Sini le Royer/tuofefine ʻo e Incarnation
FAKAKAUKAU MEI HE TOKOTAHA FAIPULUSI
ʻI HE VOLIUME HONO FĀ KO ʻENÍ
-------------
Ko e tuofefine ʻo e Naʻe ngaohi ʻa e ʻAloʻí, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he tohi hono tolú, ke tohi, fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo ʻene moʻui, ʻi ha taimi naʻe ʻikai ke ne ʻikai ke toe lava ʻo fetohiʻaki mo ʻene talekita, ko ha ongo meʻa lalahi Fakalahi pe fakalahi atu ki he voliume ʻe tolú Ki muʻa. Misa Genêt, ʻa ia ʻoku ʻi ai e ngaahi tohi ko ʻeni Naʻe ʻoatu ia ʻi he 1802, ʻi heʻene foki mai mei ʻIngilani, ʻe he nuns falalaʻanga ʻo e fefine, ʻa ia naʻe mate hili ha taʻu ʻe fa mei ai ʻi he nanamu ʻo e maʻoniʻoni, ʻoku ne pehe, ʻi heʻene lea kau ki he fakalahi ko ʻeni, ʻa ia naʻe kei toe ke ne tohi, ko ha faʻahinga ʻo e Teutalonome ʻi ha pepa ʻe ua, ʻa ia ʻoku foki mai ai ʻa e fefine ngaahi meʻa lahi kuo ne ʻosi lea ʻaki, pea ʻi he ko ia ʻe pau ai ke ne fakanounouʻi ha meʻa lahi, ʻi he Neongo ia, ko hono pukepuke ʻo e ngaahi fakakaukau foʻou mo e ngaahi fakalakalaka ʻa ia naʻe hange kiate ia ʻoku taau taha ke fakatolonga (1).
(1) valu fakaʻosi taʻu ʻo e Tuofefine, ʻepoki foʻou hono faa, 3rd vol., pag. 452.
Naʻe fakanatula pe ke fakaʻosi ʻaki e ngaahi lea ko ʻeni ʻa M. Genêt (ʻa ia naʻe mate pe ʻi he 1817, ʻa ia, hili ha taʻu ʻe hongofulu ma nima mei heʻene foki mai mei ʻIngilani), Naʻa ne fakahoko moʻoni ʻene ngaue, pea naʻa ne Naʻe tanaki atu ki heʻene ngaue ha fakalea kuo fakanounouʻi ʻo e ngaahi tohi ngaue makehe ko ʻeni. Ka ko e ha pe ha meʻa naʻe Ko e tupuʻanga, ʻoku pau naʻe ʻikai ke ne fai ia. Ko ʻetau fakatotolo kotoa ʻi he meʻa ni kuo taʻeʻaonga.
(II)
ʻOku ʻi hotau nimá ʻa e ngaahi pepa ko ʻeni, ka naʻe ʻikai tohi, pea ʻi heʻenau naʻe tala ʻe he Tokoua ʻo e ʻAloʻi. ʻOku tau fakafoki kinautolu ko ha konga ʻo e ngaue kotoa, ʻa ia naʻe hoko ko ʻetau koloa. ʻIkai ngata ai, Misisi ti Sainte-Magdeleine (Maʻolunga mo e taha ʻo e ongo nuns falalaʻanga ʻo e Tokoua ʻo e ʻAloʻí), naʻá ne fekauʻi mai ha taha tatau hono ua, ʻa ia ʻoku ne fakamoʻoniʻi ʻoku tonu mo moʻoni, ʻo hange ko ʻe mamata ki ai ʻi he fakaʻosinga ʻo e tohi ni.
Ki he loki ko ʻení mahuʻinga, ko e moʻoni he ʻikai lava ke fakataʻeʻaongaʻi ʻI he veiveiua (1), ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaue totonu, ʻa ia ʻoku kiate kitautolu. haʻu mei he famili ʻo Misa Binel (2), ʻa ia naʻe haʻu ai ʻa e tuofefine ʻo e Kuo ʻosi hono ngaahi ʻaho ʻo e ʻaloʻi, pea ʻoku ne fakahaaʻi hono fakaʻosi ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi pepa kehe ko ʻeni.
Ko e foʻi lea ngaue ʻeni ki he lea, ʻo hange ko hono ʻomi kiate kitautolu.
"Ko e ʻaho kimuʻa ʻi hono mate (ʻo e tuofefine ʻo e ʻAloʻi), pe ʻaho ʻe ua Kimuʻa ai, naʻe ʻi ai ha damsel naʻa ne falala ki ai, ʻo ʻalu ʻo sio, naʻa ne talaange ki ai ʻa e meʻa naʻa ne ʻosi tuku kia Misisi ti Séraphins, koeʻuhi ke lava ʻa e ongo Naʻe talaange ʻe he kau fakamoʻoni kia Misa Genêt ki hono foki mai.
Ko e ʻEikí naʻá ne pehē mai, ʻAi ke u ʻiloʻi hono finangaló kiate kinautolu. ngaahi pepa ʻoku ʻikai hiki. Ko ia ai, ko Hono finangaló, ke nau ʻOku ʻoatu ia kia Misa Genêt, pe ʻi heʻene mavahe, ki he faifekau kotoa pē ʻa e ʻEikí naʻe fonu ʻi he laumālie tatau, koeʻuhi ke ne tohi kinautolu pea kole meiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ne te ne maʻu ʻa e maumau, ʻi he ngaahi lea pe ʻi he ngaahi lea, ʻa ia ʻoku ʻikai ke u faʻa fanongo ki ai, ʻi he lea fakafonua Faka-Falanise, ʻa ia naʻe ʻikai ke u teitei ako.
» ʻI he Siasi tokotaha pe, ko hono ʻuhinga, ki heʻene kau faifekau, kuo pau ke nau Foaki. Ko e finangalo ʻo e ʻEikí ke ʻoua naʻa nau hā mai ʻo hange ko kinautolu, ka kuo tohi ia ʻi he Laumālie tatau pē mo e tohí.
ʻO hange ko ia kuo ʻikai ke u ʻo e finangalo kehe mei he finangalo ʻo e ʻOtua, pea ʻoku ou loto ke mate angavaivai ʻo e Siasi Katolika, ʻAposetolo mo e Loma, hange ko e ko ia ko hoku loto fakamuimuí, ʻa ia ʻoku ou lotu ki aí, ʻi he ʻaloʻofa ke ʻave ki he Siasí, ʻa ia ko e, ke ʻa kinautolu ʻo ʻene kau faifekau naʻe fonu ʻi hono Laumalie, ʻo ʻikai ke ne loto ke hange ʻoku ʻikai ha meʻa ʻiate au, (pe ko e ʻOtua, ʻoku ʻikai ke ne fakaʻaongaʻi ha meʻangaue ʻoku fuʻu vaivai, ke maʻu hono naunau mei ai), ʻa ia ʻoku ʻikai fakangofua ʻe he Siasi māʻoniʻoni ko ʻení. »
Fakatatau ki he ngaahi fakaʻamu fakaʻosi ʻa e Tokoua ʻo e ʻAloʻí, Naʻa ma pehe ko e ʻuluaki mo e muʻomuʻa taha ia ʻi homa fatongia ke vakaiʻi ʻa e ngaahi pepa ʻi he fehuʻi. ʻI heʻene pehee Naʻa mau vave ke fetuʻutaki kiate kinautolu ki kau tangata lotu ʻe niʻihi ʻoku fakafaikehekeheʻi ʻe honau ngaahi talēnití, ʻaki honau ngaahi ʻulungaanga lelei mo e ʻilo fakalotu.
Hili ha motuʻa Naʻe hange naʻe siviʻi ia, makehe mei he fakatuʻutamaki ʻo hono liliu e ʻuhinga ʻo e ʻa e tokotaha naʻa ne faʻu, ʻo feinga ke fakatonutonu pe hiki ha konga ʻo e tohi ʻo e natula ko ia, ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻe toe lahi ange ʻa e laine mo e moʻoni, pea ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻoku fakafiemalie ange ki he tokotaha laukonga, ke tuku ke lea ʻa e fefine; pea kapau ʻoku naʻe taki ia ʻe he loto fakatōkilaló ke ne fie ʻufiʻufiʻi mo fufuuʻi ʻI he fotunga ʻo ha tohi naʻe kole, ko e naunau ʻo e Naʻe kole ʻe he ʻOtua ke ʻoatu ʻene ngaahi fakakaukau ki he kakai taʻe ʻi ai ha sila muli. ʻIkai ngata ai, ko e fefine kole ke ʻahiʻahiʻi ʻe he kau faifekau ʻo e ʻEiki pea mo e Siasi. He kuo pau ke fanongo kiate ia; pea mo e ngaahi tohi kimui ni, ʻa ia ʻoku ʻi he founga totonu, ʻe tokoni ke puʻaki ha fakamaau ʻi he ʻa e tohi kotoa: Mahalo naʻa mo Ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke tuku kinautolu ʻe he ʻOtuá ke nau nofo fuoloa ʻi he taʻeʻilo ʻo ʻikai tohi.
Ko ia naʻe fakamauʻi ai ke ʻoua naʻa nau fai ia. Ko ia ai, kuo tau fakangatangata kitautolu ki he meʻa ni ʻa ia naʻe fuʻu fie maʻu ʻaupito, kae lava ke ʻAve ke paaki.
1°. Makehe mei he ngaahi fehalaaki ʻo e sipela ʻi ha ngaahi mataʻifika lahi, ʻo hange ko ʻetau fakakaukau, kuo tau fakatonutonu ʻOku ʻi ai ha ngaahi lea ʻe niʻihi ʻoku fuʻu fakaʻohovale ki he lea fakafonua, ko e niʻihi constructions fulikivanu, ko ha ngaahi foʻi lea siʻi transposed, ngalo, pe toutou lea ʻaki, mahalo ʻo lahi ange ʻi he ʻa e foʻui ʻo e kau sekelitali ʻi he tuʻunga ʻo e fefine.
2°. Fakahokohoko ʻo e Tohi fakamoveteveteʻi ʻi he pepa, pea tala ʻe he fefine, ʻo makatuʻunga pe ʻi heʻenau foaki kinautolu ki ai, naʻe fakatahatahaʻi ʻi ha ngaahi fakamatala lahi naʻe vahevahe ʻe ngaahi palakalafi, mo e ngaahi ʻuluʻi fakamatala mo e fanga kiʻi fakamatala.
Ka ko e kiʻi meʻa siʻi ko ʻ Ngaahi fakatonutonu mo hono fakafuofuaʻi ʻo e ngaahi naunau ʻi he Naʻe ʻikai liliu ʻe he fakamatala ʻa e founga ʻa e fefine, ʻoku tau ʻe ʻilo, ʻoku moʻoni, ʻoku faʻa taʻehalaia pea aʻu ʻo fakamafola (ʻo hange ko Kuo pau ke hoko ia ko ha villager masiva mei Brittany, ʻa ia ʻoku ne pehe naʻe ʻikai ke ne teitei ako ʻa e lea faka-Falanisee), ka ʻe fakahoifua ki he tokotaha laukonga, ʻo hange ko hono vivacity, hono naivety pea mo hono faingofua, ʻi hono ivi, ivi pea naʻa mo ʻene sublimity, tautautefito ki he taimi ʻoku feinga ai ʻa e fefine ke fakaha ʻa e meʻa naʻa ne ʻilo ʻi he maama ʻa e ʻOtua.
Ko ia ai, ʻi he ngaahi Leʻolahi, ʻe fakahaaʻi ʻe he Tokoua ʻo e ʻAloʻi ʻa ia ʻoku ne ʻoku ʻikai ha veili pea ʻikai ha ʻao; ʻE ongona ʻene leá taʻe ʻi ai ha taha fakatonulea pea taʻe ʻi ai ha founga; ʻe ʻiloʻi ia; ʻE fakamāuʻi ia.
Te tau fakaʻosi ʻa e collection ko ʻeni ʻi ha ngaahi tohi naʻe fai ʻe he fefine mo lea ki heʻene confessors ʻi he ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo ʻene moʻui, pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga.
Fakaʻosi, ʻoku ʻikai ke tau fakapapauʻi ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ʻi he tohi ni, ʻi he ʻuhinga ko ʻeni, ʻoku tau fakapapauʻi ʻoku tatau tofu pe ia mo e ngaahi pepa
ngaahi fakamatala ʻoku kei moʻui ʻi hotau nima, pea ʻoku tau mateuteu ke fetuʻutaki kiate kinautolu ʻo e Ecclesiastics ʻoku nau fie talanoa mo kinautolu. ʻ Ikai ngata aí, ʻ oku tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ha fakamaau pē. ʻi he ngaahi tohi ko ʻeni. ʻOku tau foaki ia ki he kakai ʻo hange ko hono haʻi ki he ngaue ʻa M. Genêt, pea hange ko Ko ha konga malie ʻo e ngaahi tohi ʻa e Tokoua ʻo e ʻAloʻí. ʻOku tau tui ʻoku feʻunga pē ʻa e meʻa ʻoku tau fakahoko ʻene ngaahi fakaʻamu fakaʻosí; pea ʻoku tau tuku ke tau liʻaki ʻa e fakalahi ko ʻeni, ʻo hange ko e ngaahi tohi kimuʻa, ki hono siviʻi ʻo e kau teolosia mo e fakamaau ʻa e Siasi.
(1-5)
MOʻUI MO E NGAAHI FAKAHAÁ
MEI HE
KO E ʻI HE ʻALOʻI.
FAKALAHI.
NGAAHI TOHI FAKAMUIMUITAHA LAU ʻE HE, TUOFEFINE ʻO E ʻALOʻI, TAIMI NOUNOU PE KI MUʻA ʻ I HEʻENE PEKIÁ.
FAKAMATALA ʻULUAKI.
Ngaahi ʻUlungāangá fakaofo ʻo e moʻui ʻa e fefine, fakamatalaʻi ʻe ia.
§. I.
Maama makehe ʻoku maʻu ʻe he fefine mei he ʻOtua meiate ia angavaivai mo kei siʻi ange. Ngaahi ueʻi naʻe fai ʻi hono laumālié ʻe Ngaahi ʻuluaki fakahinohino mei heʻene faʻeé.
ʻOku ou foki mai ki ha kaveinga ʻa ia ʻoku ou tui kuo u fakamatalaʻi maʻamaʻa pe ʻi he tohi ʻe tahá, pea te u lipooti ʻa e meʻa naʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate aú. ʻOku ou fai ia ʻi he taumuʻa ke ʻai ke u ʻiloʻi ʻa e Siasi, koeʻuhi ke ne fakamaau ʻo kapau he ʻikai kakaaʻi au ʻi he ngaahi maama makehe kotoa pe ʻoku pau ke u ke tohi ʻa e kakai.
Kuo ʻI he taʻu ʻe ua mo e konga ʻoku ne talanoa ai ki ha toko tolu kau tangata ʻoku pipiki ki he moʻui lolotonga.
Ko e ʻuluaki ʻeni maama makehe naʻe foaki mai ʻe he ʻOtua kiate au, ʻi heʻeku kei siʻi, ʻi hono taʻu ua mo e konga mo e ngaahi uike siʻi, pea pehe foki ko e meʻa ʻoku talamai ʻe hotau ʻEikí, koeʻuhí he naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku taʻu fiha Naʻá ku maʻu ia. Naʻe ʻikai ke u maʻu ha ʻuhinga, ko ia ne u naʻe ʻikai te nau ʻilo ha meʻa mei he ʻOtuá, pe ʻi he ʻOtuá; Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻa ia naʻá ne fakatupu mo ʻomi au ki he māmaní.
Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kiate au ʻi he ʻa e fale ʻo e tamai, ʻa ia ko au toko taha pe naʻe ʻi ai. ʻOku ʻi ai ʻilo ʻi ha ʻaho ʻe taha ha kau tangata ʻe toko tolu ʻa ia naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi; I ʻoua ʻe nofo ai Naʻe ʻikai ko ʻeku Tamai pe ko ʻeku faʻee: ko e kau tangata ko ʻeni ʻe toko tolu naʻe mateuteu e maʻu meʻatokoni efiafí; Naʻa nau inu, kakata mo fakafiefia. ʻI he vaeuaʻanga mālié ʻo ʻena talanoa naʻe pehe ʻe ha taha ʻo e toko tolu: ʻaa! ke tau fiefia kapau he ʻikai ke tau mate! Naʻa ku ʻi he veʻe sea, ofi ki ha taha ʻo e kau tangata ni, ʻa ia naʻe tangutu ʻi he sea, pea ʻa e ongo vis ʻe ua-à-vis.
ʻOtua fakahaaʻi ia ʻi he fotunga ʻo ha kolope ʻo e afi.
Naʻa ku fanongo ʻi ha maama taukakapa ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he ngaahi hingoa ko ʻeni: ʻi he taimi tatau pe taimi naʻá ku mamata ai ki he mata ʻo e sinó, pea kei lelei ange ʻa e mata ʻo e laumālié, Ke ha ʻi he fale ha kolope ʻo e afi ʻoku lahi tatau pe mo ha foʻi hina. Naʻe tuku ia ʻi he ʻea, pea naʻe tupu ia mei ai. huelo maʻa mo melie, pea naʻe hange ʻoku nau maʻu ha va fetuʻutaki lelei mo ha ʻumata. ʻI he momeniti ko ia, naʻe folofola mai ʻa e ʻOtua kiate au mei he lotolotonga ʻo e kolope ʻo e maama naʻe ʻakilotoa ia; pea Naʻa ku situʻa mei he kau tangata ʻe toko tolu, naʻa ku tuʻu hangatonu ki he niʻihi kehe. ʻa e leʻo naʻe lea mai kiate au, pea ne pehe mai kiate au, "Fakafanongo, Siʻoku fānau ʻofeina, ko e meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he kau tangatá ni; ʻOku nau talanoa ʻo hange ko Fakavalevale. Ko au ʻa e Tupuʻanga ʻo e langí pea
mamani; Naʻá ku fakatupu ʻa e meʻa kotoa pē: Kuo u fakatupu ha puleʻanga fakaʻofoʻofa ke foaki kiate kinautolu ʻa e koloa; Naʻa ku ohi kinautolu maʻa ʻeku fanau, pea ʻoku ʻikai ke nau ʻoua naʻa ke fie mate ke haʻu kiate au pe ko hai te ne fakafonu kinautolu ʻaki ʻOku fiefia ha toko tahaafe! »
Naʻe mahino kiate au, ʻi he kiʻi ngaahi lea, ko hoku ʻOtua, ko hoku Tupuʻanga. ʻI he Faka-ʻOtua maʻolunga mo tuʻi, naʻa ku fakatokangaʻi ʻa e fuʻu nofoʻi ʻo e ʻunivesi ʻe he ngaahi meʻamoʻui naʻe tohoakiʻi ʻe he ʻOtua ʻo e taʻeʻaonga mo e ohi maʻa ʻene fanau. ʻOku ou ʻiloʻi ko e meʻa kotoa pe ʻOku moʻua ʻa e kakai lelei kiate ia ʻi he langilangi, naunau, ʻofa, ʻofa mo e houngaʻia; kuo pau ke nau totongi kiate ia ʻa e fakaʻapaʻapa ʻo e meʻa ni ʻa e moʻui fakatuʻasino ʻoku tau maʻu ʻi he mamani, kae lava ke tau fakatahaʻi kitautolu mo Naʻa ne ʻofa ʻi he taʻengata fiefia, ʻa ia ʻE fakafonu kitautolu ʻaki e fiefia taʻengatá mo ia ʻi hono puleʻangá. Naʻa ku ʻiloʻi ko e faʻahinga vahevahe ia ʻo e ʻa kinautolu ʻe faivelenga kiate ia, pea mo kinautolu ʻe faivelenga kiate ia. taʻe-angatonu pea ʻikai ke ne fengaueʻaki mo ʻene ʻofa, ʻe fakamavaheʻi ia meiate ia, pea he ʻikai ke ne vahevahe mo ia ʻi hono puleʻangá ki he kotoa ʻo ʻitānití. I ʻikai ke ne ʻilo he taimi ko ia naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ʻa heli maʻa ʻa e kau angahalá; Naʻa ku fakakaukau ʻe tauteaʻi feʻunga kinautolu ʻi heʻenau fakafisingaʻi mei he ʻOtuá ki ʻitāniti.
Lolotonga ʻeku ʻi he ofo mo e fakaʻofoʻofaʻia ʻi he ngaahi meʻa fakaofo lahi, ʻe he ʻOtua ʻ I he hokohoko atu ʻ a e lea mai kiate aú, naʻá ne pehē mai kiate au ʻ i he ʻ ofa anga - ʻ ofa mo anga - ʻ ofa: " Pea ko koe, ʻe hoku fanau, he ʻikai te ke mate lelei ke ke haʻu ʻo fakataha mo Ko au ʻi heʻeku ʻofa, ʻi he fiefia ʻo hoku puleʻanga? » ʻI he momeniti ko ʻeni naʻe fakamaama ʻe he ʻOtua hoku ʻilo mo hoku loto ʻo ha maama mo ha ʻofa ngingila pehe ʻoku maʻa mo fuʻu angaʻofa, pea u ongoʻi ʻoku ou saiʻia pea hange ha veve ʻi hono faka-ʻOtua, ʻi he ngaahi holi ʻoku fuʻu totuʻa ke u fie mate ʻi he houa ke fakatahaʻi kakato au mo Ko hoku ʻOtua.
Ongo holi ke mate ke taha mo e ʻOtuá.
Naʻe ʻikai ke u tali ʻaki articulated ngaahi lea, ka ʻi he ngaahi toʻonga pe pea mo e ngaahi holi ʻ a hoku lotó, ʻ a ia naʻe fakahaaʻi ai ia: " ʻE hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua, ʻoua ʻe toe toloi: ʻi he taimi ni. ʻOku ou foaki mo fakatapui ʻeku meʻa kotoa pe kiate kimoutolu, pea hange ko au ʻi he meʻa kuo ke foaki kiate au; ʻOku ou ʻai ia kiate kimoutolu ko e Feilaulau ʻaki ʻeku moʻui, mateuteu ke mate ai he taimi ni ki Hoʻomou ʻofá pea ke fakatahaʻi au mo kimoutolu. Naʻa ku lea ʻaki ʻeni ngaahi lea mo e ardor, pea naʻa ku tui ko e ʻOtua, ʻa ia ʻoku fuʻu lelei, te ne foaki ʻi he momeniti ko ia ʻa ʻeku ngaahi holi; Ka, ko hono moʻoni! Naʻe fakaha mai ʻe he ʻOtua ke u ʻiloʻi naʻe ʻikai ko e taimi teʻeki ai ke haʻu; ke ne foaki mai ʻeku lotú; ka
(6-10)
naʻe fie maʻu kimuʻa faivelenga ki Heʻene ngaahi ʻaloʻofa pea fakamoʻui au ʻi hono finangalo.
ʻE ʻOtua! Ko ha feilaulau Naʻe pau ke u fai ia, he naʻe kei fie maʻu pe ʻe he ʻOtua ke liʻaki au moʻui! Mahino lelei ʻe mole atu ʻa e fakalangi ʻi he Ne u fakafisi mei he kolosi maʻongoʻonga ni ke ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua, ʻo liʻaki kakato au kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pe, mo fakapapauʻi ke moʻui lahi ʻoku ne fie maʻu. Naʻe puli atu foki mo e Faka-ʻOtuá he taimi pē ko iá vave ange ia ʻi he ʻuhila. Neongo ia, naʻe mavahe ʻa e ʻOtua ʻi hoku ʻi loto ʻi ha maama naʻa ne meimei fua au maʻu ai pe kiate ia ʻi he ngaahi holi ʻofa mo ʻofa.
Naʻa ku maʻu ʻa e faingamalie ke fakatokangaʻi tuʻo lahi ʻi heʻeku moʻui ʻa e ʻOtua Naʻa ne fai kiate au, talu mei he taimi ko ia, ʻa e ngaahi ʻaloʻofa naʻe ui ha ngaahi ʻaloʻofa taʻetotongi. Ko e maama ko ʻení ʻa ia naʻa ne fakamamaʻi hoku loto, ko ia ʻoku ne maʻu au taki maʻu pe, pea naʻe ha mai kiate au ʻa J. C. Naʻe tuʻo lahi ʻene lea mai kiate au, fakaʻaliʻali mai, fakamatalaʻi mai mo fekauʻi au ke u ke tohi. Ke u talangofua ki he ʻOtuá, ʻoku ou fai tohi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fakahinohino mai ʻe he ʻOtuá kiate au ʻi heʻene Maama fakalangí.
Ongo faivelenga ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá pea mo e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié.
Ko e maama ko ʻeni ngaue ʻiate au, neongo ko ha tamasiʻi vaivai: ʻoku ne maʻu ʻa e tefitoʻi moʻoni ko e nāunau ʻo e ʻOtuá pea mo hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié. Ko e nāunau ʻo e ʻOtuá naʻa ku ongoʻi lahi mei heʻeku kei siʻi, pea naʻa ku loto mo e holi, ki he naunau ʻo e ʻOtua mo ʻene ʻofa, mate ʻi he ʻaho kotoa pe ʻi ha faʻahinga fakamamahi ʻe lauiafe, pea ʻoku Naʻe mei hanga ʻe he ʻOtua, ʻi hono malohi, ʻo hiki hake au ʻaho, koeʻuhi, ʻi he ʻaho hono hoko, naʻa ku mei toe faingataʻaʻia ʻi he Ko e mamahí mo e maté, ko ia naʻe ʻikai lava ke fakatōliʻa ʻa e ngaahi holí pea naʻá ku maʻu ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku kalanga: ʻOku lelei ʻa e ʻOtuá! ʻE hoku ʻOtua! ʻo ʻikai ʻi ha ʻaho ʻe taha pe ua, ka ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻeku moʻui, ʻEiki, pe kae ʻoua kuo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e mamani.
Ko ha toe holi ʻeni ʻe taha pea naʻá ku maʻu, ʻa e holi ʻokú ne ʻoatu ʻa e māfana ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié (ko e tefitoʻi moʻoni ko e ʻofa ia ʻa e ʻOtua) naʻe maʻu ʻe hotau ʻEiki huhuʻi ʻaki hono taʻataʻa mahuʻingá; Naʻa ku fie maʻu ʻeku naʻe mei tuʻusi kongokonga ʻa e sino, pea naʻe mei liliu kinautolu ʻe he ʻEiki ki ha ngaahi lea kehekehe, ʻa ia, naʻe mei ʻave fakamalohi mo fakamoveteveteʻi ʻi he ʻa e ʻunivesi kotoa, ke kalanga leʻo lahi: fai ʻa e penance, pe te mou ʻauha kotoa pē!
ʻUluaki ngaahi fakahinohino mei heʻene faʻeé; ngaahi ola ʻoku nau fakatupu ʻi hono Laumalie.
ʻI hono taʻu taʻu ʻe tolu pe fa, he ʻikai ke u lava ʻo lea ʻaki ʻa ia ʻi he taʻu ʻe ua, ko ʻeku faʻee, ʻa ia ko ha Kalisitiane lelei, kamata ke akoʻi au ʻi heʻeku ngaahi lotú. ʻI he taimi naʻa ne ʻai ai ke u pehe ko ʻetau Tamai, ʻa ia ʻoku ʻi he langi, naʻa ku pehe loto pe: ʻOku ʻa e tokotaha kuo u mamata ai pea ʻoku ne lea mai kiate au he taimi ʻe niʻihi. Naʻa ku kole Ko e ha hono ʻuhinga ʻo ʻeku faʻee, pea kapau ko ʻetau Tamai; Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe heʻeku faʻee ʻa e faingamalie ke fakamatalaʻi ʻ a e misiteli fakaʻofoʻofa ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻ pea mo e uouangataha ʻa e Kakai kehekehe ʻe toko tolu, ko e Tamai, ko e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻa ne akoʻi kiate au ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻo e ʻetau tui fakalotu maʻoniʻoni, ʻo ʻai ke u ʻiloʻi pe ʻa e ʻAlo ko e tokotaha hono ua ia ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoni Tahá; naʻá ne tō ʻi he manava ʻo e Potu Māʻoniʻoni Tahá Tāupoʻou; kuó ne hoko ko ha tangata mo ha kiʻi tamasiʻi hangē pē ko kitautolú Meʻa Kehe; ko ha tangata ia naʻe ʻotua mo ha tangata ʻotua; faifai pea ne fakahinohinoʻi au ʻi he tokateline kakato ʻo e Catechism ʻo e Fanau Iki fanau. Naʻa ku ʻilo ʻoku mahuʻinga ʻa e tokateline ko ʻeni, pea naʻa ku mamata, ʻi he maama naʻa ku maʻu ʻiate au, ʻa e meʻa kotoa pe ka naʻe fekauʻaki ia mo e ʻOtua naʻe folofola mai kiate aú.
Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku faʻee pea naʻe ʻi ai ʻa heli, ngaahi mamahi, mo e ngaahi fili naʻe fakamamahiʻi ʻa e reprobates, pea naʻe ʻi ai ha palataisi ʻoku fonu ʻi he ngaahi faʻahinga fiefia kehekehe, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha taha fiefia ʻi he ʻOtua, ʻo taʻengata. Naʻa ne fakafeʻiloaki foki au ki ko e vouchers ia ʻe maʻu ʻi he feituʻu ko ʻeni ʻo e fiefia, tautautefito kiate kinautolu naʻa nau mei saiʻia ai ʻOtua ʻaki honau loto kotoa.
Manavasiʻi kuo pau ke malaʻia ia.
ʻI he taimi naʻe naʻa ne mei fakamatalaʻi mai kiate au ʻa e ngaahi angahala kehekehe matelie mo e venial, tautautefito ʻi he ngaahi fekau ʻa e ʻOtua mo e Siasi, naʻa ku ʻiloʻi Meʻapango neongo ʻa e lelei naʻa mau kaveinga ʻoku ne malava ke fakamamahiʻi ʻa e ʻOtua, ʻo mole mo fakalilifu ia: ko ʻeni loto mamahi ʻiate au ʻi hoku kiʻi loto, pea naʻe hili mamahi ko ʻeni naʻe kamata ʻe he tevolo ʻene ʻuluaki ʻohofi au ʻaki hono fokotuʻu mai ha ngaahi ongo malohi Naʻe ʻikai ke u fakaʻaongaʻi ha fiefia lahi lolotonga ʻeku tatali ki vakai, ʻOtuá; he ʻikai ke u teitei sio ki ai, pea te u fakatukupaaʻi kotoa ʻa e ngaahi angahala naʻe fakamatalaʻi mai kiate au.
Hange ko e maama ʻo e ʻOku ʻIkai ko e Tuí ʻa e Tui ki he Ngaahi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí Naʻa ne ʻiloʻi kiate au ko e ngaahi meʻa lilo Naʻe fakamatalaʻi mai kiate au, ʻi he taimi naʻe toʻutangata tohoakiʻi au ʻe he ngaahi manavasiʻi ko ʻeni, naʻe ʻikai ke u ʻilo ko e totonu Kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi sākalamēnití ʻi he Siasi Māʻoniʻoní, pea tautautefito ki he penance ʻa ia fakaleleiʻi ʻa e tokotaha faiangahalá ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻokú ne maʻu ai hono lotó fakatomala mo fakamaaʻi. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou ʻikai lava ke maʻu ha meʻa ʻoku fefeka
ke fakafiemalieʻi au. ʻIkai tuku hono taaʻi au ʻe he fakamanamana ko ʻeni: Thou shalt malaʻia, he ʻikai te ke teitei mamata ki he ʻOtuá!
Ako ʻo ʻene faʻee ʻi he fakamaau fakalukufua ʻoku ne fakatupulaki ʻene Manavasiʻi.
ʻI he setesi ko ʻeni, naʻa ne ʻiloʻi naʻe fakahinohinoʻi au ʻe heʻeku faʻee ko e Laumalie, ke ʻa e houa ʻo e mate, naʻe ha ki he fakamaau ʻa e ʻOtua, ʻa ia naʻa ne fakamauʻi ia ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa naʻa ne maʻu. Lelei pe kovi. ʻI he fuʻu hulu ʻo ʻeku ʻOku ou puke ʻa e faingamalie ko ʻeni, pea ʻoku ou pehe kiate au :Ko e moʻoni
(11-15)
talu mei he maté ha taha ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua, ʻoku ou ʻiloʻi lelei ia, ʻoku ou ʻiloʻi lelei ʻoku ne ʻofa ʻiate au, te u tuʻu ʻi hono vaʻe, te u kole fakamolemole kiate ia Te u fakamālohiʻi lahi ia ʻaki ha loto lelei, ke ʻoua naʻá ne fakamavahevaheʻi au. kae ʻikai meiate ia, pea te ne tohoakiʻi au fakataha mo ia ki hono puleʻangá. ʻOku ʻikai ke u Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi naʻa ku to ki ha fehalaaki, koeʻuhi he naʻe ʻikai ke u teʻeki ai ke ako, pea naʻe teʻeki ai ke fuʻu fakalakalaka ʻaupito. Naʻe fakafiemalieʻi au ʻe he fakakaukau ko ʻeni pea ne ʻomi ha Poupou mālohi ki he tēvoló. ʻI heʻeku maʻu ngaahi fakahinohino lahi ange, naʻa ku fakatokangaʻi ʻeku fehalaki, naʻa ku kole lahi fakamolemole ʻi he loto fakatōkilalo ki he ʻOtuá, peá u falala ki ai.
Ongo Ko e ilifia mo ʻene ilifia ko e mana rumbled.
Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kiate au Lolotonga e sētesi ko ʻení: hangē ko ia ne lea mai ʻaki ʻe heʻeku faʻeé kiate aú ʻo e fakamaau lahi mo e ngaahi fakaʻilonga ʻa ia ʻe Muʻomuʻa, ngaahi mana mo e mofuike ki he ʻa e hokohoko atu ʻa ia ʻe ha mai ai ʻa e ʻOtua ke fakamauʻi ʻa e tangata; pea hange ko hono fakaʻilongaʻi ʻe he tevolo kiate au ha fuʻu ilifia ʻi he laumalie fekauʻaki mo hotau ʻEiki, ʻaki ʻene talamai maʻu pe te ne Hoi au; kotoa Naʻe hoko ʻeni ʻi he taimi naʻa ne ngaohi ai ʻa e mana mo e ʻuhila, Naʻa ku transfixed ʻi he manavasiʻi; Naʻa ku pehe pe kiate au : Ko e fakamaau fakalūkufuá ʻeni! Ko e ʻOtua lelei ʻa ia ʻe ha mai ke fakamauʻi au pea mahalo ke fakamavaheʻi ʻo taʻengata meiate ia!.. ʻI he faʻahitaʻu māfaná kotoa Naʻa ku ongoʻi ilifia lahi, ʻi he taimi naʻe rumbled, te u mohe lolotonga e matangi ki ha kiʻi tuliki mei ʻapi, ʻo tatali ki he ʻEiki; Naʻa ku sio ki tuʻa ʻi he matapaa pe ʻi he matapa sioʻata, vaeua-transie, kapau he ʻikai ke u sio
ʻOku hāʻele mai hotau ʻEikí, ʻe hoku naʻe hanga maʻu pē ʻa e matá ki he ʻataá. ʻI he ʻosi ʻa e matangi, pea naʻe ʻI heʻeku hoko ʻo nongá, naʻá ku kiʻi puna, fiefia mo pehe kiate au: ʻe teʻeki ai ke hoko ia ʻaho ni; Te u toʻo ha sieke ʻuha.
ʻI he taimi mo e ʻuhinga Naʻe dissipated ʻa e manavasiʻi ko ʻeni ʻi he fakaʻau ke u ako pea kamata ke tataki au ʻe heʻeku faʻee mo ia ʻi he catechism. Ko e founga ʻeni Naʻe fakaʻau ke toe lahi ange ʻa e ʻuhinga mo e maama ʻo e tui. ki ai, pea fakahaofi au mei he ngaahi meʻa fakalilifu kotoa pē. fokotuʻu mei heʻeku kei siʻí, ke ʻai au ke u hū ki he ngaahi moʻoní malohi ange.
Kuo u tohi ʻeni ke ʻiloʻi ʻa kinautolu ʻoku taki aú kapau ʻoku ʻikai kākaaʻi au ʻo e tevolo.
§. II.
Ko e Sisita, hili ʻene tauhi fakapulipuli ʻa e meʻa kotoa pe ʻa e ʻOtua fakalele ʻi ai, ʻoku pau ke ʻiloʻi ia pea pea aʻu ʻo tohi ia. Ko ʻene ngaahi tohi kimuʻa naʻe vela, pea hili ha fakatanga fuoloa ʻOku ne tohi ʻo pehe, ʻoku ne faingataʻaʻia ʻi he kaveinga ni, mei Foʻou.
ʻOku ou fehangahangai heni mo e ngaahi fakapulipuli inviolables kuo u tauhi mei heʻeku kei siʻi ʻo aʻu ki he taimi feituʻu naʻe fie maʻu ʻe he ʻOtua ke u ʻiloʻi ai hoku loto ki heʻeku vete hia; ʻOku ou kei fekuki pe mo e ngaahi setesi kuo tukufakaholo mai kiate au fakatupu ʻe ha nuns ʻe niʻihi, ʻo fakatefito pe ʻi ha maʻolunga mo e confessors ʻe ua.
Ko e ʻOku tauhi ʻe Sisita ha fakapulipuli lahi fekauʻaki mo hono loto.
Te u pehe heni ʻoku ko ha mana, he naʻe lava ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻu ua mo e konga ʻo tauhi ha fakapulipuli tuʻuloa fekauʻaki mo e meʻa kotoa pe naʻe hoko kiate ia, pea fekauʻaki mo meʻa kotoa pe naʻa ne mamata ki ai ʻi he ʻOtua, ʻo aʻu pe ki ha ngaahi apparitions kehekehe ʻa e meʻa naʻe fai ʻe hotau Fakamoʻui fakalangi kiate au ʻi hoku taʻu fitu ki he taʻu ʻe valu, pe valu ki he hiva. He ʻikai ke u lava ʻo fakaleleiʻi taʻu motuʻá; Ka ko e meʻa ʻoku ou ʻilo naʻe ʻi ʻeku kei siʻi. Naʻe ʻikai ke u teitei tala ki ha taha fekauʻaki mo ia. ʻOku ʻikai ke u hange naʻe ʻikai ke toe ueʻi pe kehe mei he niʻihi kehe fanau. Naʻa ku tauhi ʻa e fakapulipuli ʻo aʻu ki ha tuʻunga pehe, ke u Naʻe ʻikai ke u lea ʻaki ia ki heʻeku confessor, tuku kehe kapau te u kapau naʻe ʻikai ke ne tali ke fakaʻitaʻi ʻa e ʻEiki ʻi ha faʻahinga kaveinga pe. fekauʻaki mo e ngaahi meʻa makehe ko ʻení.
Ke ʻai ke ʻiloʻi lelei Founga ne u maʻu ai ha fakamatala ki hoku loto ki he tuʻunga ʻo e lava ke hiki e meʻa naʻe hoko ʻi he Kuo pau ke u pehe ko e taʻu ʻe taha pe ua hili ʻeku ui Naʻa ku tui ki heʻeku ngaahi fuakava fakalotu ʻi homau kolo Neongo naʻe pau ke fakaha pe ki he tokotaha vete hia ʻa ʻene ngaahi angahala. Ne u mei fakakaukau ne u mei fai ha meʻa hala kapau naʻá ku fai ange ha fakamatala ki hoku konisēnisí, Tautautefito ki heʻeku tui naʻe tuli ʻa e tokotaha kotoa pe ʻi he ngaahi maama tatau mo au; ka ʻi he taimi naʻe ʻI he haʻele mai ʻa e ʻOtua, naʻe maʻu ʻe he ʻOtua ha founga ke fakaʻilo ai au ʻeku confessor.
Naʻa ne ʻoku pau ke ʻai ke ʻilo e meʻa ʻoku ngāue ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻi ai.
ʻI ha ʻaho kimuʻa he pati ʻo e Haʻele Hake ʻa hotau ʻEiki naʻa ku fakaha kiate au ke u ke vete. Naʻe puke au ʻe he confessor, ʻo fakafepakiʻi ʻene anga fakafonua. ko ha momeniti ke malanga mai kiate au ʻo kau ki he ikuna ʻa hotau ʻEikí. Naʻe ʻai maʻu pe au ʻe he ngaahi lea ʻa e kau faifekau ʻa e ʻOtua ke u paaki. ʻI he ʻikai ke ne toe lea, naʻe ʻikai ke u ʻilo Ko e meʻa te u lea ʻakí, pea naʻe ʻikai ke u toe fie lea, ka naʻá ku toe hoko atu ʻi he kaveinga tatau pe naʻa ne kamata, pea naʻa ku kamata ke lea ʻi he fakaʻofoʻofaʻia ʻi he ngaahi lavameʻa mo e Ko e fiefia naʻe fakatupu ʻe hotau ʻEikí mei heʻene mavahe mei he māmaní ke ʻalu hake ki he langí. ʻOku fanongo mai ʻa e taulaʻeikí kiate au ʻi ha vahaʻa taimi taimi, pea ne pehe mai kiate au: ʻE hoku tokoua, ʻoku ou fie maʻu ke ke foki mai kiate au. kumi ha ʻaho pehe, ke ʻiloʻi hoʻo ʻiloʻi. Ko Au ʻa ia ne teʻeki ai ke u fai ia kimuʻa, naʻa ku fuʻu ʻohovale ʻaupito. Neongo ia, ʻi heʻeku manatuʻi naʻe pau ke talangofua ha taha, naʻa ku mavahe ʻi Fakaongoongoleleiʻí
(16-20)
Ko e meʻa ʻeni ke Ko hotau ʻEikí, ʻa ia naʻá Ne ʻai ke u fanongo ko hono finangaló ia.
Ko ia ne u tukulolo ki he taimi fakaʻilongaʻi ʻaki ʻeku confessor; Naʻa ku lipooti ange ki ai ʻo e meʻa kotoa pe naʻe ueʻi au ʻe he ʻEiki ke u lea ʻaki kiate ia. ʻI heʻeku fai ia Sai, naʻe talamai ʻe heʻeku confessor kuo pau ke ma foki mai ʻi ha kiʻi taimi nounou. hili ia. Naʻa ku ʻai ia ke faingataʻaʻia, ʻoku nau laungaʻi Naʻe ʻi ai ha ngaahi fakangalingali naʻe fokotuʻu mai kiate au ʻe he artifice ʻa e tevolo, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne loto ke u ʻalu ki vetehia ki he kaveinga ni, ʻo pehe ko e tupuʻanga ia ʻo ʻeku malaʻia. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe heʻeku confessor ʻoku ou fakaʻuhinga, naʻa ne tuʻutuʻuni ia. Naʻe ʻikai ke u fuʻu fiemālie. Ko e tevolo au ʻai ke ne faingataʻaʻia ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. Ko e hā hono mahuʻingá? I
Foki ʻo fai ʻ I he talangofuá, naʻá ku fai ai ki heʻeku tokotaha vetehiá ha fakamatala pehē. naʻe kole ia ʻe he ʻOtuá. Kimuʻa peá u mavahé, naʻá ku lotu kiate ia mo hano ʻuhinga. ke fakafiemalieʻi au mei heʻene ouau, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ku toe haʻisia ke fai kiate ia ha fakamatala ki hoku konisēnisí; Naʻa ne fakatupu ha fuʻu mamahi lahi kiate au mei he ngaahi fili ʻi hoku loto. Ko e voucher ko ʻeni Naʻe tali mai ʻe Confessor ʻeku kole, ʻa ia naʻa ne ʻomi kiate au fiemalie. Naʻe tuku ʻ e he kau tēmenioó ʻ enau loto - fefeká ke tauʻi au. Naʻe lahi ange ʻeku nongá ʻiate au pē. Naʻe feʻunga ʻeni mo ha mahina ʻe ua, ʻi he fakaʻosinga ʻo hotau ʻEiki, ʻi he Naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku fetuʻutaki, ke u ʻalu ʻo fai ha fakamatala ki he hoku konisenisi ki hoku confessor, ʻo tatau pe mo ʻene fakamaau ʻi he pea ke fakahā kiate ia naʻá ne tuʻutuʻuni mai kiate au. Naʻa ne maʻu au ʻi he angaʻofa, pea ne ʻai ke mahino kiate au naʻe matuʻaki fie maʻu ki he naunau ʻo e ʻOtua mo e fakamoʻui ʻo hoku laumālié; Naʻe pau ke tuli au ʻe hoku vetehia, telia naʻa kākaaʻi au ʻe he tēvoló. Talu mei ai mo ʻeku talangofua maʻu pē ki he fakahinohino ʻa hoku kau vetehiá.
Kimuʻa pea u holomui, ko ʻeku naʻe talamai ʻe confessor te ne fakahohaʻasi au ʻi he siʻisiʻi taha ʻe lava, ke tupuʻanga ʻo e ngaue fakakolo; Naʻe fie maʻu ke ʻalu ki vetehia ʻi he ʻaho Sapate pe katoanga kai, pea ne toe pehe kapau Naʻa ku ʻiloʻi e founga ke u tohi ai, naʻa ne mei fakamalohiʻi au ke u fai ia.
Ki he toko hongofulu ki he hongofulu ma taha ngaahi taʻu naʻa ne hoko ai ko e talekita ʻo homau kolo naʻa ku fai ha fakamatala ki hoku konisēnisí. Naʻe toʻo ia meiate kitautolu ʻe Monsignor ʻetau pisope ke rector. Ki muʻa ke liʻaki au naʻa ne tuʻutuʻuni ke u fai ha fakamatala ki hoku konisenisi ke ʻa e tokotaha ʻe haʻu ke fetongi ia, pea pehe ki he kotoa ʻo e ʻa e niʻihi kehe kiate ia.
Taha ʻo ʻene confessors obliges ia ke ne hiki ʻa e meʻa kuo tohi ʻe he ʻOtua maʻana fetuʻutaki ʻi loto.
Ko e fuofua confessor ko ʻeni Ko ia ʻ i heʻeku mahuʻingá, naʻá ku lea ai kiate ia ʻ a ia naʻá ne naʻa ne haʻu ki hono feituʻu. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻa ne tuʻutuʻuni ke u haʻu maʻu ia ʻi he lilo, kapau te u maʻu ha ngofua mei heʻeku maʻolunga ange, koeʻuhi he naʻa ne fie maʻu ke tohi ʻa e tukulolo ʻa fakamatala ki hoku konisēnisí; Ka ko hono moʻoni! Naʻe ʻikai fuoloa. I he ʻikai ke lipooti heni ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa, ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pe fakatupu ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi, mo e annoyances ʻa ia naʻe hoko. Naʻá ku mamata ʻi he ʻOtuá kuo teʻeki ai ke nau fokotuʻu hake au. ʻi he kau tevolo. Naʻe fekauʻi foki au ʻe he ʻOtuá ke hokohoko atu hono faí ke tohi, he ko hono finangalo ia. Naʻa mau fakamalohiʻi ke taʻofi ʻema ngaahi ʻinitaviu ʻi ha vahaʻa taimi. ʻI he ʻi he vahaʻataimi ko ʻení ne haʻu ha faifekau ʻo ʻai ke mau holomui. Ko ʻEku confessor tuku au ki hono nima lolotonga e holomui ko ʻeni, pea ne ʻai au ko ha fekau ke ʻoange kiate ia ha fakamatala ki hoku konisēnisí. Ko hono konga, Naʻe ʻikai ke ne toʻo ha meʻa te ne lava ʻo fakahinohinoʻi ia.
Ko e ngaahi faingataʻa mo e meʻa kotoa pe ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tuʻu hake ʻi he kolo, ʻi he taimi naʻa ne fakatokangaʻi ai ʻoku ou fuʻu fuoloa ʻi he confessional; pea naʻa ne fakaha kiate ia ʻa e kamataʻanga ʻo e ngaahi tohi ʻoku Kuo mau fakahoko fakataha ia.
ʻI he fakaʻosinga ʻo e Naʻe pehē mai ʻe he faifekaú kiate au: ʻOku ou loto moʻoni ke ke fai ia Tohi, pea ʻoku ou fekau kiate koe ke ke fai pehē. Kapau ko hoʻo supavaisa fekauʻi ʻa e fehangahangai, ʻoua naʻa ke talangofua kiate ia, koeʻuhi he ʻoku ou ʻoku maʻolunga ange ʻa e fekau ʻiate ia. Naʻa ku fakafofongaʻi ia ʻaki loto fakatokilalo naʻe ʻi ai ha nuns te nau fakatokangaʻi ʻeni, pea te ne fakatupu ha taʻemanonga lahi ange ʻi he kolo. Naʻe tali ange ʻe he faifekau kuo pau ke u ʻalu ʻi he efiafi, hili e ngaue ʻa e kolo, pea ʻi he taimi ʻoku fakataha ai ʻa e nuns ʻe toʻo ia mei heʻenau ngaahi selo, ʻa ia naʻe hoko ki ko e valú he efiafí. Naʻá ne fakangofua au ʻi ha houa ʻe valu ʻo aʻu ki he hongofulu pe.
Fakatanga ʻoku ne ongoʻi ʻi he meʻa ni.
Ka ko hono moʻoni! Ko e Naʻe wreaked ʻe he tevolo ʻa e moveuveu! Naʻa ne fokotuʻu hake ha nuns ʻe ono ki he fitu ke sio mo tokangaʻi ʻe ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he feituʻu ʻo e confessional. ʻ I he tafaʻaki ʻ e tahá, ko e kau tēmenioó fakafonu e ʻatamai mo e fakakaukau ʻaki e manavasiʻi mo e ilifia, ʻaki ʻeku ʻiloʻi naʻa ku faihala ki he ʻOtua, pea naʻa ku foaki faingamalie ke fakaʻitaʻi ia. Naʻe ʻai maʻu pe ʻe heʻeku confessor ke u ʻalu, pea naʻe ngaue ʻa e tevolo ʻi hono tafaʻaki ke fakaʻehiʻehi mei he tohi.
Kau Tēmenioó, fai ʻe ʻenau artifices, fakaʻaongaʻi ha ngaahi hohaʻa nuns mo fie ʻilo pe ko hai, hange ko ʻeku lau, naʻa ne kau ki ha niʻihi motuʻa ʻa ia naʻe makehe hono ʻulungaanga. Faingataʻaʻia he naʻe fehangahangai ia mo kinautolu. Kau tevolo ikuna ke sio ki ha cabal fakaʻofoʻofa pehe ʻi he ngaue. ʻaonga kiate kinautolu, pea naʻe ʻikai ke nau lava ʻo tokoni ka naʻa nau fakamoʻoni kiate au ʻenau fiemalie ʻi heʻenau manuki.
ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u toki kuo tohi ia,
(21-25)
mavahe mei he ʻuluaki ʻI he loki confessional, ne u fetaulaki ai mo ha fili ʻe ua pe tolu ʻi he ʻa e matapaa, ʻa ia naʻe ambush ʻo hange pe ko e nuns ʻi heʻenau haʻu ke fanongo mai kiate au. ʻI heʻeku mamata ki he ngaahi fili Naʻá ku fuʻu ʻohovale ʻaupito.
Naʻa ku tuʻu ʻi muʻa ʻi he ke nau sio pe ko e hā ʻe hokó. Naʻe kamata ke nau talamai: tatau ai pe pe ko e ha e lahi hoʻo feinga, ʻoku ʻiloʻi koe pea te mau ngaohi koe taʻofi e tohi. Ko ha meʻa ia ʻoku tau fakaʻaongaʻi, ʻa ia haʻu ʻo fanongo kiate koe. Hili ia naʻa nau kataʻi au ʻi mafola ʻa e monga pea mo e fuʻu malohi lahi ʻo nau Naʻe teka ʻi ʻolunga ʻiate kinautolu. Naʻa ku mavahe mei muʻa ʻiate kinautolu mo taufehiʻa mo pehe ʻiate au pe naʻa nau loi pea ko e meʻa naʻa nau fai ko e ala ilifia ai au.
Hū Nāunaú ke taʻofi e tohi.
Naʻa ku talaange kotoa ʻeni ki Ko ʻeku confessor, ʻa ia naʻa ne talamai kuo pau ke u hokohoko atu maʻu pe. Ko e Naʻe fai ʻe he nuns naʻa ku lave ki ai ha tohi ʻi he ʻa e founga ʻo honau ʻulungaanga pea ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e Maʻolunga ange, pea naʻe ʻave ʻa e tohi ni ki he maʻolunga lalahi. ʻI ha ʻaho ʻe taha, kimuʻa pea maʻu e talí ʻI he confessor, ne u fetaulaki ai mo e taupoʻou kimuʻa naʻa ne taki ʻa e Cabal pea naʻe fakahingoa au ʻe he tevolo ko ʻa e tokotaha naʻe fanongo mai kiate au. ʻOku ou lea ʻaki ʻeni ki heʻeku confessor, ʻa ia tali ange ʻe ia, "Sisitā, tau tuku muʻa ʻetau tohí; te u ʻave ha tohi ki he maʻolunga taha. Lolotonga ia, Naʻe fekauʻi ʻeku vete hia ke taʻofi ʻeku tohi; ki he Pea naʻe liʻaki leva ʻa e meʻa kotoa pe.
Neongo ko ha meʻa au ʻo e manuki mo e manuki ki he nuns, ʻa ia ʻoku ou maʻu lea, naʻa ku fiefia mo tui malohi ko e meʻa kotoa pe Naʻe ʻosi ia ʻo taʻengata. Naʻe ʻohofi ʻeku confessor fakatuʻutamaki mei ha mahaki languor; Naʻa ku manavasiʻi naʻa ʻi ai ha ngaahi laʻi pepa ʻa ia naʻa ne maʻu ʻi hono nima, naʻe ʻikai ke to ia kiate kinautolu ʻo hono matuʻa, ʻa ia ko e kakai ʻo e mamani, ʻoku nau manatuʻi ʻoku ʻi ai Maʻu ha ngaahi potufolofola ʻi he ngaahi tohi ko ʻeni naʻe ʻikai feʻunga ʻikai ki he kakai fakamamani.
Ngaahi Nāunaú ʻoku ʻi he ngaahi tohí. ʻOku tutu kinautolu.
ʻE lava ke ʻi ai ha toko ua nima pepa pe ngaahi tohi lahi ange, ʻa ia naʻe ʻi ai ha ngaahi Ngaahi meʻa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa lolotonga. Naʻe ʻi ai foki mo ha ngaahi ngaahi meʻa naʻe ʻafio ki heʻetau faʻee ʻa e Siasi Maʻoniʻoni, pea ʻa ia naʻe mahuʻinga makehe ki he kau faifekau ʻa e ʻEiki. Naʻa ne Naʻe ʻi ai foki mo ha fakamatala ki he ʻofa ʻa e ʻOtua, ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ai ʻa e faikehekehe ʻo e ʻofa haohaoa ʻa e ʻOtua mo e naunau mei he nāunaú mo e ʻofa ʻiate kitá. Naʻe maʻu ʻe he ʻofa haohaoa ʻa e ʻOtuá ha niʻihi ʻoku fekauʻaki mo e hiva ʻo e ngaahi hiva.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne u ʻi ai mo Naʻa ku talaange ki ai ʻeku manavasiʻi, ʻo pehe: ko hoku Tamai, ʻoku ou tui ʻe lelei ange ke tutu e ngaahi tohi ni. Naʻa ne
tali ange naʻa ne Naʻa ne fakakaukau hange ko au, pea mei he efiafi pe ko ia naʻa ne fokotuʻu kotoa kinautolu ʻi he afi. Hili ha taimi nounou mei ai naʻá ne mālōlō.
Naʻe ʻi ai ha taulaʻeiki ʻo homau kolo naʻa nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tohi ko ʻeni koeʻuhi Naʻe fakaʻaliʻali ange ia ʻe heʻeku vete hia kiate ia. ʻI heʻene ʻilo ko e meʻa kotoa pe naʻe Naʻa ne mamahi ʻi he ʻikai lava ke fakamatalaʻi ha meʻa. Naʻa ne fakataumuʻa ke puke ia hili e malolo ʻeku confessor.
ʻOku ʻOku faingataʻaʻia ʻa e fefine ʻi he meʻa ni ʻi he nima ʻo e nuns, ko hono maʻolunga mo e confessors.
ʻE hoku ʻOtua! ʻOku malava nai ke lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi kolosi, mortifications mo e shames kuo pau ke u faingataʻaʻia, ʻi he nima ʻo e kolo ʻi he confessors. Naʻe hoko mai leva ha taulaʻeiki kei talavou ki he Talekita ʻo e Kolo. Ko e Naʻe kole ʻe he maʻolunga ʻo e taimi ko ia Monsignor e Pīsopé. Ko e tokotaha ia naʻa ne tauhi, ʻa e ʻulungaanga, ʻa ia kuo u lea ʻaki ʻi ʻolunga, pea Naʻa ne tohi ki he maʻolunga taha ke taʻofi ke tohi. Naʻa ne fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi ongo kimuʻa ʻOku ou ki he confessor foʻou ko ʻeni, ʻo fakatatau ki he fakakaukau naʻa ne maʻu ia.
ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u tokangaʻi ha fefine mahaki ʻi he infirmary, naʻe fakaʻaiʻai au ʻe he maʻolunga ko ʻeni ke u tokoto hifo ʻi ha mohenga ʻi he infirmary ko ʻeni. Naʻa ne fakakaukau ʻoku ou Naʻá ku mohe, pea Meʻapango naʻe ʻikai. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha mo ia ʻi he ongo tokoni ʻo e kuohili, ʻa ia naʻa ne maʻu au fanongo ki he confessional, pea mo e confessor foʻou, ʻa ia Naʻe haʻu ke tokoni ki he tangata ne mei mate. Naʻa ku faingataʻaʻia ke fanongo ki heʻeku kole fakamolemole. Naʻa nau takitaha lipooti hono talanoa mei he meʻa kuo nau mamata pe fanongo ki aí; ka ko e maʻolunga ʻilo lahi ange, neongo naʻe ʻikai ke ne ʻilo ha meʻa moʻoni mo moʻoni fekauʻaki mo e meʻa naʻe sio ki loto ʻo hoku konisenisi, koeʻuhi he naʻe tapui au ʻe he ʻOtua ke u fai ia. Naʻá ku fanongo ki he pōtalanoá kotoa; ka ko e meʻa naʻe ongoʻingofua ange ki hoku loto, ne u fanongo ki hono tala ʻe hoku maʻolunga ʻa e meʻa naʻa ne Naʻa ku ako ʻi heʻeku ʻakauni, neongo naʻa ku kole kataki, ʻi he tuʻulutui, mata ki lalo, ke tauhi ʻa e fakapulipuli ʻo e meʻa naʻa ne fanongo ki ai. Kapau naʻe Ko e meʻaʻofa pe ʻe taha, naʻe ʻikai mei hoko ia kiate au ongoʻingofua ke fanongo ki heʻene toutou lea ʻaki ʻi he nima pe ono tui fakalotu, ʻa ia naʻa nau ʻai kotoa ia ke hoko ko ha kaveinga ʻo e manuki. Naʻe insinuated ʻa e maʻolunga ange ki he confessor ʻoku ʻikai totonu ke u Fakaʻuli ʻi he founga tatau pe ʻi he fakavaʻe tatau ko e confessor kimuʻa, pea ʻoku totonu ke ne fanongo mai kiate au ʻi he vete; ʻa ia naʻe fakahoko lelei ʻe he confessor. Hili ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi lea kotoa ko ʻeni naʻa ku mamaʻo ke fakaava hoku loto kiate ia, tuku kehe kapau ko ha Fuʻu fie maʻu lahi.
Naʻá ku nofo ʻi ha taʻu ʻe hongofulu mā ua ʻi he ʻI he tuʻunga ko ʻeni, ʻo ʻikai maʻu ha kihiʻi loto falala ʻi he confessor pe ʻi he maʻolunga ange, pea
(26-30)
fakamamahiʻi taʻe kau ai tuku ʻe he kau tevolo, ʻa ia naʻe hange naʻa nau ta au ʻi he hikinima. Ko e ʻOtuá pē taha ʻokú Ne ʻafioʻi e meʻa te u faingataʻaʻia aí ʻo ha nuns ʻe niʻihi, tautautefito ki he lolotonga ʻo ʻeku ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e maʻolunga ko ʻeni. Ka ko e meʻa naʻe hoko kiate au Ko e meʻa fakamamahi tahá ko e manuki ʻa e kau vetehiá. pea mo e puputuʻu naʻa nau lomekina au: naʻe hange ko hoku Fakamoʻuí naʻe
ʻa ia ʻo e konga, ʻo ʻomi kiate au ha ngaahi ʻota ʻi he ngaahi meʻa kehekehe naʻa ne ʻai ke u ʻiloʻi. Naʻe pehē ʻe he ʻEikí, ʻAlu, te u fakahā kiate koe. ʻOta ke ke fai ha fakamatala ki he meʻa ni ki hoʻo confessor. Naʻa ku fakapapauʻi te u fuʻu kovi ʻaupito maʻu, pea naʻe ʻikai ke ne fie fanongo loto fiemalie mai kiate au: Ko e hā hono mahuʻingá? Naʻá ku ʻalu. Naʻe fanongo mai ʻa e confessor kiate au pea ne naʻa ne pehe: ʻalu ʻo fakaha ʻeni ki hoʻo confessor makehe. Ko e confessor ia ʻo ha kolo ʻo nuns: Naʻa ne tokakovi ʻo hange ha talatalaʻamoa, ʻi he vete hia pe ʻi heʻeku fai kiate ia ha fakamatala ki hoku lotó; ko e ha ʻoku ne fakavaivaiʻi lahi ʻa e loto falala naʻa ku maʻu kiate ia; Naʻe ʻikai ke u lea kiate ia ʻi he ʻuhinga pē mo e tui haohaoa. Kau tevolo Naʻa nau fakamamahiʻi maʻu pe ke mavahe meiate ia, ʻo talamai ko e Vetehia ʻoku ou Naʻa ne fai ha meʻa naʻe kovi. Kapau te u kumi faleʻi ki he ʻOtua, ʻoku ou naʻá ku mamata te u loto mamahi ke liliu ia; naʻa ne ʻiloʻi ngaahi laumālie haohaoá; ko ha taulaʻeiki ia ʻo e faʻifaʻitakiʻanga ʻi heʻene piety, pea kuo pau naʻa ne ʻiloʻi mo e taukei. Ko hono ʻuhinga ia, neongo ʻa e fakafepaki pea neongo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e tevolo, ka ʻoku ou Naʻa ku ʻalu ʻo mahulu hake ʻi he meʻa kotoa pe, pea hokohoko atu ʻeku ʻalu kiate ia ʻo aʻu ki he ko ha kuonga naʻe fekau ai ʻe he ʻOtuá ha meʻa kehe.
Ko ʻetau ʻOku fakamalohiʻi ia ʻe he ʻEiki ke ne fakaha ki heʻene confessor ʻa e Angatuʻu faka-Falanise mo e outrages naʻe pau ke fai ki heʻetau Tamai Maʻoniʻoni ko e Tuʻi ko Poupi.
Ko e meʻa ʻeni naʻe toe lahi ange ʻene haʻu kiate au. Naʻe ʻai ʻe hotau ʻEikí ke u ʻiloʻi ʻa e siteití pe ʻe fakasiʻisiʻi ʻa Falanise ʻe he puleʻanga, mo e fakamoʻulaloa ʻa ia te ne maʻu ai ʻetau Tamai maʻoniʻoni ko e Tuʻi ko Poupi, kae ʻoua kuo toʻo hono ngaahi mālohí. Naʻe fakamalohiʻi au ʻe hotau ʻEiki ke u ʻalu ke lipooti ki heʻeku confessor, ʻa ia, hili ʻene fanongo ki ha foʻi lea ʻe ua pe tolu naʻe pehē mai kiate au: ʻE hoku Tokoua,
ʻAlu ʻo vahevahe ʻeni mo Ko hoʻo confessor makehe, ʻa ia kuo pau ke haʻu ki heni ʻi ha ʻaho pehe.
Ko e vete hia tekeʻi ia; ʻOku ne fakakaukau ko Jansenist ia; ʻOku ne ngaohi ha Vetehia fakalukufua.
Naʻa ku ʻalu ki he ʻaho fakaʻilongaʻi, pea naʻa ku lea ʻo kapau ko e confessor ko ʻeni ʻo e fakaʻauha ʻo e Falanisee: ka ʻi heʻeku lave ki he ngaohikovia ʻo e tokotaha maʻoniʻoni Tamai, ʻa ia ʻe toʻo mei ai ʻe he puleʻanga ʻa hono ngaahi malohi, naʻa ne tangi. ʻi ha founga ʻoku terrifies au
: Holomui, ʻoku ʻikai ke ke maʻu ko e ngaahi meʻa fakatuʻutamaki pe ke lipooti mai kiate au. Fakakaukau ʻi he meʻa naʻa ne talamai, ke u ʻilo, ko ʻeku talaange pe kiate ia ngaahi meʻa fakatuʻutamaki, naʻe ʻikai mahino kiate au ʻa e foʻi lea ko ʻeni ʻo e fakatamaki, pea naʻa ku fakakaukau naʻa ne talamai ko ha tokotaha Jansenist au. I Ko ia naʻa ku sivisiviʻi ai ʻeku moʻui kotoa mo hoku ʻulungaanga ʻi he hala makini. makehe, pea naʻa ku lau kinautolu ko e ngaahi founga ʻa e Jansenists, ʻo ʻikai fakalotosiʻiʻi au. Neongo ia naʻá ku sio pē kiate au. ʻo hange ko ha taha kuo kakaaʻi, pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e fie maʻu, ʻi he founga ʻa e Jansenists. ʻEi. Sai! Naʻa ku pehe loto pe, ʻe ʻaloʻofa mai ʻa e ʻEikí kiate au. Ko ʻeku kaka ʻeni ki ʻilo, ʻoku ou talaatu; Te u fai ha vete hia fakalukufua ʻo e ngaahi maama loi kotoa pe ʻoku ʻi ai taki halaʻi hoku ʻatamaí; Te u tukuange ia, pea ʻai ke ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻui. Naʻa ku ʻalu ke kumi ʻa e confessor ʻa ia naʻe fuʻu fefeka mo fuʻu faingataʻa, pea naʻa ne maʻu au ko ia tafuluʻi ʻi heʻene talaange ʻa e ngaahi meʻa Ngaahi fakamatala. Naʻa ku talaange ʻoku ou fie fai ha vete hia fakalukufua, Koeʻuhi he naʻa ku fakakaukau naʻe kakaaʻi au. Naʻá ne loto ki ai. loto fiemalie. Naʻa ku tukuakiʻi au, ʻo fakatatau ki heʻeku tui, ki he ngaahi meʻa loi kotoa pe ngaahi maama, ʻo e ngaahi meʻa makehe kotoa pe, pea mo e ngaahi meʻa kotoa ko ia Naʻa ku pehe ko ha fehalaaki ia ʻiate au pe, pea u fakapapauʻi lelei ke Ke fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi meʻa makehe kotoa pe.
ʻOtua fetuʻutaki mo ha ngaahi maama lahi ange kiate ia.
Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kiate au hili ko ha vete hia fakalukufua; ka ko e ha ʻe lava ke fai ʻe he kakai ʻi he taimi ʻoku fakanofo mo puleʻi ai ia ʻe he Tupuʻanga! Hili Naʻe fai ʻe heʻeku vete hia, naʻe hange naʻe fiefia ʻa e ʻOtua ʻiate au ʻomi ha ngaahi ongo fakafiefia ange ʻo ʻene ʻi ai, pea ke ʻai ke u sio lelei ange ki he ngaahi meʻa kotoa naʻa ne fie maʻu ʻi ai.
Naʻe ʻafioʻi ʻe hotau Fakamoʻui Fakalangi tuli lelei mei heʻeku manatu ʻa e ngaahi tukupa kotoa pe ʻoku Naʻa ku toʻo ʻi hoku coufession, pea mo e ngaahi fakakaukau kotoa pe ʻoku Naʻe kākaaʻi au ʻe he ngaahi founga makehe ko ʻení. ʻI he taimi naʻe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻui fakalangí ni, tuʻunga ʻi Heʻene ʻofa ongongofuá, ke ui au Naʻe ongo moʻoni kiate au ʻene tama, pea naʻa ku foaki kotoa au kakato kiate ia ke ngaue mo faingataʻaʻia
ko e ha pe ha meʻa ʻoku ne fie maʻu. Naʻe ueʻi malohi au ʻe he fakakaukau ko ʻeni ʻi he ʻOtua, pea naʻa ku maʻu ʻo hange ko e meʻa kotoa pe ki he ʻOtua, pea naʻe foaki ʻe he ʻOtua ʻa e meʻa kotoa pe ki au.
