lava ke aʻu ki ai ʻa e laumālié Fiefia ʻi he māmaní.

 

ʻIkai ha fakamoʻoni hingoa ʻo e fakafisi, loto fakatokilalo mo e talangofua,

-ko e paasipōtí ʻe taʻeʻaonga pea

- ʻe hoko ʻa e laumālié ko e mamaʻo maʻu pē mei he puleʻanga ʻo e fiefiá.

 

ʻE fakamālohiʻi ke kei hohaʻa, manavahē mo fakatuʻutamaki. ʻI heʻene faingataʻaʻiá,

- ʻE hange ko e loto hikisia ʻa ha taha pea

- ʻE kaumeʻa ʻi he hīkisiá mo e angatuʻú."

 

Naʻá ne foaki mai leva ʻave mei hoku sino kiha ngoue.

naʻe hange ia ko e tuʻunga ia ʻo eSiasí.

 

Naʻá ku sio ai kakai ʻe toko nima pe ono, kau taulaʻeiki mo e laity,

-naʻa ke mole, pea

-ʻa ia, ʻaki ʻene kau naʻe fakatupu ʻe he ngaahi fili ʻo e Siasí ha angatuʻu.

Ko ha mamahi moʻoni ke mamata ki hono tāpuakiʻi ʻe Sīsū ʻa e tangi ʻi he tuʻunga fakamamahi ʻo e ngaahi kakai!

 

Hili iá

naʻa ku sio ʻi he ʻataa ha ʻao vai fonu ʻi he ngaahi kongokonga ʻaisi kuo to ʻi he mamani.

 

Kimui Ni Mai

ʻeku voucher Naʻe haʻele mai ʻa Sisu ʻi he taimi naʻe kei fakapoʻuli ai pea ʻikai lea. Ko ʻeni pongipongí

-Hili ʻa e fakafoʻou ʻiate au ʻo liunga ua ʻa e ngaahi mamahi ʻo e kolosí, naʻá ne sio mai kiate au ʻi he angaʻofa

-lolotonga Naʻa ku faingataʻaʻia ʻi hono fakaavaava ʻe he faʻo ʻa e mamahi mo e

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

"Ko e Kolosí ko ha matapā sioʻata ia ʻoku mamata ai e laumālié ki he faka-ʻOtuá. ʻOku ʻikai te ke kuo pau ke neʻofa pe mo holi ki he kolosi,

kaehoungaʻia kae ʻumaʻā foki ʻa e lāngilangi mo e nāunau ʻokú ne ʻomí.

 

Lolotonga ʻeku Kuó u fakalāngilangiʻi au ʻi he kolosí mo e faingataʻaʻiá ʻi he moʻui ʻi he māmaní. Ko Au saiʻia ʻaupito ai,

ki he ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻui,

ʻIkai Naʻá ku loto ke tuʻo taha pē ʻeku taʻe kau ai ʻa ekolosí. ʻOkú ke ngaue pea hoko ʻo hange ko eʻOtua."

Ko hai te ne lava lea ʻaki ʻa e meʻa kotoa pē naʻe mahino kiate au ʻi he kolosí ʻaki ʻa e Ngaahi Lea ʻa Sīsū? Meʻapango, he ʻoku ʻikai ke u maʻu e ngaahi lea ke fakamatalaʻi ʻakí.

ʻE ʻEiki, ko koe ʻOku ou lotua ke tuki faʻo maʻu pē au ki he kolosí koeʻuhí ke u lava Fai

-ʻoku maʻu ʻi muʻa maʻu pe ʻiate au ʻa e matapa fakalangi ni,

-ko au fakamaʻa mei heʻeku ngaahi angahala kotoa pe, pea

-tuku muʻa ke u hoko ʻo tatau ange mo koe!

 

ʻI heʻeku ʻi hoku tuʻunga angamaheni,

Naʻe nofoʻi au ʻe Ko ha manavasiʻi pau ki ha meʻa fakatautaha.

ʻAʻaku naʻehāʻele mai ʻa Sīsū angalelei ʻo pehē mai kiate au:

 

"Ko e vases ʻOku fie maʻu ke fakamaʻa ʻa e meʻa toputapú mei he taimi ki he taimi. ʻOku ke ʻa e ngaahi meʻa toputapu ʻoku ou nofo aí.

Ko ia, ʻoku fie maʻu

-ke u fakamaʻa koe mei he taimi ki he taimi, ʻa ia ko e,

-ʻoku ou ʻaʻahi atu kiate koe mo ha ngaahi faingataʻa

koeʻuhi ʻOku ou moʻui ʻiate kimoutolu ʻi he anga fakaʻeiʻeiki ange. Ko ia nofo maʻu nonga!"

 

Hili iá, hili iá Naʻá ku maʻu ʻa e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní pea fakafoʻou ʻiate au ʻa e ngaahi faingataʻaʻi ʻo e tutuki, naʻa ne toe pehe:

 

"ʻOfefine ʻAʻaku, hono ʻikai mahuʻinga ʻa e kolosí! Vakai. ʻI he sākalamēniti ʻo hoku Sinó, ʻoku ou foaki au ki he laumālié,

-ʻoku ou kau fakataha mo au pea mo

-ʻOku ou liliu ia ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ne ʻiloʻi ai Au.

 

Mo ʻOku hanga ʻe he assimilation ʻo e faʻahinga maʻoniʻoni ʻo veteki ʻa e faʻahinga makehe ko ʻeni uouangataha, kae ʻikai ko e kolosi. ʻOku toʻo ia ʻe he ʻOtuá pea fakatahaʻi ia ki he laumālié ke ʻI he taimi kotoa pe.

 

Pea, ki ha meʻa lahi ange malu, ʻoku fokotuʻu ia ko ha meʻa fakamaʻu.

Ko ia ʻOku fakamaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e kolosí ʻi he laumālié

koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻi ai ha māvae ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e laumālie kuo tutukí."

 

ʻI he pongipongi ní ʻi heʻeku ʻiloʻi au ʻi tuʻa ʻi hoku sinó, naʻá ku mamata ki hoku Sīsū angalelei ko iá Naʻá Ne fuʻu faingataʻaʻia lahi.

pea ʻoku ou maʻu Naʻá ku kole ange ke ne vahevahe mai ʻene faingataʻaʻiá kiate au.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

"Ka, Te u fetongi koe pea te ke ngāue ʻo hangē ko ʻeku nēsí."

Ko ia ne u naʻe hangē naʻe tangutu ʻa Sīsū ʻi hoku mohengá pea naʻá ku ʻi he vaʻe ofi kiate ia.

Naʻa ku kamata hiki hake hono ʻUlu monūʻiá

Pea, tahataha, Naʻá ku toʻo kotoa ʻa e sipaaki naʻe ʻi aí. Pea Naʻá ku vakavakaiʻi kotoa e ngaahi kafo ʻo Hono Sino māʻoniʻoní.

naʻa ku fakamomoa ʻa e Naʻa ku blooded kinautolu pea u taʻe kai kinautolu

Ka naʻe ʻikai ke u maʻu ʻikai ha meʻa ke ne pani mo fakasiʻisiʻi ʻene faingataʻaʻiá. Naʻá ku toki sio leva ki he pea naʻe tafe ha lolo mei hoku fatafata.

naʻa ku ʻomi ia ke takai hono ngaahi kafó

Ka naʻá ku fai ia. ʻo fai ʻaki ha kiʻi manavasiʻi koeʻuhi he naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e ʻUhinga ʻo e lolo ko ʻeni.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ke mahino ko e fakafisi ki he finangalo fakalangi ko ha lolo ʻoku,

-lolotonga ʻa Sīsū pani,

fakafiemalieʻi ʻo e mamahi mo e lavea.

 

Hili ʻeku maʻu oliʻia ke fai ʻa e tokoni ko ʻeni ki hoku ʻofaʻanga ko Sisuu, ʻoku puli atu pea u ʻilo ʻoku ou ʻi hoku sino.

 

Lolotonga ʻeku kei mei hoku sino pea naʻe ʻikai ke u sio ki hoku ʻofaʻanga ko Sisuu, naʻe pau ke u fekumi ki ai ʻi ha taimi lahi kimuʻa pea toki maʻu ia.

ʻI hono fakaʻosingá ne u maʻu ʻi he uma ʻo Kuini Fineʻeiki ka naʻe ʻikai ke ne sio mai kiate au.

 

Ko hai te ne lava fakahā ʻa e mamahi naʻá ku ongoʻi ʻi heʻeku mamata ki ai kia Sīsuú Naʻe ʻikai ke u tokanga au ki ai!

Kimui ange ai, naʻa ku fakatokangaʻi ʻi hono fatafatá ha kiʻi mataʻitofe siʻisiʻi.

Naʻe pehē pē ngingila naʻe lōmekina ʻaki ʻene māmá ʻa hono māʻoniʻoni tahá Faʻahinga ʻo e tangatá.

 

naʻa ku ʻeke ange ki ai ʻa e meʻa naʻa ne ʻuhinga ki ai.

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

"Naʻe pehe ʻe maʻa ʻi hoʻo ngaahi mamahí, naʻa mo e siʻisiʻi tahá,

-ʻokú ke tali koeʻuhi pe ko au,

pea mo hoʻo holi ke mamahi lahi ange ʻo kapau te u foaki atu, ko e ʻa e tupuʻanga ʻo e maama lahi.

 

Ko hoku ʻofefiné

-ʻa e haohaoa ʻo e taumuʻa ʻoku fuʻu mahuʻingaia

ko hai ʻoku ngāue maʻá e Ko e ʻuhinga pē ʻe taha ke hangē ai ko aú, ʻokú ne lōmakiʻi ʻene ngaahi ngāué kotoa ʻaki ʻa e māmá.

-Ko ia ʻoku ʻikai Ngāue ʻi he māʻoniʻoni

mafola pē fakapoʻuli, naʻa mo e lelei ʻoku ne fai."

Naʻá ku toki sio leva ki he naʻe tui ʻe hotau ʻEikí ha sioʻata ngingila ʻaupito ʻi Hono fatafata.

 

ʻoku ou Naʻe Hange

-ko kinautolu ʻoku ʻOku nau ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni ʻoku mahino kakato kiate kinautolu ʻa e meʻá ni sioʻata mo e

-ko kinautolu ʻoku ʻOku ʻikai ke nau ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni

nofo ki tuʻa pea ʻoku ʻikai ke nau feʻunga ke maʻu ʻa e fakaʻilonga ʻo e tatau ʻo Sīsuú Lotu Tukú.

 

ʻI he pongipongi ní hili hono maʻu e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní,

Naʻe hange kiate au naʻe Naʻe fie maʻu ʻe he tokotaha veteá ke u mamahi ʻi he tutukí.

Tatau Pē momeniti naʻá ku mamata ai ki he tokoto ʻeku ʻāngelo leʻó ʻi he kolosí ke ngaohi au faingataʻaʻia.

Ne u sio leva ki he ʻeku Sīsū angalelei ʻi he fakaʻofaʻia lahi ʻiate aú.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

 

"Naʻe pehe ʻe Ko hoʻo faingataʻaʻiá ʻa hoku fakafiemālié."

Pea kuo fakahaaʻi ha fiefia taʻe-mafakamatalaʻi ki hoku faingataʻaʻiá.

Ko e tokotaha vete ʻa ia naʻá ne foaki kiate ia ʻa e meʻá ni tuʻunga ʻi heʻene talangofuá, ʻo ne foaki kiate ia ʻa e fakafiemalie.

 

Sīsū tanaki atu:

ʻTalu mei ai ko e sākalamēniti ʻo e ʻEuakalotó ko e fua ia ʻo e kolosí, ʻi he ʻuhinga ko ʻení ʻOku ou ongoʻi vēkeveke ange.

-ke ke foaki koe ke mamahi ʻi he taimi kuó ke maʻu ai hoku Sinó,

 

Koeʻuhi he ʻi heʻeku mamata kiate koe ʻoku faingataʻaʻiá,

Hange kiate au ʻoku ʻofa ke kei hoko atu ʻiate koe ʻa ʻeku holi,

-ʻIkai ngalikehe ka ko hono moʻoní, ke ʻaonga ki he ngaahi laumālié.

 

Pea ko e meʻa ia Kiate au, ko ha fakafiemālie lahi kiate au.

Koeʻuhi he pea te u toki tānaki leva ʻa e ngaahi fua moʻoni ʻo hoku Kolosí mo e ʻIunití."

 

Peá ne toki pehē:

"Kuo aʻu mai ʻeni he ko e talangofua kuo mou faingataʻaʻia aí.

ʻOkú ke fie maʻu ke u maʻu ha fiefia ke fakafoʻou ʻiate koe ʻa hono tutuki au Nima?"

Kapau ne u fanongo kei faingataʻaʻia,

-talu mei he Naʻá ku kei ongoʻi pē ʻa e mamahi ʻo e kolosí ʻiate au, peá u pehē ange kiate ia:

"ʻAlu ʻEiki, ʻoku ou ʻi homou nimá. Fai ha meʻa pē ʻokú ke fie maʻu kiate au."

 

Pea ʻe Sīsū, fiefia ʻaupito, naʻe kamata ke ne faʻo ʻi hoku ongo nimá pea ʻi hoku nimá vaʻe.

Naʻa ku fanongo ki ha mālohi ʻo e mamahí ʻo ʻikai ke u ʻiloʻi pe naʻe anga fēfē ʻeku nofo ʻi he moʻui. Neongo ia, naʻa ku fiefia koeʻuhi he naʻa ku ʻai ke fiefia ʻa Sisu.

 

Hili Naʻa ne fakamaʻu ʻa e faʻo, ʻo haʻu kiate au, ʻo ne pehe:

"ʻOku ke fefe fakaʻofoʻofa! Pea mo e tupulaki ho fakaʻofoʻofa ʻi hoʻo faingataʻaʻia! ʻOi! ʻOku ke siʻi!

Ko hoku matá ʻoku ou ʻiate kimoutolu koeʻuhí he ʻoku nau ʻilo hoku tataú ʻiate kimoutolu."

 

Naʻa ne lea ʻaki ha ngaahi Ko e ngaahi meʻa kehe ʻoku ou tui ʻoku ʻikai totonu ke u lipooti heni. ʻUluakí, koeʻuhí he ʻOku ou kovi pea,

uá, ko e hā hono ʻuhingá ʻOku ʻikai mahino kiate au pe ʻoku folofola fēfē mai ʻa Sīsū kiate aú,

- ʻokú ne ʻomi au puputuʻu mo e maa.

 

ʻOku ou ʻamanaki pe ʻe hanga ʻe he ʻOfa ke ngaohi au ʻe he ʻEikí ke u lelei mo fakaʻofoʻofa.

Ko ia ʻI he holo ʻeku ongoʻi taʻefiemālié, te u lava leva ke tohi ʻa e meʻa kotoa pē. Ka ʻI he taimi ni, te u tuʻu ai.

 

Hili maʻu e Feohiʻanga Māʻoniʻoní, ʻa hoku Sīsū fakaʻofoʻofá, fonu ʻi he angalelei, naʻa ne fakahaaʻi ia kiate au.

Naʻe hange kiate au naʻe Naʻe fie maʻu ʻe he tokotaha veteá ke tutuki au, ka naʻe fakamoʻoniʻi ʻe hoku natulá ha taʻeloto ke tukulolo ki ai.

 

ʻAʻaku ʻofa ʻaSīsū, ke fakalotolahiʻi au, Naʻá ne talamai:

"Ko ʻeku ʻofefine

-kapau koe Eucharist ko e tukupā ʻo e nāunau ʻi he kahaʻú,

-ko e kolosí ko e ʻa e paʻanga ke fakatau ʻaki ʻa e naunau ko ʻeni.

 

Ko e Eucharistko Ko e lolo faitoʻo ʻokú ne taʻofi ʻa e ʻauʻauhá.

ʻOku hange ʻa e fanga kiʻi ʻakau iiki ko ia, ʻi he taimi greasing sino, ʻoku nau maluʻi mei he faihala.

Foaki moʻui taʻe-faʻa-mate ki he laumālié mo e sinó.

Ko e Croce, ʻi he tafaʻaki ʻe tokotaha, embellishes ʻa e Laumalie.

Ko ia malohi, kapau kuo ʻi ai ha ʻe ʻa ʻo e ngaahi moʻua, ʻoku Ko ha fakapapau ki he laumālié.

Totongi kotoa moʻua.

Hili fiemalie ʻi he meʻa kotoa pe, fakatupu maʻa e laumalie ha taloni fakaʻofoʻofa maʻa e nāunau ʻi he kahaʻú.

 

Ko e ʻoku tatau pē ʻa e kolosí mo e ʻIunisí, ke lea fepoupouʻaki."

 

Peanaʻa ne tanaki atu:

« Ko Ko ʻeku ngoueʻangá ʻa e kolosí:

ʻIkai koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku fuʻu faingataʻaʻia ʻi hono tuʻungafakamanavaheé penis

ka koeʻuhí, naʻá ku lava ai ʻo fakaava ʻa eʻaloʻofá ko ha ngaahi laumālie taʻe-fakatataua.

 

naʻa ku sio tuʻunga ʻi heʻene ʻā haké ha ngaahi matalaʻi ʻakau fakaʻofoʻofa lahi kuó ne ʻomi ha ngaahi ngaahi fua fakalangi ifo. Ko ia, ʻi heʻeku mamata ki ha meʻa lahi Ne u vakai ki he mohenga ko ʻeni ʻo e faingataʻaʻiá ko ha meʻa fakafiefia.

Naʻa ku fiefia ʻi he Kolosi mo e faingataʻaʻia.

 

Mo koe foki ʻE hoku ʻofefine, tali ʻa e faingataʻaʻia ko hoʻo fiefia ke kalusefai ʻi Hoku Kolosí.

ʻIkai, ʻikai! ʻIkai ʻOku ou loto ke ke manavasiʻi ʻi he faingataʻaʻiá ʻo hangē pē ko ha tokotaha koe fakapikopiko. Fiefia!

Ngāue ko ha Tokotaha loto-toʻa mo mateuteu ke faingataʻaʻia."

 

ʻI heʻene leá, Naʻá ku sio kuo mateuteu ʻeku ʻāngelo leʻo leleí ke kalusefai au. Mei he Naʻá ku mafao atu hoku nimá pea tutuki au ʻe he ʻāngeló.

Ko e Sīsū Leleí Naʻá Ne fiefia ʻi hoku faingataʻaʻiá.

 

Naʻa ku fuʻu fiefia ʻi he lava ʻe ha laumālie loto-mamahi hangē ko aú ʻo foaki ha fiefia kia Sīsū. Ko Au Naʻe hangē ia ha lāngilangi maʻongoʻongá kiate au ke u mamahi koeʻuhí ko Ia.

 

ʻI he pongipongi ní Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi tuʻa ʻi hoku sino pea u sio ki he langi ʻoku motumotu ʻo e ngaahi kolosi:

siʻisiʻi, lotoloto pea maʻongoʻonga. Naʻe ʻomi ʻe he kakai lalahi angé ha maama lahi ange.

Naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito vakai ki he ngaahi kolosi lahi,

-lahi ange ulo ʻa e laʻaá,

-teuteuʻi e ʻataa.

 

Hili ia Naʻe hangē kiate au naʻe fakaava ʻa e langí.

Te ke lava mamata mo fanongo ki he kātoanga naʻe teuteuʻi ʻe he Kakai Monūʻiá ʻi he fakalāngilangiʻi ʻo e Kolosí.

Ko kinautolu ʻoku naʻe lahi taha hono fakafiefiaʻi ʻo e faingataʻaʻiá ʻi he ʻaho ni.

Ko e kau mate fakamaʻata ʻilonga ʻi ha founga makehe

ko ia ʻo hange ko kinautolu naʻe faingataʻaʻia fakapulipuli (kau faingataʻaʻia ʻo e laumalie). ʻI he fononga monūʻia ko ʻení, ko e Kolosí mo kinautolu ʻa ia naʻa nau faingataʻaʻia lahi tahá, naʻe fakalāngilangiʻi moʻoni kinautolu.

 

ʻI heʻeku sio Ko ʻeni, ko ha leʻo ʻoku ongona ʻi he langi maʻolunga taha, pea quoth:

 

"Kapau naʻe Naʻe ʻikai ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha kolosi ki he māmaní, te Ne hangē pē ko e tamaí.

-ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ʻofa ki heʻene fānaú mo e

-ʻoku Naʻe ʻikai ke ne loto ke nau fakaʻapaʻapaʻi mo koloaʻia, ka ʻoku ne loto ke nau taʻe-maʻoniʻoni mo masiva."

 

Ko e toenga ʻo e meʻa ne u mamata ai ki he ʻaho malolo ko ia, ʻoku ʻikai haʻaku lea ki he Fakahaaʻi. ʻOku ou ongoʻi ia ʻiate au pe, ka ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe founga fefe Fakahaaʻi. Ko ia ne utapuniʻi leva.

 

Hili ha ngaahi ngaahi ʻaho ʻo e liʻekina mo e taʻemanonga,

ʻI he pongipongi ní Naʻá ku fuʻu loto mamahi ʻaupito.

ʻAʻaku naʻe haʻu ʻa Sisu fakaʻofa ʻo pehe mai kiate au: "Fakataha mo hoʻo Kuo mou fakahohaʻasi hoku mālōlōʻanga melie ʻi he faingataʻá.

ʻIo! Ko Au Taʻofi ke hoko atu ʻeku maloloo."

 

Ko hai te ne lava leaʻaki ʻeku fakamaaʻi au ʻi heʻeku fanongo kuo u fakahohaʻasi e toenga ʻo Sīsuú! Ko ia, ne u hoko nonga ʻi ha kiʻi vahaʻa.

Ka hili iá

naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻita lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa, koeʻuhi he naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ʻe ʻi fe Fakaʻosi e meʻa kotoa pē.

 

Hili ha niʻihi Ko e folofola ʻa Sīsuú, Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou mavahe mei heʻeku sino. ʻI heʻeku vakai atu ki he tukuʻanga ʻo e langí, naʻá ku sio ki ha suns ʻe tolu:

Taha hange naʻe tuku ia ʻi hehahake,

ko e tahá ki he hihifómo e

ʻa e fika tolu ki hefakatonga.

Naʻa nau fakafotunga mai ha fakaʻofoʻofa pehē naʻe fakatahaʻi ʻa e ngaahi huelo ʻo e toko tahá mo kinautolu ʻo e ʻa e niʻihi kehe.

Foaki ʻa e ongo ko ia naʻe taha pe ʻa e laʻaa.

 

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ke ʻiloʻi ʻa e misiteli ʻo e Toko Tolu Māʻoniʻoni Tahá

ko ia hangē ko e meʻa lilo ʻa e tangatá, naʻe fakatupu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá ʻe he toko tolú ni Ngaahi Mālohí.

