Ko e Tohi ʻa Hēvaní

  http://casimir.kuczaj.free.fr/Orange/tonga.html

 Voliume 8

 

Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamaheni. Naʻe teʻeki ai ke haʻu ʻa sīsū ʻo monūʻia. Ko Au Fifili

-ko e ha ia ʻa e ngaue ʻoku fakahoifua taha ki he ʻEiki, pea

-fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa lahi ange ʻe lava ʻo fakalotolahiʻi ia ke haʻu:

Fakaʻiseʻisa ʻi he ngaahi angahala pe tukulolo ʻi he faʻa kataki.

Lolotonga Naʻá ku fiefia ʻi he ngaahi fakakaukau ko ʻení, pea naʻá ku haʻu taimi nounou pē peanaʻá ku Naʻá ne pehē:

 

"Ko ʻeku ʻofefine

Ko e Ngāue Lahi Angé sai pea ko e meʻa ʻoku ou saiʻia taha aí ko e

-liʻaki fakakātoa ʻi hoku Lotó,

-liʻaki ko ha ʻOku ngalo ʻi he laumālié ʻoku moʻui ia, ka ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí Finangalo Fakalangí.

 

Neongo e mamahí ki he ngaahi angahalá

ʻokufakamālōʻia,

ʻikai fakaʻauha ko e tokotaha tonu pē ia ʻa e tokotahá.

 

Ka naʻe liʻaki kakato ki Hoku Finangalo

-fakaʻauha e hoko pē ʻo

-tataki ia ki he toe maʻu ʻa e Tokotaha fakalangi.

 

Tukulolo ʻi hoku Lotó, ʻoku ʻomi ʻe he laumālié ha lāngilangi lahi ange kiate au koeʻuhi

-ʻokú ne foaki mai kiate au ko e meʻa pe te u lava ʻo kole ki he kakai pea

-fakaʻata au ke u ke hoko atu ʻiate au ʻa e meʻa naʻe haʻu meiate au.

 

ʻOku haʻu ʻa e laumālié ko ia, ke maʻu ʻa e meʻa pē taha kuo pau ke ne maʻú, ʻa ia ko e,

-ʻOtua

-ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku ʻAʻana ia.

 

Kae ʻOua Ke ʻafio kakato ʻi he finangalo ʻo e ʻOtuá,

-ʻa e laumālié maʻu ʻa e ʻOtuá.

Kapau te ke mavahe mei he hoku Loto, kumi

-ko hono tuʻunga kau ngāué

-mo e kotoa ʻo e ngaahi kovi ʻo e natula koví".

 

ʻOku ou Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē kuó u tuʻú, ʻikai lava ke hoko atu pe ʻi mui.

 

naʻa ku talaange Sīsū:

"Tangataʻeiki, ʻOku ʻikai ke u lava ʻo lea ʻaki e ongo ʻoku ou maʻú, ka ʻoku ʻikai ke ne fakamamahiʻi au. Ko au ʻa e fakaʻosi, tuʻu maʻu pe ki muʻa,

ʻo aʻu ki he ʻOku ou ʻi ho lotó, pea ʻoku ou sai maʻu pē.

Ko e fe pe ha feituʻu te u ʻi ai,

-Ho Finangalo ʻOkú ne māʻoniʻoni maʻu pē pea ʻoku ou angalelei maʻu pē."

 

ʻI he momeniti ko iá naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū kuo monūʻiá ʻofolofola mai kiate au:

"ʻOfefine ʻeku loto-toʻa!

ʻIkai Manavasiʻi kapau ʻokú ke ongoʻi fakalongolongo. Ka ke tokanga

-ke ʻave hoʻo kiʻi longo ʻi Hoku Finangalo,

-taʻe-ʻi ai tuku ia ʻi ha faʻahinga meʻa pē.

 

Mo au pē ʻOku ou toʻo ʻeku fanga kiʻi maloloo kiate ia, ka,

ʻi he ha kemoʻo e mata,

ʻoku ou fai ha meʻa lahi ange ʻo e meʻa kuo taʻu lahi ʻeku fai.

 

Vakai, ki he mamani, hange ʻoku ou kei

Koeʻuhi he Koeʻuhi ʻoku totonu ke tauteaʻi lahi au pea ʻoku ʻikai, ʻoku hange ʻoku ʻOku ʻikai ke u ngaue au.

Neongo ia, kapau ʻOku ou toʻo ʻa e vaʻakau ʻi hoku nima, te ke sio ki he meʻa ʻe hoko ki he taha kotoa ʻoku taʻofi ʻe he ngaahi meʻa ni

 

Kuo pau ke hoko ia ko e tatau mo koe: nofo maʻu pē ʻi hoku Lotó,

-kapau ʻokú ke sio ʻokú ke loto ke tuku, taʻofi pea fiefia ʻi Hoku Finangalo.

- kapau ʻokú ke sio ki ai ʻOku fie maʻu ʻe Hoku Lotó ke ke lue, pea ʻaʻeva ʻi Hono lotó

 

Ko ia te ke ʻaʻeva mo Au pea te ke maʻu ʻa e loto tatau. Nofo Maʻu maʻu ai pē ʻi he founga ʻo hoku Lotó,

-kapau ʻokú ke tuʻu maʻu pe ngaʻunu. Pea te ke sai maʻu pē.

 

Naʻa ku lau ʻo ha taha māʻoniʻoni

-ʻa ia ʻoku ʻi ai maʻu pe fakakaukau ki heʻene ngaahi angahala mo

-ko hai naʻá ne kole ke ʻoku fakameʻapangoʻia mo fakamolemoleʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. Ne u fakakaukau:

 

"ʻOku faikehekehe ʻiate au mo e tokotaha maʻoniʻoni ko ʻeni!

ʻoku ʻikai ke u teitei fakakaukau ʻOku ou fakakaukau maʻu pē ki heʻeku ngaahi angahalá mo e kāingalotu ko ʻení kiate ia. ʻOku Ko e moʻoni ʻoku ou hala. »

 

ʻI he momeniti ko iá Ne u ongoʻi e hū mai ʻa Sīsū ʻi hoku lotó. ʻI heʻene aʻu ki ha Naʻá ne pehē mai kiate au ʻi heʻene hā mai ʻa e māmá:

"Vale, ngali vale! ʻOku ʻikai ke ke fie maʻu ke mahino kiate koe?

Ko e fē taimi naʻá ne ʻomi ʻa e ngaahi angahala mo e taʻehaohaoa ʻo Hoku Lotó? ʻAʻaku ʻOku māʻoniʻoni maʻu pē ʻa e lotó pea ko e laumālie ʻoku nofo aí ʻoku Kuo ʻosi māʻoniʻoni.

 

Fiefia ʻi he hoku Loto, fafangaʻi ia mo fakakaukau ki he ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻOku ʻi ai, neongo naʻe hala ʻa e laumālie ko ʻení ʻi he kuohilí.

 

Koeʻuhi he ʻoku maʻu ia ʻi he fakaʻofoʻofa, māʻoniʻoni mo e lahi ʻo hoku ʻE

-fakangaloʻi ʻa e ugliness ʻo hono kuohili mo e

-ʻoku ke fakakaukau pe ʻi he lolotonga,

tuku kehe kapau tuku Hoku Lotó.

 

ʻI he meʻa ko ia

-koeʻuhí kuó ne toe foki ki hono tuʻá,

-ʻikai fakaʻohovale ʻa ia ʻoku ne manatuʻi ʻene ngaahi angahala mo ʻene ngaahi faihala.

 

Manatuʻi maʻu pē ko hai

-ʻi heʻeku ʻE

-ko e ngaahi ʻOku ʻikai lava ke hū ki ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻo e angahalá mo kita pē.

 

 

Kapau ko e laumālié ongoʻi, ʻuhinga

ko hai ʻoku ʻikai ke tuʻu maʻu mo tuʻu maʻu ʻiateau,

kae tuku ke ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú ke liʻaki au."

 

Hili ia, naʻa ku ʻi he hoku tuʻunga angamahení. Naʻá ku mamata taimi nounou kia Sīsū.

 

Ko Au ʻoku pehē:

 

"ʻOfefine ʻeku, moʻoni,

-neongo kapau ʻoku Fakatangaʻi

-ʻikai lava ʻoua naʻá ke fakatokangaʻi pehē.

 

Pea ʻe hoko mai Ko e momeniti ʻe aʻu ai pē ki he moʻoni kuo fakatangaʻí ko e ʻiloʻi mo ʻofaʻi.

ʻI he ngaahi taimi ko ʻení Loto-mamahi

-ko e meʻa kotoa pē ko e loi mo e kakaa, mo e

-koeʻuhí ʻOku pule ʻa e moʻoní, ʻoku fie maʻu ke taaʻi ʻa e tangatá pea fakaʻauha.

 

Konga ʻo e ʻe hoko mai ʻa e tauteá mei he kakai tangatá pē

ko hai Te nau fefakaʻauhaʻaki. ʻE haʻu meiate au mo ha ngaahi tautea kehe,

-tautautefito ki he ki Falanisē

feituʻu ʻe ʻi ai ʻa e tokolahi ʻo e kau pekia ʻe meimei fakapopulaʻi."

 

Ne u fakakaukau:

ʻOku anga fēfē ʻenau hoko ʻo kovi!

Ka ko e ʻEikí ʻOku ʻikai ke Ne valokiʻi pe fakatonutonu au." ʻI heʻeku fakakaukau pehee, Naʻá ku ongoʻi e hū mai ʻa Sīsū kiate aúpeá Ne folofola mai kiate au:

 

ʻE hoku ʻofefine, Hokohoko atu pē, laka atu ki muʻa! Kapau ʻoku angaʻofa, angaʻofa mo e ʻaloʻofa.

ʻOku nau toe Fakamaau totonú, kātakí mo e mālohí!

 

Kapau naʻá ku sio kiate koe

-maumaufono pe

-fakatukupaaʻi Ngaahi fehālaaki loto tauʻatāina hili e ngaahi ʻaloʻofa kotoa kuó u foaki atú, ʻoku totonu ke ke Ke tau pea ko e moʻoni, te u ikunaʻi koe.

 

Kapau ʻoku ʻikai ʻOku mahino kiate au hono ʻuhinga ʻiate au peé. Ko e meʻa tatau pē, kapau ʻOku ʻikai ke u faʻa talanoa maʻu pē mo koe,

-ʻoku ke ke lava ʻo fakalaulauloto ʻi ho ʻatamaí ki he ngaahi moʻoní pea naʻá ku akoʻi koe.

 

Fakahū Kau mo au ʻi ho loto.

Pea Te u ʻiate kimoutolu maʻu ai pē ke ngāue ʻiate kimoutolu. »

 

Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamaheni.

ʻoku ou ʻilo mei hoku sinó mo hoku Sīsū fakaʻofoʻofá.

Ko e Mamata fakakalauni ʻaki e ʻakau talatala, naʻa ku toʻo hono kalauni, pea u toʻo ia ʻaki hono ongo nima fakatouʻosi Naʻá ku hilifaki leva hoku ʻulú, ʻo lomiʻi mālohi.

ʻOi! Ko e ha Naʻá ku ongoʻi ʻa e mahuhu kiate au ʻa e ʻakau talatala!

Neongo ia, naʻa ku ʻOku ou ongoʻi fiefia ke mamahi ke fakasiʻisiʻi ʻa e mamahi ʻa Sīsuú.

 

Naʻá ku talaange:

"Ko ʻeku lelei Sīsū, talamai pe ʻoku kei toe ha taimi lōloa peá ke toki foaki mai ʻokú ke ʻave koe ki hēvani."

Naʻá ne tali ange, "Moʻoni, siʻisiʻi ʻaupito." Te u toe fakaongo atu:

"Ko hoʻo Mahalo ʻoku kei taʻu hongofulu pe uofulu ʻa e ʻsiʻisiʻiʻ. Kuo u ʻosi maʻu aʻu ki he taʻu ʻe fāngofulu m

taʻu ʻe ua."

 

Naʻa naʻá ne pehē:

"ʻOku ʻikai moʻoni.

ʻOku ʻikai ke mou taʻu Naʻa nau kamata kae ʻoua kuo kamata ke ke hoko ko ha taha naʻe ngaohikovia.

ʻAʻaku naʻe ui koe ʻe he angaʻofá.

Te ke lava ʻo lea ʻaki ia, Talu mei he momeniti ko ia mo e kamata ke ke moʻui. Ko e founga pe ia ʻoku ke Kuó u ui ke u moʻui ʻi he māmaní.

Ko ia ai, ʻi he taimi nounou pē, te u ui koe ke ke moʻui ʻi he Palataisi. »

 

ʻI he taimi ko ʻeni,

kōlomu ʻe ua naʻa nau haʻu mei he nima ʻo Sīsū kuo tāpuakiʻí, ʻa ia naʻá ne hoko ʻo taha.

Fakatoka Mālohi ʻaupito ʻa e ngaahi kōlomu ko ʻení ʻi hoku umá.

ʻi ha founga ke He ʻikai ke u lava ʻo mavahe mei lalo.

 

Ko e fē taimi naʻá ne foaki mai ai kiate aú ui kiate Ia,

-ʻoku ʻikai ha taha ʻe haʻu ke tuku hono tuʻa ʻi he ngaahi kolomu ko ʻeni pea

-kuo nau kei tuʻu pē ʻo tautau ʻi hono ongo nima.

ʻI he momeniti ko iá Naʻe haʻu ha fakapoongi fakalilifu ʻo e faʻahinga kotoa pe.

 

ʻoku ou maʻu mahino ʻokufakafofongaʻi ʻehe ngaahi kolomuko ʻeniʻa e Siasi mo emamani,

-ko hai haʻu mei he toʻukupu māʻoniʻoni taha ʻo Sīsuú pea

-ʻoku tauhi ʻi hono ngaahi kafo māʻoniʻoní.

 

Te nau hoko maʻu pe ʻi ai.

Ka

-kapau ko e leleí ʻOku ʻikai ʻilo ʻe Sīsū ʻa e feituʻu ke fokotuʻu ai kinautolú,

-Lahi ʻaupito ʻE vave haʻane helaʻia ʻi hono puke mai kinautolú. Tokanga ki he ngaahi faingataʻa fakalilifu ʻe hoko!

Ko kinautolu ʻeni ʻOku lahi fau e ngaahi faingataʻaʻia pea ʻoku ou tui ʻoku lelei ange ke ʻoua naʻa Talanoa.

 

Ko e ʻi he ʻI hoku tuʻunga angamahení, naʻe hāʻele nounou mai ʻa Sīsū, ʻo ʻikai haʻane fakakaukau ki he Naʻa ku pehe ange, "ʻEiki, naʻa ku ʻalu ke vete ʻaneafi. Kapau naʻa ku mate pea kuo Koeʻuhi ʻoku fakamolemoleʻi ʻe he vete hia ʻa e ngaahi angahala, naʻe ʻikai ke ke mei tataki au ʻi Hevani?"

 

Ko Au ʻoku pehē:

 

"ʻOfefine Ko e moʻoni ʻoku fakamolemoleʻi ʻe he vete hiá ʻa e ngaahi angahalá.

Neongo ia, naʻe Ko e founga malu mo malu taha ke hao ai mei purgatory ko e ʻofa. Kuo pau ke hoko ʻa e ʻofa ko e holi lahi taha ʻo e laumālié:

-ʻofa ʻi he Ngaahi Fakakaukaú

-ʻofa ʻi he lea

-ʻofa ʻi he ngaue.

Meʻa kotoa pē, Kuo pau ke takatakaiʻi ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he ʻofa!

Ko ia ʻofa ʻoku ʻikai fakatupu, ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻofa moʻoni e laumālié, ʻoku ne maʻu ha ʻofa.

 

Ko hono moʻoni, ko e ʻOku ʻikai fai ʻe purgatory ha meʻa ka

ki he fakafonu ʻaki ʻa e taʻeʻaonga ʻo e ʻofá ʻa e laumālié.

 

Pea ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi kuo fakafonu ʻa e ongoʻi taʻeʻahí, pea tukulolo ʻa e laumālié ki he Langí.

Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOku ʻikai ha kaunga ʻo e ongoʻi taʻelata pehee ʻi he laumalie ki he purgatory."

 

Naʻá ku ʻi hoku angamaheni ʻaki ʻa e taimi naʻe haʻele nounou mai ai ʻa Sisu kuo tapuakiʻi au pea u quoth:

Ko hoku ʻofefiné

Ko e fakaʻilonga moʻoní ke moʻui ha laumālie ʻi Hoku Lotó,

ko e meʻa ia ʻi he ʻOku nofo melino ʻa e tūkunga kotoa pē.

Ko Hoku Lotó ʻokú ne fuʻu haohaoa mo māʻoniʻoni

ʻa ia ʻoku ʻikai lava ʻoua naʻá ke fakatupu ha ʻata ʻo hono ueʻi holo ʻo e niʻihi kehé.

 

Kapau, ʻi he fakafepaki, fakamāʻoniʻoniʻi pe loto ʻitá,

-ko e laumālié ko e ongoʻi faingataʻaʻia,

ʻikai lava ke u pehē ʻoku fai ia ʻi hoku lotó.

 

Kapau ʻoku ke ongoʻi fakafisi pea, ʻi he taimi tatau, loto mamahi,

lava ke pehē ke u ʻi he malumalu ʻo hoku Lotó.

 

Ko e laumālie ʻoku mavahe mei Hoku Finangaló naʻá ne ongoʻi ʻa e ngaahi moveuveu ko ʻení,

ka ʻoku ʻikai ko e laumālié ʻa ia ʻoku ʻi hoku Lotó.

 

ʻI heʻene leá mo ha taha ʻo e Finangalo Fakalangí, naʻá ku pehē kapau ʻoku ʻi ai ha ko e tokotahá ʻoku ʻi he finangalo faka-ʻOtuá pea ongoʻi moʻoni, Kuo pau ke ne tauhi ʻene melinó.

Toe Lahi Ange tomui, lolotonga ʻeku ʻi hoku tuʻunga angamaheni, naʻe fakatonutonu au ʻe Sisu ʻO Pehē:

 

Ko hoku ʻofefiné

nofo ʻo lahi tokanga ʻi he taimi ʻokú ke lea ai ʻo kau ki Hoku Lotó.

Koeʻuhi he ʻoku fiefia ʻa hoku Lotó pea ʻokú ne faʻu hotau fiefia tatau.

 

Ko e finangalo ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku fuʻu fakaʻofa ʻaupito ʻa e tangata

-kapau ʻe lava fakahū hotau Lotó,

ʻe fakaʻauha ʻetau fiefia pea te ne fakafepakiʻi kitautolu.

 

Pe ko e momoa, pe ngaahi ʻahiʻahi, pe ngaahi fehalaaki, pe ʻE lava ke nofo fakataha ʻa e fetoʻaki, pe momoko mo hoku ʻE.

Koeʻuhí he ʻoku Mama pea ʻoku ʻi ai ʻa e flavors kotoa pe.

 

Ko e Ko e finangalo ʻo e tangatá ko ha kiʻi tulutā siʻisiʻi pē ʻo e fakapoʻuli fonu ʻi he ngaahi meʻa palaku.

 

Ko ia kapau ʻoku ʻi ai ha laumālie ʻi Hoku Lotó, ko ʻene ʻi ai pē fakahu, ʻi heʻene fetuʻutaki pe ʻaʻana,

-ʻene kiʻi taʻahine kuo veteki ʻe heʻeku Māmá ʻa e tulutā ʻo e fakapoʻulí koeʻuhí ke nofoʻia ia ʻe he Māmá ni.

 

Ko e vela ʻa e Naʻe veteki ʻe hoku loto ʻa ʻene coldness mo e aridity. Ko e Kuo toʻo atu ʻe hoku ifo fakalangi ʻa hono anga taʻe-hano-tatau.

Pea mo ʻeku Naʻe fakatauʻatāinaʻi ia ʻe he fiefiá mei heʻene mamahí.

 

ʻI heʻeku ʻi hoku tuʻunga angamaheni, naʻa ku ʻi tuʻa ʻi hoku sino ʻi ha siasi,

pea naʻá ku fakakaukau ki he vakai ki ha fefine fakaʻofoʻofa moʻoni ʻoku fonu hono loto ʻi he huʻakau naʻe hangē naʻe mei pā.

ʻI hono ui au, ʻoku Naʻe pehē mai ʻe ha fefine kiate au:

ʻE hoku ʻofefine, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he meʻa ni ʻa e tuʻunga ʻo e Siasi.

Ko ia pē fonu ʻi he loto ʻita, pea ʻikai ngata ai, ʻoku ʻamanaki ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻita mei tuʻa.

ʻOkú ke faingataʻaʻia ʻi ha ʻOku ʻi ai ha konga koeʻuhí ko e holoa ʻa e ʻita ko ʻení. »

Naʻe pehē ai, Naʻa ne fakaava hono loto pea ne faʻu ha vaasi ʻaki hono ongo nima, ʻo fakafonu kinautolu. ʻo e huʻakau naʻa ne ʻomai ke u inu.

Naʻe ʻita ʻaupito pea fakatupu haʻaku faingataʻaʻia lahi ʻo ʻikai ai ke u ʻilo Founga hono lea ʻakí.

 

ʻI he meʻa ko ia momeniti, ne u sio ki ha kakai ʻoku nau kau ʻi ha angatuʻu, hu ki he ngaahi falelotú, toʻo e ʻōlitá, tutu ia, feinga ke tāmateʻi e kau taulaʻeikí,

maumauʻi ʻo e ngaahi maka fakamanatu mo ngaohi ha ngaahi fakatupukovi mo e ngaohikovia kehe ʻe lauiafe.

Lolotonga ʻenau ngāué ʻeni, naʻe toe ʻomi ai ʻe he ʻEiki ha ngaahi tautea lahi ange mei he Langi. Tokolahi Naʻe tamateʻi kinautolu.

Naʻe ongo ʻo hange ha Valokiʻi fakalūkufua ʻo e

Ko e Siasí, ko e puleʻanga pea ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí. Naʻá ku ilifia.

 

Naʻa ku foki ki he naʻá ku tuʻu mo hoku sinó ʻi he ʻao ʻo ʻetau Faʻē Kuiní fakataha mo ha kāingalotu kehe.

Naʻa nau lotu Sisu Kalaisi ke ne ʻai ke u mamahi.

Sīsū Naʻe hange naʻe ʻikai ke ne tokanga kiate kinaua, ka naʻa na vilitaki pe.

 

Taʻeoliʻia naʻe tāpuakiʻi ʻa Sīsū ʻo pehē: "ʻOua naʻá ke fakahohaʻasi au, pe ko ha to Te u ʻalu mo ia!"

 

Hange kiate au ke Hili haʻane kiʻi faingataʻaʻia siʻisiʻi.

 

Te u lava ke lea ʻaki ia, Ko hono fakakatoa, ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuo hili, ʻi heʻeku ʻi hoku tuʻunga angamaheni Siteiti, kuo u mamata pe ki he ngaahi angatuʻu mo e ngaahi tautea.

 

Ko e Tokotaha Monūʻiá Naʻe meimei fakalongolongo maʻu pē ʻa Sīsū, pea naʻá ku faʻa pehē loto pē. ʻa e ngaahi meʻa hange ko e:

"ʻOfefine ʻE hoku, ʻoua naʻa ke fai ha fakamamahi kiate au. Ka ʻikai te u ʻai ke ke mavahe mei heni siteiti."

 

Ko ia kuo u maʻu Ne u tali ange: "Ko ʻeku moʻui mo e kotoa ʻo ʻeku moʻui, kapau ʻoku ke fie tauʻataina ke fai Ko e ha pe ha meʻa ʻoku ke fie maʻu, ʻave au mo koe.

Te ke lava ʻo Fai e meʻa ʻokú ke fie maʻú."

 

ʻI he ngaahi ngaahi ʻaho, ʻoku fie maʻu ha faʻa kataki lahi ke fehangahangai mo e Sisu Kuo Tapuekina.

 

Lolotonga ʻeku ʻi he ʻI hoku tuʻunga angamaheni, naʻe haʻele mai ʻa Sisu ʻi ha kiʻi taimi nounou peau Naʻá ne pehē:

 

"Ko ʻeku ʻofefine

koeʻuhi ke ʻOfa ke maʻu taʻe totongi ʻe heʻeku ʻaloʻofá ʻa e laumālié,

-kuo pau ke ʻi he māmaní

-hangē ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha kapau pē ko e ʻOtuá pea mo ia pē.

 

Koeʻuhi he ha toe fakakaukau pe meʻa ʻoku tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo e laumālié mo e ʻOtuá, ʻo fakaʻehiʻehi mei he

- ʻaloʻofa ʻa hu ki he laumalie pea

-laumālie ʻo e maʻu ʻa e ʻaloʻofá." Naʻá ne talamai kiate au ʻi ha ʻaho ʻe taha:

"ʻOfefine ʻaʻaku, ko e meʻa ʻoku ne fakafoʻou taha ʻeku holi ko e ʻikai ha loto fakapapau.

ʻAa! ʻOku vete feʻunga mei he

ʻikai ki he ʻikai ke nau tauhi ʻenau ngaahi tukupaa ʻiate kinautolu pee,

ka pea kiate au foki.

 

Pea ʻoku ʻiate Au pe ʻoku haʻu ki he faʻahinga loto-foʻi mo taʻehoungaʻia pehee, ʻio kapau ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku ou faingataʻaʻia lahi ʻi he meʻá ni.

 

ʻE ʻi ai pe taimi vahaʻataimi, ʻoku nau talaʻofa pea,

ʻa e momeniti hokó, naʻa nau tuʻusi ʻenau palōmesí."

 

ʻOku ou moʻui ʻi ha ngaahi ʻaho ʻita lahi ʻaupito ʻi he hokohoko hono fakamasivaʻi hoku Sīsuú.

Ko e lahi tahá, ʻio ngaahi meʻaʻofa ko ha ʻata pe ʻuhila pea meimei ke fakamanamanaʻi maʻu pe ʻa tautea.

