Ko e Tohi ʻa Hēvaní
http://casimir.kuczaj.free.fr/Orange/tonga.html
Voliume 9
Ko ʻeku ʻi he hoku tuʻunga angamahení, naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ou mavahe mei hoku sinó mo Sīsū Pēpē ʻokú na fepikí.
Naʻá ku talaange: "Talamai siʻoku kiʻi ʻofaʻanga, ko e hā e meʻa ʻoku fai ʻe he Tamaí?"
Naʻa naʻá ne tali ange, "ʻOku taha ʻa e Tamaí mo au; Kotoa pē ʻoku fai ia ʻe he Tamaí, ʻoku ou ʻiloʻi." Naʻa ku pehe ange, "Pea, koeʻuhi ko e Kāingalotu, ko e hā hoʻomou meʻa ʻoku faí?"
Kuo naʻá ne tali:
"ʻOku ou foaki au ke ʻa kinautolu ʻi he taimi kotoa pe.
Ko ia, ʻoku ou Ko ʻenau moʻuí, fiefiá, fiefiá, fiefiá, mo ʻenau Lelei lahi, taʻefakangatangata mo taʻe fakangatangata.
ʻOku nau fonu ʻi he ʻOku ou maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate au. ʻOku ou maʻu e meʻa kotoa pe kiate kinautolu pea ko e meʻa kotoa ia kiate Au."
ʻI heʻeku fanongo ki he meʻá ni, Naʻa ku fai ʻa e loto ʻaki ʻeku talaange:
"Ki he kāingalotú ʻOku mou foaki taʻetuku kiate kimoutolu.
Ka, mo au, ko koe ʻAi māmālie mo fakalongolongo pē!
Kuó ke aʻu atu ki he tuhu ke u fakamoleki ha konga ʻo e ʻaho taʻe te u haʻu.
ʻOkú ke faʻa tatali he taimi ʻe niʻihi ʻOku ou manavasiʻi naʻa ʻikai te ke haʻu kae ʻoua kuo aʻu ki he efiafí.
Pea, ʻi he taimi ko ia, moʻui Ko e taha ʻo e ngaahi mate fakamamahi taha. Ka naʻá ke talamai ʻoku ou Naʻá ke ʻofa lahi ʻiate koe!"
Kuo naʻá ne tali:
"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoku ou foaki taʻetuku foki au kiate koe,
-Taimi ʻe niʻihi fakatautaha
-taimi ʻe niʻihi ki he ʻaloʻofa
-Taimi ʻe niʻihi ʻi he mama, mo e
- ʻi ha ngaahi meʻa lahi kehe Ngaahi Foungá.
Pea ʻe anga fēfē leva ʻa Te ke lava ʻo pehē ʻoku ʻikai ke u fuʻu ʻofa ʻiate koe?"
ʻI he momeniti ko iá Naʻá ku fakakaukau ke ʻeke ange pe ko e tuʻunga naʻá ku ʻi aí ʻo fakatatau mo hono finangalo. Hangē kiate au ʻoku toe lahi angé mahuʻinga ʻo e meʻa ne tau talanoa ki ai.
Naʻá ne ngaohi leva ia ʻa e fehuʻi.
Ka naʻa ne ke tali au, naʻe haʻu kiate au ʻo ne ʻai hono ʻelelo ʻiate au ngutu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ku toe lava ʻo lea.
Naʻá ku lava pē ʻo ʻo fakahuhu ha meʻa ʻo ʻikai ʻiloʻi pe ko e ha ia. ʻI he taimi naʻá ne mavahe aí ʻa e lea fakafonua, ne u maʻu pe ha taimi ke talaange:
"Tangataʻeiki, Foki mai he taimi pē ko iá, ko hai ʻokú ne ʻiloʻi e taimi te ke toe foki mai aí?"
Naʻá ne pehē mai, "Te u foki mai. he pooni." Naʻá ne puli atu leva.
Ko ʻEte Mātuʻaki Ne u feohi mo ʻeku fānau īkí ʻo aʻu ki ha tuʻunga he ʻikai ke u lava ʻo ngaue. mamahi kiate kinautolu ʻo Sīsuú.
naʻa ku kumi ke ʻai ki ai ʻa e mālohi ʻo e ʻofa ʻokú Ne fakahū atú,
ʻi he taimi ʻi heʻene ngaahi mamahí, fakalāngilangiʻi ʻa eTamaí
-fakaleleiʻi maʻá e ʻetau ngaahi fehalaki mo e
-ke maʻu ʻa e koloa kotoa pe.
Ne u fakakaukau:
"Te u fakakaukauʻi
-ʻaʻana ʻa e ngaahi mamahi ʻo hangē haʻaku pea naʻe hoko ia ko hoku fakapoongi,
-hoku mohengá ʻo hange ko hoku kolosi, pea
-ʻeku fakalongolongo hangē ko e ngaahi maea ʻokú ne ʻai ke u pipiki ke mahuʻinga angé ʻi he fofonga ʻo hoku Fungani Lelei.
Ka ko e kau fakamāú, ʻOku ʻikai ke u sio kiate kinautolu.
Ko hai leva ʻoku ʻa e kau foaki ʻa ia naʻa ne loʻimataʻia lahi mo loʻimataʻia ke u mataʻitoki,
-ʻikai ngata pe ʻi he hoku tafaʻaki ki tuʻa
-ka ʻi he loloto ʻo ʻeku moʻuí, pea hangē ʻoku fie maʻu ʻe heʻeku moʻuí ʻosi?
ʻAa! ʻAʻaku ko hoku ʻofaʻanga ko Sīsū tonu pē ʻa e executioner! ʻI he meʻa ko ia naʻá ne talamai kiate au he momeniti ko iá:
"Ko ʻeku ʻofefine
ko ha Langilangiʻia lahi koeʻuhi ko au ko ho executioner. Ko Au ʻOku ou ʻulungāanga mo koe ʻo hangē ha matapule
-ʻoku teuteuʻi ia ke mali mo hono kaumeʻa pea
-ʻa ia, ki he ʻai ke fakaʻofoʻofa mo taau ange kiate ia,
ʻikai falala Naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha taha, naʻa mo hono kaumeʻa fefine.
Ko ia ia ko e meʻa tatau pē ʻokú ne foó, helu, kofu pea teuteuʻi ʻaki ia e ngaahi foʻi maká mahuʻinga mo e taiamoni. Ko ha lāngilangi maʻongoʻonga ʻeni ki he taʻahine malí. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke hohaʻa ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:
"ʻOku ou fie ʻOkú ke saiʻia ʻi hoku husepānití pe ʻikai?
Te Ne saiʻia ai ʻa e founga ʻoku teuteuʻi ʻaki au pe te ne tafuluʻi au ko e taha vale ʻi he ʻikai ke ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻane fakahōifua kiate iá?"
Ko ia ke u feohi mo hoku ngaahi uaifi ʻofeiná.
Ko e ʻofa ʻoku ʻOku ou feinga kiate kinautolu ʻoku fuʻu lahi ʻa e ʻikai ke u falala ki ha taha ʻa e niʻihi kehe. Naʻe aʻu ʻo u fai ʻenau executioner, ka ko ha executioner ʻI he ʻofa.
Ko e meʻa ia Ko e ha
taimi ʻe niʻihi Fo
ko ha helu he taimi ʻe niʻihi,
ko ha taimi ʻe niʻihi ʻoku ou teuteuʻi kinautolu ke naufakaʻofoʻofa ange,
ko ha ʻOku ou teuteuʻi kinautolu he taimi ʻe niʻihi ʻaki ha ngaahi foʻimaka Mahuʻinga
ʻikai ko kinautolu ʻoku ʻOku nau haʻu mei he māmaní mo hono ngaahi meʻa angamahení, ka ko kinautolu ʻoku ʻoku nau haʻu mei he māmaní
-ke u fusi mei he kotoa ʻo honau laumālié mo e
-ʻa ia ʻoku faʻu ʻaki e ala ki hoku louhiʻi nimá ʻa ia ʻokú ne fakatupu ʻa e faingataʻaʻia ʻa ia ʻoku tupu mei aí ʻOku maʻu e ongo foʻi maká ni.
Ko ʻeku ala ʻOku ne liliu honau loto ki he koula, ʻa ia ʻoku ne fakaha ʻa e ngaahi meʻa kehekehe kotoa pe Ngaahi meʻa fisifisimuʻa:
ʻa e kalauni fakaʻofoʻofa taha ,
ʻa e vala fakaʻofoʻofa tahá,
ʻa e lahi ange ia matalaʻiʻakaumo e
Ko e fasi lahi taha Peleseni.
Ko ia founga ne u faʻeleʻi ai kinautolu ʻaki hoku nima pe ʻoʻoku, mo e ongo nima tatau pe ko ia ʻOku ou fokotuʻutuʻu kinautolu ke nau fakaʻofoʻofa maʻu pē.
Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻOku hoko ia ʻi he ngaahi laumālie faingataʻaʻiá.
Ko ia ai ʻoku ʻikai totonu ke ulea ʻaki ia
ko e ha Ko ha lāngilangi maʻongoʻonga ia ke ke fai?"
Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamaheni ʻi he taimi naʻe talamai ai ʻe heʻeku angaʻofa ko Sisuu kiate au ha meʻa leʻo:
"Ko ʻeku ʻofefine
- Mortifications masiva, masiva, mamahi mo e kolosi
kau tamaioʻeiki, koeʻuhi ko hai ʻokú ne ʻilo e founga ke talitali lelei ai kinautolú,
ki he ke fakato ki honau laumālié ʻa ʻeku māʻoniʻoní.
ʻOku hange kapau naʻe embellished ʻa e kakai ni ʻaki ʻa e ngaahi meʻa kehekehe kotoa pe ngaahi lanu fakalangí. Ko ʻenau ngaahi mamahí ko ha ngaahi fakanamulelei fakalangi ʻa ia ʻoku ʻoku fakaʻau ke ia kotoa e ngaahi laumālié."
ʻI heʻeku ʻi hoku tuʻunga angamaheni,
hoku faʻahinga Naʻe hā nounou mai ʻa Sīsū peá Ne folofola mai kiate au:
"Ko ʻeku ʻofefine
kapau ko ha taha ʻOku lea lahi, ko ha fakaʻilonga ia ʻoku ʻikai ha taha ʻi loto.
Lolotonga ʻene ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻOtuá, maʻu ʻa e fiefia lahi ange ʻi hono ʻi loto
-ʻikai fie maʻu mole ʻa e fiefia ko ʻeni pea
-lea pē maʻá e fie maʻu.
Pea ʻi he taimi foki Lea
-ʻoua naʻa teitei mavahe hono loto mo e
-feinga, ki he ʻi heʻene fekauʻaki,
ke malieʻia ʻi he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻokú ne ongoʻi ʻiate iá.
Neongo ia ko e meʻa ʻoku lahi ʻene leá ko e
-ʻikai ko e maha pe ʻo e ʻOtuá
-ka, mo hono ʻi ha ngaahi lea lahi, feinga ke maha e niʻihi kehe ʻa e ʻOtua".
Ko ʻeku ʻi he ʻI hoku tuʻunga angamahení, naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū kuo monūʻiá ʻo folofola mai kiate au:
"ʻOfefine ʻOku fakataipe ʻe hoku laʻaá ʻa e ʻaloʻofá.
Kapau te ke maʻu ha maha, tatau ai pe pe ko ha ʻAna, ko ha komingi, motuhia pe ava, kehe pe ko ha ʻAna ʻoku ʻi ai ha fakataʻeʻaongaʻi mo ha kiʻi ava siʻisiʻi ke mahuhu ai, ʻoku hu mai ia ʻo tafea ʻo e mama kotoa.
ʻOku ʻikai ko ʻOku ʻikai ke ne fakasiʻisiʻi ʻa e maama ʻoku ne ʻomi ʻi ha feituʻu kehe.
Pea kapau ʻoku ʻOku ʻikai fakamamaʻi lahi ange ʻe he mama, ʻoku ʻikai koeʻuhi he ʻoku pulia, ka koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻa e feituʻu ke fakamafola ai.
ʻOku pehē pē ʻAki ʻeku ʻaloʻofá:
lahi hake ʻi he ʻOku ʻākilotoa ʻe ha laʻa fakaʻeiʻeiki ʻa e meʻa moʻui kotoa pē ʻaki hono ʻaó fakaʻofoʻofa.
Neongo ia, fakahū ʻi he lotó pē ʻa ia ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻataʻatā;
ʻaupito ongoʻi taʻelata ʻokumaʻu,
Lahi fau ʻOku ngaohi koe ʻe he māmá ke kemahuhu.
Pea ko e ongoʻi taʻeʻaʻahí ni, ʻOku anga fēfē hono faʻú?
Loto fakatōkilaló Ko e spade ia ʻoku keli ʻa e loto mo faʻu ʻa e fakataʻeʻaongaʻi.
Mavahe mei he Ko e meʻa kotoa pe, kau ai kita, ko e par lelei taha ia.
Ko e window ki he Ko hono ʻomi ko ia e maama ʻo e ʻaloʻofá ki he ongoʻi taʻeʻahí ni ko e
-falala ki he ʻOtuá pea mo
-taʻefalala ki he ʻiate kinautolu pe. Ne hangē pē ko e lahi ʻo e falalá,
ʻoku fakaava ʻe ha meʻa lahi ʻa e ʻa e matapa ke tukuange ʻi he mama pea tuku ke mole atu mo ha ngaahi ʻaloʻofa kehe.
Ko e fefine moʻui
-ʻokú ne maluʻi maama mo e
-ʻoku pehe ʻOku tupulaki ʻa e melinó."
Lolotonga ʻeku ʻi he ʻI hoku tuʻunga angamahení, naʻe fakahā nounou pē ʻe Sīsū Ia ʻo foaki mai kiate au ʻo pehē:
"Ko ʻeku ʻofefine
ʻoku ʻikai ha ʻikai ha meʻa ʻe lakasi ʻi he ʻOfá:
-pe ʻilo
-pe fakaʻeiʻeiki, mo e
- siʻisiʻi ange ʻa e fakaʻeiʻeiki.
Ko e lahi tahá, ko e kakai ʻuhinga lelei ʻoku nau fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻá ni ke fakamahamahalo mai kiate au ʻOku nau lava ʻo fakaleleiʻi ha kiʻi meʻa siʻi.
ʻenau ʻilo kiate Au.
Ka ko e ha ʻOkú ne ʻomi nai ʻa e laumālié ke ngaohi au ke u maʻu ʻene koloá? ʻOfa. Meʻa ʻOkú ne ʻomi nai ʻa e laumālié ke ne kai au ʻo hangē ha ipú? ʻOfa.
Ko hai ʻoku ʻofa ʻiate aú keina pea ʻiloʻi ʻOku ʻiloʻi Au ʻaki hono kihiʻi konga kotoa pe pehē.
ʻOku ʻi ai Ko e faikehekehe lahi tatau pē ʻiate kinautolu ʻoku ʻofa moʻoni ʻiate aú mo e niʻihi kehé (tatau ai pe pe ko e ha honau tuʻunga mo honau tuʻunga lelei)
Ko e ha ia ko ha faikehekehe ʻi he
-ʻa e tokotaha ʻoku ʻiloʻi ha meʻa mahuʻinga, houngaʻia mo mahuʻingaʻia ai kae ʻikai ko hono tokotaha ʻoku ʻaʻana mo e
-ko hai ʻoku ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻana. Ko hai ʻoku fiefia tahá:
-ʻa e tokotaha ʻoku ʻiloʻi pe ʻa e meʻa ko ia pe
-ko e ha ia Ko e tokotaha ʻoku ʻaʻana ?
ʻOku mahino pe ko hai ʻOku ʻAʻana ia.
ʻOfa mahuʻinga ʻilo pea lakasi ia,
fetongi ʻa e fakaʻeiʻeiki mo lakasi ʻa e ngeia kotoa ʻi hono foaki ʻo e ngeia fakalangi. ʻOkú ne totongi huhuʻi ʻa e meʻa kotoa pē pea lakasi ia ʻi he meʻa kotoa pē."
ʻI he pongipongi ní hili ʻa e fetuʻutaki, naʻe ʻikai ke haʻu ʻa e monuʻia ʻo Sisuu.
naʻa ku tatali kiate ia ʻi ha taimi loloa ʻi he vahaʻa ʻo e ʻa mo e mohe.
Talu mei ai Naʻa ku mamata ki he ʻosi ʻa e houa pea naʻe ʻikai ke Ne haʻele mai, naʻa ku loto ke u tuʻu hake mei he mohe, ʻI he taimi tatau,
naʻá ku fie nofo ki he mamahi naʻá ku ongoʻi ʻi hoku lotó koeʻuhí he naʻe ʻikai ke u maʻu ia visa.
Naʻá ku ongoʻi ʻo hange ha kiʻi tamasiʻi ʻoku fie mohe ka ʻoku fakaake fakamalohiʻi ia pea Pea ʻoku ne fai leva ha meʻa.
Lolotonga ʻeku faingataʻaʻiá ke u ʻā hake, ne u pehē loto pē kia Sīsū:
"Hono ʻikai fakamamahi mavae! ʻOku ou ongoʻi mate lolotonga ʻeku moʻui pea ko ʻeku moʻui ʻoku fakamamahi ange ʻi he maté.
ʻOfa ke hoko ʻeni ongoʻi liʻekina koeʻuhi ko e ʻofa ʻiate koe,
ʻOfa ke hoko ʻeni ʻita ʻoku ou ongoʻi koeʻuhí ko kimoutolu, pea mo e fakamamahi ʻoku moʻui ʻaki ʻe he ʻOku ʻofa hoku lotó koeʻuhí ko kimoutolu,
ʻOfa ke moʻui ʻoku ʻikai ke u ongoʻi lolotonga ʻoku ou kei moʻui ke ʻofa ʻiate koe.
Ka, koeʻuhi ke ʻofa ke fakafiemālie ange ʻa e meʻa kotoa pē kiate kimoutolu, ʻoku ou fakatahaʻi ʻeku faingataʻaʻiá ki he mālohi ʻo hoʻomou ʻofá.
Pea, kau ki he Ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolu, ʻoku ou ʻoatu ai hoʻomou ʻofa." Lolotonga ʻeku lotú Ko ia, naʻá ne hiki ki hoku lotó ʻongaohi au ʻoku pehē:
"ʻOku anga fēfē melie mo ifo ʻi hoku telingá ʻa e nota ʻo e ʻOfá! Lea ʻaki ia, lea ʻaki ia ʻi ha taimi kehe, toe fai pe ia,
fakafiefiaʻi ʻeku ongona ʻe he ngaahi nota ko ia ʻo e ʻOfa ʻoku maʻamaʻa pea ʻoku nau hū hifo ki he loto moʻoni ʻo fakafiemālieʻi hoku Tokotaha kotoa pē."
Ka, ko hai Naʻe lava ke ne tui ki ai-ʻoku ou ma ke leaʻaki ʻi heʻeku ʻita kuo u maʻu Tali:
"Ono fiemalie lolotonga ʻeku ʻita lahi ange."
Ko Hoku Sīsuú Naʻá ne fakalongolongo pē ʻo hangē ʻoku ʻikai ke ne saiʻia heʻeku talí. ʻI heʻeku ʻa hake pe, naʻa ku toe lau ange ʻeku fanga kiʻi tohi ʻofa taimi. Pea koeʻuhi ko Ia, naʻe ʻikai ke Ne tuku ke mamata pe fanongo kiate Ia ʻa ʻi he toenga ʻo e ʻaho.
Naʻa ku hoko atu ʻi he naʻe ʻikai ke haʻu hoku tuʻunga angamahení mo e Sīsū Kuo Monūʻiá. Neongo ia, ki he ʻaho kakato,
Ko Au Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ʻoku tuʻu ha taha ʻi ʻolunga ʻiate au ʻo fakaʻaiʻai au ke ʻOua naʻá ke maumauʻi ha kiʻi miniti mo lotu taʻetuku.
Neongo ia, naʻe ʻi ai ha naʻe tohoakiʻi au ʻe heʻeku fakakaukaú
:
ʻ ʻI he taimi ʻoku ʻikai haʻele mai ʻa e ʻEiki, ʻoku lahi ange hoʻo lotu, ʻoku ke tokanga ange, pea Ko ia, poupouʻi ia ke ʻoua ʻe haʻu he ʻokú ne pehē loto pē:
"Talu mei ai ʻOku ne ʻulungaanga lelei ange ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke u haʻu ai, ʻoku lelei ange ke u taʻofi ia ʻo hoku lotolotonga."
Talu mei ai Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakamole taimi ʻi he fakakaukau ko ʻeni, ka naʻa ku feinga ke Slamming e matapaa ʻi he fehangahangai mo e fakakaukau ko ʻeni ʻo pehe:
"Toe Lahi Ange ʻOku ʻikai pē ke hāʻele mai ʻa Sīsū, ko e lahi ange ia ʻeku puputuʻu kiate iá ʻaki ʻeku ʻofa. ʻoku ʻikai ke u fie ʻoange hano faingamalie ke Fakameʻapangoʻia ʻi haʻo taʻofi hoʻo lotú.
Ko e meʻa ia ʻa e meʻa te u lava pea te u fai. Pea koeʻuhí ko Ia, ʻokú Ne tauʻataina ke fai ʻa e meʻa ʻoku ne fie maʻu."
Pea, ʻikai kiʻi tuʻu ʻi he fakavalevale ʻo e fakakaukau naʻe haʻu kiate au ʻi he ʻAtamai, ne u kei fai pē meʻa naʻe pau ke u faí.
ʻI he efiafi, ʻi he taimi Naʻe ʻikai ke u manatuʻi naʻe hoko ʻa e fakakaukau ko ʻení kiate au,
kosīsū lelei Naʻá ne haʻu ʻo pehē mai kiate auʻoku ou meimei malimali:
"Palavo, Fakamalo atu ki heʻeku pea ʻoku ne fie fakapuputuʻuʻi au ʻaki ʻene ʻofa! Neongo ia, ʻoku ou fie talaatu he ʻikai te ke teitei fetoʻoaki au.