Naʻe mahino foki kiate au Naʻe liliu ʻa kinautolu naʻe ʻi he maama ko ʻeni:

-ʻenau manatu ki ai ʻa e Tamaí,

-ʻenau poto ʻi he ʻAlo mo e

-ʻenau ʻe fai ia ʻi he ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

 

Ko e toe toko fiha nai ʻa e ngaahi meʻa naʻe mahino kiate au ʻoku ʻikai ke u ʻilo e founga ke fakamatalaʻi ʻakí.

 

Tuʻunga tatau Naʻe hokohoko atu, pea mahalo naʻe toe kovi ange, neongo naʻa ku fai ʻa e meʻa kotoa pe ke ʻoua naʻa ne u hohaʻa ʻo hangē ko e fie maʻu ʻa e talangofuá.

 

Neongo ia Ne u kei ongoʻi pē hono fakamamahiʻi au ʻe he liʻakí. pea naʻa mo fakaʻauha au. "ʻE ʻOtua, he toki tuʻunga fakamamahi moʻoni ia! Talamai pē kiate au: kuó u fakalotomamahiʻi koe ʻi fē?

Ko e hā ia? Ko e tupuʻanga ʻo e meʻa ni? ʻAa! ʻEiki!

Kapau te ke hoko atu Ko ia, ʻoku ou tui he ʻikai ke u toe maʻu ha ivi. »

 

Fakaʻosí, Sīsū Naʻá Ne fakahaaʻi ia.

Ko hono fokotuʻutuʻu ʻo e Naʻá ne pehē mai ʻi hono nima ʻi he lalo kumukumu ʻi ha tōʻonga manavaʻofa:

"Masiva taʻahine, hono ʻikai ke ke fuʻu ongosia!"

 

Pea ʻI heʻene vahevahe mai kiate au ʻene ngaahi faingataʻaʻiá, naʻá ne mālōlō ʻi he vave ʻo e mama, tuku au ke u faingataʻaʻia lahi ange ʻi he ki muʻa.

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē kapau naʻe ʻikai ke ne haʻu ʻi ha taimi lōloa. Naʻá ku ongoʻi vēkeveke ke toe moʻui.

Ko ʻeku moʻuí ko e Ko ha mamahi taʻetuku. Naʻá ne pehē ange, " ʻAa! ʻEiki! Tokoniʻi au kae ʻikai ʻo liʻaki au, neongo ko e meʻa ia ʻaonga. »

 

Tuʻunga tatau naʻe hoko atu e fakamasivaʻi mo e liʻekina.

Naʻa ku mavahe mei he naʻá ku sio mo hoku sinó ki ha tāfea naʻe ʻuha maka. Naʻe Hange pea kuo tāfea ʻa e ngaahi kolo lahi pea lahi mo e ngaahi kolo lahí haveki.

Naʻe ngaohi au ʻe he meʻá ni ʻulu ki ha fuʻu hohaʻa lahi pea naʻa ku fie fakafepakiʻi ʻa e tautea ko ʻeni.

 

Kae talu mei ai Naʻá ku toko taha pē, ka naʻe ʻikai ke feohi mo Sīsū, naʻá ku ongoʻi ʻeku masivá ongo nima ʻoku fuʻu vaivai ke fai ia.

Pea, ʻi heʻeku ʻohovale, naʻa ku sio ki ha taupoʻou ʻoku haʻu (naʻe hange kiate au ʻe haʻu mei ʻAmelika).

Naʻá ne haʻu meiate ia pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe lava ke mau fakafepakiʻi ha meʻa lahi. fua ʻa e tautea ko ʻení.

Toe Lahi Ange ʻI heʻemau kau kimui aí, ne u fakatokangaʻi ʻoku fua ʻe he tāupoʻou ko ʻení e ngaahi fakaʻilonga ʻo e Holi Fakakakano: naʻa ne tui ha kalauni talatala hange ko au.

 

Pea hoko ko ha tokotaha Naʻe pehe ʻe Angelico:

« Pe mālohi ʻo e ngaahi laumālie ʻoku fakamamahiʻí!

ʻOku pea ko kitautolu kau ʻāngeló ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fai ia, te tau lava ʻo fai ia ʻi heʻenau faingataʻaʻiá.

 

ʻOi! Kapau ʻoku ʻi ai ha naʻe ʻilo pē ʻe he tangatá ʻa e lelei ʻoku maʻu mei he ngaahi laumālie ko ʻení,

-ʻa e lelei fakafoʻituitui pea pehe ki he lelei ʻa e kakai,

ʻE fakapapau ke tautapa ki he ʻOtuá ke fakatokolahi e ngaahi laumālie ko ʻení ʻi he mamaniʻ.

 

Hili ia, ʻo fefakamālōʻaki ki he ʻEikí, naʻá ma māvae.

 

Naʻa ku kei ʻikai ke u maʻu ʻa Sisu fakaʻofoʻofa. ʻI he lelei taha ʻo e hypothesis, naʻe ha ai ko ha ʻata.

ʻOi! Ko e ha hono lahi Naʻá ne fakatupu ʻeku loto ʻitá! Ko e loʻimata ʻeni ʻe fiha ne u tangi aí!

ʻI he pongipongi ko iá, Hili ʻeku tatali kiate ia mo kumi iá, ne u ʻiloʻi ʻokú ne ofi mai ʻaupito kiate au fakamamahiʻi, ʻaki ʻa e kalauni talatala ʻoku ne fakaava hono ʻulu.

 

naʻa ku ʻomi ia Naʻá ku toʻo fakalelei ia ʻo hili ʻi hoku ʻulú. ʻOi! Ko e ha Naʻá ku ongoʻi kovi ʻi hono ʻaó!

Naʻe ʻikai ke u maʻu ʻa e mālohi ke lea ʻaki ha foʻi lea pē ʻe taha.

 

ʻI he manavaʻofa Naʻá netalamai:

Naʻá ne pehē mai, "Haʻu! ʻOua te ke manavasiʻi!

Fekumi ki he fakafonu ho loto ʻaki hoku ʻao pea mo e kotoa ʻo e angamaʻa. ʻI heʻeku aʻu atu kiate koé,

te u ʻave koe pea ʻe ngata hoʻomou ngaahi fie maʻu kotoa pē ʻi he Langí."

 

Pea ʻi hono leʻo faingataʻaʻia, naʻa ne toe pehe:

"Lotu, ʻE hoku ʻofefine,

koeʻuhi ʻoku ʻi ai ha ʻaho ʻe tolu ʻo e teuteu,

ko ha vaheʻi ʻaho ʻe tolu ʻihe ʻaho takitaha ʻi he tafaʻaki ʻe taha,

ngaahi ʻahó ʻuliʻuli, ʻuha maka, mana mo etafea ʻa ia te ne fakamamahiʻi lahi ʻa e tangatá mo eʻakaú".

 

Naʻe pehē ai, Naʻa ne puli atu, ʻo kiʻi ongoʻi fiemalie kiate au, ka ʻi ha fehuʻi:

mahalo ʻE hoko fēfē ʻa e fonu mahuohua naʻá ke lau ki aí?

Pea kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa? Kapau ʻe hoko ia, mahalo kuo pau ke u maluʻi au mei ai.

 

Ko Hono ʻIloʻi Aú ʻI tuʻa ʻi hoku sino, ne u ongoʻi ʻo hange ʻoku ou ʻi he poʻuli: naʻe lava ke u sio ʻa e ʻunivesi kotoa, ʻa e fokotuʻutuʻu haohaoa ʻo natula, ʻa e langi fetuʻuʻia, ʻa e longonoa ʻo e poo.

Naʻe hange kiate au naʻe Naʻe ʻi ai e ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa p

Lolotonga e Naʻá ku fakakaukau, naʻe hangē kiate au ke u sio ki hotau ʻEikí ʻa ia naʻá Ne folofola mai kiate au:

 

Naʻe pehē ʻe ʻĒleni, " ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe natula ke tau mālōlō.

Ka Ko e hā ʻa e mālōlōʻanga moʻoní? Ko e mālōlōʻanga ʻi lotó, ko e fakalongolongo ʻo e ngaahi meʻa kotoaʻoku ʻikai ko e ʻOtuá.

 

Vakai,

-ngaahi fetuʻú ulo ʻaki e maama siʻisiʻi, kae ʻikai fakaʻofoʻofa ʻo hangē ko e laʻaá,

-fakalongolongo ʻa natula kotoa pē, ʻa e tangatá mo e fanga monumanú.

 

ʻOku fekumi ʻa e tokotaha kotoa pe ki ko ha feituʻu, ko ha hūfangaʻanga

ʻo ʻi he fakalongolongo mo e

-mālōlō mei he ongosia ʻo e moʻuí,

ko ha meʻa ʻa ia ʻoku fie maʻu ki he sinó mo ha meʻa lahi ange ki he ʻa e laumalie.

 

"ʻOku fie maʻu ke tau mālōlō ʻi hoto mālohi pē ʻoʻoná ʻa ia ko e ʻOtuá. Ka, ke lava ʻo fai ia,

-fakalongolongo ʻoku fie maʻu ʻa loto, pea pehe ki he,

ki he ʻOku fie maʻu ʻe he sino ʻa e fakalongolongo ʻi tuʻa kae lava kemohe Ongo lelei.

 

ʻI he Ko e ha leva e meʻa ʻoku kau ki ai ʻa e fakalongolongo ko ʻeni ʻi loto?

-Ke fokotuʻu ki he ke fakalongolongo ʻene ngaahi holi ʻaki ʻene curbing kinautolu,

-fakamālohiʻi e fakalongolongo ki heʻene ngaahi holí, ngaahi meʻa ʻokú ne ongoʻí mo hono lotó, ko hono fakanounoú, ki he meʻa kotoa pē ko e hā ʻoku ʻikai ko e ʻOtuá.

 

Ko e hāia? Ko e founga ke aʻusia ai ʻeni?

Ko e founga makehe mo e ʻOku mahuʻinga ke demolish e tuʻunga ʻo ha taha ʻo fakatatau ki natula.

-fakasiʻisiʻi ia ke halaʻata

-naʻe fefe ʻa e hono tukunga kimuʻa pea toki faʻu.

Ko e fe ʻa e taimi kuo holoki ia ʻo ʻikai ha meʻa, kuo pau ke toe maʻu ia ʻi he ʻOtuá.

 

"Ko ʻeku ʻofefine

kotoa pē naʻe kamata ʻi hetaʻeʻaonga,

pehē foki Ko e misini maʻongoʻonga ko ia ʻo e ʻunivesi ʻoku ke sio ki ai pea ʻoku pehe Lahi efokotuʻutuʻu.

 

Kapau, kimuʻa ke fakatupu, kapau ko ha meʻa,

-naʻe ʻikai ke u mei maʻu Te u lava ʻo fakakau hoku Nima Mohu Founga ke faʻu ʻaki ia ha faʻahinga ako maʻuloto

ko ia ornate mo e fakaʻofoʻofa.

-ʻOku totonu ke u maʻu Tomuʻa vete ʻa e meʻa kotoa pē naʻe mei ʻi muʻá, pea toe fakaleleiʻi ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ku mei saiʻia ai.

 

Kotoa pē ʻOku kamata ʻeku ngāue ʻi he laumālié mei ha meʻa noa pē.

 

ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ko hano tuifio ʻo ha meʻa kehe,

ʻOku ʻikai ʻOku taau ke ʻalu hifo Hoku Ngeiá ʻo ngāue ai.

 

Ka

ʻi he taimi ʻOku holoki ʻa e laumālié ʻo ʻikai ha meʻa pea haʻu kiate au, ʻo tuku ai hono sinó ʻi hoku,

pea ʻOku ou ngāue ʻo hangē ko e ʻOtua ko aú pea ʻokú ne maʻu ʻa hono mālōlōʻanga moʻoní."

 

Ko hai te ne lava lea ʻaki ʻa e meʻa kotoa pe kuo mahino kiate au mei he ngaahi lea ko ʻeni ʻa Sisu kuo tapuakiʻi?

ʻOi! Naʻe ʻuhinga ʻa e ʻE fiefia hoku laumālié

-kapau te u lava tukuange hoku kakai masivá

-ke lava ʻo ke maʻu ʻa e ʻelito fakalangi ʻo hoku ʻOtuá!

 

ʻOi! Ko e ha ʻE lava leva ke fakamaʻoniʻoniʻi au! Ka ko e ha madness inhabits au!

ʻOku ʻi fe ʻa e Kuo teʻeki ai ke fai ia ʻe hoku ʻatamai?

Ko e ha ia mamahi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ko ʻeni, ʻo ʻikai fekumi ki he lelei moʻoni mo e puna vakapuna ko ʻeni māʻolunga ʻaupito, ʻokú ne fiemālie ke totolo he kelekelé ʻo nofo ʻi he Kelekele mo e ʻauʻauha?

 

Pea ʻi heʻeku naʻe ʻave au ʻe he ʻofaʻanga ko Sīsuú ki ha ngoue naʻe lahi ai e meʻa naʻe ʻi kakai ʻoku teuteu ke kau ʻi ha paati fakafiefia.

ʻE lava Ko kinautolu pē kuo nau maʻu ʻa e teungá ʻoku nau kau.

Ka ʻoku tokosiʻi pe ha niʻihi kuo maʻu ʻa e teunga ko ʻeni. Ne u maʻu ha holi lahi ke maʻu ia. Naʻá ku vilitaki pē ʻi heʻeku maʻu iá.

 

Aʻu ki he feituʻu ke u maʻu ai ʻa e teunga, Venerable Lady

-teuteuʻi au kimuʻa he hinehiná mo e

-tuku mai ha haʻi mei he uma fakalangi ʻa ia naʻe tautau ai ha metali ʻo e Fofonga Maʻoniʻoni ʻo Sisuu.

 

Mētali ko ʻení ko ha sioʻata foki ia,

-kapau ko e sio,

-fakangofua ke fakafaikehekeheʻi ʻa e fanga kiʻi angahala iiki taha ʻo hono laumālié, ʻaki e tokoní ʻo e maama naʻe ha mei he Fofonga Maʻoniʻoni.

 

Mīsisi Naʻá ne toʻo ha kote koula manifi ʻo ʻufiʻufi ʻaki au. kakato.

Naʻe hange kiate au naʻe te u lava ʻo feʻauhi ʻi he founga ko ʻení mo e kau tāupoʻou kotoa ʻo e tukui koló. Lolotonga e hoko ʻa e meʻa ni, naʻe foaki mai ʻe Sisu kiate au quoth:

"ʻOfefine ʻaʻaku, kehe pe ke ke teunga peheni. ʻI he kamata ʻa e pati, ʻoku ke Te u ʻave koe ki ai.

ʻI he taimi ni Tau foki ʻo sio pe ko e ha ʻoku fai ʻe he faʻahinga ʻo e tangata."

Pea, hili ʻI heʻeku lue takai holo, ʻo fakafoki mai au ki hoku sino.

 

ʻI he pongipongi ní naʻe ʻikai ke hāʻele mai hoku Sīsū fakaʻofoʻofá.

Neongo ia, hili Naʻá ne tatali fuoloa, peá ne haʻu.

Lolotonga ʻEku ʻo ne pehē mai, "Siʻoku ʻofefine, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e taumuʻa ʻoku ou tulifua ki aí. Fakatatau mo hoʻo tokanga?"

Hili ha kiʻi mālōlō, Hoko atu:

"He Ko e meʻa pe ʻoku ke tokanga ki ai, ʻoku ʻikai ko ʻeku taumuʻa

-ke ʻiloʻi ngaahi meʻa ngingila ʻiate koe pe

-ke ʻiloʻi meiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fakamamafaʻi ʻeku ngāué.

 

ʻAʻaku Ko e taumuʻá ko e

ki he mahino kiate koe ʻa Hoku Finangalómo e

ki he ʻai ke tautaha,

ki he ʻai koe ke ke hoko ko hafaʻifaʻitakiʻanga haohaoa

faitatau ʻo e loto ʻo e tangata ki he finangalo fakalangi.

Ko e meʻa ia Ko e tuʻunga fakaʻeiʻeiki taha ki ha tangata, ko e maʻongoʻonga tahá prodigy.

Ko ʻeni Ko e mana ʻo e ngaahi mana ʻoku ou fakataumuʻa ke fakahoko ʻi he koe.

 

"Ko ʻeku ʻofefine

koeʻuhi ke hoko ʻo taha haohaoa homa lotó, ko ho laumālié Kuo pau ke fakalaumālie.

Kuo pau ke Ne faʻifaʻitaki au.

Lolotonga hono fakafonu ʻa e laumalie ʻi hoku loto,

Ko Au ʻOku ou fai ʻa e Laumalie haohaoapea

Ko Au ʻOku ou fakapapauʻi atu he ʻikai lava ha taha ʻo sio mai kiate au.

 

Ko ʻeni ʻoku fekauʻaki mo e foʻi moʻoni

ʻoku ʻikai ke ʻi ai ia mahuʻinga ʻiate au,

ka ko e meʻa kotoa pē ʻiate aú ko eLaumālie haohaoa tahá ia.

 

Kapau, ʻi heʻeku Faʻahinga ʻo e tangatá, naʻá ku fakakofuʻi pē au, ko

-koeʻuhí ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku ou fotunga tatau mo ha tangata pea

-koeʻuhi ke Tuku muʻa ke u hoko ki he tangatá ko ha sīpinga haohaoa ʻo e fakalaumālie ʻo e mahuʻinga.

 

Kuo pau ke hanga ʻe he laumālié ʻo

-Moʻui Fakalaumālie meʻa kotoa pē ʻiate ia mo

-hoko ʻo hangē ko e ko ha laumālie haohaoa, ʻo hangē naʻe ʻikai kei ʻi ai ha meʻa ʻi he ia.

 

Ko ia ai, naʻe hanga ʻe he ʻE lava ke hoko ʻo taha haohaoa hotau lotó. Kapau ʻo ha meʻa ʻe ua, kapau ʻoku ke fie faʻu pe ha meʻa ʻe taha,

ʻoku ʻoku fie maʻu ke fakaʻikaiʻi ʻe ha taha hono fōtungá kae toki mali mo iá ʻo e tokotaha ko ee.

Ka ʻikai, ʻoua naʻa He ʻikai ke nau teitei lava ʻo faʻu ha kautaha pē ʻe taha.

 

ʻOi! Ko fē ʻa e taha ʻE monuʻia kapau,

-fakaʻauha koe ke ʻikai lava ʻo sio ki ai,

-kuó ke aʻusia malava ke maʻu e fotunga fakalangi haohaoa!

ʻI heʻene pehēé tokanga kiate au, pea ʻoku ou ʻiate koe,

-fakatouʻosi faʻu ha tokotaha pē,

- te ke iku ki he maʻu ʻa e Matavai Mapunopuna Fakalangí. Ki Hoku Lotó ʻoku ʻi ai ʻa e lelei kotoa,

te ke ʻosi ke maʻu ʻa e lelei, mo e meʻafoaki, mo e ʻaloʻofa kotoa pē,

ʻoku ʻikai totonu ke ke Fekumi ki he ngaahi meʻa ni ʻi ha feituʻu pe ka ko koe pe.

 

Talu mei he ʻoku ʻikai ha ngataʻanga ʻo e ngaahi ʻulungāanga leleí, pea fakauku ʻe he kakai ʻi hoku lotó ʻE lava ke hoko ia ʻi he mamaʻo taha ʻe lava ke ʻalu ki ai ha taha.

Koeʻuhi he ʻOku maʻu ʻe Hoku Lotó ʻa e ngaahi ʻulungāanga māʻolunga tahá mo fakaʻeiʻeiki

ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻe lava ke ikunaʻi ʻe he kakai.

 

Ko e maʻolunga taha ʻo e haohaoa ʻe lava ke aʻu ki he laumālie kuo veteki ʻi hoku lotó ʻOku lahi fau ʻa e lotó pea iku ʻo ngāue ʻo hangē ko e ʻOtuá.

Pea ko e meʻa ia angamaheni koeʻuhí he ko e laumālié ia

- ʻikai ke kei moʻui ʻi hono finangalo ʻoʻoná,

-ka ʻoku ne nofo ʻi ko e meʻa ia ʻa e ʻOtuá.

Pea kuo pau leva ke tuku ʻeku ofo kotoa, koeʻuhi ko ʻeku moʻui ʻaki Hoku Loto, ʻOku maʻu ʻe he laumālié

Mālohi Poto mo eMāʻoniʻoni,

ko ia ʻo hange ko e ngaahi ʻulungaanga lelei kehe kotoa pe ʻoku maʻu tonu ʻe he ʻOtua.

 

"ʻOku ʻoku ou talaatu he taimí ni ʻoku feʻunga

-koeʻuhi ke ʻoku mou feʻofaʻaki ʻi Hoku finangaló mo e

-ʻa ia, ki heʻeku ʻAloʻofa, ngāue fakataha ki he lahi taha ʻe lavá ke maʻu ha ngaahi koloa lahi.

 

Ko e laumālie ʻoku haʻu ke nofo pē ʻi hoku lotó ko e kuini ʻo e ʻa e ngaahi kuini kotoa pe.

Ko hono taloni ʻoku pea ʻoku māʻolunga pehē fau ʻene aʻu atu ki he ʻAfioʻanga ʻo Sihová. Fakahū ʻi he ngaahi fakapulipuli ʻo e tolu ʻo ʻOkositaine.

Kau ki he feʻofaʻaki ʻa e Tamaí, ʻa e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

 

ʻOi! Ko e fiha

ʻa e Kau ʻĀngeló mo e Kāingalotu Kotoa Pē Lāngilangí

Kakai tangatá tanganeʻia mo

ʻa e tevolo ilifia ki ai,

sio kiate ia Ko e ʻElito Fakalangí! »

 

ʻE ʻEiki ʻi hoʻo ʻomi au ki he tuʻunga ko ʻeni,

talu mei he He ʻikai ke u lava ʻo fai toko taha ha meʻa!"

Ko hai te ne lava ke lea ʻaki ʻa e maama fakaʻatamai kotoa naʻe toki waldensitaaʻi au ʻe he ʻEikí

-ʻi he ʻiunití ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻaki ʻa e finangalo fakalangi!

Loloto ʻo e ngaahi tefitoʻi fakakaukau ʻoku ʻikai maʻu ʻe heʻeku lea ʻa e ngaahi lea ki he Fakahaaʻi.

 

kuó u fakamamahi ke lava ʻo lea ʻaki ha kiʻi meʻa siʻisiʻi pehe.

Neongo naʻe hoko ʻeku ko e ngaahi lea laulaunoa ʻi hono fakafehoanaki ki he meʻa ʻoku foaki mai ʻe he ʻEiki kiate au Naʻá Ne fakamahinoʻi ʻaki ʻene maama fakalangí.