Hili taʻu ʻe hongofulu ma ua ʻo e faingataʻaʻia, ʻoku liliu ʻa e meʻa kotoa pe fekauʻaki mo e fefine. Naʻa ne toe tohi.
Lolotonga e taʻu ʻe hongofulu ma ua naʻe Naʻe hoko ia ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e ongo confessors ko ʻeni, ko e taha Naʻá ku mamahiʻia mo faingataʻaʻia maʻu pē ʻi he angavaivai mo e faingataʻaʻia ʻe tahá. tau, ʻikai ha taha ke ne tala ʻeku ngaahi mamahi, pea ʻikai lotolahi ke fakaha kinautolu: pe ki heʻeku confessors pe ke ʻeku superiors. Ka naʻe fakafokifa pe kuo liliu ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo au. ʻUluakí, naʻá ku ʻi hoku nimá mei ha tokotaha maʻolunga ange naʻa ku maʻu ha loto falala lahi. Mei heʻetau Naʻe liʻaki kimaua ʻe ha toko ua, pea puke ʻa e toko taha ʻo mate. Naʻa ne haʻu ko e talekita ʻo homau kolo ko ha faifekau naʻe maʻu ha saienisi lahi, tokateline mo e taukei: ko ʻeku Naʻe ʻai ʻe he maʻolunga ange ke u ʻoange kiate ia ʻeku loto falala pea ke ʻai ke u ʻiloʻi ia. Naʻe ʻikai haʻaku palopalema ke fai ia, koeʻuhi he naʻe ngaohi au ʻe he ʻOtua
(31-35)
ongoʻi naʻe hono finangalo, pea naʻe hoko ia, ke lea, ʻa e meʻa ko ia Naʻe fakatatali ʻe he ʻOtuá maʻaku. Naʻe ʻikai ke u fakatoloi, hili ʻI heʻene aʻu mai, ke ʻai ke u ʻiloʻi ia. Ko e lahi ange ʻeku Naʻa ku lea kiate ia, ko e lahi ange ia ʻeku ongoʻi fiemalie ʻi he fakaava hoku loto kiate ia, pea ke fakaha kiate ia ʻa e meʻa kotoa pe ʻaki ʻa e Loto falala lahi. Naʻá ne ʻuluaki fie maʻu ke u vete hia. Fakalukufua. Naʻa ku fakafofongaʻi kiate ia naʻe ʻikai ke u ongoʻi ʻikai fie maʻu ia. Naʻa ne tali mai ʻoku ne fie maʻu kiate ia, kae lava ke ne ʻiloʻi lelei ange au. Ko ʻEku Naʻe fai ʻe he vetehia, naʻa ne tuʻutuʻuni ke u fai ange ha fakamatala ki hoku konisenisi, Koeʻuhi he naʻa ne fie maʻu ke tohi ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ku talaange kiate ia, pea naʻa ne Naʻe toe pehe naʻe ʻikai haʻaku toe tokanga ka ke talangofua. ʻAa! I ʻiloʻi ko e houa ia naʻe ʻi ai ʻa e ʻEiki, fakatatali ke fai ʻene ngaue (1), naʻe fakaha ʻe he ʻOtua ia tauʻataina ange ʻi he meʻa naʻa ne fai ʻi he kuohili, ʻe ʻai ke ulo lahi ange ʻa e māmá ʻi hoku lotó, maʻa, masila mo kehekehe ange ʻi he ngaahi naunau naʻa ne fie maʻu ke u tohi.
(1) ʻoku meimei ke ko e talanoa ʻo Misa Genêt, ko e ʻetita ʻo e ʻuluaki toko tolu Voliume. ʻE fakafiefia ki he tokotaha laukongá ke fanongo ki he Fefiné tala pe ia ʻe ia.
Naʻa ku ʻalu ʻi he meimei kotoa pe ngaahi ʻaho ke maʻu ai ʻeku confessor ke laka ki muʻa ʻetau ngaue; ʻOku ʻikai ko hono toho pe ʻo e fanga kiʻi fakamatala mei he meʻa naʻa ku talaange; hili ʻa e Ko e ha pe ha ʻaho pe poʻuli, naʻa ne tohi mo tohi ʻa e ngaahi kaveinga naʻa ku fakamatalaʻi ange kiate ia. Naʻa mau ʻalu ʻI he fakalakalaka lahi, neongo ʻa e matangi mo e ʻuliʻuli ʻoku tuʻu hake ʻo fakafepakiʻi kitautolu, pea ko ia naʻe fokotuʻu hake ʻe he tevolo ʻe ʻa e founga ʻa ha ongo fafine ʻe toko ua pe tolu, ʻa ia naʻa na foaki kinaua Tokoni ke sivisiviʻi au pea muimui ʻiate au ʻi he feituʻu kotoa pe. Ko e taha ʻo kinautolu ʻoku tautautefito mei mole ʻene fakakaukau mei he meheka mo e fieʻilo ke ʻiloʻi e meʻa te u fai pe lea ʻaki ki he tokotaha vete hia. ʻIkai ngata ai, ʻoku spied kiate au ʻi heʻeku ʻalu ki he fale ʻo e maʻolunga ange. Ko e ngaahi meʻa ni kotoa Ko ʻene loto mamahi fakalilifu, ʻa ia naʻa ne ʻomi ia ki foaki mai kiate au ʻa e loto, ʻo ʻikai ʻi he tautautefito, ka ʻoku kei ʻi he kakai pe. Naʻa ne tolo ʻa e meʻa kotoa pe kiate au. ʻa ia naʻe fokotuʻu ange ʻe he tēvoló kiate ia ʻi he laumālié; ka Tatau ai pē! Naʻa ku ʻalu maʻu pe ʻi heʻeku talangofua, pea poupouʻi ʻe heʻeku confessor mo hoku maʻolunga. ʻI heʻeku ʻalu kumi ʻeku confessor ʻi he efiafi, naʻe tataki au ʻe hoku maʻolunga pea nofo ʻi he matapa ʻo e confessional, telia naʻa nau haʻu fanongo mai kiate au; Kapau naʻe taʻofi ia ʻe ha faʻahinga pisinisi mei hono fai ia, naʻa ne fokotuʻu ʻi hono tuʻunga ha taupoʻou falalaʻanga naʻe ʻi he lilo.
Ko e ʻOku fakamalohiʻi ʻa e Confessor ke hola. ʻOku uesia ʻa e ngaue; ka naʻe ʻoatu ia ʻi he ngaahi tohi naʻe tala ʻe he fefine kia ko ha taupoʻou falalaʻanga.
Siʻi hifo he fitu ki he naʻe mei ʻosi ʻemau ngāué ʻi ha māhina ʻe valu; ka ko hono moʻoni! Naʻe pau ke hanga ʻe he moveuveu ʻo e puleʻanga ʻo ʻai ke tau confessor ke hola. Naʻa ne nofo ʻi ha taimi ʻi Falanise, pea naʻa ne tuʻutuʻuni mai ke maʻu ha taupoʻou falalaʻanga tohi ʻe ha taupoʻou falalaʻanga, pea ʻi he ʻa e lakanga ʻo hoku tuʻunga maʻolunga; ʻa ia naʻa mau fai. ʻI he taimi ʻoku tau Naʻa ma tohi ha kiʻi paʻanga siʻisiʻi, pea ma tohi ia kiate ia Ne mau fakalaka atu ki he feituʻu naʻá ne maʻu vāhenga mālōlō aí.
Ko e puleʻanga naʻa ne tuli ia ki tuʻa mei Falanise naʻa ne ʻalu ki ʻIngilani, ʻo mau ngaohi ai ia ke aʻusia ʻetau ngaahi tohi, kapau te tau maʻu ʻa e ʻuhinga; ka naʻe vave ʻa e hoko mai ʻa e ʻikai lava ke fai ha meʻa. paasi, pea naʻe talamai ke ʻoua naʻa mau toe ʻave ha meʻa. Maʻu Naʻe pehe mai leva ʻe heʻemau faʻee kiate au ha kiʻi kofukofu siʻisiʻi: ʻE Sisita, he ʻikai ke u tokangaʻi e kofukofu ko ʻeni, ʻoku ou fuʻu lahi manavasiʻi ki he fakatotolo mo e keli ʻa e puleʻanga, tutu ia, pe Tauhi ia, fai ia ʻi hoʻo kataki. Naʻá ku tauhi ia.
Ko e meʻa ʻeni ʻe taha tautautefito, ʻa ia naʻe fakahaaʻi ai naʻe maluʻi ʻe he ʻOtua ʻa e tohi. Hili ha ʻaho ʻe hongofulu mā nima pe uike ʻe tolu mei ai, ʻi ha Tokonaki pongipongi naʻa ku ʻi ai kimuʻa ʻi he sakalameniti, naʻe fakaha mai ʻe hotau ʻEiki naʻe pehe ʻi ha leʻo malohi: ʻalu ʻo toʻo hoʻo kofukofu, pea ʻave ia ki he malaʻe. ʻOku ou mavahe he taimi ni, ʻoku ou toʻo ʻa e
ngaahi tohi, ʻoku ou mavahe ki hoku maʻolunga, ʻo pehe ange ki ai: ko ʻeku faʻee, ko e Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻa e faʻahinga meʻa peheé; Ko e kofukofu ia, kataki ʻave ia. ʻOku fakahoko ʻe hoku maʻolunga ʻi he feituʻu ko ia ʻa e meʻa ʻoku Naʻe folofola ʻa e ʻEikí. Naʻe fuʻu fiefia ʻaupito ʻa e kofukofu, pea ʻi heʻene fakaʻilongaʻi ki heʻemau confessor naʻe ʻi ai ha niʻihi ngaahi fakamatala te tau fiefia ke foki mai ʻi he taimi ʻoku ne maʻu ai kinautolu hiki, hili ha taimi mei he ngaahi laʻipepa ʻoku tau ʻoange kiate ia Naʻe aʻu mai ʻa e vakapuna naʻe kole ʻo ʻikai ke na fetaulaki ʻIkai ha faingataʻa ʻi he potufolofolá.
ʻI heʻeku mamata ki ai naʻe pehe Malo, naʻa ma pehe ange: ʻoku kei fie maʻu pe ke ta tohi ʻa ia naʻa mau fai. Hili ha ʻaho ʻe valu meiate kimautolu toe fakafoki mai ha kiʻi tohi ʻe taha; ka naʻa mau ʻilo ko e Naʻe fakamalohiʻi ʻa seafarers ke tolongi ʻi he he tahi ha ngaahi kofukofu tohi lahi, mo ha ngaahi pepa kehe ʻo e nunuʻa.
Meʻapango ko ʻetau Ko e taha ʻo kinautolu ʻa e notebook: naʻe tohi mai ʻa e confessor kiate kimautolu pea kuo ʻikai te ne maʻu ha meʻa. Fakatatau ki he fakakaukau ko ʻeni ʻoku tau ʻikai toe tohi.
§. III.
Ko ʻetau ʻOku ha ʻa e ʻEiki ki he fefine ʻi ha ngaahi founga kehekehe pea ʻi ha ngaahi founga kehekehe.
ʻOku ou lipooti heni ʻa e founga Naʻe ha mai hotau ʻEiki kiate au ʻi ha ngaahi founga kehekehe pea ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻo ʻikai ʻai ke hange ʻoku ʻikai ha meʻa ʻI tuʻa.
ʻOku ou toe foki mai ki ʻeku kei siʻi, ke ʻai e Siasi ke ʻiloʻi lelei ange ʻi he founga naʻe tataki ai au.
(36-40)
Mei he founga naʻe hā ai hotau ʻEikí ki he Fefiné.
ʻI he Taimi ʻOku Hoko Ai Hotau ʻEikí Naʻe ha mai kiate au ʻi hoku taʻu ua mo e konga, ʻa e apparition ko ʻeni naʻe hā ia ki he ngaahi ongoʻanga mei tuʻá pea pehē ki he laumālié. Naʻe ʻikai ke u mamata ki hotau ʻEiki: naʻe ʻikai ke u mamata ki ha ʻi he ngaahi ongoʻanga ʻi tuʻa ko e mamani ʻo e mama ʻa ia ʻatakaiʻi ʻa e faka-ʻOtua. ʻI he apparitions kotoa pe, naʻa mo mei heʻeku kei siʻi, ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku fai ʻe hotau ʻEiki talamai,
pe fai ʻi he angaʻofa, ʻi he taimi naʻa ne ʻave ai au ʻi he Laumalie mo ia pea ʻi ai, pea ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku Aʻu ki ha tuʻunga makehe, kuo teʻeki ai ke ʻIkai ha vahevahe, pe siʻisiʻi ʻaupito. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku ou moʻui aí Ko hotau ʻEikí, naʻe ʻikai mei he fofonga ʻo e sinó. ʻI heʻene talamai lea, naʻe ʻikai ko e telinga ʻo e sino ʻoku fanongo ki ai, ko hoku laumalie mo ʻeku mahino, Sai, ko hoku loto kotoa.
Naʻa ne Naʻá ne faʻa hā ʻ i he fōtunga ʻ o ha taulaʻeiki.
Te u toe lea ʻaki foki ʻa e ʻa ia kuo tuʻo lahi ʻene ha mai kiate au ʻa hotau ʻEiki. Fai ʻe faʻifaʻitakiʻanga, ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai au ʻe he tevolo ʻi heʻeku kei siʻi, ko ʻetau Naʻe tuʻo lahi e ha mai ʻa e ʻEiki kiate au ʻi he fakatata ʻo ha taulaʻeiki ʻufiʻufi ʻaki ha muka pea nonoʻo ʻaki ha uaea, naʻe kaihaʻasi ʻe he kolosi ʻi he fatafata, fakaʻosi ʻo hange ha taulaʻeiki te ne teuteu ki fakafiefiaʻi ʻa e feohi maʻoniʻoni. ʻI heʻeku Naʻa ku sio ki ai, naʻa ku li au ki ai. Naʻe ʻo e finesse mo e hinehina pehee, ʻoku nau mafola Naʻa ne ʻakilotoa ia ha mahino lahi.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au Ko e fuhu naʻa ku maʻu pea kuo pau ke u poupouʻi ʻa e Kau tevolo. Naʻa ne fakatokanga mai kiate au pea ne pehe mai, "Hiki hake Ko ho loto mo e ʻatamai kiate au, ʻoku ʻikai he ʻikai fai ha kovi. ʻAi ke u maʻu ha founga kiate au, ʻe hoku fanau, ʻoku ou Te u maluʻi mo poupouʻi koe ʻi he tau. »
Kuo laka hake he toko uofulu kuo u mamata ai taimi ʻi he fakatata ʻo ha taulaʻeiki, ʻo hange ko ia ne u toki lea ʻaki. Naʻe mahuʻinga ia. Naʻe fie maʻu ke ueʻi fakalaumalie au, ko e meʻa naʻe hoko Ko e moʻoni, ko e fakaʻapaʻapa lahi, fakaʻapaʻapa mo e fakaofo fakalāngilangiʻi e kau faifekau ʻa e ʻEikí; pea hange ko Naʻe ʻafioʻi ʻe hotau ʻEiki ʻe lahi ʻeku ngaahi ngaue ʻi he Ke fehangahangai mo kinautolu, naʻa ne fie maʻu ke maluʻi au mei ʻofa ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangata mo e fakaʻapaʻapa ʻa e tangata kotoa pe, ʻoku ʻikai ke u pehe ʻi he vete hia pe, kae tautautefito ʻi he ngaahi ʻinitaviu kuo pau ke u maʻu tahataha mo kinautolu. Naʻe fie maʻu ʻe he ʻOtua ke ʻoua naʻa ku teitei tui ha faʻahinga meʻa ʻi ai, ka ke fakasiʻia kinautolu ʻi he ʻOtua, pea ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e ʻOtua.
Naʻa ne Kuo ne faʻa ha kiate ia ʻi hono fotunga fakanatula, pea toe lahi ange, Naʻá ne talanoa ki ai ʻo ʻikai ke ne fakahā ia ki ai.
Kuo faʻa talamai ʻe hotau ʻEikí ha ʻi he malumalu ʻo ʻene fakatata fakanatula, pea ʻi heʻene ʻi hono moʻui fakamatelié mo ʻene kau ʻAposetoló. ʻOku ne faʻa maʻu au, lea, ʻo ʻikai ha mai kiate au pea ʻikai ke u screwing ha meʻa, naʻe ʻikai ʻai ke ongoʻi ʻe he fanongo mo e ongo ko ia ʻi hoku loto ʻa e founga ʻo ʻene ongoʻingofua, ʻo hange ko ia ʻoku ongoʻi ʻe ha taha, hange ko ʻeni, ko e ʻi ai ko ha kaungāmeʻa ʻoku ʻofa kakato mo angaʻofa, pea haʻu kiate koe ʻAʻahi ki ai he poʻulí. ʻOku ʻikai haʻo afi, ʻikai ha teʻelango, ʻikai ha kaungameʻa lahi ange. ʻOkú ke ʻiloʻi ho kaungāmeʻá ʻi he lea hono leʻó, ko e ha pe ha meʻa ʻoku ʻikai ke ke
ʻOua te ke sio ki ai. ʻI he taimi pe ko ia ʻOku ke ui ia ʻaki hono hingoa, pea ʻoku mafola ʻa e ʻofa ʻoku ke maʻu kiate ia ʻi ho loto pea fiefia, koeʻuhi he ʻoku ke ongoʻi ʻoku ʻi ai ho kaungameʻa, neongo ʻoku ʻikai ke ke sio kiate ia. Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kiate au fekauʻaki mo e Hotau ʻEiki, ʻi ha ngaahi apparitions ʻe niʻihi ʻoku tatau Hange tofu pe ko e sipinga ne u toki lea ʻaki.
Fōtungá ʻo ha kolosi ngingila, pea hoko mai ki hotau ʻEiki ʻi he Siteiti ʻa ia naʻe fakahā ai ia ki he kakaí ʻe Pailato.
Ka ko ha meʻa ʻeni kae tautautefito ange. ʻI hoku taʻu fitu ki he valu, naʻa ku faʻa nofo toko taha pe ke tauhi e fanga pulu ʻi he ngoueʻanga pea Heta. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻoku ou ʻi ha fuʻu ngoueʻanga lahi; ʻOku ou moʻui Fakafokifa pe kuo haʻu mei he ʻataa ha fuʻu kolosi lahi ʻo hange ko ko e feituʻu ia naʻe tutuki ai hotau ʻEiki. Naʻe hange kiate au ko e koula kotoa pe, ʻo ha koula ʻoku maʻa mo ngingila, pea naʻe naʻe mafao mai ʻa e ʻuhila ʻo hange ngaahi fetuʻu. Naʻe kamata ke mavahe ʻa e kolosi ko ʻeni mei he tuʻu maʻu pea ʻalu hifo ki he mamani ʻo hange ko hono ʻave ʻe ko ha ʻāngelo. Naʻá ne tukutukuhifo ia ki he tuliki ʻo e loto malaʻe naʻá ku ʻi aí. Naʻa ku lele, ʻo fakamafao atu hoku ongo nima, ʻo hange pe naʻa ku fie maʻu ke maʻu ia, pea tangi leʻo lahi mo ʻa hoku ivi kotoa: ʻOiaue ʻa e kolosi fakaʻofoʻofa! Ko e meʻa naʻa ku toe lea ʻaki tuʻo lahi, kae ʻoua kuo u ʻi he feituʻu naʻa ku kuó ne mamata ki hono fakahā mai ʻe he ʻāngeló; ka ʻi heʻeku ʻi ai feituʻu, naʻe ʻikai ke kei hoko ia ko ha kolosi: naʻa ku sio ki ha ta valivali ʻo e maʻongoʻonga ʻo ha tangata, ʻa ia naʻe ʻi ai hotau ʻEiki ʻa e tuʻunga naʻe foaki ai ia ʻe Pailato ki he kakai, ʻi he ʻo pehe: Ecce homo, ko e tangata ʻeni. Naʻe pukepuke ʻe he ʻangelo ʻa e ta valivali ʻoku tuʻu, ʻo fehangahangai mo au. Naʻa ku kei hoko pe ko ha ha taha ʻoku ʻahiʻahiʻi, fakahalaiaʻi, pea kuo ne meimei mole ʻene moʻui, ʻi heʻene mamata ki he sino fakaʻofoʻofa ʻo hoku Fakamoʻui pe ngaahi kafo mo hono toto pipiponu: ko mamulumulu mo e ngaahi foʻi ngungu ʻuliʻuli lalahi; Ko hono chef fakaʻofoʻofa naʻe leaden mo e livid kotoa pe. Lōmekina ʻe he loto mamahí ʻi he Ko e fakaʻaliʻali ko ʻeni, naʻa ku ʻiloʻi ko e angahala ʻa ia naʻa ne holoki ia ki he tuʻunga ko ʻeni. Fakafokifā, pea naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe naʻe anga fēfē ʻa e pulia ʻa e fakatātaá, pea pehē ki he ʻāngeló; ʻOku ʻikai ke u ʻIkai ʻaupito moʻui ʻaki ha meʻa
: Naʻá ku mavahe, loto mamahi ʻaupito, ki he tafaʻaki ʻe tahá. mei he malaʻe naʻa ku mavahe mei ai ʻi heʻeku sio ki he kolosi.
Fōtungá ʻo hotau ʻEiki ʻi he uhouhonga ʻo e laumalie faivelenga.
ʻI heʻeku aʻu atu ki hoku ʻUluaki, ne fakafokifa ʻeku sio ki he fotunga ʻI muʻa ʻiate au, naʻe tui ʻe ha kau ʻāngelo ha ngaahi pulupulu hinehina
(41-45)
hange ko e Sinou, mo leta koula mo e uma straps ʻa ia naʻe ngaahi fika kuo tohi. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻa e kau ʻangelo ko ʻeni ʻi ha siakale, poupouʻi ha loto ʻo e maʻongoʻonga ʻo ha tangata, ʻa ia hange ha ava, ʻa ia naʻe tangutu ai hotau ʻEiki Hange ko e ʻi ha taloni, vaʻe ki he tokoni ʻo e loto. Naʻa ne Naʻe tui ha ngaahi pulupulu fakaʻeiʻeiki, ʻo maʻu hono kalauni fakaʻeiʻeiki ʻi he ʻulu mo e tokotoko fakatuʻi ʻi he nima toʻomataʻu. Ko ʻeku tokanga Naʻe fie maʻu ke fakakaukauʻi ʻaupito ʻetau ʻEiki ʻi he loto ko ʻeni. Ko ha nonga kapau Naʻe mafola ʻa e fakaʻofoʻofa mo fakafiefia ʻi hono mata, naʻa ne ueʻi ʻa e nonga mo e fakafiemalie lelei taha. Naʻa ne Naʻe mamahi hono mata pea ne fakalongolongo, ʻo hange ha Tuʻi ʻo e ngeiá; Naʻá ne ʻafio ʻi hono taloní Fakaʻeiʻeiki: Naʻe ʻave ia ʻe he kau ʻangelo ʻi he ikuna ʻaki ʻenau hivaʻi ha ngaahi himi ki Hono fakahikihiki mo Hono naunau. Naʻa ku fuʻu ʻohovale ʻaupito ke meʻangaue kotoa ko ʻeni. Naʻa ku fehuʻi ki he kau ʻangelo pe ko e ha hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni; Naʻa nau tali leʻolahi, "Ko hotau Tuʻi ʻoku nofo ʻi he loto ʻo e laumalie faivelenga moʻoni. Sio mo fakakaukau, ʻoku ne ʻi ai ko ha tuʻi ʻoku ne puleʻi pea ko hai ʻokú ne puleʻi ʻa e ngaahi mālohi kotoa ʻo e laumālié; ʻOku hangē pē ia ko e hono taloni; ʻOku Ne fekau ʻene kau ʻangelo ke nau haʻu ki he maluʻi ʻo e laumalie ko ʻeni. ʻOku ne maʻu ai ʻa e melino, ʻoku ne toʻo ʻene ngaahi fiefia lahi. Naʻe tuʻu ʻa e kau ʻangelo mo hotau ʻEiki ke u fanongo ki he ngaahi meʻa ni, pea ʻi heʻenau ʻOsi lea, naʻe pulia ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he kemo ʻo e mata.
Fōtungá ʻo hotau ʻEiki ʻi he fotunga ʻo ha Pontiff maʻolunga.
ʻOku ou kei ʻalu pe ki Ko e fotunga ʻe taha ko e fakaʻosi ia te u lipooti. I naʻe ʻikai ke mei ʻosi, kapau naʻe fie maʻu, ʻi he lolotonga ʻo ʻeku moʻui, ke tala Ko e konga pe hono hongofulu ʻo e apparitions kotoa pe ʻoku ou maʻu ʻa hotau ʻEiki.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne u nofo toko taha ai ʻI ha fale nofo totongi, ne u sio atu he taimi pe ko ia ki hoku ʻao, ʻi he vaeuaʻanga malie ʻo e fale nofoʻanga ko ʻeni, ko ha Pontiff maʻolunga ʻoku tangutu ʻi ha sea. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ia. Ko e talu pe mei heʻeku fakatokangaʻi ʻi he ngaahi ta valivali ʻa e pontifical vestments ʻo e Tamai maʻoniʻoni. Naʻa ku mamata ki hono fakakofuʻi ʻo e faka-ʻOtua ko ʻeni ʻi he Kofu taʻeʻiloa kiate au. Naʻa ku ʻohovale. Naʻe ʻikai kae ʻikai ko e vala ʻo ha taulaʻeiki faingofua; Naʻa ne maʻu ʻene Laska ʻi he ʻulu; naʻe fakaʻeiʻeiki, hinehina mo vermilion hono fofongá; Naʻe ulo hono fofonga ʻaki ha ʻofa molu ki he loloto ʻo e laumālié. ʻI hono fakakofuʻi ia ʻaki Ko hono vala papal, naʻa ku sio pe kiate ia taʻe lotolahi founga.
Ko e Pontiff maʻolunga ko ʻeni kamata ke sio fakamamaʻu mai kiate au, pea ne pehe mai kiate au ʻaki ha sio ʻo e angalelei: Haʻu kiate au, ʻe hoku fanau. Ki he meʻa ni foʻi lea ʻoku ou ʻalu; ka ʻi he taimi ni ko ha leʻo ongo mo Naʻe ongona ʻa e kovi ʻi ʻolunga ʻi hoku ʻulu.
Fakamaaʻi koe! fakavaivaiʻi koe! Naʻa ne kaila, pea ne kei kaikaila pe kae ʻoua kuo ne naʻa ku ʻi he vaʻe ʻo e Pontiff maʻolunga. Naʻe kamata ke u tūʻulutui ʻi hono vaʻé; Naʻa ku prostrated au, naʻa ku fakaʻapaʻapaʻi ia, pea u Tuʻu ki ʻolunga.
Ko e Pontiff maʻolunga ko ʻeni ʻi heʻene sio ki he tetetete mo e ilifia, naʻe kamata ke toʻo hoku nima pea tokanga mai kiate au ʻo hange ha Tamai lelei tokangaʻi ʻene tama. Ko e founga ne u fanongo ai ki he kaikaila ko ʻeni Loto fakatōkilalo maʻu pē! Naʻa ku toʻo hoku kiʻi nima mei he vahaʻa ʻo ke ne prostrate au ʻi hono vaʻe, ʻa ia naʻa ku ʻuma ki ai ʻofa fakaʻapaʻapa. ʻOku talamai ʻe he Pontiff maʻolunga ko ʻeni ke u tuʻu hake, pea kamata ke u tokanga lahi ange kiate au ʻi he heʻene amoamohi ʻa e kouʻahe ʻo hono ongo nima toputapu, pea ʻiate au
toʻo ʻe he kumukumu. ʻOku ʻi hoku laumalie ha ʻofa lahi pehe, ʻoku Naʻe mei faingataʻa ke u poupouʻi ia, kapau naʻe ʻikai ʻa e ʻOtuá maʻaku poupouʻi ia.
Naʻa ku ʻi he vaʻe ʻi ha taimi loloa ʻo e Pontiff maʻolunga, pea naʻa ku prostrated au ʻi ai tuʻo lahi, ʻo hange ko ia ne u lea ʻaki kimuʻa. Naʻe ʻi ai haʻaku holi lahi ke ʻiloʻi pe ko e fe ʻi he kakai ʻe toko tolu mei Naʻe ʻiate au ʻa e tolu Maʻoniʻoni: naʻa ku mahamahalo pe ʻoku ko e tamaí; ka ko e manavaheé mo e fakaʻapaʻapá taʻofi au mei he kole tauʻataina. Neongo ia, ko e maheni mo e ngaahi tokanga naʻe foaki mai ʻe he ʻOtua kiate au, naʻa ne ʻomi kiate au ko ha kiʻi tauʻataina. ʻOku ou lea ʻi ha leʻo ʻoku vaeua mo ilifia, hange ha taha ʻoku ʻikai dares lea: ko hai koe? Ko e Naʻe tali ange ʻe he Pontiff maʻolunga: ko e taha au ʻo ho ngaahi kaungameʻa. I Naʻe ʻikai ke fiemalie kakato, pea u toe hoko atu: ʻoku ke ʻa e taupoʻou monuʻia? Naʻe tali ange ʻe he Pontiff maʻolunga ʻaki ha fakaʻofoʻofa: ʻOku ʻikai ko e taupoʻou au, ko ʻeku tama, ʻoku ou ʻo ho ngaahi kaungāmeʻá, pea te ke ʻiloʻi ʻi ha ʻaho ko hai au. Fai ʻe pronouncing Naʻe pulia ʻa e ngaahi lea ko ʻeni: naʻe ʻikai ke u toe sio ki ha meʻa. Naʻe ʻikai ke u toe fai ia meʻa ke fanongo ki he herald naʻa ne kei tangi pe ʻo fakamaaʻi kimoutolu! I lea kiate au ki he leʻo ko ia ʻo ʻikai ʻilo pe ko hai naʻa ku lea ki ai, ʻo ne pehe kiate ia, Ko ia ia naʻe ʻiate au, pea ʻoku haʻu mei pulia? Naʻe toe tali mai ʻe he leʻó ni ʻi ha leʻo pē ʻe taha. malohi ange: ko hai ia? ko e poto ʻeni ʻo e Tamai Taʻengata. ʻA ia naʻe pehē, naʻe tuʻu ʻa e leʻó, pea naʻe ngata kotoa ia.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe hotau ʻEikí ʻai ke u ʻiloʻi hili e apparition ko ʻeni, ʻa ia Naʻa ne fakahaaʻi mai ia kiate au ʻi he fakatata ʻo ha Pontiff maʻolunga fakakofuʻi hono vestments papal. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he fotunga ko ʻeni ʻa ʻetau Tamai Maʻoniʻoni ʻoku fakafofongaʻi moʻoni ʻe he Tuʻi ko Poupi ko hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; Ko e herald ko ʻeni naʻa ne tangi taʻe tuku hoʻomou fakamaaʻi ʻa kimoutolu, fakaʻilongaʻi ʻa e manavahee mo e fakaʻapaʻapa, ʻa ia kuo pau ke ʻalu hake ki he
(46-50)
fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie ʻa ia ʻoku tau moʻua ai ki he talangofua, ʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki he taki ʻo e Siasi Maʻoniʻoni, pea ki he Siasi, ke J. C. aʻu ki ai. J. C. ʻoku ʻi he Siasí, pea ko e Siasí ʻi he ʻOtua. Kuo pau ke tau fakafanongo ki he folofola ʻa e Siasí ʻo hangē pē ko e folofola tonu pē ia ʻa e ʻOtuá.
ʻI he apparition ʻoku ou lea pe, naʻe faʻa fio ʻe hotau ʻEiki hono leʻo ʻaki ʻa ia ko e talaki, ʻo pehe kiate au, Fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu; Ko e ha e ngaahi fakaʻilonga ko e leʻo ʻo e Pontiff maʻolunga ko e ʻOtua ia, pea ko e ngaahi meʻa ni kotoa ko e taha ia. Ko hai ʻoku fakafepaki ki he Siasí, ʻoku fakafepaki ki he ʻOtuá; ʻoku talangataʻa ki he Siasí, talangataʻa ki he ki he ʻOtuá; ko hai ʻoku ʻikai ke ne fie ʻilo ki he Siasí, taʻeʻilo ki he ʻOtuá; pea fakamavaheʻi ia mei he Siasí, fakamavaheʻi fakaʻaufuli ia mei he ʻOtuá.
§. IV.
Ko e ʻOku toe ha foki ʻa e kau tevolo ki he tuofefine ʻo e ngaahi ngaahi ʻulungaanga. Faikehekehe ʻo e fotunga ʻo e tevolo pea mo e ngaahi meʻa ʻa hotau ʻEikí.