 

ʻE ʻOtua, ʻa ia tevolo! Hangē ʻoku luluʻi ʻa e māmaní. Ko e tokotaha kotoa pe ʻoku ʻi he ʻulungāanga ʻo e angatuʻú mo e fetāmateʻakí.

Ko e ʻEikí Hangē ʻokú Ne toʻo ʻene ʻaloʻofá pea hoko ʻa e tangatá ʻo hangē ko e fanga monumanú Kakaha.

ʻe sai ange ke u fai Fakalongolongo koeʻuhi ko e talanoa ki he ngaahi meʻa ni exacerbates fuʻu lahi ʻeku laumalie masiva ʻoku fonu ʻaupito ʻi he loto ʻita.

 

ʻI he pongipongi ní Naʻá ne haʻu taimi nounou mai ʻotalamai:

 

"Kotoa ʻOku haohaoa ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá, pea ko honau haohaoá ʻoku ʻIloʻi.

-ʻenau roundness pe, kaekehe pe,

-ki honau langa.

Ko ia ai, ʻoku ʻikai ʻoku maʻu ʻa e ngaahi maká ʻi Selusalema fakalangi.

-ʻa ia ʻoku ʻikai takatakai pe tapafa.ʻ

 

naʻe ʻikai ke u femahinoʻaki Naʻe ʻikai ha meʻa kae ʻoua kuo u sio ki he langi, ka naʻa ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻe au ʻ ʻOku ʻi ai ha fotunga takatakai ʻo e ngaahi fetuʻu, ʻoku ʻi ai ha fotunga takatakai ʻo e laʻaa mo e mahina.

Naʻa mo e māmaní ʻOku takatakai.

Neongo ia, ʻoku ʻikai Naʻe lava ke mahino kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻá ni kotoa.

 

Sīsū tanaki atu:

 

"Naʻe pehe ʻe ʻoku tatau ʻa e roundness ʻi hono ngaahi konga kotoa. Ko e ʻI he founga tatau pē, mo e laumālié, ke haohaoa,

kuo pau ke hoko ko e tatau ʻi he tūkunga kotoa pē,

- ʻi he tuʻumālié pe faingataʻá,

- ʻi he melie pe loto ʻitá.

 

Kuo pau ke ʻo tatau ʻi he meʻa kotoa pe, koeʻuhi ke hange ha meʻa fuopotopoto. Ka ʻikai kapau ʻoku ʻikai tatau ʻa e laumālié mo ia ʻi he meʻa kotoa pē,

-he ʻikai lava ke hu, fakaʻofoʻofa mo angalelei, ki Selusalema Hevani,

-he ʻikai lava ke teuteuʻi ʻo hangē ha fetuʻú ko e fonua tupuʻanga ʻo e kakai monūʻiá.

 

Ko ia Ko e lahi ange e tatau ʻa e laumālié ʻi he meʻa kotoa pē, ko e lahi ange ia ʻomi kitautolu ke tau ofi ange ki he haohaoa fakalangi."

 

Naʻá ku ʻi hoku ko e angamahení naʻe ʻikai ke hāʻele mai ʻa Sīsū mo e monūʻiá.

 

Naʻa ku loto mamahi

-mei hono mamaʻo mo e

-mei he fakakaukau

ko ʻeku ʻikai toe lava ke hoko ʻa e tuʻunga ʻo e taha ʻoku ngaohikovia ko e finangalo ki he ʻOtua.

 

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ke fakatokakovi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, moʻui taau pē ke toʻo ʻi he ilifia.

Lolotonga ʻeku fakakaukau Ko ia, fakafokifā pē kuó ne haʻu ʻofoaki mai ʻoku pehē:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻa ia ʻokú ne fili iá, ʻio ʻi ha kihiʻi taimi siʻi,

- fakafisingaʻi e ʻaloʻofa

-ʻoku mapuleʻi ia mo

-ngaohi hono ʻOtuá popula."

 

Peanaʻa ne tanaki atu:

"Naʻe pehe ʻe ʻOku Ngaohi Kitautolu ʻe he Finangalo ʻo e ʻOtuáke Tau Maʻu ʻa e ʻOtua.

 

Ko e talangofuáko e Ko e kīke fakaava aí ʻa e matapaa pea toʻo ʻa e koloa ko ia." Naʻá ne puli atu leva.

 

Hoko atu ʻi he Naʻá ku pehē loto pē ki he tuʻunga ʻo ʻeku fakamasivaʻí, pea ʻi he siʻisiʻi ʻeku mamahí:

"ʻIkai ngata pe ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻa Sīsū, ka ʻoku kau ai mo e tāpuaki ʻo e faingataʻaʻiá.

ʻE ʻOtua, ʻoku ke fie maʻu tukulolo ki he afi mo e heletaá pea ala ki he meʻa ʻe ua ʻoku ʻi hoku ʻofa taha mo faʻu ʻeku moʻui moʻoni:

Sīsū pea mo e kolosí.

 

Kapau, maʻa Sīsū, ʻOku ou fakalielia koeʻuhí ko ʻeku taʻehoungaʻiá, ʻoku ʻikai ke Ne Haʻu.

Ka ko koe, ʻE Kolosi, Ko e hā kuó u fai kiate koe ke tuku ai au ke u fuʻu fakapotopoto pehē? ʻAa! ʻIkai Naʻá ku tali lelei maʻu pē koe ʻi hoʻo haʻú?

naʻe ʻikai ke u maʻu koe Hoko maʻu pē ko ha hoa faivelenga?

 

ʻAa! ʻoku ou manatuʻi pea naʻá ku fuʻu ʻofa lahi ʻiate koe pea naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi e founga ke u moʻui ai taʻe kau ai ʻa kimoutolú, pea pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fie maʻu ange koe kia Sīsū. ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ou Naʻá ke fakapapauʻi he ʻikai ke u toe lava ʻo moʻui taʻe te ke kau ai.

 

Ko ia pē naʻá ke liʻaki au! Ko e moʻoni naʻá ke fai lelei ʻaupito kiate au: naʻá ke ʻa e hala, matapaa, loki, fakapulipuli pea mo e maama ʻa ia te u lava kumi ʻaSisu.

Ko hono ʻuhinga ia ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. Pea ko ʻeni kuo ʻosi kotoa ia kiate au!" Lolotonga ʻeku fakakaukau pehee, naʻe haʻu ʻaSisu naʻe monuʻia taimi nounou peane pehe mai kiate au:

"ʻOfefine Ko hoku kolosí ko ha konga ia ʻo e moʻuí.

Ko kinautolu pē ʻoku ʻikai ʻOku ʻofa ʻi heʻene moʻui ʻaʻaná, ʻoku ʻikai ʻofa ʻi he kolosí. Koeʻuhí he ʻoku naʻá ku toki fakahoko pē ʻa e ʻOtuá ʻi he kolosí ʻi he faʻahinga ʻo e tangata kuo hee.

Ko e kolosí pē ʻoku kei hokohoko atu ai pē ʻa e Huhuʻí ʻi he māmaní,

fakahoko ki he ʻOtua ʻa ianaʻa ne maʻu.

 

Pea kapau ki ha taha ʻOku ʻikai ke ne saiʻia ai, ʻoku ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi ha meʻa.

-ngaahi ʻulungāanga leleí,

-ki he haohaoá

- ki he ʻofa ʻa ʻOtua mo e

- ki he moʻuí moʻoni.

 

Fakakaukau ange ki ha tangata koloaʻia

-ko hai naʻe molé ʻene koloa mo

-ʻa ia ʻoku tau tokonaki ki aí Ko e founga ke maʻu ai ia pea toe lahi ange.

 

Ko e ha hono lahi ʻo e ʻikai ke Te nau saiʻia nai ai ʻi he founga ko ʻení?

He ʻikai fakamoleki ʻoku ʻuhinga ʻene moʻuí ʻi he meʻá ni ke toe maʻu ʻene moʻuí ʻi hono ngaahi koloa? ʻOku pehē pē mo e kolosi.

 

Ko e tangatá ʻoku naʻe fakaʻau ʻo masiva ʻaupito. Ko e kolosí ko e ngaahi founga ia

ʻikai ki he Seivi

-masiva

-ka ki he fakakoloaʻi ʻaki ia ʻa e koloa kotoa pē.

Ko e Ko e kolosí ko e monūʻia ia ʻo e laumālié".

 

Pea ʻoku pulia

Pea naʻa ku kei lahi ange ʻeku fakakaukau ʻita ki he meʻa ne mole meiate aú.

 

Hili fakamoleki ha ngaahi ʻaho lahi ʻi he ongoʻi liʻekina mo e loʻimata, ʻoku Fāifai pea aʻu mai ki he pongipongí ni. Naʻá ne talamai:

. Ko e Ko ʻeku dit:

Naʻá ne pehē ange, " ʻAa! Siʻeku tama, ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ha meʻa ʻe hoko ʻi he ʻi he taʻu kahaʻu. ʻOi! ʻE lahi ha ngaahi meʻa ʻe hoko! Sio ki ha meʻa!"

 

ʻI he momeniti ko iá Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi tuʻa ʻi hoku sinó ʻi he feohi mo Sīsuú.

 

Kuo tau mamata holofa tapafa, ngaahi kolo naʻe vela ʻaupito, ngaahi feituʻu ne tafea pea naʻe mole mei ai ʻa e meʻa kotoa pē.

Ngaahi feituʻu kehé Naʻa nau tofanga ʻi ha ngaahi mofuike lahi pea lahi mo e mate.

ʻI he ngaahi feituʻu kehe naʻe ʻi ai ngaahi tau, ko hanau niʻihi naʻe fuʻu fitaʻa ʻaupito pea ʻikai ke nau ʻE lava

tuʻu ho vaʻe ʻo ʻikai tuʻu ʻi he toto ʻo e tangatá.

Ko hai te ne lava tala ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi kotoa pe naʻe lava ke tau mamata ki ai!

 

Pea ʻi heʻeku Naʻe folofola mai ʻaSīsū lelei kiate au:

"Kuo ke visa? ʻAa! ʻEku tama, loto-toʻa mo faʻa kataki ʻi he tuʻunga ʻoku ke ʻi ai kumi, he lolotonga ʻene fie lilingi hifo ʻa e meʻa moʻui,

ʻa e ʻoku fakafiemālieʻi ʻa e fakamaau totonú ʻi heʻene lilingi hifo kiatekoe,

pea mo ʻOku hanga ʻe he ongoʻi taʻeʻaonga ʻo hoʻo ngaahi mamahí ʻo fakafonu e taʻeʻaa ʻo e ʻenaufaingataʻaʻia.

 

ʻOku tau fakahū fokotuʻu ʻa e fakamaau totonú!

Ko e meʻa ia fie maʻu, koeʻuhí he ʻoku fuʻu loto-toʻa ʻa e fanga manú. Ko ia ʻE ngata ʻa e meʻa kotoa pe pea te u ʻiate koe ʻo hange ko ia kimuʻa."

 

ʻI heʻeku ʻi hoku Tuʻunga angamaheni, ne u ʻilo ʻoku ou mavahe mei hoku sino. Pea naʻa ku mamata ʻOku kaka ʻa e valevale ko Sisuu ʻi hoku mohenga.

Naʻe ongo ia ki he hoku sinó ʻaki hoku nimá pea aʻu ʻo ʻakahi au ʻe ha ongo meʻa taimi. Hili ʻene ta lelei au pea tuʻu mai kiate au, naʻa ne pulia.

 

ʻoku ou maʻu fakakakai hoku sinó, ka naʻe ʻikai mahino kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi Huhu. Ka naʻá ku fiefia, koeʻuhí he naʻá ku fuʻu ofi kia Sisu lolotonga ʻeku Taá.

 

Neongo kotoa kulokula, naʻa ku toe ʻohovale ʻi he Sisu monuʻia, ʻa ia,

-toʻo ia mei he ʻulu ʻa e kalauni talatala,

Naʻá ku sio fakamamaʻu ki ai ʻi hoku ʻulú mo e mālohi pehē naʻe mahuhu ai ʻa e ʻakau talatala talatala kiate au. Pea ʻo fokotuʻu au ʻiate au, ʻo hange ʻoku ou lava ʻo laka atu ki muʻa, ʻoku ou ʻoku pehē:

 

"ʻOfefine ʻeku, ʻoku ke fefe hake?"

Hoko atu Tau toe hoko atu ʻi hono tauteaʻi ʻo e māmaní!"

 

ʻoku ou ilifia heʻeku sio ʻoku ne fakatahaʻi hoku loto mo ʻa ia koeʻuhi ke tau lava ʻo hoko atu ʻa e valoki ʻi hotau lotolotonga ua.

 

Kuo tanaki atu: "ko e meʻa ʻoku ou talaatu, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke Fakangaloʻi. Manatuʻi naʻá ku fakahā ia kiate koe ʻi ha taimi kimuʻa

-ngaahi tauteá ʻi ai pea

-kinautolu ʻoku Naʻe ʻamanaki ke u ʻave.

 

ʻOkú ke ʻo fakahā ʻa kimoutolu ki Heʻeku Fakamaau Totonú,

-naʻa ke kole fuʻu faingataʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki haʻo foaki atu ke ke faingataʻaʻia Ha faʻahinga meʻa

-ʻoku ke Naʻe tali pē he ʻikai te u valokiʻi ʻa e toko hongofulú, ka te u valokiʻi koeʻuhí ko e nima.

Ko hono ʻuhinga ia Ne u taaʻi koe he pongipongi ni,

koeʻuhi ke Te ke lava ʻo foaki kiate koe ʻa e meʻa ʻoku ke fakaʻamu ki ai: ʻoku ʻikai ke ke fai ʻa e hongofulu, ka ʻoku ke Te u fai ʻe au ʻa e nima."

 

Kuo tanaki atu:

"ʻOfefine ʻOku hanga ʻe he ʻofá ʻo hiki hake ʻa e laumālié mo fokotuʻu ia ʻi he maʻu kotoa ʻeku koloá.

 

Ko e ʻofa moʻoní ʻOku ʻikai fakangofua ai ha ngaahi fakangatangata, neongo ʻoku maʻulalo ange ha taha ʻiate kinaua.

 

Ko e meʻa ko ia ʻOku ʻAʻaku ia: Ko e Lea ʻa ha Ongo Meʻa ʻe Toko Ua ʻOkú Na Feʻofaʻaki moʻoni. Koeʻuhí he ʻoku liliu ʻa e ʻofa moʻoní.

 

Ko ia ai, naʻe hanga ʻe he ʻOku hanga ʻe he fakaʻofoʻofa ʻo ha taha ʻo ʻai ke pulia ʻa e ugliness ʻo e tokotaha ko ee pea ʻai ke hoko ia fakaʻofoʻofa.

-kapau ʻoku masiva ʻa e taha, ʻoku ou ngaohi ia ke koloaʻia,

-kapau ʻoku taʻeʻilo, ʻoku ou ako ia,

-kapau ʻoku Fakalielia, ʻoku ou ʻai ia ke fakaʻeiʻeiki.

 

Toko ua ʻoku ʻoku mo feʻofaʻaki

-ʻi heʻenau tā e mafú

-ʻi heʻenau Manava

-ʻi heʻenau ʻe.

 

Kapau ʻoku ʻi ai ha niʻihi kehe tā hono mafú pe mānavá ke hū ki ai, ʻoku nau ongoʻi kuo taulōfuʻu, kafo pea puke.

 

Ko e moʻoní Ko e ʻofá ko e moʻui lelei mo e māʻoniʻoni.

Mo koe manava ʻaki ʻa e ʻea kuo tatakí, ʻa ia ko e ʻofá. Ka ʻokuʻi he ʻOku lahi ange ʻa e feilaulau ko ia ko e ʻofa tautautefito ki he

- faifakamaʻoniʻoniʻi, fakamālohia, fakapapauʻi mo fakalalahi.

 

Ko e ʻofá ko e ʻa e ulo mo e feilaulau ʻaki ʻa e fefie ʻoku ne tafunaki ia.

Kapau ʻoku ʻi ai ʻOku toe lahi ange ʻa e papa, ʻoku maʻolunga ange ʻa e afi pea tupulaki mo e afi.

 

Ko e ha ia Ko e feilaulaú?

Ko e meʻa pe ia ʻaʻau ʻIkai ʻAsi

-ʻi he ʻofa mo e

- ʻi he ʻo e taha ʻoku ke ʻofa ai.

 

Toe lahi ange ai ʻOku tau fakamāʻoniʻoniʻí, ko e lahi ange ia ʻetau fakaʻauha ʻa kitautolu ʻi heʻetau ʻi he tuʻunga ʻo e tokotahá ʻofeina

-mole ʻa e hoko pē ʻo

-maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e fakaʻeiʻeiki kotoa ʻo e Tokotaha fakalangi.

 

Fakatokangaʻi ange Ko e meʻa ʻeni ʻoku hoko ʻi he mamani fakanatula, neongo ʻi ha taʻehaohaoa.

Ko hai ia Ko ia ʻokú ne maʻu e hingoá, fakaʻeiʻeikí, loto toʻá? Ko e sotia ʻoku

-feilaulauʻi pē ʻe ia,

-Haʻu kau ʻi he taú mo e

-fakahū ʻi he fakatuʻutamaki ʻene moʻui koeʻuhi ko e tuʻi,

pe ko e ha ʻOku ne ʻi hono ongo nima ʻi hono vakavaka?

 

Ko e moʻoni naʻe ʻuluaki. Ko e meʻa tatau pē ki he tamaioʻeikí. Ko hai te ne lava ʻo ʻamanaki lelei ke tangutu ʻi he tēpile ʻa honau ʻeikí?

 

Ko e Tamaioʻeiki faivelenga

-ko hai ʻokú ne ʻiloʻí feilaulau, fakamoleki ʻene moʻuí, pea

-Ko hai ia fonu ʻi he ʻofa ki hono ʻeiki, pe ko e tamaioʻeiki ʻoku,

-ʻI he Fakahoko hono fatongiá, fakaʻehiʻehi mei hono feilaulauʻi iá ʻi he taimi ʻe lava aí?

 

Ko e moʻoni naʻe ʻuluaki. Ko e tuʻunga ʻeni ʻo e

-ko e foha mo ʻene tamai,

-kaungāmeʻa mo e hono kaungāmeʻá, mo e alā meʻa pehē.

 

ʻOfa fakaʻeiʻeikiʻi mo fakatahaʻi. ʻOkú Ne taha pē.

Ko e ko e feilaulaú ko e fefieia ʻoku ʻOkú ne ʻai ke tupulaki ʻa e afi ʻo e ʻofá. Talangofuá, Ka, ʻota kotoa ʻeni."

 

ʻI he pongipongi ní ʻi hoku tuʻunga angamaheni, naʻa ku ongoʻi e hiki mai ʻa Sisuu ʻi loto ʻiate au.

Tauhi ke talamai:

"Ta o Hoko atu."

Ongoʻi Naʻe kamata ke u puputuʻu heni pea u pehe ange:

ʻEiki, ko e hā hono ʻuhingá ʻOkú ke pehē, "Tau hoko atu"? Ka ke pehē ange, "Te u ʻalu. ʻo laka atu ʻaki ʻa e ngaahi tautea."

ʻOku hohaʻa fekauʻaki mo e kau hoku lotó ʻi he ʻeni."

 

Kuo hoko atu:

"ʻOfefine hoku lotó, ʻoku taha pē ʻa hoku lotó mo homou lotó, pea kapau te u pehē: ʻTau laka atu muʻa mo e tauteá,ʻ

ʻoku ʻikai ke u lea ʻaki ʻa e Ko e meʻa tatau pe mo e lelei ʻoku ou fai ki he kakai, ʻa ia ʻoku mahulu hake ia ʻi he! ʻo e Hono ʻikai lahi! -Ngaahi tautea?

ʻIkai ngata ai, ʻoku ʻikai ʻOkú ke ʻiate au?

ʻi he ngaahi Valokiʻi ke ʻoua naʻa ku ʻave?

 

Ko kinautolu ʻoku faaitaha mo au ʻi he leleí

-ʻikai totonu ke Ke ʻi he mortification foki? Kuo pau ke ʻoua naʻá mo ngāue ʻi hoku vahaʻá mo ʻoku ʻi ai ʻa e mavahevahe.

 

Ko e meʻa noa pē koe ko ha kiʻi muka mohuku

- ʻa ia ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá Naʻá ne loto ke foaki ha ʻulungāanga lelei fakaʻofoʻofa.

Ko hai ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ʻoku molomoloki ia ʻe he angamaʻa ʻoku ʻi he kiʻi muka musie ko ʻeni mo ʻOku ʻikai ke ne sio ki ai.

 

Ko ia kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻiló

-ko e meʻaʻofa ʻoku ou maʻú ʻai kiate koe pea

-angamaʻá ʻo ʻoatu ʻi hoku kiʻi muka musie, ʻoku ʻikai ngata pe heʻene manga mai kiate koe,

ka ʻoku ʻikai mahino kiate au

-ko e ha hono lahi ʻo ʻeku ʻOku ou saiʻia ke fakamahuʻingaʻi ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki tahá."

 

Hili ia Naʻe hangē naʻá ne mapelu mai hono ʻulú kiate au.

Ne u pehē ange, "ʻOi! Kataki ʻo tuku ke u ongoʻi hoʻo ʻakau talatala."

 

Naʻá ne tali ange: "ʻOkú ke loto ke u taaʻi koe?" Pea u tali ange ki ai: "ʻIo!"

 

ʻI he momeniti ko iá Naʻá ne puke ʻi hono nimá ha vaʻakau mo ha ngaahi fireballs, pea ʻi heʻene mamata ki he afí, Naʻe pehē:

"Tangataʻeiki, ʻOku ou manavasiʻi naʻa vela, taaʻi au ʻaki hoku vaʻakau." Kuo hoko atu: "ʻOku ʻikai te ke loto ke taaʻi koe, te u ʻalu!"

ʻOku pehē pē pulia ʻo ʻikai tuku mai haku taimi ke kole ange ke ne tauʻi au ʻi hono Saiʻia ai. ʻOi! Ne u puputuʻu mo loto-mamahi!

Ka ko ia, ʻoku Te ne fakamolemoleʻi au ʻi he fuʻu lelei maʻu peé.

 

Ko ʻeku ʻi he hoku tuʻunga angamaheni, naʻe haʻele nounou mai ʻa Sisu ʻo tapuakiʻi, pea, ʻI heʻeku sio ki aí, naʻá ku pehē ange ki ai: "ʻA ʻeku moʻui fakaʻofoʻofá, mo e founga kuó u aʻusia aí Kovi!

ʻoku ou ongoʻi hange ʻikai ke u toe ongoʻi ha meʻa, ʻoku ʻikai ke u toe ongoʻi ha meʻa, kuo maha e meʻa kotoa ʻiate au. ʻOku ʻikai ke u ongoʻi ha meʻa ka ko ha sipela pe ʻiate au

pea, ʻi he meʻá ni Enchantment, ʻoku ou tatali ke ke fakafonu au.

Ka ʻoku ou tatali taʻeʻaonga. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ou ongoʻi maʻu pē ʻo hangē kuó u foki ki he halaʻata."

 

Sīsū Naʻá ne talamai:

Naʻá ne pehē ange, " ʻAa! Siʻeku tama, ʻoku ke faingataʻaʻia nai koeʻuhi he ʻoku ke ongoʻi ʻoku holoki koe ki ha meʻa?

 

Fekauʻaki mo e meʻa ni tefito te u talaatu

lahi ange ʻoku holoki ʻa e meʻa moʻui ki ha meʻa,

lahi ange ʻoku fakafonu ia ʻe heFakakātoá.

 

Pea Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻata ʻiate ia, ʻoku kei tuʻu pe ʻiate au ʻa e ʻata ko ʻeni. ʻOkú ne taʻofi au mei hono foaki e meʻa kotoa kiate iá.

 

Ko Hoʻomou Ngaahi Ngāue Taʻetuku ʻOku ʻuhinga ʻeni ki hoʻo foki ki hoʻo taʻeʻuhinga

mole hoʻo ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ke toe fakafoki mai ʻa e Tokotaha Fakalangi."

 

Ko ʻeku ʻi he hoku tuʻunga angamaheni, naʻa ku kau ki hotau ʻEiki ʻaki hono fokotuʻu

ʻa e ʻekungaahi fakakaukau,

Hoku lotó Ngaahi Taá

ʻa e ʻeku manavamo e

taha kotoa ʻeku ngaahi toʻonga moʻene,

mo ko e taumuʻa ke ō ki he kakai kotoa pē ke fakahā ʻa e meʻa kotoa pē kiate kinautolu ʻeni.

 

ʻIkai ngata ai henaʻá ku taha mo Sīsū ʻi he Ngoue ʻo e ʻAkau ko e ʻŌlivé

Naʻá ku foaki ki he tokotaha kotoa pē kakai, pea pehē ki he ngaahi laumālie ʻoku fakahaohaoá,

ʻa e tuluta ʻo honoTaʻataʻa,

ʻa e ʻenengaahi lotu,

ʻa e ʻene faingataʻaʻiamo

kotoa pē ʻa e lelei naʻa ne fai, ko ia

taha kotoa ʻoku fakaleleiʻi ʻenau ngaahi ngaungaue, tā hono mafú mo e mānavá, fakahaohaoaʻi mofakamāʻoniʻoniʻi.

ʻIkai ngata ai, kuo u maʻu tufaki ʻene ngaahi faingataʻaʻiá ke hoko ko ha faitoʻo ki he taha kotoa. Lolotonga ʻeni Naʻá ku fai ia, naʻe tāpuakiʻi ʻa Sīsū ʻiloto Naʻá ne talamai fekauʻaki mo au:

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻi he ngaahi taumuʻa ko ʻeni naʻa ke hokohoko fakamamahiʻi ai au. Talu mei he ʻOku ʻikai faʻa tatali ʻa e foʻi tao ʻe taha ki he foʻi tao ʻe tahá, ʻo fakatupu ai haʻaku foʻou maʻu pē kafo."

Naʻá ku talaange: "ʻOku lava fēfē ke ke mamahi ʻiate au?