 

Naʻa ku fuʻu loto mamahi ʻi he fakamasivaʻi au ʻe Sīsuú. ʻI he Ko e lelei taha naʻa ne fakahaaʻi ia ko ha ʻata, ko e taimi ʻo ha ʻuhila.

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē kapau naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo sio ki ai ʻo hange ko ia ne u faʻa fai.

Ko e ʻi he Naʻá ne fonu ʻi hoku faingataʻaʻiá,ʻo ne fakahā ʻene ongosia kotoa pē, ʻo hangē Naʻá ne fuʻu fie maʻu lahi ha fakafiemālie.

 

Ko hono ʻomi kiate au ʻa e Naʻá ne fāʻofua ki hono kiá peá ne talamai:

"Ko ʻeku Siʻi ʻofaʻanga, ʻomi ha ngaahi matalaʻiʻakau pea ʻatakaiʻi au ʻaki e meʻa kotoa pe, he ʻoku ou fakaʻamu ʻOfa. ʻE ʻeku tama, ko e nanamu fakaʻofoʻofa hoʻo matalaʻiʻakau ʻe maʻa Ko ha fakafiemālie mo ha faitoʻo au ki hoku ngaahi faingataʻaʻiá, koeʻuhí he ʻoku ou ʻOku ou vaivai, ʻoku ou vaivai. »

 

ʻOku ou ʻi he taimi pe ko ia Tali:

"Pea ko koe, mo hoku ʻofaʻanga ko Sīsū, ʻomai ha fua kiate au.

Ki heʻeku fakapikopiko mo e taʻe-feʻunga ʻo ʻeku ngaahi mamahí

ʻOku ou tupulaki ki he faʻahinga ʻOku ou tuhu ki hoku languor ʻoku ne fakavaivaiʻi au mo ongoʻi ʻoku ou mate.

 

Ko ia te u lava ʻo fai ia

-ʻikai ngata pē ʻi hono ʻoatu kiate koé ngaahi kalapu

-kae ʻumaʻā foki fua

ke holoki ʻa e ko hoʻo languor."

 

Sīsū Naʻá ne talamai:

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ Ko e ha ʻOku mau femahinoʻaki lelei!

Hange kiate au ʻoku Tuku ke taha hoʻomou lotú mo haʻaku."

 

ʻI ha kiʻi taimi siʻi, Naʻá ku ongoʻi fiemālie

Ko e ha kapau ko e tuʻunga naʻa ku fie maʻu ketaʻofi.

Ka, ʻi he taimi pe ko ia Naʻá ku fakatokangaʻi kimui kuó u moʻua ʻi he mohuku tatau pē.

ʻi muʻa.

Naʻá ku ongoʻi taʻelata pea liʻaki, ʻo ʻikai ke u maʻu ai ʻa e Lelei maʻongoʻonga taha ne u maʻú.

 

ʻI he pongipongi ní Naʻá ku ongoʻi faingataʻaʻia lahi ange ʻi ha toe taimi ʻi he ongoʻi liʻekina ʻo e ʻeku Lelei maʻongoʻonga taha.

 

ʻOku fakafeʻiloaki mai mo talamai:

"ʻI heʻeku hoko ko ha ʻOku ʻohofi ʻe he matangi mālohí ʻa e kakaí pea hū kiate kinautolu.

-kae lava ke luluʻi ʻa e tokotaha kotoa,

ko ia naʻe ʻoku ʻohofi mo mahuhu hoku ʻofa mo ʻeku ʻaloʻofa

- ʻa e loto, ko e ʻatamai mo e ngaahi konga fafale taha ʻo e tangata.

Neongo ia ʻOku fakafisingaʻi ʻe he tangata taʻehoungaʻiá ʻa ʻeku ʻaloʻofá peá ne fakaʻitaʻi au, pea fakatupu ʻita kiate au mamahi.

 

Naʻa ku fuʻu puputuʻu ʻi ha meʻa.

Naʻá ku ongoʻi ʻo laiki ʻiate au, neongo naʻe ʻikai ke u loto-toʻa ke lea ʻaki ha foʻi lea. ʻoku ou maʻu fakakaukau, "ʻOku anga fēfē ʻene haʻú?

Pea ʻi heʻene haʻele mai, ʻoku ʻikai ke u sio lelei ki ai? Hange kuo mole ʻene mahino.

Mahalo pe kapau te u mamata ki hono fofonga fakaʻofoʻofa ʻo hange ko ia ʻi muʻa".

 

Lolotonga ʻeku fakakaukau ko ia, naʻe pehē mai ʻe hoku Sīsū angalelei:

"ʻOfefine ʻAʻaku, ko e hā ʻokú ke ilifia aí?

Talu mei ai ʻI hono fakatahaʻi homau lotó homou ikuʻangá ʻoku ʻi he langi?"

 

Pea, kapau ʻoku ke fie maʻu Naʻa ne toe pehe, poupouʻi au mo fakaʻofaʻia ʻi hoku mamahi:

"Ko kimoutolu ʻa e ʻeku Ngaue foʻou.

ʻOua ʻe ʻita lahi kapau ʻoku ʻikai ke ke sio lelei mai kiate au. Ne u talaatu he ʻaho ʻe tahá:

ʻoku ʻikai te u haʻu ki heni Hange ko e angamaheni, koeʻuhi he ʻoku ou fie tauteaʻi ʻa e kakai.

Kapau naʻa ke sio mai kiate au ʻOku mahino lelei kiate koe ʻa e meʻa ʻoku ou faí. Pea talu mei ai ʻOku fakahoko ho lotó ki hoku lotó, pea te u mamahi ʻo hangē pē ko aú. Maʻa e fakahaofi kimoutolu ʻi he faingataʻá ni, ʻoku ʻikai ke u fakahā mahino kiate au."

 

Naʻá ku tali ange: "Ko hai naʻá ne lava ke lea ʻaki ʻa e ngaahi mamahi ʻoku mou tuku ai hoku loto masivá!

ʻE ʻEiki ʻOmi kiate au ʻa e mālohi ke kātakiʻi ʻa e faingataʻaʻiá."

 

Lolotonga Naʻa ku hoko atu ʻi he tuʻunga tatau pe, naʻa ku ongoʻi faingataʻaʻia ʻaupito.

naʻa ku fie maʻu ko e lahi taha ʻo e tokoni ʻe lava ke u matuʻuaki ke ʻoua naʻa ʻi ai haʻaku Lelei Lahi Tahá.

 

Ko e Tokotaha Monūʻiá Sīsū, manavaʻofa kiate au, fakahā mai ʻi ha kiʻi taimi siʻi hono Fofonga ʻi hoku loto, ka ʻi he taimi ko ʻeni ʻIkai ke mahino.

Ngaohi au ke u ʻI heʻene fanongo ki hono leʻo fakaʻofoʻofá, naʻá ne pehē mai:

"Loto-toʻa, ʻE hoku ʻofefine! Tuku muʻa ke u fakaʻosi hono tauteaʻí pea te u toki haʻu ʻo hangē ko ia kimuʻá."

 

ʻI heʻene lea Ko ia, ne u fehuʻi ange ki ai ʻi hoku ʻatamaí:

"ʻA ia Kuo kamata ke ke ʻoatu ha ngaahi tautea?

 

Naʻa ne tali ange, "ʻOku ʻOku kovi ange ʻa e ʻuha hokohoko ʻoku to ʻi he ʻuha maka pea ʻe ʻi ai Ngaahi nunuʻa fakamamahi ki he kakaí.

 

Hili ʻene lea Naʻe pulia ʻeni pea u fakatokangaʻi ʻoku ou mavahe mei hoku sino ʻi he ha ngoue. Naʻá ku mamata ai ki he ngoue mōmoa ʻi he vainé.

Ne u pehē loto pē: ʻ Kakai masiva, kakai masiva, ko e ha te nau fai? ʻ

 

Hangē ko ʻeku leá Ko ʻeni, ne u sio ki ha kiʻi tamasiʻi ʻi he ngoue ʻoku tangi peheni. mālohi ke tuli ʻa e langí mo e māmaní, ka naʻe ʻikai ke ʻaloʻofa ha taha kiate ia. Neongo naʻe fanongo ʻa e tokotaha kotoa pē ki heʻene tangí, ka naʻe ʻikai ke nau ʻoange kiate ia Naʻa nau tokanga pea nau liʻaki ia kae liʻaki.

ʻoku ou ne haʻu ha fakakaukau ki hoku ʻatamai: "Ko hai ʻoku ne ʻilo, mahalo pe ko Sīsū." Ka naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi. Fakaofi atu ki he pēpē, naʻá ku pehē ange, "Ko e hā e ʻuhinga hoʻo tangí, fakaʻofoʻofa fānaú?

Koeʻuhi ko e tokotaha kotoa pe Kuo mou liʻaki homou loʻimatá pea ngaahi mamahi ʻokú ne fakamamahiʻi mo ʻai ke ke tangi lahi, ʻokú ke fie haʻu ʻiate au?

 

Ka ko hai te ne maʻu Te ke lava ʻo fakafiemālieʻi ia?

Naʻe ʻikai ke ne lava Tali ʻio ʻi he loʻimataʻia.

Fie maʻu haʻu. Naʻá ku puke mai hono nimá ke ma ō. Ka ʻI he taimi pē ko iá, ne u ʻi hoku sinó.

 

ʻI he pongipongi ní ʻI heʻeku hoko atu ʻi he tuʻunga tatau, naʻa ku fakatokangaʻi ʻi hoku loto fakaʻofa ʻa Sisu. Naʻá ne mohe.

Kuo maʻu ʻe heʻene mohe ʻai ke mohe hoku laumālié ʻo hangē pē ko iá, pea sai

ko hai Naʻa ku ongoʻi kotoa hoku ngaahi malohi ʻi lotopea

naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻikai ha toe meʻa te u lava ʻo fai.

 

Taimi ʻe niʻihi ne u kumi ʻo ʻikai ke u mohe, ka naʻe ʻikai ke u lava. Ko sīsū kuo tāpuakiʻí Kuo fakaʻaaki ia pea kuo ne ʻomi ʻene manava kiate au ʻi he tolu taimi. Naʻe hangē naʻe mānava kakato ʻa e mānavá ni kiate au.

Pea naʻe hange naʻe pea ʻe toe ʻomi ʻe Sīsū ʻa e mānava tatau pē ʻe tolú kiate ia.

 

Ko ia ne u ongoʻi kuo liliu kakato ia. Ko hai te ne lava ʻo lea ʻaki e meʻa Naʻe hoko nai ia kiate au kimui ange?

ʻOi! Ko e uouangataha ʻo ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi ʻa Sīsū mo au! ʻoku ʻikai ke u maʻu e ngaahi lea ki he Fakahaaʻi. Hili iá, ne u ongoʻi te u lava ʻa.

Maumauʻi ʻo e ʻo fakalongolongo, pea folofola mai ʻa Sīsū kiate au:

"ʻOfefine ʻaʻaku, kuo u mamata mo mamata; Ne u fekumi mo fekumi, ʻo fefonongaʻaki ki he mamani kotoa.

ʻOku ou maʻu leva koe ʻomi hoku mata, ne u maʻu ʻiate koe ʻeku fiemalie pea kuo u fili ʻi he lotolotonga ʻo ha toko tahaafe. »

 

Pea Naʻa ne pehe, ʻi heʻene tafoki ki ha niʻihi ʻo e kakai naʻa ne mamata ki ai. ʻOku nau:

ʻNaʻe pehe ʻe Ko e siʻisiʻi ʻo e fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé ko e siʻisiʻi ia ʻo e loto fakatō mo e angamalū faka-Kalisitiané.

Koeʻuhi he ʻoku ʻiloʻi ʻe ha ʻatamai fakatokilalo mo ongongofua ʻa e founga ke fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e tokotaha kotoa pe pea

-fakaʻuhingaʻi lelei maʻu pe ʻa e toʻonga ʻa e niʻihi kehe."

 

Naʻe pehē ai, Naʻá ne pulia taʻe te u lava ʻo lea ʻaki ha foʻi lea kiate ia.

Ke ke hoko maʻu pe ʻoku monūʻia ʻa hoku Sīsū ʻofeiná! ʻOfa ke hoko e meʻa kotoa maʻana nāunauʻia!

 

ʻAʻaku fakaʻofa naʻe teʻeki pe ke ʻai ʻe Sisu ia ke sio lelei.

ʻI he pongipongi ní hili hono maʻu ʻo e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní, naʻe ʻomai ʻe he tokotaha naʻá ne vete ʻa e tutuki. Lolotonga ʻeku ʻi he ngaahi mamahi ko ʻení, naʻe folofola ʻa Sīsū Mohu Tāpuekina

Tohoakiʻi ʻe he Naʻa ne fakahaaʻi mahino ia.

 

ʻE ʻOtua! Ko hai lava ke ne tala ʻa e faingataʻaʻia kuó ne kātekina mo e tuʻunga fakamamahi ʻo e moʻuí

feituʻu ʻoku ke ʻi ai Naʻe fakamālohiʻi ia ke ne ʻomi ha ngaahi tautea ki he māmaní.

Naʻa ku ʻahiʻahiʻi ha manavaʻofa lahi kiate ia. Kapau pe a naʻe mamata ki ai ʻa e kakai!

Neongo naʻe Naʻe fefeka tatau pē hona lotó mo ha foʻi taiamoni, pea naʻe mei maumauʻi kinaua. ʻo hange ha ipu sioʻata pelepelengesi.

Naʻa ku kole ki ai ke nonga, ke fiefia,

pea ngaohi au mamahi koeʻuhí ke fakahaofi ʻa e kakaí.

 

Ne u maʻu ia ʻo pehē:

"Tangataʻeiki, Kapau ʻoku ʻikai te ke fie fanongo ki heʻeku ngaahi lotú, ʻoku ou ʻilo ko e meʻa ia ʻaonga.

Kapau ʻoku ʻikai ke ke fie ongoʻi fakaʻofaʻia koeʻuhi ko e kakai, ʻoku ke moʻoni, koeʻuhi he ʻoku ʻoku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi angahalá. Ka ʻoku ou kole atu ha lelei: ʻoku ʻAloʻofa lolotonga hoʻo tauteaʻi hoʻo ngaahi ʻimisi.

 

Ki he ʻOfa ʻoku ʻoku ʻi ai maʻau, ʻoku ou kole atu ke ʻoua naʻá ke ʻoatu ha ngaahi tautea ʻi he meʻá ni momeniti.

Toʻo ʻa e maa ki hoʻomou fānaú pea tuku ke nau mate! ʻOiaue, ʻikai! ʻOku ʻikai ke ʻi he natula ʻo ho Lotó ke ngāue ʻi he founga ko ʻení!

ʻOku ou ʻiloʻi ko e Ko e faingataʻaʻia ʻokú ke aʻusiá he kapau naʻe ʻi hono mālohí, te ke te ne foaki ʻa e maté! »

 

Kotoa pē Naʻá ne talamai kiate au naʻá ne faingataʻaʻia:

"ʻOfefine Ko au, ko e fakamaau totonu ʻoku ne ʻai ke u fetaʻaki.

Neongo ia ʻoku hanga ʻe he ʻofa ʻoku ou maʻu ki he faʻahinga ʻo e tangata ʻo ngaohi au ke u toe lahi ange fekeʻikeʻi. Ko ia ai, ko e pau ke tauteaʻi ʻa e kakai precipitates ʻa hoku Loto ʻi he mamahi fakamatelie."

 

Naʻá ku talaange ki ai: "ʻEiki, fakahifo kiate au hoʻomou Fakamaau Totonú mo hoʻomou ʻOfá ʻE toe lahi ange ʻEne ʻave ki aí. Kātaki ʻo tuku ke u faingataʻaʻia pea fakahaofi kinautolu, ʻo ʻoua naʻa toe siʻi hifo ʻi ha konga!"

 

Hangē pē ʻokú ke ʻI heʻene ongoʻi kuo fakamālohiʻi au ʻe heʻeku ngaahi lotú, naʻá ne fakaofi atu ki he hoku ngutú ʻo huaʻi ki hono tafaʻakí ʻa e matolu mo e palaku ʻita naʻa ne ʻomi.

Tatataha ke folo hifo, naʻá ne fakatupu ʻiate au ha faʻahinga faingataʻaʻia pehē ʻo u ongoʻi ofi ki he mate. Naʻe foaki mai ʻe Sīsū ʻa e tāpuaki Naʻe poupouʻi au ʻi heʻeku faingataʻaʻiá, ka ne taʻeʻoua ia ne u mei mate.

 

Neongo ia, ʻoku Ko ha kiʻi konga siʻi pē ʻo ʻene loto mamahí naʻá ne lilingi atu.

Ko e hā e meʻa ʻe hoko ki aí tuʻunga ʻo hono loto fakaʻofoʻofa naʻe lahi fau!

Naʻá ne māpuhoi leva. ʻo hange kuo hiki hake ia ʻe ha fuʻu kavenga ʻone pehe mai kiate au:

 

"ʻOfefine Naʻe fakakaukau ʻeku fakamaau totonú ke fakaʻauha kotoa e meʻakai ʻa e houʻeiki tangata. Ka, ko ʻeni,

Ko e Mamata koeʻuhí ko e ʻofá kuó ke toʻo ai kiate koe ha kihiʻi konga ʻo ʻekuloto ʻitá,

ʻIo tukupa ke mavahe mei hetolu .part.

 

ʻOi! ʻEiki! ʻOku Naʻe siʻisiʻi ʻaupito, peá u talaange ki ai. Tuku ha vaheua ʻe taha pe lahi ange. ʻIkai Siʻeku tama, ke ke fiefia.

ʻE hoku ʻEiki

kapau ʻoku ʻikai te ke fie ʻai au ke u fiefia ʻi he meʻakotoa pe,

ngaohi au fiefia ʻi Corato pea mo kinautolu ʻoku ou ʻOku kau ki ai.

 

ʻOkú ne teuteu he ʻahó ni ʻa e ʻuha maka naʻe totonu ke ne fakatupu ha maumau lahi. Lolotonga hoʻo ʻi he ngaahi mamahi ʻo e kolosí,

-ʻalu ki he meʻá ni ʻai ki tuʻa ho sino ʻi ha founga ʻo ha tutuki pea

-fokotuʻu ʻa e lele ʻa e ngaahi fili ʻi ʻolunga ʻi Korato,

talu mei he ʻe ʻikai te nau lava ʻo kātakiʻi ʻa e tutuki ki he ʻakaú pea ʻe ʻalu ʻi ha feituʻu kehe ʻ.

 

Ko ia Naʻa ku haʻu mei hoku sino ʻi he fotunga ʻo ha fefine ne tutuki pea u mamata ki he ʻuha maka mo e ʻuhila naʻe ʻamanaki ke to ʻi Corato.

Ko hai te ne lava ʻo lea ʻakí

- ko e ilifia ki he ngaahi tevolo ʻi he ʻao hoku fotunga ne tutuki,

-ʻo hangē ko ʻenau ʻi aí Hola

-ʻo hangē ko ia ʻi he ʻOku uʻu ʻe heʻenau ʻitá honau ʻuluʻulutuhú.

 

Talu mei ai naʻe ʻikai ke nau lava ʻo tukuakiʻi au,

haʻu kia ʻohofi hoku tokotaha vete hia,

-ko ʻeni Naʻá ne fakangofua au ʻi he pongipongí ke tutuki au.

Naʻe fakamālohiʻi ke hola meiate au kimuʻa ʻi he fakaʻilonga ʻo e Huhuʻí.

 

Hili honau taʻu hola, naʻá ku foki ki hoku sinó,

-nofo mo ko ha faingataʻaʻia lahi. ʻOfa ke hoko ʻa e meʻa kotoa pē ki he nāunau ʻo e ʻOtua!

 

Ko ʻeku faʻu ʻe he mamahí ha sēini fakaʻofoʻofa Helles

Hekesi ki hokuSīsū angalelei,

ʻa e kuó ne ʻomi maʻu pēpea

ʻa e Naʻá ne fakaʻaiʻai au ke u toeʻita lahi ange.

 

Ko e fe ʻa e taimi naʻe haʻu

-Naʻá ne ʻave au ʻi hono toʻukupú ke foaki mai ha mālohi kiate au mo

"Kuo ʻo lilingi hifo ha loto ʻita lahi ange kiate au.

 

Naʻá ku pehē ange ki ai:

"Tangataʻeiki, ʻI hoʻo lilingi mai ha niʻihi ʻo hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá kiate au, kātaki.

-ke ngaohi au fiefia mo

-maʻá e tuku mai kiate au ʻa e meʻa kuó u ʻosi kole atúʻa ia,

ʻa e faʻē ko iá maʻu ʻe he tangata ha vaeua ʻo e meʻakai

- ʻa ia ʻoku nau maʻu fie maʻu ke fafanga (ff. text he 3 Sune, peesi 67).ʻ

 

Ko Au quoth:

"ʻOfefine ʻaʻaku, ke fakafiefiaʻi kimoutolu,

ʻOkú ke ʻOku ou foaki ʻa e ngaahi kī ʻo efakamaau totonú

mo ʻiloʻi e meʻa ʻoku mātuʻaki fie maʻú ke tauteaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.

 

ʻI he meʻa ko ia Te ke fai e meʻa ʻokú ke fie maʻú. Ko ia, ʻoku ʻikai nai ke ke fiefia?" Ongoʻi Naʻá ku fakafiemālieʻi ʻeni peá u pehē loto pē:

"Kapau Ko e meʻa pe ia ʻaʻaku, he ʻikai ke u tauteaʻi ha taha."

 

Ka ko e fe naʻe ʻikai ʻeku taʻe-fiemālie ʻi he taimi naʻe tāpuakiʻi

-foaki mai ha kī mo e

-tuku au ʻi he ʻelito ʻo ha maama

mei he feituʻu ʻoku ou nofo aí ʻa e ngaahi ʻulungaanga kotoa ʻo e ʻOtua, kau ai ʻa e maʻoniʻoni.

ʻOi! ʻOku fefe fakanofo kotoa ʻi he ʻOtuá!

-Kapau ko e ʻOku tauteaʻi ʻa e fakamaau totonú, ʻoku fakatatau ia ki he ngaahi meʻá.

-Tuku kehe kapau ʻoku Tauteaʻi, he ʻikai fenāpasi ia mo e ngaahi ʻulungāanga fakalangi kehé.

 

Ko Au Naʻá ku mamata ʻo hangē ha ʻuanga mamahí ʻi he uho ʻo e maama ko ʻení. naʻa ku sio kapau te u fie maʻu, te u lava ʻo fakafepakiʻi ʻa e hala ʻo eFakamaau Totonú.

Ka naʻe Te u fakaʻauha ʻa e maau pea u ʻalu ʻo tauʻi tonu pe ʻa e tangata. Koeʻuhi he ʻOku toe hoko foki ʻa e fakamaau totonú ko ha ʻofa haohaoa ki he tangatá.