Kapau, taimi ʻe niʻihi, ʻoku ou Hangē ʻokú ke puputuʻu ʻi hoʻo ʻofá, ko au ʻoku ou foaki atu kiate koé ʻa e faingamalie ke fakaha mai ia kiate au.
Koeʻuhi he Ko e meʻa ʻoku ou fiefia taha ai fekauʻaki mo e fanga manu ko ʻenau ʻOfa.
Moʻoni Ko au
-ʻoku ʻi ai hoʻo Fakaʻaiʻai ke lotú,
-ʻa ia naʻe lotú mo koe,
-ʻoku teʻeki ai ke ke ʻoange ʻa e truce,
koeʻuhi ke Naʻe ʻikai ko au naʻe puputuʻu, ka ko koe pe.
Naʻa ke puputuʻu ʻi he ʻeku ʻofa.
Naʻa ke maʻu fefe ongoʻi fonu ʻofa mo puputuʻu ʻiate ia,
-sio ʻoku ʻi ai ʻa e Naʻe fakafonu lahi koe ʻe heʻeku ʻofa, naʻa ke pehe naʻa ke puputuʻu ʻiate au hoʻo ʻofa.
Kae ʻOua Ke ʻoku ke feinga ke ʻofa lahi ange ʻiate au, ʻoku ou fiefia ʻi he fehalaaki ko ʻeni ʻi hoʻo tafaʻaki pea ʻOku ou ʻai ke fakafiefia kiate au."
Ne u lavaʻi ha taimi matuʻaki ʻita koeʻuhi ko e fakamasivaʻi ʻa hoku Sīsū lelei.
ʻIo lahi taha Naʻe ʻasi ia ʻo hangē ha ʻata pe ʻuhilá. Naʻá ne ʻalu fakakongokonga Naʻe ʻikai ko ha tapa ʻa e ʻuhilá.
Ko e Naʻe hohaʻa hoku ʻatamai poto ʻi he ngaahi meʻako ʻeni fakakaukau:
"ʻE founga fefe Naʻá ne tuku au fakamamahiʻi! ʻOku lelei ʻaupito ʻa Sīsū!
Mahalo pe ʻoku ʻikai Ko ia ia naʻe haʻú. Naʻe ʻikai maʻu au ʻe Heʻene angaʻofá ʻosi. Ko hai ʻokú ne ʻiloʻi, mahalo ko e tēvoló pe ko ʻeku tēvoló ʻa e fakakaukau, pe ngaahi fakaʻanaua".
Ka, ʻi he loloto ʻiate au,
hoku laumālié Naʻe ʻikai ke ne fie tokanga ki he ngaahi fakakaukau fakakina ko ʻeni pea ne fie maʻu ke Ke ke nonga.
Naʻe tō loloto ange ki he Finangalo ʻo e ʻOtuá,
naʻá ne toitoi ʻi he Naʻa ne to ʻo mohe maʻu. Pea naʻe ʻikai ha toe veiveiua naʻe Tuʻu hake mei he mohe ko ia.
Naʻe hange naʻe naʻe tāpuniʻi lahi ia ʻe Sīsū ʻi Hono Finangaló pea naʻe ʻikai ke ne tuku ha taha ke kumi ʻo aʻu ki he matapaá ke tukituki mo ke pehe kuo liʻaki ia ʻe Sisu.
Ko ia ai, naʻe hanga ʻe he Naʻe mohe hoku laumālié peá u nofo ʻi he melino.
ʻIkai maʻu tali, naʻe fakakaukau ʻeku ʻatamai poto, "Ko au toko taha pe ʻoku ʻOkú ke fie hohaʻa? ʻOku ou toe fie maʻu foki ke u fiemalie pea fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua. Haʻu ki he meʻa te ke lava ʻo faí, kehe pē ke ngaohi hono Finangalo Māʻoniʻoní". Ko e meʻa ia hoku tuʻunga lolotonga.
ʻI he pongipongi ní ʻi heʻeku fakakaukau ki he meʻa ne u toki lea ʻaki, ʻehoku Sisu lelei Naʻá ne talamai:
"ʻOfefine ʻaʻaku, kapau ko e fakakaukau, ngaahi misi pe ngaahi fili,
naʻe ʻikai ke nau mei maʻu naʻá ne maʻu ha Mālohi feʻunga ke ke maʻu ai ʻa e ʻAula ʻo e melinó. Pea ʻOku ʻikai ngata pe ʻi he ʻaho ʻe taha, ka ʻi ha taʻu ʻe uofulu ma nima.
He ʻikai ha taha te ne te ke lava ʻo mānava ʻaki e mānava ʻo e melino melinó
-fakatouʻosi ʻi loto mo e ʻi tuʻa ʻiate kimoutolu, tuku kehe pe ʻa e meʻa ko ia ko e melino kakato.
Kapau ko ha mānava ʻa ʻe aʻu kiate ia ʻa e faingataʻá, he ʻikai toe hoko ia ko e ʻOtuá,
ʻEne ʻEfakapoʻuli ho Ngeiá,
ʻa e ʻe holo hono lahi,
ʻa e ʻe fakavaivaiʻi hono Mālohí.
Ko hono fakanounou, ko e meʻa kotoa pe ʻe luluʻi hono Tokotaha fakalangí.
Ko Ia ʻokú Ne foaki atú maʻu pea ʻokú ke tokangaʻi maʻu pē koe koeʻuhí ke ʻoku ʻikai ke aʻu atu kiate kimoutolu ha mānava ʻo e faingataʻaʻiá.
Manatuʻi ʻoku Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou haʻu aí,
ʻoku ou maʻu maʻu pe koe tonu pe naʻe ʻi ai ha manava ʻiate koe.
Halaʻata ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi he ʻikai ke u sio kiate kimoutolu ʻi he melino haohaoá.
Pea Naʻá ku tukunoaʻi koe hili hoʻo maʻu ʻa e nongá.
Pe ʻAvanga, pe misi, tuku kehe pe ʻa e tevolo, kuo ʻa e malava ko ʻeni. Naʻa mo e siʻisiʻi ange ʻa e meʻa ʻe lava Melino ki he niʻihikehé.
Nonga hifo ko ia, pea ʻoua ʻe taʻehoungaʻia."
Naʻa ku fakakaukau ki he Ko e mamahi lahi ʻi hoku tuʻá peá u pehē loto pē:
"Kiate au, ko ʻaupito! Kuo ngalo ʻia Sīsū ʻa e meʻa kotoa pē!
ʻOku ʻikai ke ne toe manatuʻi Ko e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi faingataʻa kuó u aʻusia ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení ʻo fakangatangata pe ki he mohe koeʻuhi ko ia."
Kuo maʻu ʻe hoku ʻatamai naʻá ne manatuʻi ha ngaahi faingataʻa lahi. Ko e Naʻe folofola mai ʻaSīsū lelei kiate au:
"Ko ʻeku ʻofefine
Kotoa pē ʻa ia kuo fai koeʻuhi ko au,
hu mai kiate Au pea
Hoko ʻo ʻi heʻeku ngaahi ngāue pē ʻaʻakú.
Pea talu mei ai Kuo fai ʻeku ngaahi ngāué ke lelei ai ʻa e kakai kotoa pē, ʻa ia ko e,
-maʻá e kau fononga mei lalo,
- maʻá e ngaahi laumālié ʻo e purgatory mo e
-maʻanautolu ʻo e Langi-
Kotoa pē kuo ke fai mo mamahi maʻaku
-ʻoku ʻiate Au pea mo
- fakahoko hono ngāue fakafaifekau ki he lelei ʻo e meʻa kotoa pē pea ki heʻeku ngaahi ngāue pē ʻaʻakú. ʻOkú ke Okú ke fie manatuʻi ia maʻau pē?"
ʻoku ou maʻu Ne u tali ange, "ʻIkai, ʻikai ʻEiki!"
Tauhi Kei fakakaukau ki ai,
ʻi heʻene pehee Ne kiʻi tohoakiʻi ʻeku tokangá ʻe heʻeku ngaahi ngāue angamaheni ʻi lotó.
Ko e Naʻe folofola mai ʻa Sīsū lelei kiate au:
"ʻOku ʻikai te ke loto ki ai. Taʻofi ʻeni? Te u tuku pē ia ʻe koe."
Pea naʻá ne tui ʻi loto ʻiate au pea kamata ke lotu leʻolahi, ʻo lea ʻaki e meʻa kotoa pe ʻa e meʻa ke u lea ʻakí.
ʻI heʻeku mamata ki he meʻá ni, Naʻá ku puputuʻu peá u muimui ʻi he Sīsū leleí.
ʻI heʻene mamata pea naʻe ʻikai ke u toe tokanga au ki ha meʻa kehe,
Naʻá ne fakalongolongo peá u fakalongolongo. Ne hokohoko atu pē ʻeku fai e meʻa naʻá ku faí.
ʻI heʻeku ʻi hoku Naʻá ku faʻa fakakaukau, "Ko e hā e meʻa ʻoku ou fai ʻi he māmaní?
ʻoku ʻikai ke u kei ʻo ʻikai hano ʻaonga.
ʻOku ʻikai haʻu ia pea ʻOku ou hangē ha meʻa taʻeʻaonga he ka ne taʻeʻoua ia, ʻoku ʻikai ke u valgus
ʻoku ʻikai ke u faingataʻaʻia mei ʻikai ha meʻa; Ko e hā ʻoku ou kei nofo ai pē ʻi he māmaní!"
Hā mai kiate au Naʻá ne talamai ʻi ha kiʻi taimi nounou:
"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoku ou tauhi koe ke ke hange ha meʻavaʻinga, pea ʻoku ʻikai tauhi ʻe he ngaahi meʻavaʻinga fetakinima maʻu ai pē; ʻOku ʻikai ke nau faʻa fetokoniʻaki ʻo aʻu ki ha ngaahi māhina mo e māhina.
Neongo ia Ko e taimi ʻoku fie maʻu ai ia ʻe hono ʻeiki, ʻoku ne fiefia fakataha mo kinautolu ʻi ha taimi loloa.
Pea ko koe, ʻoku ʻikai ʻOkú ke loto ke ʻi ai haʻaku meʻa vaʻinga ʻi he māmaní?
Tuku muʻa ke u fiefia mo koe ʻi hoʻo ʻi he māmaní, pea ko hono moʻoní, ʻokú ke Te u tuku ke ke fiefia fakataha mo Au ʻi Hevani."
ʻI heʻeku ʻi hoku ʻI he tuʻunga angamaheni, ne u fakakaukau loto pe:
"Ko e ha hono ʻuhinga ʻoku vivili moʻoni ʻa e ʻEiki ke ʻoua naʻa hoko mai ha palopalema kiate au, pea
pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻOku nonga maʻu pē nai e meʻa kotoa?
Hangē ʻoku ʻoku ʻikai ke ne saiʻia ʻi ha meʻa,
-naʻa mo e lalahi Ngaahi Ngāué
-angamaʻá toʻa pe faingataʻaʻia lahi, kapau ʻokú Ne ʻafioʻi ʻi he laumālié ha Siʻisiʻi ʻa e melinó:
pea ʻoku hange leva fehiʻa mo taʻe-fiemālie ʻi he laumālie ko ʻení."
ʻI he meʻa ko ia Naʻá ne tali ange ʻi ha leʻo fakaʻeiʻeiki mo fakaʻeiʻeiki, ʻi ha leʻo fakaʻeiʻeiki mo fakamālohi, ki he Ko ʻeku fehuʻi ʻaki hono talamai:
Ko e ha hono ʻuhingaʻoku Ko e melinó ko ha ʻulungāanga fakalangi, ka ko e niʻihi kehé ko e ngaahi ʻulungāanga leleí ko e faʻahinga ʻo e tang
Ko ia ai He ʻikai lava ʻe ha faʻahinga ʻulungaanga lelei pē ʻoku ʻikai ma-halos ʻo e melinó ke ui ko e angamaʻa, ka ko e angakovi. Ko hono ʻuhinga ia ʻOku ofi ʻaupito ʻa e melinó ki hoku lotó.
Ko e Ko e melinó ko e fakaʻilonga pau taha ia ʻoku faingataʻaʻia mo ngāue Kiate au
Ko ha ʻOku ou ʻahiʻahiʻi ʻa e melino ʻe fiefia ai ʻeku fānaú mo Au ʻi Palataisi."
naʻa ku fakakaukau ki he meʻa ne u tohi ʻi he ʻaho 27 ʻo e māhina ki muʻápeá u peá u fakakaukau loto pē:
"Ko au, ʻa ia Ne u pehē ko ha meʻa au ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí, ka ko ha meʻa vaʻinga!
Ngaahi Meʻavaʻinga ʻoku ngaohi ʻaki ʻa e ʻumea, kelekele, pepa, ʻai takai fano pe ha ngaahi
Pea ko e meʻa pē ke faí ko e kuo nau hola pe ʻoku hoko ʻa e kihiʻi meʻa siʻisiʻi kiate kinautolu koeʻuhi ke nau lava maumauʻi pea ʻoku ʻikai ke toe ʻaonga ki he vaʻinga, ʻoku liʻaki hala.
ʻE Hoku Lelei, Ne u ongoʻi lōmekina ʻi he fakakaukau ko ia ʻe ʻi ai ha ʻaho pe taha te ke lava ʻo liʻaki au!"
Pea ʻe toki hoko leva ʻa e lelei naʻe hoko ʻaSīsū vakai kiheʻeku pehe:
"Ko ʻeku ʻofefine
ʻIkai lomekina kimoutolu. ʻI he taimi ʻoku ngaohi ai e ngaahi meʻavaʻingá ʻaki e nāunaú taʻ mahuʻinga mo e maumauʻi, pea liʻaki.
Ka, kapau ʻoku ʻo e koula, taiamoni pe ko ha toe naunau mahuʻinga kehe, ʻe hoko ia fakaleleiʻi pea tokoni maʻu pe ke fakafiefiaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e fiefia ʻo ʻa kinautolu.
Ko e meʻa ia ko e ha hoʻo meʻa ʻoku maʻaku: ko ha meʻa vaʻinga naʻe ngaohi mei he taiamoni mo e koula haohaoa taha, koeʻuhi he ʻoku ke maʻu hoku ʻimisi ʻiate koe pea naʻa ku totongi ʻa e ʻa hoku toto ke fakatau ʻaki koe. ʻIkai ngata ai, ʻoku teuteuʻi ʻaki koe ʻa e faingataʻaʻia tatau mo au.
Ko ia ai, ʻoku ʻikai Ko ha meʻa taʻeʻaonga koe te u lava ʻo liʻaki.
Ko Au ʻOku ke totongi lahi.
Te ke lava ʻo nofo Tapuni, ʻoku ʻikai ha fakatuʻutamaki ia ke ne liʻaki koe."
Ko ʻEte Mātuʻaki faingataʻaʻia koeʻuhi ko e tuʻunga masiva ne u ʻi ai,
Naʻá ku ongoʻi fehiʻa ʻi hoku matá mo fakalielia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko Au Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē kuo tuku au ʻe he ʻEikí ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo ʻeku moʻuí, taʻe kau ai Ia,
naʻe ʻikai ke u lava hoko atu.
naʻa ku maʻu ʻa e ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne toe fie fakaʻaongaʻi au ke fakahu ha paʻanga ko māmani mei he tauteá pea koeʻuhí ko e meʻá ni kuó ne toʻo atu ai hoku ngaahi kolosí, ʻakau talatala mo e fakangata ha faʻahinga kau ʻi heʻene Holi mo ʻene Ngaahi Fetuʻutakí. Ko e meʻa pe kuo u mamata ai ko hoʻo fakapapauʻi te u nofo maʻu ʻi he melino.
"ʻE hoku ʻOtua, He toki mamahi moʻoni ia!
Kapau Naʻe ʻikai ke u tohoakiʻi ʻeku tokangá mei he mole ʻa e kolosí, meiate kimoutolu mo e meʻa kotoa pē, Te u mate ʻi he mamahi. ʻAa! ka ne taʻeʻoua hoʻo Māʻoniʻoní Uili, ʻi he ʻoseni ʻo e faingataʻá Te u melemo! ʻOi! tauhi maʻu ai pē au ʻi homou Finangalo Māʻoniʻoní Peaʻoku feʻunga pe ia kiate au."
Naʻá ku ʻi hoku Naʻá ku faʻa lea ʻaki mo tangi peá u pehē loto pē: "Kuo teʻeki ai maʻu ʻe Sīsū ʻa e lelei fai ha fakamatala kiate au, pe fakamoleki hoku ngaahi taʻú ʻi hoku mohengá, pe ʻo ʻeku ngaahi feilaulaú, ʻo ʻikai ha meʻa, ka ne taʻeʻoua ʻa e ʻikai ke ne liʻaki au. "Pea naʻá ku tangi mo tangi.
ʻE ʻi ai pe taimi vahaʻataimi, ne u ongoʻi ʻoku ne hiki mai ʻiate au pea mole ʻilo. Neongo ia, naʻa mo tuʻa ʻi hoku sino, naʻa ku tauhi tangi.
Pea hangē ʻoku ʻi he Kapau naʻe fakaava ha matapā, naʻá ku sio kia Sīsū. Naʻá ku ongoʻi ʻiteʻita ʻo ʻikai ke u lea ʻaki ha meʻa kiate ia mo tauhi tangi.
Naʻa Naʻá ne talamai:
"Fiemālie hifo, Mokomoko hifo, ʻoua te ke tangi.
Kapau te ke tangi, ʻOku ou ongoʻi ʻoku ongo ki hoku Lotó pea ʻoku ou vaivai ʻi he ʻofa kiate koe!
ʻOkú ke fie tupulaki ʻOku ou faingataʻaʻia koeʻuhí ko hoʻo ʻofá?"
Pea, ʻi he taha Ko ha fotunga fakaʻeiʻeiki pea hange ʻoku tangutu ʻi ha taloni ʻi hoku loto, naʻe hange Piki ki ha peni pea tohi.
Naʻe lea mai kiate au, Naʻá ne talamai:
"Sio angé pe ʻoku ʻOku ʻikai ke u tali hoʻo ngaahi meʻa,
-ʻikai ngata pē ʻi he ko ho ngaahi taʻú naʻá ke mohe aí,
-ʻo hoʻo Ngaahi Feilaulaú
-ka ʻoku kei ngaahi fakakaukau naʻá ke maʻu maʻakú:
ʻOku ou tohi hoʻo ʻofa, hoʻo ngaahi holi, meʻa kotoa pe, pea mo e meʻa foki ʻoku ke loto ke fai mo faingataʻaʻia.
ka ʻoku ʻikai te ke lava koeʻuhi he ʻikai ke u tuku atu koe.
ʻOku ou lau e meʻa kotoa, ʻOku ou fakafuofuaʻi e meʻa kotoa pē mo fua e meʻa kotoa pē
koeʻuhi ke ʻOua naʻa ʻi ai ha meʻa ʻe mole pea ʻe fakapaleʻi koe ʻi he meʻa kotoa pe. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou tohí, ʻOku ou tauhi ʻi hoku Lotó".
Pea, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻa e founga, naʻa ku ʻiloʻi ai au ʻia Sisu lolotonga ʻoku teʻeki ke u ʻi hoku tuʻunga ʻoʻoku ʻi loto.
Ko hoku ʻulú Naʻe hangē naʻá ne ʻi hono tuʻungá pea faʻu ʻe hoku ngaahi vaʻé kotoa hono ngaahi vaʻá sino.
Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:
"Sio ʻa e anga ʻo ʻeku pukepuke koe, ʻo hange ko hoku sino ʻoʻoku."
Pea ʻoku pulia. Taimi nounou pē mei ai,
lolotonga Naʻe hokohoko atu pē ʻeku faingataʻaʻiá mo tangi ʻi he taimi kotoa pē,
Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:
"Loto-toʻa, Siʻeku tama, kuo teʻeki ai ke u liʻaki koe.
Nofo Maʻu fufuuʻi koeʻuhí kapau te ke fakahā mai kiate au ʻo hangē ko ia ʻi muʻá, te ke tauhi au ʻohofi hokohoko pea ʻikai ke u toe lava ʻo tauteaʻi ʻa mamani.
Naʻe ʻikai foki ke u maʻu koe toʻohema ʻi he vaeuaʻangamalie.
Ngalo ʻOku fēfē ʻa e ngaahi taʻu fakaʻosi ko ʻeni ʻo hoʻo moʻuí? Ko ha ngaahi taʻu fakamatoato ʻeni ʻe hoʻo confessor.
ʻIkai ʻOku ke manatuʻi naʻe tuʻo fa pe nima hoʻo fakafepakiʻi ʻoAu,
naʻá ku fie maʻu ke ʻave koe mamaʻo ʻi hoʻo talamai naʻe ʻikai fie maʻu ia ʻe hoʻo confessor.
Ko ia, ʻoku ou kuó u ʻosi teuteuʻi koe ke ta ō, pea te u mavahe meiate koe. ʻO e Ko hono olá, aʻusia ha ngaahi taʻu ʻo e kiʻi mālōlō mo e faʻa kātaki.
ʻOfa Faka-Kalaisí pea ʻe maʻu ʻe he talangofuá ʻa honau ʻakau talatala
-lahi ʻoku fakaava ngaahi kafo mo ʻai e loto ke tautaʻa,
ka ʻoku Ko e ngaahi matalaʻi lose ʻa Vemilioni ʻo e fofoa ia mo fakaʻofoʻofa taha.
Ko hono fakatokangaʻi ʻi he hoʻo vetehia
-ʻene lelei finangalo, ʻene ʻofa faka-Kalaisí mo e
-ʻene ilifia Naʻe tauteaʻi ʻa e mamani, pea u collaborated mo ia ʻi ha founga pau.