-ko e taimi ʻokú ke ngaohi ai aú faingataʻaʻia lahi

-ngaohi au Tatali hili hoʻo haʻu?

 

Ko e hā kinautolu? Ngaahi kafo ko ʻení? ʻOku nau fengaueʻaki mo e ʻofa ʻoku ke maʻu kiate au?"

 

ʻOkú ne pehē:

"ʻI he Ko hono moʻoní, kuo teʻeki ai ke u lea ʻaki ha meʻa ke u talaatu.

 

Ko e laumālie ʻoku ʻikai lava ke mahino kiate kinautolu ʻoku fononga maí

taha kotoa ʻa e ngaahi lelei mo e ʻofa ʻoku fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e Tupuʻanga mo e kakai. ʻIkai lava kemahino

ko hai ko ʻene ngaahi ngaue, ngaahi lea mo ʻene ngaahi mamahi ko e konga ia ʻo ʻeku moʻui, pea

ko hai Te ne toki lava pē ʻo fai lelei ki he tokotaha kotoa pē ʻi haʻo tōʻonga hangē ko koé.

 

ko ʻeku fai pe ia kiate koe Ko e Pehē

-ʻaʻau ngaahi fakakaukau, ta ho mafu,

-ʻaʻau ʻOku hoko hoʻo ngaahi ngaue, ho nima mo hoʻo ngaahi faingataʻaʻia ko e ngaahi maama kotoa pe ʻoku ʻoku nau haʻu meiate koe.

 

ʻI heʻeku Aʻu Ki Aí

-Naʻá ku fakamafola kinautolu ki he lelei ʻa e tokotaha takitaha

lolotonga hoʻo kiate koe ʻOku ou foki tuʻo tolu mai ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi maama mo e fakamaloo. ʻIkai ngata aí, ʻi Hēvani, ʻokú ke Te u foaki ʻa e lāngilangí ki he kakai kotoa pē.

Talaatu pe pea ʻoku ʻi ai ha feohi mo ha vāofi pehē ʻi Palataisi.

ʻOku

ʻa e Ko e Tupuʻangá ʻa e ʻōkaní mo e meʻa ʻoku ongoʻí,

ʻa e Tupuʻanga ʻo e laʻaa mo e kakai,

ʻa e Tupuʻanga ʻo e matalaʻi ʻakau mo e kakai smells.

Te tau lava ʻo moʻui ʻi ai taʻe kau ai ʻa e tokotaha ko ee? ʻIkai, ʻoku ʻikai!

 

ʻOku ʻikai te ke fakakaukau fai ʻeni ki ha fakamatala

-ʻo e meʻa kotoa pē hoʻo ngaahi ngāue ʻi lotó mo e

-ʻo e meʻa kotoa pē hoʻo faingataʻaʻiá?

 

ʻE anga fēfē haʻaku, koeʻuhi ko ʻenau haʻu kiate Au pea ʻoku nau taha mo Au? ʻOku ou toe tānaki atu foki pea ko etaimi kotoa pē ʻokú ke manatuʻi ai ʻeku Holí,

ʻoku Ko ha koloa ʻoku lava ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē, ʻo hangē pē ʻoku tau tui iá ko hakautaha fakatau

Fakatokolahi pea tufaki ia ke lelei ki he kakai kotoa pē."

 

Hili ʻene fanongo talanoa kau ki ha taha ʻoku faingofua hono tohoakiʻi ʻene tokangá lolotonga e ʻo hangē ko ʻeku lotú, naʻá ku pehē ange kia Sīsū ʻi hoku lotó:

"ʻOku anga fēfē ʻOku malava nai ke tohoakiʻi ʻetau tokangá lolotonga e fetuʻuutaki ko iá?

 

Hili iá ʻI heʻeku ʻi hoku tuʻunga angamahení, naʻá ku fakahoko ʻeku ngaahi ngāue angamahení. Loto.

Pea naʻe hangē ia ha Naʻe fie hu mai ʻa e ngaahi meʻa fakahohaʻa kiate au.

 

Ka ko e tokotaha monūʻiá Naʻe hilifaki ʻe Sīsū hono nimá ʻi honau ʻaó ke taʻofi kinautolu mei he hu mai kiate au.

 

Ko Au quoth:

"ʻOfefine ʻaʻaku, kapau ʻoku moʻua ʻa e laumālié ʻi he ngaahi meʻa fakahohaʻá pe ngaahi faingataʻá,

-ko e fakaʻilonga ʻa ia kuo teʻeki ai ke foaki kakato kiate Au.

 

Ko hono moʻoni, kapau kuo foaki kakato ʻa e laumālié kiate Au,

-talu mei he ʻa ia ʻoku ʻaʻaku kakato,

ʻOku ou ʻilo e founga Tauhi popula ʻeku meʻaʻofa.

 

Ka, kapau ʻoku ʻikai Naʻá ne foaki mai ʻa e meʻa kotoa pē,

-he ʻoku taʻetotongi ʻe

ʻoku ʻikai ke u lava ʻoange ki ai ʻa e tokanga ko ia.

 

Pea ʻoku Fakamalohiʻi ke u mamahi ʻi he ngaahi meʻa taʻe fakafiemalie ko ia ʻoku ne uesia ʻeku feohi mo ia.

 

Neongo ia ʻI he taimi ʻoku ʻaʻaku kakato ai ʻa e laumālié, ʻoku ʻikai haʻane feinga ke fai ke nonga maʻu pē.

ʻOku ʻaʻaku fatongia kakató

ke taʻofi ʻa e hu ki ai ʻi ha faʻahinga meʻa pe te ne ala uesia ʻetau feohi."

 

Ko ʻeku ʻi he hoku tuʻunga angamaheni, naʻa ku fakakaukau ki he momeniti naʻe tapuakiʻi ai ʻa Sisu naʻá ne fetaulaki mo ʻene Faʻē monūʻiá ʻi heʻene fononga atu ki Kalevalé.

Pea ʻi he lolotonga Naʻá ku kaungā ongoʻi mo kinautolu, peapehē mai ʻe Sīsū kiate au:

 

"Ko ʻeku ʻofefine

ʻeku Naʻe ʻalu atu ʻeku faʻee ʻi he ʻaho ʻo ʻeku saiʻiape ke fetaulaki mokātaki hono ʻAló.

ʻI he meʻa tatau founga, ʻi he laumālie ʻoku ʻofa moʻoní, ʻa ʻene taumuʻá ʻi hono ngaahi meʻa kotoa pē ngaahi ngāué ke feʻiloaki pē mo hono ʻOfaʻangá pea hiki hake ia ʻe he mafatukituki ʻo hono kolosi.

 

Pea talu mei ai Ko e moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ko ha seini ʻo e ngaahi ngāue ʻoku hokohoko, ʻo tatau pē ʻi tu ʻi loto, ʻoku fetaulaki maʻu pe ʻa e laumalie mo hono ʻOfeina.

 

Laumālie ko ʻení ʻokú ne toki feʻiloaki pē mo hono ʻOfaʻangá? ʻIkai, ʻikai!

Naʻá ne fakafeʻiloaki kiate ia, ʻuma, fakanonga mo ʻofa ʻiate ia, kapau ko ha kiʻi tohi pe ʻa potufolofola. Pea ʻoku fiemālie mo fiemālie hono ʻOfaʻangá.

 

Maʻá e Tokotaha Kotoa ʻOku kau ʻi he ngāué ʻa e feilaulaú

Kapau ko e ngāue ko ʻení ʻoku fai ia ʻi he taumuʻa ke fakahoko ʻa e feilaulau ʻoku ʻOku ʻi ai, ʻe tokoni ia ke hiki hake au mei he mafatukituki ʻo hoku kolosi.

 

Pea ko e fē ʻoku ʻikai ʻa e fiefia ʻo e laumālie ko ʻení,

-mo hono ngaahi ngāué

ʻoku maʻu pē ʻI heʻeku fetuʻutaki mo au?

 

Ko ʻeku ʻofá he ʻoku tupulaki ia ʻi heʻeku fetaulaki foʻou kotoa pē mo Au ʻo fakafou ʻiate iá ngaahi ngāué.

 

Neongo ia, ʻe founga fefe ʻOku tokosiʻi pe ha kakai ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻenau toʻonga ke toe lahi ange ʻa e hala nounou

- ke haʻu mei he au

-pikitai ki he Ko au mo

-ke hiki hake au mei he ngaahi faingataʻa lahi naʻe fakatupu kiate au ʻe he fanga manu!

 

ʻI heʻene haʻu, Naʻe talamai ʻe M. ʻI he ngaahi ʻaʻahi ko ʻeni ʻa Hotau ʻEikí,

-ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻikai maʻu ha lelei mo

ʻoku taau mo au ko ha meʻa pē ʻi he taimi naʻá ku akoako ai ʻa e angamaʻá.

 

Naʻá ne ʻai foki au ke u kole ke ne lotua ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi fie maʻú.

Lolotonga e Ne u ongoʻi faingataʻaʻia ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he ʻaho ko iá.

 

ʻI he feinga ke ʻI heʻeku fakamahinoʻi ʻa e fehuʻi ko ʻeni, ne u fakakaukau loto pe:

"Ko ʻeku fakaʻofa, ʻoku ke ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u teitei tokanga au ki he meʻa ʻo e ngaahi lelei, ka ko e ʻofa pe ʻiate koe.

Hange kiate au ʻoku fie maʻu ke u hoko ko ha tamaioʻeiki ʻi ho fale, ʻo hange pe ʻoku ou mahuʻingaʻia ʻi he tupu.

ʻIkai, ʻoku ʻikai ke u fie ke hoko ko ha tamaioʻeiki, ka ko ho ʻofefine.

Sai ange, ʻOku ou fie maʻu ke ke hoko ko hoku ʻOfaʻanga pea ʻoku ou fie maʻu ke ke ʻamoutolu kotoa. Ka ʻOku faʻa haʻu maʻu pē ki heʻeku fakakaukaú ʻa e fakakaukau ko ʻ »

 

Hili ia, lolotonga Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamahení, naʻe hāʻele mai hoku Sīsū kuo tāpuakiʻí Peanaʻá ne talamai:

"Ko ʻeku ʻofefine ko M. naʻe ʻikai ke ne talaatu ʻa e moʻoní.

ʻI heʻeku haʻu ke Ko ha laumālie, ʻoku ʻikai ke u teitei taʻeʻaonga. Ka ʻoku ou ʻomi ha meʻa kiate ia ʻaonga.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa ʻOku ou lea ʻo kau ki he ngaahi ʻulungāanga leleí,

ko ha taimi ʻe niʻihiʻoku ou fakatonutonu ia,

ko ha ʻOku ou faʻa fakahā he taimi ʻe niʻihi ʻa hoku fakaʻofoʻofá, koeʻuhí ke ʻi ai mo ha to ko e meʻa ʻokú ke pehē ʻoku palakū, mo e alā meʻa pehē.

 

Pea tatau ai pe kapau ʻoku ʻikai ʻOku ʻikai ke u lea ʻaki ha meʻa ki he laumālié ni,

ʻoku pau ʻoku kei hokohoko atu pe hono fakatupulaki ʻiate ia ʻa e ʻofa ko ia:

-lahi ange mi ʻofaʻanga

-lahi ange ʻOku ou saiʻia foki ai.

 

Te u tānaki atu ko e ʻOku lahi fau, fakaʻeiʻeiki, mo fakaʻeiʻeiki e ngaahi lelei ʻo e ʻofá faka-ʻOtua, ʻa ia, ʻi hono fakafehoanaki ki he ngaahi lelei kehe, ʻoku ʻo e koula haohaoa, ka Ko e ngaahi leaden ʻeni.

ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa M. ʻOku ʻikai maʻu ia ko ha ʻīmisi fakatātā.

Pea, ʻo e Ko hono olá, ʻokú ne feinga ke fakahā atu ha ngaahi meʻa pea fai lelei kiate koe, ka ʻokú ne fai ia ʻo hange ha meʻa moʻui.

Pea ko au, ko hai au ʻa e Tupuʻanga, te u fai nai ha ngaahi meʻa taʻeʻaonga?"

 

ʻI he momeniti ko iá Naʻá ku manatuʻi ʻa e ngaahi taumuʻa naʻe fakaongoongoleleiʻi mai ʻe M. kiate aú pea naʻá ku lotu ki he ʻEikí ke Ne lava ʻo tali mai ia.

 

Lolotonga ʻeku ngāué ʻa e kole ko ʻeni, hange naʻa ku sio kia M. mo

-ko ha kameni lanu siliva mo e

-ha veili ʻuliʻuli ʻoku haʻu ia mei hono ʻulu ʻo ne ʻufiʻufi hono mata. Pea ʻoku Naʻe hangē naʻe mafao atu ʻa e veilí ki ha taha kehe ʻi hono tuʻá.

 

naʻe ʻikai mahino kiate au ʻikai ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni peanaʻe tāpuakiʻi au ʻe Sīs Naʻá ne pehē:

"Ko e pulupulu Ko e siliva ʻoku ke sio kiate ia ko e haohaoa ʻo ʻene ngaahi taumuʻa pea mo e veili ʻuliʻuli ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ʻoku tuifio fakataha mo ia.

Ko e tangata te ne ʻOku heu fakataha ia ʻo hangē ha veili ʻokú ne ʻufiʻufi ʻa e maama ʻo e moʻoní ʻoku malama ia ʻi hono ʻatamai.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku pehē ngāue ʻi he manavahē pe

tataki ia ki he ke ngāue ke fakafiemālieʻi ha taha kae ʻikai fakatatau ki he moʻoni ʻoku pehē ʻe he ʻOku hanga ʻe heʻeku ʻaloʻofá ʻo ʻai ke ulo ia ʻi hono ʻatamaí."

 

naʻa ku talaange Sīsū: "ʻEiki, tuku kiate ia ʻa e meʻa ʻokú ne kolé, koeʻuhí Ko ha meʻa ʻeni ʻoku fekauʻaki lahi mo ho nāunaú."

Kuo naʻá ne tali:

"He ha laumalie ʻoku teʻeki fakaleleiʻi,

-fakafeʻiloaki ki he ʻOku ʻoange ʻe he ʻaho hono hoko ha taimi ki he fili ke ne ikunaʻi ʻa e tau, lolotonga ʻoku ʻikai ke ne ʻoange ha taimi mo e loto fakapapau mo taʻe ueʻia

-tāpuni ʻa e ʻomi mo ʻoange ki he laumālié ʻa e lelei ʻo e ʻikai ke fakahaaʻi ia ki he faingataʻaʻia.

 

Ko ia, kapau ko M. ʻOku ne fie aʻusia vave ʻene taumuʻa, ko e Hala totonu. Te u ʻiate ia pea te tau ikuna.

Hili iá Ko kinautolu te nau fakafepakiʻi lahi tahá

ko e ngaahi pea te nau ʻofa lahi ange ai kiate ia,

-sio ki ai Te Ne fakaʻikaiʻi ʻenau ngaahi fakakaukau fakaetangatá."

 

Ko ʻeku ʻi he ʻeku tuʻunga angamaheni, naʻe haʻu nounou pe ʻa Sisu moau Naʻá ne pehē:

 

"ʻOfefine Ko ʻeku founga lelei ke ʻiloʻi pe ʻoku ʻi heʻeku ʻaloʻofa ha laumalie ʻOfa ke mateuteu ʻa e laumālié ke ngāue fakataha ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ʻaloʻofá.

 

ʻE lava ʻe he ʻaloʻofa fakahoa ki he ngaue lolotonga ʻo e ʻuhila kapau pe ʻoku kuo teuteuʻi ʻa e device ki he potufolofola ʻo e lolotonga.

 

Kapau ʻoku ʻi ai ha kuo teʻeki ai fai ʻa e teuteú pe motu ʻa e uaea pe ʻE ʻikai lava ʻe he māmá ke fakaʻauha, neongo kapau ʻoku hoko ʻa e ʻahó fetuʻutaki".

 

Pea ʻoku pulia.

 

Ko ʻeku ʻi he ʻeku tuʻunga angamaheni, naʻa ku fakakaukau ki he fuʻu kavenga mamafa naʻe fuesia ʻe Sisuu. tāpuakiʻiʻi he taimi naʻá ne ʻi he lalo kolosí aí, Peá u fakakaukau loto pē:

"Tangataʻeiki, Ko e moʻuí foki ko ha kavenga, ka ko ha kavenga mamafa ia! tautautefito koeʻuhí he ko koe, ko hoku ʻOtua Fungani Maʻolunga, ʻoku ke mamaʻo."

 

ʻI he meʻa ko ia Naʻehoko momeniti peá ne pehē mai kiate au:

"ʻOfefine ʻAʻaku, ʻoku moʻoni ko e moʻuí ko ha kavenga. Ko ia pē

ʻi he taimi ʻoku fuesia ʻe he laumālié ʻa e kavenga ko ʻení mo aupea

ʻi he taimi fakakaukau te ne lava ʻo download ʻi he ngataʻanga ʻo e moʻuí ni kavenga mafasia ko ʻení

ʻiate au,

Vakai, pea ʻe liliu ʻa e kavengá ni ko ha koloa ʻi he paʻangá

-mataʻitofe, maka Mahuʻinga

-taiamoni mo e ʻa e ngaahi koloa kotoa pe ʻoku ne lava ʻo ʻai ia ke fiefia ʻo taʻengata."

 

Hili ʻa e Naʻa ku pehe ange: "ʻEiki, ʻai ke u ofi maʻu pe kiate koe koeʻuhi ʻOku ou fuʻu siʻisiʻi pea ʻi heʻeku fuʻu siʻisiʻi naʻe lava ke u he."

 

Kuo naʻá ne tali:

"ʻOku ou fie maʻu akoʻi koe ke ke kau mo Au.

 

ʻUluakí, ʻoku fie maʻu ke ke

-hū mai kiate au,

-Tafoki ʻiate Au mo e

-toʻo pē maʻau ʻa e meʻa ʻoku ke maʻu ʻiate Au.

 

, ʻi he taimi ʻokú ke fonu ʻaupito ʻiate Au,

-hū ki tuʻá mo e ngāue fetakinima mo Au ʻo hangē pē ko ha meʻa pē ʻe taha koe mo au toko taha pē, ʻi ha faʻahinga founga ʻoku

-kapau te u ngaue, ʻoku ke ngaue foki mo koe, pea

-kapau ʻoku ou pehē, ʻokú ke ʻoku ke pehe ko e meʻa tatau pe mo au.

ʻI he ngaahi Lea, mo e meʻa kotoa pe ʻoku ou fai, ʻoku ke fai foki ia.

 

Tolú, mo e ngaahi ngāue ko ʻeni kuo tau fakahoko fakatahá,

-holomui maʻá e Tatali

-ʻalu ʻi helotolotonga ʻo e fanga manu mo e

-ngaahi fokí Kihe ngaahi meʻa kotoa pē kuo tau fai fakatahá:

Foaki ʻeku Moʻui fakalangiki he taha kotoa.

 

Hili pē iá, foki mai kiate au

ke foaki mai au ʻi he ʻo fakafofongaʻi ʻa e nāunau kotoa pē kuo pau ke na foaki maʻakú.

 

Lotu

kātakiʻi kinautolu,

-Ngaahi Monomonó

-ʻofa, ʻo ʻIo, ʻofa ʻiate au he taha kotoa, fakafonu au ʻaki e ʻofá!

 

ʻOku ʻikai ha ʻita.

Cependant, ʻikai Pouvait y en avoir une, ce serait lʻamour.

En fait, Lʻamour en moi fakafuofuaʻi fakataha mo quʻune loto vekeveke, cʻest vie.

Et SI Les passions peuêtre détruites, ma Vie ne le peut pas.

Vois combien ili mʻest nécessaire dʻêtre scopo. Donc, aime-moi, aime-Moi l »

 

Ko ʻeku ʻi he ʻeku tuʻunga angamaheni, naʻe haʻu nounou pe ʻa Sisu moau Naʻá ne pehē:

 

"ʻOfefine ʻOku hanga ʻe heʻeku maá, ʻo fakafeʻātungiaʻi ʻa e ʻaloʻofá mo maumauʻi ʻa e laumālié.

Ko ha laumālie mā he ʻikai ke ne teitei lava ʻo matuʻuaki ha ngaahi meʻa lalahi,

-pe maʻá e ʻOtua

-pe maʻá e Hokó

-pe maʻá e ia.

 

Ko e laumālie mā ʻOku ne ngaue ʻo hange ʻoku haʻi hono ongo vaʻe. ʻIkai lava ke ʻaʻeva tauʻataina, ʻoku tuʻu maʻu maʻu pe hono fofonga

ʻiate ia pe pea

ʻi he ongosia ʻoku fie maʻu ke ne ʻalu.

Mā ʻOku ne ʻai ke ne sio fakamamaʻu ki lalo, ʻo ʻikai teitei maʻolunga. ʻI he taimi ʻoku ngaue ai, ʻoku ne tohoakiʻi hono mālohí

- ʻikai ʻo e ʻOtuá,

-kae tuenoa

 

Ko e ha leva e meʻa ʻOku ʻikai ke ne maʻu ha mālohi, ka ʻoku mole hono iví.

 

Kapau ko e ʻaloʻofá ʻOku ne tutuuʻi ʻiate ia, fetongi ia ko ha ngoue masiva, hili ʻene maʻu Naʻa ne tutuuʻi mo ngaue ʻi heʻene kiʻi ngoue siʻisiʻi, ʻo siʻisiʻi pe halaʻata haʻane utu.

 

Ko e laumālié ʻOku fai ʻe he loto-toʻa ʻi ha ʻaho ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he laumalie maa ʻi ha taʻu".

 

ʻI heʻeku ʻi hoku tuʻunga angamaheni,

naʻa ku fifili Koeʻuhí he ko e kolosí pē ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke tau fakapapauʻi ʻoku tau ʻofa ʻi he ʻEiki

neongo kapau ʻoku ʻi ai hangē ko ʻení, ʻoku lahi mo ha ngaahi meʻa kehe

-angamaʻá lotu mo e sākalamēnití,

ʻe lava ia ke tau ʻiloʻi foki

-kapau ʻoku tau ʻofa ko e moʻoni ko e ʻEikí.

Lolotonga ʻeku fakakaukau ko ia, naʻe haʻu ʻa Sīsū naʻe monūʻiá peanaʻá ku Naʻá ne pehē:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, sai.

Ko e kolosí pē te ke lava ʻo fakapapauʻi ʻoku tau ʻofa moʻoni ʻi he ʻEikí, ka ko e kolosí ʻoku fakahoko ia ʻi he faʻa kataki mo e fakafisi.

 

Kapau ʻoku ʻi ai Faʻa kātaki mo fakafisi ʻi he ʻao ʻo e kolosí, ʻoku tupu ia mei he ʻOku ʻi ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

 

Ko hono moʻoni, talu mei he ʻOku refractory ʻaupito ʻa natula ki he faingataʻaʻia, kapau ʻoku ʻi ai ʻOku ʻikai fakanatula ʻa e faʻa kātakí ka ʻoku faka-ʻOtua.

ʻA ia ko ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ʻofa ʻa e laumālié ki he ʻEikí ʻaki ʻene ʻofa pē ʻaʻaná, ka ʻi he ʻOfa faka-ʻOtua.

 

Pea ʻe anga fēfē leva ʻa ke veiveiua ʻoku ʻofa moʻoni e laumālie ko ʻení ʻi he ʻOtuá, kapau ʻokú ne ʻofa ʻiate ia ʻaki e meʻa tatau ʻOfa fakalangí?

 

Fekauʻaki mo e ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi meʻa kehe, kau ai ʻa e sākalamēnití, ʻe lava ke maʻu ʻe he laumālié ʻiate ia pē naʻa mo e ʻofa fakalangí.

Ka ko e ngaahi meʻa ni He ʻikai ke nau lava ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻomi ʻe he kolosí.

 

ʻOfa mahalo he ʻikai ke ʻi ai koeʻuhí ko e siʻisiʻi ʻa e leleí fokotuʻutuʻu. Ko ha taha Te ne lava ʻo vete lelei, ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻa e ngaahi meʻa totonú ngaahi holí, he ʻikai lava ke aofangatuku ʻokú ne ʻofa ʻi he ʻOtuá.

 

Kapau ʻe ʻalu ha taha ki he maʻu e fetuʻutaki, maʻu lelei e Moʻui Fakalangí, ka te ne toki lava pē ke pehē ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e Moʻui Fakalangi ko ʻení kapau kuó ne ko e moʻoni ko e ngaahi meʻakai naʻe fie maʻú.

 

ʻE lava nai ʻe ha taha tali ʻa e fetuʻutaki pe vetehia, ka ʻi he taimi ʻoku Ko e taimi ʻe niʻihi, kapau ʻoku ʻikai maʻu ʻa e faʻa kātakí, ʻoku ʻikai foki maʻu ʻa e ʻofá.

Talu mei ai ʻOku toki fakatokangaʻi pē ʻa e ʻofá ʻi he feilaulaú.

 

Ko e Kolosi, faʻa kataki mo e fakafisi ko hangaahi fua

koloa kae ngata peʻi he ʻaloʻofa mo e ʻofa." 

 

Lolotonga ʻeku ʻi he hoku tuʻunga angamahení. Naʻe haʻu nounou pe ʻa Sisu ʻo monuʻia.

Naʻe Hange Haʻu ʻo ofi ʻaupito ke u ongoʻi ʻa e tā ʻo ʻene Lotó. Naʻe mālohi ʻaupito ʻa e ngaahi tā ko ʻení pea naʻe takitaha ʻalu fakataha mo ha fanga kiʻi tā iiki. ʻOku maʻu au ʻe Sīsū ʻo pehē:

"Ko ʻeku ʻofefine

Ko e meʻa ia ʻa e tuʻunganaʻe ʻi ai hoku Lotó lolotonga e ʻeku holi.

 

Kotoa pē moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ʻi hoku loto.

Mo ʻenau Ko e ngaahi angahalá, naʻa nau lava kotoa ʻo foaki mai kiate au ʻa e maté. Ka, neongo ʻenau taʻe houngaʻia, hoku Loto, ueʻi ʻe he malohi ʻo e ʻofa, kuo Moʻui mānava ki he tokotaha kotoa pē.