Te u kei fai pe ʻIloʻi heni ʻa e machinations ʻo e kau tevolo ki hoku kaveinga, ngaahi ʻahiʻahi, fokotuʻu, faʻahikehe mo e ʻa ia naʻa nau fakahohaʻasi ʻeku fakakaukau; ko e ha naʻe faʻa hoko, ʻa ia ko e taimi naʻa nau ʻohofi au ʻaki ʻene ha mai kiate au, pea ʻufiʻufi au ʻe ʻI he taimi tatau pe ko e Laumalie ʻo e ʻahu ʻuliʻuli, ka ko e taimi Naʻa nau fakatupu ʻa e mamahi lahi taha kiate au, ko e ʻaho ia ʻo hoku ngaue fakalotu, lolotonga e ngaahi ouau ʻoku fakahoko naʻe fai ki he tau, ʻa e meʻa fakamanavahe ko ʻeni ʻo ʻikai toe ʻilo lahi ange ʻi he ʻi heʻeku fai ia, muimui ʻiate au ʻi he feituʻu kotoa pe; Naʻa ne ʻi muʻa ʻi hoku ʻao fakamanavaheeʻi au pea ke fakamanavaheeʻi au. ʻI he malumalu ʻo e fakatata ʻo ha meʻa, naʻa ne tuʻu ʻi muʻa ʻiate au, ʻo contortions aʻu pe ki Taʻefeʻunga. Naʻa ne talamai: ko au te ke ngaohi hoʻo Fakaʻamu. Naʻá ne ʻomi kiate au ʻa e manavasiʻí, ngaahi faingataʻá mo e ilifiá ʻi he fakakaukau, ʻa ia naʻa ne ʻai ke u mamahi ʻaupito. Hange ko ia ʻi he hivaʻi ʻa e Suscipe, naʻa ne ʻalu fakataha mo au ʻi he kuaea; pea ʻi heʻeku foki mei he konga ki lalo ʻo e kuaeá ki he matapaá, naʻe hoko tuku ʻi he tafaʻaki ʻo hoku maʻolunga, ʻa ia naʻe
tangutu ʻi ha sea, ʻa e feituʻu naʻa ne tatali ai ke u maʻu ʻeku ngaahi fuakava. ʻI he taimi Naʻa ku ʻalu atu ki ai ʻi he fakaʻosinga ʻo e Suspice, naʻa ku pehe ange ki leʻolahi, ʻo fakatatau ki hono fakaʻaongaʻi: Tali au, ko hoku ʻOtua, ʻo fakatatau ki he hoʻo lea, pea ʻoua naʻa ke fakapuputuʻuʻi au ʻi heʻeku ʻamanaki, ko ʻeku fakaʻamu pea mo ʻeku ʻamanaki lelei. ʻI hono fai ʻo e lotu ko ʻeni, ko ʻeku taumuʻa, ʻi he ʻI he lotolotonga ʻo ʻeku fuhu, naʻa ku tolo au, ʻo hange ʻoku ou ʻi he sino mole, ʻi he toʻukupu ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua, ʻo ʻamanaki ʻo ʻene lelei taʻe fakangatangata ke ne tokoniʻi au ʻi he ngaahi founga ngaue ʻa ʻa e fakatapui foʻou te u fai kiate ia ʻi heʻeku ngaahi fuakava. Naʻe pulia ʻa e tevolo ʻi he momeniti ko ia. Naʻa ku tuʻulutui ʻo tuʻulutui ʻo hoku maʻolunga, ʻa ia ne u toʻo ai ʻeku ngaahi fuakava ʻi he loto falala mo e loto toʻa lahi.
Fōtungá ngaahi fili ʻi he taimi ʻo e vete hia.
Ko e efiafi kimuʻa ʻi ha fuʻu Keinanga, ʻi he confessional, ʻoku ou nofo ʻi ha kiʻi ʻolita siʻisiʻi hulohula mo e fiefia ʻe tolu pe fa ʻi hona vahaʻa. Naʻá ku ʻ iloʻi ʻ i he ʻ Otuá ko e kau tēmenioó naʻa haʻu ʻi he taumuʻa ke ʻai e kakai kovi ke nau fai Vetehia. Naʻe maʻu ʻe he tevolo takitaha hono lakanga: ko e niʻihi naʻe tasked mo e kamataʻanga ʻo e fepotalanoaʻaki ke taʻofi ke teuteu ki he vete hiá; Naʻe pau ke ngaahi fakakikihi ʻi he vahaʻa ʻo e kau fafine, ʻa ia ʻe fakalaka ʻi muʻa ʻi he niʻihi kehe. Naʻe ʻi ai ha niʻihi tokosiʻi naʻa nau ngaue ke ʻomi ki Ko e taʻe faʻa kataki ʻa e nuns ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi tokoua ʻoku nau naʻe fuʻu fuoloa ke vete. Ko e fiemālie lahi taha ʻ a e kau tēmenioó Ke sio ki nuns mavahe mei he confessional, ʻo pehe: ʻOku ʻikai ke u toe foki ki he vete hia. Ko e Naʻe ʻ i he māʻolunga ʻ o ʻ ene fiefiá ʻ a e tēvoló ʻ i he taimi ko iá.
ʻOku ou sio heni ki he faikehekehe Naʻa ku ongoʻi ʻi he vahaʻa ʻo e apparitions ʻa hotau ʻEiki mo kinautolu ʻo e tevolo. ʻOku faingofua ke u fehalaaki, ko e tevolo ʻiloʻi ʻa e founga ke kakaaʻi ai ʻa e ʻangelo ʻo e mama.
Illusions mo e ngaahi kākā ʻa e tēvoló. Ngaahi vīsone loí mo e ngaahi līʻoa loí.
ʻOku maʻu ʻe he tevolo ʻa hono malohi mo mateaki mo ʻene malohi mo mateaki; ʻOkú ne ʻafioʻi lelei e founga ke loi aí ecstasies mo ha ngaahi toʻonga pau ʻoku ʻasi ʻi tuʻa, pea ʻi he kakai ngaahi fakaʻilonga ʻo e mateaki moʻoní. Koeʻuhi ʻoku ou ʻi he mamani, kuo ʻai ʻe he ʻOtua ke u ʻiloʻi ha kakai tokolahi ʻoku nau Naʻe kakaaʻi ia ʻe he tevolo taʻe kau ai ʻa e Ke ʻiloʻi. Naʻe fakamālohiʻi au ʻe he ʻOtuá ke u fakatokanga mo fakatokanga kiate kinautolu. confessor, ʻa ia naʻa ku fai, ʻi ha ngaahi meʻa kehe, ʻi heʻene fekauʻaki mo e taha ʻo kinautolu, ʻa ia, naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi ko e plaything ia ʻo e tevolo, naʻe fuʻu pipiki malohi ki hono ngaahi fakaha fakamahamahalo, ki heʻene ngaahi fakakaukau, ki heʻene raptures mo e ecstasies, naʻa ne tatau mo e kau fafine fakaemamani ko ia, ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau fafanga ʻenau loto pe ʻa e ngaahi fiefia mo e maxims ʻo e mamani: ʻi he taimi ʻOku nau ʻi heʻenau falemaloloo ke teuteuʻi kinautolu ʻaki ʻenau
vala fakamamani, ʻoku nau tuʻu ʻi muʻa ʻi ha sioʻata ke fesiofaki pea anga ki he Kapau naʻa nau lava ʻo teuteuʻi kinautolu ʻaki ʻoku nau maʻu ʻa honau lotó kotoa, fakafuofuolahi ʻi he fiefia; ʻOku nau ʻasi lelei tuʻo teau ʻi muʻa ʻi he ʻaisi, pe ko ʻOku nau nofo ai ʻi ha taimi loloa pea fakakaukau kiate kita. ʻOku pehe ʻa e ngaahi meʻa moʻui masiva ko ʻeni ʻoku kākaaʻi mo kākaaʻi ʻa kinautolu; maʻa e tevolo he ʻikai ke tau lava ʻo kakaaʻi kitautolu taʻe kau ai ʻetau kau mai.
ʻI he taimi ʻoku ne maʻu ai ha loto loto fiemalie ke fafanga ʻi he ngaahi fiefia fakaesino mo Taʻefakalao
(51-55)
Ko e taimi ia naʻa ne fakahu ai ʻene primers, pea ʻoku hanga ʻe he loto ko ʻeni ʻo vekeveke ki he ngaahi fiefia ʻo ʻai ke fai ia ʻi vave, ʻa ia ʻoku faʻa hoko ki he tangata pe fefine; pea hange ko ʻetau faʻe ko ʻIvi, ʻoku fie ʻilo maʻu pe ke ʻiloʻi mo ke ako ha ngaahi meʻa foʻou, ko e ngaahi meʻamoʻui masiva ko ʻeni kona, hange ko e lea, mo ʻenau ngaahi liʻoa fakaʻofoʻofa, pea vakai maʻu pe ki honau loto ʻa ia ʻoku maʻu ai ʻe he tevolo hiki hake hono taloni. Ko e feituʻu ʻeni, ʻo fakatatau ki he ʻenau misi pea fakatatau ki heʻenau ngaahi holi, ʻoku ne fakaʻilongaʻi kotoa kinautolu faʻahinga ʻo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi visone loi ʻoku ne fakafonu kinautolu ʻa e ʻatamai mo e ʻatamai, ʻa ia ʻoku haʻu mei ai ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻeni ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa ʻoku nau fuʻu femoʻuekina ai. Ko ha kakapu ʻalu ki he ʻuto, pea ko e taimi pe ʻeni ʻoku ui ai Ko e tokotaha maʻoniʻoni ʻoku to ki ecstasy, ka ki ha ecstasy kovi pea ʻikai ʻikai ha fua: ʻOku ʻikai tatau ia mo e fakaʻofoʻofa Naʻe fakahaofi ia ʻe ʻEseta, ʻa ia, ʻi heʻene taʻe-malava fiefia, kakai; Ka, ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku mole mei he kakai kakaaʻi ko ʻeni honau laumalie pea tuku popula kinautolu ʻi he malumalu ʻo e mālohi ʻo e tēvoló; he ʻoku ʻikai ha faingataʻa ʻa e tēvoló ʻi he fakalotoʻi ʻa kinautolu ʻoku nau māʻoniʻoni: ʻoku nau tui mālohi ki ai, ʻOku nau fafangaʻi ʻa e ngaahi fiefia kotoa ko ia ʻoku vali ʻe he tevolo ʻi he ʻenau fakakaukau, ʻa ia ʻoku hoko ʻo hange ha fakatata ʻo e ngaahi meʻa ni kotoa makehe ʻa ia ʻoku nau fesiofaki ai, fetauhiʻaki mo kamata ke nau fiemalie lahi. Ko e ofi ange ko ia ʻetau aʻu ki he Fakamaau fakalūkufuá, ko e lahi ange ia e fakaake ʻe he tēvoló malohi mo mateaki loi mo e malohi mo mateaki loi.
Faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi hā ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi meʻa ʻa e tēvoló.
ʻOku ʻi ai e faikehekehe ko ʻení ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi ha ʻa e ʻOtua mo kinautolu ʻo e tevolo, ʻoku ʻOku ʻalu fakataha ʻa e ha mai ʻa e ʻOtua mo ha ongo ʻo ʻene ʻofa mo ʻene Fakaʻeiʻeiki, ʻa ia ʻoku ne ʻai koe ke ke maʻu ha ʻofa fakaʻofoʻofa ʻi he laumalie, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻilo lahi ʻi he fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtuá. Ko e ngeia maʻolunga ko ʻeni fakafonu e laumālié ʻaki e ʻofá mo e puputuʻú: ʻOku fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻEne maʻongoʻonga ki he Laumalie, ʻa ia naʻa ne ʻilo ki ai ʻi he ʻi he taimi tatau pe hono baseness mo e taʻeʻaonga. Fakaʻosi, kuo teʻeki ai maluʻi ke ʻoua naʻá ne tui ko ha taha māʻoniʻoni ia; ʻI he taimi ʻoku aʻu ai ʻa e tokotaha kotoa pe ki honau Naʻe talaange ʻe Confessor, he ʻikai ke ne tui ki ai. Ko e ʻuhinga ʻi he ko e ofi ange ko ia e haʻu ʻa e laumalie ki he ʻOtua, ko e lahi ange ia e uouangataha ʻa e ʻOtua mo ko ia; ʻOku toe lahi ange foki ʻene loto fakatokilalo ʻi he ʻilo kiate ia baseness mo e taʻeʻaonga fakalielia ʻo e kakai. Ko ia ai ʻOku ʻikai ngata pe ʻi he loto fakatokilalo, ka ʻoku hange ʻoku fakaʻauha ia ʻi he ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua, ʻi he taimi kotoa pe ʻoku ne fakakaukau ai ki he ʻOtua.
ʻI he fotunga ʻo e ʻOku fehangahangai ʻaupito ʻa e tevolo; he ʻoku ʻikai kātakiʻi ʻe he tēvoló ʻikai ʻaupito ko e ngaahi laumalie ʻoku ne kakaaʻi ke ʻofa ki he ʻOtua, ʻoku kiate ia taʻe-malava. ʻOkú ne ʻiloʻi pē ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke ne teitei ʻofa ʻiate ia, pea he ʻikai ke ne teitei ʻofa ʻiate ia. Kapau naʻe kakaaʻi ʻa e kakai ko ʻeni tui ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtua, ʻoku nau ʻi ha fehalaaki moʻoni. Mahalo te nau ongoʻi lelei, ʻi he moʻoni, ʻI he artifice ʻa e tevolo, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻa e loto vekeveke ʻo e ʻofa ʻiate kinautolu pe pea mo ʻenau lelei taha; fekauʻaki mo e Loto fakatokilalo, ʻoku nau mamaʻo mei ai: ʻi he ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku ʻi ai pe ʻa e feint, fakapuli mo e Duplicity ʻi heʻenau ngaahi lea, ʻi heʻenau ngaahi ngaue, pea mahulu hake ʻi he meʻa kotoa pe ʻi honau ʻulungāangá. ʻI he fakaʻilonga tatau pe te nau lava ʻo kakaaʻi, confessors; he ʻoku ʻave kinautolu ʻe heʻenau lelei ki he tuʻunga ʻo e fakamaaʻi kita ʻi he kakai, ka ʻi he malualoi mo e loto fakatokilalo, pea ʻikai ha fua, ʻo maʻu ʻa e meʻa mo e taumuʻa pe ke ha mai loto fakatokilalo ʻi he ʻao ʻo e tangata mo ʻenau confessors, ke tohoakiʻi ongoʻi mahuʻingaʻia mo e ongoongo, pea ke kupu hange ko e kau maʻoniʻoni. Ko ʻenau austerities mo e, ko ʻenau ʻOku faʻa lahi ange ʻa e mortifications ʻo e sino fakamamahi ange ʻi he niʻihi ʻo e kau muimui moʻoni ʻo J.C., pea Ko e ngaahi meʻa ni kotoa ko e ola pe ia ʻo e loto vilitaki mo e holi taʻemaau ke ha mai, ke fakafiemalieʻi ʻenau hikisia.
ʻUhinga ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakakaukau ʻa e tēvoló.
Ko ha tokotaha naʻe teke ʻe ʻoku ʻikai ke hao maʻu pe ʻa e Laumalie ʻo e ʻOtua mei he ngaahi ʻohofi ʻa Sētane; ka ʻi heʻeku fakakaukau, pea mei he aʻusia Naʻa ku ngaohi au, ko e ngaahi meʻatau angamaheni pe ʻeni ʻi ha laumalie, ʻa ia ʻoku kumi pe ki he naunau ʻo e ʻOtua mo ʻene ʻofa, ʻa ia ʻoku ne fie mate pe ki he mamani, ki he kakai kotoa pe pea kiate ia ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtua pea he ʻikai ke ne kataki pe hono ʻOtua, pea tauhi pe kiate ia, kuo pau ke ne fakafepakiʻi hono fili, ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne faʻa ʻilo e feituʻu ke ʻohofi ai ia, koeʻuhi he naʻa ne manavasiʻi kiate ia pea ʻoku ne tetetete
Ke ikunaʻi: ko ʻeni Laumalie ʻoku ʻi he ngaahi holi ko ʻeni pea ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ngaahi ʻulungaanga lelei, ʻi he taimi ʻoku ʻunuʻunu ofi mai ai ʻa e ʻOtua kiate ia, pea folofola kiate ia, ʻiloʻi moʻoni ia; koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ko e ha, ʻoku tau ʻikai lava ke mahino, pea ʻikai lava ke fakamatalaʻi, ko hai ʻoku haʻu mei he meʻa ni leʻo fakalangi, mahuhu ʻi he loto, pea tetetete ʻa e laumalie ʻo e fiefia melie. Naʻa ne tangi leva. ʻiate ia pē pea ʻikai ha longoaʻa: ʻOiauē, ko e ʻOtua ʻeni ʻo hoku lotó, ʻa e taumuʻa ʻe taha ʻo ʻeku ngaahi holi kotoa, mo e meʻa ʻoku ʻi hoku loto Hange ko e! Ko ia ai, kapau ʻ oku kole ange ʻ e he ʻ Otuá kiate ia ha meʻa, ʻ okú ne fanongo kiate ia. ʻi he fakaʻapaʻapa maʻoniʻoni ʻoku tuifio mo e ilifia mo e ʻo e fakaʻauha. ʻOku ne foaki ia kiate ia, ke ngaue, ʻa e mamahi, ke moʻui pe mate; Ko ʻene kole maʻongoʻonga taha ko e feilaulauʻi kita ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí, ʻo fakatatau ki he fie maʻú ʻo ʻene ʻofa mo e naunau haohaoa taha.
ʻI he taimi ʻoku ʻohofi au pea u fie maʻu ke u fanongo ko ia ʻa e ʻEiki, naʻe ʻikai lava ʻe hoku laumalie masiva ʻo ʻiloʻi ia; ʻi he ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku
(56-60)
tetetete ʻi he manavahee ʻa e manavasiʻi naʻa hala. Naʻe faingataʻaʻia mo ʻohofi ʻo e ngaahi meʻa lahi naʻe ʻikai mahino kiate ia. ʻI he taimi ko ia, ʻi ha Falala longomoʻui ki he ʻOtua naʻa ku tuʻu hake kiate ia mei he meʻa kotoa pe ʻa e ʻofa ʻa hoku loto mo ʻeku ʻofa. Haʻu, ʻe hoku ʻEiki pea hoku ʻOtua, naʻa ku pehe ange kiate ia, fakavavevave ke tokoniʻi au, pea Fakavavevave ke haʻu ʻo fakahaofi au.
Naʻa ku foʻi ko ia ko e kaati ʻo Sētané, ʻa ia naʻe pulia ʻo hangē ko e ʻohu afí. Ko e meʻa ia kuo tuʻo lahi ʻeku aʻusia.
ʻOku ou fie tanaki atu mo ha toe pe ngaahi fakakaukau ʻaonga ʻaupito ʻe tolu ke tauʻi ʻaki ʻa e fili. ʻOku ʻikai ko e fakapipiki kita ki he ngaahi fakafiemalie, neongo ʻoku tui ha taha fakaeangamaʻa kiate kinautolu ʻo e ʻOtua; ʻikai ke pikitai, ʻo ʻikai ki he fakafiemalie pe makehe, ka naʻa mo e angamaheni. Kapau ʻoku fie maʻu ʻe ha laumālie ke fakahōifua ki he ʻOtuá pē, kuo pau ke toʻo ia meimei ko e meʻa kotoa pe ʻoku ʻikai ko e ʻOtua, ʻo e fakalaumālie mo fakatuʻasino, pea naʻa mo e kakai lelei hangē ko e kakai koví, ʻo sio ki he ʻOtuá ʻi he meʻa moʻui kotoa pē pea ʻi he ʻofa faka-Kalaisi ʻa J-C, pea mamata ki he kakai kotoa pe ʻi he ʻOtua. ʻOku kau ʻiate kinautolu te nau lau ʻení, ʻa e niʻihi te nau tui ki he meʻá ni. taʻe-malava; Ka ʻoku ou tali atu te tau lava ʻo fai ha meʻa pe ʻaki ʻa e Tokoni ʻo e ʻaloʻofá. ʻOku ʻikai ke tau fie maʻu ha ʻaloʻofa ki he meʻá ni makehe, ko e ngaahi moʻoni pe ʻo e tui Feʻunga pē; pea te ke lava ʻo fai ʻeni ʻi he lilo ʻo ho lotó, ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtua mo koe taʻe kau ai e tokoni ʻa
Hala ha taha. ʻI he taimi naʻa ne ʻe aʻu pe ki ho kainga ofi, te ke lava ʻave ki he ʻOtua ʻa e anga fakakaumeʻa ʻoku ke maʻu maʻanautolu, mo e ʻofa ʻOtua ʻiate kinautolu. ʻOiaue ʻa e toʻonga fiefia maʻanautolu ʻoku ʻe kītaki ki he ngataʻangá! Te tau lava ʻo pehe kuo nau maʻu ʻa palataisi ʻi he mamani, pe ko e naʻe kamata ke nau ʻofa ki he ʻOtua ʻi he mamani, ko ia ʻi he kaungaʻapi, ʻo hange ko ia te nau fai ʻo taʻengata ʻi he Hevani ʻi he fiefia ʻa e kau monuʻia.
§. V.
Fuhu ʻo e fefine ʻoku ne fakafepakiʻi e ngaahi holi fakanatula mo e ngaahi fakahehema ʻo e loto, hili ha taimi nounou mei heʻene ngaue fakalotu.
Naʻa ku taʻu uofulu ma fa ki ʻI he taʻu ʻe uofulu ma nima ʻi heʻeku maʻu ʻa e faingamalie lelei ke fai ʻeku ngaahi fuakava ʻo e tui fakalotu. Kuo foaki mai ʻe he ʻOtua kiate au ʻa e moʻui lelei haohaoa pea malohi lahi ʻo e ʻulungaanga, ʻa ia naʻe nuns hoihoifua, ʻi he ʻamanaki lelei te u lava ʻo foki Tokoni ki he kolo. Naʻe maʻu au ʻe he ʻEikí ʻi he meʻá ni fai ha ngaue lelei mo ha loto lelei ʻo e fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ʻo hoku tuʻunga, pea fai, koeʻuhi ko e ʻOtua pea mo e houngaʻia ʻi he kolo, ʻa e lelei kotoa pe ngaahi ngaue mo e tokoni te u lava tui fakalotu, kae tautautefito ki he kau faingataʻaʻia, pea ke ʻa kinautolu naʻa nau fie maʻu ha tokoni lahi angé; ʻa ia naʻa ne fakatupu au ʻaki lahi ha feohi fakakaumeʻa ʻoku fuʻu fakanatula, ʻa ia naʻe fehangahangai mo e ʻofa faka-Kalaisi angamaheni ʻoku tau moʻua ai Mutuale.
Fakakaungāmeʻá fuʻu fakanatula ʻa e nuns ki he tuofefine; ʻoku ʻoku ne faingataʻaʻia ʻi he meʻa ni.
Ko e ngaahi laumālie ko ʻeni ne ohi haké meheka, pea fakatupu ha ngaahi mamahi lahi ʻi hoku loto, ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi. Naʻá ku mamata lelei ki he ʻOtuá pea ko e ngaahi fuʻu hulu kotoa ko ʻení naʻe tupu ia mei he tēvoló; pea ko e meʻa ʻoku ou tokanga ki aí mamata, ʻo hange ko ia ne u ʻilo mei he meʻa ne u aʻusia ko e fili ko ʻeni ʻo meimei hokohoko atu maʻu pe, pea kuo ne fai ʻa e meʻa kotoa pe naʻe malava, ʻI he tafaʻaki ʻo e fanga manu mo au fakatouʻosi, he ʻI heʻeku taʻofi au mei heʻeku tui fakalotu, naʻa ku fakatokangaʻi lelei ʻoku ou ʻalu kei femoʻuekina pe ʻi he tau. Naʻa ku toʻo ʻeku ʻo fakatatau ki he meʻa ne u mamata ki ai ʻi he finangalo ʻo e ʻOtua.
Naʻa ku ʻalu kumi hoku maʻolunga, pea lotu kiate ia, ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ha niʻihi tokosiʻi te ne kole ha ngofua ke ne ʻomi ha niʻihi meʻa, ke fakafisingaʻi kinautolu, pea talaange kiate kinautolu naʻe ʻikai ke u fie maʻu ia, pea te u hoko ko e
fakamaaʻi e konisēnisí koeʻuhi ko ʻeku fuakava ʻo e masiva. Ko e nuns, Neongo ʻeni, naʻa ne ʻomi au ki heʻemau pilisone ʻo e ngaahi meʻa kotoa ko ia naʻa nau maʻu, ke fakafiemalieʻi au. ʻI heʻeku maʻu ia, naʻa ku portais ki he maʻolunga. ʻI heʻenau Naʻa nau ʻilo, naʻa nau ʻita kiate au, pea naʻa ku fiemalie ʻaupito, koeʻuhi he naʻe fakafiefia ki he niʻihi kehe, ʻa ia naʻe fehangahangai ia mo au. ʻIkai ngata ai, ko e meʻa kotoa pe te u lava ʻo fai taʻe pea naʻe houhau ʻa e ʻOtua, naʻa ku fai ia ke fakamolu ʻenau ongo. Taimi ʻe niʻihi, ʻi heʻenau ʻiloʻi toko taha au, naʻa nau Naʻá ku lī ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fokotuʻu mai ʻe he tēvoló kiate aú. Naʻa ku maʻu ha manavaʻofa lahi ke mamata ki heʻenau faingataʻaʻia lahi ʻi he tupuʻanga ʻo au. ʻI he taimi naʻe toko ua ai puke ʻi he infirmary, ko e taha ʻo kinautolu naʻe ʻofa ʻiate au, pea ko e taha Naʻe fehangahangai ia mo au, naʻa ku fai ha fetaʻaki kiate au koeʻuhi ko ʻOtua. Naʻa ku ʻasi lelei ki he ngaahi meʻa ni, pea naʻa mo Naʻa ku tokanga lahi ange ke tokoniʻi lelei ia, ʻo aʻu pe ki he laulanu ʻa e ʻi muʻa; ʻa ia naʻa ne fakatupu ha Mokomoko ʻo mo e taʻefiemalie ki ai mo kinautolu ʻoku hange ko hoku ngaahi kaungameʻa, pea ko e ha ʻai ke fiefia ʻaupito e niʻihi kehe. ʻI hoku loto ʻoku ou tataki au ʻo fakatatau ki he meʻa ne u mamata ki ai ʻi he ʻOtua ko e lahi taha Haohaoa ʻi he fekauʻaki mo e ongo faʻahi fakafepaki ko ʻeni.
ʻI he taimi naʻa ku fai ai ha ngaue tokoni ki ʻa kinautolu naʻe fehangahangai mo au, naʻa ku tui kuo maʻu ʻe he ʻOtua ki he lelei, pea ko ʻeku taumuʻa pe ki hono naunau. Ki he niʻihi kehe, ʻi he taimi naʻa ku fakafoki ai kinautolu
(61-65)
ngaue tokoni, naʻa ku aʻusia ha repugnance pau naʻe ʻikai ke u ʻai ke hange ʻoku nau ʻi ai, Naʻa ku manavasiʻi naʻa ʻi he konga lahi ʻo e ngaahi ouau naʻa ku fai kiate kinautolu ʻeku naʻe ʻikai mole ʻa e taimi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e ʻuhinga ia ne u tauhi ai fakafoʻou ʻeku ngaahi taumuʻa lelei ke fai pe ia ʻi he ʻofa haohaoa ʻo e ʻOtua.
Lolotonga e Ko ʻene novitiate, ʻoku ngaohi fefeka ia ʻe he spendthrift.
ʻI he taimi naʻa ku Postulant mo e kamakamata, naʻa ku ʻi he fofonga maʻu pe ʻo ha taupoʻou naʻe spendthrift. Naʻa ku sio ki ai ko ha kaungāmeʻa moʻoni ʻo fakatatau ki he laumālie ʻo e ʻOtuá. Naʻa ne toʻo kotoa ʻeku ngaahi fehalaki, pea ngaue ke fakatonutonu au ʻi he angavaivai mo e ʻofa faka-Kalaisi. Naʻa ne akoʻi mai ʻa e meʻa Naʻe pau ke u fai ia koeʻuhí ko ia; ka ʻi he taimi naʻa ne ʻi he kakai ai, pea tautautefito ʻi muʻa ʻi ha nuns ʻe niʻihi naʻe kiate au, naʻa ne fakakikihiʻi au
ʻo e mahuʻinga, pea tukulolo ʻa e ngaahi fehalaaki kotoa ne u fai ʻi peito; Naʻa ne pehe ko ha manu au, pea naʻe ʻikai ke u ako ke feimeʻatokoni lelei: ʻi ha foʻi lea, naʻe hange naʻa ne ngaue ʻI he tafaʻaki kotoa pe.
Naʻa ne ongoʻi ʻe he taupoʻou ko ʻeni ha ʻofa ʻoku fuʻu fakanatula ʻa ia ʻoku ne fakavaveʻi ke toe lomiʻi.
Naʻe hoko ia kiate ia pea naʻá ku ongoʻi ʻa e ongo lahi tahá, koeʻuhí he naʻá ku mamata ʻi he ʻOtuá Ko ʻene ngaahi fakakaukau mo ʻene founga ngaue kotoa pe kiate au, naʻe ʻikai ki heʻeku lelei pe ʻaʻaku. Hili ʻeku ngaue, naʻa ne taʻofi au kee ʻi he kakai; ka ko e tevolo, ʻa ia naʻa ne tokangaʻi maʻu pe ʻeku maumau, ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻa ku accosted ia, pea u foki kiate ia. Tokoni ʻi ha founga affable mo houngaʻia. Ko e moʻoni, naʻa ku ongoʻi ʻi hoku loto ha ʻ a e hehema pau kiate ia, ʻ a ia naʻe ʻ ikai te u ongoʻi ki he niʻihi kehé. ʻI he taimi naʻa ku nofo toko taha ai mo ia, naʻa ku tuku ke u ʻalu ki ha fanga kiʻi meʻa angamaheni, ʻo hange ko ia naʻa ne nima. Naʻe toʻo fakaʻangataha kinautolu ʻe he faʻē lelei ko ʻení, pea ne ʻomi kiate au ha remonstrance ʻofa faka-Kalaisi, ʻo talamai naʻe ʻikai ke ne Naʻe ʻikai ke ne loto fiemalie ʻi he nuns ke toʻo e nima ʻo e niʻihi kehe ʻaki maheni pe anga fakakaumeʻa fakanatula; naʻa ku tui fakalotu, pea ʻoku totonu ke u ʻofa pe ki he ʻOtua pea u fakapipiki pe au ki toko taha pe. Naʻe hanga ʻe he meʻa kotoa pe naʻa ne talamai ʻo ʻai ke u Naʻa ne fakaʻapaʻapaʻi mo anga fakakaumeʻa, ʻi heʻene sio ʻoku maʻu ia ʻe he ʻOtua maʻaku foaki ke fakafepakiʻi ʻeku ngaahi fehalaaki.
ʻIkai ngata ai, ʻi he anga fakakaumeʻa ʻa ia ne u ongoʻi kiate ia, Naʻe kau atu ʻa e tēvoló ki ha ʻahiʻahi mālohi ʻo ha feohi fakakaumeʻa naʻe ʻikai puleʻi. ʻI he meʻa kotoa pē ne u fai maʻaná, ne u ongoʻi ha ʻofa pau. kiate ia naʻe ikuna maʻu pe: naʻe fuʻu lahi ia kimuʻa, pea naʻa ku Naʻá ku ongoʻi meheka. ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻeni Naʻa ku manavasiʻi: ʻi heʻeku foki kiate au, naʻa ku pehe ange ki he ʻEiki: ʻAloʻofa mai kiate au; Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou malava. Naʻa ku fakapapau ke u ʻalu ʻo vete hia, pea ke tukuakiʻi au ki he meʻa kotoa pe naʻa ku halaia ai, pea Tautautefito ki he meʻa ni. Naʻa ku toʻo ʻa e tukupa ke lea tautautefito ki he taupoʻou ʻoku ko e taumuʻa ia ʻo ʻeku setesi. ʻOku ou pehē ange ki ai: ʻE faʻē, lotu ʻOtua maʻaku. Naʻa ku vete kiate ia ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ku ongoʻi ia ʻi hoku lotó; pea ke taʻofi ia, Naʻa ku kole ange ke ʻoua naʻa ne fakamamahiʻi lahi au, ʻo fakapapauʻi ange ʻoku Naʻe fakapapauʻi kiate au, ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua, ke Fakafepakiʻi e holi ko ʻeni ʻi he taimi kotoa pe ʻoku ongoʻi ai. I talaʻofa ange he ʻikai ke u ʻoange ha fakaʻatuʻi kiate ia, pea naʻa mo He ʻikai ke u sio ki ai pe fakafeʻiloaki kiate ia, ʻo fie maʻu pe ʻi he taimi ʻoku ne kuo pau ke ne fehangahangai mo au, pe fie maʻu ha meʻa, te ne fai ia kiate au ko e fehuʻi ange ia. Meʻapango naʻe pau ke ma faʻa fekuki, Ko ha spendthrift ia, pea ko e tuofefine au ʻo peito. Naʻa ku tuʻulutui hifo, ʻo conjured ia ke fakamolemoleʻi au, pea ke lotu ki he ʻEikí ke ne ngaohi au
Ikuna. Naʻe palōmesi mai ʻa e faʻē lelei ko ʻení te ne fai ia, peá ne talamai ke u ngāue. kiate ia ʻo hange ko hono ueʻi au ʻe he ʻEiki lelei, ʻi he Fakapapauʻi mai kiate au he ʻikai ke ne maʻu ha mamahi.
He ko ia ʻoku tau Toʻohema; Naʻe ʻikai ke u toe lea kiate ia kae ʻoua kuo fie maʻu. Naʻe ʻikai ke u loto-toʻa ke sio hake ke sio ki ai lolotonga ʻene talanoa mo ia; Naʻa ku fuʻu angakovi ʻaupito kiate au, pea Naʻá ku tetetete. Meʻapango he naʻa ne fuʻu taʻefemahinoʻaki. mamahi ʻi he tafaʻaki, ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano mohenga. Naʻa ne haʻu ki peito ʻi ha pongipongi ʻe taha, ʻo launga ʻi he ngaahi mamahi pea naʻá ne ongoʻi; ka, ʻe ʻOtua! Ko e hā ha mamahi ne u aʻusia? ʻi heʻeku sio ko hoku fatongia ke fakatokanga ki ai pea ke ʻoange kiate ia ha broth, ʻo hange ko e anga ʻaki ʻe he kau fafine ke fai ia ki he nuns puke. Naʻe maʻu ʻe he faʻe lelei ko ʻeni ʻa e loto fakatokilalo ke kole ha taha. Naʻa ku ʻoange leva ia kiate ia ʻi he fiemalie lahi, pea fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi he ʻikai ke tonounou ki heʻeku palomesi.
Tau ʻo e fefine ke ne ikunaʻi ia. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku fie maʻu. Ko ʻene ikuna.
Ko hoku ngaahi mamahí, ʻi hono fakafehoanaki ki he Naʻe ʻikai holoa ʻa e holi ko ʻeni, neongo ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ia Naʻa ku fai ke ikunaʻi ia. Naʻe fakamamahiʻi au lolotonga e ʻaho pea ʻi he po ko ia, femoʻuekina maʻu pe mo ia, ʻoku ne hohaʻa ki he founga Naʻa ne tui, mo ha ngaahi holi lahi ke mo ia. ʻI heʻeku ʻi ai, naʻe pau ke u ke tauhi ʻa e ngaahi talaʻofa ne u fai ki he ʻOtua, kae ʻikai ke ke sio ki ai, ke ʻoua naʻa lea kiate ia, pe ʻai ke ne faʻa fakaʻatuʻi. Naʻe hange naʻe ʻikai ngaue pe ke u faingataʻaʻia ai.