 

Ko ia, ʻoku ou Ne u puputuʻu mo ongoʻi mā ʻaupito. Ke fakatauʻatāinaʻi au ʻOku ou pehē ki hotau ʻEikí:

"ʻI he meʻa ni Māmá, ʻoku kehe ʻa e mahino kiate au ʻa e ngaahi meʻá. Kapau te ke tuku ke u fai ia, te u fai ia ʻo kovi ange ʻiate koe.

 

ʻO fakatatau ki ai ʻOku ʻikai ke u tali ʻa e ngaahi kī ki he fakamaau totonú.

Ko e ha ʻOku ou tali pea ʻoku ou loto ke ke ʻai ke u mamahi mo fakahaofi ʻa e kakai. ʻOku ʻikai ke u toe fie ʻilo ʻe au ha meʻa kehe!"

 

Malimali ʻi he ʻa e meʻa ne u toki lea ʻakí, Sīsū Naʻa ne toe pehe:

"ʻOku ke fie maʻu fakatauʻatainaʻi koe mei he ngaahi ki ʻo e fakamaau totonu.

Ka ʻoku ke ngaohi au Naʻe toe lahi ange ʻa e fetaʻaki ʻoku ne tuku au ʻaki e ngaahi lea ko ʻeni: fai nai au katakiʻi mo fakahaofi ʻa kinautolu!"

 

Naʻá ku tali ange: " ʻEiki, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku ʻikai ke u loto ke ʻuhingamālie. ʻOku koeʻuhí ʻoku ʻikai ko ʻeku ngāué ia, ka ʻoku ʻaʻau ia; ʻoku ʻaʻaku ʻa e hoko ko ha taha ʻoku ngaohikovia.

Ko ia Fai hoʻo ngaue pea te u fai ʻeku ngaue. ʻOku ʻikai ke moʻoni ia siʻoku ʻofaʻanga ko Sīsuú?"

Fakaʻaliʻali mai kiate au ʻa e Kuo pulia ʻene fakangofua.

 

Hange kiate au ʻoku ʻofa ke hokohoko atu hono fakaʻaongaʻi ʻe Sisu ʻene maʻoniʻoni ʻo ne lilingi hifo kiate au ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi valoki pea mo hono toenga ʻi he kakai.

ʻI he pongipongi ní ʻi heʻeku ʻilo ʻoku ou ʻiate Sīsuú, naʻe Mahaehae.

-mamata ki he fakamamahiʻi naʻá ne fakamoʻoniʻi hono lotó

-ʻi he taimi kuo ʻa e fanga manu kuo tauteaʻi!

 

Ko hono tuʻunga ʻo e naʻe lahi fau ʻa e faingataʻaʻiá ʻo ʻikai ai ke ne lava ʻo tokoni ka toʻe hokohoko.

Naʻa ne tui hono ʻUlu Faka-ʻOtuá ko ha kalauni talatala fakalilifu naʻá ne hokaʻi Hono Kakanó ke pea ko e meʻa lahi naʻe hange ko hono pule ko ha ʻakau talatala lahi pe.

Ko ia, ki he Naʻá ku hiki hake ia, peá u talaange:

"Talamai, ʻe hoku ʻOtua, ko e ha e meʻa ʻoku hoko kiate koe? Tuku muʻa ke u toʻo ʻa e ngaahi ʻakau talatala ko ia ʻoku ne ʻai koe ke ke faingataʻaʻia lahi!"

Ka ko Sīsū Naʻe ʻikai ke ne tali ha meʻa. Naʻe ʻikai ke ne toe fanongo ki he meʻa naʻá ku faí. ʻO pehē.

Ko ia kuo u maʻu naʻe kamata ke ne toʻo tahataha hono ʻakau talatala, pea toki hoko mai leva ʻa e kalauni pea ʻai ki hoku ʻulú. Lolotonga ʻeku fai iá, naʻá ku fakatokangaʻi ia ʻi ha Naʻe ʻi ai ha mofuike ʻi he feituʻu mamaʻo naʻa ne fakaʻauha ʻa e kakai.

Pea kia Sīsū Naʻá ne puli atu peá u foki ki hoku sinó, ka naʻe lahi faingataʻaʻia ʻi he fakakaukau ki he tuʻunga ʻo e mamahi ʻa Sisuu pea mo e ngaahi fakatamaki kuo hoko ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

 

ʻI he pongipongi ní ʻi he hāʻele mai ʻa Sīsū leleí, naʻá ku pehē ange kiate ia: "ʻEiki, ko e ha hoʻo meʻa ʻoku fai? Hangē kiate au ʻokú ke fuʻu faingataʻaʻia ʻi he hoʻomou māʻoniʻoní."

 

Talu mei ai Naʻá ku fie lea pē ke fakatonuhiaʻi ʻa e mamahi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻe Sīsū Naʻá ne ʻai ke u fakalongolongo ʻo pehē:

"Nofo Maʻu Tāpuni kapau ʻokú ke fie maʻu ke u nofo mo koe!

Haʻu fāʻofua kiate au pea fakalāngilangiʻi ʻa e kāingalotu faingataʻaʻia kotoa pē ʻaki hoʻomou angama ngaahi ngāue ʻo e lotú."

 

Naʻa ku kamata ʻaki hono ʻEiki pea u hoko atu ki hono taki taha kāingalotu kehé. ʻOi! Ko e ngaahi kafo loloto mo fakalilifu ʻe fiha naʻa nau ʻufiʻufi Hono Sino Māʻoniʻoni Tahá!

ʻI heʻeku maʻu pe ʻosi, pulia, tuku au

- siʻisiʻi ʻaupito faingataʻaʻiá mo e

-ʻi he ilifia naʻe ʻamanaki ke ne lilingi hifo ki he kakaí ʻa ʻene loto ʻitá, ʻa e loto ʻitá ni naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e lelei ke lilingi hifo kiate au.

 

Hili ha kiʻi taimi siʻi Naʻe haʻu ʻa e tokotaha vetehia pea u talaange ʻa e meʻa naʻa ku toki fai aʻusia.

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

"ʻI he ʻaho ni, ʻI hoʻo fai hoʻo fakalaulauloto,

Te ke kole kiate ia ke ʻai ke ke mamahi ʻi he tutukí koeʻuhí ke taʻofi hono ʻoatu ʻa e ngaahi tautea."

 

Lolotonga ʻeku fakalaulauloto

Sīsū kiate au Naʻá ne hā mai peá u kole ange ke ne fai e meʻa naʻá ne kole mai ke u faí. tokotaha vete hia. ʻO ʻikai ke ne ʻomi ha kihiʻi tokanga,

Naʻe Hange Tafoki mei hoku tuʻá ʻo mohe koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku fakahohaʻasi ia.

Naʻá ku ongoʻi mate ʻi he mamahí koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ne muimui ʻi he kole ʻa hoku tokotaha vete hia.

Ko hono ʻave ʻo e ʻI heʻeku loto-toʻá, ne u puke mai hono nimá ke fafangu ia peá u pehē ange ki ai:

"Tangataʻeiki, Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí? Ko e fakaʻapaʻapa pē ʻeni ʻokú ke maʻu ki ho angamaʻá. Talangofua ʻoku saiʻia taha aí? ʻOku ʻi fe ʻa e fakahikihiki kotoa naʻa ke lea ʻaki ki he angamaʻa ko ʻení?

ʻOku ʻi fe ʻa e Fakalāngilangi naʻá ke foaki kiate iá, ʻo aʻu ki ha tuʻunga te ke lea ʻaki

ko hai ʻoku luluʻi koe,

ko hai he ʻikai ke ke lava ʻo tekeʻi iapea

ko hai ʻoku ke ongoʻi ʻoku puke popula koe ʻe he laumalie ʻoku akoako fakahoko.

Pea ko ʻeni ʻoku hange ʻoku ʻikai ke ke toe tokanga ki ai?"

 

Hangē ko ʻeku leá Ko ʻeni (mo ha ngaahi meʻa lahi kehe ʻe fuoloa kapau te u fie maʻu) tohi kinautolu), naʻe luluʻi ʻa Sisu naʻe monuʻia ʻo hange ha mamahi Mālohi.

 

Naʻe teka ko ha tangi mo halotulotu, ʻo ne pehē mai kiate au:

"Naʻe ʻikai ke ʻOku ou loto ke ʻoatu ha ngaahi tautea. Ka ko e Fakamaau Totonú ʻokú ne ʻomi kiate au ʻOkú ne fakamālohiʻi koe ke ke fai ia.

Neongo ia, ko koe, ʻI hoʻo ngaahi lea, ʻoku ke huhu mai kiate au ʻi he founga kotoa pe.

ʻOkú ke lomiʻi ha ko ha meʻa pelepelengesi ʻaupito kiate au, ko ha meʻa ʻoku ou ʻofa lahi ai, ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku Naʻe ʻikai ke u toe fie maʻu mo ha toe lāngilangi pe tuʻunga ka ko e talangofuá.

 

Ko ia pe ʻOku ʻikai ʻuhinga e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke u tokanga ai ki he talangofuá ke ʻoua naʻá ke fehangahangai mo hono vahevahe ʻo e ngaahi mamahi ʻo e Kolosí, ko e Fakamaau Totonú ʻoku ne fakamalohiʻi au ke u fai ia."

 

Hili ʻene lea ʻeni, puli atu

-liʻaki au fiefia

-ka ʻi he mamahi ʻi he laumālié,

ʻo hange ko ʻeku ko e ngaahi leá ko e tupuʻanga ia ʻo e kalanga ʻa e ʻEikí! Deign ki he fakamolemoleʻi muʻa au, ʻe Hoku Sīsū!

 

Naʻa ku faingataʻaʻia Lahi ʻaupito.

ʻI heʻene haʻu, naʻe fakaʻofaʻia lahi ʻa Sīsū ʻiate au mo Naʻá ne talamai:

 

"ʻOfefine ʻAʻaku, ko e hā ʻokú ke faingataʻaʻia lahi aí? Tuku ke u fakafiemalieʻi koe ʻaki ha meʻa siʻisiʻi." Neongo ia, naʻá Ne faingataʻaʻia ʻo lahi ange ʻiate au!

Naʻa ne taʻe kai ʻa e hoku laumālié ʻo fusi hake au mei hoku sinó.

Naʻá ne toʻo ʻeku ongo nimá ʻi hono nimá, naʻá ne hilifaki hoku vaʻé ki hono ʻulú mo hoku ʻulú ʻo talatalaakiʻi ia. Ne u fiefia lahi heʻeku ʻi he meʻá ni tuʻunga! Neongo ʻoku ʻai au ʻe he faʻo mo e talatala ʻa Sīsuú ʻI he mamahi, naʻa ku fie maʻu ke toe lahi ange. Naʻa nau ʻomi kiate au fiefia.

 

Mo Sīsū foki Naʻe hangē naʻá ne fiefiá koeʻuhí, hangē ko ʻení, naʻá ne ʻai ke u ofi ange kiate ia.

Hange kiate au ʻoku Naʻá ne hiki hake au ʻo fakafiemālieʻi ia. ʻI he meʻa ni Naʻá ma hū ki tuʻa mei he feituʻú.

Feʻiloaki mo e vetehia, naʻa ku lotua leva ia mo fakaha ki he ʻEiki ʻoku fuʻu lahi lelei ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa e melie ʻo hono Leʻó.

 

Maʻa e ʻofa mai kiate au, naʻe tafoki ʻa Sisu kiate ia ʻo fakaha ange fekauʻaki mo e kolosi, ʻo pehe:

"Fakafou ʻi he ʻa e kolosí, ʻoku moʻua hoku faka-ʻOtuá ʻi he laumālié.

Ko e ʻai ʻe he kolosi ke ne fakafotunga hoku faʻahinga ʻo e tangata mo e tatau ʻiate ia Ngaahi ngaue ʻ.

 

Pea ʻoku tau maʻu leva ʻalu takai he feituʻu ko ia. ʻOi! ʻOku fakaʻaliʻali ʻe ha tokolahi fakatupu lotomamahi ne ma mamata ai.

Ko hoku laumālié ʻoku kuo hokaʻi ia mei he tafaʻaki ʻe taha ki he tafaʻaki ʻe tahá!

 

Kuo tau mamata ko e faʻitoka angahala ʻa e tangatá,

kakai ko iá ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau talangofua ki he fakamaau totonú. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku naʻa nau li kiate ia ʻi heʻita lahi,

-ʻo hangē pē naʻa ne fie maʻu ke fakalaveaʻi tuʻo ua ia.

Pea naʻa ma mamata ʻa e mamahi lahi ʻoku nau huʻu ki ai.

 

Pea ʻi he fakaʻofoʻofa naʻa mau mavahe mei he mamahí. Naʻe puli atu ʻa Sisu pea kuo u fakakakai hoku sinó.

 

ʻI he pongipongi ní naʻe ʻikai ke haʻu ʻa sīsū ia naʻe monūʻia. Naʻá ku ongoʻi ʻi he hohaʻa ki ai.

ʻI heʻene haʻu, Naʻá ne pehē mai kiate au, "Ko ʻeku tama, ke ngāue ʻi he ʻOtuá pea ke nonga, ko e Meʻa tatau.

Kapau ʻoku uesia koe mei ha maveuveu,

-ko e ko ha fakaʻilonga kuó ke hē siʻi mei he ʻOtuá,

-koeʻuhí Ko e hiki ʻiate Ia kae ʻikai maʻu ʻa e melino haohaoá ko e taʻemalava. ʻOku ʻi he ʻOtuá ʻa e melino kotoa pē."

 

Peanaʻa ne tanaki atu:

"ʻOku ʻikai te ke ʻilo ko e ongoʻi liʻekina ko iá ki he laumālié ʻa e faʻahitaʻu momokó ki he ʻakau:

lolotonga e faʻahitaʻu momokó naʻe tō loloto ange honau akápea

Kinautolu fakamālohia koeʻuhí ke nau lava ʻo matala ʻiMē."

 

Naʻá ne foaki mai leva ʻomi mei hoku sino pea u ʻoange ki ai ha ngaahi Ngaahi Kolé. Naʻá ne puli atu leva.

kuo u foki mai ʻi hoku sino,

-nofoʻi ʻe ha holi lahi ke uouangataha kakato maʻu pē mo ia

-koeʻuhi ke ʻOfa ke u nofo maʻu ai pē ʻi Heʻene melinó.

 

Talu mei ai Naʻe vilikikihi pe ʻa Sisu ke ʻoua ʻe haʻu, naʻa ku feinga ke fakalaulauloto ki he Fakamisiteli ʻo hono kauʻimaeaʻi. Lolotonga ʻeku fai ia, naʻa ne loto mamahi ʻaupito pea fanoa ʻa e toto. ʻI heʻeku sio pē ki aí, naʻá ne pehē mai kiate au, "ʻE hoku ʻofefine, ʻOku fakaʻaliʻali mai ʻe he langí mo e māmani naʻe fakatupú ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko Hoku Sinó ʻOku fakahaaʻi ʻe he kafo ʻeku ʻofa ki he tangata.

 

Ko hoku natulá ʻOku ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi ʻa e Natula Faka-ʻOtuá mo Hoku Natula Fakaetangatá pea ʻokú na fakatupu ha taha tokotaha. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻeku fakafiemālieʻi ʻa e fakamaau totonú ʻo fakafou Fakalangi, ka kuó u ngāue foki ki hono fakamoʻui ʻo e tangatá.

 

Pea, ke fakaafeʻi ke ʻofa kotoa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí, ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻeku tā ha sīpinga kiate au ʻi he tuʻunga ko ʻeni, ka kuo u ʻai ia ko ha akonaki fakalangi. Ko ʻeku ʻOku akoʻi ʻe he Ngaahi Kafo mo Hoku Toto ʻa e tokotaha kotoa pe ʻi he founga ʻo e ʻofa mo e fatongia ke tokanga ʻa e kakai kotoa pē ki hono fakamoʻui ʻo e niʻihi kehé."

 

Pea Naʻa ne toe pehemamahi: "ʻofa Ko ha anga fitaʻa anga fitaʻa ia kiate au!

Maʻa e fakafiemālieʻi ia,

-ʻikai ngata pe ʻi heʻeku maʻu moʻui ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻui fakamatelie ʻi he hokohoko ʻo e feilaulau, kae ʻoua kuo aʻu ki he pekia ʻi he Kolosí,

-ka ʻokuou ʻOku foaki mai kiate au ko ha Taha ʻoku Tokoni tuʻuloa ʻi he sākalamēnitiʻo e ʻIunití.

 

ʻIkai ngata ai, kuo u maʻu fakaafeʻi ha niʻihi ʻo ʻeku fānau ʻofeiná, kau ai koe,

-hoko ko ha niʻihi ʻoku faingataʻaʻia ʻi he mamahi taʻetukua ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangata.

 

ʻIo! Ko e ʻoku ʻikai maʻu ʻe hoku Lotó ha nonga pe mālōlō kapau he ʻikai ke foʻi Kau tangata!

Neongo ia ʻOku tali mai ʻe he tangatá ʻi he loto taʻehoungaʻia moʻoni! ʻA ia ʻoku pehē, ʻOku pulia.

 

ʻI he pongipongi ní ʻi he taimi naʻá ku mavahe ai mei hoku sinó ʻo ʻikai ke u toe lelei ʻaupito, naʻa ku ʻalu ke kumi ia.

te u ne u ongoʻi helaʻia heʻeku ongoʻi ia ʻi hoku tuʻá. Ko Au Naʻá ne taʻofi ia.

 

naʻa ku toʻo hake ia ʻi muʻa ʻiate au pea u pehe ange ki ai:

"Ko ʻeku ʻE ʻofaʻanga, ʻoku ʻikai ʻapē ke ke ʻilo he ʻikai ke u lava ʻo moʻui taʻe te ke kau ai?

Pea ʻokú ke ngaohi au tatali kae ʻoua ke u ʻalu! Talamai hono ʻuhingá? ʻI he Ko ha founga ʻeni kuó u fakalotomamahiʻi ai koe ke ke moʻulaloa ki ha faʻahinga angakovi pehē Fakamamahiʻi, ki he mate fakamaʻata fakamamahi pehee?"

 

Naʻe fakaheleleu mai ʻa Sīsū kiate au Naʻá ne talamai:

"ʻOfefine ʻoku ʻikai fakalahi ʻe hoku ʻofefine, ʻa e fakamamahiʻi ʻo hoku Loto.

ʻOku totuʻa, ʻi ha fefaʻuhi hokohoko, koeʻuhi he ʻoku lahi ha tohotoho fakamalohi au Taʻetuku.

Ngaahi Angahalá ʻOku ngaohi au ʻe he kakai tangatá ke u fekeʻikeʻi ʻaki hono fakatupu ʻeku fakamaau totonú. Ko Au Kuo pau ke nau tauteaʻi kinautolu.

Pea, ko hono moʻoni ke fakalaveaʻi ʻe heʻeku Fakamaau Totonú ʻa ʻeku ʻOfa ki he tangatá, mo hoku ʻOku mamahi lahi ʻa e lotó pea ʻoku ou ongoʻi mate.

 

"Mo koe foki ʻOku ke fakamamahiʻi au ʻi he taimi kotoa pe, ʻi hoʻo ʻilo ʻa e ngaahi tautea ʻoku ʻOku ou tui ki ai, ʻokú ke fakamālohiʻi au ke ʻoua naʻá ku foaki kinautolu.

Ko hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai te ke te ke lava ʻo fai ha meʻa kehe ʻi hoku lotolotongá pea ʻoua ʻe fakahaaʻi hoku Lotó ki he Lahi ange e ngaahi faingataʻa, ʻoku ou fakaʻehiʻehi mei haʻaku haʻu.

 

Taʻofi mei he tohotoho au koeʻuhi ke u haʻu: tuku ke u ʻoange taʻetotongi ki he hoku ʻitá pea taʻofi fakamamahi ʻeku faingataʻaʻiá ʻaki hoʻo mamahí Interventions.

 

Fekauʻaki mo e toenga

ʻIloʻi ʻoku fie maʻu ʻe he loto fakatōkilalo fakaʻeiʻeiki tahá

-hola mei ha faʻahinga fakaʻuhinga pē mo e

-ke maumau ʻi hono taʻeʻaonga.

 

Kapau te tau fai ia, Pea ʻikai leva ke tau fakatokangaʻi, ka ʻoku tau tuifio ʻi he ʻOtua.

ʻOku tataki ʻe he meʻa ni

-ko e uouangataha lahi ange fafale ʻi he vahaʻa ʻo e laumālié mo e ʻOtuá,

-ʻofa lahi ange haohaoa maʻá e ʻOtuá pea

-lahi tahá ʻaonga lahi ki he laumālié,

 

Ko e ha hono ʻuhinga, mavahe ko e ʻuhinga ʻa ha taha, ʻoku maʻu ʻe ha taha ha ʻuhinga fakalangi.

 

Fakaʻikaiʻi ʻOku ʻikai tokanga ʻa e laumālié ia ki he meʻá ni he meʻá ni. ʻoku hoko ia kiate ia.

Pea ʻoku aʻu ia ki ha ʻa e lea fakalangi mo fakalangi kakato.

Loto fakatōkilaló ʻOkú ne ʻoange ki he laumālié ha kofu malu.

 

Kofukofuʻi ʻi he Ko e kāmení ni, ʻoku nofo ʻa e laumālié ʻi he melino taupotu tahá, teuteuʻi ke fakahōifua ki hono ʻofaʻanga ko Sīsuú."

 

Ko hai te ne lava ke lea ʻaki ʻeku ʻohovale ʻi he ngaahi folofola ko ʻeni ʻa Sīsuú. ʻIkai Naʻá ku ʻiloʻi e meʻa ke talaange kiate iá.

ʻOku pulia pea u fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi hoku sino, nonga ʻio, ka Fuʻu faingataʻaʻia ʻaupito.

ʻUluakí kotoa he ko e ngaahi faingataʻa mo e faingataʻa naʻe fakauku ai hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú.

Pea koeʻuhi foki Naʻá ku manavasiʻi naʻa ʻikai te ne fie haʻu he taimí ni. Ko hai ʻe lava ʻo tuʻú ʻeni?

 

"ʻOiaue ʻEiki! ʻOmi kiate au ʻa e mālohi ke kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku ʻikai mate fakamaʻata. Ko e toenga, lea ʻaki e meʻa ʻoku ke fie maʻu.

he ʻikai ke u taʻetokanga ʻOku ʻikai ʻuhinga ia, te u fakaʻaongaʻi kotoa e ngaahi fakaʻaliʻali ke ke haʻu ai."

 

Hili hili ha ngaahi ʻaho siʻi ʻo e ongoʻi liʻekina,

Naʻá ne fakahaaʻi ia ʻo hange ha ʻata, ʻi he vave ʻo e mama.