Ko hono ʻuhinga ia mālohi ʻaupito ʻa e tā hoku mafú. Naʻe tā hoku tā hoku mafú

-ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tā kotoa ʻo e loto ʻo e tangatá,

-fai kinautolu liliu ki he tā ʻo e tā ʻo e ʻaloʻofá mo e fiefia fakalangí." Pea Pulia.

 

Hili hono maʻu ngaahi ʻaʻahi ʻe niʻihi lolotonga e ʻahó, ne u ongoʻi helaʻia pea, naʻá ku lāunga ki Hotau ʻEikí, ʻo pehē ange kiate Ia:

 

"Toʻo ʻa e fanga manu ʻoku nau ʻakilotoa au, koeʻuhi he ʻoku ou ongoʻi faingataʻaʻia ʻaupito ʻoku ʻikai ke u ʻOku ou ʻiloʻi e meʻa ʻoku nau maʻu mo fie maʻu meiate aú.

ʻAloʻofa ʻiate au koeʻuhi ko e fakamamahi kuo pau ke u fai hokohoko ke tauhi au ʻaki ʻa kimoutolu ʻi loto pea mou feohi mo e kakai ki tuʻa! »

 

ʻI he momeniti ko iá naʻe haʻu ʻa eFaʻe Taupoʻouʻo, fakataha mo e tuhu ki loto hoku nima toʻomataʻú, ʻa ia ne hangē ʻoku ʻi ai ʻeku naʻe folofola mai ʻa Sīsū kiate au:

 

"Ko ʻeku ʻOku ʻikai loto mamahi siʻi ʻofefine

Koeʻuhi he ʻOku ʻalu ʻa e kakai ki he feituʻu ʻoku ʻi ai ha koloa.

Pea koeʻuhiʻoku ʻi ai ʻIate kimoutolu ʻa e koloa ʻo e faingataʻaʻiá

-ko e fē feituʻu ʻoku ʻe hoku ʻAlo fakaʻofoʻofa, ʻoku na haʻu kiate koe.

 

Pea kiate koe, lolotonga hoʻo tokangaʻi kinautolú, ʻoua naʻá ke tuku ke tohoakiʻi hoʻo tokangá mei hoʻomou koloá

ʻa e Kolosi mo hoku Fohá  -

ka ʻAi ke ʻofaʻi ia ʻe he tokotaha kotoa pē. Hili iá, te ke toe fakafoki kotoa mai kiate kinautoluha ngaahi meʻa ʻoku fakalahi.

 

Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamaheni ʻi he taimi naʻe ha mai ai ha tevolo ʻo fai ha ngaahi meʻa Ngali Kehe.

ʻI heʻene hoko pe pulia, naʻe ʻikai ke u toe fakakaukau kiate ia pe ko ʻene ngali kehe behaviour

femoʻuekina kotoa naʻá ku ʻi hoku tuʻunga māʻolunga mo lelei tahá.

 

Hili ʻeku Naʻe haʻu ha fakakaukau ki hoku ʻatamaí:

"ʻOku anga fēfē ʻeku Kovi mo tasteless: ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe ongo kiate au!"

 

Ko e Naʻe pehē mai ʻe Sīsū kuo tāpuakiʻi au:

"ʻOfefine ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai fakavaivaiʻi ai e ʻakau.

momoko, momoko pe sinou.

 

Ko ia ai, ʻoku ʻikai ʻOku mole meiate kinautolu ʻa e ngaahi lauʻiʻakaú, matalaʻi ʻakaú mo e ngaahi fuá.

Kapau te ke ʻave kiʻi mālōlō,

ʻoku ʻi ha kiʻi taimi nounou hili hono utu honau ngaahi fuá. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻoku fie maʻu ke tupulaki ai eniʻihi kehe.

 

Ko hono moʻoni, ko e ʻOku fertilizes kinautolu ʻe he vela ʻo e laʻaa admirably. Pea ʻikai moʻulaloa ki ha ngaahi fakatoloi,

ʻo hange ko ia ʻoku hoko ʻo e ʻakau ʻi he ngaahi feituʻu momoko. Ko e ngaahi fuʻu ʻakau kovi ko ʻeni, koeʻuhi ʻo e momoko mo e sinou

-he ki he ngaahi māhina lahi,

-ʻoku fakamālohiʻi ke foaki pē ha ngaahi fua siʻisiʻi pea ʻi ha kiʻi taimi nounou, ʻa ia ʻoku meimei ʻOkú ne siviʻi e faʻa kātaki ʻa e tangata fāmá ʻokú ne tanumaki kinautolú.

 

Anime naʻe kau moAu

ʻoku Ko e ʻuluaki faʻahinga ʻo eʻakaú:

ko e vela ʻo e ʻOku toʻo atu ʻe hoku ʻIunioni ʻa e momoko ʻo ʻenau ngaahi fakahehema ki he faʻahinga ʻo e tangata

ko hai ʻe fie ʻai ke nau maʻa pea mole honau ngaahi lauʻiʻakau mo e fua fakalangí.

Ko e kilimi ʻo e ʻoku fie maʻu ʻe he ngaahi holi fakakakano mo e sinou ʻo e moveuveu ke taʻofi kinautolu mei fakaha ʻa e ngaahi fua ʻo e ʻaloʻofa.

Ka ʻoku maluʻi kinaua ʻe heʻena feohi mo Au.

 

ʻIkai ha meʻa ai ʻOku ongo moʻoni ia.

Pea ʻoku ʻikai hū mai ha meʻa ʻiate kinautolu te nau lava ʻo uesia ʻetau feohi mo ʻetau mālōlō. ʻOku vilo takai e lahi ʻo ʻena moʻuí ʻA au.

 

Ko ia ai, naʻe ko ʻenau ngaahi holí mo ʻenau ngaahi holí ʻoku maʻá e ʻOtuá ia. Pea kapau, ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻi ai kiʻi mālōlō,

-ʻOku ʻikai kehe mei ha kiʻi taimi siʻi ʻo ʻikai ke u ʻi ai ʻi hoku Lotolotongá,

-ko ia te u lava

ʻoange leva kiate kinautolu Ko e fakaʻohovale ʻo e fakafiemālie lahi angé mo utu ha ngaahi fua lahi angé ʻo e faʻa kātakí mo e toʻá

-ʻa ia ʻe matuʻotuʻa lolotonga ʻeku mamaʻó.

 

ʻOku ka ʻoku fehangahangai ia mo e ngaahi laumālie taʻehaohaoá.

ʻOku nau fotunga hange ʻakau ʻo e ngaahi feituʻu momoko, pelepelengesi ki he taha kotoa

Ngaahi Moveuveú.

ʻEnau moʻuí ʻoku fakatefito lahi ange ia ʻi he ngaahi ueʻí

ko hai ʻi he ʻuhingá mo eangamaʻá.

Ko e ngaahi ongoʻí, ngaahi holí, ʻahiʻahí, ngaahi faingataʻá mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku hokó ʻo e moʻuí maʻanautolu

-hangē ko e momokó, sinou, momoko mo e ʻuha maka

ko hai ʻOku nau taʻofi hono fakatupulaki ʻeku feohi mokinautolú.

 

Pea ʻI he taimi ʻoku hange ai kuo nau maʻu ha matalaʻi ʻakau fakaʻofoʻofa, ko ha fakaholomui, ko ha meʻa ʻokunau fakahohaʻasi

-koeʻuhi ke Ko e matala fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e mae pea to ki he kelekele.

 

ko ia

-maʻu pē Kamataʻangá

-faʻú siʻisiʻi ʻaupito ʻa e fua mo e

-ʻai ki he Siviʻi ʻeku faʻa kātakí ʻi heʻeku tanumaki kinautolú."

 

ʻI he pongipongi ní Naʻá ku ongoʻi faingataʻaʻia lahi ange ʻi ha toe taimi koeʻuhí ko e masiva hoku Lelei maʻolunga mo makehe.

Neongo ia, ʻi he ʻI he taimi tatau pē, naʻá ku nonga pea ʻikai ke u maʻu ʻa e loto-hohaʻa ko ia ʻokú ne faʻa taki au ki he ʻaʻeva ʻi he vahaʻa ʻo Hevani mo Mamani kae ʻoua kuo u maʻu ia.

Ne u pehe, "He toki meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni liliu!

ʻoku ou ongoʻi hange ilifia ʻaupito ʻi he mamahi ʻo hoʻo mamaʻó. Pea ʻi he taimi tatau, ʻOku ʻikai ke u tangi pea ʻoku ou ongoʻi ha nonga lahi ʻoku nofoʻia kakato ʻiate au. ʻOku ʻikai hu mai kiate au ha manava ʻo e fakafepaki."

 

ʻI he momeniti ko iá naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū kuo monūʻiá ʻo folofola mai kiate au:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoua te ke hohaʻa ki ai. ʻOku totonu ke ke ʻiloʻi ko e taimi ʻoku ʻi ai ai ha Matangi malohi ʻi tahi, ʻoku fakangalingali pe ʻa e matangi ko ʻeni:

-tahí nonga moʻoni,

-hono ngaahi vaí fakalongolongo,

mo e ika, ʻI he taimi ʻoku nau ʻiloʻi ai ʻa e matangi, ʻoku nau curl hake ʻi he vai loloto ke Ke ke malu ange.

 

Ko e matangi ko e tafi moʻoni ai

-ko e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e vaí maʻulalo

-ʻi he feituʻu ʻe lava ai tupeʻi ia mei he fukahi vai ki lalo pea aʻu ʻo ngaueue hono vai ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻo e tahi.

Ko ʻeni Ko e meʻa ʻeni ʻoku hoko ki he ngaahi laumālié.

Ko e fē ʻa e taimi ʻoku fakafonu kakato ʻe he ʻOtuá ʻo aʻu ki ha tuʻunga fonu mahuohua, ʻikai ha ngaahi matangi He ʻikai ke nau lava ʻo luluʻi kinautolu.

Koeʻuhi he he ʻikai lava ʻe ha mālohi ke fakafepaki ki he ʻOtuá.

 

ʻI he taimi lahi ʻE lava ke ongoʻi fakangalingali ʻe he laumālié ʻa e matangí.

ʻIkai ngata ai, ko e taimi ʻOku ongoʻi ʻe he laumālié ʻa e matangí, fokotuʻutuʻu maau hono ngaahi ʻulungāanga leleí pea ʻokú ne lele ke moʻui ʻi he ngaahi loloto ʻo e ʻOtuá.

 

Ko ia, foki Kapau ʻoku hange ʻoku ʻi ai ha matangi malohi mei tuʻa, ko e fotunga pe ia.

 

Ko e taimi ia ʻoku fiefia lahi ange ʻa e laumālié

-nonga, mālōlō, nonga ʻi he manava ʻo e ʻOtuá, hangē ko e iká ʻi he takele ʻo e tahí.

 

ʻOku Ko hono fehangahangai ki he ngaahi laumalie

ko hai ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha meʻa mei he ʻOtuá pe ko ha kiʻi meʻa siʻisiʻi pē ʻoku ʻi ai:

Ngaahi Matangi ʻOku nau ngalulu kakato.

Kapau pe a naʻa nau maʻu kiʻi konga siʻi pē ʻo e ʻOtuá, ʻoku mole meiate kinautolu ʻa e meʻa siʻisiʻi ʻoku nau maʻú.

 

ʻIkai ngata ai, ʻoku ʻikai ha ʻOku ne fie maʻu ha matangi malohi ke ne luluʻi kinautolu. Ko e kiʻi matangi siʻisiʻi taha koeʻuhi he Tuku ke taʻētē ʻenau haʻú.

 

ʻIkai ngata aí, ʻa e ngaahi meʻa maʻoniʻoni tatau,

-ʻa ia ʻoku faʻu ʻaki ha meʻakai ifo ki he ngaahi laumālie ʻoku fonu ʻi he ʻOtuá, liliu ʻo hoko ko ha ngaahi matangi ki he ngaahi laumālie ko ʻení.

ʻOku taaʻi kinautolu ʻe matangi kotoa pe. ʻOku ʻikai pē ha taimi ia ʻe nonga ai

 

Koeʻuhi he ʻuhinga lelei, ʻi he feituʻu ʻoku ʻikai maʻu ai ʻa e kakato ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai maʻu ia ʻe ha taha ʻOku ʻikai ke ne maʻu ʻe ia ʻa e tukufakaholo ʻo e melinó."

 

ʻI heʻeku ʻi hoku Tuʻunga angamaheni, ne u ʻilo ʻoku ou mavahe mei hoku sino. Naʻe hangē kiate au ke vakai kia M. mo ha kau taulaʻeiki kehe.

Ko ha talavou mei he Naʻe haʻu kiate au ʻa e fakaʻofoʻofa fakalangí ʻo ʻomi kiate au ha meʻakai.

naʻá ku ʻeke ange ki ai ke foaki ʻa e meʻakai ko ʻeni foki kia M. mo ha niʻihi kehe.

Pea ʻi heʻene fakaofi atu ki M., naʻe ʻoange ʻe he talavou ha tuʻunga lelei ki ai ʻo talaange, "ʻOku ou vahevahe ʻeku meʻakaí mo koe, pea ʻokú ke toe fakamohe koe. ʻeku fiekaia.

ʻomai kiate au ngaahi laumālié".

Naʻa ne lea ʻaki ia fakahaaʻi e ngāue ʻoku fie fai ʻe M.

ʻOku toe ʻi ai foki mo Foaki ha ngaahi ongo mālohi mo ha ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻi loto. Pea ne foaki leva mei he kai ki he niʻihi kehé.

 

ʻI he momeniti ko iá Naʻe hā mai ha fefine fakaʻofoʻofa, pea mo kinautolu naʻe ʻI heʻenau maʻu ha meʻakaí, naʻa nau haʻohaʻo takai ʻiate ia ʻo kole ange. ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e tuʻunga ne u ʻi aí.

 

Kuo maʻu ʻe he fefine Tali:

ʻ Ko e Siteiti ʻo e laumālie ko ʻení ko e lotu hokohoko, feilaulau mo e uouangataha mo e ʻOtuá. ʻIkai ngata ai, lolotonga ʻene ʻi he tuʻunga ko ʻeni, ʻoku fehangahangai ia mo e ʻa e ngaahi meʻa kotoa pe ʻoku hoko ʻi he Siasi, ʻa e mamani pea mo e maʻoniʻoni ʻa e ʻOtua.

 

Pea lotu, ngaahi monomono, fakangalingali mo taʻofi ki he mamaʻo taha te ne lava ʻa e ngaahi tautea ʻoku maʻu ʻe he ʻOku finangalo ʻa e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá ke ʻomi ki he kakaí.

Hili ia, ngaahi meʻa ʻoku tuku kotoa kinautolu."

 

Ongoʻi Naʻá ku fakakaukau loto pē ki ai:

"Ko e founga ia ʻoku ou ʻi aí. kovi! Ka ʻoku nau pehe ko e tuʻunga ia ʻoku ou ʻi ai."

 

Lolotonga ia, ʻoku ou Naʻá ku ʻiloʻi ʻi ha kiʻi matapā sioʻata siʻisiʻi ʻaupito, ʻi he ʻa ia ne u lava ʻo mamata ki he ngaahi meʻa kotoa naʻe hoko ʻi he Siasi pea ʻi he mamani, mo e ngaahi tautea naʻe ʻamanaki ke hinga. Ko hai te ne lava Fakamatalaʻi kotoa kinautolu?

 

ʻoku ou foʻi ʻi he ʻOua ʻe fuʻu lōloa. ʻOi! Ne u toʻe mo lotu! I fie maʻu ke ne haeʻi au ke u fakafepakiʻi kotoa ʻeni.

Pea ʻoku hoko leva ʻa e meʻa kotoa pe puli atu he taimi pē ko iá peá u fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi hoku sinó.

 

Kapau ʻoku ʻi ai Ko e loto vekeveke, ʻoku maʻu ʻe he tevolo ha malohi lahi ange.

 

Lolotonga ʻeku ʻi he hoku tuʻunga angamahení. Naʻe haʻele nounou mai ʻa Sisu peanaʻa ku Naʻá ne pehē:

 

"ʻOfefine ʻE faingofua pē hono ikunaʻi hoku ʻahiʻahí.

 

Koeʻuhi he Ko e tēvoló ʻa e meʻa fakamamahi taha ʻe lava ke moʻuí.

Feʻunga ko ha meʻa fehangahangai, taufehiʻa pe ko ha lotu ke ne hola ai.

 

Ngaahi ngāue ko ʻení ko hono moʻoní ʻoku nau ʻai ia ke ilifia ange, pea ʻoua naʻa kātakiʻi ʻa e puputuʻu, ʻi heʻene ʻiloʻi pe ʻoku fakapapauʻi ʻe he laumalie ke ʻoua naʻa Tokanga ki heʻene ngaahi fokotuʻu, hola mei he ilifia.

Neongo ia, kapau He ʻikai lava ʻe he laumālié ʻo fakatauʻatāinaʻi ngofua ia, ʻoku ʻuhinga ia

-ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha ʻahiʻahi,

-ka ʻo ha holi ʻoku fakavaʻe ʻi he laumālié, fakataha mo e ʻahiʻahí, tyrannize.

 

Ko ia ʻOku ʻikai lava ʻe he laumālié ʻo fakatauʻatāinaʻi ia.

ʻOku ʻi fē ʻOku maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi lahi ange ke kākaaʻi ʻa e laumālié.

 

ʻI he pongipongi ní ʻi he hāʻele mai ʻa Sīsū kuo tāpuakiʻí, naʻe hangē naʻá ne teunga ʻi he ko ha pulupulu ʻuliʻuli. ʻI heʻene haʻu kiate aú, naʻe hangē naʻá ne tuku au ki he ʻa e pulupulu ko ʻení peá ne pehē mai kiate au:

"Ko ia Te u kofukofuʻi ʻa e kakai kotoa pe ʻo hange ha pulupulu ʻuliʻuli." Pea kuo pulia.

 

Naʻá ku ongoʻi fakatukupaaʻi koeʻuhi ko ha ngaahi tautea.

Naʻa ku kole ki ai ke foki mai, he ʻoku ʻikai ke u kei lava ʻo fai taʻe kau ai ʻene ʻI ai. Ka naʻe kei fakafepakiʻi pē au ʻe he meʻa-hā-mai naʻá ku maʻú. naʻá ne toki mamata pē.

 

Hili Naʻá ne vili taʻeʻunua ke toʻotoʻo ha ipu huhuʻa ʻi hono nimá. Ko Au Naʻá ne ʻomi ha inu kiate aupeá ne pehē mai:

"Ko ʻeku ʻofefine

ngaahi laumālie nonga ʻOku nau kai ʻi he tepile tatau pe mo au mo inu mei heʻeku ipu pe ʻaʻaku

 

Pea, ʻikai ngata ai, ko e ʻOku ʻikai pe ke Archer ʻa e ngaahi ngahau fakalangi kiate kinautolu. Hala ha taha kuo mole ʻa e ngaahi ngahau ko ʻení.

Ko kinautolu kotoa ʻOku nau fakalaveaʻi ʻa e laumālie ʻofeiná.

Pea naʻa ne faints lolotonga e hoko atu ʻa e Archer ʻaki ʻene ngaahi ngahau.

-Taimi ʻe niʻihi ko e ʻoku nau ngaohi koe ke ke mate ʻi he ʻofa,

ko ha Taimi ʻe niʻihi ʻoku nau fakafoki mai ia ki ha moʻui foʻouʻo e ʻofá.

 

Neongo ia mei hono ngaahi kafó,

ʻKo e laumālié ʻoku ne huli ʻene ngaahi ngahau ke fakamamahiʻi Ia naʻa ne fakalaveaʻi ia koeʻuhi ʻaupito.

Ko e meʻa ia ʻOku hanga ʻe he founga ʻoku hanga ai ʻe he laumālie melinó ʻo ngaohi ʻa e fiefia mo e fakafiefia ʻo e ʻOtua.

 

Fekauʻaki mo e ngaahi laumālie taʻemanonga, kapau ʻe ʻoatu ʻe he fana fakalangí ha ngaahi ngahau kiate kinautolu, ko e ngaahi mole mei he laumālié,

-ʻoku mavahe ia ʻita ʻi he Archer fakalangi, ka amuses e tevolo.

 

ʻI heʻeku ʻi hoku tuʻunga angamaheni, ne u ʻi tuʻa ʻi hoku sino ʻi ha ngoue naʻá ku mamata ai ki he tangutu ʻa efaʻē kuiní ʻi ha taloni māʻolunga ʻaupito.

Naʻa ku tutu mei he holi ke kaka hake ki he tumutumu ʻo e taloni ke ʻuma ki hono nima.

 

Pea ʻi he lolotonga Naʻa ku feinga ke aʻu ki ai, naʻa ne ʻalu ki lalo ʻo ʻomi kiate au Ko ha ʻuma malohi ʻi he mata.

ʻI heʻeku vakai ki ai, ʻoku ou mamata ki ai ko ha maama ʻi loto ai ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e foʻi lea ko e "Fiin".

Mei heni Hifo ʻa e foʻi lea ko e tahi taʻefakangatanga

-angamaʻá Mālō ʻaupito, maʻongoʻonga, nāunau, fiefia, fakaʻofoʻofa, mo e

-ʻo e ngaahi meʻá ni kotoa ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻetau Faʻe Kuini. Ngaahi koloa kotoa ko ʻení Naʻa nau haʻu mei he Fiin.

 

Hono ʻikai lahi mālohi, fua lelei mo māʻoniʻoni ʻa e Fi Fiiní l Ko hai ʻe lava ʻo mahino ki ai?

Ko ia maʻongoʻonga ʻoku ou fakalongolongo ai. Ko ia, te u nofo ai.

 

Naʻá ku sio ki ai naʻe taʻeʻofa peanaʻá ne talamai:

"Ko ʻeku ʻofefine

ʻa e kotoa Naʻe haʻu ʻeku Maʻoniʻoni kiate au mei he foʻi lea ko e Fiin. ʻIkai Kuo teʻeki ai ke u hiki ʻi ha kihiʻi meʻa siʻi,

-ʻoku ʻikai ke u maʻu mānava,

-ʻikai ko ha sitepu pē ʻe taha pe ʻikai fai ha toe ngāue tuku kehe pē ʻi he Finangalo ʻo e ʻo e ʻOtua.

 

Ko ʻeku moʻui, ko e ʻeku meʻakai, ko ʻeku meʻa kotoa pe ko e finangalo ia ʻo e ʻOtua. Faʻu tahi ʻiate au

-māʻoniʻoní koloa, naunau mo e langilangi! Naʻe fakalangi ʻa e meʻa kotoa pe, kae ʻikai ko ha tangata.

 

Ko e hā hano toe lahi ʻoku fakatahaʻi mo ʻiloʻi ʻa e laumālié ʻi he finangalo ʻo e ʻOtuá, ko e lahi ange ʻe lava ke ui kita ko e māʻoniʻoni mo e

ko e ha hono lahi ʻoku ʻofaʻi ia ʻe he ʻOtuá.

 

Pea ko e lahi ange ʻene ʻofaʻi ʻe he ʻOtuá, ko e lahi ange ia hono ʻofeina iá.

Koeʻuhi he ko e moʻui ʻa e laumālié ko ha meʻa noa pē ka ko e ola pē ia ʻo e Finangaló ʻo e ʻOtua.

 

ʻE anga fēfē haʻane ʻIkai ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he laumālié ni, he ko ʻene meʻa ia ʻaʻaná?

Ko ia ai, ʻoku ʻikai ʻoku totonu ke ke hohaʻa ki hono ʻiloʻi

-kapau te tau fai ia lahi pe siʻisiʻi,

-ka ko ʻo tatau ai pe pe ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻOtua pe ʻikai.

 

Ko hono moʻoni, ko e ʻOku lahi ange e vakai ʻa e ʻEikí ki he fanga kiʻi meʻa īkí.

-kapau ʻoku ngaohi ʻi Hono Finangaló

pea ko e maʻongoʻonga ʻoku nau fai ʻaki Hono Finangaló.

 

Naʻe fakamamahi ia kiate au ʻo e ʻikai lava ke maʻu ha fetuʻutaki fakaʻaho. Ko ʻeku lelei Naʻe haʻu ʻa Sīsū ʻo folofola mai kiate au:

"Ko ʻeku ʻofefine

ʻIkai ʻOku ʻikai ke u fie fakahohaʻasi koe.

ʻOku moʻoni ko ha meʻa lelei ʻa e fetuʻutaki ko iá, ka ko e hā hono fuoloa ʻo ʻene hao feohi ʻi he vahaʻa ʻo e laumālié mo Au?

Ko ha kuata houa ʻe taha ʻi he lahi tahá.

 

Ko e meʻa ko ia Kuo pau ke ke maluʻi lahi ange ʻa hono liʻaki kakato hoʻo ko e finangalo ia ʻoʻoku.

Koeʻuhi he kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi Hoku Finangaló ʻoku ʻi ai ha feohi vāofi Naʻe ʻikai ko ha kuata houa pē ʻe taha, ka maʻu ai pē!

 

ʻAʻaku ʻOku hokohoko atu e fetuʻutaki ʻa Uili mo e laumālié. ʻIkai ʻoku tuʻo taha pe he ʻaho,

-ka ʻi he houa kotoa pē,

-ʻi he meʻa kotoa pē momeniti

ko e laumālie ko iá ʻoku fengāueʻaki vāofi ʻa Hoku Lotó mo Au."

 

naʻa ku moʻui ngaahi ʻaho fakamamahi ʻaupito

-maʻá e ongoʻi liʻekina ʻi hoku tuʻunga maʻolunga mo lelei pe taha, pea pehe foki ki he

-koeʻuhí ko e fakakaukau vilitaki ko e tuʻunga pe ne u ʻi ai ko ha smokescreen.