Naʻe talamai ʻe he taupoʻou ko ʻeni ʻi ha ʻaho ʻe taha naʻa ne pehe: ʻe hoku tuofefine, ʻi he poni, ʻi hoʻo ʻi ho pilisone, Lea ʻaki hoʻo rosary maʻaku. Naʻe ʻikai fuoloa mei heʻeku hu ki ai ʻi heʻeku kamata ke u pehe kiate au ʻi he loto mamahi, ki Ko e taupoʻou ko ʻeni: ʻOku ou
(66-70)
ʻE lelei ke lea ʻaki ʻeku rosary maʻana! ʻOku ou faingataʻaʻia lahi ʻiate ia! Naʻa ku meimei fakapapauʻi ke ʻoua naʻa fai ha meʻa. Neongo ia ʻI heʻeku fakakaukau atu ki ai, ne u fakakaukau mahalo ko e totonu ʻE ʻaloʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate au; ʻOku ou lea ʻaki ʻeku rosary ke ʻa e langilangi ʻo e Taupoʻou Maʻoniʻoni taha koeʻuhi ke ne lava ʻo maʻu au mei hono ʻAlo ʻofaʻanga ʻa e fakahaofi mei he holi ko ʻeni. ʻI hono taʻu Naʻe toʻo kotoa e ngaahi mamahí ni meiate au ʻi he momeniti pē ko ʻení, pea mole kotoa e ngaahi fakakaukau ko ʻeni kapau
Malohi, ʻoku ʻikai ke u Naʻá ku fakakaukau lahi ange ʻi he ʻaho hono hokó ʻi he hoʻatā mālié. Ko e holi fakamalaʻia ko ʻeni Naʻe tupulaki lahi ʻa e tevolo, ʻo feʻunga mo ha mahina pe ʻe taha. ʻOku Hangē ne lōloa ange e taimi ne u faingataʻaʻia ai ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe hoko kiate au ʻa e fakatamaki ʻo hoku loto. taʻe makatakiʻi ʻi he manavahe ki he ʻOtua pea tuku ke u ʻalu ki ʻa e vaivai ʻo natula, pea naʻa ku manavasiʻi naʻa tolonga ʻI heʻeku moʻui kotoa. Naʻa ku pehe loto pe: Kapau naʻe ʻikai ke u fai ngaue ʻi he kolo ni, he ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻe au ʻoua naʻa ke teitei fai ia, kapau ʻoku ou ongoʻi ʻa e ngaue ko ʻeni ʻiate au ʻo e loto vekeveke ki he taupoʻou ko ʻeni. ʻI heʻeku mamahi, ʻa ia naʻe Fakaʻofoʻofa, ʻoku ou fakaʻamu ne u hoko ko ha taupoʻou ʻo laka hake ʻi he leagues ʻe teau meiate ia.
Ko e founga ʻeni ʻoku ou maʻu fakakau lolotonga e māhina ní. Naʻa ku talangofua kui ki heʻeku confessor ʻi he meʻa kotoa pe naʻa ne talamai ke u fai, ʻo tukulolo kiate ia ʻeku fakakaukau mo e ʻuhinga. Pehe ange mai naʻe ʻikai ke u Fetuʻutaki, koeʻuhi ko e fakapoʻuli matolu ʻa ia naʻe ʻākilotoa ai hoku laumālié. Naʻa ku manavasiʻi, ʻi he fetuʻutaki, ke fai ha sacrilege, ʻi he fakakaukau ko ia Naʻe ʻita lahi ʻa e ʻOtua kiate au, koeʻuhi kuo ne toʻo meiate au ʻa e maama fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻa ia kuó u lea ki ai ʻi ha feituʻu kehe, pea naʻá ne maʻu ha ngaahi meʻa lahi kiate au. liʻekina pea liʻaki ʻi he fakapoʻuli, pea naʻe ʻikai ke u toe sio ki ha tuluta ke u fakaʻuli ai. Naʻe fakahinohinoʻi au ʻe he tuí taʻe ʻi ai ha liʻoa pelepelengesi, pea naʻa mo e ongoʻingofua kotoa Naʻe tuku ia ʻi he ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa e mateaki. Neongo ia, naʻa ku waived ʻeku fakakaukau pe ʻaʻaku ke muimui ʻi he ngaahi meʻa kotoa pe ʻo ʻeku vete hia. Naʻa ne fie maʻu ke u fai ʻa e ngaahi fetuʻutaki kotoa pe, pea ʻoku ou ʻalu ke vete pe ʻa e meʻa kotoa ʻi he ʻaho ʻe valu.
Naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ha ʻaloʻofa kiate au ke talangofua kiate ia. Naʻa ku lava ʻo lipooti ki heʻeku fineʻeiki pea talaange ʻa e meʻa kotoa pe naʻe hoko fekauʻaki mo e taupoʻou, ʻoku ou namemai. Naʻa ku maʻu ha fakafiemalie lahi, pea naʻa ne talamai pea ko ha ʻahiʻahi moʻoni ia. Ko e hā, tuofefine, Naʻa ne toe pehe, "te ke lava nai ʻo fakapipiki koe ki ha taupoʻou ʻoku kuo ne tafuluʻi lahi koe, pea kuo fuʻu tokakovi ke Ko hoʻo tokaʻí? Naʻe toe fie maʻu foki ʻe heʻeku fineʻeiki ke u fai ʻa e ngaahi fetuʻutaki kotoa pe.
Ko e meʻa ʻeni naʻe haʻu kiate au lolotonga e mahina ni. Naʻa ku meimei ʻi he ngaahi ʻaho ʻi he fakalongolongo, ʻo aʻu pe ki he nuns kehe, ʻa ia mamata ki ai Naʻe ʻi ai ha meʻa naʻá ku maʻ Naʻa nau omi ke fakafiemalieʻi au, pea feinga ke fekumi au ke ʻiloʻi e meʻa naʻa ku maʻu; ka ʻoku ou tauhi ʻeku mamahi ke tala ki he niʻihi kehe ʻi heʻeku confessor mo e fineʻeiki. Ko e Naʻe lava ke nuns sio naʻe ʻikai ke u angalelei ʻo hange ko ia ne u fai. ʻa e meʻa angamaheni; pea ko au, ʻi heʻeku manavasiʻi ke fakapipiki au kiate kinautolu ʻo hange ko au. Naʻa ku pipiki ki he niʻihi kehe ʻi he lolotonga ʻo e ʻI he mahina ni, ʻi heʻenau lea mai kiate au, naʻe ʻikai ke u sio hake ki ke nau sio kiate kinautolu ʻi honau fofongá. Naʻa ku tali pe ʻeni kiate kinautolu ʻa ia naʻe fie maʻu, pea u mavahe leva mei ai, Kole fakamolemole kiate kinautolu, he naʻe pau ke u ngāue. Ko e nuns talaange ki heʻeku confessor naʻe mole ʻeku
ʻulu, ʻoku ʻikai ke u Naʻe ʻikai ke u ʻulungaanga ʻo hange ko e angamaheni, pea naʻe ʻikai ke u faʻa lea kiate kinautolu ʻikai, pea naʻe ʻikai ke u faʻa sio kiate kinautolu. Naʻa ne vete hia mai kiate au ʻoku nau Naʻa ne launga fekauʻaki mo au. Naʻa ne tafuluʻi au mo talamai ʻoku ou Naʻa ne teke ʻa e ngaahi meʻa ʻo fuʻu mamaʻo.
Ko ha meʻa makehe ia kiate au ngaahi mamahi naʻa ne ʻai ke mahino kiate au naʻe ʻikai mei he ʻOtua, koeʻuhi ko ʻeku confessor disapproved kiate ia; naʻe fie maʻu fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi mortifications ko ʻeni kae lava ke u talangofua, pea ʻoku ou Te u fiefia ai.
Neongo ia ʻOku ou poupouʻi au ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa ne u maʻú fakahoko, koeʻuhi he naʻe ʻikai ke talamai ʻe heʻeku confessor he ʻikai ke ne ʻOua.
Hili ʻeku vete hia, Naʻe fakatokangaʻi ʻe he nuns naʻe hokohoko atu ʻeku fakalongolongo mo Ko ʻeku founga angamaheni pe ʻo e ngaue. Naʻe ʻi ai ha taha ʻa ia naʻe haʻu ʻi ha ʻaho ʻe taha ke kumi au ʻi peito, pea ko hai, ʻi he ʻao ʻo ʻo ha nuns ʻe niʻihi, naʻa ne li mai ʻene afi kiate au pea ne pehe mai kiate au kotoa Naʻa ne maʻu ia ʻi heʻene fakakaukau.
Naʻa ku fuʻu femoʻuekina ʻaupito; Naʻe ʻikai ke u lea ʻaki ha meʻa. Naʻa ne lipooti ha konga lahi ʻo e ngaahi lea ne lea ʻaki ʻe heʻeku confessor kiate au ʻi he tautautefito: ʻOku ou Naʻe mole ʻeku fakakaukau pea u vale. ʻOku fakahoko ʻeni ʻi he Kolo: Naʻe sio mai ʻa e nuns kiate au ko ha tokotaha ʻa ia naʻe mole ʻene fakakaukau.
Naʻe fakahaofi au ʻe he ʻEikí ʻo e holi ko ʻeni, ʻo hange ko ʻeku lau ʻi ʻolunga. Ko e taupoʻou naʻa ne Naʻe ʻikai talamai ʻe he fehuʻi ha meʻa naʻe lea ʻaki fekauʻaki mo au ʻi he kolo; ka ʻi heʻeku fakatokangaʻi pe ʻoku Naʻe fakahaofi kakato au mei he meʻa ni Naʻá ku fakaʻilo ange ki ai, ʻo ngāue mo ia ʻo hangē ko ia ne u faí. naʻe fai kimuʻa, ʻo fakatokanga kiate ia ʻi he meʻa kotoa pe pea fakafoki mai ia Ngāue tokoni ʻi he fiefia mo e loto houngaʻia. Hange ko ia ne u naʻe valokiʻi lelei au ʻe he holi ko ʻeni, pea u lotu ki he ʻEiki ke ʻai au ke u mate
(71-75)
kakato ʻi he ʻa e ʻofa fakanatula ko ʻeni, ke mamata ki he ngaahi meʻa moʻui pe ʻi he ʻOtua, pea ke ʻofa ʻiate kinautolu ʻi he ʻofa haohaoa ʻo e loto ʻo Sīsuú. ʻOku fakafonu au ʻe he ʻOtua ko ʻeni ʻo e angalelei ʻaki ha ngaahi ʻaloʻofa lahi ʻoku ne fakafonu au hange naʻe haʻu mei heli ke fiefia ʻo e ʻao ʻo e ʻOtua mo ʻene ngaahi maama fakalangi.
§. VI.
Meʻa Kehe ʻa e fefaʻuhi ʻa e fefine mo e ngaahi holi, kae tautautefito ki he ngaahi holi. hikisia.
ʻOku fakatokanga mai ʻa e ʻEiki ʻoku ne Naʻe pau ke u tukuange ʻa e matapaa, mate ki heʻeku ongomatuʻa pea ki māmani, ʻo fakahā kiate au ʻa e meʻa te u mamahiʻia ai mei he tēvoló, ʻo ʻeku ngaahi holi mo e mamani. Naʻa ne pehe mai kiate au, "Siʻeku tama ʻofeina, naʻa ne Kuo pau ke ke fakaʻikaiʻi kakato ʻa e mamani, ko hoʻo matuʻa, feilaulauʻi ʻo e ʻikai ke toe ʻalu ki he matapaa ʻi he talangofua. Talaange ki hoʻo confessor fekauʻaki mo ʻeni pea ki homou tuʻunga maʻolunga, pea fai ʻa ia ʻoku nau fai kiate kimoutolu ʻe ʻota. »
Fakaleleiʻi ʻa ia ʻoku ne fie maʻu ke ʻalu ki he loki talanoa ʻi he talangofua pe. Murmurs ʻi he kolo kiate ia.
Naʻa ku ʻalu ke kumi ʻeku Vetehia mo hoku maʻolunga; Naʻa ku talaange kiate kinautolu ʻa e taumuʻa ne u fokotuʻu ke fakalāngilangiʻi ai e ʻOtuá mo e fakamoʻuí ʻo hoku laumalie. Naʻa na fakatou fakangofua ʻeku fakaleleiʻi. Naʻe pehe mai ʻe hoku maʻolunga kiate au: ʻe hoku tuofefine, ʻoku ʻikai Kuo pau ke ʻoua naʻa tau fai ha fakaʻamu ki ai, koeʻuhi he ʻoku fie maʻu Te u lava ʻo fakamauʻi ʻoku feʻunga ke ke ʻalu. Ka, ʻe ʻE hoku ʻOtua! Naʻe toe hoko ia kiate au, fekauʻaki mo nuns ʻe niʻihi, pea tautautefito ki ha taha ʻo kinautolu Ko ha tupulaki foʻou ia ʻi he ngaahi tautea. Naʻe pehe ʻe ha niʻihi Ko ha faʻahinga malualoi ia ʻi heʻeku tafaʻaki, ʻa ia ʻoku ou fie maʻu ke fakatokangaʻi ʻaki haʻane fai ha meʻa makehe, ke fakamalohiʻi kinautolu ki he niʻihi kehe; Naʻe pehe ʻe ha niʻihi naʻe mei he fakavalevale; koeʻuhi ke ʻoua naʻa ku maʻu ʻa e ʻatamai ke talanoa ki he kakai ʻo e māmaní. Naʻe ʻi ai ha niʻihi tokosiʻi naʻa nau ʻave au ki tautautefito ke ʻai au ke u fakahoko honau loto, pea ko hai ʻomi ha koa mahuʻinga kiate au. Ko e meʻa naʻe lelei kiate au, Ko e Confessor mo e maʻolunga naʻe maʻa au, ʻa ia naʻa ne ʻai ke to mai ʻa e matangi.
Taha ʻo hono ngaahi tokoua ʻoku nau fie sio moʻoni ki ai. Tali naʻa ne ngaohi ia.
Ka ʻoku sio ʻa e tevolo ki ai Naʻe mole ʻene fanaʻi, ʻo tafoki ki he tafaʻaki ʻo ʻeku ongomatuʻa, ʻa ia naʻa na ʻita lahi ʻi he tafaʻaki naʻa ku ʻalu ki ai; ʻoku nau fie maʻu moʻoni ke sio mai kiate au, tautautefito ki ha taha ʻo ʻeku kau fafine, ʻa ia naʻa nau ʻalu ki he confessor ʻo kole ange ke ne ngaohi au haʻu ʻo sio mai kiate au ʻi he matapa ʻo e confessional ʻa ia naʻa ne hu ki he loki ʻo e confessor. Naʻa ne kole ki he maʻolunga pea ne talaange ke ʻalu ʻo ʻomi au ki he taimi ko ia, koeʻuhi ke u Naʻe lava ke ma maʻu mo Sisitā ha kiʻi konga ʻo e niʻihi kehé. Ko hoku tuʻunga maʻolunga haʻu ke ʻomi au, pea ne puke au ʻi hoku nima, naʻa ne taki au ki he confessional, ne u ʻilo ʻoku tatali mai hoku tuofefine kiate au. Ko e Ko e ʻuluaki Malo e lelei naʻa ne pehe ke lomekina au ʻaki
manuki, pea naʻa ne fakahifo ʻa e meʻa kotoa pe naʻe mahuʻinga ki hono loto, ʻi he ʻao ʻo ʻo e Confessor mo e maʻolunga, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne teitei liʻaki au poini. Ko e taimi naʻá ne lea ʻaki ai ʻa e meʻa kotoa pē, ko e tali ʻeni naʻá ku ʻoange ki aí. Nofo, tuofefine, ʻi ho ʻapi, pea tokangaʻi hoʻo pisinisi; ʻOua naʻa ke haʻu ki heni ke fakahohaʻasi au ʻi hoku ʻofaʻanga fakaumiuminoa, ʻa ia ʻoku ou tapuniʻi ai au koeʻuhi ko e ʻOtua. Naʻá ku fakahā ange ki ai naʻá ku fakapapauʻi kakato. ke ʻoua naʻa ke ʻalu ki he matapa ʻo ha taha, tuku kehe kapau ʻe fekauʻi au ʻe he talangofuá.
Ngaahi ʻAʻahí ʻo e kakai ʻo e mamani. Founga naʻe ikunaʻi ai ʻe he fefine ke fakahaofi kita.
ʻOku ou fiefia ʻi ha kiʻi mālōlō ʻi ha vahaʻa taimi; Ka ko ha squall foʻou ʻeni, ʻoku kovi ange ia ʻi he ʻa e niʻihi kehe. Naʻe ʻomi ʻe he tevolo kiate au ha ongoongo loi ʻi he ʻa e ʻatamai ʻo e kakai ʻo e mamani, pea ueʻi kinautolu ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa taʻeʻaonga Kiate au. Naʻá Ne ʻai ke nau haʻu ʻo kole kiate au ʻi he matapaá, Neongo naʻe ʻikai ko ha meʻa noa pe au kiate kinautolu. Taimi ʻe niʻihi naʻe ʻa e ʻuluaki ʻi he kolo. Ko ʻeku vakai maʻolunga ange ko e ngaahi Naʻe ʻeke mai ʻe he kakai ʻo hange ʻoku ʻikai ke u fie ʻilo, ʻai ke u ʻalu ki ʻa e grid, pea naʻe tuʻo lahi hono fakamalohiʻi au ke u fai ia ʻaki Ko e talangofuá, ʻa ia naʻá ne fakatupu ha mamahi lahi kiate au. Naʻa ku fakatokangaʻi Ko e tokotaha ʻoku ne tokangaʻi ʻa e tevolo mo e mamani ke ke ʻomi au ki he nāunau taʻeʻaongá pea mole ai ʻeku moʻuí. Fakalaulauloto ʻI he meʻa naʻe pau ke u fai, naʻa ku maʻu ha faʻu ki he taimi Ko e faingamalie fakatuʻutamaki ke ʻalu ki he matapaa, ha faʻahinga Ko hai, pe ko e kakai ʻo e mamani naʻa nau fehuʻi mai: ke ngaohi ʻa e taʻehalaia fekauʻaki mo e meʻa kotoa pe te nau talamai, tautautefito ki ha ngaahi meʻa makehe ʻe niʻihi, pea ke ʻoua naʻa nau fakahikihikiʻi kinautolu ka ko hono talaange he ʻikai ke u ki he grid pe ʻi he talangofua. ʻI he taimi ʻoku Naʻe haʻu e kakai ʻo sio ki honau kainga fakalotu, naʻa nau kole mai ʻIkai ngata ai: naʻa ku fakafisingaʻi mataʻaʻa kinautolu. ʻOku hanga ʻe he founga ko ʻeni ʻo e ngaue ʻo fetongi au Sai ʻaupito, pea naʻe ʻi ai ha taimi naʻe ʻikai ke u ʻalu ai ki ʻa e grid.
Ko e ʻ Oku fakataueleʻi ia ʻ e he tēmenioó ʻ aki ʻ a e hīkisia. Ko ʻene fuhu.
Ka ko e tevolo ʻohofi au ʻaki ʻeku loto vekeveke, ʻa ia ko e hikisia, pea ʻoku ʻi ai Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻahiʻahi malohi ʻo e fakafiefiemalie. Naʻe ʻikai fuoloa kuo fie maʻu Tau mo e hele kiate au pea mo ʻa e fili naʻa ne ʻomi maʻu pe ia ki heʻeku fakakaukau pea ʻi heʻeku fakakaukau. Naʻa ne talamai, vakai, ʻi he ongoongo fakaʻofoʻofa ʻa ia ʻoku mou maʻu he taimi ni ʻi he mamani pea ʻi he tui fakalotu; meimei meʻa kotoa pē ʻOku sio atu ʻa e māmaní kiate koe pea ʻokú ne lau koe ko ha tokotaha māʻoniʻoni. Naʻa ne fakamanatu mai kiate au ʻa e Manatuʻi ʻa e ngaahi lea kehekehe kotoa pe naʻa ne maʻu au Naʻe fakatuʻasila ki he
grid, ʻi he kolo. Naʻe ʻikai haʻaku toe maʻuʻanga tokoni ka ʻi he ʻaloʻofa mei he
J. C,; Naʻa ku sio he taimi ʻe niʻihi
(76-80)
naʻa ku ofi ke pulia ʻi he vanu; Naʻe hange naʻe naʻe ʻave au ʻe he meʻa kotoa pe ki he hikisia pea hoko ko ha ngaahi mahafu tau ki he tevolo ke tauʻi au. Naʻa ku fakavaivaiʻi au ʻi he ngaahi vahe kimuʻa ʻi he Kolo: ko e meʻa pe ʻeni ke ne ngaohi au ongoʻi mamahi lahi ange.
Naʻa ne kole ki he ʻEikí ke ne fakamaaʻi mo faingataʻaʻia. ʻOku Tali.
ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he lotolotonga ʻo ʻeku Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou tau ʻi he tafaʻaki kotoa pe, Naʻá ku hiki hake hoku lotó mo e ʻ atamaí ki hēvani, ʻ o pehē, " ʻEiki, ko kimoutolu ʻoku mamata ki he tuʻunga fekeʻikeʻi ʻoku ou ʻi ai ʻI he lotolotonga ʻo hoku ngaahi fili, ʻa ia ʻoku nau faʻa tau maʻu pe kiate au, ʻoku nau haʻu ki Ko ʻeku tokoni, ko koe pe te ke lava ʻo ikuna. Fekauʻi mai au, ʻe hoku ʻOtua, ʻoku ʻi ai ha ngaahi mahaki, ngaahi vaivai mo e shames, ʻa ia ʻoku ne ʻohofi ʻeni sino mo e moʻui lelei haohaoa ko ʻeni kuo ke foaki mai kiate au ʻi heʻeku kei talavou, pea ʻoku hoko pe ia ko ha tohoakiʻi atu ki heʻeku ngaahi holi, mo e ngaahi founga ke hikiʻi hake ai au ʻi he ʻao ʻo e kakai, pea naʻa mo e ʻao ʻo e kolo, ʻa ia ʻoku fiemalie mo fiefia ʻi heʻeku fokotuʻu au ʻi he tui fakalotu. »
Naʻe ʻikai ke ʻi ʻeku kaveinga ko e pasipasi mo e siupeli, ʻa ia naʻa ne fakatupu maʻu pe, kiate au, ko ha faʻahi ʻe ua ʻi he fale, taha ʻo e ngaahi kaungameʻa, pea mo e meheka ʻe taha. ʻI he taimi ko iá, ne u lotu ai ki he ʻEikí ke ʻohofi ʻa e sino malohi ko ʻeni, pea naʻá ku foaki kakato au kiate ia ke mamahiʻia ʻi he meʻa kotoa pē ʻa ia ʻoku ne fie maʻu ke fakamaaʻi ia ʻi he ʻao ʻo e kakai, kae ʻikai mole hoku laumalie. ʻE hoku
ʻOtua! ʻOua naʻa ke teitei kole Naʻe fuʻu vave ʻene foaki mai kiate au. ʻI heʻeku Naʻa ku lotu ki he ʻOtua, naʻa ku ongoʻi ha ʻohofi faingataʻa ʻo natula, ʻa ia naʻe tuʻu hake kiate au ʻaki hono ʻai ke u fanongo: ʻoku ʻOkú ke fehuʻi? ʻOkú ke ʻilo ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa te ke maʻú? ke poupou ʻi ha kolo te ne tauhi koe Mahalo mo e mamahi lahi ʻi he mahaki, ʻo hange ko ia naʻa ne fiefia ʻi hono maʻu koe ʻi he moʻui lelei? ʻOku ou maʻu ʻa e ongoʻi lomekina ʻi he mamafa ʻo e faingataʻaʻia, ʻi heʻeku sio mai kiate au ʻi he tauʻi au. Naʻe ʻikai ke u fakaʻikaiʻi ʻeku lotú, Naʻa ku fakavaivai ki he finangalo ʻo e ʻOtua, ʻo ʻamanaki ʻoku
ʻOku ʻikai ko ʻeku lotú ʻikai ke ne fakaʻitaʻi ia, koeʻuhi he naʻa ku fai ia koeʻuhi ko ʻene ʻofa haohaoa pea mo ʻeku fakamoʻui.
Naʻe ʻikai ke u toe laka hake he toko valu ngaahi ʻaho, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku ou lava ʻo manatuʻi, ʻo ʻikai ongoʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻeku kole. ʻA e Fakamoʻui fakalangi ko ʻeni, ʻi he tauʻataina mo e ʻofa Naʻe fakaʻapaʻapaʻi au ʻe he ngaahi faingataʻaʻia ʻi heʻema ʻofa, ʻaki ʻa e mahuʻinga meʻaʻofa ʻo hono kolosi, ʻi he faʻahinga kotoa pe ʻo e ngaahi vaivai mo e tuʻuloa, mo fakamaʻi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua pea ʻi he ʻao ʻo e kau tangata. Ko ha founga lelei ia ke tauʻi mo holoki ʻaki ʻeku ngaahi holi. ʻi he tokoni ʻa e ʻaloʻofa. Ka ko hono moʻoni! Ko e lelei taha ʻoku ʻikai teitei kau ʻa e tangatá ka ʻiate kitautolu pē. Pea te u fai ha talanoa ʻe taha fekauʻaki mo ʻOhofi fakamamahi naʻe ʻomi ʻe he tevolo kiate au ʻi he taimi ʻo e ngaahi hoifua mo e ʻaloʻofa naʻe foaki mai ʻe he ʻOtua kiate au taimi ʻe niʻihi ʻi he mamahi lahi taha.
ʻOtua poupouʻi ia ʻaki ha ʻaloʻofa makehe ʻi ha tafa fuʻu fakamamahi ʻaupito.
ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻa ku ʻi he nima ʻo ha toketa faitafa, pea naʻe pau ke u faingataʻaʻia mei mamahi fakamamahi ʻi he extirpation ʻo ha ipu sioʻata fakaʻatalahi ʻi hono tui, ʻa e lahi ʻo e ʻulu ʻo ha kiʻi tamasiʻi. Naʻe pau ke ne tuʻusi tuʻo lahi. Naʻe ʻofeina au ʻe he ʻOtua ko ʻeni ʻo e angaleleí ʻaki ʻEne ʻaloʻofá ʻi he taimi ʻo e tafa ko ʻeni, ʻa ia naʻe feʻunga mo ha kuata ʻo taimi. Naʻa ku tangutu ʻi ha sea, ʻo ʻikai ke Naʻe ʻikai haʻi, pe haʻi, ʻo fakaʻaliʻali tauʻataina hoku tui pea ʻikai flinching, pea naʻe ofo lahi mo tanganeʻia ʻa e ongo ʻasisiteni, pea naʻa mo e toketa faitafa, ʻa ia naʻa ne pehe kapau naʻa ne Naʻe ʻi hoku tuʻunga, naʻe totonu ke fakafehokotaki malohi. Ka ko hono moʻoni! kapau naʻa tau ʻilo ʻa e founga naʻe fakatahaʻi kotoa ai. hu mai ki hoku loto ʻi he afi ʻo e ʻofa fakalangi mo e ʻao ʻo e Tolu Maʻoniʻoni Taha, ʻa ia ko ʻene ngaahi lea naʻe fuʻu melie, pea naʻa nau ʻavea kotoa ʻeku ngaahi mamahi sharpest! Ko ʻEku loto, ʻi hono langaki ʻe he ngaahi afi melie ko ʻeni, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo lea ʻaki ha meʻa kehe meʻa ʻaki ʻa e konga kotoa pe ʻo e kakano naʻe tuʻusi au, ʻo lahi ange, ʻe hoku ʻOtua, ʻo toe lahi ange! pea naʻe fakaʻamua ʻe hoku loto Naʻe hoko ia kiate ia kapau naʻa tau ngaohi ʻa e incisions ko ʻeni, ke hoko ko ha taha ʻoku moʻua ʻi he ʻofa fakalangi ʻoku fokotuʻu ia ke tamateʻi. Ka ko hono moʻoni! ʻa e hoifua ʻa e ʻOtua ki he ʻI he efiafi ko ia naʻe ʻikai ke liʻaki ʻe hoku fili kolomuʻa ʻene fanaʻi. Naʻa ne haʻu ke fakataueleʻi au ʻi ha ʻahiʻahi malohi, ʻaki ʻene fakafofongaʻi ʻeku fakakaukau ki he ngaahi meʻa taʻeʻaonga kotoa pe kuo u maʻu, tautautefito ʻi he tukunga ko ʻeni. Ko ha Naʻa ne insinuated mai kiate au, "Maʻoniʻoni." Ko kinautolu kotoa pe kuo kau mamata ki he tafa, ʻo fakaha ia ʻi he kolo pea ʻi he mamani, pea ʻoku mou ʻapasia kiate kinautolu ʻo e maʻoniʻoni.
Ko e manavahē ki he hīkisiá ʻokú ne ʻai ia ke kole ki he ʻOtuá ʻi heʻene moʻu mamahi taʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa pelepelengesi. ʻOku tali ia.
ʻI he momeniti ko ia ne u ʻo kole ki he ʻOtua ʻaki hoku ivi kotoa, ʻo pehe: " ʻEiki, ko e tuʻunga ʻeni ʻoku ou ʻi ai, mo e founga ʻoku ou ʻOku tauʻi au ʻe he fili! ʻOku ou kole kiate koe, ʻe hoku ʻOtua, ke foaki ha ngaahi mamahi masila, ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo kinautolu ʻoku ou maʻu sufferers ʻi he tafa. ʻAi ke u puputuʻu mo au pea mo ʻeku ongoʻi mahuʻingaʻia ʻiate au, ʻo poupouʻi au ʻaki hoʻo Faʻa kataki, ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi meʻa pelepelengesi. Ko e ʻOtua ko ʻeni ʻo Naʻe tali mai ʻe he lelei ʻeku kole.
Ngingila ʻa e mamahi ʻa e fefine. Ko ʻene faʻa kataki.
Hili ha taimi mei ai, Naʻa ku maʻu ha loto kovi mo pungent ʻi loto. ʻo e sino, pea naʻa ne tuku ia ʻi he Ongoʻingofua. Naʻa ne mavahe mei ai mei he kapakau ʻo fuʻu mahino, te u lava ʻo pehe ʻoku nau fakatatau ʻa e incisions ʻo ʻa e tafa. Naʻa ne kau fakataha mo ha colic fefeka.
(81-85)
ʻI he kolotau ʻo e ngaahi mamahi, ʻa ia naʻe feʻunga mo e vaeua ʻo e ʻaho taʻe Naʻe ʻikai ha fakafiemalie pelepelengesi, ka naʻa ku mateuteu maʻu pe ke ʻikai faʻa kataki. Naʻa ku mei fai tuʻo teau ia ki he taha, kapau naʻe ʻi ai haʻaku naʻe mole ʻa e ʻao ʻo hotau ʻEiki ʻi heʻene holi. Naʻa ku talaange Maʻu ai pē: Ko e faʻa kātaki ʻa J. C., ʻaloʻofa mai kiate au! ʻOi, ko hoku ʻOtua! hono ʻikai lelei mo angaʻofa hoʻo foaki he taimi pē ko iá Ko e fulifulihi ʻoku feʻunga mo e ngaahi kovi lalahi ʻoku nau fai ʻa e Ngaahi holi, tautautefito ki he lelei!
Fakatuʻutamaki hikisia. Fie maʻu ke fakafepakiʻi e holi ko ʻeni.
ʻOiaue ʻa e kovi mo e fakalielia! ke ke utu ha ngaahi laumālie maʻa heli! Ko e ha ʻa e ʻi he tangata? Ko ha kakapu ia ʻo e kohu ʻoku molia atu ʻi he ʻea. ʻOiaue ko ʻene ngaahi ngaue kotoa pe, ʻo aʻu pe ki he liʻoa pea naʻa mo e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumalie, ʻoku taʻeʻaonga, kapau ʻoku ʻikai ke maʻa ʻa e taumuʻa, pea mo e tokanga pe ʻo e naunau ʻo e ʻOtua, ʻo ʻikai kumi maʻau ha meʻa ka ko hono fakamoʻui mo e finangalo ʻo e ʻOtua! ʻE kamata lelei ʻeni ʻi he ʻa e Laumalie ʻo e ʻOtua pea ʻi he loto fakatokilalo,
pea ʻe fakaʻosi ʻaki ʻa e lelei mo e hikisia. Pea ʻoku mafuli leva ʻa e fale kotoa, pea hoholo hifo ʻi heli.
ʻOku ou tetetete mo tetetete ʻi ha taimi ʻe tahaafe ʻo fakakaukau ki he ngaahi fakaʻaliʻali artificious ʻo e manu ko ʻeni anga fitaʻa ʻoku ne tamateʻi mo te ne laiki, fakahekeheke mo foaki ki he loto ʻo e ngaahi fiefia taʻefakalao. Ko e ha ʻa e manu ko ʻeni ʻoku Ko ʻeku ʻuhingá? ʻOku ʻikai ko ha taha kehe ia meiate kitautolu. ʻI heʻeku fakakaukau ʻo fakatatau ki he kovi ʻo e ngaahi holi, kae tautautefito ki he ʻo e hikisia, ʻoku ou tui ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi he mamani ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha Naʻe fie maʻu ke faingataʻaʻia, fakaʻehiʻehi mo feilaulau, ke tau mo fakaʻauha ʻene ngaahi holi; kuo pau ke maʻu maʻu pe ʻe ha taha ʻa e ngaahi meʻatau ke ʻa e nima ʻo ʻikai tukuange kae ʻoua kuo aʻu ki he manava fakaʻosi ʻo ʻene moʻui; he ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha taha ʻe tuʻutāmaki kiate ia ʻoku tui ʻokú ne ʻi he melino mo ʻene ngaahi holi, pea ʻi heʻene holoki kinautolu ki he taʻeʻaonga. ʻA ia, kuo pau ke leʻohi ʻe he tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá maʻu pe ʻiate ia, pea poupouʻi ha fefaʻuhi tuʻuloa ki hono ngaahi filí. Kapau te nau ʻoange kiate ia ha faʻahinga fotunga ʻo e melino, ʻala! Ko ha melino loi ia. ʻOku nau fufuuʻi, ʻa e ngaahi fili ko ʻeni olopoto, ke fakaʻohovaleʻi lelei ange kitautolu. Ko e kau sotia ʻa J. C. Mateuteu maʻu pe ke tau. ʻOku nau fekumi pē ki he melinó ʻo e Laumalie, mo e melino mo J. C., ʻa ia ko e tuʻi ʻo Fighters.