Pea naʻa ku ʻilo ʻoku ou ongonoa, ʻo hange pe ʻoku ou mohe, ʻo ʻikai mahino kiate au ʻa e meʻa naʻa ku fai. Hoko.

Fakauku ʻi he Naʻe hoko mai ʻa e lethargy ko ʻeni, ko ha faingataʻaʻia pe ʻe taha kiate au: naʻe hange kiate au naʻe hoko kiate au ʻa e meʻa tatau kiate ia,

ʻa ia ko Kuo ʻikai ke u maʻu ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ku maʻú. Ko e tokotaha naʻe fakauku ʻi he He ʻikai lava ʻa e tuʻunga ko ʻení

-pe launga

-pe maluʻi kita

-pe kole ki ha faʻahinga founga pē ke fakatauʻatāinaʻi ai kita mei haʻate meʻa pē ʻaʻana faingataʻaʻiá. Naʻá ne masiva! ʻOku mohe!

Kapau naʻe Naʻá ne ʻā hake, te ne ʻiloʻi moʻoni e founga ke maluʻi ai ia mei heʻene faingataʻaʻiá.

Naʻe pehē ʻeku tuʻunga fakamamahi!

 

naʻe ʻikai ke u tuku ke toʻe, mapuhoi, lilingi ha loʻimata ʻe taha, neongo kuo ʻosi mole ʻa e ʻao ʻo Sīsuú,

-ko hai ʻoku ʻa ʻeku ʻofa kotoa, ʻa ʻeku fiefia kotoa, ʻa hoku Lelei taupotu taha.

 

ʻI hono fakalea ʻe niʻihi

koeʻuhi ke Naʻe ʻikai ke u kafo ʻi heʻenemamaʻó, Naʻá ne selueʻi au ke u tō ʻo mohe.

 

"ʻOiaue ʻEiki, fafangu au

koeʻuhi ke Tuku muʻa ke u sio ki heʻeku ngaahi fehālākí pea ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke u malavá."

 

Pea, lolotonga ʻeku kei ʻi he tuʻunga ko ʻení, ne u ongoʻi ʻa e Sīsū kuo faitāpuekina ʻiate aú: Naʻa ne toʻe ʻikai taʻofi.

Ko ʻene moans Naʻe mamahi hoku telingá.

 

ʻĀ hake ha Lolotonga iá, ne u talaange:

"Ko hoku tokotaha pē pea ko e meʻa pe naʻa ke launga ai, naʻa ku fakatokangaʻi ʻaupito ʻa e Siteiti faingataʻaʻia ʻi he feituʻu ʻoku ke ʻi ai.

 

ʻOku hoko ia kiate koe koeʻuhi

-Ko e hā e meʻa ʻokú ke fie maʻú faingataʻaʻia toko taha pe pea

-tuku ke u ʻOua naʻá ke vahevahe hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá!

 

ʻI he tafaʻaki ʻe taha naʻá ke fakaolooloʻi au ke u mohe ʻo ʻikai ʻai ke mahino kiate au halaʻata. ʻOku mahino kiate au ʻa e feituʻu ʻoku haʻu mei ai ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa: ko hoʻomou fakamaau totonu ko ko ia tauʻataina ke tauteaʻi.

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻeé, Ke ke ʻaloʻofa mai kiate au, he ka ʻikai ʻa kimoutolu ʻoku ou kui. Ko koe ʻoku ʻOku ke fuʻu lelei ʻaupito, ʻoku ke fie maʻu ha taha

-ko hai ʻokú ne ngaohi koé kulupú

-ko hai koe Fakanonga

-ʻoku, ʻi he ʻOku ne fakasiʻisiʻi hoʻo ʻita.

 

ʻI hoʻo sio ki ai mate ho ngaahi ʻīmisí ʻi he mamahí,

mahalo ko koe Te ke launga lahi ange mo talamai:

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ

Kapau kapau naʻá ke faivelenga ange ʻi honofakafiemālieʻi aú,

kapau ʻosi toʻo ʻa e foʻi fakamamahi ʻo ʻeku moʻuí, He ʻikai ke u sio ki hanofakamamahiʻi pehē hoku vaʻé."

ʻOku ʻikai ko ia, ko ʻeku faʻa kataki lahi taha kia Sisuu?

ʻI he fakaʻofaʻia, Tali siʻisiʻi pe pea tuku ke u faingataʻaʻia ʻi ho tuʻunga!"

 

Hangē ko ʻeku leá ʻeni

Toʻe Fakaʻofoʻofa hokohoko pe, ʻo hange naʻa ne fie maʻu ʻa e fakaʻofaʻia mo e fakafiemalie. Ka naʻa ku loto ke fakasiʻisiʻi ia ʻaki hono vahevahe ʻene ngaahi faingataʻaʻiá,

Naʻá ku fanaʻi ia, ʻo hangē pē haʻane fakamālohiʻi iá.

 

Ko ia muimui ʻi heʻeku ngaahi lotu taumaʻu,

Mafao atu ʻi hoku naʻe tuki faʻo ʻa e Nima mo e Vaʻe ʻi loto pea ne vahevahe mai ha niʻihi ʻo e ʻene ngaahi mamahi.

 

Hili ʻI heʻene tuʻu ʻi heʻene moans, naʻa ne talamai:

 

"ʻOfefine ʻAʻaku, ʻa e ngaahi taimi fakamamahi ʻoku tau moʻui aí ʻokú ne fakamālohiʻi au ke u fai ia.

Koeʻuhi he Kuo fakaʻau ke fuʻu fielahi ʻa e tangata ʻo fakakaukau ai ʻa e tokotaha kotoa pe te nau lava ke hoko ko e ʻOtua.

Kapau he ʻikai ke u ʻave tauteaʻi kinautolu, te u fakalaveaʻi honau laumālié, koeʻuhí Ko e kolosí pē ʻokú ne fafangaʻi ʻa e loto fakatōkilaló.

Kapau ʻoku ʻikai Ko hono fakaʻosí, te u ʻai ke mole meiate ia ʻa e foungá.

-hoko loto fakatōkilalo mo

-ke ʻalu ki tuʻa mei heʻenau madness ngali kehe.

 

ʻoku ou saiʻia ʻi ha Tamai ʻokú ne vahevahe ʻa e maá ke fafangaʻi kotoa ʻene fānaú Toko taha pē.

Ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ʻOku nau fie maʻu ʻa e mā ko ʻení. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai ke nau tali ia ʻi he fehangahangai mo e tamai.

Neongo ia ʻOku ʻikai ko e foʻui ʻeni ʻo e tamai masiva! Ko e founga ia ʻoku ou ʻi aí. Maʻu fakaʻofaʻia ʻiate au ʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá."

 

Naʻe pehē ai, pulia, ʻo tuku ai au ke u mohe vaeua, ʻo ʻikai ke u ʻilo

-kapau naʻe fie maʻu ke u fafangu kakato au pe

-kapau naʻe fie maʻu ke u kei mohe pe.



 

Kuo ʻosi maʻu ʻe Sīs naʻe hokohoko atu pē ʻeku kei mohé.

ʻI he pongipongi ni, ki he ʻi ha ngaahi miniti siʻi, ne u fakatokangaʻi ʻoku ou ʻāʻā kakato; Mahino Ko hoku tuʻunga fakamamahi

pea naʻá ku fanongo ʻa e fakamamahi ʻo e ongoʻi liʻekina ʻo hoku Lelei taupotu tahá.

 

Naʻa ku huaʻi hifo Ne u loʻimataʻia ʻi heʻeku talaange:

ʻAʻaku maʻu pe Sīsū lelei, ko e hā ʻoku ʻikai ke ke haʻu aí?

Ko kinautolu ʻeni ʻOku ʻikai ko ha ngaahi meʻa ia ke fai: fakamamahiʻi ha taha ʻo ho laumalie pea peatuku ia! Pea ke ʻoua naʻa ʻAi ke ne ʻiloʻi e meʻa ʻoku ke fai, naʻa ke fakahu ia ki he mohe! ʻOi! Haʻu, ʻoua te ke toe tatali."

 

Hangē ko ʻeku leá Naʻe haʻu ʻeni mo ha ngaahi idiocies tatau pe, ʻo ʻomi kiate au ʻo toho mei hoku sino.

ʻI heʻeku naʻá ne fie talaange ki ai hoku tuʻungamasivá, naʻá ne fakamālohiʻi au fakalongolongopea ne talamai:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ko e meʻa ʻoku ou fie maʻu meiate koe ko hoʻo fakatokangaʻi ʻoku ke ʻiate au, kae ʻikai ʻi he ʻe koe.

ʻOku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku hokó. ʻe lahi ange hoʻo manatu kiate koé, ka ko Au toko taha pē. Tukunoaʻi ko koe, te ke toki fakatokangaʻi pē Au.

 

ʻO aʻu ki ha tuʻunga ko hai ʻokú ke fakangaloʻi pea fakaʻauha koé, te ke fakalakalaka ʻi heʻeku ʻiló,

te ke fakatokangaʻi koe ʻiate Au pe.

 

ʻI hoʻo fai iá,

he ʻikai te ke fakakaukau Lahi ange ki ho ʻatamai, kae ʻaki hoku ʻatamai. he ʻikai te ke toe sio ʻaki ho mata pe ʻoʻou,

he ʻikai te ke lea Lahi ange ʻaki ho ngutú, he ʻikai hoko ho mafú lahi ange hoʻo ngaahi,

ʻe ʻikai te ke ngaue Ko e lahi ange ho nima, he ʻikai ke ke toe ʻaʻeva ʻaki ho vaʻe.

 

te ke leʻo mo e ʻe hoku mata, te ke lea ʻaki hoku ngutu,

ko ho ta hono mafu ʻe ʻaʻaku ia, te ke ngaue ʻaki hoku nima,

te ke ʻaʻeva mo hoku vaʻe.

Pea ko e ha hono ʻuhinga tuku ke hoko ʻeni,

-ko hono ʻuhingá, ʻoku toki fakatokangaʻi pē ʻe he laumālié ia ʻi he ʻOtuá,

kuo pau foki ki hono tupuʻangá, ʻa ia, ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne haʻu mei aí. Kuo pau talangofua kakato ki hono Tupuʻangá;

Kuo pau fakaʻauha

Kotoa pē ʻa ia ʻoku ne maʻu ʻiate ia pe pea ʻoku ʻikai fenapasi mo hono tupuʻanga,

 

ʻI he foungá ni pē, telefua mo ʻikai ha vala, te ne lava ʻo fai ia

-foki ki he Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatala

-Fakatokangaʻi ʻi he ʻOtuá pē mo e

-ngāué ʻo fakatatau ki he taumuʻa naʻe fakatupu ai ia.

 

Maʻa e muimui kakato kiate Aú, kuo pau ke ʻikai fakatokangaʻi e laumālié ʻo hangē ko ʻA au."

 

Hangē ko ʻene leá Ko e meʻa ʻeni, ne u mamata ai ki he tautea fakalilifu ʻo e ʻakau momoa mo e founga ʻoku totonu ke toe ʻalu atu. Naʻe ʻikai ke u faʻa lava ʻo talaange:

"ʻOiaue ʻEiki! ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he masiva!"

 

Pea naʻe ʻikai ke ne Tokanga mai kiate au, naʻe pulia ia ʻi he vave ʻo e maama.

 

Ko hai te ne lava ke lea ʻaki ʻa e meʻa fakamamahi ʻo hoku laumālié ʻi heʻeku ʻiloʻi au ʻi hoku sinó

ʻo ʻikai lava ke lea ʻaki ha foʻi lea pē ʻe taha

-kau kiate au pe

-fekauʻaki mo e hoku kaungaʻapi, pe

-ʻi heʻeku fakahehema ke mohe, ʻa ia ne u kei faingataʻaʻia pe ai!

 

ʻI he pongipongi ní Kuó u fuʻu faingataʻaʻia ʻaupito ʻi he fakamasivaʻi hoku ʻofaʻangá Sīsū.

ʻI heʻeku maʻu pe ia ʻI heʻene mamata, naʻa ne talamai:

 

"ʻOfefine Ko e ngaahi fakapuli ʻe fiha ʻe ʻasi ʻi he ngaahi taimi ko ʻeni ʻo e tautea.

ʻI he taimi ni, ʻoku Ko e ngaahi tautea ko ha fakaʻilongaʻi pe ia ʻo e ngaahi meʻa naʻa ku fakaʻaliʻali atu he taʻu kuo ʻosi. fakaʻosí".

 

Lolotonga ʻEne Naʻá ne lea ʻaki ʻeni, peá u pehē loto pē:

"Ko hai ʻoku ne ʻiloʻi kapau ʻe hokohoko atu hono fai ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻokú ne faí: lolotonga iá faingataʻaʻia lahi ʻi hono tauteaʻi,

-ʻOku ʻikai ke haʻu ia ki he vahevahe mai kiate au ʻene ngaahi mamahí pea

-Fanga kiʻi fakaneifua kiate au ʻi he Ko ha founga hahamolofia.

Ko hai te ne lava Kātakiʻi ʻeni? Ko hai te ne foaki mai kiate au ʻa e mālohi ke u moʻui ʻaki e meʻa kotoa pē ʻeni?"

 

Ko e Tali ki he Naʻe pehē ʻe Sīsū kiate auʻʻi heʻeku fakakaukaú:

"Te ke fie maʻu te u taʻofi ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai hoʻo kau faingataʻaʻia pea tuku ke ke toe hoko atu ʻamui ange?"

 

Ki he ngaahi leá ni Naʻá ku ongoʻi ha puputuʻu mo ha loto ʻita lahi.

naʻa ku sio ki ai ʻi hono fakahoko ʻo e fokotuʻu ko ʻeni, naʻe mei fakamamaʻo ai au ʻe he ʻEiki mei Naʻá Ne fai ia.

 

naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa Fai: tali pe fakafisingaʻi. Naʻá ku mei saiʻia ke talanoa ki heʻeku tokotaha vete hia.

Neongo ia, ka ʻikai tatali ki heʻeku tali, kuo pulia ʻa Sisu.

Naʻá ne liʻaki au Naʻe ʻi ai ha heletā ʻi hoku lotó, ʻa e ongo ko ia naʻá ne fakafisingaʻí. Ko e Naʻe lahi fau hoku mamahí pea ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa ka ko tangi mamahi.

 

Lolotonga Naʻe hokohoko atu pē ʻeku loto-mamahí, naʻe maʻu ʻe hoku Sīsū fakaʻofoʻofá fakaʻofaʻia ʻiate au: naʻa ne haʻu pea hange naʻa ne poupouʻi au ʻaki ʻene Ongo nimá. I

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻo toho mei hoku sino pea ma sio fakataha naʻe ʻi ai ha Fakalongolongo lahi, mamahi lahi mo tengihia ʻi he feituʻu kotoa pē.

Ko ʻeni Fakahaaʻi ha faʻahinga ongo pehē ki hoku laumālié ʻoku ʻi hoku lotó Naʻá ne loto mamahi.

Sīsū kiate au Naʻá ne pehē: "Siʻeku tama, tau tuku ʻa e meʻa ʻokú ne fakamamahiʻi kitautolú pea Tau mālōlō fakataha."

 

Naʻe pehē ai, Naʻe kamata ke ne fakapepeʻi au mo fakafiemālieʻi au ʻaki ha lole ʻUma. Neongo ia, naʻe fuʻu lahi ʻeku puputuʻu pea ʻikai ke u Naʻá ku poleʻi ke fai ha vilo.

 

Ko Au Naʻá ne pehē, "Lolotonga ʻeku fakafoʻou koe ʻaki ʻa e ʻuma mo e tokanga ki he angamaʻá, ʻOku ʻikai te ke fie fakafoʻou au ʻaki haʻo ʻuma mo ʻuma kiate au?"

Ngaahi foʻi lea ko ʻení Naʻá na falala mai kiate au pea naʻá ku vilo. Naʻá ne puli atu leva.

 

Naʻa ku tauhi ke faingataʻaʻia mo loto mamahi ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha vale.

ʻI he pongipongi ní Naʻe ʻikai pē ke hāʻele mai ʻa Sīsū ia. Naʻe haʻu ʻa e tokotaha vete pea Naʻá Ne fokotuʻu mai ke tutuki.

 

ʻUluakí, Naʻe ʻikai loto ki ai ʻa Sīsū ʻo tāpuaki Ko e taimi ʻoku ke ʻo fakaha mai kiate au, naʻa ne talamai:

"Ko e ha ʻOkú ke fie fai ia?" Ko e hā ʻokú ke fie fakamamahiʻi ai au ʻaki hano fakamālohiʻi au ke u Kalusefai koe?

kuo u ʻosi maʻu koe pehē ange ʻoku ʻaonga ke u tauteaʻi ʻa e kakaí!"

 

Naʻá ku tali ange: "ʻEiki, ʻoku ʻikai ko au ia; ʻoku tupu ia mei he talangofuá ʻoku ou fai ai ʻeni kole".

 

Kuo hoko atu: "Koeʻuhi ko e tuʻunga ʻi he talangofua, ʻoku ou fie maʻu ʻOfa ke mou vahevahe hoku tutukí. Lolotonga e taimi ko ʻení ne u Te u kiʻi mālōlō siʻisiʻi pē."

Pea naʻá ne ngaohi au ke u kau ʻi he ngaahi mamahi ʻo e Kolosí.

Lolotonga Naʻá ku mamahiʻia, pea naʻá ne haʻu kiate au ʻo hangē ʻokú ne mālōloó.

 

Naʻa ku sio leva ki ha Ko e ʻao fakamanamana naʻe ueʻi fakalaumalie ʻe heʻene sio pe ki he ilifia. Tokotaha Kotoa Pē Naʻa nau pehē mai, "Te tau mate he taimí ni!"

 

Lolotonga e tokotaha kotoa pē naʻa nau ilifia mo malama mai ʻi hoku vahaʻa mo Sīsuú ha kolosi fakaʻofoʻofa.

Naʻa ne Pulia ʻa e matangi

(naʻe hange naʻe ko ha afā ne ʻalu fakataha mo ha mana naʻá ne tafiʻi atu ʻa e ngaahi falé).

 

Ko e kolosi kuo ʻai ke hola ʻa e matangi ʻo hange kiate au ʻa e kiʻi faingataʻaʻia naʻe vahevahe mai ʻe Sīsū kiate au. ʻOfa ke hoko ʻa e ʻEikí mohu tāpuekina pea tuku ke hoko ʻa e taha kotoa ko Hono lāngilangi mo Hono nāunaú.

 

ʻI he pongipongi ní hili ʻeku maʻu ʻa e Feohiʻanga Māʻoniʻoní, naʻá ku mamata ki hoku Sīsū fakaʻofoʻ Peá u pehē ange ki ai:

"Siʻoku ʻofaʻanga ʻEiki, ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fie maʻu ai ke fakafiemālieʻi koé?"

Fakahohaʻasi Naʻá ne pehē:

"Ka naʻe kei hoko pē ʻa e ko e ngaahi tautea ʻoku ou ʻoatu ko ha meʻa noa pe ia ʻi hono fakafehoanaki ki honau tuʻunga Teuteu."

Hangē ko ʻene leá Ko e meʻa ʻeni, naʻa ku fakatokangaʻi ʻi muʻa ʻiate au ha kakai tokolahi naʻe uesia ʻe ha puke fakafokifa mo mafola ʻa ia ne nau mate ai (ko e mafola faka-Sipeini).

 

Toʻo mei he ilifia, ʻoku ou pehē kia Sīsū:

"Tangataʻeiki, Te ke fie maʻu ʻeni maʻamautolu foki? Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí? Kapau ʻokú ke fie fai ʻeni, fusiʻi au mei he fonuá ni.

Koeʻuhi he He ʻikai lava ke nofo hoku laumalie ʻo sio ki he ngaahi meʻa pehee. Fakamamahi. Ko hai te ne foaki mai kiate au ʻa e mālohi ke ʻi he meʻá ni siteiti?"

 

Lolotonga ʻeku foaki tauʻatāina ki hoku faingataʻaʻiá, ʻaloʻofa mai kiate au, Sīsū Naʻá ne talamai:

 

Siʻeku tama, ʻoku ʻikai ke u manavasiʻi ki ho tuʻunga drowsiness. ʻOku ʻuhinga ʻeni neongo kapau ʻoku nau ʻi he kakaí,

ʻoku hangē ʻokú kemohé,

Ko e ha kapau naʻe ʻikai ke u sio kiate kinaua pea ʻikai ke u fanongo kiate kinaua. Pea ʻoku ou fokotuʻu koe ʻi hoku tuʻunga tatau.

 

ʻI he toenga, Kapau ʻoku ʻikai ke ke saiʻia ai, kuo u ʻosi talaatu: ʻoku ke loto ke u taʻofi hoʻo tuʻunga ʻo e taha naʻe ngaohikovia?"

 

Naʻá ku tali ange: "ʻEiki, ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he talangofuá ia ke u tali ʻa e meʻa ʻoku ʻikai fakamavaheʻí."

 

Fakafaivaʻí: "Sai, ko e hā leva e meʻa ʻokú ke fie maʻu meiate aú? Tapuni pea Talangofua! ʻ.

 

Ko hai te ne lava ʻo lea ʻakí Ne u fuʻu faingataʻaʻia lahi pea mo ʻeku ongoʻi taʻeoliʻia ʻi hoku ngaahi mālohi ʻi lotó Naʻe hangē nai kiate aú?

Naʻa ku moʻui ko e kapau naʻe ʻikai ke ke moʻui.

"ʻOiaue ʻEiki, ʻaloʻofa mai kiate au! ʻOua naʻá ke tuku au ʻi ha faʻahinga tuʻunga pehē mamahi fakaʻofa!"

 

Tuʻunga tatau hoko atu. Naʻe fakaʻau foki ke kovi ange.

Kapau ʻe ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ko Sīs Naʻe ʻasi ia ko ha ʻata, pea vave ʻa e ʻuhila, naʻe ʻo meimei fakalongolongo maʻu pe.

ʻI he pongipongi ní Naʻá ku ʻi he tumutumu ʻo hoku faingataʻaʻiá koeʻuhí ko ʻeku kei mohé.

ʻOku fakafeʻiloaki mai motalamai:

"Ko e laumālié ʻa ia ko hoku moʻoni kuo pau ke ʻoua naʻa moʻui maʻa e ʻOtua pe, ka ʻi he ʻOtua.

Kuo pau ke ke feinga ke ke nofo ʻiate au koeʻuhi,

te ke maʻu ʻiate au ʻa e ʻa e maʻuʻanga ʻo e ʻulungaanga lelei kotoa pe.

 

Ko hono tauhi koe ʻi he ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻulungaanga maʻa, ʻe fafangaʻi ʻa kimoutolu ʻaki ʻenau kaloni, ko ia ʻe

-te ke fakafonu ʻo hange ko e hili ha maʻu meʻatokoni lelei pea

-he ʻikai te ke fai ia Makehe mei hono tukuange ha maama mo ha nanamu fakalangi.