 

ʻAʻaku Kuo tupulaki e faingataʻaʻiá koeʻuhí ko hoku tufakanga ke u kei moʻui aí ʻi hoku mohenga maʻu ai pe,

-taʻe-ʻi ai ngaungaue pe ngaue maʻuʻanga moʻui,

-tatali ki he ʻeku tokotaha vetehia.

 

Naʻá ku fakafoʻituitui naʻa mo ʻeku fiemohea angamahení.

ʻA e ngaahi meʻá ni kotoa, Naʻá ne fakamamahiʻi au ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻo e puke.

 

Kuo tuʻo lahi ʻeku maʻu Lotu ki he tokotaha naʻá ne vete hia aú

-ke ʻomi kiate au ʻa e tuku ke u tangutu ʻi hoku mohengá ʻo fakatatau mo ʻeku tōʻonga moʻuí,

-pea ke ngaohi ʻa e ʻeku ngaue ki he tuilalanga angamaheni

ʻi he taimi Naʻe ʻikai ke u mohe pea naʻe ʻikai tuku ʻe Sisu ke u vahevahe ha meʻa lilo ʻo e ʻene saiʻia ʻi heʻene hoko ko hataha ʻoku ngaohikovia.

 

Ka naʻe hoko ʻeku Confessor maluʻi moʻoni au.

Naʻá ne pehē ko e tuʻunga ko ʻení, ʻo aʻu ki he ʻikai ke u maʻu hoku Lelei Māʻolunga Tahá, kuo pau ke lau ko ha tuʻunga ʻo ha taha ʻoku ngaohikovia koeʻuhi ko e mamahi ʻo e fakamasiva ʻo Sīsū pea ʻi he mālohi foki ʻo e talangofuá.

 

ʻOku ou maʻu pe Naʻá ku talangofua, ka naʻe toutou pehē mai maʻu pē kiate au ʻe hoku loto kuo fakapōngí:

"ʻOku ʻikai Ko ha fad haohaoa?

ʻOku ʻi fe ʻa e Ko hoʻo drowsiness, tuʻunga ʻoku ʻi ai hoʻo taha ʻoku ngaohikovia?

 

Tuʻu ki ʻolunga Tuʻu hake! ʻOua ʻe kumi ʻuhinga! Ngāue! ʻOku ʻikai ke ke sio ki ai ʻOku tataki nai koe ʻe hoʻo ngaahi fakamatalá ki he malaʻiá? ʻOku ʻikai ke ke ilifia?

ʻOku ʻikai ke ke fakakaukau ki he fakamaau fakalilifu ʻa e ʻOtuá?

ʻOku ʻikai ke ke sio ki ai Kuo taʻu lahi hoʻo keli pē ha vanu te ke kei lokaʻi ai pē ki he taʻengatá?"

 

ʻE ʻOtua! Ko hai lava ʻo lea ʻaki ʻa e fakamamahi fakamamahi naʻa ne fakamamahiʻi hoku laumalie, Naʻa ne laiki mo fakahu au ki ha tahi ʻo e mamahi?

Ka ʻOku ʻikai hanga ʻe he talangofua fulikivanuʻo Naʻe ʻikai ke ne tuku au ke u loto tauʻataina. ʻOku fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá

Ko ia ʻokú ne fie maʻú Tuku ke hoko ʻeni!

 

Po fakaʻosi ʻi heʻeku ʻi hoku tuʻunga angamahení pea ʻi he lotolotonga ʻo e mamahi fakamamahí ni, Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ʻākilotoa au ʻe ha kakai ʻoku nau pehē:

 

"Lau maʻuloto ha Pater, ko ha hala mo ha Kololia ko e fakalangilangiʻi ʻo Seni Falanisisi ʻo Paola. ʻOkú ke Te ne ʻomi ha fakafiemalie ki hoʻo faingataʻaʻia."

 

Lolotonga ʻeku kei ʻI heʻeku fai ʻeni, naʻe ha mai ʻa e maʻoniʻoni kiate au, ʻo ne ʻomi ha sanuisi ʻa ia naʻa ne foaki mai mo talamai: "Kai ia".

 

naʻa ku kai ia pea Ne u ongoʻi kuo fakamālohia au. Peá u talaange ki ai:

"Siʻi Māʻoniʻoni, ʻoku ou fie fakahā atu ha meʻa."

Naʻá ne tali mai. ʻi he anga fakaʻapaʻapa ʻaupito: "Ko e hā e meʻa ʻokú ke fie talamai kiate aú?"

Ne u hoko atu:

"ʻOku ou manavasiʻi ʻoku ʻikai fakatatau ʻa e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Lolotonga e ʻuluaki ngaahi taʻu ʻo e mahaki ko ʻeni, ʻa ia ne u moʻui ai ʻi ha vahaʻa taimi loloa, kuo u ongoʻi naʻe ui au ʻe hotau ʻEikí ke ngaohi au ke u hoko ko ha taha ʻoku ngaohikovia.

Pea naʻe ʻave au ʻe faingataʻaʻia mo e ngaahi kafo ʻi loto ʻo hangē kafo ʻi tuʻá ʻi ha tuʻunga faingataʻa.

Ka ko ʻeni ʻoku ou manavasiʻi naʻa Naʻe fakatupu ʻe heʻeku fakakaukaú ʻa e ngaahi kovi ko ʻení kiate au."

 

ʻI he meʻá ni naʻe talamai ʻe he māʻoniʻoní kiate au:

"Fakamoʻoni hingoa malu ke ʻiloʻi pe ʻoku ʻi ai ha tuʻunga ʻoku fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtua:

ʻOku ʻoku mateuteu ʻa e laumālié ke fai ha meʻa kehe ʻo kapau ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku mateuteu ʻa e Finangalo ʻo eʻOtuá ʻOku ʻikai ke ne toe fie maʻu ʻe ia ʻa e tuʻunga ko ʻeni."

Ka, ʻoku ʻikai ko ʻI heʻeku tui ki aí, naʻá ku toe pehē:

 

"Siʻi Maʻoniʻoni, naʻe ʻikai ke u talaatu ʻa e meʻa kotoa pe. Fakafanongo fakalelei. ʻI he kamataʻangá naʻe toutou āʻí.

Pea naʻe ui au ʻe he ʻEikí ke hokohoko atu ʻeku moʻui fakafalala pē kiate aú pea ʻi ha taʻu ʻe 21 Naʻá ku tokoto maʻu pē ʻi hoku mohengá. Ko hai te ne lava ʻo lea ʻakí ʻI heʻeku ngaahi faingataʻaʻiá kotoa? Hangē kiate au ʻoku faʻa tuku au ʻe he ʻOtuá he taimi ʻe niʻihi toko taha pe pea ʻoku ne toʻo meiate au ʻa e faingataʻaʻia, ko e kaungameʻa faivelenga pe taha ʻi hokutuʻunga.

Pea ʻoku ou nofo kotoa laiki, taʻe kau ai ʻa e ʻOtua pea ʻikai poupouʻi ʻe he faingataʻaʻia, ko ia ai ʻoku veiveiua mo e manavasiʻi naʻa ʻikai fakatatau e tuʻunga ne u ʻi ai mo e Finangalo ʻo e ʻOtuá."

 

Fonu angaʻofa mai ʻa e māʻoniʻoní kiate au:

 

" ʻOkú ke ʻOku ou toe fakaongo atu e meʻa kuó u ʻosi tala atú.

Kapau ʻoku mou loto fiemalie ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua ʻi he taimi ʻoku mou ʻiloʻi ai, ʻa e ʻoku fekauʻaki homou tuʻunga mo Hono finangalo."

 

Hili iá Naʻá ku ongoʻi mālohi ʻi hoku lotó, kapau naʻá ku ʻiloʻi lelei ko e finangalo ʻo e ʻOtuá,

te u loto ki ai ke totongi, ʻo aʻu pe ki he totongi ʻo ʻeku moʻui.

Hili ia, ʻoku ou naʻe fakalongolongo ange. ʻOfa ke fakamālō maʻu pē ki he ʻOtuá.

 

Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamaheni.

ʻI ha kiʻi taimi nounou Naʻá ku ongoʻi ʻoku ofi mai hotau ʻEikí kiate au.

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

"ʻOfefine ko hoku lotó, ki he laumālie ʻokú ne fai hoku Lotó, ʻoku feʻaluʻaki ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻene moʻui.

hange ko ʻene toto.

Ko ia ʻOku fetuʻutaki maʻu pē ʻa e laumālie ko ʻení

-mo au

-mo ʻeku Mālohi, hoku Potó, ʻeku ʻOfa Faka-Kalaisí mo hoku Fakaʻofoʻofá.

 

ʻOku ne toʻo Konga ʻo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻaʻakú.

Talu mei ai ʻOku ʻikai ke ne kei moʻui ʻi hono finangaló, ka ʻokú Ne moʻui ʻiate au pē. Pea koeʻuhi he ʻoku tafe hoku Loto ʻi hono finangalo, mo ʻene ʻE circulates ʻi he kotoa ʻo hoku Tokotaha pea ʻoku ou ongoʻi hokohoko ʻene ala.

 

ʻOku ʻikai lava ke mahino kiate koe Ko e ha hono lahi ʻo ʻeku ongoʻi naʻe tataki au ki he meʻa ni

-ʻOfa

-maʻá e Tuʻuaki

-tali ki he ʻa e kole kotoa pe.

 

Kapau ʻoku ʻikai ko e Kapau te u tali ange, he ʻikai ke u tali ʻe au.

Ko hono moʻoni koeʻuhí ʻokú Ne moʻui ʻi Hoku Lotó, ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻokú Ne kole maí kehe mei he meʻa ʻoku ou fie maʻú.

Pea, talu mei he ʻOku ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ne kole, ʻoku ne fiefia ʻiate ia pe pea maʻá e niʻihi kehé.

 

Ko ʻEne moʻuí ko e ʻo lahi ange ʻi he Langí ʻi he māmaní.

Ko e meʻa ia ko e fua ʻo hoku Lotó: ke tomuʻa fakamāmaʻi ʻa e laumālié".

 

Ko ʻeku ʻi he Ko hoku tuʻunga angamahení, naʻá ku lotu ki hotau ʻEikí ke ne angalelei feʻunga ke ke tuku ʻa e melinó ki he ngaahi laumālié,

-ko e niʻihi ko ʻeni ʻi he fekeʻikeʻi mo e

-kau masiva ʻoku ʻOku nau loto ke ʻohofi ʻa e koloaʻia.

 

Hange ʻoku

-ko hai Fieinua e kakaí ki hetotó faʻahinga ʻo e tang

-ko hai he ʻikai ke nau toe lava ʻo katakiʻi kapau Tatau pē.

 

Kapau ko e ʻEikí ʻOku ʻikai ke ne kau, te tau maʻu ʻa e ngaahi tautea ʻokú ne maʻu aú Faʻa lea ʻakí.

 

Naʻa ne haʻu taimi nounou pe peane talamai:

"ʻOfefine ʻAʻaku, ʻoku ʻi ai e fakamaau totonu.

 

Ko e koloaʻiá naʻe Ko e ʻuluaki

-ke foaki ʻa e ko ha faʻifaʻitakiʻanga kovi ki he masivá,

-liʻaki ʻa e tui fakalotu

-taʻetokanga ki he honau ngaahi fatongiá.

 

ʻOku nau ma ke hu ki he ngaahi siasi ke kau toko lahi, ke fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ʻoʻoná.

 

"Ko e masivá Kuo nau fafangaʻi ʻa e sipinga kovi ʻo e koloaʻia, pea ʻikai lava ke ʻoku nau ʻi ai,

-feinga ke ʻohofi kinautolu pea aʻu ʻo tamateʻi kinautolu. ʻOku ʻikai ha ʻota taʻe kau ai ʻa e fakavaivai ki he ʻOtuá.

Ko e koloaʻia ʻoku ʻoku fakamavaheʻi kinautolu mei he ʻOtuá.

Kakai angatuʻu ki he ʻOtuá, ki he koloaʻiá mo e tokotaha kotoa pē. Ko e sitepu ʻoku fonu ʻeku fakamaau totonú pea ʻoku ʻikai ke u toe lava ʻOku ʻi ai. »

 

ʻI heʻeku ʻi hoku tuʻunga angamaheni, naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou mavahe mei hoku sino ʻi he vaeuaʻanga malie ʻo e Ngaahi angatuʻu.

Kakai Naʻe hangē naʻá ne loto lahi ange ke mahua hono totó. ʻoku ou maʻu Naʻá ku kole ki he ʻEikípeá Ne folofola mai kiate au:

"Ko ʻeku ʻofefine

ʻoku ʻi ai ha toko ua Ngaahi matangi ʻoku teuteuʻi ʻe he tangatá:

-taha ki he Puleʻangá mo e

-l'altro contro la Chiesa. »

 

Potevo vedere i leader scappare.

Il re sembrò cadere nelle mani del nemico.

I ricchi erano in grave pericolo e alcuni stavano morendo.

 

Quello che mi ha rattristato di più è che la rivoluzione era diretta anche contro la Chiesa e che tra i capi rivoluzionari c'erano dei sacerdoti.

 

Quando queste cose avevano raggiunto i loro limiti estremi, sembrava che fosse intervenuta una potenza straniera.

Mi fermo qui perché queste sono cose descritte altrove.

 

Questa mattina mi sono sentito molto oppresso per la privazione del mio adorabile Gesù.

 

Ho pensato:

"Non ce la faccio più! Come posso continuare senza la mia Vita? Che pazienza ci vuole con te!

Quale virtù potrebbe ispirarti a venire?" In quel momento venne e  mi disse :

"Figlia mia, virtù

-che trionfa su tutto,

-chi vince tutto,

-che livella tutto e

-che ammorbidisce tutto

è la Volontà di Dio.

Ha un tale potere che nulla può resistergli. »

 

Mentre diceva questo, un percorso completo

-pietre, spine e

-ripide montagne apparvero davanti a me.

 

Quando questa via fu posta nella Divina Volontà, per la stessa Potenza di quella Volontà,

le pietre furono  polverizzate,

le spine furono cambiate in fiori  e

le montagne furono  spianate.

 

Nella Divina Volontà tutte le cose hanno

lo stesso  aspetto,

lo stesso  colore.

 

Sia sempre benedetta la sua Santissima Volontà

 

Ero nel mio solito stato, saturo di amarezza e privazione.

Mi sembrava che le persone si stessero ribellando e intensificando la lotta contro i ricchi.

Il dolcissimo  Gesù mi ha detto con  tono lamentoso:

 

"Sono io che do la libertà ai poveri. Perché sono stanco dei ricchi.

Naʻa nau feʻunga!

 

Ko e ha hono lahi ʻo e paʻanga Taʻeʻaonga

-ʻi he ngaahi foʻi pulú,

-ʻi he fale faiva,

-ʻi he fefonongaʻakí taʻeʻaonga, ʻi he ngaahi meʻa taʻeʻaonga mo e

-ʻi he Fuʻu kovi!

 

Lolotonga iá

ʻOku ʻikai ke Te nau lava ʻo maʻu ha mā feʻunga ke fafanga ʻaki kinautolu! Kuo holoki kinautolu ʻi he nofo pōpulá: ʻoku nau fehiʻa mo ʻita.

 

Kapau ko e koloaʻia ʻoange kiate kinautolu ʻa e meʻa pē naʻa nau fakamoleki ʻi ha ngaahi meʻa taʻeʻaonga, Naʻe mei fiefia ʻeku masiva.

Ka ko e koloaʻia Naʻa nau hange ha ha sola kitautolu. Naʻa nau fehiʻa foki kiate kinautolu,

Ko Hono Tauhi ke fakafiemālieʻi mo fakafiefiaʻi kinautolu ko ha totonu ʻoku fehokotaki mo e honau tuʻungamo e

mavahe mei he masiva ʻi he mamahí,

ʻo hangē pē ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga naʻa nau ʻi ai. »

 

Hangē ko ʻene leá ʻeni

-Naʻe hangē naʻe toʻo ʻene ngaahi ʻaloʻofá mei he masivá,

ʻa ia naʻe ʻa e ola ʻo hono ʻai ke nau houtamaki ki he koloaʻia koeʻuhi naʻe hoko ha ngaahi meʻa mamafa.

 

Sio ki he meʻa kotoa pē ʻeni, naʻa ku pehe ange:

"Siʻoku ʻofaʻanga" moʻui mo hoku Lelei taupotu taha,

ʻOku moʻoni ʻOku ʻi ai ʻa e kau tangata kovi, ka ʻoku ʻi ai foki mo e ngaahi meʻa lelei. Faʻahinga meʻa

-ko kinautolu ʻoku nau tui mateaki kau fafine ʻoku nau foaki ki he Siasí, pea

-ʻoku ʻaʻau foki kau taulaʻeiki ʻoku nau fai ha meʻa lahi maʻá e tokotaha kotoa pē".

 

Sīsū hoko atu:

"ʻAa, Siʻeku tama, fakalongolongo pea ʻoua naʻá ke ala ki he meʻa fakamamahi ko ʻení l

 

te u lava ʻo talaatu ʻokuʻikai ke u ʻiloʻi e kau fafine mateaki ko ʻení.

ʻAi ke ʻo kolea ʻa e feituʻu ʻoku nau fie maʻu ai, koeʻuhi ko ʻenau ngaahi taumuʻa, koeʻuhi ke lava ʻa e kakai ʻoku nau ʻi heʻenau ngāué.

 

Fakaʻaongaʻi lire ʻe lauiafe

-maʻá e kakaí ʻokú ne saiʻia ai,

-maʻanautolu kuo fuʻu fie maʻu moʻoni,

ʻoua ʻe toe fakaʻilongaʻi Naʻe ʻikai ke ne ʻoange ha seniti ʻe taha.

te u lava ʻo lea ʻaki ia ʻOku nau foaki nai ha foaki koeʻuhí ko au?

 

Fakamāuʻi pē ʻe koe tatau pē:

Kakai ko ʻení ʻOku nau ʻilo nai e founga ke tali ʻaki e ngaahi fie maʻu moʻoní? ʻOku nau foaki ha meʻa lahi ʻi he feituʻu ʻoku ʻikai fie maʻu

-fakafisi ke ʻOange ha meʻa siʻisiʻi ʻi he feituʻu ʻoku fie maʻu aí?

 

Ko ia, te ke lava fakamaauʻi ʻoku ʻikai maʻu ʻe he kakai ko ʻení

moʻoni laumālie ʻo eʻofa faka-Kalaisí,

Taha haohaoa moʻoni ʻo e ngaahi taumuʻá pea pehē ko ʻeku masiváʻoku Ngalo

-mei he ʻa e kakai mateaki ko ʻeni.

 

Pea mo e kau taulaʻeiki!

ʻAa! Ko ʻeku ʻOfefine, ʻoku toe kovi ange! ʻOku ke pehe ʻoku nau lelei ki he tokotaha kotoa pe? ʻOkú ke Ko hoʻofakakata!

ʻOku nau fai lelei ʻOku ʻi ai honau taimi ki he koloaʻia maʻa e koloaʻia. Ka, naʻe toe fakaongo mai ʻe he ʻOku meimei taʻofi ʻa e masiva.

 

Kau Taulaʻeikí

-ʻikai maʻu taimi maʻanautolu,

-ʻikai ke ʻi ai ha Lea fakafiemālie ke pehē kiate kinautolu,

-li mandano via, arrivando a fingere che siano malati.

 

Posso dirlo

-se i poveri si sono allontanati dai sacramenti, i sacerdoti hanno contribuito a questo.

 

Perché hanno sempre tempo per confessare i ricchi, ma poco per i poveri.

Così i poveri si stancano e non tornano.

 

Se si presenta un ricco,

i sacerdoti non esitano un attimo: tempo, parole di conforto, aiuto. Trovano tutto per i ricchi.

 

Posso dire che hanno un vero spirito di carità se scelgono coloro che vogliono ascoltare?

 

E i poveri?

-Oppure li mandano altrove,

-o li opprimono così  tanto

se le mie grazie non li avessero aiutati in modo speciale,

Sarebbero scomparsi dalla mia Chiesa.

 

Solo pochi sacerdoti hanno un vero spirito di giustizia, una vera carità.

 

Dopodiché, rimasi più amareggiato che mai, implorando la sua misericordia.

 

ʻI heʻeku ʻi hoku faʻa pehē, naʻe haʻu taimi nounou pē ʻa Sīsū moau Naʻá ne pehē:

 

"Ko ʻeku ʻofefine

Talangofuá Ko e matapā ia kiate au ke u hū ai ki he laumālié.

 

Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai Te u lava ʻo pehē, Ko ha matapā pehē

-ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha nofoʻanga maʻaku ʻi he laumālié ni mo e

-ʻa ia ʻoku fakamalohiʻi ke nofo ʻi tuʻa. »

 

ʻI heʻeku ʻi hoku Ko e angamahení, naʻe lōmekina au ʻe he ʻitá mo e ongoʻi liʻenoá. Hili maʻu ha feohi, naʻá ku lāunga ki he Sīsū Kuo Tāpuakiʻí

-ʻa e founga ʻoku naʻa ne liʻaki au pea

-taʻeʻaonga ʻo hoku tuʻunga. Naʻá ne lea mai ʻi he manavaʻofaʻopehē:

 

"Ko ʻeku ʻofefine

-ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha meʻa liliu e ngaahi meʻaʻofa ne tau fakafetongiʻakí, koeʻuhí ko honau mahuʻingá ʻoku ʻi honau tupuʻangá.

 

Fakamahamahalo

ko e toko ua ko iá fakatahaʻi ʻe ha haʻi ʻo e feohi fakakaungāmeʻá pe malí,

- ko hai ʻoku Foaki kiate koe ha ngaahi meʻafoaki pea

-ʻoku feʻofaʻaki ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi ai ʻa kinaua. Naʻe hiki ha tatau ʻo e tokotaha kotoa pē ko e tahá pea ʻokú ne ongoʻi ʻiate ia ʻa e tokotaha ko eé.

 

Fakamahamahalo ʻikai ngata aí, ʻi hono fuʻu fie maʻu vivili tahá,

fakamālohiʻi ke na mavahe mei he niʻihi kehé.

ʻOku

ʻenau ngaahi meʻafoakí ʻe holoki ʻa e reciprocal, pe

ʻa e ʻE holoa ʻenau ʻofa

koeʻuhí ko e ʻA e māvae ko ʻení?

 

ʻI he tafaʻaki ʻe taha ko ʻenau mamaʻo ko e ola pe ia ʻo e

-ke ngaohi fakatupulaki ʻenau ʻofa mo

-maʻá e fakalotoʻi kinautolu ke nau tokanga lahi ange ki he ngaahi meʻaʻofa ʻoku fakafetongiʻakí, ʻi he ʻo tatali ki ha ngaahi meʻaʻofa fakaʻohovale kehe ʻi he taimi te nau foki mai ai.

 

Laka hake ʻi he ʻoku

-talu mei he Kuo hiki ʻe he tokotaha kotoa pē ʻiate ia ʻa e tokotaha ʻoku ʻofa aí, ʻoku Hangē naʻe ʻikai ke na vāmamaʻó:

-ʻOku fanongo ʻa e tokotaha kotoa pē ʻa e leʻo ʻo e tokotaha ʻiate ia pe.

-ʻOku ongoʻi ʻe he taha kotoa pea ʻalu atu ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻi heʻene fakakaukaú, ʻi heʻene ngaahi ngāué pea ʻi heʻene ngaahi ngāué.

-ʻOkú ne ongoʻi ʻoku mamaʻo ʻi he ofi,

-ko e ʻo kumi kae ʻikai maʻu ia,

-ala ki ai ka ʻikai lava ke taʻu hongofulu mā ono.

Ko ia ʻOku hoko honau laumālié ko ha hokohoko fakamāʻata ʻo e ʻofá.

 

Fakatatau mo e ʻi ai hohaʻa, kapau ʻe ʻomi au ʻe heʻeku fakamaau totonú

-ke toʻo meiate koe ʻo Au mo

-ke nofo mamaʻo meiate koe ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi, te ke lava ʻo lea ʻaki ia

ʻoku ou maʻu Toʻo ʻEku ngaahi meʻafoakípea

ko hai ʻOku holo nai eʻofá?"

 

Naʻá ku tali ange:

"ʻOku Fuʻu faingataʻa ke kātakiʻi e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí, ʻa ʻeku moʻui ʻofaʻangá Ko e meʻa ʻoku tau faí Te u fai heni kapau he ʻikai te ke tuku ke u faingataʻaʻia

-koeʻuhí ke lava ʻe he ʻE lava nai ke fakahaofi hoku kāingá mei he tauteá?

 

Naʻa ke talamai naʻá ke mei taʻofi tuʻo lahi ʻa e ʻuhá, pea ʻikai ʻuha ʻo lahi ange. Ko ia, he ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo ʻai ke ke taʻe lavameʻa, ko e ngaahi meʻa ni kotoa ko e hā e meʻa ʻokú ke lea ʻakí, fai.

Kapau naʻa ku ofi ki muʻa,

te u talaatu ia ʻa e ngaahi meʻa lahi te ke tuku ke u ikuna! Te ke lava fefe ʻo pehe ko e ko e meʻa noa pe ʻa e mamaʻo?"

ʻOkú ne pehē:

«Proprio per questo sono costretto a mantenere le distanze,

non per lasciarsi vincere, ma per fare spazio alla  Giustizia.

 

Così facendo, ci sono vantaggi:

la mancanza d'acqua porterà alla  carestia,

ʻa e ʻe fakamaaʻi ʻa e kakaipea,

hili fakapoongi fakalilifu mo etau,

Kuleisi Li Te ne maʻu ha loto fiemālie lahi ange ke fakamoʻui ia.

 

ʻOku ʻikai ko ha lelei foki ia,

-lolotonga e ʻoku teu ke tānaki atu ʻa e taú ki he hongé,

-ʻokú ne puke koe ko ia

ke fakatoloi pea ko ia ai, ʻe fakahaofi ha ngaahi laumālie tokolahi ange?"

 

Kuo tanaki atu:

"ʻOfa ʻOku ʻikai ke ne teitei pehe ʻ feʻunga ʻ.