Ongoʻi ʻo e loto fakatokilalo ʻa e fefine.
Kapau te u fehuʻi pe kiate au ke Ko au pē ʻa e founga ke loto fakatōkilalo ai ʻi he loto fakatōkilaló ʻa ia ʻe fakahōifua ki he ʻOtuá, ʻio! ʻOku ʻikai ke u ʻilo founga hono fakahoko, pe founga ke fakahoko ai ia, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻi he hotbed ʻo e faihala ʻi he hikisia.
Ko e lahi ange ʻeku fakakaukau kiate aú, pea ʻoku ou ʻiloʻi ka ne taʻeʻoua e tokoni ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, he ʻikai ke u ʻOku ou malava pe ʻa e hikisia, pea ʻi he meʻa ni ʻoku ou tatau mo e ko ha tevolo ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fai ha faʻahinga ngaue ʻo e loto fakatokilalo ʻoku fakahoifua ki he ʻOtua, pea ko hai pe te ne lava ʻo fakapapauʻi ʻa e meʻa fisifisimuʻa. Ko hono moʻoni! ʻE hoku ʻOtua! Prostrate ki hoʻo vaʻe, ʻoku ʻufiʻufi ʻe he puputuʻu ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakavaivaiʻi au, ʻoku ou ʻi he meʻa ni ʻoku ne fakafotunga ʻa e tevolo. ʻE hoku ʻOtua, te u fakavaivaiʻi au mei he meʻa ni he ʻikai ke u lava ʻo fakavaivaiʻi au. ʻA e loto fakatokilalo maʻoniʻoni ʻa J. C., ko hoku faʻifaʻitakiʻanga! Ko kimoutolu ʻoku fetuʻutaki mai kiate au ʻi hoʻomou ʻaloʻofá ʻa e fulifulihi kotoa pe ke faitoʻo ʻaki hoku ngaahi mahaki. ʻOku ou ʻamanaki atu ke maʻu ha tokoni mo ha tokoni meiate kimoutolu; koeʻuhi he kuo faifai pea u Tuku hoku fakamoʻuí ʻi he nima ʻo hoʻomou ʻaloʻofa taʻefakangatangatá. Neongo ʻa heli, ʻa e mamani mo ʻeku ngaahi holi, ka naʻa ku tuku kotoa ʻeku ʻamanaki lelei ʻiate kimoutolu, pea ʻoku ou ʻamanaki lelei ʻi he tui ki he ʻamanaki lelei kotoa pe, fakafalala ki hoʻo angaʻofa, pea mo e ngaahi lelei ʻo hoku Fakamoʻui, ʻoku ʻI Heʻene ʻAloʻofa Māʻoniʻoní, neongo ʻEku Taʻefeʻungá, He ʻikai mole meiate ia au taʻe ʻi ai haʻane maʻuʻanga tokoni, pe te ne fakahalaiaʻi au.
Naʻe ʻikai ke u mei ʻosi kapau Naʻa ku fie maʻu ke fakaʻilo ki heʻeku confessors kotoa ʻa e fakafepakiʻi ʻeku ngaahi holi kehekehe, kau ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e tevolo, naʻa ne ʻai ke u faingataʻaʻia. Naʻa nau ʻohofi au ʻi he vave taha ʻeku kei siʻi, pea ʻoku ou tomuʻa ʻiloʻi he ʻikai ke nau foaki mai ha Truce kae ʻoua kuo u mate.
Ko e meʻa ne u tohi ʻi ʻolunga fekauʻaki mo ʻeku ngaahi holi, ko hono fakaʻilo ke ʻa ia ʻoku ne tataki au, ʻi he feituʻu mo e founga ʻoku ou fuhu, pea ke ako meiate kinautolu kapau ʻoku ʻikai kakaaʻi au ʻo e tevolo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pe ʻo hoku konisenisi. I fakamatala lahi ange kiate au ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hili, pea naʻa mo Naʻa ku ʻai ke u ʻiloʻi ʻeku confessor, ʻa ia naʻa ne ngaohi au tohi ʻa e fakamaama mo e ʻilo kotoa pe ʻoku Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate au. Naʻa ku fai foki ha vete hia kiate ia fakalukufua, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻiate ia pe ʻeku ngaahi angahala mo e kovi ʻo ʻeku ngaahi ʻulungaanga maʻa.
FAKAMATALA II.
Ngaahi Fakalakalaká mo e ngaahi fakahinohino ki he ngaahi tefito kehekehe kuo ʻosi fakamatalaʻi ʻI he ngaahi tohi kimuʻa, heli, Penance, Ko e anga - lelei ʻ a e ʻ Otuá ki he kau angahalá ʻ i he loto - moʻoni ului, ko e tokolahi ʻo e reprobates, mo e Fakamaau Fakaʻosí.
§. I.
Fakamatala Fakaikiikí ʻI he ngaahi fakamamahi ʻoku fakatatali ʻi heli maʻa e ngaahi laumalie fakamamani mo e holi kovi. ʻAuʻauha ʻo ha loto kuo maumauʻi ʻe he laumalie ʻo e mamani.
ʻI he ha mahaki lahi, ʻoku tataki ʻa e fefine ʻi he Laumalie ki Heli.
ʻE ʻeku Tamai, te u ke ʻiloʻi e meʻa naʻe hoko kiate au ʻi ha fuʻu mahaki, ʻa ia naʻe ʻohifo ai au ʻe hotau ʻEiki ʻi he laumalie mo ia ʻi heli.
(86-90)
Ko e lelei kuo ʻofeina au ʻe he ʻOtua ʻi he ʻaho kotoa pe ʻaki ʻene kolosi maʻoniʻoni, ʻaki ha mofi hokohoko, mo e toutou lea ʻaki e fekeʻikeʻi mo e taʻe fakafiemalie, ʻa ia naʻe faʻa houa ʻe niʻihi mo e konga ʻo e taimi. Neongo ia, ko ha meʻa fakaʻohovale ʻeni: ʻi he momeniti ko ia Naʻe ʻi he tafaʻaki kotoa pe ʻa natula ʻi he maa pea ʻi he mamahi, naʻe hange naʻe puke ʻe he ʻOtua ʻa e konga ki ʻolunga ʻo e hoku laumalie, ʻo hange ʻoku ne tohoakiʻi kotoa au kiate ia. ʻI heʻene tuʻu ki ʻolunga, naʻe tataki au ʻe he Fakamoʻui fakalangi ko ʻení ki he ngaahi potu loloto ʻo e vanú Infernal. He ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi heni ʻa e kehekehe ngaahi meʻa fakailifia mo fakailifia naʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au : Te u hoko atu pe ʻamui, kapau ʻe foaki mai ʻe he ʻOtua kiate au ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ke lava ʻo fakaʻilongaʻi ia ʻi ha tohi.
ʻOku ou lea ʻaki heni ha toko ua pe pe foʻi lea ʻe tolu fekauʻaki mo e meʻa naʻe ʻai ʻe he ʻOtua ke u mamata ki ai, pea fekauʻaki mo e taufehiʻa implacable ʻa ia ʻoku ne ʻomi ki he kakai kotoa pe ʻo e mamani pea ki he kakai kotoa pe Anga Fakamāmaní. Naʻá ne fakahā mai ke u ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻane fekumi ʻi he ngaahi lotoʻa sipi mo e ngaahi takanga ʻo e loto, ke vakai pe ʻoku Naʻe ʻikai ke fakameleʻi pe fakamamahiʻi ia ʻe he Laumalie ko ʻeni ʻo e mamani.
Pea Naʻe fakaha mai ʻe he ʻOtua kiate au, ʻi he feituʻu fakapoʻuli ko ʻeni, ko ha ʻOku ʻi ai ha feituʻu ʻoku meimei ke ta ʻi ha foʻi maka, pea mo au ʻai ke ongo ʻo ne toʻo hoku mata, ʻi he lolotonga ni, fakalilifu ʻo heli; koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku moʻui ʻaki ha laumālie faingataʻaʻia, pea naʻe ʻikai ke u mamata ki he kau tevolo.
Ko ʻetau ʻOku ngaohi ia ʻe he ʻEikí ke ne mamata ʻi heli ko ha feituʻu maʻá e ngaahi laumālié socialites hili ʻa e fakamaau fakalukufua.
Ko e finangalo ʻo ʻetau Naʻe pau ke ʻai au ʻe he ʻEiki ke u mamata ki he tautea fakalilifu ʻa ia ʻe tauteaʻi ʻa e mamani, kapau te nau mate taʻe ʻi ai ha fakaului pea ʻikai ha penance. Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au Hange maʻu pe ʻoku tau ofi ki he fakamau. « Naʻá ne pehē mai kiate au, Sio, ʻoku fuʻu tokakovi mo fuʻu lahi e maká ni. Hili ʻE utu ʻe heʻeku fakamau, ʻa e nima loto sauni ʻo ʻeku maʻoniʻoni, ʻa e fakatahaʻi e ngaahi laumālie ʻo e māmaní ki honau sinó. Te u lomiʻi kinautolu ʻi he taha ʻi ʻolunga ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻo malohi ange ia ʻi he ngaahi piliki ʻi he he sitou. Naʻe ʻai leva ʻe he ʻOtua ke u sio ki he meʻa naʻe ardors ʻa e afi fakaʻauha ʻa ia ʻe tamateʻi mei ai taha ʻi ʻolunga ʻi he tafaʻaki ʻe taha ki ʻitaniti.
Naʻa ne sio ki ha feituʻu ʻe taha naʻe fakatatali ki he heretics, schismatics, idolaters mo e ngaahi laumalie fakaesino.
Naʻe ʻai ʻe he ʻOtua ke u toe mamata ngaahi feituʻu loloto kehe naʻe fakatatali aí hange ha vanu ʻo ha vai pelepela naʻe haka taʻetuku ʻi he broths lahi ʻene tuʻu hake ki ʻolunga. ʻOku fakahā mai ʻe hotau ʻEikí pea: "ko e ngaahi feituʻu fakaʻofa ʻeni ʻe precipitated ʻa e ngaahi laumalie naʻa nau tukuange kinautolu ʻi he māmaní ki he ngaahi holi mo e mālie kehekehe kotoa pē Faʻa holi kovi. Naʻa ku ʻiloʻi ko e feituʻu ko ʻeni maʻa e kakai kotoa pe heretical, schismatic mo e ngaahi laumalie tauhi tamapua, pea fakaʻosi kiate kinautolu kotoa pe ʻoku nau fai ha ngaahi kovi ʻi he faʻahinga kotoa pe, pe ʻa ia ʻoku nau fetakai, ʻo fakatatau ki honau loto, ʻi heʻenau ngaahi fiefia kotoa, ʻo hange ʻoku nau fie maʻu ke fakafepakiʻi ʻa e omnipotence mo e fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtua.
Ko e taimi ia naʻe Naʻe folofola mai ʻa e ʻEiki kiate au: "ʻi he varvassière loloto ko ʻeni (1), ʻoku ke sio ki he lili ʻi he ʻita ʻo ʻeku ʻita, te nau Snapped mo kneaded ʻi he malumalu ʻo ʻeku sauni. » Te u fakafonu ʻa e anovai ko ʻeni ʻaki ʻa e faʻahinga faingataʻaʻia kotoa pe. ʻi heʻeku fakamaau totonu. Naʻá ku ʻiloʻi ʻe ʻi ai ʻa e lilifa ko ʻení vela ʻo hange ko e afi, mo e lili ʻi he ʻauʻauha, ko ha assemblage ʻo e mahaki, ʻa ia ʻe inu mei ai ʻa e ngaahi laumalie mo honau sino mei Ko e kakau loloa ki ʻitaniti.
(1) faʻahinga ʻo e Falahi mo loloto poila.
ʻOku lahi ange ʻeni Fakaikiiki ʻo e ngaahi kaveinga ne u ʻosi ʻi ai kimuʻa folofola, ʻi he taimi naʻe fekauʻi hifo ai au ʻe hotau ʻEiki ʻi he laumalie ki Heli, ʻa ia naʻa ne ʻai ke u sio ai ki ha ngaahi meʻa pau ʻi he ngaahi fakamamahi ʻo e reprobates.
ʻAuʻauha mei he loto ʻo e ngaahi laumālie fakamāmaní.
Ko hotau ʻEikí, ʻi he tangilaulau ʻi he mamani, ʻa ia, neongo ʻene ʻofa mo e meʻa kotoa pe ʻE fakavavevave ʻene fakatotolo ki heli, ʻo fakahaaʻi mai ngaahi loto lahi ʻoku ngaungaue mo hange ʻoku moʻui, pea naʻe ʻo e kakano, pea ne pehe mai kiate au, "Sio pea fakakaukau ki he meʻa ʻOku uesia ʻa e gangrene ko ʻeni, ʻoku ʻikai ha meʻa moʻui lelei. Naʻe kamata ke u sio mo fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku kovi taha; Naʻa ku sio ki ha ʻuliʻuli, taki gangrene naʻe mahuhu ʻi he loto.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " Fakaava ʻa e loto ko ia. Naʻe kofukofuʻi ia ʻi ha kili naʻa ne ʻai ke ne toʻo mo tauhi ʻa e fotunga ʻo ha loto. ʻI heʻeku ʻalu ke fakaava iá, naʻe fakaava hake ia; Naʻa ne pala kotoa ʻi loto, pea ko e meʻa fakalilifu taha ia ʻi Ke mamata ki ai. Naʻa ku sio pe ki ha toto ʻuliʻuli mo curdled, ko ha tuʻunga malanga pe pala mo e silt. Naʻe pehe ange ʻe he ʻEiki, ʻa e tatau ʻo e ngaahi laumalie fakaemamani ko ʻeni; ʻi tuʻa ʻOku nau ha moʻui mo animating honau sino, moʻui mo moʻui. fafangaʻi ʻa e ngaahi fiefia fakamāmaní mo fakakakanó; ka naʻa nau mate ʻi hoku mata, pea mo e fiefia taʻengata kuó u teuteu moʻonautolu; ʻoku lahi ange ia kiate au honau fulikivanu ʻe he ngaahi hia
ke nau tukupā kotoa ngaahi ʻaho, ko e ha ʻa e mahaki fakalilifu naʻa ku ʻai ke ke sio ki ai ʻi he loto pala ko ia. Ko ia, ko ʻetau ʻEiki, ʻi he ʻuluaki loto ko ʻeni, ʻa e tatau ʻo e ngaahi laumalie fakamamani kuo nau foaki kakato kinautolu ki ʻa e ngaahi fiefia fakakakano kotoa pē, pea ʻoku ʻikai lava ke nau moʻui ʻi ha founga kehe. Naʻa ne toe pehe, ko e ha e founga ʻoku ke ʻamanaki ki ai, ʻoku ou toʻo
(91-95)
ko ha laumalie foki au ʻuliʻi, kapau ʻoku ʻikai ke ne liliu haohaoa kiate au, Fēfē kapau ʻ oku ʻ ikai te ne fai ʻ a e penance loto - moʻoní? Sio pea Fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻ oku ʻ i ai ʻ a e ngaahi loto kehé. »
Kehekehe ngaahi tuʻunga ʻo e ʻauʻauha.
Naʻe kamata ke u vakaiʻi kinautolu. Naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻe kamata ʻa e gangrene; Naʻa ne mahuhu ʻi muʻa, pea te ne ki he uho ʻo e lotó. Naʻa ku sio ki ha niʻihi kehe naʻe gangrene naʻe paaki pea keli ʻi he kakano moʻui. Ko e tokotaha fakamuimuitaha ʻoku ou Naʻe gangrene pe ʻa Considerai ʻi he ngataʻanga ʻo kili, koeʻuhi ke Naʻe faingofua ke toʻo mo fakamoʻui ia. Ko ʻetau Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe he ʻEiki kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa naʻa ku fakatokangaʻi ʻi he ngaahi loto ko ʻeni; Fekauʻaki mo e fika uá, naʻá ne pehē mai kiate au: "ʻOku meimei tatau ʻa e taha ko ʻeni mo e ʻuluaki. Hono laumālié kei ʻi ai pe ha kiʻi palopalema ʻi he ngaahi fiefia fakamāmani kotoa pē; Ka, ko hono moʻoni! Ko ʻene setesi ʻe vave ni pe haʻane molia atu. ʻA e loto naʻa ke mamata ki ai, pea naʻe kei keli pē ʻa e laveá ki he kakanó, fakafofongaʻi, ʻoku talamai ʻe hotau ʻEiki, ko e ngaahi laumalie ʻoku kamata ke nau tukulolo loto fiemālie ki he māmaní. Ko e meʻa ki he fakaʻosi, ʻa ia naʻe gangrene ʻi he kili, naʻa ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi laumalie ʻoku fehiʻa ki he mamani, pea ko hai fai ʻa e meʻa kotoa pe te nau lava ke mavae mo ia, ka ko hai, ʻi he Ko ha fie maʻu fakaʻofa, ʻoku kau ai taimi ʻe niʻihi ʻo hange pe ko kinautolu. Hange pe ko e ʻikai ke tau lava ʻai ho tuhu ki he afi ʻo ʻikai vela, pea pehe foki He ʻikai lava e ngaahi laumālie masiva ko ʻení ʻo talanoa mo e māmaní taʻe kau ai maʻu ʻa e ʻuli. »
Fakatuʻutamaki fefakatauʻaki mo e mamani maʻa e kakai ʻoku liʻoa ki he ʻOtua.
Naʻe tānaki mai ʻ e hotau ʻ Eikí: " ʻOku ʻi ai ha faʻahinga tokotaha kehe (hange ko ʻeni, kakai ʻo e Siasi, pe niʻihi kuo fakatapui ke ʻOtua ʻi he ngaahi fuakava molumalu) ʻa ia ʻoku nau fakataha noa pe mo kakai ʻo e mamani, kainga pe kaungameʻa, ʻoku ʻikai tauhi pē ʻa e ngaahi meʻa fakamāmaní, pe ko ʻenau ngaahi fiefia taʻeʻaongá. Kapau ʻe fakatapui ʻa e kakai ko ʻení ki he ʻOtuá ke nau fakafanongo ʻaki fiefia, pea hokohoko atu ʻa e fetalanoaʻaki, te nau faiangahala ʻOku mahulu hake ia ʻi he kakai ʻo e famili, ʻa ia ʻoku nau hange ko fakamalohiʻi mei he taimi ki he taimi ke nau feʻilongaki ko ha famili, pea ke fanongo ki he ngaahi lea he taimi ʻe niʻihi ʻoku angamaheni ange ia ʻi ha toe meʻa. Ko kinautolu ʻOku fehiʻa ʻa e kakai ʻi he mamani mo hono maxims.
Tataki Ngaahi laumalie ʻoku fehiʻa ki he mamani ʻaki ʻenau moʻui ʻi he lotolotonga ʻo e mamani.
Mamaʻo mei ai fiefia, ʻoku nau palaki honau telinga ki he leʻo ʻo e ngata enchanters ʻo heli, pea ʻikai ke nau fiefia, ka ʻoku nau ongoʻi ha mamahi lahi ʻi honau loto. Kapau te nau lava ʻoku holomui ʻi ha faʻahinga fakangalingali pe, pe liliu ʻeni ʻinitaviu fakatuʻutamaki ʻi ha taha ʻoku ʻikai ke nau tokanga ki ai, ʻa ia ʻoku ʻoku ʻikai ke ʻita, ʻoku nau fakavavevave ke fakaʻaongaʻi ia. »
Faingofua ke toʻo ʻa e toiʻi meʻa ʻoku fai ʻe he fefakatauʻaki ʻa e mamani.
ʻOku talamai ʻe hotau ʻEiki ʻoku Ko e tokotaha ia naʻe gangrene ʻi he matalaʻiʻakau ʻo e kili, pea naʻe siʻisiʻi ʻaupito ke Fakamoʻui: pea ko e founga ʻeni naʻa ne fakamatalaʻi mai ai kiate au ʻa e meʻa naʻe fie maʻu fanongo ki he kiʻi meʻa siʻisiʻi ko ʻeni. Ko e ngaahi meʻa lelei Kau Kalisitiane ʻ oku nau manavahē ki hono fakalotomamahiʻi ʻ a e ʻ Otuá, pea ʻ oku nau fehiʻa Ko e mamani, hono maxims mo e fakafiemalie, ʻo aʻu pe ki heʻenau matuʻa Neongo ia, ʻoku fie maʻu pe ha vete hia lelei mo ha toe vakaiʻi ʻi honau loto, mo ha ngaue ʻo e fakatomala. Ko ia ʻoku ke ʻalu naʻe toʻo ʻa e gangrene ko ʻeni ʻaki ʻa e kili, pea mo e loto maʻa.
Fie maʻu ke hola mei he māmaní.
Ka ʻe pehe ʻe ha taha, ko e ngaahi ngaahi laumalie ʻoku ke pehe ʻoku gangrene ʻi he ngataʻanga ʻo kili, ʻikai fai angahala; naʻa nau ʻulungaanga ʻaki hangē ko e kau māʻoniʻoní; ʻE tanaki atu ʻe ha niʻihi kehe: pea aʻu ki he scruple. ʻIo! Mahalo ko e meʻa ia ʻoku ke lea ʻaki, pea kuo ʻikai ke nau faiangahala ʻi he fetalanoaʻaki kuo nau maʻu mo e kakai ʻo e māmaní: ka neongo iá kuo nau angahalaʻia maʻu pe, neongo repugnance, ʻaki haʻo kai ʻa e meʻatokoni ʻi he ʻapi ʻo e kakai ko ʻeni, pe ko e foki ki honau ngaahi famili, ʻa ia naʻe pau ke nau maʻu ai Naʻe fonu e kakaí ʻi he laumālie ʻo e māmaní. Kuo hanga ʻe hotau ʻEikí ʻo
ʻIkai tokanga ki he ʻa e ngaahi civilities fakamamani ko ʻeni; ʻ I hono kehé, ʻ okú ne kaila maʻu pē kiate kitautolu: Hola mei he māmaní. Ko hono moʻoni! tui ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻi he fie maʻu ko ʻeni ke ʻalu ʻo sio ki he matuʻa pe ngaahi kaungāmeʻá, ʻo ʻikai fakakaukau pe ko e hā ʻa e laumālie ʻokú ne maʻu kinautolú. ʻOku tau ō ki honau ngaahi ʻapí; Kuo pau leva ke ke maʻu kinautolu ʻi ʻapi: ko e feituʻu ʻeni tauhi e folofola ʻa e ʻOtuá? ʻOua ʻe hola mei he ngaahi kautaha fakamāmaní, ʻokú ke ʻomi kinautolu ki ho ʻapí. Ko kinautolu kotoa pe he ʻikai ke nau maʻu ʻOku ʻikai ha angahala ki he ʻulungaanga ko ʻeni, ʻoku ou ui kinautolu ki he fakamaau ʻa e ʻOtuá, pea te nau vakai pe ʻe ongona kinautolu.
Fakatuʻutamaki meʻatokoni mo e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e mamani, tautautefito ki he niʻihi ʻo e Siasí. Ko e launga ʻa J. C. ʻi he kaveinga ni.
Kapau ʻoku ʻafioʻi ʻe hotau ʻEikí angahala ʻi he kakai fakamamani, naʻa mo Ko kinautolu ʻoku fehiʻa ki he māmaní, ko e hā e meʻa ʻe hoko ki he kakaí ʻo e ngaahi Siasi ʻoku ʻi he maʻu meʻatokoni, ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e mamani, pea ʻoku ne ʻai ke nau fakaʻofoʻofa ʻi ʻapi, ʻa ia ʻOku nau moʻua ke tali ʻa e kakai kotoa ʻo e māmaní? Kapau te u ʻo kau ki he kakai ʻo e Siasí, ʻoku ou lea fakalūkufua kiate kinautolu, ʻo ʻikai ʻiloʻi ha meʻa pau; ʻOku ou ʻiloʻi pe ʻa e meʻa kuo ʻai ʻe he ʻOtuá ke u ʻiloʻi ia, pea ko ia ʻokú ne fekauʻi au ke u fakahā ia kiate aú lea.
Fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa kinautolu kotoa pe kuo fakatapui ki he ʻOtua, pea kuo nau fai ha ngaahi fehalaaki ʻi heʻenau pikitai ki he laumalie fakaemamani, lava ʻo fanongo ki he ngaahi launga ʻoku mafola ʻa J. C. fekauʻaki mo e mole ʻo honau laumalie! Ko e meʻa ʻeni ʻoku ne pehe: "kuo u fafanga mo ʻohake ha fanau, ʻa ia ne u lau ko e ngaahi meʻa ʻoku ou manako ai; I ʻI ai mei he
(96-100)
Ko e konga lahi ko ʻeni ʻo e mamani ʻoku ko e hala ia ʻo e malaʻiá; Naʻa ku fafanga mo fattened kinautolu ʻi he ʻeku tepile; Ko ʻeku ʻuhinga naʻa ku foaki kiate kinautolu ʻa e ʻaloʻofa ʻi he ʻaloʻofa, pea kuo u fakakoloaʻi kinautolu ʻi he tafaʻaki kotoa pe mo ʻeku ngaahi lelei mo ʻeku ngaahi fie maʻu: naʻa ku tuku kiate kinautolu pea u fokotuʻu ʻIsileli ʻi honau tauhi, koeʻuhi ke nau tokangaʻi fakalelei ʻeku vaine; ka kuo hanga ʻe he taʻehoungaʻiá ʻo situʻa meiate au; Kuo nau tafaʻaki mo hoku ngaahi fili, pea tau mo kinautolu kiate au. Ko e ngaahi kolomu naʻa ku maʻu ʻOku luluʻi hoku Siasi ke poupouʻi hoku Siasi pea tamateʻi. Ko e tuʻu maʻu nai ʻeni ne u ʻamanaki ki ai, Hili ha ngaahi ʻaloʻofa lahi naʻá ku foaki kiate kinautolu? ʻIsileli Siʻoku kakai ʻofeina, ʻoku kaihaʻasi mo haveki koe ʻe ʻa e ngaahi meʻa naʻa ku foaki atu
Ke maʻu ha tokoni: ʻaa! Malaʻia ki he ʻa e kau faifekau ko ia ʻo e angahala, ʻa ia, ʻoku ʻikai ke nau fakahaofi ʻa e ngaahi laumalie, ʻa ia kuo u fai kiate kinautolu ʻi he fakatokanga, precipitate kinautolu ki heli ʻi heʻenau ngaahi sipinga kovi, scandals mo e ngaahi meʻa kovi faleʻi! »
Naʻe ngaohi au ʻe hotau ʻEikí fanongo naʻe fakatuʻasila ʻene ngaahi launga ki he kakai kotoa pe ʻa ia naʻa nau ʻi ha ngaahi ngāue ʻoku ʻi ai ha tukuakiʻi ʻo e ngaahi laumālié; ʻa ia ʻoku ne ta ha sipinga kovi; ʻa ia, ʻi heʻenau toʻonga, scandalize kei talavou mo matuʻotuʻa, pea ʻoku nau fakangaloʻi kinautolu ʻi he ngaahi fatongia ʻo honau tuʻunga.
§. II.
Manavasiʻi mo e manavasiʻi ki he konisenisi ʻoku ueʻi fakalaumalie ʻe he tevolo ʻi he Fefine ke ʻomi ia ki he loto foʻi. Ngaahi fakafiemālie mo e ngaahi fakahinohino ʻokú ne maʻu mei hotau ʻEikí.
Setane feinga ke ʻomi ʻa e fefine ki he loto foʻi. ʻOku ne ikunaʻi ia.
ʻE Tamai, ko ha Ko ha mamahi ʻe taha naʻá ku ongoʻi ʻi he fakatangá ʻo e tevolo. ʻI he finangalo ʻo e ʻOtuá, naʻá ku Mei he potu ko ʻeni ʻo e fakapoʻulí, ʻa e fuʻu meʻa fakamanavaheé ni, Ko hotau fili angamaheni, naʻe ʻave ia ʻi he ʻita ki Ko au, ʻi heʻeku mamata ki he meʻa kuo fakaha mai ʻe he ʻEiki kiate au, mo ʻiloʻi ko e meʻa naʻa ne fehuʻi mai kiate au: ko ia ʻeni, ʻa e kolotau ko ʻeni kuo fakamahafu,
ko hai teka malohi ʻone hake kiate au; mafasia ʻi he mamafa ʻo e ʻa e faingataʻaʻia mo e mamahi lahi taha, pea meimei kotoa Naʻe holoki ʻe he ngaahi ʻaho ʻa e hohaʻa, pea u holoholoʻi leva ʻa e fuhu ʻo ha natula taʻeoliʻia, helaʻia he faingataʻaʻia, mo tekeʻi ongosia; Naʻa ne kau mo hoku fili ke tau. Naʻe fakafonu ʻe he fuʻu meʻa fakamanavahe ko ʻeni hoku ʻatamai ʻaki hono ʻahu kovi mo stinked, blackening ʻeku fakakaukau fakapoʻuli matolu, mo manatuʻi au ʻo ha ngaahi meʻa ʻe teau naʻe ʻikai totonu ke u tokangaʻi mei hoku fatongia ke ʻofa faka-Kalaisi. ʻI he kolotau ʻo e transports ʻo hoku mofi, naʻa ne ta au ʻi he hikinima ʻaki ʻeku tafoki ʻo fakatafoki au ko naʻá ne fie maʻu; Ka ʻi he foki mai ʻa e fakakaukau angamaheni kiate au, naʻa ku vakavakaiʻi au ki kole fakamolemole ki he ʻOtuá. Ko ia naʻá ne toe liunga ua ʻ a ʻ ene ngaahi feingá kotoa. ke li au ki lalo ʻi he lilifa, ʻo ʻai ke u fanongo ki ai Naʻe ʻai ke u mate, pea naʻe ʻikai ha ʻo e fotunga ke lava ʻo ʻalu ki he vete hia. Naʻa ku ongoʻi ʻeku falala ki he ʻOtua, pea ko ha ngaue naʻa ne ʻomi au ki he Loto mamahi ʻi heʻeku sio ki heʻeku li ki he quagmire fakamanavahe ʻo ʻeku ngaahi angahala. Ko ia, ʻi he vaeuaʻanga malie ʻo ʻeku fakapoʻuli, ne u maʻu ha founga ki he ʻOtua lelei pea ki he Matona; Naʻá ku lotu kiate ia ʻaki hoku lotó kotoa ke ʻoua naʻá ne faingataʻaʻia. ʻOku ʻikai ke u mourusse taʻe ʻi ai ha vete hia.
Ko e feituʻu ʻeni he ʻikai ke u lava ʻo fuʻu lahi ʻa e tanganeʻia ʻi he angalelei mo e ʻaloʻofa ʻa hoku ʻOtua. ʻI he siʻi hifo he houa ʻe uofulu mā fā ʻa e tūʻuta mai ha faifekau moʻui taau ʻa e ʻEikí, ʻa ia ʻoku ne tokangaʻi au mo foaki mai kiate au ʻa e Viaticum Maʻoniʻoni. ʻI he ngaahi lelei pea mo e ʻaloʻofa ʻo e sākalamēnití, ʻi he fakamaama mo e faleʻi ʻo e confessor, ʻOtua, ʻi heʻene ʻaʻahi maʻoniʻoni, naʻa ne toʻo kotoa ʻeku ngaahi veiveiua mo ʻeku ngaahi mamahi kotoa, tekeʻi atu ʻeku fakapoʻuli, pea fakafoki mai au Ko e nonga mo e falala ongongofua ko ʻeni ʻa ha kiʻi tamasiʻi ki heʻene lelei Tamai. Naʻa ne fakafoki mai kiate au ʻa e maama fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku fakamamaʻi kotoa hoku loto, pea tuli ki tuʻa ʻa e fakapoʻuli.
Foʻou ʻohofi ʻo e tevolo. Naʻa ne fakahu ʻa e faingataʻa ki heʻene ʻiloʻi.
Neongo ia Setane, ʻoku malohi ʻeni fakamahafu, ako mo vakavakaiʻi ʻaki e ʻuhinga ʻoku ne kei lava pe ʻo fakahohaʻasi au. Kiate au, ʻi he taʻeʻilo ʻi he feituʻu Ko au naʻe tokangaʻi ʻe he fili fakamamahi ko ʻeni ʻa hoku fakaʻauha, naʻa ku fakalaka atu ʻaho ʻe tolu pe fa ʻi he fakafetaʻi ki he ngaahi lelei ʻoku Kuó u maʻu mei hoku ʻOtuá. ʻI ha pongipongi ʻe taha, fakafokifa, kamata ʻa e tau ʻaki ha ngaue ʻi he konga ki lalo ʻa ia naʻe faingataʻa ke siviʻi au. Ko ʻEku Naʻe talamai ʻe he konisenisi hohaʻa kiate au: ʻoku ke ʻai ke ke taʻe makatakiʻi koe ʻe Ko hoʻo ngaahi launga, ʻoku ke fakamamaʻi ai ʻa kinautolu ʻoku nau tokoniʻi koe, ʻa kimoutolu Fakafalala mo taʻeoli, ʻoku ke ʻoange ha faingamalie ke nau ʻItá: te ke ʻomi kotoa ʻeni ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi tatau Naʻa ne fakahu mai ha mao ʻuliʻuli, ko ʻeku ʻuhinga ʻoku fonu ʻi he fakapoʻuli ʻa ia naʻá ne fakaʻitaʻi ʻeku mahinó. Ko ia ne u ʻiloʻi naʻe Ko e meʻa fakamanavahe ko ʻeni naʻa ne kei fie maʻu ke fakataueleʻi au ki heʻene ngaahi tauhele. Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtua ʻa e ʻaloʻofa ke u maʻu ha founga lelei kiate ia, pea ke kalanga ʻaki hoku iví kotoa ke kole ki heʻene tokoní: ʻEiki, Naʻá ku pehē ange, Haʻu ʻo tokoniʻi au, lele fakavavevave; ʻOua ʻe fakatoloi ʻikai, koeʻuhí he te u mate! Naʻe ʻuha ʻi ha ngaahi miniti siʻi ko e meʻa pē ia ʻa e ʻOtuá ke tuku ke u kaikaila mo tauʻi hoku filí.