Ka, kapau ʻoku ʻikai ha taha Kapau naʻa ne kau mai, he ʻikai ke ke ʻi heni. Mālohi, loto-toʻa, He ʻikai fuoloa ʻa e mavahe mei he fonua.
Pea ʻoku ou palōmesi atu ʻe hokosia ʻa e ʻaho ʻe ʻikai te u tuku ai ke ikunaʻi au ʻe halaʻata."
Ko hai te ne lava ke lea ʻaki ʻi he tahi ʻo e loto ʻita ʻoku ou kakau ai.
ʻOku fakafiemalieʻi, ʻio, kae mamahi ki he uho ʻo hoku ngaahi hui.
ʻoku ʻikai ke u lava manatuʻi kotoa ʻeni ʻo ʻikai tangi, pea neongo ʻeku lea ʻaki ia ki he Ne u vetehia, pea tafe lahi ʻaupito hoku loʻimatá ʻo Naʻe hangē naʻá ne ʻita kiate iá.
ʻoku ou moʻoni Naʻá ku pehē ange, "Ko koe ʻa e tupuʻanga ʻo hoku ngaahi fokoutua."
Naʻa ku hoko atu ʻi he tuʻunga ʻo ʻeku mamahi koeʻuhi ko e mole ʻa hoku Sisu lelei.
Hangē ko e angamahení, Naʻá ku femoʻuekina ʻaupito ʻi he fakalaulauloto
ngaahi houa ʻo e ʻita.
Naʻá ku ʻi he taimí ni ʻa ianaʻe tukuakiʻi ai ʻa Sisu ki he fefie mamafa ʻo e kolosi.
Mamani kotoa Naʻe ʻi ai ia kiate au: ʻi he kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú.
ʻAʻaku hange naʻe mamata ʻa e fakakaukau ki he ngaahi fehalaaki kotoa pe ʻo e ngaahi toʻu tangata kotoa pe fakamalohiʻi mo laiki ʻa e angalelei ʻa Sisuu, koeʻuhi, ʻi he fakaʻapaʻapa ki he ngaahi angahala kotoa pē,
ʻa e Ko Croce ko ha filo mohuku pe, ko e ʻata ʻo ha kavenga mamafa.
Naʻa ku feinga ke ʻai ke u ofi kia Sisu ʻo pehe:
"Vakai, ʻe hoku Moʻui, ʻe hoku Lelei, ʻoku ou haʻu ki heni ʻi he huafa ʻo e taha kotoa. ʻOkú ke sio nai ki he ngaahi peau kotoa ko ʻeni ʻo e lea koví?
ʻoku ou ʻi heni ke Toe talaatu ʻoku ou tāpuakiʻi kimoutolu maʻá e kakai kotoa pē.
Ko e peau ʻe fiha ʻo e loto ʻita, taufehiʻa, taufehiʻa, taʻehoungaʻia mo e siʻi ʻa e ʻofa!
I
Consulates fakafofongaʻi ʻa etaha kotoa,
ʻOfa ʻi he huafa ʻo etaha kotoa,
Mālō ʻaupito ʻoku nau saiʻia mo fakalāngilangiʻi koe koeʻuhí ko kinautolukotoa pē.
Neongo ia, naʻe ʻoku momoko, mamahi mo fakangatangata pe ʻeku ngaahi monomono, lolotonga hoʻo, ʻa e ʻitá, ʻokú ke taʻefakangatangata.
Ko ia ʻokuou fie maʻu ʻai ke taʻefakangatangata ʻeku ʻofá mo ʻeku totongi huhuʻí. Pea ʻOku ou fakatahaʻi au ke taʻefakangatangata, lahi, taʻe-fakangatangata
-koe
-ki hoʻo Faka-ʻOtua
-makehe mei he Tamai pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní,
pea ʻoku ou tāpuakiʻi koe ʻaki ho ngaahi tāpuakí, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe,
ʻOku ou fakafiemālieʻi koe ʻaki ʻa e hoʻo fiefiá,
ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi koe mo koe ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi ʻa kimoutolu ʻo hangē ko ia ʻoku mou fai ʻiate kimoutolú, ko e Kakai fakalangi".
Ko hai te ne lava leaʻaki ʻa e meʻa kotoa pē naʻe maʻu mei hoku ʻatamai potó ʻi he ʻI he founga ni, neongo ʻoku ou sai pe ʻi he talanoa laulaunoa.
he ʻikai ke u ʻosi ʻa e meʻa kotoa pe kapau naʻa ku fie lea ʻaki e meʻa kotoa pe.
ʻI he taimi ʻOku ou fai ʻa e ngaahi houa ʻo e holi,
Ko Au ʻOku ou ongoʻi ʻo hangē ʻoku ou tali fakataha mo Sīsū ʻa hono lahi fau ʻo e ʻene ngaue.
Pea fakafofongaʻi ʻa e taha kotoa,
-Nāunauʻia ʻOtua
-Nofoʻanga Pea ʻoku ou kole ki he tokotaha kotoa pē.
ʻOku ʻOku faingataʻa kiate au ke u lea ʻaki e meʻa kotoa pē. Ne haʻu ha fakakaukau kiate au:
"ʻOku ke pehe ki he ngaahi angahala ʻa e niʻihi kehé mo e meʻa ʻokú ke lea ʻaki ʻo kau ki haʻo meʻa pē ʻaʻau? Fakakaukau ki hoʻo mo fakaleleiʻí maʻamoutolu!"
Pea kuo u Naʻá ku feinga ke fakakaukau ki heʻeku ngaahi koví, ʻeku ngaahi faihala koví, mo hoku ongoʻi liʻekina ʻo Sīsū naʻe fakatupu ʻe heʻeku ngaahi angahalá.
Ko ia ʻI hono tohoakiʻi ʻeku tokangá ʻe he ngaahi meʻa angamaheni ʻo hoku lotó, naʻá ku tengihia hoku loto lahí faingataʻaʻiá.
Lolotonga ia, naʻe hanga ʻe heʻeku Naʻe angaʻofa maʻu pē ʻa Sīsū kiate au.
Peanaʻa ku Naʻá ne pehē ʻi haleʻo pelepelengesi:
"ʻOku ke fie maʻu Ke hoko ko ho taki fakaleveleva?
Ko e ngāue ʻa e Ko ho loto ʻoku ʻaʻaku, kae ʻikai ko koe, ko e meʻa pe ke ke muimui ʻiate au. Ko e toengá ʻOku ou fai pē ia ʻe au.
Kuo pau ke ke taʻofi ke fakakaukau kiate koe, ʻoua ʻe fai ha meʻa ka ko e meʻa pē ʻoku ou fie maʻú Te u tokangaʻi hoʻomou ngaahi faingataʻaʻiá mo hoʻomou ngaahi koloá.
Ko hai te ne lava fai ha meʻa lahi ange kiate au pe ko koe?" Pea naʻá ne fakahā ia taʻefakafiemālie.
Ko ia kuo u maʻu naʻe kamata ke muimui ʻiate ia.
ʻI he Hili ia, naʻa ne aʻu atu kiha tuʻunga ʻe taha ʻi he hala ʻo e Kalevaleʻa ia,
lahi hake ʻi he ʻikai ʻaupito, ʻi heʻene mahuhu ʻi he ngaahi taumuʻa kehekehe ʻa Sisuu, ʻo fai ha fakakaukau:
"ʻIkai ngata pe ʻOkú ke
-taʻofi fakakaukau ki hono fakamaʻoniʻoniʻi koe, ka
-taʻofi foki ke fakakaukau ʻoku fakamoʻui koe.
ʻOku ʻikai ke ke sio ki ai, Toko taha, ʻoku ʻikai nai ke ke sai ʻi ha faʻahinga meʻa? Ko e hā ha lelei te ke lava ʻo aʻusia ʻi hoʻo fai iá Ko e meʻa ia maʻá e niʻihi kehé?"
Fakataufolofola kia Sīsū, Naʻá ku talaange:
"ʻE Hoku Sīsū, ʻIkai ko homo toto, mo hoʻomou ngaahi mamahi mo hoʻomou ʻakau mafasia foki kiate au? Kuó u faiangahala lahi koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá, kuo molomoloki ʻa e meʻa kotoa pe, pea kuo ke ongosia ʻi he meʻa kotoa pe maʻaku. Ka, ʻoku ke kataki, fakamolemoleʻi au pea kapau ʻoku ʻikai te ke fie fakamolemoleʻi au, tuku mai ho finangalo pea te u fiefia, ko ho Finangaló ʻa e meʻa kotoa pē kiate au.
naʻa ku nofo kae ʻikai pē koe. Pea ko koe pe te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e mole ʻoku ou maʻu ʻI he taimi pē ko iá. ʻOku ʻikai ke u maʻu ha taha. Kakai taʻe kau ai ʻa kimoutolu Taʻeoliʻia.
Si ʻoku ou ongoʻi dans La carcere ti mon kautau comme une esclave enchaînée. ʻA au moins, par pitié, Neʻenlève pas ta Sainte Volonté. ʻ
En pensant à cela, je au distrayais ti nouveau ti méditation et
Sīsū ʻOku ʻikai ke u voixtote et imposante:
"ʻOku ke Veux pas arrêter ça?
Veux-tu Gâcher mon faingataʻaʻia ʻi he toi? ʻ
Naʻe pehē ʻe Sī nī pas, cʻest comme avait fait taire ma pensée. ʻOku fakaʻofoʻof jʻai tâché dʻarrêter ça et le suivre.
ʻEpeleli avoir reçu la ko e komipiuta, mon toujours aimable Jésus vint brièvement. Comme jʻavais eu ʻikai fakakikihi avec mon confesseur au sujet ti lʻamour vrai, je lui demandai si jʻavais raison ou to nonoʻo. ʻOku ou pehē:
"Ka Fakafonu
fʻest Exactement comme tu lʻas dit, à savoir
-lʻamour vrai e ngaahi naunau, penit toute crainte, hikisia doute, et
-ʻaati ʻo e foha ʻoku ne fakaʻaongaʻi ʻoku kau ai ʻa à prendre maʻu ti la personne aimée.
Et, quand ili en Ko ha koloa pris, lʻamour lui-même lui enseigne les moyens ti préserver lʻobjet acquis.
Par la lahi, quelles craintes, quels doutes lʻâme peut-elle avoir ʻOkú ne ʻi hení?
Fuʻifuʻi ʻa Nifai Peut-elle pas espérer?
Fuʻu taʻe-fiemālie, quand lʻâme est parvenue à prendre maʻu ti lʻamour, celui-ci devient hardi et en en vient à ti excès incroyables.
Lʻamour vrai ʻOku pehe ʻe peut: "si suis à toi et tu es à moi ", SI bien ʻa les êtres aimés peuvent
-disposer lʻtoʻo ti lʻautre,
-se féliciter lʻun lʻautre,
-s amuser Tokotaha naʻa ne tokangaʻi.
Chacun peut Fakatuʻutamaki à lʻautre:
"Puisque je tʻai acquis, je peux disposer ti à ma guise."
Fakamatala fekauʻaki mo e âme pourrait-elle alors aux défauts, aux misères, aux faiblesses,
ʻio ʻa e taumuʻa ongo tohi tuʻuakí (acquis)
-ʻoku ne hikisia ʻoku fehāngaaki,
-lʻa embellie hikisia et
-ʻa e Hokohoko atu hono fakahaohaoaʻí?
Leʻo les vertus ti lʻamour vrai:
-fakahaohaoaʻi kotoa pē
ikunaʻi meʻa kotoa pē mo e
-lavaʻi ʻa e meʻa kotoa pe.
Ko hono moʻoni, ʻoku Te ke lava ʻo maʻu ha ʻofa ki ha taha?
-ko e taha ko ia ʻe ilifia,
-ʻa ia veiveiuá
-ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha Te tau tatali nai ki he meʻa kotoa pe?
ʻOfa ʻE mole hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa taha.
ʻOku moʻoni pea naʻa mo e Kāingalotú, te tau lava ʻo sio ki he kehekehe ʻo e meʻá ni. Exhibition ko hono ʻuhingá, naʻa mo e kau māʻoniʻoní,
ʻE lava ʻe he ʻofa ʻikai haohaoa pea lava ke kehekehe mei he siteiti ki he siteiti.
ʻI hoʻo mamaʻo Ko hono ʻuhinga, ko hono ʻuhinga ʻeni:
founga ʻoku totonu ke ke ke u ʻiate au ʻi he Langí
pea ʻokú ke maʻu ia feilaulau koeʻuhí ko e ʻofa ʻi he talangofuá mo e kaungāʻapí,
-ʻofá ko e kuo ʻosi hilifakinima ʻiate koe,
-naʻe fakapapauʻi hoʻo loto ke ʻoua naʻa fakaʻitaʻi,
ʻaupito pea kuo ʻosi tatau hoʻo moʻuí mo ha moʻui.
Ko ia ʻOku ʻikai ke ke ongoʻi ʻa e mafatukituki ʻo e mamahi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.
Ko ia, ke tokanga
ki he meʻá ni ʻoku feʻunga mo koe pea ke ʻofa ʻiate au kae ʻoua kuo ke aʻu ki he ʻofa taʻefakangatangata."
Ko ʻeku ʻi he ʻa hoku tuʻunga angamaheni, naʻe haʻele nounou mai ʻa Sisu kuo monuʻia pea Naʻá ne talamai:
"Ko ʻeku ʻofefine
ʻeku meheka Pea ʻoku peheni ʻa e ngaahi fakatamaki ʻoku ou fai maʻa ʻeku fanga manu. lahi ia,
-ke ʻoua naʻa tuku ke nau ʻalu ʻo maumau,
ʻoku pau ke u ke ʻātakaiʻi honau laumālié mo e sinó ʻaki ʻa e ʻakau talatala, koeʻuhí taʻofi e pelepelá mei hono maumauʻi kinautolú.
ʻOku ou ʻalu mo ʻa e ʻakau talatala, i.e.
-loto ʻitá ongoʻi liʻekina mo e ngaahi siteiti kehekehe ʻo e loto,
naʻa mo e lahi tahá ngaahi lelei lahi ʻoku ou saiʻia ange ai ʻi he ngaahi laumālie ʻoku mahuʻinga kiate aú, koeʻuhí ke ʻE lava ʻe he sipaaki ko ʻení ʻo
-tauhi ia maʻaku pea mo
-fakatokanga atu ke ke ʻuli ʻaki e pelepelá
ʻofaʻi kita mo e ʻa e ngaahi meʻa pehee."
Pea ʻoku pulia.
Ko ʻeku ʻi he Ko hoku tuʻunga angamahení, naʻe hangē ne u nofo mo ha kiʻi tamasiʻi ʻi he toʻukupu.
Naʻe hoko ia kimui ange tafoki ki ha fānau ʻe toko tolu ʻa ia ne u ongoʻi ai ʻoku fakauku au. ʻI he taimi ʻi he pongipongi naʻe haʻu ai ʻeku taha vetehia, naʻa ne ʻeke mai pe ʻoku haʻu.
naʻá ku talaange ki ai ʻa e meʻa ne u toki tohi, ʻo ʻikai toe tanaki atu ha meʻa.
Ko e Naʻe talamai ʻe he tokotaha naʻá ne vetehia aú:
"ʻOku ʻikai te ke Naʻa nau lea ʻaki nai ha meʻa? Naʻe ʻikai ke ke fanongo ki ha meʻa?"
ʻoku ou maʻu Naʻá ku pehē ange, "He ʻikai ke u lava au ʻo lea ʻaki."
Kuo hoko atu ʻo pehē: "Ko e Toko Tolu Māʻoniʻoni Tahá naʻe ʻi heni pea He ʻikai ke ke lava ʻo lea ʻaki ha meʻa? Kuó ke hoko nai ʻo vale? ʻOku tau lava ʻo sio ki ai Ko ha ngaahi fakaʻānaua ʻeni." Ne u hoko atu:
"ʻIo, ʻOku moʻoni ia, ko e ngaahi fakaʻanaua ʻeni."
Kuo tanaki atumo ha meʻa kehe.
ʻI heʻene leá, Ne u ongoʻi mālohi ʻoku puke au ʻe he toʻukupu ʻo Sīsuú, ko ia mālohi pea ʻikai ke u toe lava ʻo ʻiloʻi.
Sīsū Naʻá ne talamai:
"Ko hai ʻoku ne fie maʻu Fakaʻitaʻi hoku ʻofefiné?"
ʻoku ou maʻu ne tali ange, "ʻOku moʻoni ʻa e Tamai koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke u lava ʻoua ʻe lea ʻaki ha meʻa.
ʻOku ʻikai ha ʻikai ha fakaʻilonga ko Sisu Kalaisi naʻe haʻu kiate au."
Sīsū Naʻá ne hoko atu ʻo talamai:
"ʻOku ou ngaue ʻiate koe ʻo hange ko ia ʻe fai ʻe he tahi ki ha taha ʻe haʻu ke tuʻulu ʻi hono loloto:
ʻoku ou fakauku koe ʻataʻata pe ʻi heʻeku Moʻui koeʻuhi ke ʻi ai kotoa hoʻomou ngaahi ongoʻanga Piponu.
ko ia
-kapau ʻOku ke fie talanoa fekauʻaki mo hoku fuʻu lahi, hoku loloto Pea ʻi hoku maʻolunga, ko e meʻa pe te ke lava ʻo lea ʻaki ko e pea ʻoku nau fuʻu lahi pea taʻofi ai hoʻomou vīsoné.
-Kapau ʻokú ke fie maʻu talanoa ki hoku ngaahi fiefiá mo e ngaahi ʻulungāanga leleí,
ʻa e meʻa kotoa pe Ko e meʻa te ke lava ʻo tala ʻoku lahi fau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te ke lava ʻI hoʻo fakaava pē ho ngutú ke lau kinautolú, ʻokú ke melemo ai.
Pea ko ia ʻo aʻu ki he toenga.
Neongo ia Ko e ha e meʻa ʻoku hoko?
ʻOku ke pehe ʻoku ʻikai te ke Naʻá ku ʻoange nai ha fakaʻilonga ko au ia? ʻOku ʻikai ke moʻoni ia!
-Ko hai ʻokú ne maʻu koé tauhi ʻi he mohengá ʻi ha taʻu ʻe uofulu mā ua ʻo ʻikai maumauʻi pea nonga kakato mo faʻa kataki?
Ko e Ko honau ʻulungāanga leleí pe ʻaʻakú?
-Kae fēfē leva ʻa e ʻo e ngaahi faingataʻa naʻa ne ʻai koe ke ke faingataʻaʻia ʻi he ngaahi fuofua taʻu ʻo hoʻo
ʻi he siteití ʻi ai, ʻi heʻenau ʻai ke ke tuʻu maʻu ʻi ha taʻu ʻe hongofulu ma fitu pe ʻaho ʻe hongofulu mā valu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻakai: ko kinautolu pe ko au naʻá ku ʻoatu kiate koé Naʻe fakahoko?
Hili ia, ʻI hono ui au ʻe he taha vetehia, ne u foki ki hoku sino. Pea naʻa ne fakafiefiaʻi ʻa e feohi maʻoniʻoni pea naʻa ku maʻu ha fetuʻutaki.
Pea kia Sīsū Foki mai.
Naʻa ku launga he ʻikai ke ne haʻu ʻo hangē ko ia ʻi muʻá, koeʻuhí ko e ʻofa lahi naʻá ne maʻu ki he Naʻe hangē kiate au kuo liliu mokomoko.
Naʻá ku talaange:
"ʻI he Ko ʻeku lāunga pē, ʻokú ke kumi ʻuhinga
Ko ia ʻOkú ke pehē ʻokú ke fie valokiʻi koe pea ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai te ke haʻu aí. Ka ʻOku ʻikai ke u tui ki ai.
Mahalo pe Ko e hā ha kovi ʻoku ʻi hoku laumālié, ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke ke haʻu aí.
Talamai ʻe koe, koeʻuhi ke tatau ai pe pe ko e ha ʻa e mahuʻinga, kau ai ʻa e mahuʻinga ʻo ʻeku moʻui
ʻOku ou toʻo ia.
Ka ʻikai koe, He ʻikai lava ke u fai ia.
Fakakaukau ki ai ko e hā e meʻa ʻokú ke fie maʻú, he ʻikai ke u lava au ʻo hoko atu ʻo hangē ko ʻení:
pe ʻoku ou mo koe ʻi he māmaní pe ʻiate koe ʻi he langí!"
Naʻe fakafisingaʻi au ʻe Sīsū Naʻá ne talamai:
« Nonga hifo Nonga hifo, ʻoku ʻikai ke u mamaʻo meiate koe.
ʻoku ou maʻu pe mo koe. ʻOku ʻikai ke ke sio maʻu pē kiate au, ka ʻoku ou ʻiate koe maʻu pē.
Ko e hā te u lava ʻo lea ʻakí, ʻoku ʻi he kotoa ho lotó ke mālōlō. Pea lolotonga hoʻo kumi au mo moʻui ʻi he faʻa kātaki ʻi hoʻomou ngaahi masiva kotoa pē,
takatakaiʻi au ʻaki e ʻa e matalaʻi ʻakau ke fakafiemalieʻi au mo fakaʻata au ke u malolo lahi ange ʻi he melino."
Hangē ko ʻene leá Naʻe hangē ʻeni ia naʻe lahi ʻaupito ʻa e ngaahi matalaʻiʻakau kehekehé. ʻo takatakai ʻiate Ia naʻe meimei fufuuʻi Ia.
Kuo tanaki atu:
"ʻOku ʻikai te ke ʻOkú ke tui ko hono valokiʻi ʻo e māmaní ʻokú ne taʻofi koe meiate aú. Ka ʻoku ʻOku moʻoni ia.
ʻI he taimi ʻoku siʻisiʻi ange ai koe ʻOkú ke tatali kiate ia, te ke fanongo ki he ngaahi meʻa ʻe hokó."
Hangē ko ʻene leá ʻeni, naʻa ne fakahaaʻi mai
ngaahi tau ʻi he ʻi he funga ʻo e māmaní,
-Angatuʻu ki he Siasí mo e
-Ngaahi Siasi ʻi he Afi: naʻe meimei tuʻunuku mai ʻeni.