 

Fokotuʻu ʻa e Ko hoku ʻapi nofoʻangá ʻa e angamaʻa moʻoní

ʻa ia ʻoku ne maʻu ʻa e mālohi ke foaki ki he laumālié ʻa e fōtunga ʻo e Tokotaha fakalangi."

 

Hili ʻa e ngaahi naʻá ne pulia e ngaahi leá.

Mavahe mei he Naʻe tuli ia ʻe hoku sinó, pea tuli ia ʻe hoku laumālié. Ka naʻe ʻosi hola pea naʻe ʻikai ke u lava ʻo maʻu ia.

 

Fakafokifā pē Naʻá ku fonu ʻi he loto ʻitá ʻi heʻeku sio ki he

fakalilifu fakatupu ʻe he ʻuha maka ha fakaʻauha lahi,

-ʻuhila ʻoku ʻOku nau fakatupu ha afi mo ha ngaahi meʻa kehe pē naʻe ʻosi teuteuʻi.

Pea, toe lahi ange Naʻá ku mamahi lahi ʻi ha toe taimi, peá u fakafoʻou hoku sinó.

 

Lolotonga Naʻá ku hoko atu ʻi he puputuʻu tatau, ʻa Sīsū naʻe tāpuakiʻí ʻasi nounou mai.

Naʻá ne ngaohi au ke u mahino kiate au naʻe ʻikai ke u tohi ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe he ʻaho kimuʻa ʻi hefaikehekehe ʻo e moʻui maʻá e ʻOtuá mo e moʻui ʻi he ʻOtuá. Naʻá ne toe foki ki he tefito tatau, ʻO Pehē:

 

*Moʻui ʻaki maʻá e ʻOtuá, ʻe lava ʻe he laumālié

-ke moʻulaloa ki he moveuveu mo e loto ʻita,

-ke taʻemaau

-ongoʻi ʻa e kalavite ʻo ʻene ngaahi holi mo e kaunoa ʻa e ngaahi meʻa Fakamāmani.

 

Maʻá e laumālié ʻoku moʻui ʻi he ʻOtuá, ʻoku kehe ʻaupito ia. Talu mei ai moʻui ʻi ha taha kehe,

Lauʻiʻakau ʻene fakakaukau ke mali mo e niʻihikehe.

-Mali mo e ʻene sipinga, hono ifo, pea toe lahi ange,

-mavahe mei he ko e loto ʻo ha taha ke ne toʻo ʻa e loto ʻo e tokotaha ko ee.

Koeʻuhi he ko ha laumālie moʻui ʻi he anga faka-ʻOtuá, kuo pau ke

-tuku ʻa e meʻa kotoa pē ʻa e meʻa ʻoku ʻaʻana ʻi heʻene totonu ʻaʻana,

-toʻo meiate koe ʻa e meʻa kotoa pē mo e

-liʻaki ʻa e ngaahi holi fakakakano pē ʻaʻatá.

ʻI ha foʻi lea, siʻaki ʻa e meʻa kotoa pē kae ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ʻOtu

 

ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he laumā kuo tupulaki ʻi he maʻamaʻa,

ʻe lava hu ʻi he matapa fasiʻi ʻo hokuLoto

nofo ʻiate au ʻo ʻeku moʻui.

 

Neongo naʻe hoko ʻeku ʻOku mātuʻaki lahi ʻa e lotó, pea ʻoku ʻikai hano ngataʻanga, ko hono matapaá ʻoku fasiʻi ʻaupito ʻa e huʻanga. Ko kinautolu pe kuo mole ʻe lava ke hu ki ai ha faʻahinga meʻa pe.

Ko e meʻa ia koeʻuhí pē ko au ko e Māʻoniʻoni Tahá.

he ʻikai ke u fakangofua ki ha taha ʻoku muli ki Hoku Māʻoniʻoní ke nofo ʻiate au.

ʻI he meʻa ko ia ʻE ʻeku tama, ʻoku ou pehē kiate koe: feinga ke nofo ʻiate au pea te ke maʻu ʻa palataisi ʻamanaki".

 

Ko hai te ne lava Lea ʻaki ʻa e lahi ʻo e mahino kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e "moʻui ʻi he ʻOtua"? Naʻa ne puli atu leva pea u fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi he Tuʻunga tatau mo ia kimuʻa.

 

ʻI he pongipongi ní hili ʻeku maʻu ʻa e Feohiʻanga Māʻoniʻoní, naʻá ku hoko atu ʻi he meʻa tatau tuʻunga puputuʻu. Naʻá ku pelupelu kakato pē ʻiate au tatau pē mo ʻeku mamata ki he hāʻele mai ʻa Sīsū fakaʻofoʻofa kiate au ʻi he Fakavavevave mo ʻita.

 

Naʻá ne talamai: "Siʻeku tama, tuku ke u kiʻi fakasiʻisiʻi ʻeku ʻitá, ka ʻikai..."

ʻI he ilifia, naʻe Ne u pehē ange, "Ko e hā e meʻa ʻokú ke finangalo ke u fai ke fakasiʻisiʻi ai hoʻo ʻita?" Naʻa ne tali ange: "kole kiate koe ʻeku faingataʻaʻiá".

Ko ia Naʻá ku ongoʻi ʻokú ne ui ʻa e tokotaha vetehiá ʻi ha tokoni ʻa ha ofi ki he

maama.

Naʻá ne faingataʻaʻia fakahā mai ʻa e loto ke u mamahi ʻi he tutukí.

Ko e ʻEikí Naʻe loto ki ai ʻa Benedict, pea ne u ʻi ha faʻahinga faingataʻaʻia pehe. lahi ʻeku ongoʻi ʻoku teu mavahe hoku laumālié mei hoku sinó.

ʻI heʻeku Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē te u maté pea naʻá ku fiefia koeʻuhí ko Sīsū Naʻe ʻamanaki ke ne tali hoku laumālié, peá ne pehē mai, "Feʻunga!"

Pea kiaSīsū Naʻá ne pehē mai kiate au, "ʻOku ui koe ʻe he talangofuá!"

Naʻá ku pehē ange: "ʻEiki, ʻoku ou loto moʻoni ke hokohoko atu."

Sīsū Naʻá ne pehē mai, "Ko e hā e meʻa ʻokú ke fie maʻu meiate aú? ʻOku kei uiuiʻi pē koe ʻe he talangofuá!"

 

Naʻe Hange ʻOfa ke ʻoua naʻa kei hanga ʻe he tokoni foʻou ko ʻeni ʻa ʻeku tokotaha vetehia ʻo ʻai au ke u ʻo lue atu ki he faingataʻaʻia. Naʻe Fakahā Mai ʻa e Talangofuá ʻIate Ia Pē anga taʻeʻofa kiate au, koeʻuhihe ko e meʻa tofu pe ia ʻI heʻeku fakakaukau kuo u aʻu ki taulanga, naʻe fakasituʻaʻi au ki Hokohoko atu pe hoʻo browsing.

Ko hono moʻoni Neongo naʻá ku faingataʻaʻia, ka naʻe ʻikai ke u ongoʻi te u mate.

 

Ko ʻeku lelei Naʻe folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate au:

"ʻOfefine Kuo aʻu ʻeku ʻitá he ʻahó ni ki hono ngaahi ngataʻangá, pea naʻe ʻikai ke u Ko au pē te u fakaʻauha ʻa e ʻakaú, kae pehē foki ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

 

Kapau naʻe ʻikai ke u maʻu Ne u kiʻi taʻofi ʻeku ʻitá, ko e meʻa ia ʻe hokó.

Pea kapau ʻoku tatau naʻe ʻikai ke fai atu ʻe he taha vetehia ha fakamanatu atu hoku ngaahi faingataʻaʻia,

he ʻikai ke u maʻu ia Naʻe ʻikai pē haʻane kiʻi hila.

 

ʻOku moʻoni ʻoku fie maʻu ʻa e ngaahi tautea, ka ʻoku toe fie maʻu foki, ʻI he taimi ʻoku fuʻu lahi ai ʻeku ʻitá, tuku ke fakafiemālieʻi ia ʻe ha taha.

Ka ʻikai Te u ʻoatu ha tautea lahi!"

 

Naʻe hangē leva kiate au ke mamata ki he fuʻu helaʻia ʻa Sīsū ʻi heʻene lāungá, ʻo pehē:

"Fānaú Siʻeku fānau masivá, ʻoku ou vakai atu ki hoʻomou masivá!"

Pea, ʻi heʻeku ʻohovale, naʻa ne ʻai ke mahino kiate au ʻi he hili haʻane kiʻi fakafiemalieʻi ha kiʻi meʻa naʻe pau ke ne Hokohoko atu ʻi he ngaahi tauteá.

 

ʻAʻaku Naʻe tokoni pe ʻa e faingataʻaʻia ke taʻofi ia mei haʻane fuʻu ʻita lahi ki he kakai.

ʻE ʻEiki Nonga pea ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻoku ke ui ko "hoʻo fanau."

 

Hange kiate au ke hili ia haʻane nofo ʻi ha ngaahi ʻaho lahi mo tāpuakiʻi ʻa Sīsū.

-taʻe-ʻi ai pea ʻoku ou moʻua ʻi he meʻa taʻeʻaonga ʻo e mohé,

-lolotonga Naʻa mau fefakafiemālieʻaki.

 

Neongo ia, naʻa ku maʻu manavasiʻi naʻa ne fakafoki au ki he mohe ko ia!

ʻI he pongipongi ní hili ʻene fakafoʻou au ʻaki ha huʻakau ʻoku haʻu mei hono ngutu peá u lilingi hifo kiate au, naʻá ku fakafiemālieʻi ia ʻaki ʻeku toʻo hono kalauni talatalá ki he

fakaleleiʻi ia ʻi he hoku ʻulu.

 

Lahi ʻaupito ʻI heʻene mamahí, naʻá ne pehē mai kiate au: "ʻE hoku ʻofefine, ko e Fakamoʻoni hingoa ʻi he tuʻutuʻuni ʻo e ngaahi tauteá.

Ko e meʻa pe Ko e meʻa ʻoku kei toe ke fai ko hono fokotuʻu ha taimi ke fakahoko ai."

 

ʻI he pongipongi ní naʻe ʻikai ke hāʻele mai hoku Sīsū fakaʻofoʻofá.

Neongo ia, hili Naʻá ne haʻu ʻi ha kiʻi tatali fuoloa ʻo talamai:

"ʻOfefine ko ʻeku, ko e meʻa lelei taha ke falala kiate au talu mei heʻeku ʻi he melino. Tatau ai pe pe te u ʻave ha ngaahi tautea, kuo pau ke ke nofo ʻi nonga, taʻe ʻi ai ha kihiʻi moveuveu. -

 

ʻAa! ʻEiki ʻOkú ke foki mai maʻu pē kiate kinautolu, ʻa e ngaahi tauteá.

Fakafiemālieʻi ha taimi maʻá e kakai kotoa pē pea ʻikai toe lea ʻo kau ki he tauteá, koeʻuhí He ʻikai lava ke u tukulolo ki Ho Finangaló ʻi he ʻuhinga ko ʻení!" -

 

ʻoku ʻikai ke u lava ke fakafiemalieʻi!" naʻe hoko atu ʻa Sisu.

Ko e ha te ke lea ʻaki kapau Naʻá ku sio ki ha taha tēlefua, naʻe ʻikai ke ne ʻufiʻufi ʻene telefuá, Naʻa ne hohaʻa nai ki teuteuʻi ia ʻaki ha ngaahi siueli, ʻo ʻikai ke ne lava ʻo ʻufiʻufi ia? -

ʻE fakalilifu ke sio ki ai ʻi he founga ko ia, pea ko hono moʻoni, te u maʻu ia feʻunga ke tukuakiʻi. -Sai! Ko e faʻahinga laumālie ia. Mole ʻa e Ko e meʻa kotoa pē, ʻoku ʻikai ke nau kei maʻu ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei ke ne ʻufiʻufiʻi kinautolú.

 

Ko hono ʻuhinga ia ʻoku ke fie maʻu

-ke taaʻi kinautolu,

uipi,

-fakamoʻulaloaʻi kinautolu ki he ongoʻi liʻekina-

ke ʻomi kinautolu ʻi he ʻa kinautolu pea ʻomi kinautolu ke tokangaʻi ʻenau telefuá.

 

ʻUfiʻufiʻi ʻa e ko e laumālie ʻo ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e kofu ʻo e angamaʻá mo e ʻaloʻofá ko e

-lahi ʻaupito fie maʻu lahi ange

-ʻoku ne ʻufiʻufi ʻa e hono sino ʻaki ha vala.

 

Tuku kehe Kapau ʻOku Kapau te u aʻusia e ngaahi laumālie ko ʻení, ʻe ʻuhinga ia

-te u fai ha meʻa lahi ange Tokanga telia ʻa e vetille ko e ngaahi meʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e sino mo e

-ʻoku ʻikai Te u tokanga ki he ngaahi meʻa mahuʻinga tahá, ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo ʻa e laumālié."

Pea naʻe hange naʻe Naʻá ne puke ʻi hoku nimá ha kiʻi maea naʻá ne haʻi ʻaki au ʻa e kia.

ʻOku toe ʻi ai foki mo ʻo fakapipiki hono Finangalo ki he maea ko ʻeni.

Naʻa ne fai ʻa e tatau pē ki hoku lotó mo e nimá.

Ko ia naʻe hangē naʻá ne fakapipiki ʻa e meʻa kotoa pē ki Hono Finangaló. Pea ʻoku pulia.

 

Hili maʻu ʻa e Feohiʻanga Māʻoniʻoní, naʻe ʻikai ke u mamata ki hono tāpuakiʻi ʻo Sī ʻo hange ko e angamaheni.

Hili tatali fuoloa, ne u ongoʻi te u mavahe mei heʻeku sino. Ko ia ne u maʻu ia. Naʻá ne talamai he taimi pē ko iá:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, naʻa ku tatali ke ke kiʻi malolo siʻi ʻiate koe, koeʻuhi He ʻikai ke u toe lava ʻo matuʻuaki ia! ʻOi! ʻOmai ha fakafiemālie!"

 

ʻI he taimi pe ko ia Naʻá ku puke mai ia ke fakahōifua ki ai.

naʻa ku sio ki ai Naʻe ʻi ai ha fuʻu lavea lahi ʻi hono umá naʻá ne fakaʻofaʻia ai. pea aʻu ʻo fakaliliʻa.

Mālōlō ʻi ha ngaahi miniti siʻi. Peá u toki fakatokangaʻi kuo fakamoʻui hono kafó.

Ko ia, ʻi he vahaʻa ʻo e ʻohovale mo ʻohovale, ʻi heʻeku sio ki heʻene ongoʻi fiemalie, naʻa ku maʻu ha loto-toʻa ʻi he naʻá ku fakatou pehē ange ki ai:

 

"Tangataʻeiki Monūʻiá, ʻoku fakamamahiʻi hoku loto masivá ʻe heʻeku manavahē naʻa mou He ʻikai te ke toe ʻofa ʻiate au.

ʻoku ou fuʻu ilifia ʻaupito ʻOfa ke tō kiate au ʻa hoʻomou ʻitá.

ʻOua naʻa ke haʻu ʻo hange ko tuʻo taha pea ʻikai ke ke toe vahevahe hoʻo loto ʻitá mo au. ʻIkai ʻOkú ke ʻomi kiate au ha meʻa lahi ange ʻoku lelei kiate aú: ʻa e mamahí.

Naʻá ne taʻofi au ʻo e faingataʻaʻia, ʻoku ke fakaʻau foki ke toʻo meiate au ʻa koe. ʻOi! Foaki Nonga ki hoku loto masiva.

Fakapapauʻi mai, Talamai ʻokú ke ʻofa ʻiate au, palōmesi mai te ke hokohoko atu hoʻo ʻofa ʻiate aú? -

 

ʻIo, ʻio ʻOku ou ʻofa moʻoni ʻiate koe! -

 

Te u lava fēfē ʻo Fakapapauʻi? Kapau ʻokú ke ʻofa moʻoni ʻi ha taha, kuo pau ke ke foaki kiate ia ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ʻokú ne fie maʻu!

ʻOku ou talaatu, "ʻOku ʻikai ke u tauteaʻi ʻa e kakai!" pea ke tauteaʻi kinautolu.

Pe "lilingi hifo ʻa hoʻo loto ʻita ʻiate au" pea ʻoku ʻikai.

ʻoku ou tui ʻOkú ke fuʻu mamaʻo he taimí ni. ʻE anga fēfē leva haʻaku, Fakapapauʻi ʻokú ke ʻofa ʻiate au?

 

ʻE hoku ʻofefine, ʻOku mou fakatokangaʻi ʻa e ngaahi tautea ʻoku ou ʻoatu ka ʻoku ʻikai ke mou sio ki he ngaahi tautea ʻoku ou manatuʻi.

Ko e toe toko fiha nai ngaahi tautea naʻa ku mei ʻoatu pea mo e lahi ʻo e toto naʻa ku mei lilingi kapau naʻe ʻikai tuʻunga ki he kakai tokosiʻi ʻoku nau ʻofa ʻiate au mo kinautolu ʻoku ou ʻofa ai ʻi ha ʻofa makehe! »

 

Hili ia naʻe hange kiate au naʻe ʻalu ʻa Sisu ki he feituʻu naʻe ʻi ai ʻa e fakaʻauha ʻo e kakano ʻo e tangatá. Ka ko au, ʻa ia naʻa ku fie muimui ʻiate ia, naʻe ʻikai Ne u maʻu ha ngofua pea ne u fakameʻapangoʻia lahi ʻi he hoku sino.

 

Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamaheni.

ʻI heʻeku sio ʻeku fakaʻofaʻia ʻia Sisuu, naʻa ku mamata fakataha ki ha kakai tokolahi naʻa nau Naʻa nau fakahoko ha ngaahi angahala lahi.

ʻOku nau naʻá ne fuʻu faingataʻaʻia ʻaupito.

Ko e Ngaahi Angahala Ko ʻEní naʻa nau fai ʻeku fakahinohinó ke haʻu ʻo fakamamahiʻi hoku ʻEiki ʻofeiná naʻe ʻi hoku lotó ia.

ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe fakasituʻaʻi ʻa e ngaahi angahala ko ʻeni,

-kuo toe foki mai ʻa e kakai naʻa nau haʻu mei ai, pea

-kuo faʻu ʻOku lahi ha ngaahi maumau, feʻunga ke horrify ʻa e loto faingataʻa taha.

 

Kakato Naʻe folofola loto mamahi mai ʻa Sīsū kiate au: "ʻOfefine. Mia, sio ki he feituʻu ʻoku taki ai ia ʻe he kui ʻa e tangatá. Lolotonga e feinga ke fakamamahiʻi au, fakamamahiʻi au."

 

ʻI he pongipongi ní Hili ʻeku tatali he poo kakato mo e konga lahi ʻo e pongipongi ne u fakaʻofa ʻa Sīsū, naʻe ʻikai angaʻofa pehē kia haʻu.

Helaʻia ʻa ʻo tatali kiate ia pea ʻi ha momeniti ʻo e taʻe faʻa kataki, naʻe kamata ke u mavahe mei heʻeku Naʻá ku faʻa fakakaukau ʻoku ʻikai ko e finangalo ʻeni ʻo e ʻOtuá.

Lolotonga ʻeku kumi ke haʻu mei hoku sinó, ʻa hoku Sīsū angavaivai, ʻo ʻai ia ke ne angatonu Naʻá ne fakatokangaʻi naʻe hū mai ki hoku lotó peá ne sio fakalongolongo mai kiate au.

ʻI he ʻikai ke faʻa kātaki ʻa ia naʻe nofo ʻiate au, naʻa ku pehe ange kiate ia: "ʻE Hoku Sisu lelei, koeʻuhi ʻOkú ke anga taʻeʻofa pehē?

Te tau lava ʻo Fakamamahiʻi ʻi hono tuku ha laumālie ʻi he ʻaloʻofa ʻa e kau pule fakatikitato fakamamahí ʻo e ʻofa ʻoku ne pukepuke maʻu pe ia ʻi he mamahi?

ʻOi! Ono Liliu: mei he pea naʻa ke ʻi ai, kuo ke hoko ko ha anga fakamalohi!"

 

Hangē ko ʻeku leá Naʻá ku mamata heni ʻi hoku ʻaó ki ha kakai tokolahi kuo motuhi. Naʻe pehē: Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ ʻEiki! Meʻa motuhi kakano ʻo e tangatá! Lahi fau ʻa e ʻitá mo e ngaahi meʻa ʻoku hokó faingataʻaʻia!

 

ʻOi! ʻOku ʻikai ha ʻE siʻisiʻi ange ʻeku faingataʻaʻiá kapau naʻá ku fakafiemālieʻi ʻa e kakai ko ʻeni ʻi hoku sino tatau! ʻOku ʻikai ko ha kovi siʻisiʻi ange ke fai ha tokotaha kae ʻikai ko ha kakai masiva tokolahi!"

 

Hangē ko ʻeku leá ʻeni, naʻe kei sio fakalelei mai pe ʻa Sisu kiate au. ʻIkai Te u lava ʻo tala pe naʻá ne fiefia pe loto mamahi.

Ko Au naʻá ne pehē: «

Ka neongo iá Ko e kamataʻanga pe ʻeni ʻo e vaʻinga, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻi he fakafehoanaki ki hemeʻa ʻoku haʻu!"

Pea ʻoku puli atu, ʻo tuku au ʻi ha tahi ʻo e loto ʻita.

 

Hili fakamoleki ha ʻaho ʻe taha ʻi he mohe ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻo e ʻikai ke toe mahino kiate au pea hili ʻeku maʻu ʻa e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní, naʻá ku ongoʻi te u ʻalu mei hoku sinó.

ʻIkai maʻu ʻI heʻeku maʻu hoku Lelei pe ʻaʻaku, naʻe kamata leva ke u he holo ʻo hange ʻoku valevalelau.

 

Lolotonga e Naʻá ku ongoʻi ha taha ʻi hoku nimá.

Naʻe pehē ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio pe ko hai ia. ʻIkai Lava ke tekeʻi, naʻa ku haehae ʻa e sipi kafu pea u sio ki hoku Kotoa ʻo hange ko ia. ʻaʻau mo fie maʻu lahi.

ʻI heʻeku mamata ki aí, naʻá ku naʻe kamata ke nau fakamafola ha ngaahi launga mo ha ngaahi idiocies kehekehe.

 

Ka, ki he tukuhifo ʻeku taʻe faʻa kataki mo e delirium, naʻe taʻe kai ʻa Sisu ʻa e meʻa fakamamahi ko au. ʻOku ʻuma mai ʻa e ʻuma fakalangi ko ʻeni kiate au Toe fakafoki mai ʻa e melinó.