Ko ʻetau ʻOku hā ʻa e ʻEikí kiate ia. ʻOku ne fakanonga mo fakahinohinoʻi ia.
Kae fakaʻosi, hili ngaahi ongo ki he ʻOtua, pea toe liunga ua ʻa e tangi, vakai, naʻe fakafokifa ʻa e Fakamoʻui amiable ko ʻeni (ʻikai ʻi ha ʻaloʻofa angamaheni, ʻa ia ko ha ngaue fakalangi, pe ʻi he angamaʻa ʻo e tui, ʻo ʻikai ʻi ha ʻaloʻofa makehe ʻo e ʻOtua ʻo e angalelei)
(101-105)
Ha mai kiate au ʻo hange ko ko ha tokotaha ikuna ikuna, pea mo ha kolotau kuo fakamahafu ʻoku ne tuli kinautolu ki tuʻa ko ha taha ʻoku ʻi lalo ʻiate ia.
Ko e ngaahi lea ʻeni ʻoku tau Naʻe folofola ʻa e ʻEiki ki hoku laumalie hohaʻa: "ʻoku ʻOku ke manavasiʻi, ʻe hoku ʻofefine? Ko e hā ʻokú ke fakamamahiʻi ai iá? ʻOku ʻikai ke u impute ʻa e ko e foʻui siʻisiʻi taha ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku manukiʻi kiate koe; Naʻá ku fakamolemoleʻi ʻa e meʻa kotoa pē; ʻOku ʻikai ke u ʻita kiate koe. ʻE ʻOtua! Ko hai naʻe lava ke mahino ki ai ʻa e lahi ʻo e fakafiemālié mo e māmá ʻi loto ʻa ia naʻe fakafonu ʻaki au ʻe he ngaahi lea toputapu ni! I ʻikai lava ke maʻu ha ngaahi lea feʻunga ke fakamaaʻi au ʻi muʻa ʻi he ʻE ʻOtua, kole fakamolemole kiate ia pea fakamalo kiate ia. Ko hoku fakaʻofoʻofa Fakamoʻui, ʻi heʻene angalelei haohaoa, pea ʻi heʻene loto fakatokilalo lahi, nofo mo au ʻi ha vahaʻa taimi ke fakahinohinoʻi au ʻi he ngaahi fakaʻaliʻali kotoa ʻo e tevolo, pea mo e stratagems naʻa ne insinuated ki he ʻatamai kakai naʻa nau maʻu ʻa e angaʻofa mo e ʻofa faka-Kalaisi ʻa tokoniʻi au.
Ko e ʻOku ʻikai saiʻia lahi ʻa e ngaahi toʻonga ʻofa ʻa e Mutuale ʻi he tevolo. ʻOkú ne feinga ke taʻofi kinautolu.
ʻOku fakatokanga mai hotau ʻEikí ke u ʻomi kiate au ʻa e tokolahi ʻo e kakai naʻe haʻu kiate au, ʻa kinautolu mei loto pea mei tuʻa, koeʻuhi ko e tevolo Naʻe ʻi ai maʻu pe ʻa e ngaahi meʻa naʻa ne ʻai ke nau fokotuʻu ʻi honau lea ʻaki ha meʻa ʻoku ngalingali te ne fakatupu ha palopalema ʻi heʻeku maʻulalo ange; ko ia ʻoku talamai ʻe hotau ʻEikí ke u fakatokanga ki he ko ʻene tafaʻakí, ʻa ʻeku ngaahi faʻeé, naʻe fehiʻa ʻa e tēvoló ʻiate kinautolu; ʻUluaki, koeʻuhi ko e melino mo e uouangataha ʻi he Ko e ʻofa faka-Kalaisi ʻa J. C., ʻa ia naʻe fakatahaʻi ʻe kimautolu toko tolu, pea kuo ne fakapapau ke maumauʻi ʻa e melino ko ia, pea li ki ʻoku tau fekeʻikeʻi mo mavahevahe, ʻo fehangahangai mo e ʻofa faka-Kalaisi, pea ko ia ʻoku fakatupu houhau ki he ʻOtuá; ʻi he meʻa naʻe ʻikai ke saiʻia ai tokolahi ki he tevolo, ko hono ua, ko e ngaahi fakatokanga faka-Kalaisi mo e fakatokoua ʻoku tau fetokoniʻaki; mo e tolú, Fakaʻosi, ko e ngaahi naunau mo e ngaahi teuteu naʻa mau fai, he foki ki he ʻaloʻofa mo e ʻOtuá.
Lao ke muimui ʻi he ngaahi fepotalanoaʻaki naʻe fai ki he fefine ʻe hotau ʻEiki.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe hotau ʻEikí fokotuʻu mai ke u fakatokanga mai kiate au fekauʻaki mo ngaahi tauhele ʻa e tēvoló.
"ʻI he naʻa ne talamai, pea ʻi hoʻo ngaahi lea kotoa, ʻoua naʻa ke lea ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu mo ʻa ia ʻe lava ke tauhi ki hoku naunau,
ki he ʻofa faka-Kalaisí pea mo e fakahinohino ʻo e meʻa hono hokó. ʻOku fuʻu lahi hoʻo talanoa ʻi he Ngaahi Meʻa taʻe tokanga, tautautefito ki he feituʻu ʻoku ke tui ki ai pea ʻoku ʻikai ha kovi.
Tapuni. ʻI he taimi te ke talanoa lahi ʻi ho ʻao, tapuniʻi e telinga ʻo homou lotó, fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu ʻi hoku ʻaó, pea ʻoua ʻe feinga ke kumi tatau ai pe pe ʻoku lelei pe kovi ʻa e ngaahi lea, pe pe te nau fakaʻitaʻi au pe ʻikai; Ka ke tuku kotoa ʻeni ko ha Ko e malolo ʻa e ʻahiohio »
Naʻa ne ʻOku ʻikai ha angahala ke lāunga ʻi he taimi ʻoku Faingataʻaʻia. ʻOku tokanga hotau ʻEikí ki he meʻa kotoa pē ʻi he taimi ʻoku ʻi he lotó aí ʻa ʻene meʻa kotoa pe.
Naʻe ngaohi au ʻe hotau ʻEikí ʻiloʻi, ʻi he fakaʻapaʻapa ki he ngaahi launga ʻo natula, naʻe ueʻi au ʻe he tevolo ke u faiangahala, pea naʻe ʻikai ha naʻe ʻikai ha kovi, koeʻuhi he ʻoku fakanatula pe ke launga.
"Kapau naʻa ku fie maʻu, ʻoku ou Naʻá ne pehē, "Te u lava ʻo ʻofeina koe ʻaki ha ʻaloʻofa kuó u foaki. ki heʻeku kau maʻoniʻoni, kae tautautefito ki heʻeku kau mate fakamaʻata, ʻa ia, ʻi he ʻI he lotolotonga ʻo ʻenau ngaahi mamahi lahi, naʻa nau ikunaʻi ʻa natula pea kotoa ʻene ngaahi launga. Naʻe ʻikai ke nau mei lava ʻo fai ia taʻe ʻi ai ha ʻaloʻofa Tautautefito. Maʻamoutolu, kapau naʻá ku foaki ʻeni kiate kimoutolu ʻaloʻofa, pea te ke katakiʻi hoʻo ngaahi mamahi ʻi he Fakalongolongo pea ʻikai ha launga mei natula, ʻe naʻa ne mei feinga ke maʻu ʻa e naunau taʻeʻaonga mo e ostentation. Ko ia ai, ʻEku tama, ʻoku ou ʻilo ʻa e meʻa ʻoku lelei ki he tokotaha kotoa pe, ʻo aʻu pe ki he ʻa hono tufaki ʻo ʻeku ngaahi ʻaloʻofa. ʻOku ʻaonga ʻa e meʻa kotoa pe ki he tokotaha ʻoku ʻofa ʻiate au. ʻI he taimi kuo fakatapui kakato ai ha loto ʻI heʻeku ʻofa, ʻoku ou tokanga ki he faingataʻaʻia kotoa pe ʻo e sino mo e ʻatamai, ki he mapuhoi mo e meʻa kotoa pe huluni e ngaahi launga naʻe fakatupu ʻe he ʻikai ke ola lelei e Ko e moʻui ʻa e moribund: ʻOku lau kotoa ʻeni pea fakahoifua Ko ʻeku ʻofa. »
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " Faʻifaʻitaki ki hoku laumalie faivelenga, ʻa ia he ʻikai ke ne lava ʻo taʻofi ʻa e launga ʻi ha natula pelepelengesi maʻu pe: ʻoku nau ʻomi kiate au ʻa e fika ʻo e ngaahi launga ko ʻeni kae ʻikai ko e lahi ʻo e ngaahi ngaue ʻo ʻeku maʻa ʻOfa ʻi he holi maʻu pe honau loto ke ngaohi au. ʻOku lelei foki ke fakapipiki ha ngaahi ngaue ʻo e fakatomala moʻoni, ʻa ia ʻoku ne lea ʻo kau ki heʻeku ʻofa. Ko ha founga meritorious ʻaupito ʻeni ke ikunaʻi ʻa e fili. Ko e ngaahi meʻatau ʻeni ʻoku ou ʻoatu ki he Tau: sio mo lotu. Ko e founga ke ikunaʻi ʻaki e laione ko ʻeni, ko hono fakapipiki ia inviolably kiate au pea ki hoku ʻofa; ke mafao atu ʻaki hono lotó mo e laumālié kotoa ki he ke ʻofa haohaoa ange ʻiate au, pea kau ki he fekau fakalangi ʻo ʻeku ʻOfa ʻi he ʻofa faka-Kalaisi haohaoa ki he kaungaʻapi ʻo ha taha. »
Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe hotau ʻEikí Naʻa ne pehe mai kiate au, "ʻOua te ke manavahe, ʻe hoku ʻofefine, te u tokoniʻi koe ʻi heʻeku ʻaloʻofa; ka ʻoku ou loto ke ke ngaue mo ia pea fakafou ʻiate ia ʻaki ho malohi kotoa. »
§. III.
Ngaahi fehuʻi ʻi he vetehia. Ngāue fakalangí, mei he Kau Taulaʻeikí ki he Fakamaauʻanga ʻo Penance. angalelei mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he Kau angahala fakatomala moʻoní.
Ko ʻEku Tamai, ʻoku ou fai atu ha fakamatala ki he meʻa kuó u aʻusiá ʻi hoku loto,
(106-110)
ʻi he taimi ʻo e Ngaahi fehuʻi lahi fekauʻaki mo e vete hiá.
ʻI he Peesi tuʻumaʻu ʻo ha taulaʻeiki ʻi he tuʻunga ʻo e mate, ko e taha ʻOku ʻikai haʻisia ki ai, pea naʻa mo ia ʻoku ʻikai taau ke vete hoʻo ngaahi angahalá ki ha taha fakamāmani.
Naʻa ku fakatokangaʻi ʻi ha taimi ʻe taha ʻoku ou ʻi Ko ha kautaha naʻa mau fakakikihi ai fekauʻaki mo e vete hia. ʻOku talamai kiate au: ʻE hoku tuofefine, kapau naʻa ke ʻi ha tuʻunga ʻo e mate, pea ke ʻoua naʻá ke vete hia ki ha taulaʻeiki fakangofua, kuo pau ke ke vete ki ha meʻa fakamamani, pea tukuakiʻi hoʻomou ngaahi angahalá ʻi he loto fakatōkilalo. ʻOtua te ne maʻu ia ke fiefia, neongo naʻe ʻikai ke ʻikai ko e malohi ke fakaleleiʻi koe. Naʻa ku fakasituʻaʻi ʻeni fokotuʻu, ʻo pehe naʻe ʻikai ko e meʻa pe ia ke fai: te u vete ki he ʻOtua ʻi he meʻa ni, pea ʻoku ou Te u kole fakamolemole kiate ia ʻaki hoku lotó kotoa.
ʻI heʻeku toko tahá, Naʻa ku hu ki hoku loto ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtua mo au, pea naʻa ku Naʻá ku fakakaukau ki he ngaahi lea naʻe fai mai kiate aú. Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe he ʻOtuá ʻai ke ʻiloʻi mai kiate au: ʻOku ʻikai lelei ʻa e ngaue ko ʻeni ʻi he fai, koeʻuhi he ʻe fakahehema hono ngaahi nunuʻa ki he fehalaaki pea kakaaʻi e ngaahi laumalie. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e loto fakatōkilaló mei he meʻ founga. ʻOku talamai ʻe hotau ʻEiki talu mei he kamataʻanga ʻo ʻEne Siasi ʻo aʻu mai ki he taimi ni feinga ke fakaʻauha ʻa e vete hia naʻe fai ʻe he kau faivelenga fai ki heʻene kau faifekaú; ʻa ia, ʻi he meʻa ni, naʻa ne fakaʻaongaʻi kotoa faʻahinga artifices mo e ngaahi fakangalingali loi ke ʻohifo kinautolu ʻi he heresy.
Taha moribund lava, pea kuo pau ke ʻilo ki ha kaungameʻa ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻú ke fakamaau hono falé. ngaahi meʻa fakafamili, fakaleleiʻi ʻo e ngaahi fakamaau taʻetotonu, mo e ala meʻa pehe.
Neongo ia, ko ha tukunga ʻoku ou nofo ai ʻi he ʻOtua pea ʻoku finangalo ʻa e ʻOtua
: hangē ko ʻení, mei ha ongo kaungāmeʻa ʻoku fakatahaʻi kinautolu ʻe he ngaahi haʻi ʻo e manavaʻofá ʻi he tuí Katolika, ʻoku ʻohovale ha taha ʻi he tuʻunga ʻo e mate, ʻo ʻikai lava ke maʻu ha tokoni mei he kau taulaʻeiki lelei; ko e tamasiʻi masiva ko ia moribund ongoʻi hohaʻa mo hohaʻa hono konisenisi ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakafamili ʻe niʻihi: ko e taimi ia te ne lava ai, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻOku ou moʻui ʻi he finangalo ʻo e ʻOtua, ʻiloʻi ʻa e pisinisi mei hono konisenisi ki hono kaungameʻa mamae. Naʻe fili au ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu te ne lava ʻo fakafalala ki ai
: ko e ngaahi ʻahiʻahi, ko e ngaahi tukuakiʻi ʻo e ngaahi foʻi ORS, totongi huhuʻi, fakaʻosi, ha faʻahinga meʻa pe ʻoku kau ki ai ʻa e konisenisi, pea ʻoku ʻoku fie maʻu ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé; ka ko e meʻa ʻoku taʻofi ʻe he ʻOtua ki he tangata ko ʻeni kuo mate ko hono maʻu ʻikai ha taumuʻa ke vete pe tukuakiʻi kita ki he ngaahi fehalaaki ʻa ha taha ko te ne ngaohi ha taha ke fakatomala ʻi he vaʻe ʻo ha taulaʻeiki. Kapau kuo ne puna Kuo pau ke ʻoua naʻa ne fakamatalaʻi peheni ʻa e angahala ko ʻeni, ka ka ke pehē pē: ʻOku ou moʻua lahi ki ha taha pehē; Kataki ke fakafiemālieʻi ia ʻaki ʻeku leleí; pea hange ko ʻeni, kapau te nau puna Te ne lava pea kuo pau ke ne talaange, ʻo fakaʻaiʻai ia ke foki mo ia. Kapau naʻe slandered ʻa e tangata mate tatau pe ha kakai tokosiʻi, pea naʻa nau tokoni ai ki he mole honau ongoongo, kuo pau ke ne ʻiloʻi tatau ʻene foʻui ki hono kaungameʻa, protesting kiate ia ko e meʻa naʻa ne lea ʻaki fekauʻaki mo ʻOku loi ʻa e kakai ko ʻení, pea ko hono fakamafasiaʻi ia ʻaki hono fakatonuhiaʻi kinautolu ʻi heʻene tafaʻakí. ʻi he faingamalie kotoa pe te ne lava ʻo maʻu.
Ka ko e ngaahi angahala kotoa pē fufuuʻi ʻa e meʻa kuo fai ʻe he tangata ko ʻeni kuo mate ʻi he lilo, kuo pau ke ʻoua naʻa ne talanoa ki hono kaungameʻa, pe ki ha taha fakamamani, maʻoniʻoni ʻoku ne ʻi ai. Kuo pau ke ne fiefia ʻi he fakatomala lahi, ke vete mo tukuakiʻi ia, ʻi he lilo ʻo hono loto, ke ʻOtua, pea kole kiate ia ʻa e fakamolemole, ʻi he mamahi ʻo hono laumalie, ke ngaahi angahala kotoa ʻo ʻene moʻui, tautautefito ki he ʻa kinautolu ʻoku ne ongoʻi halaia talu mei heʻene vete hia fakaʻosi mo ha holi moʻoni ke vete ki ha taulaʻeiki fakangofua, kapau ʻe hoko ʻa e faingamalie; pea mo ha tukupa malohi, kapau ʻe toe fakafoki mai ʻe he ʻOtua ʻene moʻui lelei, ke liliu ʻo e moʻui, ʻo lahi ange koeʻuhi ko e ʻOtua ʻi he manavahe ki heli. I vakai ki he ʻOtua ʻoku fekauʻaki mo e kakai kotoa pe ʻoku mate ʻi he ngaahi holi maʻoniʻoni ko ʻeni, ʻi he tui moʻoni, ʻofa mo e falala ki he ngaahi ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa e ʻOtua ko ʻeni ʻo e angaleleí maʻu kinautolu ʻi he ʻaloʻofa, pea ʻave kinautolu ki he ʻakauni ʻo ʻenau ngaahi holi lelei, ʻo hange pe naʻe fakahoko kinautolu.
Kovi ko e ha e meʻa ʻe fai ʻe ha tangata ʻoku ʻikai fuʻu fie maʻu, te ne ʻilo ʻene ngaahi angahala fufuu ʻi ha tangata kehe.
Naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke u ʻiloʻi ʻa e kovi ʻe fai ʻe ha tangata naʻa ne ʻiloʻi hono ngaahi angahala fakapulipuli ki ha tangata ʻe taha, taʻe ʻi ai ha fuʻu fie maʻu, ʻo hange ko ʻeku fakamatalaʻi ʻi ʻolunga. I ʻo pehe kuo tono ʻa e tangata ko ʻeni kuo mate, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻiloʻi pē ʻe he ʻOtuá; Kapau te ne ʻilo ki hono kaungameʻa, ʻoku ne scandalizes, pea mole mo e ongoongo. Ko e meʻa ʻeni ʻoku talamai ʻe he ʻOtuá : ʻOku lahi tatau pe ʻa e maumau, pea toe lahi ange, ke mole ʻa e ongoongo ʻo ha taha ʻI he lauʻikoviʻi, ʻi he mole ʻa e meʻa hono hoko. Naʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au pea naʻá ne siʻaki ʻa e loto fakatōkilalo ko ʻení; Ka ko ha meʻa ʻeni ʻi he Kaveinga ʻo e lauʻikoviʻi:
Ko e ʻOku tapuniʻi ʻe Sisita hono ngutu ki ha tangata taʻe-fakaʻotua naʻe lea ʻo fakafepakiʻi ʻa e vete hia.
Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi ha kautaha naʻe ʻi ai ha taha naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻane tui fakalotu, naʻa ne maʻu ʻa e lea ʻo e anga taʻe-faka-ʻOtua. Naʻe ʻikai pē tuku ʻene lauʻikovi loi e kau taulaʻeiki leleí, ʻo ʻikai ha taha lotolahi ke fakahohaʻasi ia; Naʻa ne pehe, ʻI heʻene ngaahi lea kovi, ko e meʻa ke vete ki he ngaahi faʻahinga ʻo e kau taulaʻeiki, naʻe pau ke mole ʻa e ongoongo ʻo ha taha; Naʻe moʻulaloa ʻa e kau tangata ni ki he faʻahinga kotoa pe ʻo e ngaahi fehalaaki hange ko e niʻihi kehe: naʻa ne fakaha mahino ʻene ngaahi ongo, pea ne fakahaaʻi ʻa e mamaʻo naʻa ne maʻu mei vete kiate kinautolu. Naʻá ne fulihi leva ʻene malangá ki he kau ʻāngeló, pea ne pehe te ne vete lelei ki ha ʻangelo, koeʻuhi he naʻa nau naʻe natula fakalaumālie; Naʻe hange naʻa ne ongoʻi, fie maʻu ke tukuakiʻi e ʻOtuá ʻi he ʻikai ke tau maʻú Naʻe ʻikai ke ʻomi ha kau ʻāngelo ke vete kiate kitautolu.
Ko au naʻe faingataʻaʻia ʻi hoku ʻI heʻeku fanongo ki he ngaahi lea pehee, naʻa ku fakahohaʻasi ia ʻaki ha leʻo-toʻa; pea langaki ʻe he loto vekeveke ko ia ʻa ia he ʻikai ke u lava tonu, ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ki he naunau
(111-115)
ʻo e ʻOtua pea mo e fakamoʻui ʻo e Laumalie, naʻa ku pehe ange kiate ia: Ko hai ʻa e kau ʻangelo, ʻio selafimi, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá: Ko kinautolu te ke foaki ki aí ʻe fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala, pea mo kinautolu te ke ʻe kei tauhi pe? Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtua kiate au ʻa e ʻaloʻofa ko ia moʻoni malohi ʻoku ne tapuniʻi hono ngutu; pea ʻikai lotolahi ʻI heʻene tali ha foʻi lea ʻe taha, naʻa ne liliu ʻene fasi.
Fakaʻeiʻeiki Maʻongoʻonga mo e malohi fakalangi ʻo e taulaʻeiki ʻi he fakamaauʻanga ʻo e fakatomala.
Ko ʻeku tamai, fakafuofua ki he Mei he vete hia, ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kiate au ʻi ha maama taukakapa, pe ʻi he foʻi ama ʻo e tui, ʻa ia Naʻe fakamaama ʻe he ʻOtua hoku ʻatamai mo e mahino fekauʻaki mo ʻo hono kau faifekau. ʻI he taimi ʻo e vete hia, naʻa ku sio kiate kinautolu ko liliu ki he ʻOtuá, ko ʻeku ʻuhingá ʻi he mafai mālohi fakalangi kotoa pē kuo fakakofuʻi ʻaki kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú maʻuʻanga fakamatala. Naʻa nau fakafofongaʻi lelei ʻa e tokotaha ʻo hotau ʻEiki J. C. ʻi heʻenau fakamaauʻanga ko e fakamaau pule, ʻoku ne pukepuke ʻI honau nimá ʻa e potupotutatau ʻo e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá ʻo e ʻOtua, ke vakaiʻi mo fua kotoa e ngaahi angahala ʻoku nau Fanongo; ʻOku ui ʻeni ko e mamafa ʻo e fale hufangaʻanga. Ko e hā e meʻa ʻoku Ko e kau faifekau moʻui taau ko ʻení? ʻOku nau tuli pe fakaleleiʻi ʻa e penitents, fakatatau ki he ngaahi ʻulungāanga lelei pe kovi ʻoku nau fakatokangaʻí pe ʻoku nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē. Ka, ʻe hoku ʻOtua! ʻa ia Ko e mana ʻoku ou moʻui ai he taimi ko iá! Naʻe fakaʻaliʻali mai ʻe he ʻOtua kiate au ʻa e kau faifekau ʻi he taimi ʻo fakaleleiʻi; ʻOku nau ʻalu atu ʻo hange ʻoku nau ngaue ʻi ʻa e ʻOtuá, ʻi hono mafaí mo e mālohi taʻefakangatangatá; ʻoku nau fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá ki he ʻOtuá; pea hangē ko e ʻOtuá, ʻoku ou pea ne tangi mai kiate au ʻi hoku loto: ʻOiaue mo Lea ʻo e scoundrels mo e anga taʻe-fakaʻotua! Fakaava ho mata ki he ʻa e tui mo e tui fakalotu Katolika, pea te ke mamata ki ha ngaahi ngaahi mana mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻi heʻetau ngaahi sākalamēnití mo e ngaahi meʻa fakaofó kotoa Ngaahi meʻa lilo fakaʻofa
! Naʻe fakahā mai ʻe hotau ʻEikí kiate au ʻoku lahi ange ʻa e lova taʻe-māʻoniʻoni ko ʻení incredulous ʻi he kau Falesi; ʻoku nau toʻo Maama ki he fakapoʻulí, mo e fakapoʻulí ki he māmá.
Liliu mamahi ʻoku ngaue ʻa e angalelei ʻa e ʻOtua ʻi he ngaahi laumalie ʻi he momeniti ʻo e fakaleleiʻi ʻo e taulaʻeiki ʻi he fakamaauʻanga ʻo e penance.
ʻE Tamai, ko ʻeni ko ha meʻa ʻoku sio ki he vete hiá, mo e ʻaloʻofá ki he penitents lelei ʻi he fakamaauʻanga ʻo e penance. Naʻe tataki au ʻe he laumālie ʻo e ʻEikí ki ha moʻunga māʻolunga; ʻi ai Naʻa ku sio ki ha pyre fonu ʻi he ʻakau naʻe momoa ʻaupito, ke maʻu ʻi he afi. Naʻa ne mateuteu ke founga hono teuteuʻi ʻi he Fuakava Motuʻá ke tutu ʻa e kau faingataʻaʻia. Pea naʻá ku ʻiloʻi leva ʻi he ʻOtua ko e tamaí ʻa e tautea ʻo ʻene fakamaau totonu mo e houhau, ʻa ia naʻe kamata ke ʻo hange ha ʻuhila, afi mo e mana, ʻa ia mafola ʻi heni pea ʻi he pyre. Naʻa mau hoko he taimi ko ia ko ha kakai tokosiʻi ʻi he tuʻulutui, ʻo ʻikai mamaʻo mei he pyre; Naʻa mau maʻu ʻa e ongo nima, hiki hake hona nima ki he langi, mo kalanga: ʻAloʻofa, ʻEiki! ʻAloʻofa, ʻe hoku ʻOtua!
ʻE hoku ʻOtua, te mau talaatu kole fakamolemole kiate kimautolu pea mo ho kakai kotoa pē; ʻAloʻofa ʻo kitautolu! Naʻa mau tatali pe ki he mate, ʻa e momeniti naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he tokotaha ʻoku ʻi ai ʻa e afi ʻo e houhau ʻa e ʻOtua ʻe to ʻi he pyre ke tutu ia ʻi ha kiʻi taimi siʻi, pea ʻoku tau fakakaukau ʻe fakaʻauha kotoa kitautolu he taimi ni tatau pe.
Ka, ʻe ʻOtua! ʻa ia liliu! Naʻa ma sio ki ha kiʻi Lami, toulekeleka ʻi he taʻu ʻe taha, ʻa ia naʻe hinehina kotoa, taʻe-ha-mele. Naʻa ne ha ʻi he tumutumu ʻo e pyre, ʻa ia naʻe ʻasi ko Ko ha taha naʻe moʻua ʻi he kolosi. ʻI he taimi pe ko ia ʻa e ʻuhila mo e matangi Tuku; Naʻa mau mamata ki he liliu ʻa e ʻita ʻa e fakamau ʻI he ʻofa ki he loto ʻo ha Tamai, ʻa ia ʻoku mei he langi ko ha ivi takiekina lelei, pea hange ko ha afi toputapu mo angaʻofa, mafola ʻi he ʻakau takatakai ʻi he lami.
ʻI he taimi pe ko ia, ʻi he ʻI heʻemau mamata ki ha liliu lahi mo taʻeʻamanekina pehe, ne mau ongoʻi ʻi hotau loto ha nonga, fiefia longomoʻui, mo Ko ha fakafiemālie lahi.
Ko ia ne u tafoki leva ki ʻOtua, ʻo pehe kiate ia: ʻE hoku ʻOtua! ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa? Naʻa mau fakakaukau kuo mau he, pea fakafokifa pe kuo mou angalelei pea kuo ikunaʻi ʻe hoʻo ʻaloʻofá ʻa hoʻo fakamaau totonú. Naʻe tali ange ʻe he ʻOtua, "Ko e ngaahi hia ʻa e kau angahala kuo ʻalu hake ki hoku taloni, pea naʻa ku mei maumauʻi ʻa e meʻa kotoa pe ʻi heʻeku fakamaau totonu, taʻe kau ai e ngaahi lelei ʻa e lami angavaivai naʻe ha ʻi he pyre ko ʻeni, pea naʻe fakatahaʻi ki heʻene ngaahi lelei mo feilaulauʻi ʻa e feilaulau ʻa tokolahi ʻoku fakatomala, fakamaaʻi mo loto moʻoni penitents, ʻa ia, ʻoku nau muimui ʻi he sipinga ʻa e Tuʻi ko Tevita, ʻoku ʻa e fakamaauʻanga ʻo Penance; ʻi he mateuteu ʻa e kau faingataʻaʻia ke ke mamahi pea ke feilaulauʻi koeʻuhi ko ʻeku ʻofa. Ko ʻEku Naʻe haʻu leva ʻa e foha ke fakahaofi kinautolu ʻe he ngaue fakafaifekau kau taulaʻeiki naʻa nau fakaleleiʻi kinautolu. ʻOku hoko ʻa e liliu ko ʻeni ko hoʻo Kuo mou mamata ai, ʻoku ngaue ʻa e fakamaauʻanga ʻo e penance ʻi he loto, fakatomala moʻoni, fie maʻu ke papi uluí. Naʻe toe pehē mai ʻe he ʻEikí, "Kuo mou mamata, naʻe ulo atu ʻeku ʻitá. ʻi heni pea ʻi he pyres; Ko ia ʻoku ke ʻalu ʻa e founga ʻoku ou fakafepakiʻi ʻaki ʻa e kau angahala. I ʻi he manavahē, ʻoku ou ngaohi ʻa kinautolu ke nau manavahē, tetetete, mo tetetete; I ʻai ke ongo ʻa hoku ʻitá mo ʻeku ʻitá mo hoku lotó ʻi he loloto ʻo honau lotó. mana, pea ʻoku ou talaange kiate kinautolu kapau he ʻikai ke nau fai vave, te nau mate kotoa pē. ʻOku ʻikai ke u kamata fakafokifa ʻeku ʻuhila kiate kinautolu; ʻOku nau sio ki he puna takai ʻa e ngaahi foʻi tao ʻi he ua." ʻo ʻeku ʻita, pea ʻoku ou tatali, ke vakai pe te nau tafoki. kiate au ʻoku ou tangi ke maʻu ha ʻaloʻofa. »
ʻA ia Kuo pau ke hanga ʻe he faʻahinga vete hia ʻo ʻai ke hoko ʻa e tefito ʻo e mate ko ha Tokotaha faiangahala taʻe feʻunga he ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ha taulaʻeiki fakangofua.
ʻE Tamai, ko ha ko ha faʻahinga vete hia ʻe taha naʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate aú Maʻá e kau angahala kuo nau fakahōhōʻi iá
(116-120)
lolotonga ʻenau moʻui ʻi he faʻahinga hia kotoa pe kuo ʻOhovale. Kapau ʻoku maʻu ha taha faiangahala ʻi he faʻahinga ko ʻeni, ʻi he ʻa e tefito ʻo e mate, taʻe ʻi ai ha tokoni mei ha taulaʻeiki kuo fakangofua, pea ʻoku ongo kiate ia ha ʻaloʻofa makehe ʻa e ʻaloʻofa haohaoa ʻa e ʻOtua, kuo pau ke ne fiefia ʻi ha fakatomala, pea ki ha mamahi lahi ʻo e ngaahi hia kotoa pe ʻoku ne ngaohi ia haeʻi ʻa e lotó; pea ʻikai lava ke Ke lava ʻo vete ki ha taulaʻeiki, kuo pau, pea pehe ki Naʻe fakaʻilo mai ia ʻe he ʻOtua kiate au, ʻo ne ʻai ke vete ʻene kakai : Te ne haʻohaʻo takai ʻiate ia ha kakai tokolahi mei tangata pe fefine, ʻo e toʻu kotoa pe, pea ʻi muʻa ʻiate kinautolu te ne prostrate ia mei sino ki he kelekele; Kapau he ʻikai ke ne lava, ʻi he loto mo e ʻo e Laumalie. ʻI he tuʻu ko ʻeni, ʻo fakataumuʻa ke vete ki he Tamai Mafimafi, kae ʻikai ki he kakai ʻoku nau ʻatakaiʻi ia, pea langaki ʻe he laumalie ʻo e tui, ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi lelei ʻo J. C., pea ʻi he laumalie ʻo e Siasi, kuo pau ke ne pehe ke Leʻo Māʻolungá: ʻOku ou Vetehia ki he ʻOtua, ko e Tamaí ʻOtua Mafimafi; ʻOku ou tukuakiʻi au ki he ngaahi hia kotoa ʻo ʻeku moʻui, ʻi he ʻao ʻo e langi mo e mamani, pea mo e kakai ʻoku nau fanongo mai kiate au. ʻOku ou kole kiate kinautolu ke nau lotu ki he ʻOtuá maʻaku. Naʻa ne kuo pau leva ke ne fakamatalaʻi, ʻi he lahi taha te ne lava, ʻa e ngaahi hia kotoa pe ʻa e kakai ʻo ʻene moʻui, ʻo aʻu ki he maʻongoʻonga taha, ʻi he fofonga ʻo e kau tokoni, ʻi he ngaohi ʻa e kakai mai totongi huhuʻi ki he scandals kotoa pe ʻoku ne maʻu foaki, pea ʻi hono fakafoki kotoa e ngaahi fehalaaki kuo ne fai ki he hokó. Ko e meʻa ʻeni kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate aú: Ko e tokotaha faiangahalá ni kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate ia ʻa e taumuʻa, pe ʻa e tokanga ko ia ki he ʻOtua pe ʻoku ne vetehia pea ʻoku ne ʻoku ne tukuakiʻi ia, ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pe.