Tatau ai pē kapau ʻOku ui ʻe he ʻofá ʻa e laumālié mo e loʻimatá, ʻoku tangi ʻa e ngaahi konga ko ʻení "ʻofa". ʻOku ʻikai teitei pehē ʻe he ʻofá ia "feʻunga" kae ʻikai meʻa ʻi lotó

-fana e ngaahi Ngaahi Kongá

-fakasiʻisiʻi ke nau ʻikai ha meʻa pea, ʻi he taʻeʻaonga ko ʻení,

Ngaahi Tukí hono afímo e

ʻa e ʻOku ne ʻomi honofotunga.

ʻIkai ha meʻa fakaetangata ʻOkú Ne kau ai, ka ko e meʻa fakalangí pē. Ko e taimi ia Hivaʻi ʻe he ʻofá

-hono nāunaú,

ʻaʻana loto-toʻa

ʻa e ʻoku pehē ʻe hono ngaahi meʻa fakaofó, mo e ʻofá:

 

"Ko au fiefia.

Ko e Kuo ikuna, fakaʻauha ʻe heʻeku ʻofá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo langa ʻa e meʻa fakalangí."

 

ʻOku Haʻu ke ʻofa ko ha tangata nimameaʻa talenitiʻia ʻoku, maʻu ha ngaahi meʻa lahi ʻoku ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻi hono toʻukupú,

kinautolu loʻimataʻia,

Foaki ʻenau afimo e

kinautolu ʻalu kiai

ʻo aʻu ki he He ʻikai ke nau molu pea ʻe mole fakaʻaufuli honau fotunga.

 

Hili iá ʻai ke nau hoko ko ha ngaahi meʻa foʻou,

-lahi ange fakaʻofoʻofa mo fakafiefia ange,

-moʻui taau ke maʻu hono taleniti.

 

ʻOku moʻoni ko hai

- maʻá e kakai Faʻahinga ʻo e tangatá, ko e ʻekitivitī ko ʻeni ʻo e ʻofá ʻoku mātuʻaki faingata Ka ʻi he taimi ʻoku laumālie aí

-sio ki he meʻa kuo ikuna

-Vakai, Hono ʻikai lava ʻe he fakaʻofoʻofá ʻo fetongi

ugliness tuʻumālié, masivá, anga fakaʻeiʻeikí, anga taʻe-feʻungá. Pea Te ne hivaʻi foki mo e ngaahi nāunau ʻo e ʻofá."

 

Maʻu ʻa e Ko e Feohiʻanga Māʻoniʻoní, naʻá ku fakatokangaʻi ʻiate au ko e Tamasiʻi ko Sīsuú ʻo hangē p ko e fekumi ki ha meʻa mahuʻinga.

Naʻá ku talaange: "Ko ʻeku Piccolo fakaʻofoʻofa, ko e ha e meʻa ʻoku ke fekumi lahi ki ai Tokanga?"

 

Kuo naʻá ne tali:

"Ko ʻeku ʻofefine

ʻoku ou fekumi ki he polosi ho lotó ke lava ʻo vali hoku ʻīmisí ʻi ho loto.

Ko hono moʻoní, kapau ʻoku ʻikai foaki mai ho finangalo,

ʻOku ou ʻofa ki he polosi ke u lava ʻo vali tauʻatāina atu au ʻiate koe. Pea ʻi he lolotonga ʻo e ʻe hoko ho loto ko ha polosi,

ʻE hoko ʻa e ʻofá ko e Tincture

-fakaʻatā au ke vali ʻa e ngaahi lanu kotoa pe ʻo hoku ʻimisi.

 

ʻIkai ngata ai, ko e founga ke ʻe hoko ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ko ha polosi, ko ia ai ko hoku loto ʻOku hoko ia ko ha polosi ki he laumālié.

koeʻuhi ke ʻofa ke ne vali hono ʻimisi ʻi hoku loto.

 

Te ke maʻu ʻiate Au ʻa e ngaahi lanu kehekehe ʻo e ʻofa ʻi he ngaahi lanu kehekehe".

 

Dopo aver completato una meditazione su

-chi semina il bene raccoglierà il bene e

-chi semina il vizio raccoglierà il male,

Mi chiedevo quale bene potevo coltivare tenendo conto del mio stato di miseria e di incapacità.

 

In quel momento mi è sembrato che stessero coltivando dentro di me e ho sentito  Gesù che mi diceva :

"L'anima deve coltivare il bene con tutto il suo essere.

L'anima  possiede un'intelligenza  e deve usarla

-per capire Dio,

-pensare solo al Bene e

-per consentire a nessun seme cattivo di entrarvi.

 

Ko e meʻa ia tanumaki ʻa e leleíʻaki elaumālie ʻo ha taha.

Ko e Tatau pē mohono ngutú:

ʻIkai Kuo pau ke ʻoua naʻá ne lea ʻaki ha ngaahi meʻa ʻoku kovi, ʻa ia ko e ngaahi lea kovi.

 

ʻOku moʻoni ʻa e meʻa tatau Kihono loto:

kuo pau ke ʻofa ʻataʻata pe ʻOtua toko taha pe,

-holi ko ia pe,

-foʻi pe kiate ia pea tokanga ʻataʻatā pē kiate ia.

 

Mo Kuo pau ke fai honotoʻukupúʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni pē.

ʻAki hovaʻé kuo pau ke laka ia ki muʻa ʻo fakatatau ki he sīpinga ʻa Hotau ʻEikí."

 

Ongoʻi Naʻá ku fakakaukau loto pē ki ai:

"Ko ia, ʻI hoku tuʻunga, te u lava ʻo tanumaki ʻa e lelei, neongo ʻa e lotolotonga ʻo ʻeku mamahi lahi."

Neongo ia, naʻe ʻi ai Naʻá ku fakakaukau ʻi he kiʻi manavasiʻi ki he ngaahi lipooti ʻa e ʻEikí kiate aú. Fehuʻi ange:

I Tutuuʻi lelei pe ʻikai? Pea, naʻá ku fanongo ki heʻene pehē mai kiate au ʻi hoku lotó:

 

"Ko ʻeku ʻoku lahi fau ʻa e angaʻofá pea ko kinautolu ʻoku nau ngaohi aú ʻOku halaia ʻaupito ʻa hono ʻiloʻi ʻo e fefeka, lahi mo e faingataʻa. ʻOi! Ko ha fakatupu houhau ia ʻoku nau fai ki heʻeku ʻofa!

 

ʻe ʻikai te u ʻeke ngaahi fakamatala kehe mei he ngaahi fakamatala ʻoku fekauʻaki mo e kiʻi malaʻe iiki ʻoku ou maʻú kuo fakafalala ki he laumālié.

he ʻikai ke u tauhi Fakamatala ki he laumālié

-ko e meʻa ia maʻá e fakapaleʻi ia ʻo fakatatau ki heʻene ututaʻú.

 

Te u fakapaleʻi Ko e laumālié ʻi heʻene fekauʻaki mo hono potó:

-lahi ange mi Naʻe mahino kiate ia lolotonga ʻene moʻui ʻi he māmaní,

-lahi ange mi ʻe mahino kiate ia ʻi Hevani, pea

-lahi ange mi ʻe mahino kiate ia, ko e lahi ange ia hono lomekina ia ʻe he fiefia pea Monūʻiá.

 

ʻI heʻene fekauʻaki ki hono ngutú,

te u ʻoange kiate ia ʻa e ngaahi fakaʻilonga fakalangi kehekehe mo e

ko hono leʻó ʻoku ʻE fenāpasi ia mo e ngaahi tāpuaki kehé.

ʻI heʻene fekauʻaki ki heʻene ngāué,

te u ʻoange kiate ia ʻeku ngaahi meʻaʻofa, mo e ngaahi ala meʻa pehee."

 

Lolotonga ʻeku ʻi he Ko hoku tuʻunga angamahení, naʻá ku fifili lahi ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai hoku laumālié pea Naʻá ku fakakaukau loto pē, "Ko hai te ne lava ʻo leaʻaki ʻa e kovi ko iá ʻi hoku laumālié koeʻuhí ke lava ʻe he ʻEikí ʻo toʻo meiate au ʻa e Pea tuku ke u liʻaki au?"

 

ʻI he momeniti ko iá naʻá ne haʻu taimi nounou pē ʻo lōmekina au ʻaki hono ʻaó fakalangi: naʻe tukutaha kotoa hoku sino ʻiate Ia.

ʻIkai ha filo mo ha Naʻe ʻikai ha ngaue ʻa hoku laumālié kiate ia. Hili ia, naʻa ku ʻoku pehē:

"Kuo ke ʻI heʻeku sio ki ai, ʻe hoku ʻofefine?"

Ko e fakaʻilongaʻi ʻoku ʻi ai ha ongoʻi halaia ʻi he laumālié ʻi hetaimi ʻoku ʻikai te u maʻu ia,

ʻi he momeniti ko ia ʻi he ʻa ia ʻoku ou foki ki ai ke fakahā hoku ʻaó kiate iá,

-ʻOku ʻikai fonu kakato ʻi he ʻOtuá mo e

-ʻOku ʻikai loto fiemālie he taimi pē ko iá ke fakauku ʻiate Au,

ʻi ha faʻahinga founga pehē pea naʻa mo ha filo ʻiate ia pē ʻoku tuʻu maʻu ʻi hono loto mālié.

 

Kapau ʻoku ʻi ai foʻui ʻo e laumālié pe

ʻoku ʻi ai ʻi he ko ha meʻa ia ʻoku ʻikai ʻAʻaku kakato, he ʻikai ke u lava ʻo fakafonu ia kakato

Pea he ʻikai lava fakaʻutumauku kakato ʻiate Au.

 

Ko e ʻikai lava ke hu ʻa e ongoʻi halaia ki he ʻOtua.

 

Ko ia ai, ʻoku ke ʻOua te ke hohaʻa, ʻoua naʻá ke feinga ke fakahohaʻasi koe."

 

Ko ʻeku ʻi he Ko hoku tuʻunga angamahení, naʻá ku faingataʻaʻia pea mei vaivai ʻi heʻeku Ongoʻi liʻekina angamaheni.

Gesù venne come di passaggio e  mi disse :

 

"Mia figlia,

quello che voglio che tu prenda a cuore è la costanza nel bene, sia dentro che fuori.

 

La ripetizione dell'atto di amarmi e la costanza nel bene

 fa crescere nell'anima la Vita divina.

E questo con tale forza da poter essere paragonato a un bambino che, crescendo all'aria aperta e con una buona alimentazione,

-cresce in piena salute fino a raggiungere la sua statura normale,

-senza bisogno del medico e dei rimedi. Diventa così robusto che può aiutare gli altri.

D'altra parte, l'anima che non è costante è come un bambino

-che non sempre si nutre di cibo sano, e

-che respira un'aria contagiosa.

 

Diventa malaticcio e, a causa della sua dieta povera, i suoi arti non si sviluppano correttamente.

 

Si sviluppa con difetti:

-si forma un tumore in un punto, un ascesso in un altro.

 

Di conseguenza, cammina zoppicando e parla con difficoltà. Si può dire che è un povero storpio.

 

Sebbene alcuni dei suoi membri siano in buone condizioni, i suoi arti difettosi sono più numerosi.

 

E anche se consulta medici e prende medicine,

-non gli fa molto bene

perché il suo sangue è infetto da un'atmosfera inquinata e perché le sue membra sono deboli e difettose a causa della sua malnutrizione.

 

Diventerà adulto, ma senza raggiungere la sua vera statura.

Avrà sempre bisogno di aiuto e non sarà in grado di aiutare gli altri.

 

Questo è il caso dell'anima volubile:

È come se si stesse nutrendo dei cibi sbagliati.

 

Applicandosi a cose che non sono di Dio, è come se respirasse aria inquinante.

 

Così, la Vita divina cresce in essa con difficoltà e povertà. Perché gli manca la forza e il vigore della costanza».



 

Vivo giorni amari per la continua privazione del benedetto Gesù. È venuto brevemente e mi ha detto:

 

"Mia figlia,

un segno per riconoscere se qualcuno possiede la vera carità è il suo amore per i poveri.

 

Infatti, se ama i ricchi ed è disponibile con loro, può farlo.

-perché spera di ottenere qualcosa da loro o

-che simpatizza con loro, o

-per la loro nobiltà, la loro intelligenza, la loro eloquenza, o

-anche perché ne ha paura.

 

Tuttavia

se ama i poveri, li aiuta e li sostiene,

-è che vede in loro l'immagine di Dio.

 

Quindi, non si ferma alla loro durezza, alla loro ignoranza o alla loro miseria. Attraverso la loro miseria, come attraverso una finestra,

-vede Dio, dal quale tutto spera.

Li ama, li aiuta, li consola come se lo stesse facendo a Dio stesso. Questa è la vera venuta: parte da Dio e finisce in Dio.

D'altra parte, ciò che viene dalla materia produce materia e vi finisce. Per quanto splendida e virtuosa possa sembrare la carità,

se non si sente il tocco di  Dio,

chi la pratica e chi la riceve ne sono infastiditi. Inoltre, a volte porta a commettere errori.  ."

 

Essendo nel mio solito stato,

Il benedetto Gesù  si è fatto vedere tutta la luce e  mi ha detto  queste semplici parole:

 

"Io sono Luce. Ma di cosa è fatta la luce? Qual è la sua base?

La luce è verità.

Così, io sono luce perché sono verità.

Ko ia Ke maʻamaʻa mo maʻu ha maama ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe ha taha, kuo pau ke fai ʻa e meʻa kotoa pē hoko ʻo moʻoni.

ʻOku ʻi fē Artifice mo e duplicity, he ʻikai lava ke ʻi ai ha maama, ka ko e fakapoʻuli."

 

Ko hono ola ʻI he ngaahi lea siʻi ko ʻení, naʻá ne pulia ʻi he vave ʻo e māmá.

 

Lolotonga Naʻá ku lolotonga talanoa mo ʻeku tokotaha vetehia, peá ne talamai:

"ʻE fefe fakailifia ke mamata ki he houhau ʻa e ʻOtuá!

Ko e meʻa ia Ko hono moʻoní, ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú, ʻe pehē ʻe he kau angahalá:

"Ngaahi Moʻunga, To kiate kitautolu, fakaʻauha kitautolu, ke ʻoua naʻa tau mamata ki he fofonga ʻita ʻa e ʻOtuá!"

 

Naʻá ku pehē ange ki ai:

"ʻI he ʻOtuá He ʻikai lava ke ʻi ai ha ʻita

Ngaahi meʻa ʻOku hoko ia ʻo fakatatau ki he tuʻunga ʻo e laumālié.

 

Kapau ko e laumālié ko e lelei, ngaahi ʻulungāanga mo e ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá ʻokú ne tohoakiʻi mai ia

-pea ʻoku fonu ʻi he holi ke fakaʻutumauku kakato ʻiate Ia.

Kapau ʻoku koví, ʻoku laiki ia ʻe he ʻao ʻo e ʻOtuá pea ngaohi ia ke ne hola mei Naʻá Ne fai ia.

 

Fesiofaki fakafisingaʻi pea ʻikai maʻu ha tengaʻi ʻofa ki he ʻOtuá ni matuʻaki maʻoniʻoni mo fakaʻofoʻofa, lolotonga hoʻo vakai ki ai ʻo hange ko ʻeni ʻOku kovi mo fuʻu palaku fau, ka ʻoku fie maʻu ʻe he laumalie ke hola mei he ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea aʻu ʻo Ne fakaʻauha kita.

 

ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha liliú, ka ko kitautolu ʻoku kehe ʻetau ongoʻi e meʻa ʻoku hokó ʻo fakatatau mo e tuʻunga ʻoku ʻi ai hotau laumālié."

Haohaoa hili, ʻoku ou Ne u fakakaukau loto pē, "Meʻa ngalivale moʻoni ke u lea pehē! ʻI heʻeku fakalaulauloto kimui ange he ʻaho ko iá,

Naʻe haʻele mai ʻa Sisu taimi nounou peane pehe mai kiate au:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, naʻe lelei hoʻo lea.

ʻoku ʻikai ke u liliu pea ka, ko e meʻa moʻui ʻoku lava ke ongoʻi ʻa ʻEku ʻi he ʻi ha founga kehekehe, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku nau ongoʻi.

 

Moʻoni ʻE lava fēfē ke manavahē ha taha ʻokú ne ʻofa ʻiate au

ʻoku fanongo ki he lahi ʻo ʻeku hū kiate iá ʻo fōtunga kotoa ia moʻui? ʻE lava nai ke ne ongoʻi ma ʻi hoku fakaʻofoʻofa kapau ʻokú ne feinga ke toe fakaʻofoʻofa ange ʻene ngaahi fiemālie kiate aú mo Hangē pē ko aú?

 

ʻOkú ne fanongo Naʻe tafe mai ʻi hono ongo nimá, vaʻé, mafú mo e ʻatamaí ʻa e kakato ʻo e ko hoku Tokotaha Faka-ʻOtuá, koeʻuhí ke ʻaʻaku ʻa hoku Tokotaha kakato. Pea ʻe anga fēfē haʻaku mā ʻiate ia? Ko e meʻa ia taʻemalava!

 

ʻAa! ʻOfefine ʻOku hanga ʻe he angahalá ʻo fakahū ha meʻa lahi ki he kakai ko ia ʻoku hoko mai ki he loto ke fakaʻauha kita.

ki he ʻikai ke u poupouʻi hokuLotolotongá.

ʻI he ʻaho ʻo e ʻE kovi ʻaupito ʻa e fakamāú ki he kau angahalá.

 

ʻIkai ke sio ʻi he ʻoku ʻikai te nau tenga ʻo e ʻofa, ka ko e fehiʻa kiate Au,

ʻaʻaku ʻE fakamālohiʻi au ʻe he fakamaau totonú ke ʻoua naʻá ku ʻofa ʻiate kinautolu.

 

Pea mo e kakai ʻoku ʻikai ʻofaʻi,

ʻOku ʻikai ke tau loto ke nofo mo kinautolu pea feinga ke taʻofi kinautolu meiate kitautolu.

 

ʻoku ʻikai te u fie ʻai ke nau ʻiate Au pea he ʻikai ke nau fie ʻi ai te tau hola mei he niʻihi kehé ʻi he tafaʻaki ʻe taha.

Ko e ʻofá pē ʻOkú ne fakatahaʻi ʻa e meʻa kotoa pē mo ʻai ke fiefia ʻa e tokotaha kotoa pē."

 

ʻI heʻeku ʻi hoku tuʻunga angamaheni,

Naʻe fakakaukau kihe misiteli ʻo e Flagellation. ʻI he haʻele mai ʻa Sisuu, naʻa ku Naʻá ne hili hono ongo nimá ʻi hono umámohono lotó Naʻá ne talamai:

 

"ʻOfefine ʻeku, naʻa ku fie maʻu

-tuku ke ʻoku mahaehae hoku kakano ʻo mahaehae mo

-he ko hoku ʻoku tafe ʻa e taʻataʻá mei hoku faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ke tānaki fakataha mai kiate au kotoa Mole ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.

 

Ko hono moʻoni, ʻo e ʻa e meʻa kotoa pe kuo mahaehae mei Hoku Faʻahinga ʻo e Tangata.

Kakanoʻi manu toto, louʻulu-,

ʻoku ʻikai ha meʻa ko e naʻe kei mole pē ʻi heʻeku Toetuʻú, ka ko e meʻa kotoa pē toe fakataha mo hoku faʻahinga ʻo e tangatá.

Ko ia ʻi heʻeku fai iá, te u fakakau mai ʻa e meʻa moʻui kotoa pē kiate Au.

 

Kapau ko ia ko ha taha ʻoku mavahe meiate au,

maʻá e ʻene loto fefeka pea ʻe mole ia ʻo taʻengata."

 

ʻI heʻeku ʻi hoku faʻa pehē, naʻe haʻu taimi nounou pē ʻa Sīsū moau Naʻá ne pehē:

 

"Ko ʻeku ʻofefine

ko e ha hono lahi ʻOku taʻofi ʻe he laumālié ia mei he ngaahi meʻa ʻi he māmaní, ko e lahi ange ia e meʻa ʻe hokó fonu ʻi he Langí.

Toe Lahi Ange ʻoku ʻi māmani ʻa e masivá, ko e koloaʻia ange ia ʻi he Langí.

Ko e hā hano toe lahi ʻikai maʻu ʻe ha taha ʻa e fiefiá, ngaahi fakafiefiá, Fefonongaʻaki, ʻaʻeva ʻi he māmaní, ko e lahi ange ia hoʻo ʻiloʻi ʻi he ʻOtuá.

 

ʻOiaue, ko e ha hono lahi ʻo e meʻa te ne lava ʻauhe ʻa e laumālié ʻi he ʻata ʻo e Langí,

-māʻolunga taha ʻi he ngaahi meʻa ʻi he langi taʻe-fakatataua ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtua. Moʻoni ko e ngaahi ʻulungāanga takitaha ʻo e ʻOtuá ko e

-taha palataisi

ʻe taha palataisi.

 

ʻI he Mohu Tāpuakí,

-niʻihi ʻoku ʻo hangē ko e ngataʻanga ʻo e ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá,

-niʻihi ʻoku ʻi he honau ʻatakai mo e

-ʻIo kehe ʻOku nau ʻilo ʻoku toe māʻolunga ange:

-vi lahi ange ʻOku nau circulate, ko e lahi ange ia ʻenau ʻahiʻahiʻi mo fiefia.

 

Ko hai ʻOkú Ne fakaʻauha e ngaahi meʻa fakamāmaní, ʻo aʻu ki he fanga kiʻi meʻa iiki tahá, ʻokú Ne fili e Langi.

Lahi ange ʻa e ʻi heʻene ʻiloʻi ʻa e taufehiʻa ʻi he mamani, ko e lahi ange ia ʻene langilangiʻia,

-lahi ange Kuo siʻisiʻi, ko e lahi ange ia,

-lahi ange tuʻunga angavaivai, ko e lahi ange ia ʻene puleʻi,

-Pea ko ia hala.

 

Neongo ia Ko e toko fiha nai ʻoku nau fili ke toʻo meiate kinautolu ʻa e māmaní ke fakafonu ʻaki kinautolú Langi? Meimei ʻikai ha taha »

 

ʻI he pongipongi ní ʻa e monuʻia naʻe ʻai ʻe Sisu ia ke hange ha ʻata pea ne pehe mai kiate au:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻi he taimi ʻoku nofo ai ʻa e laumālié ʻi he ʻulungāanga ʻo e fai leleí,

-ʻaloʻofá ko e mo ia pea foaki ʻa e moʻui ki heʻene ngaahi toʻonga kotoa pe.

 

Kapau, ʻi he tafaʻaki ʻe taha, fakaʻau ke ʻikai tokanga ki he fai leleí pe fai koví,

- ʻeku ʻaloʻofá ʻOkú Ne mavahe: ʻikai lava ke fai ha alea ki he ngaahi meʻá ni pea fetuʻutaki mo e ʻOku holomui ʻene moʻui, loto mamahi, mo e fakameʻapangoʻia lahi.

 

ʻOkú ke fie maʻu ʻa e ʻofa ke ʻiate koe maʻu ai pē ʻa e ʻaloʻofá pea mo ʻeku moʻuí ke faʻu ʻaki haʻamoutolú? Nofo Maʻu ʻi he ʻulungāanga ʻo e fai lelei maʻu peé.

 

Ko ia ʻio te ne fakatupulaki ʻiate kimoutolu ʻa e kakato ʻo Hoku Sino.

Pea ʻe fakaʻau ke siʻisiʻi ange hoʻo Tuʻunga faingataʻaʻia ʻi he taimi ʻoku ʻikai te ke maʻu ai ʻeku ʻI ai.

Ko hono moʻoni, ʻoku ʻikai ha sio mai kiate au, te ke ala mai kiate au ʻaki hoʻo ngaahi toʻonga kotoa ko hono konga Te nau fakamolū ʻa e faingataʻaʻia ʻo ʻeku ongoʻi liʻesiá. »

 

Lolotonga ʻeku ʻi he ʻeku tuʻunga angamaheni, naʻe haʻu nounou pe ʻa Sisu moau Naʻá ne pehē:

 

"ʻOfefine ʻOku hā ʻeku saienisi fakalangí ʻi he ngaahi ngāue ʻoku fakahoko ʻaki e fakamaau totonú. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi he fakamaau totonú ʻa e fakaʻofoʻofa mo e lelei kotoa pē ʻa ia ʻe lava ke maʻu:

-ʻota ʻUhila, fakaʻofoʻofa, ʻilo.

 

Ko e ngāué ko e lelei kehe pe ke fokotuʻutuʻu maau.

Ka ʻo kapau ʻoku Naʻe ʻikai ke mau lava ʻo tokoni ki ai, ʻi he ʻikai ke mau lava ʻo maau.

 

Meʻa kotoa pē pea naʻá ku fai ia, mei he lalahi tahá ki he iiki tahá, naʻe tuʻutuʻuni lelei pea iku ʻo ʻaonga.

Koeʻuhi he Naʻe fai kinautolu ʻi he fakamaau totonu.

 

ʻO aʻu ki ha tuʻunga ʻa ia ʻoku lelei ki ai ʻa e kakai, ʻoku nofoʻi ia ʻe he saienisi fakalangi.

ʻO aʻu ki ha tuʻunga ʻa ia ʻokú ne ngāue ki ai ʻi he māʻoniʻoní, ʻoku haʻu ha ngaahi meʻa lelei meiate ia.

 

Neongo ia, kapau Ngaue taʻetokanga, ʻe lava

-feveitokaiʻaki ko e ola ʻo ʻene ngaue mo

-fetongi ʻaki ia toko taha pē

koeʻuhi ʻE toki tuku mai leva mei mui ʻa e saienisi fakalangí.