 

Naʻa ne fakasiʻisiʻi ʻeku ʻikai ke u faʻa kataki ʻo aʻu ki ha tuʻunga ne ʻikai ke u ʻilo ai pe ko e ha te u lea ʻaki.

Fakangaloʻí kotoa ʻeku ngaahi masivá, pea naʻá ku manatuʻi ʻa e kakai masivá peá u pehē ange kia Sīsū:

"Ke ke fakanonga, ʻe ʻEiki fakafiemālie!

Seivi Ko e kakai ko ʻení mei ha fakaʻauha fakamamahi pehē!

Tau o fakataha ʻi he ngaahi feituʻu ko ia ʻoku hoko ai e ngaahi meʻa ni koeʻuhi ke

ʻE lava Ke poupouʻi mo fakafiemālieʻi ʻa e kau Kalisitiane kotoa ko ʻení ʻi ha faʻahinga tuʻunga pehē loto mamahi.

 

ʻE hoku ʻofefine, Naʻe tali ange ʻe Sīsū, " ʻOku ʻikai te u fie ʻave koe koeʻuhí ko hoʻo He ʻikai ke lava ʻe he loto ʻo matuʻuaki ʻa e faʻahinga fakaʻauha pehee. -

 

ʻAa! ʻEiki! Ko e ha Te ke lava ʻo totongi ia?"

 

ʻOku Mātuʻaki fie maʻu ke fakamaʻa e ngaahi tafaʻaki ko ʻení

koeʻuhi ʻi he ngaahi ngoueʻanga ko ianaʻa ku tutuuʻi ai,

tupu ʻa e ngaahi vao mo e ʻakau talatala lahi naʻe hoko ko eʻuluʻakau.

Pea ko e ngaahi fuʻu ʻakau ko ʻení talatala ʻoku ne tohoakiʻi pe ʻa e vai fakakonahi mo e fanga kiʻi vai fakamamahi ʻi he ngaahi Ngaahi Feituʻú. Kapau ʻoku kei tuʻu maʻu pe ha telinga ʻe niʻihi,

maʻu pē uʻu mo e stench,

ʻi ha faʻahinga founga pehē koeʻuhí ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha faʻē ʻe lava ke matala.

 

Ko kinautolu ʻeni He ʻikai lava ʻa e Cobs ʻo matala koeʻuhi he

-ʻi he ʻuluaki feituʻú, ʻoku ʻufiʻufi ʻa e kelekelé ʻaki ʻa e faʻahinga ʻakau kovi kotoa pē pea mo

-ʻi he ua, ʻoku nau maʻu hokohoko ha ngaahi uʻu ʻokuʻikai ʻOku nau tuku ʻa e melinó kiate kinautolu.

 

Mei fe

- ʻa e fie maʻú ʻo e fakaʻauha ke fakaha ʻa e ngaahi ʻakau kovi kotoa pe mo

-toe ʻi ai foki mo e fie maʻu ke lilingi ʻa e totó ke fakamaʻa ʻa e ngaahi konga keleke ko ʻení mei he ʻenau ngaahi vai naʻe fakakonahi.

 

Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke u Naʻá ku loto ke ʻomi koe. ʻOku fie maʻu ke fakamaʻa,

ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi feituʻu kuo u ʻosi ʻoatu ki ai ʻa e ngaahi tautea,

ka ʻo aʻu ki hengaahi feituʻu kehe kotoa pe."

 

Ko hai te ne lava fakamatalaʻi ʻa e loto-mamahi ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi lea ko ʻení ʻo Sisuu!

Neongo ia, kuo u naʻe vili ke ʻalu ʻo mamata ʻi he ngaahi ʻapitanga ko ʻeni. Ka, ʻoku ʻikai no au tokanga, kuo puli atu ʻa Sisu.

 

Feinga ke ʻiloʻi ia, ne u feʻiloaki mo ʻeku ʻangelo leʻo pea mo ha niʻihi ʻo e ngaahi laumalie ʻo e purgatory naʻa ne ʻai ke u foki,

naʻá ne ngaohi au ke u naʻe fakamālohiʻi ke u fakakakai hoku sinó.

 

ʻI he pongipongi ní naʻe hāʻele mai hoku Sīsū fakaʻofoʻofá ʻo fakahā mai ha mīsini naʻe hangē naʻe lahi e ngaahi vaʻa ʻo e tangatá naʻe Laiki.

 

Naʻa mau ʻi ai ʻi heʻena hoko ko ha ongo fakamoʻoni ki he ngaahi tautea fakalilifu ʻe hoko mai. Ko hai Te ke lava nai ʻo pehē ʻoku ou loto mamahi ʻi he meʻá ni?

Sio mai kiate au ʻo hangē ko ʻení Naʻe puputuʻu ʻa Sīsū ʻo pehē mai kiate au:

"ʻOfefine ʻaʻaku, tau mavahe mei he meʻa ʻoku tau fuʻu faingataʻaʻia lahi ai pea Tau fakafiemalieʻi kitautolu ʻaki haʻatau kiʻi vaʻinga fakataha."

 

Ko hai te ne lava ke leaʻaki ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi hoku va mo Sisuu:

-ngaahi fakaʻilonga fakaʻofoʻofa ʻofa, kaka, ʻuma fiefia,

-ʻa e tokanga ʻoku Naʻa mau foaki ʻemau moʻuí.

 

Siʻoku ʻofaʻanga Naʻe lakasi au ʻe Sīsū ʻi he vaʻingá ni

talu mei he Ko ʻeku tafaʻakí, naʻe ʻikai ke u lava ʻo maʻu e meʻa kotoa pē ʻoku Naʻá ne ʻomi kiate au.

 

Naʻá ku talaange: "Siʻoku ʻOfaʻanga, feʻunga, feʻunga! He ʻikai ke u toe lava ʻo matuʻuaki ia! ʻOku ou ʻ Tonounou!

Ko ʻeku masivá ʻoku ʻikai lahi feʻunga ʻa e lotó ke maʻu iá ʻaupito! ʻOku feʻunga pē ia he taimí ni!" Ko e loto ke valokiʻi au ʻi he ngaahi leá ʻI he ʻaho ʻe tahá, naʻá ne pehē fakalelei mai:

"Tuku muʻa ke u fanongo ki hoʻo ngaahi launga; Talamai: ʻoku ou anga taʻeʻofa? Ko ʻeku ʻofa kiate koe ʻio Naʻe liliu nai ʻo angakovi?"

 

Blushing, ko e Naʻá ku pehē ange:

"ʻIkai, ko hoku ʻEiki, ʻoku ʻikai ke ke angakovi ʻi hoʻo haʻú. Ka ko e taimi ʻoku ʻikai Haʻu, ta ʻokú ke anga taʻeʻofa!"

 

Malimali, naʻa ne naʻá ne tali:

"Hoko Atu Ke pehe ʻoku ou angakovi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke u haʻu ai?

ʻIkai, ʻikai, he ʻikai lava ʻoku ʻi ai ha taʻeʻofa ʻiate au. Ko e meʻa kotoa pē ko e ʻOfa ʻiate au. ʻIloʻi pea kapau ʻoku fakamamahi ʻeku tōʻongá ʻo hangē ko hoʻomou laú,

ʻoku ko hono moʻoni, ko hono fakahaaʻi ʻo ha ʻofa ʻoku lahi ange".

 

naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou matuʻaki hohaʻa ki hoku tuʻunga fakamamahi, ʻo fakakaukau ʻoku ʻikai ke u ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtua.

 

Naʻa ku fakakaukau ko ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e meʻá ni

-faingataʻaʻiá ʻikai feʻunga ʻa e meʻa naʻe foaki mai ʻe Sisu kiate au

-ʻaʻaku hokohoko atu ʻene fakamasivaʻi iá.

 

Lolotonga ʻEku Ne u helaʻia hoku kiʻi ʻatamaí mei he tuʻunga ko ʻeni ʻo e ngaahi ngāué peá u faingataʻaʻia. ke mavahe mei ai, naʻe hā mei ai ʻeku ʻofa kia Sīsū maʻu peé ʻi he vave ʻo e mama peane talamai:

"ʻOfefine ʻAʻaku, ko e hā ʻokú ke fie maʻu ke u faí? Tala mai. Te u fai ha meʻa pe te ke fie maʻu."

 

naʻa ku ʻiloʻi pe Founga ke tali ʻaki ha fokotuʻu taʻeʻamanekina pehe. ʻoku ou maʻu aʻusia ha puputuʻu lahi ʻi he foʻi moʻoni ko ia.

-ko e tāpuakiʻi e fie fai ʻe Sīsū ʻa e meʻa naʻá ku fie maʻú

-lolotonga ʻeku kei taʻu ka ko au naʻe pau ke ne fai e meʻa naʻá ne fie maʻú. Naʻá ku nofo ʻi fakalongolongo.

Talu mei ai Naʻe ʻikai ke u lea, ka naʻa ne lue atu ʻo hange ha ʻuhila.

Lele ʻi he ʻosi ʻa e Ko e maama ko ʻení, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi tuʻa ʻi hoku sinó. Ka naʻe ʻikai ke u ʻilo pea ʻalu ki māmani, ki he langí, ki he ngaahi fetuʻú.

ʻE ʻi ai pe taimi Tuhu kiate ia ʻaki ʻeku ngaahi leá, ʻaki ha foʻi hiva he taimí ni, mo fakakaukau ʻi he au ʻe ueʻi ʻa Sīsū kuo monūʻiá ke fanongo ki heʻeku leʻo pe ko ʻeku hiva pea ko e moʻoni, naʻe mei ha.

 

Lolotonga Naʻá ku luelue,

ʻoku ou maʻu ʻi he fakaʻauha fakalilifu naʻe fakatupu ʻe he tau ʻi Siaina.

Naʻe ʻi ai fakaʻauha ʻe he ngaahi siasí mo e ngaahi ʻīmisi Hotau ʻEikí ki he kelekelé.

Ko e meʻa ʻoku ou ilifia ko e lahi tahá ko e

-kapau te nau fai ia Ko ʻeni ʻa e kau barbarians,

-te nau fai ia ʻo lahi ange Kau malualoi fakalotu kuo fuoloa e poʻuli.

 

Ko Hono Faʻú ke ʻiloʻi e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí pea mo hono fakatahaʻi kita mo e ngaahi fili tauʻatāina ʻo e Siasí, ʻOku nau fai ha ʻohofi ʻoku ngali fakaofo ki he laumālie ʻo e tangatá.

ʻOi! Ko hai fakamamahiʻi! ʻOku hange kuo nau fuakava ke fakangata ʻa e Siasi. Ka ʻe fakaʻauha kinautolu ʻe he ʻEikí!

 

Pea u ʻilo ʻi ha ngoue naʻe hange kiate au ko e Siasi.

ʻI loto ngoue ko ʻeni, naʻe ʻi ai ha kakai tokolahi naʻe fakapuli

ʻo efanga talakone,

ngata fekaimo e

Meʻa Kehe Fanga manu kaivao. Naʻa nau ravaging engoue.

ʻI he taimi Naʻa nau ō ki tuʻa ʻo fakatupu ha maumau ʻa e kakaí.

 

ʻI heʻeku mamata ʻeni, naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi he toʻukupu ʻo hoku ʻofaʻanga ko Sisuu pea mo au pehē mai, "Ne faifai peá u maʻu koe! Ko hoku ʻofaʻanga koe Sīsū?"

 

Naʻá ne tali ange: " ʻIo, ʻio, ko hoʻomou Sīsuú au."

Naʻa ku feinga ke kole kiate ia ke fakamoʻui ʻa e kakaí ni kotoa, ka naʻe ʻikai ʻI heʻene tokanga mai kiate aú, naʻá ne talamai ʻa e meʻa kotoa pē ne u faingataʻaʻia aí:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoku ou fuʻu helaʻia ʻaupito.

Fakahū ʻi he finangalo fakalangí kapau ʻokú ke fie maʻu ke u nofo mo koe."

 

Manavasiʻi naʻa Kapau naʻe lava ke ne mavahe, naʻa ku fakalongolongo pe, ʻo fakaʻata ia ke mohe. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, kuó ne foki mai, ʻo fakalotolahiʻi au. ka naʻá ne fuʻu loto-mamahi ʻaupito.

 

Ne u lavaʻi ha ʻI he ʻaho mo e pō taʻe ʻi ai ha mālōlō.

Pea kuo u ongoʻi ʻoku ou mavahe mei hoku sinó, ka naʻe ʻikai maʻu ʻeku fakaʻofoʻofa ko Sisuu. Kuo u mamata pe ʻi ha ngaahi meʻa ʻoku ne maʻu au ilifia.

Naʻa ku fakatokangaʻi ko ha vela ʻa e afí ʻi ʻĪtali mo ha taha ʻi Siaina pea naʻe māmālie pē, Naʻe fakaofi atu ʻa e afi ko ʻeni ke fakatahaʻi ki ha taha.

 

ʻI ai afi ne u mamata ki he mate fakafokifa ʻa e Tuʻi ʻo ʻItali. Ko ʻeni Naʻe uesia ai e tupu ʻa e afi.

ʻI hono fakaʻosingá ne u Mamata ʻi ha fuʻu angatuʻu lahi, ko ha moveuveu ʻa e kakai, ko hano tamateʻi ʻo e Kakai.

Hili hono mamataʻi Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he ngaahi meʻá ni naʻá ku toe foki ki hoku sinó. Ko e Naʻe fakamamahiʻi hoku laumālié koeʻuhí he naʻe hangē ka maté, ʻo toe lahi ange, koeʻuhi he naʻe ʻikai ke u sio ki heʻeku fakaʻofoʻofa ko Sisuu.

 

Hili ha taimi loloa ʻo tatali, naʻa ne ha mai mo ha heleta ʻi hono nima, ʻo mateuteu ke fakapoongi ia ʻi he kakai. Naʻá ku ilifia.

Ko e ʻI heʻeku hoko ʻo kiʻi loto-toʻá, naʻá ku toʻo hake ʻeku heletaá peá u pehē:

"Tangataʻeiki, Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí?

ʻOku ʻikai ke ke sio ki hono lahi ʻE hoko nai ʻa e fakaʻauhá kapau te ke holoki hifo ʻa e heletā ko iá? Ko e ha ʻoku ne ʻai ke u mamahi lahi ange ko hoʻo tuʻusi vaeua ʻItali!

ʻAa! ʻEiki! Ke ke fakanonga! ʻAloʻofa ʻi ho ngaahi ʻīmisí!

Kapau te ke leaʻaki ʻoku ou ʻOfa atu, fakahaofi au mei he mamahi fakamamahi ko iá!"

 

Hangē ko ʻeku leá Naʻá ku pukepuke ʻa e heletaa. Naʻe pehē mai ʻe Sīsū kiate au, ʻi Heʻene mapuhoi mo faingataʻaʻia kotoa pē:

"ʻOfefine ʻaʻaku, tuku ke to ia ki he kakai koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke u toe lava ʻomi ia." Ka naʻá ku pehē ange kiate ia, ʻi heʻeku puke maʻu ia:

"He ʻikai ke u lava tukuange ia ke ʻalu! ʻOku ʻikai ke u maʻu ha loto-toʻa ke fai ia!"

 

Sīsū Naʻá ne pehē mai, "Kuo tuʻo lahi haʻaku talaatu ʻoku fakamālohiʻi au. ʻoua naʻa tuku ke ke sio ki ha meʻa, talu mei ai mo e ʻikai ke u tauʻataina ke fai e meʻa ʻoku ou fie maʻú!"

 

Naʻe pehē ai, Naʻá ne tukutuku hifo ʻa e nima naʻá ne puke ʻa e heletaá pea kamata ke fakanonga ʻene ʻitá. Hili ha kiʻi taimi siʻi, naʻa ne puli atu ʻo Naʻe tuku ʻeku manavaheé. Pea ʻikai fakahā mai kiate au ha meʻa, ka naʻá ku Naʻá ne toʻo ʻa e heletā ʻo ʻohifo ia ki he kakaí!

ʻOi! ʻOtua! Ko hai ʻOku manatuʻi pe ia ʻe he loto mamahi!

 

ʻAʻaku fakaʻofa naʻe kei haʻele mai pe ʻa Sisu ʻo toki haʻele mai pe ki he taimi nounou.

 

ʻOku ou Naʻá ku ongoʻi loto-mamahi ʻaupito pea ʻikai ke u loto-toʻa ke ʻalu ki he fekumi ki heʻeku lelei lahi tahá.

Ka naʻá ne, maʻu ai pē Naʻá ne haʻu ʻi he angavaivai, pea ʻi heʻene fie maʻu ke fakahā mai kiate au ʻa e loto falalá, naʻá ne pehē mai:

 

Ko hoku ʻofefiné

ʻi muʻa he Ko hoku Ngeia mo e Haohaoa, ʻa ia ʻoku ne lava ke fehangahangai mo Au ʻoku ʻikai ke ne ʻOku ʻi ai. ʻOku fuʻu ilifia mo uesia ʻa e tokotaha kotoa pe ʻe he fakaʻofoʻofa ʻo ʻeku māʻoniʻoní.

ʻOku fie maʻu ʻe he tangatá meimei hola meiate Au

-koeʻuhí ʻOku lahi fau ʻene mamahí

-koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha lototoʻa ke ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

 

Neongo ia

Kolea ʻA ʻekuʻaloʻofá,

ʻoku ou maʻu toʻo ha faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia naʻá ne fakapūlouʻi fakakonga pē ʻa e maama ʻo e hokufaka-ʻOtua.

 

Ko ha founga ke ueʻi hake ai ʻa e loto-falalá mo e loto-toʻá ʻi he tangatá ke haʻu kiate Au.

ʻOku ne maʻu ʻa e malava ke aʻusia

-fakahaohaoaʻi,

-fakamāʻoniʻoniʻi kapau tatau mo e

-fakamāmaʻi ʻo fakafou ʻi hoku fakamāmaʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

 

Ko ia kuopau ke ke tuʻu maʻu pe ʻi he ʻao ʻo hoku faʻahinga ʻo e tangata, ʻo lau ia ko e

-Taha sioʻata ʻokú ke fufulu ai hoʻo ngaahi angahalá kotoa,

-Taha sioʻata ʻokú ke maʻu ai ʻa e fakaʻofoʻofá.

 

Māmālie pē, Te ke teuteuʻi koe ʻaki hoku tatau.

Ko Ko e koloa ʻo e sioʻata fakatuʻasinó

ke fakahā ʻa e ʻimisi ʻo e tokotaha ʻoku tuʻu ʻi hono ʻao.

Ko e sioʻata ʻoku fai ʻe he ʻOtuá ha meʻa lahi ange: ko hoku faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku maʻa e tangata ʻo hange ha sioʻata ʻoku ne fakaʻata ia ke sio ki he hoku faka-ʻOtua.

 

Kotoa pē ʻoku hoko mai ʻa e ngaahi meʻa leleí ki he tangatá ʻo fakafou ʻi hoku faʻahinga ʻo e tangatá."

 

Hangē ko ʻene leá Naʻe fakatō kiate au ʻe he meʻá ni ʻa e loto-falala ko ia naʻá ne fakamanatu mai kiate au ʻa e fakakaukau ke talanoa ki ai fekauʻaki mo e ngaahi tautea.

Mahalo pe Naʻe lava ke ne fanongo mai kiate au.

I ʻOku ou fakaʻamu ke fakafiemalieʻi ia ʻi he meʻa kotoa pe. Lolotonga ʻeku kei Naʻá ne puli atu ʻi heʻene teuteú.

ʻE hoku laumālié, ʻI heʻene lele atu kiate ia, naʻa ne ʻiloʻi ʻoku ne mavahe mei hoku sino.

 

Ka ʻoku ʻikai ke u Naʻa ku lava ʻo maʻu ia, pea ne u fakameʻapangoʻia lahi ai, naʻa ku sio ki ai

Tokolahi kakai ʻi hefale fakapōpulá

ko ia ʻo hangē ko e niʻihi ʻoku teuteu ke ʻohofi e moʻui ʻa e tuʻí mo e kau taki kehé.

 

naʻa ku sio ki ai Naʻe fakaʻauha e kakai ko ʻení ʻe he ʻitá koeʻuhí he naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e foʻi ʻuhinga.

ki he ʻalu ʻi he lotolotonga ʻo ekakaí

ki he fakahoko ai hafakapo fakatokolahi.

 

Neongo ia, naʻe ʻe hokosia honau taimi.

Pea u ʻilo ʻi hoku sinó, naʻe fuʻu fakamamahiʻi mo faingataʻaʻia.

 

Lolotonga ʻeku ʻi he ʻa hoku tuʻunga angamaheni, ko ʻeku kumi ʻa hoku ʻofaʻanga ko Sisuu. Hili ha Tatali fuoloa, naʻa ne haʻu ʻo talamai:

"ʻOfefine ʻaʻaku, he ʻoku ke kumi au ʻi tuʻa meiate koe ʻi he taimi te ke lava ai ʻiloʻi ngofua au ʻi loto ʻiate koe.

 

ʻI he taimi ʻoku ke fie maʻu ai kumi au,

-Fakahū ʻiatekoe,

-lavaʻi hoʻomou taʻeʻaongamo e

-ʻi ai ʻaʻau, te ke sio

ʻa e ngaahi puleʻanga kuo fokotuʻu ʻe he Tokotaha Fakalangi ʻiate koemo

Ko e faʻunga ʻa ia naʻa ne fokotuʻu ai:

leʻo mo e sio!"

 

Naʻá ku sio

Pea naʻa ku mamata ngaahi fakavaʻe fefeka mo ha fale ʻoku ʻi ai ha ngaahi holisi maʻolunga naʻe aʻu ki he Langi.

Ko e meʻa ʻoku ou ʻohovale lahi tahá ko e

- ko e ʻEikí Naʻá ne fai ʻa e ngāue fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻi heʻeku taʻeʻaongá, pea

-ko e ngaahi holisí Naʻe ʻikai haʻanau ngaahi tuʻuʻanga.

 

ʻI he naʻe ʻi ai ha taimi naʻe fakaava ai: naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi ʻa Langi. Fakafou ʻi he ʻe lava ke tau mamata ki Hotau ʻEikí ʻi he tauʻatāina ko ʻení.

naʻa ku nofo ne fāfuuʻi kakato ʻe he meʻa ne u mamata ki aí mo sīsū ne tāpuakiʻí Naʻá ne talamai:

 

"Naʻe pehe ʻe ngaahi fakavaʻe naʻe fokotuʻu ʻi ha meʻa ʻoku ʻikai hanoʻuhinga

- ko e toʻukupu ʻo ʻOku ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he feituʻu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha

-ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha fakavaʻe ʻikai ʻaupito ko ʻene ngāue ki he ngaahi meʻa fakamatelié.