Ko ʻeku ʻi he Ko hoku tuʻunga angamahení, naʻá ku fakakaukau ki he ngaahi fili ʻo hoku kuohilí. Ko e lelei naʻe fakahaaʻi nounou pe ʻe Sisu ia peau ʻoku pehē:
"Ko ʻeku ʻofefine
ʻIkai nofo ʻi he kuohilí koeʻuhí he kuo ʻosi ʻa e kuohilí ʻiate Aupea ko e hā te ke nofo ai ʻi aí
- tohoakiʻi koe pea
-ʻave koe ki he maumauʻi e kiʻi hala siʻisiʻi ʻoku kei fie maʻu ke ke fononga ai, ke mamalie hifo Hoʻo sitepu.
Neongo ia tukutaha pe hoʻo tokanga ʻi he lolotonga,
-te ke maʻu ha meʻa lahi ange loto-toʻa
-Te ke tauhi koe toe vāofi ange mo Au,
- te ke laka ki muʻa ʻo mamaʻo ange ʻi ho hala pea
-he ʻikai ke ʻi ai ha fakatuʻutāmaki ʻo hono kākaaʻí."
Hili Hili ʻeku maʻu ʻa e feohiʻanga Māʻoniʻoní, naʻá ku pehē ange ki hoku Sīsū fakaʻofoʻofá:
"Ko ʻeni kuo u ʻOku ou vāofi mo koe, pea ʻoku ou ʻiloʻi mo kimoutolu. Pea he ʻoku tau taha pe,
-ʻOku ou mavahe mei heʻeku ke ke ʻiate koe pea toʻo haʻau,
-ʻOku ou tuku atu ʻa e hoku ʻatamai pea toʻo ʻa e Hekesi,
-ʻOku ou tuku atu ʻa e hoku matá, hoku ngutú, hoku lotó, ongo nimá, hoku ʻalungá mo e ʻa e toenga.
ʻOi! Ko e ha Te u fiefia ʻo kamata mei he taimí ni ʻo fai atu! Te u fakakaukau ki hoʻo Laumalie
Vakai ʻaki homou Mata, te u lea ʻaki homou Ngutu, te u ʻofa ʻiate ho Lotó, te u ngāue ʻaki ho nimá,
te u luelue ʻaki homou vaʻe mo e toenga.
Pea kapau ʻoku ʻi ai Te u pehe atu, ko ha fakafeʻatungia:
"Kuo u tuku hoku nofoʻanga ʻia Sīsuú ka ne ʻave ia, pea ʻalu kiate Ia, te Ne tali koe ʻi hoku tuʻungá!"
ʻOi! Ko e ha ʻOku ou ongoʻi fiefia!
ʻAa! I Toʻo foki mo hoʻo Bliss, ʻikai ko ia, Sisu?
Ka, ʻA ʻeku moʻuí pea ʻoku hanga ʻe heʻeku leleí, ʻi hoʻomou fiefiá ʻo ngaohi ʻa hēvani kotoa ke fiefia, lolotonga iá ʻOku ou ʻai ke ʻoua naʻá ku fiefia ʻi hoʻo fiefiá."
Sīsū Naʻa ne pehe mai kiate au: "ʻE hoku ʻofefine, ko koe foki, ʻoku ke toʻo ʻa e te ke lava ʻo ʻai ke fiefia ʻa e niʻihi kehé koeʻuhí ko ʻeku Fiefiá.
Koeʻuhi he ʻOku maʻu nai ʻe hoku Sino ʻa e malohi ke fakamafola ʻa e fiefia?
Koeʻuhi he ʻoku melino ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate Au:
ko ha ʻulungaanga lelei fenāpasi mo e tahá, fakamaau totonú ʻi he ʻaloʻofa,
Maʻoniʻoni ʻaki e fakaʻofoʻofa, poto mo e malohi,
Lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hokó ʻi he Loloto mo e Maʻolunga, pea fai pehe atu ai pe.
Ko e meʻa kotoa pē ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe fekeʻikeʻi ʻi ha taha ʻiate Au. Ko ʻeni ʻoku ngaohi au ʻe he uouangatahá ke u fiefia mo fonu ʻi he fiefia ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi Hoku tuʻungá. Founga.
ʻIkai ngata ai fokotuʻu hoku Tuʻingá,
Fakapapauʻi ʻoku Tuku ke fenāpasi ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē ʻiate kimoutolu.
Maʻumaʻuluta ko ʻení te nau fetuʻutaki fiefia kiate kinautolu ʻoku haʻu kiate koé.
Koeʻuhi he kapau ʻokú ne sio kiate koe
Angaʻofa Angaʻofa, Faʻa Kātaki,
ʻOfa Faka-Kalaisí mo e Tuʻunga Tatau ʻi he meʻa kotoa pē, te ne fiefia ke hoko ko koe tāpuni".
Lolotonga ʻEku Naʻá ku lāunga kia Sīsū koeʻuhí ko ʻeku ngaahi faingataʻaʻiá, naʻá Ne fakahā Ia Naʻáne talamai nounou pē:
"ʻOfefine Mia, ʻoku ʻomi ʻe he kolosi ʻa e laumalie ke toe ofi ange ki ʻA au.
Ko kinautolu ʻeni Ko e ngaahi ongoʻi liʻekina ʻoku ke faingataʻaʻia ai ke ke puna maʻolunga ange ʻiate koe tatau pē.
Koeʻuhi he ʻI he ʻikai ke ke maʻu ʻiate koe ʻa e tokotaha ʻokú ke ʻofa aí, ʻoku ʻikai ke ke toe maʻu ʻahiʻahiʻi ʻo e moʻui. ʻOku mou taʻeoliʻia kotoa pea ʻikai maʻu ʻIkai ha meʻa ke fakafalala ki ai.
Ko e tokotaha ʻoku kau ki aí ʻOkú ke anga ʻaki hoʻo fakafalala ki aí ʻo hangē ʻoku ʻikai ke ʻi aí.
Pea, ʻo e Ko hono ola, ʻoku hovers ho laumalie kae ʻoua kuo ne fakahaohaoaʻi ia mei he meʻa kotoa pe kae ʻoua kuo aʻu ki he mātuʻaki mātuʻaki mālohi.
Hili ia, naʻe hanga ʻe hoʻo ʻE ʻuma atu ʻa Sīsū pea te ke ʻi he Palataisi. ʻOku ʻikai ke ke fiefia?"
Ko ʻeku ʻi he hoku tuʻunga angamaheni, hange naʻa ku sio ʻoku ta ʻe Sisu ha Sonata ʻi ha ʻokani ʻi hoku loto. ʻIlo ʻoku fakaoli ʻaupito vaʻinga.
ʻoku ou maʻu pehē mai, "ʻOiauē! Meʻa fakaoli moʻoni!"
Naʻá ne pehē mai, " ʻOku moʻoni ia.
ʻOku totonu ke ke ʻiloʻi ʻoku he kuo mo ngaue fakataha mo Au, ʻa ia ko e,
-naʻá ke ʻofa ʻaki ʻeku ʻofa pe ʻaʻaku,
-ʻoku ke maʻu fakaʻapaʻapaʻi ʻeku ʻofa,
-ʻoku ke maʻu fakaleleiʻi ʻaki ʻeku ngaahi monomono pē ʻaʻakú,
Pea ko ia ʻAlu, ʻoku lahi ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate koe ʻo hange pe ko au. Ko e feohi ko ʻeni ʻi he vahaʻa ʻ Naʻá ta faʻu ʻa e ʻōkani ko ʻení.
ʻIkai ngata ai, ʻoku taki taha ko hoʻo toe faingataʻaʻia pe,
-tānaki ha Tohi foʻou ki he ʻōkaní.
ʻI he taimi ni, ʻOku ou haʻu ke ta hoku sonata ke sio pe ko e ha e ongo ʻoku ʻomi ʻe he meʻa ni Kiʻi tohi foʻou.
Ko ia ʻOku ou ʻahiʻahiʻi ha fiefia foʻou.
Ko ia ai, ʻoku toe lahi ange ʻOkú ke faingataʻaʻia, ko e lahi ange hoʻo meʻa ʻokú ke tānaki ki heʻeku ʻōkaní, ko e lahi ange ia ʻeku ʻOku ou fiefia."
Hili moʻui ʻi ha ngaahi ʻaho fakamamahi ʻo e ongoʻi liʻekina pea hili e feohi mo e niʻihi kehé, Naʻá ku lāunga ki hoku Sīsū angavaivai, ʻo talaange:
"ʻOku hange ko e moʻoni ʻoku ke loto ke liʻaki au! Kae talamai pe kapau ʻOkú ke fie maʻu ke u mavahe mei he tuʻunga ko ʻení?
Mahalo pe ko e ha e moveuveu ʻoku ʻiate au koeʻuhi ke ke mavahe ko ia. Tokoniʻi au: ʻoku ou palōmesi atu ʻaki hoku lotó kotoa te u nofo lelei ange."
Sīsū Naʻá ne tali mai, "ʻE taʻahine, ʻoua te ke hohaʻa ki ai.
ʻi he taimi ʻOku ou ʻai ke mole hoʻo ʻilo, ʻoku ke nonga
ʻi he taimi ʻOku ou fai ʻa e fehangahangai, nofo nonga ange, ʻo ʻikai maumauʻi e taimí.
Toʻo ʻAki hoku nimá kotoa, ʻo hangē ko ʻene hoko kiate koé.
ʻoku ʻikai ke u lava Taʻofi ho tuʻunga ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi?
Fekauʻaki mo e moveuveu ʻiate koe, kapau naʻe ʻi ai, te u maʻu ia ʻo pehē.
ʻOkú ke ʻiloʻi Ko e hā e meʻa ʻokú ne fakatupu e moveuveu ʻi he laumālié?
Ko e angahalá pē, neongo pe ko e ha ʻene siʻisiʻi.
ʻOi! Lolotonga ʻOku ne fakakeheʻi ia, discolors ia, fakavaivaiʻi ia.
Neongo ia, naʻe ʻOku ʻikai fakatupu ʻe he ngaahi ongo mo e ongoʻi liʻekina kehekehe ha kovi kiate ia.
Ko ia ai Tokanga ke ʻoua naʻá ke fakalotomamahiʻi au, ʻo aʻu pē ki ha kiʻi meʻa siʻisiʻi. ʻOua naʻá ke manavasiʻi naʻa ʻi ai tuku ke moveuveu ho laumālié."
I Toe Fai pē ʻa e Meʻa
"Ka, ʻEiki, kuo pau pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fehalaaki ʻiate au. Kimuʻa naʻá ke kei haʻu pē ʻo ʻalu
Pea, ʻi he lolotonga ʻo e ʻI hoʻo ngaahi ʻaʻahí, kuó ke ʻai ke u vahevahe ʻa e kolosí, faʻó mo e ʻakau talatala.
Ka Kuo anga ʻeni hoku natulá ki he ngaahi meʻá ni, pea kuó u hoko ʻo fakanatula, ʻo lahi ʻaupito pea faingofua ange ai ke u faingataʻaʻia ke ʻoua naʻa moumamahi,
ʻOku ke mohe. Ko e ha ʻOku ʻikai ke toe hoko ha meʻa mahuʻinga kiate au?"
Mo melie, naʻe folofola mai ʻa Sisu kiate au: "Fanongo mai, ʻE hoku ʻofefine,
naʻe pau ke u fokotuʻutuʻu ho laumālié ke ke lava ʻo fiefia ʻi he faingataʻaʻiá, koeʻuhi ke u lava ʻo fai ʻeku ngaue ai.
naʻe pau ke u ke siviʻi koe, ke fakaʻohovaleʻi koe, ke fakaheka koe ʻaki ʻa e faingataʻaʻia koeʻuhi ke ʻOfa ke toe fanauʻi foʻou ho natula ki he moʻui foʻou.
Ne u iku ai ki he ʻOku ou fakaʻosi e ngāué ni talu hoʻo kau mai ki heʻeku kuo fakaʻau ʻo tuʻuloa ʻa e mamahí, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku toe lahi ange, ʻi he siʻisiʻi ange ʻa e taimí.
Ko ʻeni ia Kuo kakato ʻa e ngaue, ʻoku ou fiefia ai. ʻOku ʻikai te ke loto ke u Mālōlō?
Fakafanongo, ʻoua ʻe fakakaukau ki he meʻá ni, tuku ke fai ia ʻe Sīsū ʻo lahi ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. ʻoku ou ʻiloʻi
-ʻi heʻeku ʻoku fie maʻu ʻa e ʻekitivitii ʻiate koe mo e
-ʻi he taimi kuo pau ke u mālōlō mei heʻeku ngāué."
Ko ʻeku ʻi he ʻeku tuʻunga angamaheni, naʻe haʻu nounou pe ʻa hoku ʻofaʻanga ko Sisuu.
Naʻá ne ngaohi au ke u naʻá ne pehē, "ʻE hoku ʻofefine,
ko hai Fakakaukau kihe kolosimei he ʻoku maʻu ia ʻe ha fakakaukau ʻa e tangatá
-pelepela mo e, Ko ia, mamafa mo mahi.
Ka ko hai Fakakaukau ki he kolosímei ha fakakaukau fakalangi ʻOkú ne ʻiloʻi ia.
fonu ʻi he māmá, Māmá mo e moluú.
Mamata Moʻuimei he ko ha fakakaukau ʻa e tangatá,
ʻoku ʻikai ha ʻaloʻofa, mālohi mo ha maama.
Ko ia ai Te tau lea ʻaki ha ngaahi meʻa hangē ko ʻení, "Koeʻuhí he ʻoku maʻu au ʻe he tokotaha ko ʻení fai kovi ʻeni?
Koeʻuhi he Naʻe fakatupu nai ʻe he meʻa ni ʻe taha ʻa e mamahi ko ʻeni kiate au, naʻa ne lauʻikoviʻi nai au?"
Peaʻi ai ʻOku tau fonu ʻi he ʻita, ʻita, mo e ngaahi fakakaukau ʻo e sauni. Ko ia ʻOku hangē ʻoku pelepela, fakapoʻuli, mamafa mo mahi ʻa e kolosí.
ʻI he tafaʻaki ʻe taha, konga, ko e ngaahi foungaʻa e ʻOku fonu e fakakaukau fakalangí ʻi he ngaahi ʻaloʻofá, mālohí mo e māmá. Ko ia ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha taha ʻa e faingamālie ke pehē: "ʻEiki, ko e hā naʻá ke ngaohi ai aú ʻeni?"
Ki he Ko hono fakafepakiʻi, ʻoku tau fakavaivaiʻi kitautolu, ʻoku tau fakafisi ai.
Pea ko e kolosí ʻoku ngaohi ʻa emāmápea tatakiki he laumālié māmá mo e melie".
Ko ʻeku ʻi he hoku tuʻunga angamaheni, naʻa ku fakakaukau ki he mamahi ʻa Sisu ʻi he Ngoue. Ko ʻEku Sīsū Anga vaivaí Naʻá ne talamai:
"ʻOfefine ʻaʻaku, kuo ngaue pe ʻa e kau tangata ʻi he kili ʻo hoku faʻahinga ʻo e tangata. Neongo naʻe ngāue ʻa e ʻofa taʻengatá ʻi hokulotó kotoa.
Ko ia Lolotonga ʻeku mamahi, naʻe ʻikai ko ha ongo tangata,
-kae taʻengata ʻOfa
ʻofa lahi,
-ʻofa ʻikai faʻa fakatataua
-ʻOfa fufuuʻi
-fakaava ʻi he kiate au ha ngaahi lavea lalahi,
-hokaʻi au ʻaki e ngeʻesi faʻo,
-ʻOku ou maʻu fakakalauni ʻaki ʻa e ʻakau talatala ne vela mo
- Naʻá ku fuʻifuʻi ʻaki e malaʻe ʻo e lili.
"Pea, ʻoku ʻikai ke u lava ke katekina ha kau mate fakamaʻata tokolahi ʻi he taimi tatau,
- hoku faʻahinga ʻo e tangatá fakatupu ʻa e tafe ʻa e toto lahi ke puna ki tuʻa,
-Naʻá ne mioʻi mo Naʻá ne haʻu ʻo pehē:
"Tamai, Kapau ʻe lava pea ke toʻo ʻa e ipu ni meiate au.
Ka naʻe ʻikai Ke fai hoku lotó, ka ʻoku ʻaʻau ʻaʻau." Naʻe ʻikai toe hoko ʻeni lolotonga e toenga ʻo ʻeku holi.
Kotoa pē naʻá ku faingataʻaʻia ʻi he lolotonga ʻo ʻeku loto ʻitá, naʻá ku faingataʻaʻia fakataha ai ʻi he lolotonga ʻo e mamahi pea mo ia,
-lahi ange mālohi ʻaupito
lahi ange fakamamahimo e
lahi ange loloto.
Koeʻuhi he Naʻe mahuhu leva ʻa e ʻofá ʻiate au.
-ʻo aʻu ki he hui uho,
-ʻi he lahi ange e filó ʻi hoku Lotó,
feituʻu ʻoku ʻi ai ha he ʻikai teitei ʻalu hifo ʻa e kakai. Ka ʻoku aʻu atu ʻa e ʻofá ki he taha kotoa, ʻOku ʻikai ha meʻa te ne tekeʻi ia.
Ko ia ko hoku ʻuluaki executioner ko e ʻofa.
Ko hono ʻuhinga ia lolotonga ʻeku Holi,
ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻoange ha fotunga ʻo e valoki kiate kinautolu naʻa nau tokoniʻi au ko Kau fakamāú. Koeʻuhi he naʻa ku maʻu ʻiate au ha executioner lahi ange anga taʻeʻofa mo longomoʻui: ʻOfa.
Pea mo e ngaahi feituʻu naʻe ʻikai ke aʻu mai ʻa e kau fakamāuʻi ʻi tuʻá,
feituʻu ʻoku ʻi ai ha kuo fakahaofi haku kiʻi konga siʻi, Kuo toʻo ʻe he ʻofa ʻa e ueʻi hake ʻa e matangí ʻo ʻikai ha meʻa ʻe hao ai.
Pea ko e meʻa ia Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi he laumālie kotoa pē: ko e tefitoʻi ngāué ko e naʻe fai ʻe he ʻOfa.
Pea ʻi he taimi Kuo ngāue mo fakafonu ʻe he ʻofá ʻa e laumālié,
Ko e meʻa ko ia ʻasi mai ʻi tuʻa ko e fonu mahuohua pe
-ʻo e meʻa ʻoku naʻe fai ia ʻi loto.ʻ
Maʻu ʻa e feohi, naʻá ku lāunga ki he sīsū lelei ko Sīsuú
-ʻo hoku ongoʻi liʻekina mo e
-ko e foʻi moʻoni ko ia, ʻI heʻene hoko maí, ʻoku meimei hangē maʻu pē ko e ʻuhilá pe kakato e ʻuhilá fakalongolongo.
Sīsū Naʻá ne talamai:
"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻi he meimei laumalie kotoa pe
- ʻa ia ʻoku ou ʻOku hāsino au ʻi ha founga makehe,
Naʻá ku tali ange ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻenau moʻui e ngaahi vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e liʻuekina.
Ko ʻeni ʻo ʻikai ʻi ha ngaahi ʻuhinga pe ʻaʻana, ka koeʻuhi foki ʻOfa ke fakalāngilangiʻi mo lāngilangiʻia au ʻi heʻeku ngaahi tokoni kotoa pē.
ʻOku pehē ʻe ha tokolahi:
"Ko kinautolu ʻeni naʻe fakataumuʻa e ngaahi laumālié ki ha tuʻunga māʻolunga pehē ʻo e māʻoniʻoní pea naʻa nau ʻofa lahi ʻiate ia!
Hili maʻu ʻa e ngaahi hoifua lahi, ʻaloʻofa mo e ngaahi tokoni ʻofa, naʻa nau mei hoko moʻoni taʻehoungaʻia kapau naʻe ʻikai ke nau aʻu ki he tuʻunga ko ʻeni.
Kapau naʻa tau ʻI heʻetau maʻu e ngaahi meʻa ni, ne tau mei aʻu ai ki he tuʻunga ko ʻeni pea ʻo toe lahi ange."
ʻIkai ngata aí, ki he fakatonuhiaʻi ʻeku toʻonga, ʻoku ou ʻai ke nau moʻui liʻaki pea mo e liʻekina
ʻa ia ʻoku maʻanautolu ha purgatory moʻoni.
Kuo pau foki ke u fai ha fakamatala ki ai
-ʻenau anganofo
loto toʻá ʻo honau ngaahi ʻulungaanga lelei, pea
-ko e foʻi moʻoni ko ia Faingofua ange ke kātakiʻi e masivá maʻanautolu kuo teʻeki ai ke nau ʻiloʻi ʻa e koloa naʻe maʻu ʻe kinautolu naʻe moʻui mahutafea.
Kuo pau foki ke u fakakaukau ki he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai tatau ʻa e ngaahi koloa pulipulia mo koloa fakamatelie ʻoku tokoni ki he sino pea ʻoku ʻi tuʻa pe ia.
Koloá taukakapaʻo aʻu ki ha tuʻunga
-ʻi he uho tutue
-ʻi he filó toe feohi ange ʻi he moʻui,
-ʻi he konga fakaʻeiʻeiki ange ʻi he poto.
Kiʻi fakakaukau angé ʻokutoe lahi ange ʻa e taʻe-maʻu ʻo e meʻa ko iá ʻo ha mate fakamaʻata.
Ngaahi laumālie ko ʻení ʻoku nau fakaʻofaʻia lahi ʻiate au ʻi he mamahi hoku Lotó ʻi he ʻofa kiate kinautolu.
ʻIkai lava ke tekeʻi, ʻoku ou foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi ke nau ō ki he ngataʻanga ʻo ʻenau mate fakamaʻata.