 

Ko hai ʻoku ʻikai ngāué ʻi he māʻoniʻoni

-ngaahi founga ʻa e fakamaau totonú, māʻoniʻoní mo e fakaʻofoʻofá,

-ʻa ia ko ko e ngaahi hala ʻo e ʻOtuá,

 

ʻoku hangē ko ha fuʻu ʻakau ʻoku siʻisiʻi hono kelekelé ʻi lalo:

-ʻa e huelo tutu ʻaki ʻa e laʻaa,

malohi ʻa e matangi mo e momoko

taʻofi ʻa e ʻa e saienisi faka-ʻOtua ke ne fakahaaʻi ia ʻi ai.

 

Ko e meʻa ia Ko e meʻa ʻoku hoko kiate kinautolu ʻoku ngaue taʻetokanga:

toʻo meiate kinautolu ʻa e kelekele ʻo e saienisi fakalangí pea mōmoa ʻiate kinautolu pē taʻemaau."

 

ʻI heʻeku ʻi hoku ʻI he tuʻunga angamahení, naʻá ku fonu ʻi he loto ʻitá mo e ongoʻi liʻeikí.

ʻI he pongipongi ní naʻe haʻele mai ʻa Sisu ne monuʻia ʻi ha kiʻi taimi nounou pea naʻa ku launga kiate Ia fekauʻaki mo e tuʻunga ne u ʻi ai.

Kae ʻikai ko e ʻI heʻene tali aú naʻá nehaʻu kiate au ʻo pehē mai:

 

"ʻOfefine hoku laumālie ʻofa moʻoní

-ʻOku ʻikai fiemalie ke ʻofaʻi fakaeloto mo loto vekeveke au,

-Fiemalie Ko e taimi pe naʻa ne ʻofa ai ʻi heʻene meʻakai fakaʻaho.

 

Ko e taimi ia ko ʻene ʻofá

-hoko ʻo fefeka pea fakamātoato,

-fakaʻataʻata ʻo e taʻefeliliuaki angamaheni ʻi he fanga manu.

 

Pea talu mei ai ʻa ia naʻa ne ngaohi ʻa e ʻofa ʻaki ʻene meʻakai, ko e

-ʻoku fakamafola ki hono kāingalotú kotoa pea

-ʻoange ki ai ʻa e mālohi ke poupouʻi ʻa e afi ʻo e ʻofa ʻokú ne fakaʻauha iá pea ʻOku nau penisini ʻene moʻui.

 

Koeʻuhi he ʻofa ʻiate ia,

-ʻikai ngāue lahi ange mei he loto hohaʻá pe makatuʻunga ʻi he ngaahi ongó,

-ka ʻokú ne ongoʻi tuēnoa ke toe lahi ange ʻa e ʻofá.

ʻOku pehē pē ʻa e ʻofa ʻa kinautolu kuo monūʻia ʻi he Langí: ko ʻeku ʻofa pē ia ʻaʻakú.

 

Ko e Tokotaha Monūʻiá ʻeiki, kae ʻikai hohaʻa pea taʻe fie maʻu.

ʻOku ʻOku hoko ia ʻi he tuʻu maʻu pea ʻi ha founga fakamatoato admirably.

 

Ko e meʻa ia Ko ha fakaʻilonga kuo haʻu ʻa e laumālié ke fafangaʻi ʻa e ʻofá.

Ko ʻene ʻofá ʻOku fakautuutu ai pē ʻa e mole ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻofa ʻa e tangatá.

 

Kapau ʻoku ʻi ai pe ʻa e loto hohaʻa mo e ngaahi ongo fakaeloto,

-ko e ko ha fakaʻilonga kuo teʻeki ʻai ʻe he laumālié ke ʻofa ʻi heʻene meʻakaí,

-ka ʻoku Ko e ngaahi konga pē ʻo ia naʻá ne fakatapui ke ʻofaʻí.

 

Ko ia, talu mei ai ʻoku ʻikai ko e ʻofa kotoa,

-ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻa e mālohi ke ʻi ai ʻiate ia pē pea

-ʻOku pehē pē ʻa ia ʻokú ne ongoʻi e ngaahi ongo ko ʻeni ʻo e ʻofa ʻa e tangatá.

 

Ko e laumālié ni ʻoku fakaʻofoʻofa ka ʻoku ʻikai taʻeueʻia,

lolotongae ʻUluaki, ʻoku tuʻu maʻu ia ʻo hange ha moʻunga ʻoku ʻikai teitei ngaʻunu."

 

Moʻui ʻaki ʻeku ʻaho ʻe taha ʻi he loto ʻita, naʻa ku launga ki Hotau ʻEiki ʻo pehe: "ʻI he taʻeʻofa naʻa ke liʻaki au!

 

Naʻa ke talamai kuó ke fili au ko hoʻo fānaú pea te ke tauhi maʻu pē au ʻi ho ongo nimá.

Neongo ia, ʻoku lea he taimí ni?

 

Naʻa ke li au ʻi he kelekelé, pea mahulu hake ʻi heʻeku hoko ko hoʻo fānaú, ʻoku ou ʻilo ʻokú ke maʻu au naʻe kiʻi mate fakamāʻata.

Pea neongo Siʻisiʻi, ʻoku fakamamahi mo fakamamahi ʻeku mate fakamaʻatá ʻo hangē pē ko ʻene ʻitá pea mālohi ʻaupito." ʻI he momeniti ko ia ne hiki mai ʻa Sisu ʻiate au mo Naʻá ne talamai:

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoku ke hala.

Ko Hoku Lotó ʻOku ʻikai ke ne ʻai koe ke ke maʻata, ka ko ha tokotaha maʻongoʻonga.

Kapau te u ʻoatu fakamālohiʻí

kātakiʻi ʻaki e faʻa kātakí mo e fakafisi mei he ongoʻi liʻekina ʻo hoku lotolotongá -

-ʻa ia ʻoku ʻa e meʻa fakamamahi mo fakamamahi taha ʻoku ʻi ai,

-ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ʻoku ʻikai ha toe valoki ʻi he langí mo e māmaní ʻe ofi ange kiate ia pe ko e ʻAsi hange-

ʻOku ʻikai Ko e loto toʻa ʻeni ʻo e faʻa kātakí mo e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e ʻofá,

fakafepakiʻi ʻa ia ʻoku lakasi ki ai ʻa e ngaahi ʻofa kehe kotoa pē

pea meimei tamateʻi?

ʻOku ʻikai Ko ha mate fakamaʻata lahi nai ʻeni?

 

ʻOkú ke pehē ʻokú ke kiʻi mate fakamaʻata koeʻuhi ʻoku ke pehe ʻoku siʻisiʻi hoʻo faingataʻaʻia. ʻOku ʻikai ke ʻoua naʻá ke faingataʻaʻia, ka koeʻuhí ko e mate fakamaʻata ʻa hoku ongoʻi liʻeikí hoʻo ngaahi faingataʻaʻia kehe kotoa pe, ʻo meimei puli ai.

 

Ko hono moʻoni, ko hoʻo tūkunga ʻo e taʻe kau mo Aú ʻokú ne ngaohi koe ke ʻoua naʻá ke tokanga ki he hoʻomou ngaahi faingataʻaʻia kehe pea ʻikai ke mou ongoʻi ʻa e mamafa.

ʻO fakatatau ki ai ʻOku ke pehe ʻoku ʻikai ke ke faingataʻaʻia.

 

Ko ia ʻoku ʻikai ke ke Naʻá ku lī ia ki he kelekelé.

ʻOkú ke ʻOku ou piki maʻu ki hoku nimá.

 

Laka hake ʻi he ʻoku

ʻOkú ke ʻOku ou pehēkapau kuó u foaki kia Paula ʻeku ʻaloʻofá ʻaongalolotonga e ʻene ului,

ʻOkú ke ʻOku ou foaki hokohoko atu ʻa e ʻaloʻofa ko ʻení kiate Kimoutolu.

 

Ko e fakaʻilonga ʻo e ko ʻeni ia

Hoko Atu ke faiʻi loto

ʻa e meʻa kotoa pe pea naʻá ke fai ia ʻi heʻeku ʻiate koé ʻo meimei hokohoko atu,

-ʻoku fotunga fefe ʻokú ke fai toko taha mo tuēnoa he taimí ni.

 

Ko kimoutolu kotoa fakauku ʻiate Au pea fehokotaki mo Au

-Fakakaukau kiate au maʻu ai pē,

-neongo kapau ʻoku ʻikai sio mai kiate au,

ʻIkai Ko ha ʻaloʻofa makehe mo ola lelei ia meiate koe.

 

Pea kapau te u foaki atu Lahi ʻaupito

-ko ha fakamoʻoni ʻoku ou ʻofa lahi ʻiate koe pea

"ʻoku ʻOku ou loto ke ke ʻofa lahi foki mo koe ʻiate au."

 

Ko ʻeku ʻi he hoku tuʻunga angamaheni, naʻa ku taʻeoliʻia ʻi he kiʻi pepe ko Sisuu, pea hili lahi fau ʻa e ngaahi faingataʻá, naʻe hā mai ʻa Sīsū ʻiate au ʻi ha kiʻi meʻa siʻi kiʻi tamasiʻi peáne pehē mai:

 

"Ko ʻeku ʻofefine

ʻa e founga lelei taha ke faʻeleʻi ai auʻi he Ko hono lotóke tukunoaʻi ia mei he ʻa e meʻa kotoa pe.

Koeʻuhi he ʻI heʻeku kumi ʻa e feituʻu ʻoku ʻataa, te u lava ʻo tuku ki ai ʻeku ngaʻotoʻota.

Kapau te u kumi ha feituʻu ke tuku ʻa e meʻa kotoa pē ʻaʻaku,

ʻataʻata pe pea te u lava leva ʻo nofo aimaʻa ʻI he taimi kotoa pe.

Te ke lava Ko e pehē ko e tokotaha ko ia kuo haʻu ke nofo mo ha tahá ʻoku ʻi ai

ʻataʻata pe kapau ʻokú ne maʻu ha feituʻu ʻatā feʻunga ke fakapipiki kotoa ai hono Ngaahi ngaʻotoʻota. Ka ʻikai, ʻoku ʻikai ke ne fiefia ai. Ko ia ko e meʻa ia maʻaku.

 

A Founga hono ua ʻo e fāʻeleʻí

pea ke tupulaki Ko ʻeku fiefia ʻi he laumālié ko emeʻa kotoa pē meʻa ʻoku ʻi ai,

ʻOku ʻi loto mo tuʻa, maʻaku. Kotoa pē Kuo pau ke fai ia ke fakalangilangiʻi au mo fakahoko ʻEkungaahi tuʻutuʻuni.

 

Kapau naʻa mo ha ko ha fakakaukau pe, ko ha foʻi lea -ʻoku ʻikai maʻaku, ʻoku ou loto mamahi.

Pea, neongo kuo pau ke u ke u hoko ko e ʻEikí, ne u hoko ko ha pōpula. Te u lava fēfē ʻo Katakiʻi?

 

Ko ha founga hono tolúko e

ʻofa toʻa, ʻofa lahi ange, feilaulauʻi e ʻofa.

 

Ko e toko tolu ni ʻOku fakaʻofoʻofa ʻeku fiefiá he ʻoku ou saiʻia ai, koeʻuhí ʻai ʻa e laumālié ke ne lava ʻo fai ha ngaahi ngāue ʻoku mahulu hake ʻi hono mālohí, he ʻoku ngāue pē ia ʻi hoku Mālohí.

 

ʻOku ʻofa ʻa e ngaahi meʻ ʻOku nau ngaohi ʻa e laumālié ke tupulaki ʻaki ʻenau ongoʻi ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fakatupulaki ʻene ʻofá kiate Au, kae pehē foki ki he niʻihi kehé.

 

Laumālie ko ʻení Te Ne haʻele mai ke katekina ʻa e meʻa kotoa pe, ʻo aʻu ki he mate, ke ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pe pea ke talamai:

"ʻOku teʻeki ai ke u ʻikai ha toe meʻa kehe, ka ko e meʻa kotoa pē ʻiate aú ko e ʻofa kiate Koe."

 

Hange ko ʻeni He ʻikai ngata pē ʻi hono fāʻeleʻi au ʻe he laumālié, ka te ne ngaohi au ke u tupulaki.

te u akoʻi ko ha palataisi fakaʻofoʻofa ʻi hono lotó."

 

Hangē ko ʻene leá Ko ʻeni, ne u sio ki ai.

pea, hangē ha kiʻi tamasiʻí hangē ko iá, naʻe fakafokifā ʻene ngako,

ʻi ha faʻahinga founga pehē pea naʻá ku fonu ʻaupito ʻiate ia. Pea ʻoku hoko leva ʻa e meʻa kotoa pe pulia.

 

Naʻá ku fakalaulauloto ki he ngaahi momeniti naʻe foaki ai ʻe he Faʻē Kuiní ʻa e huʻakau kia Sīsuú Fānaú. Ne u fakakaukau:

"Ko e ha naʻe hoko ia he taimi ko iá ʻi he vahaʻa ʻo e Faʻē Māʻoniʻoni Tahá mo e pēpē ko Sīsuú?" ʻI he ʻi he momeniti ko ia naʻa ku ongoʻi ʻa e hu mai ʻa Sisu ki hoku loto pea u hearsay:

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻi he taimi naʻa ku sucked ai ʻa e huʻakau mei hoku fatafata Faʻē angalelei,

Ko e ʻI he taimi tatau, ne u sucked e ʻofa honoloto.

era ʻo lahi ange ia ʻi he ʻuluakisucked.

 

Era

-Ko e hā kapau naʻa ne pehe mai kiate au, "ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, ʻe Hoku Foha!" pea

-ko hai Ne u tali ange, "ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, ʻE Faʻē."

 

Pea naʻe ʻikai ke u tuenoa:

ki heʻeku "vahehongofulu ʻOku ou ʻofa", ʻa e Tamai,

Laumalie Maʻoniʻoni mo e fakatupu kotoa pe -

Kau ʻĀngeló kaingalotu, ngaahi fetuʻu, laʻaa, tuluta vaiʻakau,

matalaʻiʻakau, keleni ʻoneʻone, ne kau kotoa mai ʻa e ngaahi ʻelemeniti ʻo pehe:

 

« ʻOkú ke ʻoku mau ʻofa atu, ʻoku mau ʻofa ʻiate koe, ʻe Faʻē ʻa homau ʻOtuá, ʻi he ʻofa ki homau Tupuʻanga."

 

Ko ʻeku faʻee ʻoku naʻe tafea.

Naʻe ʻikai ha ko ha kiʻi feituʻu siʻi pe naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fanongo ki heʻeku pehe ʻoku ou ʻofa ʻiate ia.

ʻI mui kotoa ai Naʻe ʻi ai ʻene ʻofá, ʻo meimei tuēnoa, peá ne toe pehē:

"ʻOku ke ʻOku ou ʻofa ʻiate koe ʻoku ou ʻofa ʻiate koe!"

 

Neongo ia, ʻoku ʻikai Te ne lava ʻo fakatauhoa au.

Koeʻuhi he ʻOku ʻi ai e ngaahi fakangatangata ʻo e ʻofa ʻa e kakai, ʻa hono taimi. Lolotonga e ʻOku taʻefakangatangata, taʻefakangatangata, taʻengata ʻeku ʻofá.

 

Ko e meʻa tatau pe ʻOku hoko ia ki he laumalie kotoa pe ʻi he taimi ʻoku ne talamai ai kiate au:

"ʻOku ke ʻOku ou ʻofa ai!"

ʻOku ou toe naʻá ne pehē: "ʻOku ou ʻofa ʻiate koe"

 

Pea mo e kotoa ʻo e ʻoku kau fakataha ʻa e fakatupu mo au ʻi heʻeku ʻofa kiate ia ʻo fakafou ʻi heʻeku ʻofa.

 

ʻOi! Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻoku mahino ki he kakaí ʻa e lelei mo e lāngilangi ʻoku nau maʻú

ʻaki pe haʻo pehe ke ʻaʻaku: "ʻOku ou ʻofa ʻiate koe!"

 

Ko e meʻa ia feʻunga ki ha ʻOtua

-lāngilangi ʻo tali: "ʻOku ou ʻofa foki ʻiate koe!"

 

Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamaheni,

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē Kapau ʻe poipoila ʻa e kelekele ʻi hoku lalo vaʻe pea naʻa ku fie maʻu ke mavahe atu. Ko Au Ne u ongoʻi hohaʻa mo fakakaukau:

"Tangataʻeiki, ʻEiki, ko e ha e meʻa ʻoku hoko?"

Naʻá ne ngaohi au ke u naʻe peheʻi loto: "ngaahi mofuike!" ʻikai tanaki atu ha faʻahinga meʻa pe. Naʻe ʻikai ke u meimei tokanga ki ai

Naʻa ku hoko atu Ko ʻeku ngaahi ʻekitivitī ʻi lotó hangē ko e angamahení.

 

Fakafuofua ki he nima hili ha ngaahi houa mei ai,

Fakafokifā pē Naʻá ku ongoʻi ha mofuike lahi. ʻI heʻene tuʻu pe, kiʻi puputuʻu.

ʻoku ou ʻilo mei hoku sino pea lava ke u sio ki he ngaahi meʻa Kovi ʻaupito. Neongo ia, kuo pulia ʻa e tuʻunga ko ʻeni ʻo e vakai vave

Pea naʻa ku maʻu ʻi ha loto ʻapisiasi.

 

Ko ha talavou kuo teunga hinehina pea mei he ʻōlitá naʻá ne haʻu kiate au. ʻOku ou tui naʻe Ko hotau ʻEikí, ka ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi.

Fakaofi atu au pea ʻi ha fotunga taʻe-hano-tatau, naʻa ku pehē mai, "Haʻu!"

 

Naʻá ku fakamahiki pē. ʻo ʻikai hiki

Mahalo ʻoku ʻave ha ngaahi pala, naʻá ku pehē ange:

"Tangataʻeiki, ʻOkú ke fie maʻu moʻoni ke maʻu au he taimí ni?" Naʻe li leva ʻe he talavou ia ʻi hoku ongo nimá.

 

ʻI loto ʻiate au, Naʻá ku fanongo ki heʻene pehē:

"Haʻu , ʻOiauē ʻE ʻeku tama, tuku muʻa ke u fakangata ʻa e mamani.

 

te u fakaʻauha kinautolu ko ha konga lelei

-ngaahi mofuike

-tāfea mo e

-ngaahi tau."

 

Pea ʻoku ou Foki ki hoku sinó.



 

Naʻá ku fakalaulauloto ki he ʻI he kei siʻi ʻa Sīsuú peá u fakakaukau loto pē:

 

"Siʻisiʻi ʻaʻaku, ki hono lahi ʻo e ngaahi mamahi naʻa ke fie fakahuu! Naʻe ʻikai feʻunga ke ke haʻu ʻi he foomu ʻa e kakai lalahí.

 

Naʻa ke toe fie maʻu foki toʻo ha fotunga ʻo ha kiʻi tamasiʻi pea faingataʻaʻia ʻi ha taipa,

-fakalongolongo mo e

-ʻi he longonoa ʻo ho kiʻi faʻahinga ʻo e tangata, ʻi ho vaʻe, ʻi ho nima, mo e ala meʻa pehe. Ko e ha hono ʻuhinga ʻoku hoko kotoa ai ʻeni?"

 

Lolotonga ʻeku fakakaukau ʻI he meʻá ni, naʻá ne hiki ʻiate au ʻotalamai:

 

"ʻOfefine ʻoku haohaoa ʻeku ngaahi ngāué.

naʻá ku fie haʻu hangē ha tamasiʻi ke fakamāmaʻí

-meʻa kotoa pē fanga kiʻi feilaulau iiki mo e

-Kotoa Fanga kiʻi ngāue iiki

Ko e ha ia ʻi heʻene kei siʻi.

 

Ko ia kae ʻoua kuo kamata fai ʻe he fānaú ʻa e ngaahi angahalá,

-ʻoku kei tuʻu pē ʻa e meʻa kotoa maʻu ʻi heʻeku kei siʻí mo

-ko e meʻa kotoa pē ko e fakamamaʻi ʻe Au.

 

ʻI he taimi ʻoku Kamata ke hā mai ʻa e ngaahi angahalá, pea kamata leva

-Taha mavahevahe ʻi Hoku va mo e kakai,

-Taha mavae fakamamahi kiate au mo e loto mamahi koeʻuhi ko ia."

 

Naʻá ku pehē ange ki ai:

"ʻOku anga fēfē hoʻo lava ʻo fai mei he fānaú

ʻIkai maʻu e taʻu motuʻa ʻo e ʻuhingámo e

ko ia ʻOku ʻikai ʻape ke nau lava ʻo ngaueʻi ke maʻu halelei?"

 

Kuo ʻoku pehē:

"ʻUluakí, koeʻuhí he ʻoku ou foaki ʻa e lelei ʻi heʻeku ʻaloʻofá, pea ko hono uá, koeʻuhí

-ʻOku ʻikai honau lotó ʻa ia te ne lava ʻo taʻofi kinautolu mei hono maʻu maí ngaahi toafá

-ʻOku ou ʻi he tuʻunga ʻo e kei siʻí ʻo hangē ko ia ne fie maʻu ʻe Aú.

 

Ko ha tangata tauhi ngoue naʻa ne to ha fuʻu ʻakau

-ʻikai ngata pe ʻi heʻene hoko fakaʻapaʻapaʻi

-ka ʻoku ne tanaki ʻa e fua

neongo kapau ko e ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe he fuʻu ʻakaú ha ʻuhinga.

 

Ko e Tuʻunga ʻo ha tangata tufunga tongitongi ʻo ha ʻīmisi fakatātā, mo ha niʻihi tokolahi kehe.

Ngaahi meʻa.

Ko e angahalá pē ʻoku ne fakaʻauha ʻa e meʻa kotoa pe pea fakamavaheʻi ʻa e kakai mei he Tupuʻanga.

 

ʻI he kotoa ʻo e mālōlō, ʻio ki he fanga kiʻi meʻa faingofua tahá,

-meʻa kotoa pē ʻoku ne haʻele mai ki he kakai ʻiate Au pea

-meʻa kotoa pē foki mai kiate Au mo e fakaʻilonga ʻo e ngeia ʻa e Tupuʻanga. »

 

ʻOku ʻi he fakaʻikaiʻi mo e talangofua lahi ʻa ia ʻe hokohoko atu ʻeku lea ʻo kau ki he Ko e ha naʻe hoko talu mei he ʻaho 28 ʻo Tisema fekauʻaki moe mofuike.

 

naʻa ku fakakaukau ki he ikuʻangá

- ʻo e tokolahi tanu ʻa e masiva ʻo moʻui ʻi he lalo fale holo, kae ʻumaʻa foki mo ha kakai masiva tokolahi

-ki he meʻa ko ia ʻa Naʻe toe tanu foki ʻa Sisu ko e Eucharist ʻi he lalo fale holo.

 

Ne u fakakaukau:

"Naʻa ku ʻOku hangē ʻoku folofola ʻa e ʻEikí ki he kakai ko ʻení:

 

"ʻOku ou faingataʻaʻia mei he Ko ho ikuʻangá koeʻuhí ko hoʻo ngaahi angahalá.

-ʻOku ou ʻiate koe ke tokoni atu mo ʻoatu ha mālohi kiate koe.

-ʻOku ou ʻofa ʻiate koe ʻoku pehē fau hono lahi ʻoku feʻunga pē ha ngāue fakaʻosi ʻi hoʻo tafaʻakí ke te fakahaofi mo e

koeʻuhi ke Tuku muʻa ke u tukunoaʻi ʻa e kovi kotoa pe kuo mou fai ʻi he kuohili."

 

ʻAa! Ko ʻeku ʻIo, Ko ʻEku Moʻuí mo ʻEku Moʻuí Kotoa, ʻoku ou saiʻia ʻiate koe

-ʻi he malumalu ʻo e holo mo e,

-ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai ʻOku

ʻoku ou fekauʻi atu ʻa ʻeku fāʻofua, ʻuma mo hoku iví kotoa

-ke ngaohi koe kautaha.

ʻOi! Ko e ha ʻOku ou fakaʻamu ange ʻe au naʻe lava ke u fai ia

- siʻaki lotoloto mo e

-hū ki loto ha nofoʻanga fiemalie mo moʻui taau ange! ʻI he taimi ni, ko ʻeku fakaʻofoʻofaʻoku maʻu au ʻe Sī Naʻá ne pehēloto:

"Ko ʻeku ʻofefine

Naʻa ke lea mei konga ʻe niʻihi ʻo e ʻofa ʻoku fuʻu tōtu

ko hai ʻOku ou maʻu maʻa e kakai, ʻo aʻu ai pe ki he taimiʻoku tautea.

 

Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻo lahi ange.

ʻIloʻi ko e mahalo ʻoku siʻisiʻi ange hoku ikuʻanga ʻi he sakalameniti ʻo e Eucharist taʻeʻofa ʻi he lalo maká ka ko e ʻi he ngaahi tāpanekalé.

 

Ko e sacrileges ʻoku fakahoko ʻe he kau taulaʻeikí mo e kakaí ʻa e tokolahi

-ʻoku ou helaʻia ke tō ki honau nimá mo e lotó, ʻo aʻu ki ha tuʻunga te nau ongoʻi ai au fakamalohiʻi ke fakaʻauha ʻa e meimei kotoa ʻo kinautolu.

 

Fēfē leva ʻo e ngaahi taumuʻa mo e lauʻikoviʻi ʻo ha kau taulaʻeiki ʻe niʻihi?

Ko e meʻa kotoa pē fakapoʻuli ʻiate kinautolu, ʻoku ʻikai ke nau kei hoko ko e maama ʻoku totonu ke nau pehē.

 

Pea ʻi heʻenau maʻu tuku hono fakafetuʻutaki ʻeku mama,

ʻa e to ʻa e kakai ki ha ngaahi meʻa ʻoku fuʻu lahipea

ʻa e ʻOku fakamālohiʻi ʻeku fakamaau totonú kene fakaʻauha kinautolu."

 

Faingataʻaʻia lahi ʻo e tuēnoá koeʻuhí ko ʻene mavahé mo e manavasiʻi naʻá ke maʻu hení aʻusia ha ngaahi mofuike lahi,

naʻá ku pehē Naʻá ku ongoʻi lōmekina ʻi heʻeku ongoʻi te u maté.