 

Ngaahi holisi taʻe ʻi ai ha ʻuhinga ʻo e ngaahi tuʻuʻangá

- ko e laumālié ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ne tokangaʻi e ngaahi meʻa ʻo e māmaní

-koeʻuhi ke He ʻikai lava ke aʻu ha fakatuʻutāmaki kiate ia, ʻo aʻu pē ki ha kiʻi efu.

 

Ko e foʻi moʻoni koe ava pe hifo ki he langi

ʻoku fekauʻaki mo e ko e moʻoni ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe tuʻu ai e falé ki Hēvani.

 

Taʻeueʻia ʻo e kolomu ʻokuʻuhinga ʻeni ki he

Ko e laumālié kuo pau ke tuʻu maʻu ʻi heleleí

ko hai He ʻikai lava ʻe ha matangi malohiʻo luluʻi ia.

 

Pea ko e foʻi moʻoni ko ia ʻOku tuku au ʻi ʻolunga ki he ngaahi founga kuo pau ke hoko ai e ngāué fakalangi kakato."

 

Ko hai te ne lava lea ʻaki ʻa e meʻa naʻe mahino kiate au tuʻunga ʻi he ngaahi folofola ʻa Sisuu? Ka ʻOku mole ʻeku fakakaukaú pea ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ia.

Koeʻuhí ko e ʻEikí ʻOfa ke faitāpuekina maʻu ai pē ia! ʻOfa ke hivaʻi ʻe he meʻa kotoa pē ʻa ʻEne ʻOfá pea mo hono Nāunaú.

 

ʻI he pongipongi ní naʻe ʻikai ke hāʻele mai hoku Sīsū fakaʻofoʻofá. naʻe pau ke u tatali fuoloa kiate ia.

ʻI hoʻo hoko pe fakaha mai, naʻa ne talamai:

pe ʻaʻana Ko e ongo ʻo ha meʻalea ʻoku fakafiemālie ki he telingá ʻokinautolu ʻoku fanongo kiate ia,

ko hoʻo ngaahi fakaʻamu Pea ʻoku ʻi hoku telingá ha mūsika fakafiefia moʻoni.

 

Ke ngaohi kinautolu ʻOku ou fie fakaʻaliʻali atu ha founga ʻe taha ʻoku fakafiefia mo fakafiefia angé:

-ʻIkai holi kiate au ʻaki ho lotó, ka ʻaki ʻeku Holí. Kotoa pē ʻa e meʻa ʻoku ke fie maʻu mo fie maʻu,

-ʻOku ou fie maʻu ia pea ʻoku ou fie maʻu ia ʻOku ou fakaʻamu he ʻoku ou loto ki ai, ʻa ia ko e,

-toʻo ia ʻi he hoku loto pea ʻai ke hoko ia ko haʻau.

 

Ko ia ai, naʻe hanga ʻe he ʻE fakafiemālie ange hoʻo hivá ki hoku telingá, koeʻuhí he ʻe hoko ia ko ha hiva kiate au pē.

 

Kuo tanaki atu:

"ʻA e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku hu mai ia meiate au.

ʻI he taimi hanu ʻa e tangatá ʻoku ʻikai te nau lava ʻo maʻu ʻa ia ʻoku nau kole kiate aú,

ko e meʻa ia ʻoku nau kole ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai haʻu meiate Au. Ko ia ai

-ngaahi meʻá ni ʻoku ʻikai ke nau fuʻu faingofua ke fua ʻiate Au

-pea hū ki tuʻa meiate au pea foki kiate kinautolu.

 

Kotoa pē ʻa ia ʻoku māʻoniʻoni, haohaoa mo fakalangi ʻoku haʻu meiate au ʻo hū mai kiate au.

Koeʻuhi he ʻohovale kapau he ʻikai ke u fanongo kiate kinautolu

ʻi heʻeku ʻOku nau kole koā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻaʻakú?

 

Fakatokangaʻi ange ʻoku hu ʻae meʻa kotoa pe ʻoku haʻu mei he ʻOtua ki he ʻOtua. »

 

Ko hai te ne lava lea ʻaki ʻa e meʻa kotoa pe naʻe mahino kiate au tupu mei he ngaahi lea ʻa Sīsū? Ka ʻoku ʻikai ke u maʻu e ngaahi lea ke fakamatalaʻi ʻakí.

ʻAa! ʻEiki! ʻOmi kiate au ʻa e ʻaloʻofa ke kole ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku maʻoniʻoni pea ʻoku ʻo fakatatau ki hoʻo Fakaʻamú mo Ho Lotó.

 

Hange ko ʻeni Te ke lava ʻo fetuʻutaki lahi ange mo au.

 

ʻI he pongipongi ní hili hono maʻu e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní, naʻe Fakahoko.

ʻi he tōʻonga fakakaukaú ʻo kinautolu ʻe faiako.

 

Naʻá ne talamai:

"ʻOfefine Mahalo ʻoku fie mali ha talavou mo ha taʻahine. ʻOku ne ʻi he ʻofa kiate ia mo loto ke fiefia,

-fie nofo ʻiate ia maʻu ai pe ʻo ʻikai liʻaki ia,

-taʻe-ʻi ai Hohaʻa ki he ngaahi meʻa kehe naʻá ne filí, kau ai ʻa e ngāue fakaʻapi angamahení ki ha uaifi.

 

Ko e hā e meʻa ʻe fai ʻe he kei talavou?

Ko e ʻofa ʻa Naʻe mei fiefia ai ʻa e taʻahine, ka naʻe ʻikai ke fakapapauʻi fiefia ʻi heʻene tōʻongá. Ko e ha ʻoku hoko ai e founga ko ʻeni ʻo e ʻofa ʻE ʻikai ke ʻi ai hano kovi pea te ne ʻoange ha kovi lahi ange ʻi he fuaʻiʻakau.

 

Māmālie pē, ʻE fakautuutu e taʻeoliʻia ʻa e ʻofa ngali kehe ko ʻení kae ʻikai ko e fiefiá koeʻuhí he ko e ngaahi fiemālie kotoa pē ʻe maʻu ʻe he taʻahine.

Pea talu mei ai ʻOku ʻikai ha fefie ʻo e ʻofa paʻa ke fafanga ʻaki hono ulo, ʻe vave ni pe haʻane fakasiʻisiʻi ʻa e efuefu.

Ko e ʻofá pē ʻoku faingataʻa ke fua.

 

"Ko ia Ngaahi laumālie ʻoku nau fekuki pē mo e

ʻiate kinautolu pe,

ʻanautolu pe fiemālie

ʻoʻou ongo leʻo mo e

ʻo e ngaahi meʻa ni kotoa ʻokú ne saiʻia ai.

 

ʻOku nau pehe ko e Ko ʻEna ʻofa kiate aú lolotonga ʻene fiemālie kiate kinauá.

ʻOku tau lava ʻo sio mei heʻenau ngaahi ngāué ʻoku ʻikai ke nau tokanga ki ai

-Ko ʻeku ngaahi meʻa ʻoku manako aí mo e

-fili pe ko hai ʻOku kau ki ai.

Aʻu Mai ʻio, ke fakaʻitaʻi au.

 

ʻAa! ʻOfefine ʻAʻaku, ko e ʻofa ʻokú ne fua ʻakí ko e meʻa ia ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻa e ʻOfa moʻoni mei fakes.

Meʻa kehe kotoa pē ʻoku ifi tapaka. »



 

ʻOi! ʻE founga fefe ʻE fakamāuʻi leva ʻa e ngaahi meʻa ʻi he fōtunga ʻo e uite leleí ʻo hangē ko e mohuku mo e tenga kovi, ʻo taau pe ke li ki he afi. »

 

ʻI he pongipongi ní naʻe ʻikai ke hāʻele mai hoku Sīsū fakaʻofoʻofá.

Hili tatali fuoloa ki ai pea neongo he ʻikai ke toe lava ʻe hoku loto masiva ʻo toʻo ia, Naʻá ne hā mai ʻi hoku lotó peá ne pehē mai:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoua naʻá ke faingataʻaʻia koeʻuhí ʻoku ʻikai te ke sio mai kiate au: ʻOku ou ʻiate kimoutolu pea, ʻoku ou vakai ki māmani ʻiate koe."

 

Naʻe hoko atu pe ʻene hangē kiate au mei he taimi ki he taimi, ʻo ʻikai toe fakahā mai kiate au ha meʻa kehe.

 

Hili ʻi ha po taʻemanonga,

Naʻá ku ongoʻi fonu ʻi he ngaahi ʻahiʻahí mo e angahalá. ʻOi! ʻOtua! Ko hai ʻOku fakamamahiʻi koe ʻe he mamahi fakamamahiʻi.

 

naʻa ku fai meʻa kotoa pē naʻá ku lavá

ke ʻi heʻOtuá,

fakafisi au ki Hono Finangalo Māʻoniʻoní,

ki he ʻoange kiate ia ʻa e tuʻunga fakamamahi ko ʻeni koeʻuhi ko ʻene ʻofa kiate ia.

 

Naʻe ʻikai ke u ʻoatu Tokanga telia ʻa e filí

-fakahā ʻa e talatalakehe lahi taha kiate ia,

-ke ʻoua naʻa fakaʻitaʻi ia ke ne toe ʻahiʻahiʻi lahi ange au. Ka naʻe ʻikai ha ola lelei.

 

Naʻe ʻikai ke u loto toʻa ʻo ʻikai foki te u fie maʻu ʻa hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú. Naʻá ku pehē pē ʻe au fuʻu palakū mo mamahi.

 

Ka naʻá ne, maʻu ai pē ʻoku lelei ki he tokotaha faiangahala ko aú, pea ka ʻikai te ne kole kiate au,

naʻe haʻu ʻo hangē pē fakaʻofaʻia ʻiate au. Naʻá ne talamai:

 

"ʻOfefine ʻeku loto-toʻa. ʻOua naʻá ke manavasiʻi.

Naʻa ke ʻiloʻi nai ia ʻOku ʻi ai ha ngaahi vakapuna vakapuna ʻuli mo momoko ʻe niʻihi ʻoku malohi ange ʻi hono fakamaʻa ʻo e Ngaahi feituʻu iiki ange ʻi he afi? ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻa ia ʻoku ʻofa moʻoni ʻiate au."

 

ʻA ia ʻoku pehē, ʻOku pulia.

Naʻá ne liʻaki au fakalotolahiʻi kae vaivai ʻo hangē kuó u mofi aí.

 

Naʻá ku moʻui Ngaahi ʻaho lahi ʻo e loto mamahí mo e ongoʻi liʻenoá. Ko e lahi taha, kuo u mamata ai tuʻo ua hange ha ʻata!

ʻI he pongipongi ní Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻeku ʻi he māʻolunga ʻo ʻeku loto ʻitá, ka kuo mole ʻeku ʻamanaki ke toe feʻiloaki mo ia.

 

Hili maʻu ʻa e Feohiʻanga Māʻoniʻoní, hangē kiate au naʻe fie maʻu ʻe he tokotaha vetehia ʻOfa ke toe fakafoʻou ʻiate au ʻa e tutukí.

Ko ia, ki he ʻai ke u talangofua,

Ko e Tokotaha Monūʻiá Naʻe hā mai ʻa Sīsū kiate au ʻo vahevahe mai Hono mamahi.

 

ʻI he momeniti ko iá Naʻa ku sio kihe Faʻe Kuiniʻa ia, ʻI heʻene ʻave aú, naʻá ne ʻomi ke u fakafiemālieʻi ia. Hili ʻi heʻene vakai ki heʻene Faʻee, naʻe tali ʻe Sisu ʻa e kole pea hange kiate ia kiʻi appeased.

Pea ʻe toki hoko leva ʻa e Naʻe pehe mai ʻe kuini faʻe kiate au: "ʻoku ke fie haʻu ke purgatory mo fakafiemalieʻi ʻa e tuʻi mei he faingataʻaʻia fakalilifu ko ia ʻoku ne ʻiloʻi ai ia?"

(Mahalo Fakapoongi ʻa ʻUtato ti Savola ʻi Monisa ʻi he ʻaho 29 ʻo Siulai 1900).

Naʻá ku tali ange: "ʻEku faʻeé, hangē ko hoʻo fakaʻamú."

ʻI he taimi pē ko iá, Naʻa ne ʻave au ʻo ʻave au ki ha feituʻu naʻe atrocious fakamamahi ʻa ia naʻe Naʻe faingataʻaʻia mo mate ʻa e kakaí ʻi he taimi kotoa pē.

Naʻe Ko e tangata loto-mamahi ko ʻeni naʻe ʻalu mei he mamahi ʻe taha ki he mamahi ʻe taha.

Naʻe hange naʻe pau ke Mamahi ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi mate ʻo hange ko e mole ʻa e ngaahi laumalie ʻi heʻene foʻui.

Hili ʻeku maʻu Naʻá ne ongoʻi fiemālie ʻi he lahi ʻo e ngaahi fakamamahi ko ʻení.

 

Pea Toki Faitāpuekina Leva ʻa e Naʻe hiki hake au ʻe he taupoʻou mei he feituʻu ko ʻeni ʻo e faingataʻaʻia pea naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi hoku sino.

 

Ko ʻeku ʻi he hoku tuʻunga angamahení pea ʻikai ke u mamata ki hoku Sīsū fakaʻofoʻofá, naʻá ku matuʻaki faingataʻaʻia mo kiʻi hohaʻa.

Hili Naʻe fuoloa ʻene tatali, pea naʻe hoko mai ia.

ʻI heʻeku ʻiloʻi ko ia ʻoku Ne tafe ʻa e totó mei hono nimá, peá u kole ange ke mahua

ʻa e Taʻataʻa ʻo Hono Toʻukupu Toʻohemá koeʻuhi ko e kau angahala naʻe moʻua mate mo efakatuʻutāmaki he, pea

ʻa e Taʻataʻa ʻo ʻEne Totonu ke fakahoifua ki he ngaahi laumalie ʻi hepurgatory.

 

Fanongo kiate au Naʻe ueʻi fakalelei ia.

Naʻa ne totongi ʻa e hono Taʻataʻa ʻi ha feituʻu ʻe taha pea ʻi he feituʻu ʻe taha.

 

Hili Naʻá ne talamai:

"ʻOfefine Kuo pau ke ʻoua naʻa ʻi ai ha palopalema ʻi hoku lotó. Kapau ʻe hu mai ʻa e moveuveu ʻOku haʻu ia ʻi he laumālié ʻiate ia pē.

 

ʻOku fuesia ʻe he laumālié ʻiate ia pē ʻa e ngaahi meʻa lahi

-ʻa ia ʻoku ʻikai ʻo e ʻOtua mo

-ko hai ʻoku Fakatuʻutāmaki.

Fakaʻosi ʻaki ʻa e fakavaivaiʻi ia pea fakavaivaiʻi ʻa e ʻaloʻofa ʻiate iá."

 

Ko hai te ne lava lea ʻaki ʻa e mahino lelei kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻo Sisuu.

ʻAa! ʻEiki! ʻOmi kiate au ʻa e ʻaloʻofa ke fiefia ʻi hoʻo ngaahi akonaki maʻoniʻoni. Ka ʻikai, ʻe ʻE hoko hoʻomou ngaahi akonakí ko hoku fakamalaʻiaʻi.

 

Talu mei ai Naʻá ku talaange, Naʻe ʻikai pē ke haʻu ia:

"Ko ʻeku lelei Sīsū, ʻoua naʻá ke ʻai ke u tatali fuoloa pehē. ʻI he pongipongi ní ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ʻoku ou kumi koe kae ʻoua kuo u helaʻia. Haʻu vave, ʻaukai, pea ʻoua ʻe hohaʻa."

 

ʻI heʻeku mamata ki aí Naʻá ku hoko atu, Naʻe ʻikai pē ke haʻu ia:

"ʻOku hange ʻokú ke fie maʻu ke u helaʻia ʻi he tatali kiate koé, kae ʻoua kuó u ʻita. Ka ʻikai, he ʻikai ke ke haʻu koe!"

 

Hangē ko ʻeku leá Naʻá ne haʻu mo ha ngaahi meʻa laulaunoa kehe pē ʻo pehē mai:

"Te ke lava talamai e meʻa ʻokú ne pukepuke ʻa e fetohiʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e laumālié mo e ʻOtuá?"

ʻAki ha maama haʻu meiate ia, ne u tali ange: "Lotu".

 

Poupouʻi Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

 

« Ka ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻomi ʻa e ʻOtuá ki ha fetalanoaʻaki angamaheni mo e laumālié?"

Talu mei ai Naʻa ku ʻiloʻi pe ʻa e founga ke tali ʻaki, naʻe hu mai ha maama kiate au pea u pehe ange:

 

"Naʻe pehe ʻe ʻoku ngāue ʻa e lotu ʻoku ʻikai tohi leʻó ke kei fetohiʻaki pē mo e ʻOtuá pea, Ko e moʻoni, ʻoku hoko ʻa e fakalaulauloto ʻi loto ko ha tanumaki ki he tauhi ʻa e fetalanoaʻaki ʻi hevahaʻa ʻo e ʻOtua moe laumalie."

 

Fiemalie ʻo ʻeku tali, naʻa ku hoko atu:

"ʻOku ke fie maʻu Talamai ʻa e meʻa te ne lava ʻo maumauʻi ʻa e ʻita ʻo e ʻofa te ne lava tuʻu hake ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e laumālié?"

 

Talu mei ai Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, Naʻe ʻikai ke u tali ʻe au ha meʻa:

"ʻOfefine hoku, talangofua ki he mālohi pē ko ʻení

Koeʻuhi he Ko ia toko taha pē ʻokú ne fili ʻa e meʻa kotoa fekauʻaki mo e laumālié pea mo au.

 

ʻI he taimi ʻoku hoko ai kee pe naʻa mo e taimi ʻoku ʻita feʻunga ai ha taha ke mamahi, pea ʻOku kau mai e talangofuá, fakaleleiʻi e ngaahi meʻá mo fakafoki mai e melinó ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtua mo e laumalie."

Naʻe pehē: Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ ʻEiki! ʻOku faʻa hangē kiate au ʻoku ʻikai fie maʻu ia ʻe he talangofuá tokanga ki he ngaahi meʻá ni pea ʻoku fakamālohiʻi ʻa e fefine masivá ke nofoʻi ha tuʻunga ʻo efakakikihi."

 

Sīsū Naʻa ne hoko atu ʻo pehe: "kuo fuoloa hoʻo fai ʻeni koeʻuhi he ʻOku ne fie maʻu ke fiefia ʻi he ngaahi fekeʻikeʻi ko ʻeni ka ʻoku ne puleʻi leva ʻa e ʻOku hanga ʻe hono fatongiá ʻo fakafiemālieʻi ʻa e meʻa kotoa p

Ko ia ai ko etalangofuá fokotuʻu ʻa e melinó ʻi he vahaʻa ʻo e laumālié mo e ʻOtuá."

 

Hili ʻa e feohi fakaʻofoʻofa naʻe ʻave au ʻe Sīsū mei hoku sino, ʻo ne fakahaaʻi ʻene fuʻu faingataʻaʻia mo loto mamahi ʻaupito. Naʻá ku lotu kiate ia ke lilingi hifo ʻene loto ʻitá kiate au.

Naʻe ʻikai ke u maʻu ia fakafanongo, ka ʻi he hili ʻeku vilitaki lahi, naʻa ne huaʻi hifo ia ʻaki ʻa e fiefia. Pea hili ʻene lilingi ha niʻihi, naʻá ku pehē ange ki ai:

 

"Tangataʻeiki, ʻIkai ʻoku ke ongoʻi sai ange he taimi ni?

ʻIo Ka ko e meʻa kuó u lilingi hifo kiate kimoutolú ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku ou ʻOkú ne ʻomi hamamahi lahi.

 

Ko ha tasteless mo uesia ha meʻakai ʻoku ʻikai ke ne tuku au ke u malolo. " - Huaʻi hifo ha niʻihi ki ai ke ke lava ʻo ongoʻi fiemalie.

 

-ʻoku ʻikai ke u lava digest ia pea katakiʻi ia, ʻe anga fefe haʻo lava?

"ʻOku ou ʻiloʻi ko e ʻOku fuʻu tōtuʻa hoku vaivaí ka te mou ʻomi kiate au ha mālohi, ko ia, Te u lava ʻo pukepuke ia ʻiate au."

 

mahino

-meʻakai ko iá uesia ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi toʻonga taʻemaʻa mo e

-meʻakai ko iá tasteless, fehokotaki mo e ngaahi ngaue lelei ʻoku fakahoko ʻi he tokanga, ʻo ʻikai tokanga,

pea ko e fē ʻa e kae ʻikai ko ha taʻeoliʻia mo ha kavenga mafasia ki Hotau ʻEikí. Meimei fakaliliʻa ke tali kinautolu,

ʻIkai Lava ke kātakiʻi kinautolu, ka ʻokú ne fie maʻu ʻanuhia ʻa kinautolu mei homou ngutú.

 

Mahalo pe Ko e toko fiha nai ʻo au ʻoku fai!

Fakamālohiʻi ʻe he kiate au, tokoniʻi mai ha niʻihi ʻo e meʻakai ko ʻení.

 

Hangē ko ia naʻá ne faí ʻuhinga:

Loto ʻItá ʻoku maʻamaʻa ange ia ʻi he meʻakai ʻoku maʻu mei he fonua mo e ʻa e tokotaha kuo uesia.

Kapau naʻe ʻikai Naʻe tupu ia mei heʻeku ʻofa kiate iá, naʻe ʻikai ke u mei tali ia.

 

Hili ia

Ko e Tokotaha Monūʻiá Naʻe hili ʻe Sīsū hono nimá ki hoku kiá, ʻo mālōlō hono Naʻá ne ʻulu ki hoku umá, peá ne ngāue ʻo hangē pē haʻane mālōloó.

Lolotonga ʻene mohé Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi ha feituʻu naʻe lahi ai ʻa e ngaahi hala ʻoku Naʻa nau fetuiaki pea toe mamaʻo hifo, ʻa e vanu.

 

Manavasiʻi naʻa ʻI heʻeku to ki ai, ne u fafangu ia ke kole ʻene tokoni.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

"ʻOku ʻikai ke u Manavasiʻi, ko e hala ʻeni kuo pau ke fou ai e taha kotoa. Fie maʻu ha tokanga kakato.

 

Talu mei ai Ko e tokolahi taha ʻoku nau lue taʻetokanga, ko hono ʻuhinga ia

fuʻu tokolahi tō ʻa e kakaí ki he fuʻu luó pea

ʻa ia ʻoku tokosiʻi ʻa kinautolu ʻoku aʻu mai ki he taulanga ʻo e fakamoʻui." Pea ʻoku puli atu pea u ʻilo ʻoku ou ʻi hoku sino. FIʻI HE FI



 http://casimir.kuczaj.free.fr/Orange/tonga.html