Kotoa pē ʻOku tokanga mo tokangaʻi kinautolu ʻe he kau ʻāngeló mo e kau māʻoniʻoní koeʻuhí ʻOua naʻa tuku ke nau moʻulaloa, ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻa e fakapo fakamamahi ʻoku nau fuesia.
ʻE hoku ʻofefine, Loto-toʻa, ʻoku ke moʻoni, ka keʻiloʻi ko e meʻa kotoa pe ʻOfa ʻi he lea".
Hangē ko ʻene leá Naʻe hange naʻe mavahe ʻeni.
Naʻa ku fanongo ki he Ko hoku natula loloto ke tui pea puli atu ʻo taʻeʻaonga. Ko kinautolu ʻeni ko e ngaahi tenga ʻo e mālohí, māmá, mo e ʻilo naʻe hangē naʻá ne maʻú ko e ʻo tafoki ʻo taʻeʻaonga. Ne u ongoʻi ʻo hangē kuó u maté, Ka naʻá ku kei moʻui pē.
Ko Sīsuú ko foki mai, ʻo ne puke au ʻi hono ongo nimá, hangē naʻá ne poupouʻi ʻeku halaʻata.
Ko Au quoth:
Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻeé, Ko hoku ʻofefine, kapau
-ko e siʻisiʻi siemu ʻo ho mālohingá,
-ʻa e poipoila maama hoʻo māmá,
-siʻisiʻi ʻilo ʻoku ke maʻu meiate Au pea
-Kotoa ʻoku mole atu ho fanga kiʻi ʻulungāanga lelei kehé,
pea ʻe hoko mai leva ʻeku Mālohi, ʻeku Māmá, hoku Potó, hoku Fakaʻofoʻofá mo e kotoa hoku ʻOku toʻo pea haʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei kehe ke fakafonu ʻa e halaʻata haʻo meʻa.
ʻOku ʻikai ke ke fiefia?"
ʻoku ou maʻu ʻoku pehē:
"Ascolta, Gesù, se continui così, perderai la voglia di lasciarmi sulla terra".
Gliel'ho detto più volte.
E Gesù , che non voleva ascoltare le mie parole, mi ha risposto :
"Ascolta, figlia mia, non perderò mai il gusto per te.
Se ti tengo sulla terra, avrò il mio gusto sulla terra. Se ti porto in paradiso, avrò il mio gusto in paradiso.
Sapete chi perderà poi il gusto? Il tuo confessore».
Questa mattina, alla comunione, mi sono lamentato con Gesù che non potevo più manifestare la mia condizione a colui a cui dovevo farlo. Sì, spesso, quando mi sento piena di Gesù,
Ho la sensazione di toccarlo ovunque; anche toccandomi, tocco Gesù.
Ma non so come parlarne. Vorrei potermi perdere in Gesù nel più stretto silenzio.
E quando mi viene chiesto di parlarne, oh! Che sforzo devo metterci! Mi sento come un bambino che ha molto sonno e vuole svegliarsi per forza:
lui fa un casino. ·
Allora ho detto a Gesù:
"Mi hai liberato da tutto, dalle tue sofferenze, dai tuoi favori, dalla tua voce armoniosa, gentile e dolce. Non mi riconosco più in ciò che sono diventato.
Se mi fai capire qualcosa, è così profondo nel mio essere che non può salire in superficie. Dimmi, vita mia, cosa devo fare?"
Ha risposto :
"Figlia mia, se possiedi me, possiedi tutto, e questo ti basta.
Se ti senti pieno di Me, è segno che ti tengo nella casa della mia Divinità.
Se un ricco accoglie in casa un povero, gli dà tutto ciò di cui ha bisogno, anche se non gli parla tutto il tempo o non lo accarezza.
Altrimenti, sarebbe una vergogna per lei.
E io non sono più di questa persona ricca?
Perciò calmati e cerca di manifestare ciò che puoi al tuo confessore.
Per il resto, affida tutto alle mie cure".
Il mio stato di privazione continua e persino peggiora. O Dio! Che caduta!
Non avrei mai pensato di finire in questo modo!
Spero almeno di non uscire mai dal cerchio della tua Santissima Volontà. Lei è tutto per me.
Avrei voglia di piangere per il mio stato deplorevole ed è quello che faccio a volte.
Ka naʻetoki hoko ʻa Sīsū ʻOkú Ne tafuluʻi auʻaki ʻEne lea ʻakie ngaahi meʻa hangē ko ʻení:
"Ko ia ʻOkú ke kei fie hoko pē ko ha fānau?
ʻOku mahino ʻoku ou fekuki mo ha kiʻi taʻahine. ʻoku ʻikai ke u lava ʻo falala koe. Naʻá ku fakaʻamu ke u ʻiloʻi ʻiate kimoutolu ʻa e loto toʻa ʻo e feilaulau maʻakú.
Ka ʻoku ou ʻilo Ko e loʻimata ʻo ha kiʻi taʻahine ʻoku ʻikai ke ne fie feilaulauʻi ia".
Ko ia ʻi he taimi ʻOku ou tangi, ʻoku faingataʻa ange pea aʻu ki ha tuʻunga he ʻikai ke haʻu ʻIkai ʻi he ʻaho kotoa ko ia. Ko ia ai, ʻoku pau ke u
-fakamahafu au ʻaki ʻa e loto-toʻa mo e
-ke pukepuke Naʻe tangi hokuloʻimatá ʻo pehē ange:
"ʻOku ke pehe ko e meʻa ʻi hoʻo ʻofá ʻokú ke taʻofi ai au mei Hoʻo ʻI aí.
Pea, ʻe ʻAʻaku, ʻoku ou tali ʻa e ongoʻi liʻekina ko ʻení koeʻuhí ko kimoutolu.
Maʻa e ʻofa kiate koe, he ʻikai ke u tangi."
Pea kapau te u lava fai ia, ʻokú Ne kiʻi faʻa fakamolemole ange. ka ʻikai te u tauteaʻi faingataʻa ange,
ʻoku ne ngaohi au Moʻui ʻi ha mate hokohoko lolotonga ʻene kei moʻui.
Pea, hili Hili haʻaku fakamoleki ha ʻaho peheni, naʻe ʻikai ke u lava ʻo taʻofi ʻa e loʻimataʻia.
Sīsū kiate au Naʻa ne ʻai ke ne totongi ʻo fakatatau mo e meʻa naʻe taau ke u fai.
Ka naʻe tomui poʻuli, fakaʻofaʻia ʻiate au, ʻo ha mai ʻo hange ha Naʻe fakaava mai ki hoku ʻatamaí ha kiʻi matapā sioʻata siʻisiʻi.
Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:
"ʻOku ʻikai te ke loto ki ai. ʻAi ke mahino kiate koe kimuʻa pea ke mavahe mei he mamani, kuo pau ke ke mate ki he meʻa kotoa pe:
-ki he faingataʻaʻiá, ngaahi holí, hoifua ki aí.
Kotoa pē kuo pau ke mate ʻiate kimoutolu ʻi hoku lotó pea ʻi heʻeku ʻOfá.
ʻI Hevani, ko e ʻoku hu ki he taʻengata ko hoku loto pe ia mo ʻeku ʻofa.
Niʻihi kehé kotoa ʻoku masiva ʻa e ʻulungāanga leleí: faʻa kātakí, talangofuá, faingataʻaʻiá, ngaahi holí.
ʻAʻaku toko taha pe He ʻikai pē ke ʻosi hoku lotó mo ʻeku ʻofá.
Ko ia kuo pau ke ke mate kei taimi ʻi Hoku Finangaló mo e ʻOfá.
Kuo pau ke ʻOku pehē pē mo ʻeku kau māʻoniʻoní kotoa.
Pea ʻoku ʻikai ke u Naʻa ku loto ke u hoko ko ha fakaʻata makehe
liʻaki mei he Tamaí,
ke mate ʻo kakato ʻi Hono finangaló mo ʻEne ʻofá.
ʻOi! Ko e ha hono lahi Fakaʻamu ange ʻe au naʻá ku faingataʻaʻia lahi ange!
ʻOi! Ko e ha Pehe ange mai ne u fai ha meʻa lahi ange maʻa e ngaahi laumalie! Ka ko e ngaahi meʻá ni kotoa pekia ʻi he finangalo mo e ʻofa ʻa e Tamaí. Ko ia Naʻe ʻulungāanga ʻaki ʻe he ngaahi laumālie naʻa nau ʻofa moʻoni ʻiate aú.
Pea ʻoku ʻikai te ke fie mahino ia kiate au!"
ʻI he pongipongi ní naʻe haʻele nounou mai ʻa hoku ʻofaʻanga ko Sisuu peanaʻa ku ʻoku pehē:
"ʻOfefine Ko ʻeku taumuʻa totonú ko e maama ia ki he laumālié.
ʻOku ne ʻufiʻufi ia ʻaki ʻa e maama mo talaange ʻa e founga ke ngaue fakalangi ai.
Ko e laumālié ʻoku ʻo hange ha loki fakapoʻuli.
Pea mo e taumuʻa hangatonu ʻo hange ko e laʻa ʻoku huʻu ki muʻa ʻo ne hulungia ia,
mo Ko e faikehekehe ʻoku ʻikai liliu e laʻaá ʻi hono fakamaama e holisí, lolotonga ʻene ngāué ʻokú ne liliu ʻa e meʻa kotoa pē ʻaki ʻa e māʻoniʻoní ke hoko ko hamaama."
Naʻá ku ʻi hoku ʻoku faʻa fakamatalaʻi nounou pe pea mo e lelei naʻe haʻu ai ʻa Sisuu.
Naʻá ne ngaohi au ke u naʻá ne pehē, "ʻE hoku ʻofefine,
ʻaʻaku Te ne fakahaohaoaʻi ʻa e ʻofá, liliu ia, haʻi pea fakamāʻoniʻoniʻi ia. ʻOku faʻa fie maʻu ʻe he ʻofá he taimi ʻe niʻihi ke hola ʻo keina e meʻa kotoa pē.
Ka naʻe hoko ʻeku ʻE feinga ʻa Uili ke fakamoʻulaloaʻi ia ʻaki haʻane talaange:
" Calmati, non correre così perché potresti farti del male. Volendo divorare tutto, potresti ingannare te stesso."
L'amore è puro nella misura in cui è conforme alla mia Volontà.
I due camminano mano nella mano e si danno costantemente il bacio della pace.
A volte, per il suo umore o perché, dopo essere scappato, non è riuscito come avrebbe voluto,
L'amore vuole criticarmi o sedersi pigramente.
Allora la mia Volontà lo sprona dicendo:
"Vai avanti, i veri amanti non sono pigri, non lo fanno sul posto." L'amore è sicuro solo quando è vissuto nella mia Volontà.
L'amore è attratto a destra ea sinistra e portato agli eccessi.
La mia Volontà lo modera, lo tranquillizza e lo nutre di cibo solido e divino.
Nell'Amore possono esserci molte imperfezioni, anche di fronte al santo Scegli.
Nella mia Volontà questo non accade mai, tutto è perfetto.
-non sorprende che ricordi i suoi peccati e le sue miserie.
Tieni a mente che,
-nella mia Volontà,
-questi pensieri di peccati e di sé non possono entrare.
Figlia mia, questo accade soprattutto nelle anime innamorate che hanno avuto la grazia delle mie visite, dei miei baci e delle mie carezze.
Queste anime sono preda dell'Amore quando le privo della Mia Presenza. L'amore li prende e li fa ansimare, languire, deliranti, pazzi, preoccupati, impazienti.
Se non fosse la mia Volontà che li nutre, li calma e li fortifica, l'Amore li ucciderebbe.
Sebbene l'Amore sia il primogenito della mia Volontà, ha ancora bisogno di essere corretto dalla mia Volontà.
E lo amo tanto quanto amo me stesso".
Durante una discussione tra me e il mio confessore,
mi ha detto che è difficile essere salvati perché Gesù Cristo ha detto:
"La porta è stretta e devi sforzarti di superarla".
Dopo la comunione, Gesù mi ha detto :
"Povero di me, come sono considerato meschino.
Dì al tuo confessore che è per la loro stessa meschinità che mi considerano meschino.
Non mi vedono come il grande Essere, senza limiti ,
-potente e infinito in tutte le sue perfezioni,
che può passare grandi moltitudini per porte strette meglio che per porte larghe .
Mentre parlava, mi sembrava di vedere un sentiero molto stretto che conduceva a un cancello molto stretto, ma affollato di gente in competizione.
per vedere chi potrebbe avanzare di più e varcare la porta.
Ha aggiunto :
"Vedi, figlia mia, che grande folla sta spingendo per scoprire chi arriverà per primo. In una competizione, ci sono molte attività.
Se il sentiero fosse largo, la gente non si affretterebbe, sapendo che c'è
molto spazio per camminarci quando vogliono. Tuttavia, mentre si prendono bene il loro tempo,
potrebbe verificarsi la morte e potrebbero non essere sulla loro strada sul sentiero stretto.
Si sarebbero quindi trovati sulla soglia dell'ampia porta dell'inferno.
Oh! Quanto è utile questa ristrettezza !
Il fenomeno si verifica anche tra voi:
se c'è una festa o un servizio offerto e sappiamo che il posto è piccolo, molti si affretteranno ad arrivarci
e ci saranno più persone a godersi la festa o il servizio.
Ma se sappiamo che ci sono molti posti,
non avremo fretta e ci saranno meno spettatori
perché, sapendo che c'è posto per tutti, ognuno si prenderà il suo tempo.
Alcuni arriveranno a metà dello spettacolo, altri verso la fine, altri arriveranno quando tutto sarà finito e non godranno di niente.
È il caso della salvezza: se il suo cammino fosse largo, pochi si affretterebbero ad arrivare,
e la festa del Cielo sarebbe per pochi».
Ero nel mio solito stato e mi lamentavo con il mio Gesù che venivo privato di lui. È venuto brevemente e mi ha detto:
"Mia figlia,
Ti consiglio di non lasciare la mia Volontà perché la mia Volontà porta tanta Potenza che è come un nuovo battesimo per l'anima, e anche di più.
Invece
-nei sacramenti la mia grazia si riceve in parte,
-nella mia Volontà si riceve in pienezza.
Attraverso il Battesimo,
il compito del peccato originale è tolto, ma restano le passioni e le debolezze.
Nella mia Volontà , distruggendo la sua volontà personale,
l'anima distrugge le sue passioni, le sue debolezze e tutto ciò che vi è di umano. Vive le virtù, la forza e tutte le qualità divine".
Sentendo questo, ho pensato: "Finirà per dirmelo.
che vivere nella sua Volontà è più grande della stessa comunione».
Ha continuato :
"Certo certo.
Per la comunione sacramentale dura pochi minuti. Mentre c'è la Vita nella mia Volontà
-una comunione perpetua, ancor di più,
-una comunione eterna: si estende eternamente in Cielo.
La comunione sacramentale può incontrare ostacoli: ad esempio, non si può ricevere la comunione per malattia o per altri motivi,
o colui che deve amministrarlo può essere indisposto.
La comunione nella mia Divina Volontà non è soggetta ad alcun impedimento. Basta che l'anima lo voglia ed è fatto.
Nessuno può impedire all'anima di ottenere questo grande bene, che costituisce la felicità della terra e del Cielo:
-né i demoni,
-né creature,
-nemmeno la mia stessa onnipotenza. L'anima è libera.
Nessuno ha diritti su di lei e non può impedirle di vivere nella mia Volontà.
Ecco perché promuovo la Mia Volontà. E voglio che le creature lo accettino.
Questa è la cosa che conta di più per me, a cui tengo di più.
Non tutte le altre cose mi interessano tanto, anche le più sante.
E quando faccio vivere l'anima nella mia Volontà, trionfo
perché è la cosa più grande in cielo e in terra».
Scrivo per obbedienza.
Ma sento il mio cuore spezzarsi per lo sforzo che mi ci vuole. Comunque, viva l'obbedienza, viva la Volontà di Dio!
Scrivo, ma tremo e non so cosa dico io stesso. L'obbedienza vuole che io scriva qualcosa su
-come mi preparo alla comunione e
-come faccio il mio ringraziamento.
Non posso dire nulla al riguardo.
Perché, vedendo che non sono brava in niente, il mio dolce Gesù fa tutto da solo.
stesso.
Egli prepara la mia anima e mi dice i ringraziamenti da rendere, e io lo sono. I cammini di Gesù sono sempre immensi, ed io, con Lui,
Mi sento immenso come se sapessi come fare qualcosa.
Dopo, quando Gesù si ritira, sono ancora la stupida, la ragazzina ignorante, la piccola cattiva.
Ed è proprio per questo che Gesù mi ama.
Perché sono ignorante, non sono niente e non posso fare nulla.
Sapendo che voglio riceverlo a tutti i costi,
e non essere disonorato venendo in me,
-ma piuttosto a ricevere i più grandi onori, Egli stesso prepara la mia povera anima.
Mi dà le sue cose, i suoi meriti, i suoi vestiti, le sue opere, i suoi desideri,
insomma tutto Sé.
Se necessario, mi dà anche quello che hanno fatto i Santi , perché tutto è suo. Se necessario, mi dà anche ciò che ha fatto la sua Santissima Madre .
E anche io dico a tutti:
"Gesù, fatti onore venendo in me.
Madre, mia Regina, tutti i santi e tutti gli angeli ,
Sono così povero che tutto quello che hai, mettilo nel mio cuore,
"Non per me, ma per Gesù".
Pea ʻoku ou ongoʻi ia ʻoku fie maʻu ʻe he Langí kotoa ke teuteuʻi au.
Pea hili ʻa Sīsū kuó ne nofoʻia au, ʻoku ou ongoʻi ʻoku fiemālie ʻa e meʻa kotoa pē,
-vakai pe ʻoku fakalāngilangiʻi tatau ʻene ngaahi meʻá.
Taimi ʻe niʻihi ʻokuou ʻoku pehē:
"Palavo, Palavo, hoku ʻofefine, ʻoku ou fiefia lahi, hono ʻikai ke u saiʻia ai heni! ʻI he feituʻu kotoa pē ʻOku ou vakai, ʻoku ou ʻilo ha ngaahi meʻa ʻoku taau mo Au.
Kotoa pē ʻa ia ʻoku ʻaʻaku ʻoku ʻaʻau.
Ko e meʻa ʻe fiha fakaʻofoʻofa naʻa ke ʻai ke u maʻu ʻiate koe ».
Ko hono ʻiloʻi ia ʻOku ou fuʻu masiva ʻaupito, kuo ʻikai te u fai ha meʻa pea ʻoku ʻikai haʻaku meʻa, ʻOku ou fiefia ʻi he meʻa ʻoku ʻi ai ʻa Sīsuú.
Pea ʻoku ou pehē:
"Ko au fiefia ʻi he fakakaukau pehe ʻa Sisuu! ʻoku ou fie maʻu pe ke haʻu.
ʻoku ʻikai ke u tokanga ke fakaʻaongaʻi ʻenau pisinisi pe ʻanautolu: kuo pau ke maʻu ʻe he masiva ʻa e koloaʻia."
ʻOku moʻoni pea ʻoku ʻi heni pea ʻiate au ha ngaahi fakatātā ʻo e founga fakahoko ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻá ʻi he fengaueʻaki, ka ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe te u tanaki fefe ʻa e glimmers ko ʻeni ʻo ngaohi ha taha ʻa e teuteu totonú mo ha fakamālō: ʻOku ʻikai ke u malava. Ko Au Hange ʻoku
-ko hai ʻOku ou teuteuʻi au ʻia Sīsū tonupea
-ko hai ʻOku ou fakamālō kiate ia ʻi he tokoni ʻa ekapau tatau pē.
ʻI heʻeku ʻi hoku Tuʻunga angamaheni, ne u ongoʻi hange ʻoku ʻikai ke u fuʻu taʻeʻaonga. au Naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻikai ke u lava ʻo lea ʻaki ha meʻa,
-pe ʻi he Fuʻu kovi
-pe kau ki he momoko,
-pe ʻi he ongo mālohí.
kuo u ʻosi mamata kotoa ai ʻi he founga tatau.
Naʻá ku ongoʻi ʻikai tokanga ki he meʻa kotoa pē, ʻo ʻikai fai ha meʻa ka ko e Finangalo Māʻoniʻoní pē ʻa e ʻOtua, pea mo e ngaahi meʻa ni kotoa taʻe ʻi ai ha hohaʻa, ʻi he nonga haohaoa.
Naʻá ku fakakaukau loto pē pea mo au: "He toki tuʻunga fakaʻofa moʻoni ia ʻoku ou ʻi aí! Kapau naʻá ku fakakaukau ki heʻeku ngaahi angahalá!
Hange ʻoku ʻo aʻu ki heʻeku fiefia ai.
ʻE hoku ʻOtua, ʻi he He toki mamahi lahi moʻoni ia kuó u tō hifo!"
Lolotonga Naʻa ku fiefia ʻi he ngaahi fakakaukau ko ʻeni, naʻe haʻu ʻa hoku ʻofaʻanga ko Sisuu pea
Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:
"Ko ʻeku ʻofefine
ʻoku nofo heni ʻi mamanipea manava ʻaki ʻa e ʻea ʻoku manava ʻaki ʻe he tokotaha kotoa pe ko fakamalohiʻi ke nau ongoʻi ʻa e kehekehe ʻo e the kehekehe:
momoko, ʻafu, ʻuha, ʻuha maka, matangi, poʻuli, ngaahi ʻaho.
Ka ko hai ʻoku moʻui ʻI ʻolunga, ʻi he feituʻu ʻoku pulia ai e ʻea, ʻoku ʻikai moʻulaloa ki he kehekehe ʻa e meʻa ʻoku hoko.
Koeʻuhi he Ko e ʻaho haohaoa pē ʻi aí.
ʻIkai fanongo ʻOku ʻikai tokanga ʻa e miuteisoni ko ʻeni ki ha meʻa. Ko e meʻa ia ʻa e tuʻunga ʻo e tokotaha ʻoku moʻui pe ʻi he ʻea fakalangi.