 

Sīsū Naʻa Ne haʻele mai ʻo hange ha ʻata peane folofola mai kiate au, manavaʻofa:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoua ʻe fuʻu ongoʻi faingataʻaʻia.

Mālō ʻaupito Te u fakahaofi ʻa e kolo ni mei ha maumau lahi.

 

"Sio atu kiate koe Tatau pē kapau ʻoku ʻikai fie maʻu ke hokohoko atu ʻeku tauteá: kae ʻikai ko e fakauluí, ʻoku ʻikai ko e kakaí

fanongo fakamatala ki hono fakaʻauha ʻoe ngaahi vahefonua kehé,

ʻoku ke pehe ʻoku nau Ko e ngaahi feituʻu ko ʻení ko e tupuʻanga ia ʻo e ngaahi tautea ko ʻení pea hokohoko atu ki he fakaʻitaʻi au!

 

ʻOku anga fēfē ʻenau kui mo vale!

Ko e māmaní kotoa ʻIkai ʻoku ʻi hoku nimá ia?

ʻoku ʻikai ke u lava Fakaava ʻa e vanu ʻi honau ngaahi feituʻu pea folo hifo foki mo kinautolu?

 

Ke fakaʻaliʻali naʻa nau fai ʻeni,

te u fakatupu mofuike ʻi ha ngaahi feituʻu kehe ʻoku ʻikai faʻa ʻi ai ha meʻa."

 

Hangē ko ʻene leá ʻeni, hange naʻe hoko ia.

-Fakamafao ho ongo nimá ki he uhouhonga ʻo e māmaní,

-fakaulo pea mo

- founga ia ki he fukahi kelekelé.

Pea naʻe hoko leva ʻa e māmaní naʻe ongoʻi ha ngaahi tetetete mo ha ngaahi mofuike, ʻi ha ngaahi feituʻu lahi ange mālohi ange ʻi he niʻihi kehé.

 

ʻOku pehē ai:

"Ko ko e kamataʻanga pē ʻo e tauteá; Ko e hā e meʻa ʻe hoko ʻi he ngataʻangá?"

 

Maʻu ʻa e Feohiʻanga Māʻoniʻoní,

naʻa ku fifili meʻa ke fai ke toe ofi ange ai ki he sīsū kuo tāpuakiʻi ko Sīsuú.

 

Ko Au ʻoku pehē:

"He ʻunuʻunu ofi angekiate Au,

-ki he tuhu ke fakatahaʻi hoʻo moʻui ʻi hoku

-hangē pē ko ʻeku ʻió veteki ʻi hoʻo moʻuí,

kuo pau ke ke ʻi he meʻa kotoa pē meʻa ke toʻo ʻaki e meʻa ʻoku ʻaʻaku kae tuku pe meʻa ʻoku ʻaʻau ia.

 

Kapau te ke aʻu ki ai

-fakakaukau pe ki he ngaahi meʻa māʻoniʻoní,

-sio pē ʻa e lelei mo e

- ki he fekumí ko e nāunau pē mo e lāngilangi ʻo e ʻOtuá, te ke mavahe ai mei ho laumālié ka ke mali ʻaʻaku.

 

Kapau te ke lea pea ngaue pe ki he lelei mo e ʻofa ʻa e ʻOtua,

Mavahe ngutu mo enima

fetongi kinautolu ʻaki hoku ngutú mo hoku nimá.

 

Kapau te ke luelue maʻoniʻoni maʻu ai pe mo ha ngaahi founga hangatonu,

te ke luelue ʻaki hoku vaʻe. Kapau ʻoku ʻofa ho loto ʻiate Au pe,

-te ke fetongi ia ʻaki hoku Loto ke ʻofa ʻaki pe ʻeku ʻofa, mo e ngaahi ala meʻa pehee ki he meʻa kotoa pē.

 

Ko ia ʻE takatakaiʻi koe ʻi heʻeku ngaahi meʻa kotoa pē pea ʻiate au ʻiate koe pē. ʻE lava Ke toe vaofi ange ai?

 

Kapau ko e laumālié aʻu ki he tuʻunga

-ʻIkai fetauhiʻaki lahi ange,

-kae fakatokangaʻi ʻiate Ia toko taha pē ʻa e Tokotaha fakalangí,

Ko e ngaahi ngaahi fua ʻo e ngaahi feohi lelei pea mo e taumuʻa fakalangi ʻoku Hohaʻa.

 

Taumuʻa

ko e ha hono lahi taʻofi ʻeku ʻofa mo

hono siʻisiʻi ko e ngaahi fua ia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi laumālié mei he fetuʻuaki ko iá,

 

ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe ʻoku kei tuʻu pe ʻa e tokolahi

ʻikai mahuʻingaʻiamo

pehē foki fehiʻa he meʻakai ko ʻení faka-ʻOtua!"



 

Naʻa ku fakakaukau ki he ʻeku ngaahi faingataʻaʻia lahi pea u manatuʻi naʻa ku tatali ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hili Hotau ʻEikí ʻi ha ngaahi houa lahi.

Pea, ko e fe taimi ʻI heʻeku haʻú, naʻá ku lāunga ʻo pehē kuo pau ke u tau hangē ko ʻení. Kimuʻa ʻaupito peá ne haʻú.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:

"Ko ʻeku ʻofefine

ʻi he taimi ʻoku ke hoko mai ha meʻa fakaʻohovale taʻe te ke ʻamanaki mai kiate au,

-pea ʻokú ke ʻi he moʻua mai kiate au.

Ka ʻi he taimi ʻoku ke ʻOku ou ʻai ke mou kiʻi tatali pea te u toki haʻu, ʻoku ou moʻua kiate kimoutolu.

Pea ʻoku ke pehe ʻoku ʻikai ke ke tuku ke ʻi ai ha meʻa lahi ʻoku moʻua mai ai ha ʻOtua kiate kimoutolu?" Ko ia kuo u maʻu peá u fakakaukau loto pē:

"Pea Ko e ngaahi houa ʻeni, ko e ʻaho ʻeni. Ko hai te ne lava ʻo lea ʻaki ʻa e lahi ʻo e moʻua ʻoku ne moʻua mai ʻaki kiate au?

ʻoku ou tui ʻoku nau Taʻefaʻalaua, koeʻuhi he naʻa ne ngaohikovia ha konga lahi ʻo e ngaahi fantasies".

 

Pea u ʻo pehē:

"Pea ʻoku ko e hā ʻoku lelei kiate au ke maʻu ha ʻOtua ʻoku moʻua mai kiate aú? ʻOku ou tui ʻoku moʻua kiate ia pe ʻoku ne moʻua mai kiate au ʻa e meʻa tatau kia Sisu, koeʻuhi, ʻe lava ke ne foaki lahi ki he laumālié ke tuʻunga tatau pea aʻu ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi moʻua ʻoku naʻe mei lava pē ke hoko.

Ko ia Kuo tohi kotoa hono ngaahi moʻuá."

 

Lolotonga ʻeku fakakaukau ko ia. Naʻe fakahā mai ʻe Sīsū kiate auʻi he Ko Hoku Loto:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoku ke lea fakavalevale.

Hoko atu ki he "ngaahi meʻafoaki tupukoso" ʻoku ou foaki ki he ngaahi laumālié, ʻoku ʻi ai e "ngaahi meʻafoaki pau".

Ko e ha hono lahi ki hengaahi meʻafoaki ʻoku tupukoso, te u lava ʻo ngaohi kinautolu pe ʻikai, Ko e fili pe ia ʻaʻaku, he ʻoku ʻikai ke u haʻisia ki ha meʻa.

Pea koeʻuhí koe ngaahi meʻafoakí tufakanga, hange ko kimoutolu, ʻoku pau ke u foaki ʻa e meʻa ʻOku fie maʻu mo tānaki mai ʻe he laumālié ha ngaahi meʻafoaki.

 

Fakakaukau ange ki ha matapule mo ha toko ua, ko e taha ʻo kinaua ʻoku tuku ʻene paʻanga ʻi he ʻOku ʻikai pehē ʻa e ongo nima ʻo e tangatá mo e tahá.

Ko e matāpule ko ʻení ʻe lava ke foaki ki he ongo meʻá ni fakatouʻosi, ka ko e fē ʻoku lahi tahá Malu ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku ke fie maʻu ʻo ka fie maʻu:

ko e ha ʻa e meʻa ʻoku Paʻanga ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEiki pe ko e tokotaha kehe ʻoku ʻikai ke ne maʻu?

ʻOku mahino ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻene paʻangá ʻi he nima ʻo e tangatá ʻoku ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi holi leleí, loto-toʻá, mo e falalá ke ʻalu ʻo ʻeke ki he matapule pe ko e ha ʻoku ne fie maʻu.

 

ʻIkai ngata ai, kapau ko e Naʻá ne sio ki heʻene momou ke ʻoange ʻa e meʻa naʻá ne kolé, naʻe lava pē ke ne talaange ki ai ko hono moʻoní: "Fakavavevave pea foaki mai ʻa e meʻa ʻoku ou fie maʻú.

Koeʻuhi he ʻOku ʻikai ʻamoutolu ʻa e meʻa ʻoku ou kole meiate kimoutolú, ka ʻoku ʻaʻaku ia ʻaʻaku."

 

Kapau ko ia ʻa ia kuo ʻikai ke ne tuku ha meʻa ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻalu ia kiate ia koeʻuhí fehuʻi ki ai ha meʻa,

-ʻe loto-siʻi, ʻikai ha loto-falala, pea

-ko e ʻeikí Te ne maʻu ʻa e fili ke tokoniʻi ia pe ʻikai.

 

Ko Ko e faikehekehe ʻo e moʻua ki ha taha pe ʻikai Fakamoʻua ki ha taha.

ʻE lava ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi lelei lahi ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo maʻu au ko ho tokotaha fakamoʻuá."

 

Lolotonga Naʻa ku tohi, naʻa ku fakakaukau ki ha laulaunoa ʻe taha:

"ʻI he taimi Te u ʻi Hēvani, ʻe Sīsū, ko koe Te ke fakamataliliʻi hoʻo tānaki ha moʻua lahi kiate aú.

Ka ʻo kapau te ke haʻu Ko ʻeni, koeʻuhi te u moʻua kiate koe, ʻa kimoutolu ʻoku fuʻu lahi Sai, mei heʻemau ʻuluaki fakataha te mou kaniseli kotoa hoku ngaahi moʻua.

Ka ko au, ko hai au kovi, ʻe ʻikai te u tuku ke ʻalu ʻa e ngaahi meʻa ʻo kolea ʻa e totongi ʻo aʻu ki ha kihiʻi momeniti ʻo e tatali".

 

Lolotonga ʻeku fakakaukau Ko ia, naʻá ne pehē mai kiate au ʻiloto:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, he ʻikai ke u ʻiteʻita, ka ke u fiefia

ʻUhinga Ko hoku ngaahi moʻua ko e ngaahi moʻua ʻo e ʻofa pea ʻoku ou fie maʻu lahi ange ke u ʻi he moʻua kiate koe ko hono fehangahangai.

Ko hono moʻoni, ko e ngaahi Ko e ngaahi moʻua te u maʻu mo kimoutolú ko e ngaahi fakapapau mo e koloa.

ko hai Te u tauhi ʻi hoku Lotó ʻo taʻengatapea

ko hai Te ne ʻoatu ʻa e totonu ke ʻofaʻi koe ʻo lahi ange ʻi heniʻihi kehé.

 

ʻE toe lahi ange fiefia mo e nāunau kiate Au pea ʻe toe fakapaleʻi koe koeʻuhí ko haʻo māpuhoi, ko ha miniti ʻe taha, fakaʻamu, ta e mafu.

 

Pea ko e ha hono lahi ʻi he loto vekeveke ʻo fehuʻi, ko e lahi ange ai pe ia ʻa e fiefia ke ke foaki mai kiate au mo e lahi ange ʻeku foaki atu.

ʻOku ke fiefia ʻI he taimi ni?"

 

Naʻa ku puputuʻu pea Naʻe ʻikai ke u toe ʻilo pe ko e hā ha meʻa te u lea ʻaki.



 

ʻI heʻeku ʻi hoku ʻI he tuʻunga angamaheni, ne u fakakaukau loto pe:

"He toki moʻui ia ʻikai hano ʻaonga ʻoʻoku! Ko e hā ha lelei te u faí? Kuo ʻosi kotoa ia! ʻIkai ke toe ʻi ai ha meʻ kau ʻi he ʻakau talatala, kolosi mo e faʻo.

ʻOku ʻaupito!

 

ʻoku ou feinga lahi faingataʻaʻia, ʻo aʻu ki ha tuʻunga he ʻikai ke nau lava ʻo ngaue, ka ʻoku nau faingataʻaʻia, Ko ha meʻa fakanatula ʻaupito.

 

ʻoku tuku pe au mo e ʻa e fakakaukau hokohoko ki heʻene manako mo e feohi ʻo hoku loto ʻaki ʻene, ʻo foaki kiate ia ʻa e meʻa kuo ne faingataʻaʻia ai mo foaki kiate ia ʻa e meʻa kotoa pe ʻeku moʻui, ʻo hange ko ʻEne fie maʻu pea mo kinautolu ʻoku nau fie maʻu ia.

Ka, makehe mei he Ko e meʻá ni, ʻoku ʻikai ko ʻeku mamahí pē. Ko e hā leva e meʻa ʻoku hokó? Ko e taumuʻa ʻo ʻeku moʻuí?"

 

Lolotonga ʻeku fakakaukau ko ia, naʻe haʻele mai ʻa Sisu ʻo hange ha ʻuhila peanaʻa ku Naʻá ne pehē:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoku ke ʻiloʻi ko hai koe?"

"Luʻisa ʻo e Holi ʻa e Tapanekale".

 

ʻI he taimi ʻOku ou vahevahe atu hoku ngaahi mamahí, ko kimoutolu "mei Kalevale" ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke u fai ai iá, ʻokú ke "ʻo e Tāpanekalé."

Sio ki hono lahi moʻoni.

ʻI he Tāpanekalé ʻOku ʻikai ke u fakahā ha meʻa ki tuʻa, pe ko e kolosí pe ʻakau talatala.

ʻa e ʻOku tatau pē ʻeku moʻui fakatāutahá mo Kalevalé:

ʻa e ʻOku tatau pē ʻeku ngaahi lotú,

Ko e tuʻuakí ʻokukei hokohoko atu pē ʻeku moʻuí,

ʻa e ʻoku ʻikai liliu hoku Finangalo,

Vela ʻo e fieinua ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié, mo e alā meʻa pehē.

 

"Te u lava Lea ʻaki

-ngaahi meʻa ʻo e ʻeku moʻui sakalameniti mo e

-ʻa kinautolu ʻo e ʻoku tatau maʻu pē ʻeku moʻui fakamatelié

ʻoku ʻikai ke u holoa ʻi ha faʻahinga founga, ka ko e meʻa kotoa pe ʻoku ʻi loto.

 

ʻO fakatatau ki ai

-kapau ko hoʻo ʻE tatau pē ʻa ʻEikí mo e taimi ʻoku ou vahevahe ai ʻeku fakamoʻoní mo kimoutolu mamahí

-kapau ko hoʻo ʻoku tatau pē ʻa e tuʻuakí,

-kapau ko hoʻo ʻoku kei uouangataha pe ʻi loto kiate au mo hoku Loto, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke u Lea ʻaki

ono "Luʻisa ʻi he Holi ʻa e Tāpanekalé?"

Ko e tokotaha pe Ko hono faikehekehé,

ʻi heʻeku ngaohi koe Tokotaha ʻInasi ʻi Hoku Ngaahi Faingataʻaʻiá, ʻOkú ke Kau ʻi Heʻeku Moʻui Fakamatelié

-Seivi ʻi he mamani ʻo e ngaahi tautea maʻongoʻonga ange.

ko e taimi ʻoku ʻikai te ke ʻOku ou ʻinasi ʻi hoku ngaahi mamahí,

-ʻOku ou tauteaʻi ʻa e māmani pea ʻokú ke kau ʻi heʻeku moʻui sākalamēnití. Neongo ia Ko ʻeku moʻuí pē ʻeni."

 

Naʻa ku lau ko ha tohi ʻi he ngaahi founga kehekehe ʻo e toʻonga ʻi loto mo Sisuu pea kau ki he founga ʻokú Ne fakapaleʻi ai ʻa e laumālié ʻaki hano fakalahi ʻo e ngaahi ʻaloʻofá mo e ʻofa.

 

Naʻá ku fakafehoanaki meʻa naʻá ku lau mo e meʻa naʻe foaki mai ʻe Sīsū kiate aú naʻe akoʻi ʻi he kaveinga ni, ʻa ia naʻe hange kiate au ha fuʻu tahi lahi ʻi hono fakafehoanaki ki he Kiʻi vaitafe ʻo e meʻa naʻá ku lau ʻi he tohí.

Peá u pehē loto pē: "Kapau ʻoku moʻoni ʻeni, ko hai te ne lava ʻo lea ʻaki ʻa e lahi ʻo e ngaahi ʻaloʻofa ʻa e ʻoku lilingi hifo ʻe Sīsū ʻeku angaʻofá kiate aú mo e lahi ʻo ʻene ʻofa ʻiate aú?"

 

Lolotonga Naʻá ku fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi fakakaukaú ni pea ʻi hoku tuʻunga angamahení, ʻa ia ko hoku Sīsū lelei Naʻá ne haʻu taimi nounou mai ʻotalamai:

 

"Ko ʻeku ʻofefine

ʻoku teʻeki ai ke ke fakapapauʻi hono ʻuhinga ʻo e fili ke hoko ko ha taha ʻoku ngaohikoviá. Ko e ha taha naʻe ngaohikoviá

Naʻá ku ʻi loto ʻiate au ngāue kotoa ʻa e kakaí, ʻenau fiemālié, monomonó, ngaahi ngāue ʻo e lotú mo e fakafetaʻí.

Ko ia Naʻá ku fai maʻá e tokotaha kotoa pē ʻa e meʻa naʻe totonu ke nau maʻú fai pē ia ʻe koe.

 

ʻI he meʻa tatau founga, ʻi heʻene hoko ko ha taha ʻoku ngaohikoviá,

-ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke fakafehoanaki koe ki he niʻihi kehe,

-ka ʻoku ʻi he ʻOku ʻikai ko koe toko taha pē, ka ko e kakai kotoa pē.

 

Pea koeʻuhi kuo pau ke ke ngāue maʻá e kakai kotoa pē, ko ia kuo pau ke u foaki kiate kimoutolu,

ʻIkai ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku ou foaki ki hataha,

ka ʻoku feʻunga ʻeku fakamaloo ke fakatauhoa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou foaki ki he niʻihi kotoa ko ia Fakakaukaufakataha.

 

ʻI he meʻa tatau founga, kuo pau ke lakasi ʻa e ʻofa ʻoku ou foaki kiate kimoutolu ʻi he ʻofa ʻoku ou foaki ki he kotoa ʻo e naʻe fakakaukau fakataha ʻa e kakaí.

Koeʻuhi he ʻOku fetakinima maʻu pē ʻa e ʻaloʻofá mo e ʻOfá.

ʻOku nau maʻu ʻa e meʻa tatau sitepu, ʻa e meʻafua mo e mapunopuna tatau mei he Finangalo tatau.

ʻOku Tohoakiʻi ʻe he ʻOfá ʻ ʻOku tohoakiʻi ʻe he ʻaloʻofá mo e ʻaloʻofá ʻa e ʻofá, ʻoku ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi ʻa e ongo me Ko ʻeni koeʻuhí he naʻá ke sio

-ʻa e fuʻu tahi lahi kuó u tuku kiate koe pea

- ʻa e fānau īkí ngaahi vaitafe kuó u fokotuʻu ʻi ha ngaahi vaitafe kehe."

 

Naʻá ku ongoʻi puputuʻu ʻi he taimi naʻá ku fakafehoanaki ai ʻa e ngaahi ʻaloʻofa kotoa pē naʻá ku maʻu ki hoku taʻehoungaʻia mo e faiangahala lahi.

 

ʻI heʻeku ʻi hoku Tuʻunga angamaheni, ne u ʻilo ʻoku ou mavahe mei hoku sino. Naʻe hangē kiate au ke u sio ʻi he fakaʻofoʻofa ʻo ha laumalie ne u ʻiloʻi.

Naʻá ku talaange: "Talamai ʻe koe, ko e hā hoku tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá? ʻoku ou saiʻia ai hohaʻa ki ai."

 

Naʻá ne talamai:

"ʻOku Faingofua ʻaupito ke ʻiloʻi pe ʻoku lelei pe kovi ho tuʻunga.

Kapau ʻOku ke saiʻia ke faingataʻaʻia, koeʻuhi he ʻoku ke ʻi ha tuʻunga lelei.

kapau ʻOku ʻikai ke ke saiʻia ke faingataʻaʻia, koeʻuhi he ʻoku ke ʻi ha tuʻunga kovi.

 

Ko hono moʻoni ʻI he taimi ʻoku tau houngaʻia ai ʻi he faingataʻaʻia, ʻoku tupu ia mei heʻetau houngaʻia ʻOtua.

Pea ʻi heʻene fakahoungaʻi ʻa e ʻOtuá, he ʻikai lava ke ne taʻe-fiemālie.

 

Ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻOku tau fakamahuʻingaʻi, fakahoungaʻi, ʻofaʻi mo maluʻi lahi ange kinautolu ʻi he ʻe kitautolu.

ʻOku ʻOku malava nai ke loto ha taha ke fakamamahiʻi ia?

ʻOku pehē pē ʻoku taʻe-malava ke fakatupu houhau ha taha ki he ʻOtua kapau ʻoku houngaʻia ha taha ʻiate ia." Hili iá, naʻe haʻu nounou pē ʻa Sīsū naʻe Monūʻiá peanaʻá ku Naʻá ne pehē:

"ʻOfefine Mia, ʻi he meimei meʻa kotoa pē ʻoku hokó, ʻoku toutou lea ʻaki ʻe he fanga manu taʻe tuku:

"Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā hono ʻuhingá?

Koeʻuhi he Ko e mahaki ko ʻeni? Ko e hā ʻoku fakakaukau ai ki he tuʻunga ko ʻení? Koeʻuhi he ʻA e tautea ko ʻení? Pea mo ha ngaahi "ʻuhinga kehe".

 

"Naʻe pehe ʻe Ngaahi tali ki he ʻʻuhingaʻ ko ʻeni

ʻoku ʻikai ke u kuo tohi ʻi māmani, ka ʻi he Langí.

 

ʻI ai ʻE lau ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e ngaahi talí. ʻOkú ke ʻiloʻi e feituʻu ʻoku haʻu mei ai e ngaahi meʻá ni? "Ko e hā hono ʻuhingá"? ʻOku langaʻia ʻa e siokitá ʻe he ʻofa pē kiate kitá.

ʻOkú ke ʻiloʻi e feituʻu ʻoku nau ʻi aí Naʻe fakatupu nai ʻa e "ngaahi ʻuhinga" ko ʻení? Ki heli.

Ko hai ia Ko e fuofua tokotaha nai ia ke ne lea ʻaki ʻa e foʻi lea ko e "ko e hā hono ʻuhingá"? A tevolo.

Ko e ngaahi ola ʻo e ʻuluaki "ʻuhinga" naʻe

-ko e molé ʻo e taʻehalaia ʻi palataisi he mamani,

-ko e taú ʻo e ngaahi holi taʻe-faʻa-tāú,

-ko e fakaʻauha ʻo ngaahi laumālie lahi mo e

-ko e miseries ʻo e moʻui.

 

Ko e hisitōlia ʻo e "koeʻuhí" ʻoku lōloa.

Talaatu pe ʻoku ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi kovi ʻi he māmaní ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e fakaʻilonga ʻo e "ʻuhingá".

 

Ko e "koeʻuhí" ko hono fakaʻauha ia ʻo e Potó fakalangi ʻi he ngaahi laumālié.

 

Pea ʻokú ke ʻiloʻi e feituʻu ʻe ʻi aí Tanu ʻa e "ʻuhinga"?

Ki heli, ke toe fakafoki mai e ngaahi laumālie molé taʻe ʻi ai ha mālōlō ki he taʻengatá, ka ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ʻa e melinó.

 

Ko e ʻaati ʻo e "koeʻuhí" ko hono tauʻi ʻo e ngaahi laumālié taʻe kau ai ʻa e truce."

Ke ofi ange kei lahi ange kiate Au,

ʻo aʻu ki he ke vaia hoʻomou moʻuí ʻo hangē ko e vaia ʻa hoku lotó,

- kuo pau ke ke ʻi he ʻoku toʻo ʻe he meʻa kotoa pe ʻa ia ʻoku ʻiate Au pea

-kuo pau ke ke mavahe ko e hā meiate kimoutolú.

 

Kapau te ke aʻu ki ai

fakakaukau ki he ngaahi meʻa māʻoniʻoní pē,

sio ko e lelei pemo e

ki he fekumi pē ki he nāunau mo e lāngilangi ʻo e ʻOtuá, te ke mavahe ai mei ho laumālié pea Te ke mali mohaʻaku.

 

Kapau te ke lea pea ngāue pē koeʻuhí ko e lelei mo e ʻofa ki he ʻOtuá, te ke tuku ai ho ngutú mo ho nimá.

fetongi kinautolu ʻaki hoku ngutú mo hoku nimá.

Kapau te ke luelue Maʻoniʻoni mo hangatonu maʻu pe, te ke ʻaʻeva ʻaki hoku vaʻe.

Kapau ko ho lotó ʻofa ʻiate Au pe,

te ke fetongi ia ʻaki hoku Loto ke ʻofa ʻaki pe ʻeku ʻofa, mo e ngaahi ala meʻa pehee ki he meʻa kotoa pē.

 

Ko ia ʻE takatakaiʻi koe ʻi heʻeku ngaahi meʻa kotoa pē pea ʻiate au ʻiate koe pē. ʻE lava Ke toe vaofi ange ai?



 http://casimir.kuczaj.free.fr/Orange/tonga.html