Talu mei ai ʻoku ʻikai moʻulaloa hoku Sino ke liliu ka ʻoku
-maʻu ai pe ʻa e Tatau Pē
-nonga maʻu ai pē pea ʻi he fiemalie haohaoa,
Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ko ia ʻokú ne moʻui ʻiate aú, ʻi hoku Lotó mo hoku loto ʻoʻokú ʻea
ʻoku ʻikai te ke ʻOku hohaʻa nai ki ha meʻa?
ʻH ka ko ke nofo heni he māmaní ʻo hangē ko e tokolahi tahá,
i.e. mei he Ko au, ʻi he ʻea, ngaahi holi fakakakano, mo e ala meʻa pehee?"
ʻoku ou ongoʻi mātuʻaki ongoʻi kovi ʻo hange kuo ʻosi ʻa e meʻa kotoa pe kiate au,
ʻoku ou launga kia Sisu fekauʻaki mo e taʻetokanga kakato naʻa ne fai kiate au moʻui ʻaki.
Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:
"ʻOfefine ʻaʻaku, ko e ngaahi founga ʻeni ʻa e ʻOtua: ke mate pea tuʻu taʻetuku. ʻOku moʻulaloa ʻa natula ki he ngaahi mate mo e toetuʻu ko ʻeni.
Ko ia naʻe pehe ʻe he ʻOku fāʻeleʻi ʻa e matalaʻi ʻakaú pea toki mate, ka ke toe tuʻu ʻo fakaʻofoʻofa ange. Kapau naʻe ʻikai teitei mate,
ʻe fakaʻau ʻo motuʻa, ʻe mole ʻa e fuʻu longomoʻui ʻo hono ngaahi lanú, ʻa e ʻalaha ʻo hono ngaahi lanú kaloni.
ʻOku ʻi ai foki mo ha ko ha meimei tatau ki hoku tuʻunga: motuʻa mo foʻou maʻu pe.
Naʻa mau fokotuʻutuʻu ʻa e keleni ʻi he kelekelé ʻo hangē pē haʻane mate aí. Pea ko hono moʻoni, ʻoku mate, kae ʻoua kuo ke hoko ko ha efu.
Pea ʻoku toe hopo hake ʻO toe fakaʻofoʻofa ange, pea fakatokolahi foki. Ko e meʻa ia ʻa e meʻa ʻoku hoko ki he meʻa kotoa pe.
Kapau ko ʻeni ʻoku hoko ia ʻi he founga totonu,
Lahi ʻo e ʻo lahi ange ʻi he hokohoko fakalaumālié, ʻa ia kuo pau ke moʻui ʻaki ai ʻe he laumālié ʻa e ngaahi Mate mo e toetuʻu.
Neongo ʻoku hange
-kuo ikuna ʻi he meʻa kotoa pe pea
-fonu ʻi he ongo mālohi, ʻi he ʻaloʻofa, ʻi he feohi mo Au, ʻi he angamaʻá,
pea ʻoku hangē ia ha ʻi heʻeku maʻu ha moʻui foʻou ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻoku ou fūfuuʻi mo e meʻa kotoa pē Hangē ʻokú ne mate koeʻuhí ko ia.
naʻá ku ikunaʻi ia ʻo hange ha ʻeiki moʻoni koeʻuhi ke mate ʻa e meʻa kotoa pe maʻana.
Pea ko e taimi ʻoku ou sio ai naʻe mate ʻa e meʻa kotoa pē maʻana, ʻo hangē ko e laʻaá, ʻoku ou ʻasi atu.
Pea, ʻiate au, ʻoku tupu ʻa e meʻa kotoa pe ʻo hoko
lahi ange Fakaʻofoʻofa, longomoʻui ange, faivelenga, houngaʻia ange, mo lahi ange loto fakatōkilalo. Kapau naʻe ʻi ai ha faʻahinga meʻa fekauʻaki mo ia,
Mate naʻa ne fakaʻauha, ʻo ne toetuʻu ʻa e meʻa kotoa pe ki he moʻui foʻou."
Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamahení, fonu kotoa pē ʻi he masiva mo e loto ʻita, pea Naʻá ku fakalaulauloto kihe mamahi ʻa Hotau ʻEikí.
Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:
"Ko ʻeku ʻofefine
Naʻá ku fie maʻu ke u faingataʻaʻia ʻa e mamahi ʻi he Ngoue ke tokoniʻi ʻo tautautefito ki he mate ke mate lelei.
Vakai ki he founga ʻOku fekauʻaki lelei ʻa e mamahi ko ʻení mo e mamahi ʻa e kau Kalisitiané:
-ongosia Mamahi, mamahi mo e toto tautaʻa.
Naʻa ku fanongo ki he Mate ʻa e tokotaha kotoa pē
hangē pē naʻá ku Mate moʻoni maʻa e tokotaha kotoa pe.
Ko ia kuo u maʻu ongoʻi ʻa e fiu, loto mamahi mo e mamahi ʻa e tokotaha takitaha. Pea ʻI heʻeku faingataʻaʻiá, naʻá ku foaki kiate kinautolu ha tokoni, fakafiemālie, mo e ʻamanaki lelei.
Ko Hono Ongoʻi ʻo e mate ʻa e taha kotoa pē, naʻá ku maʻu ai ʻa e ʻaloʻofa ke nau mate ʻiate au,
-ʻo hangē pē ko e naʻe taha ʻenau mānavá mo ʻeku mānavá, pea tā hifo leva ʻa kinautolu ʻe he hoku faka-ʻOtua.
Kapau te u faingataʻaʻiamei he ʻeku mamahi ʻi he ngoue tautautefito ki he mate, naʻe Ko ʻeku mamahi ʻi he funga kolosíke tokoniʻikinautolu.
-ki honau fakaʻosí momeniti
-ki honau fakaʻosí manava.
Naʻe ʻi ai ha toko ua mamahi kehekehe:
-ʻa e Ko ʻekumamahi ʻi he ngoue naʻe fonu ʻi he mamahí, ilifiá, loto hohaʻá mo e ilifiá, lolotonga iá -Ko ʻekumamahi ʻi he kolosí naʻe fonu ʻi he melino mo e nonga taʻe-fakamaʻamaʻa.
Kapau ʻoku ou maʻu kailasitio-ʻoku ou fieinua, ko ha fuʻu fieinua lahi ia
naʻá ku fanongo ʻoku ueʻi hake ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa ʻenau mānava fakaʻosí.
ʻI heʻeku mamata ki aí Naʻe mei tukunoaʻi pē ʻe ha tokolahi ʻa e holi ko ʻení, ʻi he loto mamahi lahi,
naʻa ku kaila "Sitio". ʻOku kei hokohoko atu pe ʻa e "sitio" ko ʻeni fakafanongo ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē pea ʻe he taha kotoa
ʻi heʻene hoko ko ha Fafangu ʻi he matapā honau lotó:
"Kuo u fieinua maʻau, ʻe laumālie. Kātaki ʻo
-ʻIkai ʻOua naʻá ke teitei hū ki tuʻa meiate au, ka ke ke hū mai kiate au ʻo tō kiate au."
Ko iakuo u maʻu fakatapui e houa ʻe ono ʻo ʻeku Holi ke tokoniʻi e tangatá ke mate Sai:
-i toko tolu ʻi he Ngoue ke tokoniʻikinautolu lolotongae ʻenau mamahimo e
-i tolu ʻi he Kolosiketokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau manava fakaʻosi.
Ko ia ʻOku ʻikai totonu ke sio ʻa e tokotaha kotoa pē ki he maté mo malimali, tautautefito ki he Ko kinautolu ʻoku ʻofa ʻiate Aú mo feinga ke feilaulauʻi kinautolu ʻi Hoku kolosí?
Vakai, Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻa e maté mo e lahi ʻo e ngaahi meʻa kuo liliú?
Lolotonga ʻeku Kuo fehiʻanekinaʻi au ʻi he moʻuí pea kuo teʻeki hoko ʻeku ngaahi maná Ko e ngaahi ola ʻo ʻeku mate. Naʻa mo e Kolosi, naʻa ku mamahi ʻi he ngaahi fakatupukovi
Ka ko e meʻa pe Ne u exhaled, naʻe maʻu ʻe heʻeku mate ʻa e malohi ke liliu e ngaahi meʻa: tokotaha kotoa pe ʻoku nau taaʻi honau lotó ʻo nau ʻiloʻi ko au ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko ʻeku Naʻe loto-toʻa e kau ākongá.
Niʻihi ʻoku naʻa na kei fufuuʻi pe, naʻa na fepoupouʻaki, naʻa na tala ʻeku sino pea naʻa nau ʻomi kiate au ha telio fakaʻeiʻeiki.
ʻI he leʻo taha, Naʻe fakahā ʻe he langí mo māmani ko e ʻAlo au ʻo e ʻOtuá.
Ko e Ko e maté ko ha meʻa maʻongoʻonga, mo fakaʻeiʻeiki!
Ngaahi meʻa Ko e founga ʻeni ʻoku hoko ai ki heʻeku fānaú: lolotonga ʻenau moʻuí ʻoku nau Fehiʻanekina, fakamamahiʻi.
ʻA honau ʻulungāanga leleí, ʻa ia, ʻoku totonu ke ulo ʻi he fofonga ʻo kinautolu ʻoku ʻOku nau ʻatakaiʻi, kei puna pe.
Ko ʻenau toʻá ʻi he faingataʻaʻiá,
ʻenau Fakafisingaʻi kita mo ʻenau loto vekeveke ki he ngaue ʻa e ngaahi laumalie fakatouʻosi
-maama mo e
-veiveiua ʻi he kakai ʻoku nau feohi.
Pea ko Au tatau pe mo ia ʻoku ou fakangofua
koeʻuhi ke ʻOfa ke maluʻi ʻa e angamaʻa ʻo ʻEku fānau ʻofeiná.
Ka, ko ʻoku nau mate, koeʻuhi he ʻoku ʻikai toe fie maʻu ʻa e ngaahi veili ko ʻeni, ʻoku ou toʻo ia pea
-veiveiua hoko ʻo ʻiloʻilo pau,
-ko e māmá ko e kakato mo ʻai ke tau houngaʻia ʻi heʻenau toʻá.
Ko ia, tau kamata ke mahuʻingaʻia ʻi he meʻa kotoa pe ʻiate kinautolu, ʻo aʻu ki he fanga kiʻi meʻa iiki taha. Ko ia ai Ko e meʻa he ʻikai lava ke fai lolotonga e moʻuí, maté Ngaahi totongi huhuʻí.
Ko e founga ʻeni ʻalu ki heni ʻi he mamani.
Ka ko e ha ʻOku fakaofo mo taau moʻoni ʻo e meheka ʻa e kakai matelie kotoa pe."
Naʻa ku fuʻu Loto-mamahi koeʻuhí ko e ongoʻi liʻekina ʻo hoku Lelei Māʻolunga Tahá.
Hili ʻI he taimi ne u maʻu ai ha fetuʻutaki, naʻe tuʻu ʻa e Tokotaha Maʻoniʻoni ʻi hoku monga. ʻI heʻeku feinga ke folo hifo iá, ne u ongoʻi fiefia ʻi hoku mongá peá u fakaʻofoʻofa. Hili ha hokohoko atu ʻeku feinga ʻi ha taimi loloa ke folo ʻa e matapule,
ʻalu hifo ʻi lalo pea naʻa ku lava ʻo sio ki ai ʻo liliu kiha kiʻi taʻahine naʻa ne talamai:
"Naʻe pehe ʻe Ko ho sinóʻa e hokutāpanekalé,
ʻa e ho laumalieko eciboriumʻoku ʻoku ʻi ai au mo e
ʻa e ho tā hono mafú-ʻa e tokotahanaʻá ne tokangaʻí ʻOkú ne fakaʻatā au ke u liliu au kiate koe.
ʻI he meʻá ni faikehekehe, he koe tokotaha ʻoku ne tokangaʻi lomekina, ʻoku ou moʻulaloa ki he hokohoko ʻo e mate.
Lolotongae ho mafu, fakataipe hoʻo ʻofa, ʻOku ʻikai moʻulaloa ia ke taʻofi.
ʻOku lava heni ki heʻeku Moʻui ʻiate kimoutolu ke hokohoko atu.
Koeʻuhi he Ko ia, mamahi lahi ʻi hoʻo ngaahi fakamasiva? Kapau ʻoku ʻikai ke ke sio mai kiate au, ʻOkú ke fanongo mai kiate au.
Kapau ʻoku ʻikai ke u Fakafanongo, ʻokú ke ala mai kiate au.
Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻa e ʻalaha ʻo ʻeku perfumes ʻoku mafola takai ʻiate koe, pea taimi ʻe niʻihi ʻa e maama ʻoku ke ongoʻi ʻoku foaki,
taimi ʻe niʻihi ko ha kava mālohi ʻoku ʻikai ke ʻi māmani pea ʻalu hifo kiate koe,
taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ʻa e foʻi moʻoni faingofua ko ia ʻoku ou ala atu kiate koe
Pea ʻoku lahi ngaahi founga kehe ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata ki ai."
Ko ʻeni, ki he talangofuá
Talanoa ʻo e ngaahi meʻa ko ia ʻoku pehe ʻe Sisu ʻoku faʻa hoko kiate au, kae ʻumaʻa foki ʻi he taimi ʻoku ou ʻa kakato ai.
Ko e kaloni ko ʻeni he ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi, ʻoku ou ui ia ko e nanamu ʻo e ʻofá. ʻoku ou ongoʻi ia ki he fefolofolai, ko e taimi ʻoku ou lotu aí, taimi ʻoku ou ngāue aí, tautautefito ki he taimi ʻoku ʻikai ke u fai ai iá Naʻá ku sio kiate ia.
Pea ʻoku ou pehē kiate au:
"Ko e ʻaho ni ʻoku ʻikai ke u Kuó ke haʻu.
ʻOku ʻikai ke ke ʻilo, pe Sīsū, ʻa ia he ʻikai lava pea ʻe ʻikai ke ʻi ai taʻe kau ai ʻa ko koe? ʻI he taimi pe ko ia, ʻoku ou ongoʻi ʻo hange ʻoku tuiʻi au ʻe he nanamu ko ʻeni.
Taimi ʻe niʻihi, ʻI he taimi ʻoku ou ngaue pe tupeʻi ai e ʻu laʻipepa, ʻoku ou namuʻi ʻa e nanamu ko ʻeni pea mei heʻeku ʻOku ou fanongo loto ki he folofola mai ʻa Sisu kiate au: "Ko au ʻeni".
Taimi ʻe niʻihi, ʻI he taimi ʻoku ou faingataʻaʻia kotoa ai pea ʻoku ʻamanaki ke u hanga hake, ko ha huelo ʻo ʻOku ulo mai ʻa e māmá ki hoku ʻaó.
Ka ko au, ʻa e ngaahi ngaahi meʻa, ʻoku ʻikai ke u fakakaukauʻi, ʻoku ʻikai ke nau ʻave au.
ʻoua naʻa fakafiemālieʻi.
Ko e meʻa pe ko e meʻa ʻokú ne ʻai au ke u fiefiá ko Sīsū tonu pē. Ko e meʻa kehe kotoa pe, ko e ʻOku ou maʻu ʻi ha talatalakehe pau.
Naʻa ku tohi ʻOku tupu ʻeni mei he talangofua haohaoa.
Naʻá ku ʻi hoku Naʻá ku faʻa ongoʻi taʻe fiemālie mo ongoʻi taʻeoliʻia.
Naʻa ku toe loto-mamahi koeʻuhi he naʻe talamai ʻe heʻeku tokotaha vete kuo u afe lahi mei hoku tuʻunga kimuʻa pea, kapau ʻoku ʻikai pehe kapau naʻe pehē, ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū.
Maʻu ʻa e fefolofolai, naʻa ku launga ke tapuakiʻi ʻa Sisu fekauʻaki mo hoku ongoʻi liʻekina, ʻo kole ange ke ne maʻu ʻa e lelei ke talamai hono kovi ʻOku ou fai ia,
-Koeʻuhí he Te u fiefia ke foaki ʻeku moʻuí koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku fakamamahiʻi ia:
"Ko e fiha nai ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke u talaatu kapau te ke sio mai kiate au ʻi ha tuʻunga ʻo e fakaʻitaʻi koe, naʻa mo ko e kiʻi meʻa siʻi pe, tuku muʻa ke u mate."
Sīsū Naʻá ne talamai:
"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoua te ke hohaʻa ki ai.
naʻe ʻikai ke u maʻu ia Naʻe pehē ai, ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí,
-ke lava ʻo valokiʻi ʻa e mamani, he ʻikai ke u faʻa fakahifo au ʻiate koe pea
-ko ia ai ʻoku ʻikai Te u haʻu tuʻo lahi ʻo hangē ko ia ki muʻá, neongo he ʻikai ke u liʻaki koe ʻikai ʻaupito.
ʻoku ou maʻu foki koe naʻá ne pehē, ke totongi huhuʻi ʻeku toutou haʻú mo e ngaahi feʻaluʻakí,
te u tuku ia maʻau ʻi he ʻaho kotoa pe feohi mo e fetuʻutaki, koeʻuhi ke ke lava ʻo toʻo mei he ko e Mālohi ia naʻá ke maʻu kimuʻa ʻi heʻeku hokohoko atú Ngaahi Fakakaukaú.
naʻa ku haʻu pea aʻu ʻo fakamanamanaʻi hoʻo vetehia kapau naʻe ʻikai ke ne ʻoatu ia ki he meʻa ni.
Ko hai ʻoku ʻikai ke ne ʻilo Ko e ngaahi tautea kuo hoko talu mei ai?
Ngaahi kolo kotoa fakaʻauha, fakafepaki, mo e mavahe ʻEku ʻAloʻofá maʻanautolu ʻoku nau fai iá koví kae ʻumaʻā foki mo e kau tui fakalotu koví, koeʻuhí ko e kona ko ʻení, ʻE lava ke hu ki tuʻa e ngaahi kafo ko ʻeni ʻoku nau maʻu ʻi loto.
ʻAa! ʻOku ʻikai ha ʻOku ou toe fai ia, ʻoku lahi fau ʻa e sacrileges. Ka ko e meʻa kotoa pē Ko e meʻa noa pē ʻeni ia ʻi hono fakafehoanaki atu ki he ngaahi tautea ʻe hoko maí.
Kapau ʻoku ʻikai te ke Kapau kuó ke ʻosi lea peheni, ʻe tonu pē ke ke hohaʻa.
Maʻa e Ke ke lava ʻo nofo malu, kuo pau ke ke fakafalala ki ha kolomu ʻe ua.
Taha ʻo e ko Hoku Finangaló ia.
Naʻe ʻikai ʻiate ia Mahalo naʻa ʻi ai ha ngaahi angahala.
Ko Hoku Lotó ʻOkú ne veuki kotoa e ngaahi holi fakakakanó mo e angahalá, ʻa ia ʻoku ou pehē, ʻokú ne haʻi kinautolu ʻo aʻu ki he fakaʻauha hono ngaahi aká.
Kapau te ke falala ki he kōlomu ʻo Hoku Lotó,
-fakapoʻuli ko e liliu ki he māmá,
-veiveiua ʻa ʻiloʻi fakapapau
-ngaahi ʻamanaki ʻi he moʻoni.
Ko e kōlomu hono ua ke fakafalala ki aí ko e
ʻa e loto-toʻa mo e tokanga maʻu pe ke ʻoua naʻa fakaʻitaʻi au, ʻikaikiʻi siʻi,
ko hono fakahoko ʻo e ho finangalo
kātakiʻi e meʻa kotoa pē,
fofonga meʻa kotoa pēmo e
-fakahū ki he meʻa kotoa pē kae ʻikai fakameʻapangoʻia.
ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he laumā ʻOkú ne falala maʻu pē ki he ngaahi kōlomu ko ʻení, ʻa ia ʻoku ou pehē, ʻi he taimi ʻoku ko e ngaahi kolomu maʻana ʻoku mahulu hake ia ʻi heʻene moʻui,
ʻe lava moʻui ʻi he loto falala lahi ange ʻi haʻane nofo mo hoku taʻetuku ngaahi hoifua, tautautefito he ʻoku ou fakangofua foki ʻa e tuʻunga ko ʻeni ʻo e teuteuʻi ʻa kimoutolu ke mou mavahe mei he māmani ko ʻení."
Ko e ʻi he hoku tuʻunga angamaheni, naʻe haʻu nounou pe ʻa e lelei naʻe haʻu ai ʻa Sisuu peanaʻa ku Naʻá ne pehē:
"Fakafanongo, Ko hoku ʻofefine, ngaahi meʻa hala mo e ngaahi vaivai
ʻoku ʻoku ʻuhinga ia ke aʻu ki he taulanga ʻo e ʻOtua.
Koeʻuhi he ongoʻi e mafatukituki ʻo e mamahi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá,
ko e laumālié ʻoku ʻOku ne taʻeoliʻia, hohaʻa mo feinga ke siʻaki ia. Pea ko ia ʻi heʻene fai iá, ʻokú ne ʻilo ai ʻokú ne ʻi he ʻOtuá."
Pea, hili ʻI heʻene puke atu hoku kiá, naʻá ne fāʻofua ki hoku fofonga pea puli atu. Naʻa ne foki mai kimui ʻo Naʻá ku lāunga ʻi heʻene hola ʻo hangē ha ʻuhilá, taʻe ʻi ai ha tuku mai haku taimi.
Kuo naʻá ne tali:
"Kuo foaki mai ia ʻoku ʻikai ke ke saiʻia ai, ʻave au,
Ngaahi fehokotakiʻanga hangē ko e ʻoku ke fie maʻu pea ʻoua naʻa tuku ke u mavahe."
ʻoku ou maʻu ʻo pehe: "Palavo, Palavo, Sisu, ko ha fokotuʻu fakaʻofoʻofa ia ʻoku ke ngaohi au! Ka ʻe lava nai ke tau fai ia mo koe?
Te ke lava ʻo mavahe haʻi mo faʻofua ki he lahi taha te ke fie maʻu, ka ʻi he vaeuaʻanga malie, ʻoku ke puli atu pea ʻoku ʻikai ke ke ngaohi koe kumi. Palavo, Sisu, ʻoku ke fie tukuhua mo au!
Ka He ko hono moʻoní, fai e meʻa ʻokú ke fie maʻú. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate aú ko e tuku ke ketalamai
-ʻi hoʻo ʻOku ou ʻoatu mo
-ʻi ai ʻoku ke fakameʻapangoʻia ʻi he ʻikai ke ke haʻu ʻo hange ko ia kimuʻa."
Sīsū Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, "ʻE taʻahine, ʻoua te ke hohaʻa ki ai.
Kapau ʻoku ʻi ai Ko ha foʻui moʻoni, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ne lea ʻaki ia. Ko e laumālié ʻiloʻi ʻiate ia pē.
Koeʻuhi he ʻI he taimi ʻoku loto tauʻatāina ai ha angahalá, ʻokú ne fakahohaʻasi ʻa e lotó Fakanatula. ʻOku fakahoko ʻe he tangatá ha liliu ki he koví.
Pea ʻokú ke ongoʻi fonu ʻi he ongoʻi halaia naʻá ne fakahoko loto fiemālie.
ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻoku liliu ʻe he angamaʻa moʻoní ʻa e laumālié ki he leleí,
-hono ngaahi siteiti ʻo e ʻatamai nofo maʻu ʻi he uouangataha mo e
-hono natula ʻOkú ne ongoʻi ʻoku fonu fiefia, ʻofa faka-Kalaisi mo nonga. Ko ʻeni Ko e fehangahangai ia ʻo e meʻa ʻoku hoko ʻi he angahala.
Kuó ke fanongo Ko e moveuveu ko ʻeni ʻiate koe?
ʻOkú ke ʻOku ke ongoʻi maʻu nai e taʻe faʻa kataki, ʻita, faingataʻa? »
Pea lolotonga ʻene lea Naʻe hange naʻe sio ʻeni ki hoku loto ke sio pe naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ni pea Naʻe hange naʻe ʻikai ke nau ʻi ai.
Hoko atu: Naʻá ke sio ʻaki pē ho fofongá!"
ʻOku ʻikai ke u ʻilo hono ʻuhingá, Ka ʻi heʻene lea ʻaki iá, naʻá ne fakahā mai kiate au
-ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa ngaahi mofuike mo e ngaahi kolo ne fakaʻauha fakaʻaufuli,
-angatuʻu mo e ngaahi faingataʻaʻia lahi kehe. Naʻá ne puli atu leva.
ʻI heʻeku ʻi hoku Tuʻunga angamaheni, ne u ʻilo ʻoku ou mavahe mei hoku sino. naʻa ku sio ʻo e kau taulaʻeiki, makehe meia Sisu kotoa ne tukuhausia,
ko hono kāingalotú kuo seconded.
Kuo ʻosi maʻu ʻe Sīs tuhuʻi mai ʻa e kau taulaʻeiki ko ʻeni pea ʻai ke mahino kiate au, neongo ʻene kau taulaʻeiki, naʻa nau fakamavaheʻi ʻa e kau memipa ʻo hono sino.
ʻIo Naʻá ne lāunga ʻo pehē, "ʻE hoku ʻofefine, ʻoku ou loto mamahi lahi. ʻe ha kau taulaʻeiki ʻe niʻihi! ʻOku ʻikai tokangaʻi ʻe heʻenau superiors ʻenau founga fakahoko ʻo e ngaahi meʻa. tāpuakiʻi e sākalamēnití mo fakahaaʻi au ki ha fuʻu kato fononga lahi.
Ko e niʻihi ʻoku ke sio ki ai ko ha kāingalotu mavahevahe. Neongo ʻoku nau fakaʻitaʻi lahi au, ka naʻe hanga ʻe heʻeku ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha fetuʻutaki ʻa e sinó mo ʻenau ngaahi ngāué Fakalielia.
Ka ko e niʻihi,
-ko hai ʻokú ne tala ʻoku ʻikai fakamavaheʻi ʻa kimoua meiate Au mo
-ʻoku kei hokohoko atu pē ke fakaʻaongaʻi ʻenau ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoiauē! ʻe founga fefe haʻaku ʻoku nau fakatupu ʻita lahi ange!
Ki he meʻa atrocious Kuo u fetaulaki mo e fakapo fakatokolahi, ki he lahi ʻo e ngaahi tautea ʻoku nau tohoakiʻi mai! ʻOku ʻikai ke nau Te u lava ʻo toe matuʻuaki ia."
Hangē ko ʻene leá ʻeni, naʻa ku mamata ki ha kau taulaʻeiki ʻoku nau hola mei he Siasi pea nau tafoki ʻo fakafepakiʻi ke ne tauʻi ia.
Naʻa ku vakai ki he ngaahi kau taulaʻeiki ʻi he loto mamahi lahi. Naʻá ku ongoʻi ha maama naʻá ne ngaohi au fakamahinoʻi
-ko e tupuʻangá ʻI he kovi ʻi he kau taulaʻeiki ʻe niʻihi ko e:
ko hai ʻokú ne tataki ʻa e ngaahi laumālie ʻi he ngaahi meʻa ʻa e tangatá, nāunau kotoa pē,
-ʻikai hano fakafekefeka fie maʻu.
Ko kinautolu ʻeni ʻOku faʻu ʻe he ngaahi meʻa fakaetangatá ki he taulaʻeikí ha kulupu fengāueʻakiʻoku
-ʻavea he ʻene fakakaukau,
-ngaohi hono loto taʻefakakaukau ki he ngaahi meʻa faka-ʻOtua mo
-fakaʻehiʻehi mei he ʻene ngaahi laka ʻi he hala ʻoku totonu ke ne fai ʻo fakatatau ki heʻene ngāue fakafaifekaú.
ʻIkai ngata ai Ko ha kupenga ʻeni maʻá e ngaahi laumālié.
Koeʻuhi he Koeʻuhí he ʻoku fuʻu femoʻuekina e kau taulaʻeiki ko ʻení ʻi he ngaahi meʻá faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi ʻaloʻofa meiate kinautolu.
ʻOi! Ko e ha hono lahi ʻOku fai kovi ʻe he kau taulaʻeiki ko ʻení, ʻa e lahi ʻo e fakaʻauha ʻo e ngaahi laumālie ʻoku nau fakahokó."
Koeʻuhí ko e ʻEikí fakamaama ʻa e tokotaha kotoa pē.
Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamaheni.
ʻoku ou maʻu ʻi tuʻa ʻi hoku sino ʻi ha loto ʻapisiasi.
ʻOlunga naʻe ʻi he ʻōlitá ʻa e Kuini fakalangí ʻi heʻene tangi ʻi he Pēpē ko Sīsuú.
Ki ha fakaʻilonga ʻo e fofonga, naʻe ʻai ʻe heʻeku Faʻe fakalangi ke mahino kiate au
-toʻo ʻa e Pepe ʻi hoku ongo nima mo
-fai kotoa ʻa e malava ke fakafiemālieʻi ia.
ʻoku ou Ne u ʻalu atu, faʻofua ki ai, faʻofua ki ai pea u talaange:
"Ko e hā ia? Ko e palopalemá, ʻa ʻeku kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofá?" Falala mai kiate au.
ʻOku ʻikai ko e ʻofá Mahalo ko e lolo faitoʻo mo e pasifiki ʻo e mamahi kotoa pe?
ʻOku ʻikai ʻa e ʻofa ʻoku ne ʻai ke ngalo ʻiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pe, ʻoku ne fakamolu ʻa e meʻa kotoa pe pea ʻoku ʻOku ne fakanonga nai hili e kee?
Kapau te ke tangi,
kuo pau ke ʻi ai ko ha meʻa ʻoku fekeʻikeʻi ʻi hoʻo ʻofá mo e meʻa moʻuí.
Ko ia ai Tau feʻofaʻaki.
ʻOmai hoʻo ʻofa pea mo au, ʻaki hoʻo ʻofa, te ma ʻofa ʻiate koe."
Ko hai te ne lava Lea ʻaki kotoa e laulaunoa ne u talaange he founga ko ia?
Naʻe Hange Kiʻi nonga, ka naʻe ʻikai ke fuʻu lelei. Pea ʻoku pulia.
ʻI he ʻaho hono hokó, mei hoku sinó,
Ko Au Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi ha ngoue naʻá ku fakahoko ai ha Hala ʻo e Kolosí.
Ko ia ʻi heʻeku fai iá, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ʻi hoku nimá ʻa Sīsū.
Ko e fē ʻa e taimi ʻoku aʻu kihe feituʻu hono hongofulu mā tahá,
Sīsū Māʻoniʻoni tahá, ʻi he ʻikai ke ne lava ʻo taʻofi iá, naʻá ne taʻofi au mo,
-fakaofi atu ki he hono ngutú ki hoku ngutú,
ʻo huaʻi hifo kimaua ko ha meʻa naʻe fakatou huhuʻa mo matolu.
Ko e konga huhuʻa, naʻe lava ke u inu ia, ka naʻe ʻikai fie ʻalu hifo e konga matolu ia,
ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ko e taimi naʻe toʻo ai ʻe Sīsū hono ngutú mei hoku ngutú, naʻe pau ke u toe lī ia ki he kelekelé.
Ne u kumi leva Naʻá ku mamata mo Sīsū ki he tafe mai mei hono ngutú ha huhuʻa matolu, ʻuliʻuli ʻaupito.
ʻoku ou ilifia pea u talaange:
"ʻOku ou tui
-ʻoku ʻikai ke ke Sīsū, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo Mele faʻē ʻa e ʻOtuá,
-ka ko e tevolo.
ʻOku moʻoni ʻoku ou fie maʻu koe pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe,
-Ka ʻoku ko Sīsū pē ʻoku ou fie maʻú,
-ʻikai ʻaupito ko e tevolo.
ʻoku ʻikai te u fie ʻikai ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e tēvoló.
ʻe sai ange kiate au taʻe kau ai ʻa Sīsū kae ʻikai ko e fehangahangai mo e heli."
Ke toe lahi ange ʻio, naʻá ku ʻai ʻa e fakaʻilonga ʻo e kolosí ʻia Sīsū pea hoko mai kiate au tatau pē. Ko ia, ke toʻo atu ʻa e ilifia kotoa pe meiate au,
Sīsū toʻo ʻa e huhuʻa ʻuliʻuli kiate ia,
-ko e huhuʻa ko ʻeni ʻa e ʻafio mai ʻa ia naʻe ʻikai te u faʻa kātakiʻí.
Naʻá ne ngaohi au ke u ʻoku pehē:
"ʻOfefine ʻAʻaku, ʻoku ʻikai ko e tēvoló au.
Ko e meʻa ʻoku ke sio ki ai ko e meʻa noa pē
-ko e lahi ko e angahalá ʻoku fepaki ʻa e kakai moʻuí mo Aú, mo
-te u huaʻi hifo ʻiate kinautolu.
Koeʻuhi he He ʻikai ke u toe lava ʻo tauhi kinautolu ʻiate au.
Naʻá ku huaʻi hifo ia ʻi loto ʻiate koe pea naʻe ʻikai ke ke lava ʻo taʻofi ʻa e meʻa kotoa pe.
Naʻa ke li ia ki mamani. ʻE kei hokohoko atu pē ʻeku totongi kinautolú."
Hangē ko ʻene leá naʻe ʻai ʻe he meʻa ni ke mahino kiate au ʻa e ngaahi mahaki fakaʻauha ʻe ʻuha mei he Langi.
ʻE kofukofuʻi Kakai ʻoku tangi mo loʻimataʻia.
Ko e kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻoku ne ma ʻo lilingi hifo kiate au ʻa e fakamoʻui, ko ha konga siʻi pe, ʻo ʻetau kolo. Naʻá ne fakaʻaliʻali mai kiate au ha ngaahi mate lahi tupu mei he Kaupeau mo e ngaahi mofuike,
ko ia Hangē ko e ngaahi faingataʻa kehé.
ʻE founga fefe Fakaʻauha, fuʻu miseries lahi!
ʻI heʻeku ʻi hoku siteiti angamahení, ne ʻikai ke u toe ʻilo.
ʻoku ou maʻu mamata ki he hola ha kakai tokolahi meia Sīsū Māʻoniʻoni Tahá. Hola pea Naʻa ne hola, ka ko e fe pe ha feituʻu naʻa ne ʻalu ki ai, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ha feituʻu. Fakaʻosi Naʻá ne haʻu kiate au ʻo pipiponu ʻi he pupuhá, helaʻiá mo efaingataʻaʻiá.
Naʻa ne li ia Naʻa ne faʻofua mai ʻi hoku ongo nima kiate au mo talaange kiate kinautolu ʻoku Naʻa nau tulifua:
"Mei he Ko e laumālie ko ʻení, he ʻikai ke ke lava ʻo ʻai ke u hao." Sipi, ʻio naʻa nau mavahe.
Sīsū Naʻá ne talamai:
"Taʻahine, He ʻikai ke u toe lava ʻo toʻo ia, ʻomi ha kiʻi fakaneifua." Pea Naʻe kamata ke ne inu mei hoku manava. Pea u toe fakafoki leva ʻeku sino.
naʻa ku fakakaukau kiaSīsū
-ko hono ʻomi ʻo e hono kolosi ʻi he hala ki Kalevaleʻi he taimi ko ʻeni
feituʻu naʻá ne fetaulaki aí kakai fefinemo efeituʻu, tukunoaʻi ia mamahí
ʻIo Naʻá ne femoʻuekina ʻi hono fakafiemālieʻi, tali mo fakahinohinoʻi kinautolú.
Naʻe anga fēfē ʻa e meʻa ʻofa ʻia Sisu!
Ko ia naʻá ne Naʻe fie maʻu ke fakafiemālieʻi ia, ka ko ia naʻá ne fakafiemālieʻí. Pea He toki tuʻunga fakaʻofoʻofa moʻoni ia!
Kotoa pē ʻufiʻufi ʻaki engaahi kafó,
Ko e ʻEiki hokaʻi ʻe he ʻakau talatala masila,
Panting pea mei mate ʻi he lalokolosí.
Neongo ia, kuo fakafiemālieʻi e niʻihi kehé. Ko ha sīpinga lelei moʻoni ia!
Ko ha meʻa fakama ia fekauʻaki mo Ko kitautolu ko ia ʻoku tau fie maʻu pe ha kiʻi kolosi ke ʻai ke ngalo ʻiate kitautolu ʻa e fatongia ʻo e fakafiemālieʻi e niʻihi kehé
Pea u Manatuʻi e ngaahi taimi ne, lomekina ai
faingataʻaʻiape
mei he ongoʻi liʻekina ʻo Sisuu, mo
fonu ʻo e mamahi ki he uho ʻo hokungaahi huí,
Naʻa ku feinga ke fakafiemālieʻi mo akoʻi ʻa kinautolu ʻoku mau feohí
- Fakangaloʻi ʻaʻaku
-fakaʻaongaʻi ki he ʻeni meia Sīsū tonu pē
ke faʻifaʻitaki ʻi he ʻa e momeniti makehe ko ʻeni ʻo ʻene manako.
Ne u kamata leva ke fakamālō kiate ia.
-ke ke ʻi he taimí ni tauʻataina mo tauʻataina mei hono ʻatakaiʻi ʻe he kakai-
-maʻá e ʻa e talangofua ʻoku ne taʻofi au-ʻoku ne fakaʻata au ke u toʻo au tokangaʻi lelei au.
Pea ʻo ne hiki ʻiate au, pea folofola mai ʻa Sisu kiate au:
"Mia figlia,
-è stato un conforto per Me e mi sono sentito sollevato,
-soprattutto perché queste donne sono venute davvero a farmi del bene.
In questi giorni,
mancano veramente quelle persone che mettono nelle anime il vero spirito interiore:
non avendolo in sé,
non sono in grado di infonderlo negli altri.
Sono anime suscettibili, scrupolose, frivole,
senza vero distacco da tutto e da tutti.
Questo produce virtù sterili che muoiono prima della schiusa.
E ci sono alcuni che credono nell'avanzamento delle anime sostenendo la meticolosità e lo scrupolo.
Piuttosto, sono dei veri ostacoli per le anime. Il mio amore resta a digiuno con loro.
Come per te,
-come ti ho dato molta Luce sulle vie interiori e
-che ti ho fatto capire la Verità sulle vere Virtù e sul Vero Amore, ho potuto per bocca tua far capire agli altri
-la Verità sui veri cammini delle Virtù. Ne sono stato felice".
Gli dissi:
«Ma, Santissimo Gesù, dopo il grande sacrificio che avevo fatto,
queste persone stavano facendo pettegolezzi. L'obbedienza ha giustamente proibito la venuta di queste persone».
Lui continuò:
"Ecco l'errore: fare attenzione ai pettegolezzi e non a quelli di buono che c'è da fare.
Anche su di Me si sono uniti.
Se mi fossi fermato a questi racconti, non avrei compiuto la redenzione degli uomini.
Pertanto, è necessario prendersi cura di
- cosa dobbiamo fare e
-non quello che dice la gente.
Quanto al pettegolezzo, resta il resoconto di chi lo fa".
Trovandomi nel mio solito stato, Gesù Santissimo è venuto in forma di bambino. Mi baciò, mi strinse e mi accarezzò a lungo.
Sono stato sorpreso che mi abbia dato tali manifestazioni di affetto, me così infelice. Gli restituii questi segni di affetto, ma timidamente.
Attraverso una luce che è uscita da Lui, mi ha fatto capire che quando viene è sempre una grande benedizione,
-non solo per me,
-ma anche per il mondo intero
Perché amando un'anima e riversandosi in essa, Egli raggiunge tutta l'umanità .
Infatti, in quest'anima, ci sono diversi collegamenti che la legano a tutte le altre: collegamenti
somiglianza,
paternità o filiazione,
di fraternità, di essere stato tutto creato dalle sue mani,
di essere stati tutti da Lui redenti, affinché tutti siano segnati dal Suo Sangue.
Perciò, quando ama e fa favori a un'anima,
anche altri sono amati e favoriti,
se non del tutto, almeno in parte.
Ecco perché, venendo da me in questo tempo di pestilenze e baciandomi, accarezzandomi e guardandomi,
Il Santissimo Gesù ha voluto unirsi a tutte le altre creature e
salvarli in parte, se non del tutto.
Poi ho visto un giovane, credo fosse un angelo, che ha segnato coloro che sarebbero stati colpiti dalle piaghe.
Sembrava andare da un gran numero di persone,
Ero nel mio solito stato e Gesù Santissimo non è venuto.
Ho pensato tra me e me: "Come è cambiato Gesù, come non mi ama più come prima!
Prima che fossi definitivamente costretto a letto, mentre c'era il colera, mi aveva detto che se avessi accettato questa sofferenza per alcuni giorni, avrebbe fermato il colera, e quando l'ho accettato, la peste è cessata.
Ma ora che mi tiene continuamente a letto,
si sente parlare di colera, dello scempio che fa sui poveri.
E non vuole ascoltarmi. È come se non volesse più usarmi".
Mentre dicevo questo, ho guardato dentro e ho visto Gesù che, a testa alta, mi guardava e mi ascoltava tutto tenero.
Quando ha visto che mi ero accorto che mi stava guardando, mi ha detto:
"Mia buona figlia, come mi dai fastidio!
Vuoi vincere con la forza, vero?
È buono, è buono, ma non mi dà più fastidio." Poi è scomparso.
Ero nel mio solito stato
Mi sembrava che il mio confessore volesse che soffrissi la crocifissione. Dopo alcuni litigi, il benevolo Gesù ha collaborato un po' e mi ha detto.
"Figlia mia, a causa del mondo, non ce la faccio più.
Molti mi riempiono di indignazione e strappano le piaghe dalle mie mani
con la forza». Mentre diceva questo, mi parve che una pioggia battente danneggiasse le vigne.
Così ho pregato per il mio confessore che sembrava essere lì.
Volevo prendergli le mani perché Gesù lo toccasse, e mi sembrava che Gesù lo facesse. Ho pregato Gesù di dire a questo sacerdote cosa si aspettava da lui. Gesù gli disse :
« Voglio l'Amore, la sete di Verità e di Rettitudine.
Ciò che contribuisce maggiormente a rendere una creatura diversa da me è il non possedere queste tre qualità".
Poi, pronunciando la parola Amore, sembrò suggellare con Amore.
-tutti i membri,
-il cuore e
-l'intelligenza del sacerdote. Oh! Com'è buono Gesù!
Più tardi, quando ho raccontato al mio confessore ciò che ho scritto il 9 di questo mese, ho esitato e ho pensato tra me e me: "Come vorrei non dover scrivere queste cose!
È vero che Gesù sospende le piaghe per soddisfarmi, o è la mia immaginazione?"
Gesù mi ha detto : "Figlia mia , Giustizia e Misericordia sono in continua lotta.
Ma la misericordia vince più spesso della giustizia.
Quando un'anima è perfettamente unita alla mia Volontà, partecipa alle mie azioni.
Pea ʻi he taimiʻoku fiemalie ʻi heʻene faingataʻaʻia,
ʻAloʻofa ʻoku ne maʻu ʻene ngaahi ikuna fakaʻofoʻofa taha ʻi he fakamaau totonu.
Talu mei ai ʻOku ou fiefia ʻi he fungani hoku ngaahi ʻulungaanga kotoa ʻo e ʻAloʻofa,
kau ai ʻa e Fakamaau totonú, ʻi heʻeku mamata kiate au ʻoku ou ʻita ʻi ha laumālie kuo fakataha mo au.
Ko ia, ki he fakafiemālieʻi ia, ʻoku ou tukulolo ʻi muʻa ʻiate ia
talu mei he naʻá ne siʻaki ʻene meʻa kotoa pē ʻi hoku Lotó.
Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke u ʻOku ou haʻu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke u fie tukulolo ai. Koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke u tui te u lava tekeʻi.
Pea mei fe ʻOku hoko mai nai hoʻo veiveiuá?"
ʻI he pongipongi ní ne u ʻi hoku tuʻunga angamaheni.
Sīsū Ko e Māʻoniʻoni Tahá naʻá Ne hāʻele nounou mai ʻofolofola mai kiate au:
"ʻOfefine Ko e angamaʻa kotoa pē ko ha palataisi ia ʻoku maʻu ʻe he laumālié.
Ko ia ʻOku fōtunga ʻe he laumālié ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi langí ʻi heʻene maʻu ʻa e angamaʻá.
Ko e ngaahi langi ni
mālohi ʻi he laumālié ʻa e ngaahi holi kotoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, fakaʻauha kotoa ʻeni ʻa ia ʻoku fakamamani pea
luelue meʻa lahi
ʻi he lahi tahá Maʻa
ʻi helahi tahá ʻoku fiefia ʻa e māʻoniʻoní,
ʻi he ngaahi kaloni fakalangi,
mo e fagli Tomuʻa ifoʻia ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fiefia taʻengatá." Pea Pulia.
Maʻu ʻa e feohi, ne u ongoʻi kuo liliu fakaʻaufuli au ʻo hoko ko ha Sīsū Māʻoniʻoni Tahá peá u pehē loto pē:
« Ko e ha ke tauhi maʻu ʻa e liliu ko ʻeni ʻia Sisuu?"
Pea Ne u pehē ʻeau naʻá ku fanongo ki he folofola mai ʻa Sīsū kiate auʻi hoku lotó :
"ʻOfefine ʻaʻaku, kapau ʻoku ke fie maʻu
-nofo pē liliu maʻu pe kiate Au, pea
-toe maʻá e ke taha mo Au:
ʻOfa ʻiate au ʻI he taimi kotoa pe.
Liliu ko ʻení ʻe tauhi ia ʻiate Au.
ʻI he Ko e moʻoni ko e ʻofá ko ha afi.
Ha faʻahinga konga pē ʻo e fefie kuo laku ki loto, siʻisiʻi pe lahi, lanu mata pe momoa,
ʻOku fie maʻu ʻa e fotunga ʻo e afi moe
ʻIo liliu ki he afí
Hili naʻe tutu ha ngaahi kongokonga papa,
-ʻoku ʻikai te ke fakafaikehekeheʻi lahi ange,
-kau ai ʻa e ngaahi kongokonga naʻe lanu mata ʻo kinautolu naʻe momoa. Tau sio pe ʻa e afi.
ʻOku pehē pē Ki he laumālie ʻoku ʻikai teitei taʻofi ʻene ʻofa ʻiate aú.
ʻOfa ko e afi ia ʻokú ne liliu ʻa e laumālié ki he ʻOtuá.
ʻOfa Fakatahaʻi. Ko hono ulo
-fakamoleki ngaahi ngāue mo e ngaahi ngāue kotoa ʻa e faʻ
-Ke foaki ʻoku nau maʻu ʻa e faʻahingangāue fakalangi."
Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamaheni. Naʻá ku lotu kia Sīsū ʻi he ʻofa
-maʻu ʻa e Potufolofola fiefia ki he moʻui kehe ʻa ha taulaʻeiki
-ʻa ia naʻe ʻeku tokotaha vetehia ʻi ha ngaahi taʻu lahi.
Naʻa ku talaange ki heʻeku ʻofaʻanga ko Sīsū:
"Manatuʻi
Ko e ha hono lahiʻo e ngaahi feilaulaukuo ne maʻu naʻe fai
mo kuo ngāue ʻa e vēkeveke ko iá ki homou lāngilangí mo e nāunaú, pea
kotoa pē Ko e hā e meʻa naʻá ne fai maʻakú? Ko e ha hono lahi ʻo e meʻa naʻe ʻikai ke nemamahi ai?
Deign ki he fakafoki ia kiate ia ʻaki hono ʻai ia ke hangatonu ki he Langí."
Sīsū Naʻá Ne folofola mai kiate au ko e Māʻoniʻoni tahá:
"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoku ʻikai ke u fuʻu sio au ki he ngaahi feilaulau
ʻi he ʻofá ʻa ia ʻoku ngaohi ʻaki ʻa kinautolú, pea
Ki he Uouangataha mo Au ʻa ia ʻoku ngaohi ai ʻa kinautolú.
Quanto più l'anima è unita a Me,
più prendo in considerazione i suoi sacrifici.
Se l'anima è strettamente unita a Me,
- Attribuisco grande importanza ai suoi piccoli sacrifici perché, in questa unione, c'è la misura dell'amore.
La misura dell'amore è una misura eterna e illimitata. D'altra parte, per l'anima
-che si sacrifica molto ma
-chi non è unito a me,
Guardo i suoi sacrifici come quelli di un estraneo e
Le do la ricompensa che merita, una ricompensa limitata.
Immagina un padre e un figlio che si amano molto . Il figlio fa piccoli sacrifici.
E il padre, per via dei legami
paternità,
filiazione e
d'amore, - quest'ultimo legame è il più forte -,
vakai ki he ngaahi Ko e fanga kiʻi feilaulau iiki ʻo hange ha ngaahi meʻa lalahi. ʻoku ikuna
Ongoʻi fakaʻapaʻapaʻi
foaki kotoa ʻene koloa ki hono foha mo
ʻoange kiate ia ʻene fakaʻatuʻi mo e tokanga kotoa pe.
Fakakaukau ki he Ko ha tamaioʻeikiʻeni ʻoku
-ngāueʻi e meʻa kotoa pē ʻa e ʻaho,
-ʻoku fetaulaki mo e ʻea vela mo e momoko,
-fakalele kotoa ʻota ki he tohi, pea kapau ʻe fie maʻu,
-ʻo aʻu ki he poʻulí Tokangaʻi hono ʻulú. Pea ko e hā ʻokú ne maʻú?
Ko e loto-mamahi vahenga ʻaho ʻe taha.
Ko ia kapau ʻOku ʻikai ke ne ngāue he ʻaho kotoa pē, ʻe fakamālohiʻi ia ke ne nofo taʻekau ai meʻakai.
Ko ʻeni ko e faikehekehe ia ʻo e laumālié ʻoku fakatahaʻi mo Aú mo e laumālié ka ʻoku ʻikai ke pehē ia."
Hangē ko ʻene leá ʻeni
Naʻá ku ongoʻi mei hoku sinó ʻi he feohiʻanga ʻo Sīsū Māʻoniʻoni Tahá pea ʻoku ou maʻu ʻo pehē:
"ʻE hoku ʻofaʻanga ʻOfa mai, fakahā mai, ʻoku ʻi fē ʻa e laumālié ni?"
Naʻá ne tali ange: "ʻI he purgatory.
ʻOi! Kapau Kapau naʻa ke sio ki he maama naʻa ne kakau ai, te ke moʻutafuʻua."
Naʻá ku pehē ange, " ʻOkú ke pehē mai. ʻa ia ʻoku purgatory, pea ʻi he taimi tatau, swims ʻi he maama?" Naʻe hoko atu ʻa Sisu ʻo pehe:
"ʻIo, ʻOku ne swims ʻi he mama, koeʻuhi he naʻa ne maʻu ʻa e maama ko ʻeni ʻi hono tukuʻanga koloa.
Ko e fe ʻa e taimi ʻo mate, naʻa ne fakalele ia pea he ʻikai ke ne teitei liʻaki ia."
ʻoku ou maʻu mahino naʻe haʻu e maama ko ʻení mei he
ʻo e naʻe fakahoko ʻene ngaahi ngāue leleí ʻi he haohaoa ʻo ʻene ngaahi taumuʻá.
Naʻe fakamamahi ʻaupito ʻi he fakamasiva hoku faʻahinga Sīsū. ʻI heʻeku maʻu ha fetuʻutaki, naʻa ku launga fekauʻaki mo ʻene ʻikai ke ʻi ai ha taha.
Naʻá ne ngaohi au ke u Naʻá ne pehē:
"Ko ʻeku ʻofefine
ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa Ko e ngaahi meʻa fakamamahi mo fakamamahi ʻoku hoko pea ʻe hoko." Naʻá ku ilifia ʻi he ngaahi lea ko ʻení.
ʻOsi ʻi ha ngaahi ʻaho lahi kae ʻikai haʻele mai ʻa Sisuu. naʻa ku fanongo pe ki ai toutou talamai:
"Ko ʻeku lelei ʻOfefine, faʻa kātaki, te u toki fakahā atu ʻamui e ʻuhinga ʻoku ʻikai te ke Ko ʻeku ʻalu atu."
Ko ia, ʻoku ou folau ʻi he loto ʻita, ka ʻi he nonga. naʻa ku fai ha fakaʻānaua naʻe fakamamahi pea aʻu ʻo ne fakahohaʻasi lahi au. ʻAupito ʻo lahi ange ʻi he, ʻikai mamata kia Sīsū,
naʻe ʻikai ke u maʻu ʻikai ha taha ke tafoki ke takatakaiʻi ʻe ha ʻātakai ʻo e melinó
ko hai ʻoku toki lava pē ke haʻu ia meiaSīsū.
ʻOi! Ko e ha kuo pau ke fakaʻofaʻia ʻa e laumālie faingataʻaʻiá.
Ko e ngaahi faingataʻá ko e ʻo hange ha ʻea fakalielia ʻoku tau manava ʻaki. Ko e ʻea ko ʻeni ʻo helí
Fakaʻuliki he feituʻú melino fakalangimo e
fetongi ʻaki ia ʻo e ʻOtua ʻi he laumalie. ʻI heʻene fakaʻofoʻofa fumes,
-moveuveu puleʻi lahi e laumālié
-ʻoku toe ʻi ai foki mo e ʻoku hange ʻa e ngaahi meʻa maʻoniʻoni mo haohaoa taha ko e ugliest mo e Fakatuʻutāmaki.
Ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē taʻe-māʻoniʻoni. ʻA e laumālié,
-piponu ʻi he ʻa e ʻea ko ʻeni ʻo heli,
-ʻoku taʻeoliʻia ʻi he meʻa kotoa pe pea ʻe he ʻOtua tonu pe.
naʻa ku fanongo ʻa e ʻea ko ʻeni ʻo heli,
-ʻikai ʻi loto ka ʻokú ne ʻākilotoa au.
Naʻa ku ʻo fai ha maumau lahi ʻo ʻikai ai ke u toe tokanga au ki ai Naʻe ʻikai ke haʻu ʻa Sīsū. Naʻe aʻu ʻo u ongoʻi naʻe ʻikai ke u loto ki ai. vakai.
Ko e meʻa naʻe matuʻaki fakamatoato.
Ko e foʻi moʻoni ia kuo fakapapauʻi mai kiate au
-naʻe ʻikai ke u ʻi he tuʻunga lelei
Ko e ha leva e meʻa
-ko e ngaahi mamahi mo e hāʻele mai ʻa Sīsuú naʻe ʻikai ko e finangalo ia ʻo e ʻOtua mo e
-naʻe pau ke u Fakaʻosi tuʻo taha pe ki he taha kotoa.
ʻoku ʻikai ke u lea ʻaki e meʻa kotoa pe he ʻoku ʻikai ke u tui ʻoku fie maʻu ia. ʻOku ou tohi pē ia maʻá e talangofua.
ʻI he po hoko, naʻa ku sio ki ai
-vai ko e Naʻe ʻalu hifo mei he langi: ko ha lomaki, ke fai ha maumau lahi mo tanu ngaahi feituʻu kotoa. Naʻe ongo moʻoni kiate au ʻa e misi ko ʻení lahi fau ʻo ʻikai ke u fie sio ki ha meʻa.
ʻI he meʻa ko ia Naʻe pehē mai ʻe ha foʻi lupe ʻoku puna takai ʻiate au:
"Ko hono ueʻi holo ʻo e lauʻiʻakau mo e ʻakau iiki,
-ko e lāungá Vai
-ʻa e maama ʻoku ʻohofi e māmaní,
-ko e ngaungaue natula kotoa pē,
-meʻa kotoa pē, meʻa kotoa pē ʻoku haʻu ia mei he louhiʻi nima ʻo e ʻOtuá.
Te ke lava ʻo fakakaukauloto ko ho tuʻunga pe ʻe ʻikai maʻu mei he louhiʻi nima ʻo e ʻOtua?"
Naʻe hoko mai leva ʻa e ʻeku tokotaha vetehia. Naʻá ku fakamatalaʻi kotoa ʻeni kiate ia. Naʻa ne talamai ʻoku Ko e tēvoló naʻá ne fie maʻu ke fakahohaʻasi au.
Ko e fē taimi naʻá ne foaki mai ai kiate aú Toʻohemá
-Naʻá ku kiʻi lahi ange fakalongolongo
-Ka ʻe anga fēfē ko ha taha naʻe puke lahi.
Naʻá ku ʻi hoku tuʻunga angamaheni.
Naʻe hange kiate au naʻe Naʻe fakahā ʻe Sīsū ia ʻi ha kiʻi meʻa siʻi peá u pehē ange kiate ia:
"Moʻui ʻo ʻeku moʻuí, ʻe hoku ʻofaʻanga ko Sīsū, ʻi he ngaahi ʻahó ni Naʻá ku loto mamahi. Ko kimoutolu kuo fuʻu meheka ʻi heʻeku melinó,
ʻoku ʻikai te ke maʻu Lea ʻaki ha foʻi lea ʻe taha ʻi he ngaahi ʻaho kotoa ko ʻení
ki he foaki mai kiate au ʻa e nonga ko ia ʻokulahi fau ngaahi holi."
Kuo naʻá ne tali:
Naʻá ne pehē ange, " ʻAa! Ko ʻeku tama, naʻa ku ʻi he lelue
uipi pea fakaʻauha ʻa e ngaahi potu fonua kotoa, pea
tanu Moʻui. Ko e ʻuhinga ia naʻe ʻikai ke u haʻu aí. ʻI he ʻAho ni hoko ko ha ʻaho ʻo emālōloó,
-ʻOku ou fakavavevave mai ke haʻu ʻo ʻaʻahi kiate koe
-kimuʻa Toe hoko atu ʻa e uipi.
ʻIloʻi kapau Naʻe ʻikai ke u fakapaleʻi
ngaahi meʻa ngaohi ʻaki e taumuʻa haohaoa,
ngaahi ngāuémo e
kotoa pē ʻa ia kuo fai koeʻuhi ko au,
te u liʻaki ha fatongia fekauʻaki mo ʻeku fakamaau totonú
pea mo e kotoa ʻE pulia hoku ngaahi ʻulungaanga kehe.
Ko e Pehē Ko e ngaahi meʻatau malohi taha ʻeni ʻe tolu.
ke fakaʻauha Ko e ʻuli kona mo fakalielia ko iá ʻoku moveuveu.
Fakakaukau Mālie
-ko e fie maʻu ke tā fakamālohiʻi au ke ʻoua naʻá ku haʻu ki ha niʻihi ʻaho mo e
-ko e ʻea ko ʻeni ʻOku fie maʻu ʻe heli ke fakamoleki koe, fakafepakiʻi ʻa e ngaahi meʻatau ko ʻeni ʻe tolu:
haohaoaʻo e Taumuʻa
ʻa e Ngāue lelei mo lelei ʻiate ia pē -
ke ko ha taha naʻe ngaohikovia, ko e feilaulau maʻakuʻi he ko e taumuʻa pē ʻo eʻofa ʻiate aú.
ko ia
te ke ikunaʻi ha faʻahinga moveuveu pemo e
ʻa e Te ke ʻoatu ki he lolotoʻo helí.
Ki hoʻo talatalakehe, te ke fulihi ʻa e kii ke ʻoua naʻa toe
-hū ki tuʻá mo e
- haʻu ki he toe fakahohaʻasi koe."
ʻI heʻeku ʻi hoku ko e angamahení, naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ʻoku māʻoniʻoni tahá ʻofolofola mai kiate au:
"Ko ʻeku ʻofefine
Kuo fokotuʻuʻa e ʻIunioni Māʻolunga Tahá
ʻi he taimi ʻoku laumālie aí hoko mai ki ha feohi vāofi mo Hoku Lotó
-ʻoku ne ʻo ʻata kotoa ʻo e loto ʻo ha taha, koeʻuhi ke ʻoua naʻa lava ʻe ha taha fakafaikehekeheʻi lahi ange
-ʻa ia ʻoku hoku Finangalo mo e
-ʻa ia ʻoku Hono finangaló.
Pea ʻi heʻeku ʻE hoko leva ʻa e moʻui ʻa e laumālié ni koeʻuhí ke
- ʻOua te ke tokanga ki ai ʻa e meʻa ʻoku ou maʻu maʻana,
-neongo ʻOkú ne hohaʻa ki he niʻihi kehé, ka ʻoku fiemālie pē ia.
Kotoa pē Hangē ʻoku feʻungá: maté, moʻuí, kolosí, masivá, mo e ala meʻa pehe.
Fakakaukau ki he kotoa ʻoku kau ʻa e ngaahi meʻá ni kiate ia pea ʻoku tokoni ke tauhi ia moʻui.
Aʻusia ha Ko ha faʻahinga tuʻunga ia ʻoku ʻikai ke fakailifiaʻi ai ia ʻe ha ngaahi tautea.
ʻOku fonu ʻi he Finangalo Fakalangí ʻi hemeʻa kotoa pē.
-Kapau ʻOku ou fie maʻu ha meʻa, ʻoku ne fie maʻu foki mo ia, pea
-kapau ʻokú ke fie maʻu ʻOku ʻi ai ha meʻa, ʻoku ou ʻoange ki ai.
I ʻOku ou fai e meʻa ʻoku ne fie maʻu pea ʻoku ne fai e meʻa ʻoku ou fie maʻu.
Ko e meʻa ia ko e mānava fakaʻosi ʻo e fakaʻauha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi hoku lotó,
-ko e tokolahi ngaahi taimi ne u ʻeke atu ai pea
-ko hai ʻoku teʻeki ngaohi koe ʻe he talangofuá mo e ʻofa faka-Kalaisi ki he niʻihi kehé fakangofua.
Taimi lahi,
-Ko au ʻoku tukulolo ʻi ho ʻaó ʻi he ʻikai ke valokiʻi
"Ka ʻoku ʻikai te ke kuó ke fakavaivai ʻi Hoku ʻaó.
Naʻe ngaohi au ʻe he meʻá ni fakamalohiʻi ke fufuuʻi meiate koe, ke ke tauʻataina.
-ʻi he taimi ʻoku naʻe fakamālohiʻi ʻe he fakamaau totonú hoku nim
-ʻi he taimi ʻoku Naʻe fakatupu ʻe he kau tangatá ke u toʻo ʻa e uité ke tauteaʻi kinautolu.
Kapau
lolotonga e ko e ngāue hono kauʻimaeaʻí,
ʻOkú ke kapau naʻá ku maʻu fakataha mo Au, fakataha mo Hoku Lotó, naʻe mei fakangatangata pē kiate au pea tukuhifo ʻa etauteá.
Koeʻuhi he ʻoku ʻikai ha mālohi lahi ange ʻi he langí mo e māmaní ka ko ha laumālie ʻokú ne,
- ʻi he tafaʻaki kotoa pē pea ki he ʻoku fonu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Hoku Lotó.
Laumālie ko ʻení aʻu ki he tuʻunga
-maʻá e fakavaivaiʻi au pea ki he
-Disarm au ʻi he ʻene saiʻia ai. Ko e feohiʻanga māʻolunga tahá ʻeni.
ʻOku ʻi ai mo e feohi ʻoku tuifio aí
- ʻa ia ko e laumālié Kuó ne fakafisi, ʻio,
ka ʻoku ʻikai ke ne maʻu Fakamatala ki hoku lotó
-hangē ko ʻene ngaahi meʻa pē ʻaʻaná,
-hangē pē naʻe ʻene moʻui.
Naʻa ne
ʻIkai fiefia ʻi Hoku Finangalo, pe
ʻIkai veteki ʻene meʻa ʻaʻakú.
ʻOku ou sio ki ai, ʻio Ka ʻoku ʻikai maʻu ia
-ko au feʻofaʻaki mo ia,
-te u lava ʻalu ʻo fakasesele mo ia,
ʻOku anga fēfē ʻene hokó maʻá e ngaahi laumālie ʻi he ʻIunioni Māʻolunga Tahá."
ʻI he pongipongi ní Naʻe hā ʻa Sīsū Māʻoniʻoni taha ʻiate au ʻi he tōʻonga mālōlōʻangá
ke fakaakeake Naʻá ne fakahā mai ʻa e ngaahi ngaahi foʻi lea faingofua: "Ko hoku palataisi kimoutolu ʻi mamani, ʻeku fakafiemālieʻí."
Pea ʻoku pulia.
Ko e ʻofá ko e ko ha afi mo e konga papa kotoa pē ʻoku lī ki aí, siʻisiʻi pe lalahi, lanu mata pe momoa, ʻoku ne toʻo ʻa e fotunga ʻo e afi ko ʻeni ʻo liliu ʻi he afi.
Hili Naʻe tutu ha ngaahi kongokonga papa, pea ʻikai ke nau kei makehe mei he niʻihi kehe, kau ai ha ngaahi kongokonga naʻe lanu mata meiate kinautolu ʻa ia naʻe momoa.
Tau sio pe ki he afi.
ʻOku pehē pē Ki he laumālie ʻoku ʻikai teitei taʻofi ʻene ʻofa ʻiate aú.
ʻOfa ko e afi ia ʻokú ne liliu ʻa e laumālié ki he ʻOtuá.
ʻOku fakatahaʻi ʻa e ʻofá.
Ko hono ulo fakamoleki e ngaahi vahevahe kotoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangata pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e founga ʻo e vahevahe fakalangi".
http://casimir.kuczaj.free.fr/Orange/tonga.html