Kapau ʻe mate ʻa e tangata masiva ni, kuó ne fakafiemālieʻi ʻa e meʻa kotoa pē kuo fai kiate iá malava, ʻi he ngaahi ʻaho siʻi, pea mahalo ʻi ha ngaahi houa siʻi ʻa ia ʻoku kei moʻui, ʻo kole maʻu pe ha fakamolemole mei ʻOtua, ʻi he loʻimata ʻo e fakatomala, naʻa ku ʻiloʻi ʻi ʻOtua neongo ʻene moʻui faiangahala, kuo pau ke ne ʻamanaki ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, pea ʻofa ke fakamolemoleʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi lelei ʻa J. C. ʻIo, ʻe tokanga ʻa e ʻOtua ki vete hia ʻa e kakai; Te ne maʻu ia, ʻi he taimi ʻe hoko ai ko e maʻongoʻonga taha schismatic, naʻa ne ʻomi ʻi heʻene vete hia fakalukufua naʻa ne kuo ne fai kotoa e ngaahi meʻa mo e monomono, meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he Siasí.
§. IV.
Lahi Tokolahi ʻo e socialites ʻoku nau fakavavevave he ʻaho kotoa pe ki Heli. Ngaahi ʻaloʻofa foʻou ʻo e uluí ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki he kau angahalá, tautautefito ʻi he fakatokanga kiate kinautolú
ʻoku ʻOku ofi mai ʻene fakamau. Mate taʻefakamala ʻa e anga fakamāmaní.
ʻE lava ke fai ia ʻi he ʻOku ʻi ai ha kakai ʻi he mamani ʻoku ʻikai ke nau fuʻu fakamamani, pe ko ha kau Kalisitiane lelei: ʻi he Faʻifaʻitakiʻanga, ko ha taha ʻoku ʻofa taumaʻu ʻi he ngaahi fiefia ʻo e mamani, te nau fanongo ki ha malanga, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ko ha laukonga lelei; ʻoku ʻe hoko foki ia ko ha tokotaha vete hia lelei te ne fakahaaʻi kiate ia ʻa e hala ʻo e fakamoʻui. Ko ʻeni ʻOku ʻikai sio ha taha ia ʻoku ne fakalilifu kapau ʻe kei hokohoko atu pe ʻene muimui ki he mamani ʻi hono excesses. Tuku kotoa ʻa e mamani ʻo ʻikai toe foki ʻo lea fakamavae kiate ia, ko ia taʻe-malava. ʻAa! Naʻá ne pehē loto pē, Ko e hā e meʻa ʻe lea ʻakí, Ko e ha e meʻa ʻe lea ʻaki, kapau he ʻikai ke u foki ki he foʻi pulu, pea kapau he ʻikai ke nau sio mai kiate au? Lahi ange ki he foʻi faiva fakakata? Ko e ha e meʻa ʻe lea ʻaki mo fakaʻapaʻapaʻi fakaʻilo puke popula ia ʻe he tangata; ʻOku ne maʻu ha ʻatakai pau ʻoku ne ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai; ʻe ʻalu pe ia mei he taimi ki he taimi ki he mamani, pea Kapau te ne ʻalu tuʻo tolu pe fa ʻi he taʻu, te ne fakalongolongo ʻa e mamani, ka ʻe toʻo maʻu pe ia ʻi hono loto pipiki mo e ʻofa ki he mamani. Te ne ʻalu ʻo vete hia; ʻa e confessor ʻi heʻene sio kuo fakasiʻisiʻi lahi ʻe he tokotaha ni ʻa e ʻOku tui e konga lahi ʻo ʻene ngaahi ʻaʻahi ki he mamani ʻoku lelei kotoa ʻoku ne mavahe mei ai, pea ʻoku fie maʻu ia ʻe hono loto hekesi. ʻ Okú ne ʻ oange kiate ia ʻ a e fakaleleiʻi pea ʻ ai ia ke ne maʻu ʻ a e fetuʻutakí. Taha vakai kiate ia ko ha laumalie faka-Kalisitiane ʻoku ne ngaohi ia Malo e lelei pe ko hai ʻoku fie fai ia. Ka, ko hono moʻoni! ʻala! I tuku ia ki he fakamaau ʻa e ʻOtuá ke fakakaukauʻi e meʻa ʻe hokó.
Mata-meʻa-ha- fanga monumanu ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau ʻofa pe ki he ʻa e ngaahi koloa ʻo e mamani.
Naʻe tataki au ʻe he ʻEikí ʻi ha loto ʻataʻata lahi naʻe ʻi ai ha ngaahi ngoue maʻuiʻui fakaʻofoʻofa pea mo ha fanga hoosi lahi, miuli mo e miuli, ʻa ia Kaikai mo kaikai ʻa e musié ʻo hangē ʻokú ne fakaʻauha iá. Naʻá ku hohaʻa pe ko e hā hono ʻuhingá. ʻOtua kiate au Naʻe ʻiloʻi ʻi he malumalu ʻo e fanga monumanu ko ʻeni naʻe fakafofongaʻi ʻa e avaricious ʻo e mamani, ʻa ia, ʻi heʻenau ngaahi holi, hange ko e fanga manu brute ko ia ʻoku nau keina ʻa e musie, fakapipiki pe kinautolu ki he kelekele, pea ke tanaki koula mo e siliva ʻaki ʻa e liveliness tatau naʻa ku mamata ki ai ʻi he fanga manu ko ia naʻa nau fakakaikai ʻa e musie.
Founga falahi ʻo e malaʻia; tokolahi ʻo kinautolu ʻoku lue ai.
Hili e mata-meʻa-hā-mai ko ʻení, Naʻe tataki au ʻe he ʻOtua ʻi ha fanga kiʻi hala iiki mo ha fanga kiʻi haha, ʻi he ngataʻanga ʻo ha Hala lahi naʻe tapui ai au ke u hū ki aí. Taha taʻofi au
ʻi he ngataʻanga ke ngaohi au vakai mo fakakaukau ki he passers. Naʻe fuʻu hala fakaʻofoʻofa, lahi ange ʻi he ngaahi hala angamaheni, pea lelei ange langa; Naʻe hangatonu, naʻe ʻikai ha ava pe maʻolunga, Naʻe ʻikai ha maka, pe ha meʻa te ne lava ʻo ʻai e vaʻe. ʻOku ʻikai ha naʻe ʻikai ha meʻa ka ko e fiefia pe ke fononga ʻi he hala ko ʻeni. Ko au, ʻa ia naʻe ngaohi ke ʻaʻeva ʻi ha fanga kiʻi hala iiki naʻe faʻa fonu ʻi he brambles mo e ʻakau talatala, naʻa ku kole ke u ʻalu ʻi he hala. Naʻe tali mai ʻe he tokotaha naʻe hoko ko hoku fai fakahinohinó ʻo pehē: ʻOkú ke ʻilo?
(121-125)
lelei ʻi he feituʻu naʻa ne ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻ ʻOku fakatau ia ki heli; ʻOku ui ia ko e Hala Lahí pea falahi; pea ko e hala ʻoku fakatau ki Palataisí ko e hala fāsiʻí pea motumotu ʻaki e brambles mo e ʻakau talatala.
ʻI he taimi tatau pe naʻa ku mamata ki ha bandwidth lahi ʻo e passers, pea mo ha puputuʻu lahi ʻo kakai ʻo e fefine, saliote, saliote, mo e ngaahi ka ʻo e faʻahinga kotoa pe ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ki he ʻa e tangata ke fononga. Naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻe heka hoosi; ʻa e lahi taha naʻe vaʻe ʻa e konga; Naʻe fuʻu tokolahi ʻaupito, pea ko e naʻe fonu ʻa e halá ʻiate kinautolu; Naʻá ku mamata pē ki he māmaní. Naʻe ʻi ai ʻo e ngaahi siteiti kotoa pe, ʻo e ngaahi ngaueʻanga kotoa pe, pea mo e meimei toʻu kotoa pe. Naʻe ʻi ai ha kau taulaʻeiki, tui fakalotu, tui fakalotu, pea aʻu ki he fanau ʻi he taʻu motuʻa ʻo e taʻu ʻe hiva ki he hongofulu. Naʻe ʻi ai ha kakai masiva, ka ʻi he tokosiʻi lahi, meimei tatau mo e tokosiʻi ʻo e kau taulaʻeikí. Konga lahi ʻo e Ko e kakai fakaʻofa ni ko ha kakai tuʻumalie, kakai fakamamani, pea ʻo e anga fakamamani, fakaʻosi ʻaki ʻa kinautolu kotoa pe naʻe fakapipiki ʻo e loto mo e ʻatamai ki he ngaahi meʻa ʻo e mamani.
Ko honau hala ʻeni ke ʻalu: Naʻe ʻalu ʻa e ngaahi saliote mo e kau tau kotoa mo ha fuʻu vave ʻaupito, pea naʻa nau fai ha longoaʻa lahi. Ko kinautolu ʻoku Naʻe ʻi ai ha hoosi galloping mei he manava; Naʻe ʻaʻeva ʻa kinautolu naʻe tuʻu vaʻé ʻaki honau iví kotoa. Naʻe ulo kotoa ʻa e Apparatus ko ʻeni ʻo hange ko e mamani. Naʻa ku sio ha pamu fakaʻofoʻofa, ngaahi saliote ʻi muʻa mo mui, pea ʻi he Ko e tafaʻaki ʻo e ngaahi kaa ko ʻeni ko ha kakai tokolahi, ko e mamani ʻi he fakaʻeiʻeiki ʻo ʻenau ngaahi liliu, pea laka ki muʻa mo ʻa e ngeia tatau ʻoku nau ʻalu ki he ngaahi foʻi pulu mo Ngaahi fakataha. Ko ha fotunga fakaʻofoʻofa ia, pea ko ʻenau naʻe ʻufiʻufi ʻe he kakai ʻa e meimei feituʻu kotoa pe. Naʻa mau mamata pe ki ha ngaahi meʻa ngingila ʻo e ngaahi
Vahevahe; ka naʻe ʻikai ʻiate kinautolu naʻe ʻikai ke nau anga fakamamani pe fakamamani Naʻa ku sio ki ai.
Naʻa ku ʻeke ange pe ko e ha e meʻa naʻ Ko e kakai ko ʻeni, pea naʻa nau lele malohi ʻi fe? Ko ʻetau ʻOku talamai ʻe he ʻEiki naʻe lele ʻa e kakai ni ki heli; naʻa ne hange ʻoku nau mamata ki he ngaue ʻa e ngaahi meʻa fakamamani ko ʻeni lolotonga ʻenau moʻui, pea ke Ke mamata ki heʻenau tuli ʻa e ngaahi fiefia ʻo e mamani ʻoku fakatau ki heli, tuku ke nau fakavavevave ki heʻenau faingataʻaʻia, ʻo hange ko Kapau naʻa nau manavasiʻi naʻa ʻikai ke nau aʻu vave ki ai, pe hange ko kapau naʻa nau manavasiʻi naʻa hao ʻa heli meiate kinautolu.
"Naʻa ku ngaohi koe vakai, naʻe toe tānaki mai ʻe he ʻEikí, ʻa e ngaahi fakamamahi ʻoku fakatatali mai kiate kinautolu ʻi he afi ko ʻení Fakalilifu: kuo ke fakatokangaʻi nai ʻi he founga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo hange ko ʻOku ō ʻa e kau angahala kotoa pē ki he tafaʻaki tatau? ʻOku ke kuo teʻeki ai mamata ki ha taha ʻoku foki mai mei heli; Ka ʻoku ʻikai ke nau ʻalu kotoa foki mai. »
Ongoongo ngaahi ʻaloʻofa ʻoku foaki ʻe hotau ʻEikí ki he māmaní ke fakatolonga ngaahi laumalie ke to ki heli.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻOku pehe: "ʻOku ou foaki ki mamani, ki he mamani, pea ki he kotoa ʻo ʻeku kakai, ngaahi ʻaloʻofa foʻou ke fakahaofi kinautolu mei he ʻIta ʻa hoku Ngaahi tautea, ko e ʻuhinga ia ne u ʻoatu ai Ngaahi meʻa-hā-mai lahi, ʻa ia kuó u fakahā kiate kimoutolu ngaahi meʻa lahi, pea kuo u fili koe ke pulusi kotoa ʻeni ke fakaʻilo mai ia ki hoku Siasí; ʻOku ʻi he ngaahi ʻuhinga ko ʻení naʻá ku fekau ai ke ke tohi ia. »
Ko e Fefine kuo fili mei he ʻOtua, mei heʻene kei siʻi, ke fakatokanga ki he Kau faiangahala ʻa ʻa e founga ʻo e fakamaau fakalukufua.
"Naʻa ku fili koe Mei hoʻo kei siʻi, pea ʻoku hoko ʻeni koeʻuhi ko e kau angahala, ke taʻofi ʻa e fuʻu kakai ʻoku to ʻi he ʻaho kotoa pe ʻi he heli. ʻOku ʻi ai ha niʻihi te nau ofo ʻi he meʻa kotoa ʻoku ou talaange kiate kinautolú. fanongonongo, mo e ngaahi fakatokanga ʻoku ou fai. ʻOku ʻikai ke nau ʻoku ʻikai ke nau ʻohovale; Ko ha fakatokanga ʻeni ʻe taha: ko e ʻOku ofi ʻa e fakamaau fakalūkufuá, pea ʻoku hoko mai hoku ʻaho lahí. ʻOku ou ngaohi ʻa e kau angahalá ke nau fai ʻa e ngaahi fakatokangá ni koeʻuhí ke nau papi ului, pea ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku ou pulusi ai ʻeni. Ko ia ʻoku ou toe fakaongo atu kiate kimoutolu: ʻIo, ʻoku ofi mai ʻa e fakamāú; ʻala! ʻala! ʻala! He faingataʻa moʻoni ē ʻ i heʻene foungá! ko e fānau ʻe toko fiha ʻe mate kimuʻa pea toki fāʻeleʻí! ʻi he ʻE haveki ʻa e kau talavou ʻo e fefine fakatouʻosi ʻe Mate ʻi he lotolotonga ʻo honau lova! Fanau ʻi he udder ʻe mate fakataha mo ʻenau faʻee. Malaʻia ki he anga fakamāmaní, Malaʻia ki he kakai ʻo e moʻui kovi, faifai pea malaʻia ki he kakai kotoa pe Kau angahala te nau kei moʻui ʻi he angahalá ʻo ʻikai fai ha penance! »
Ko e taimi ʻoku folofola ai hotau ʻEikí pea ʻoku ofi ʻa e fakamaau ko iá, pea ʻoku ofi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; mo e ʻI heʻene pehe ʻoku hoko mai hono ʻaho lahi, ʻoku ʻikai ko ʻene haʻu nounou; ka ko e meʻa ʻeni kuo u ʻilo ʻi he ʻOtua ʻi he Fakamaau Fakaʻosí.
Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua. Ne u fanongo ki ha leʻo ne pehē: Malaʻia, malaʻia, malaʻia ʻi he senituli kuo ʻosí! Naʻe mahino kiate au, ʻi he Ko e leʻo malohi ko ia, ko e ngaahi faingataʻa ko ʻeni ko kinautolu ia naʻe ʻe aʻu ki he founga ʻo e fakamau, pea ʻi he fakamau. I ʻOua te ke lea ʻaki ha foʻi lea; pea hangē ko hono fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻoku ʻikai ha taha He ʻikai ʻiloʻi lelei ʻe he tangata ʻi he māmaní ʻa e ʻaho pe taʻu ʻe hāʻele hifo ʻa e Foha ʻo e tangatá ki māmani ke fakamāuʻi ʻa e kakai kotoa pē, Naʻe ʻikai ke u toe kole ha meʻa.
Ko e Sisita fakamaau, ʻi he maama ʻa e ʻOtua, ʻi he taimi ʻE hoko mai ʻa e fakamaau fakalūkufuá ʻo lahi ange pe siʻi ange.
Ka ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe he ʻOtua fie maʻu ke u sio ʻi heʻene mama. Naʻa ku kamata ke vakai ki he maama ʻa e ʻOtua ʻi he senituli ʻoku kuo pau ke kamata ʻi he 1800; ʻOku ou moʻui ʻaki e maama ko ʻeni ʻoku naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e fakamāú, pea ʻe ʻikai hoko ia ko e fakaʻosí senituli. Naʻa ku fakakaukau, ʻi heʻeku tali ʻa e meʻa tatau maama, ko e senituli ʻo e 1900, ki he ngataʻanga,
(126-130)
ke sio lelei kapau ko e fakaʻosí ia. Naʻe fakaʻilo mai au ʻe hotau ʻEikí, pea ʻi he ʻI he taimi tatau pe ne u veiveiua pe ʻe hoko ia ʻi he ngataʻanga ʻo e senituli ʻo e 1900, pe ʻi he 2000. Ka ko e meʻa ne u mamata ki ai, Ko hono moʻoní kapau ʻ e aʻu mai ʻ a e fakamāú ʻ i he senituli ʻ o e 1900, ʻ oku ʻ ikai ʻe toki aʻu pē ki he ngataʻangá; pea kapau te ne ʻoatu ʻeni senituli, he ʻikai ʻosi ʻa e 2000 taʻe kau ai ʻene hoko, ko ia pea naʻá ku mamata ki ai ʻi he maama ʻa e ʻOtuá.
Ko e kau angahala ʻe siʻisiʻi ʻenau uesia ʻe hono fanongonongo ʻo e fakamau, koeʻuhi he ʻoku kei mamaʻo, ʻoku manatu ki ai ʻa e fefine ʻi he taimi naʻa nau malolo ai, ʻa ia ʻoku ofi ange.
Kau Faiangahalá ʻe fakafiemalieʻi, ʻi heʻene sio ʻoku kei hange pe ʻoku kiʻi siʻisiʻi ʻa e fakamau mo pehē: ʻe ʻikai te tau mamata ki he ngaahi meʻá ni Taimi; ʻE fakahaofi kitautolu mei he ngaahi faingataʻa ʻoku kuo pau ke muʻomuʻa ʻiate kinautolu. Kau angahala kovi ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau meimei fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa ʻo ʻitaniti, pea ko hai kuo fuʻu manavasiʻi lahi kiate kinautolu ʻo e taimi, ko hono moʻoni! kapau te ke mate kimuʻa ʻi he mavahe mei he ngaahi fiefia ʻo e mamani, pea kimuʻa pea fai ha lelei Vetehia, ko e ha ha ʻamanaki lelei te ke lava ʻo maʻu ʻi he mate? ʻOku ʻikai ko e māmaní pe angahala ʻokú ke Mavahe, ko e māmaní mo e angahalá ʻokú ne liʻaki koé. ʻI he momeniti ko ʻeni, ʻoku ke ongoʻi, ʻoku moʻoni, cushioning mo puli ʻA e ʻofa mo e fiefia ko ia ʻokú ke maʻu ʻi ho lotó. Ka ʻoku mei he fakatomala fakamamahi? ʻoku tupu ia mei he ʻofa ki he ʻOtua? ʻIkai. ʻOku ʻOku hoko mai ʻa e mamahí mei he ilifia ʻi he maté ʻa ia ʻoku vakai ki ai ʻa e kau angahalá founga neongo ʻenau fai ia. He naʻa nau siva ʻenau ʻamanakí ke lava ʻo fakafiemalieʻi ʻenau ngaahi fiefia mei he taimi ni ʻo fai atu, pea ko e manatu ki he ngaahi fiefia ko ʻeni he kuohili ʻoku ne ʻai ke nau hu ki siva e ʻamanakí. ʻOku ʻikai maʻa ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku nau mamata ki ai ʻi he māmaní ʻi he ʻita ʻi honau loto, koeʻuhi ko e meʻa kotoa pe ʻoku fehangahangai ia mo kinautolu.
Taá ʻo ha socialite ʻi he mate.
ʻE hoko nai ia ko ha socialite, vaofi kaungameʻa ʻo e mahaki, mo ʻene accomplice, pe ko ha ngaahi kaungameʻa tokolahi ʻo e Angaʻofa, ʻa ia te ne haʻu ke ʻatakaiʻi ʻa e mohenga ʻo e tangata masiva ko ʻeni kuo mate ʻi he fakafiemalieʻi? Ka ko e lea fakafonua ʻeni ʻoku nau lea ʻaki fekauʻaki mo ʻenau kaungameʻa masiva: kuo pau ke ʻoua naʻa tau pehe, talanoa mo ia fekauʻaki mo e mate, pe Fakatokanga ange ʻoku ne mate, koeʻuhi he ʻe fuʻu lahi ʻene fakaʻitaʻi ia. Ko ia ʻoku ke ʻalu Ko e ha e meʻa ʻe hoko, pea ʻoku tuʻu ʻa e lea fakamalaʻia ko ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo e niʻihi ʻ matuʻa. Ko hono moʻoni! ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke nau fakatokanga kiate ia ʻOku ne ongoʻi ʻoku fuʻu lelei ʻene mate. Ko ia kuo pau ke tau fiefia Ko e tangata masiva ko ʻeni kuo mate, kuo pau ke tau toe faʻu ia. Ko ia te nau fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau ʻiloʻi naʻa nau fai kiate ia fiefia lolotonga ʻene moʻui, ngaahi foʻi pulu, ngaahi fakafiefia, pea faifai pea fokotuʻu ange kiate kinautolu ʻa e fakakaukau, pe ko e laumalie ʻuli. ʻI he moribund ko ʻeni, ko e ngaahi fiefia kotoa pe ʻoku nau talaange ʻoku lahi tatau pe ʻa e ngaahi heleta ʻoku nau li ki hono loto; ʻa e mamahi ʻoku ne maʻu ʻOku ʻikai maʻu ʻa e ongoʻi mei ha fakatomala fakamamahi ʻa e ngaahi angahala naʻa ne fai, ka ʻoku ne fakameʻapangoʻia ʻi he ngaahi fiefia ʻa e mamani ʻoku ne mavahe mei ai. ʻI he taimi ʻoku liʻaki ai ia ʻe hono malohi, pea mo e vaivai overwhelms ia, ʻoku kamata ke ne faʻa ongoʻi taʻelavameʻa ʻa e maté; hono ʻulu blurs, pea naʻa ne lea ʻaki ha ngaahi lea siʻi naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakamatalaʻi. Ko ia ko ʻene Naʻe liʻaki ia ʻe he ngaahi kaungameʻa mo hono compatriots pea ʻikai toe foki mai.
ʻOku ʻomi ʻe he matuʻa ha taulaʻeiki ke vete ia: ka ʻoku toʻo mei ai ʻe he faifekau ʻa e ʻEiki ko ha ngaahi lea siʻi ʻoku faingataʻa ke mahino kiate ia; faifai pea ne fai ha ngaue ʻo e fakatomala, ʻa ia ʻoku fai ʻe he taulaʻeiki kiate ia puʻaki ki he lelei taha te ne lava; Pea ʻi heʻene manavasiʻi naʻa ne fakalaka, naʻa ne ʻoange kiate ia ʻa e fakaleleiʻi mo e fetuʻutaki, ʻa e ngaahi sakalameniti fakaʻosi ʻoku Fakafiemālie mo e fakafiemālie
ngaahi laumālie kuo fakatomalá, ka ʻoku ʻikai ke nau hoko kiate ia, mo e kau angahala ʻoku hange ko e faingataʻa mo e loto foʻi ko ia.
Siva e ʻamanakí ʻo e tokotaha faiangahala ne mei mate.
Ko e loto foʻi ko ʻení kamata ʻi he ʻao ʻo e taulaʻeiki ʻoku haʻu ke fanongonongo ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku feinga ʻa e faifekau ni ke insinuate ia ki ʻa e ʻatamai pea ʻi he loto tui, ʻofa ki he ʻOtua, ʻamanaki lelei ʻi heʻene ngaahi ʻaloʻofa, mo e loto mamahi. Ka ʻala! ʻoku ʻikai ko ha taha ia ʻo e ngaahi meʻa ko iá; ʻa e fehangahangai. Ko e ʻOku kamata ʻa Moribund mei he momeniti ko ʻeni ʻo ʻene heli ʻaki ha ʻita ʻo loto foʻi ʻoku kei toe ake pe ʻi he manavasiʻi ʻoku revolts ʻene ongo ki he folofola pe ʻe taha ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtua, he ʻoku ne ʻafioʻi ʻiate ia pe naʻe tukuakiʻi hono konisenisi ʻi he ngaahi hia kotoa pe, ʻa ia fakahalaiaʻi ki he faingataʻaʻia taʻengatá; ʻOku hange kiate ia ʻoku ne ongoʻi mo sio ki he ngaahi fili ʻi hono mohenga, ʻa ia ʻoku ne tukuakiʻi ia, pea ko hai ʻai ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi angahala naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻOua naʻa ke teitei fakakaukau. ʻOku hange kiate ia ʻoku nau tatali ki hono Laumalie hia, ʻa ia ʻoku ʻanautolu, ke ʻave ia ki heli.
Ko e meʻa angamaheni pe, ko e ngaahi ʻOku toki hoko pe ʻa e ngaahi founga fakalilifu ʻo e kau tevolo ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e Laumalie ʻe vave ni pe haʻane hu mai mei he sino; Naʻe hanga leva ʻe he tevolo ʻo fakahu ia ki ai Fuʻu kona lahi ke taʻofi ia mei haʻane foki ki he ʻOtuá. Ko e tangata masiva ko ʻeni ne mate, ʻi he ʻI he lotolotonga ʻo ʻene ngaahi mamahi, ʻoku meimei ke mapuhoi pe: ʻoku ne fai ha feinga ke tuʻu hake ki hono ʻOtuá; Ka, ko e hā te u lea ʻakí? ʻala! ʻoku ʻikai kei hoko ia ko hono ʻOtua; ko ha ʻOtua loto sauni ʻoku ne toʻo kiate ia ʻa e thunderbolts mo e taila ʻo ʻene fakamaau totonu, pea ʻoku mateuteu ke fakahalaiaʻi ia!
Laumalie masiva! ʻi he Ko hai te ke maʻu ha founga, koeʻuhi ko e tupuʻanga ʻo e tokoni kotoa pe mo e meʻa kotoa pe Tokoni fakamalohiʻi liʻaki ai koe? ʻOku fakatokangaʻi ʻe he tangata ko ʻeni ʻoku mate ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha faitoʻo ki hono tautea, pea hange ʻoku ʻikai ke ne malaʻia feʻunga, Naʻa ne damns lahi ange ia: ʻoku ne hu ki he taufehiʻa mo e taufehiʻa ki he ʻOtua tonu, pea hange ko e kau tevolo, ʻoku ne lea taukae kiate ia, pea kapau he ʻikai ke ne lava ʻo fai ia ʻaki hono ngutu, ʻoku ne fai ia ʻaki hono loto. ʻI he loto foʻi naʻa ne toe foaki ia ki he
(131-135)
ʻa e tevolo pea loto ke ne toʻo hono laumalie ʻi he taimi ʻe haʻu ai mei hono pekia; ʻOkú ne tukulolo kiate ia ke taʻengata mo ia ʻi heli.
Ko e houa ʻo e laumalie masiva ko ʻeni naʻe haʻu; ʻoku ʻikai ha toe taimi kiate ia, pe ʻamanaki lelei, ʻAloʻofa lahi ange. ʻOku ne haʻu mei hono sino ʻi impenitence fakaʻosi, pea ʻoku ʻave ia ʻe he kau tevolo ʻi he ʻao ʻo e Fakamaau pule, ʻa ia naʻa ne pehe kiate ia ʻi ha leʻo mana: mavahe mei au; ʻAlu ki he afi taʻengatá, ʻa ia kuo teuteuʻí maʻa e kau tevolo pea mo kinautolu naʻe tokoni kiate kinautolu.
Ko e ʻOku fakaʻaiʻai malohi ʻe Sisita ʻa e kau angahala ke nau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e Ko e sipinga ko ʻeni pea ʻoua ʻe tatali kae ʻoua kuo mate ke papi uluí.
Fakakaukau ki he ʻi ai, ngaahi laumalie fakamamani, mo kimoutolu, kau angahala fakapipiki ki hoʻo ngaahi holi ki he hia, pea ʻoku nofo ʻi Impenitence, fakakaukau ki he ngaahi meʻa ni kotoa pea mo e Fakalaulauloto. ʻOku ke fakafiemalieʻi koe ʻi ha peccavi lelei ke ko e taimi ʻo e maté; Kuo hoko mai ʻa e mate, pea mo e peccavi lelei, ʻOkú ne ʻi fē? He ʻikai ke ke lava ʻo mate ko ha reprobates, hange ko e tangata masiva ko ia ne u toki talaatu ngataʻanga? ʻAa! Tokanga! kapau ʻoku ke moʻui ko ha reprobates, ʻOku ke fakalele ʻa e fakatuʻutamaki ʻo e mate ʻi he reprobate, pea mo e maʻu, ʻi he fakamaau ʻa e ʻOtua, ʻa e setesi tatau naʻe to ʻa e reprobates.
Ko e fē feituʻu ʻoku lolotonga ʻi aí Ko e fakafiemālie ʻokú ke maʻú, kae ʻikai ko e hoko ko ha kau fakamoʻoni Ngaahi fakaʻilonga fakalilifu kuo pau ke muʻomuʻa ʻi he fakamāú fakalukufua? ʻAlas
! ʻoku lahi ange hoʻo fakapapauʻi ho fakamoʻui? ʻOku ke toe kofukofuʻi lahi ange ngaahi faingataʻa fakaʻulia ʻe muʻomuʻa ʻi he fakamaau ko ʻení fakalukufua? Fakakaukau ki he ngaahi manavasiʻi mo e kovi ʻo e Ko e tangata masiva ko ʻeni kuo mate: makehe mei he ngaahi mamahi ʻo hono loto, ʻa ia Kuó u lea ki ai, pea ʻoku fakatupu kiate ia ʻi he ʻao ʻo e ngaahi fili, ʻoku ne mamata ki tuʻa ʻi hono ngaahi kaungameʻa kotoa mo hono kainga ofi taha, ʻa ia naʻa nau liʻaki ia; Ko e ngaahi meʻa maʻongoʻonga ni kotoa ʻunivesi, ʻa hono ngaahi fiefia kotoa, ʻa e mahino ʻo e ʻaho, vaivai, pea ʻoku fakaha kiate ia ʻe hono fofonga fakapoʻuli Mahulu hake ʻi he fakapoʻuli matolu: he ʻikai ke ne toe lava ʻoua ʻe talanoa mo ha taha; ʻOku ʻikai ke toe lava ʻe hono telinga ʻo fanongo. Ko hono moʻoni! Talamai, ko e ngaahi fakatuʻutamaki kotoa ko ʻeni, ko e ngaahi Ko e ngaahi faingataʻa, fakataha ʻi ha taha, ʻoua naʻa ʻIkai ʻoku nau mahuʻinga lelei, pe ʻoku ʻikai ke nau kovi ange ʻi he ʻa kinautolu ʻe muʻomuʻa ʻi he fakamāú? ʻIkai lava ʻe he tangata mate ko ʻeni ʻikai ke tala ʻa e moʻoní: Ko au ʻeni ʻi he ngataʻangá ʻo e mamani! Ko au ʻeni kuo u mate! Ko au ʻeni ʻi he fakamau! Kapau ʻoku ʻikai fakalukufua, he ʻikai ke toe lahi ange lelei ki he tokotaha ʻoku mate ʻi he reprobate.
Ko e hā te ke fai ke ke taʻu ʻe 50 pe ua ʻi heli, ʻo tatali ki he fakamaau fakalūkufuá? te ke faingataʻaʻia pē lahi ange, pea he ʻikai ke ke tauʻataina mei he manavasiʻi ki he meʻa ni fakamau. ʻOku ʻo e reprobates ʻoku pehe: makamaka, ngaahi moʻunga, to kiate kitautolu, laiki kitautolu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau ʻoua muʻa naʻa tau hā ʻi he ʻao ʻo e Fakamaau Pule ʻo e ʻunivēsí.
FAKAMATALA III.
ʻI he Haohaoá mo e ngaahi ʻulungāanga lelei faka-Kalisitiané, tautefito ki he kau ki he tui mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga lelei ʻo e fakamoʻuí.
§. I.
Mata-meʻa-ha- ʻa ia ʻoku ʻilo ai ʻe he fefine ʻa e meʻa ʻoku moʻoni haohaoa.
Ko ha sipinga ʻeni ne u maʻu fakahaaʻi ʻa e ʻEiki kiate kinautolu ʻoku fie feinga ki he haohaoa.
Ko e ʻĀngeló ʻOku fatongia ʻaki ʻe he tauhi ʻo e fefine ʻa hono tataki ia ki he feituʻu ʻOku fakataumuʻa e ʻOtuá ke fakaleleiʻi ia.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, ko hotau ʻEiki ʻOku pehe: "ko hoʻo ʻangelo tauhi ʻeni te ne tataki koe ki he feituʻu ʻoku ou fie maʻu ke ke ʻalu ki aí: Talangofua kiate Ia. Naʻe ha mai ʻa e ʻangelo ko ʻeni kiate au ʻi he fotunga ʻo ha Talavou mei he taʻu hongofulu mā nimá ki he hongofulu mā onó. Naʻa ne naʻá ne maʻu ʻa e ʻea fakasilesitiale kotoa pē, pea fonu ʻi he fuʻu melie lahi, ʻOfa faka-Kalaisi mo e angaʻofa kiate au. ʻOku ne talamai :Muimui ʻiate au.
Kehekehe ngaahi feituʻu ʻoku fou ai.
Naʻa ne tataki au ʻe ngaahi hala pea ʻi he ngaahi fonua taʻeʻiloa. Naʻa mau maʻu ko ha kolo; Naʻa ku fie sio ki he nuns; Naʻa nau Naʻe fuʻu manakoa ʻaupito. Naʻa ku fie nofo ai: ʻOku ʻi ai ʻeku ʻangelo lelei. fakafepakiʻi malohi, ʻo pehe: ʻOku ʻikai ko e feituʻu ʻeni ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua fie maʻu koe. Naʻe hokohoko atu pē ʻeku muimui kiate iá. ʻI hotau hala ʻoku tau feʻiloaki mo malohi mo mateaki, ʻa ia naʻa ne fakatukupaaʻi au ke u ʻalu ʻo nofo mo kinautolu. Naʻe toe fakafepakiʻi ia ʻe heʻeku ʻangelo lelei. ʻOku tau ʻalu atu ʻi ha ngaahi feituʻu naʻe liʻaki. ʻOku ʻi ai Naʻe ʻi ai ha hermitage ʻo e tangata mo ha hermitage ʻo e fanau fefine ʻoku mamaʻo mei he kakai tangata. Naʻa ku fie hu ki loto ʻI he hermitage ʻo e tamaiki fefine ʻo sio ki honau ʻapi. Naʻe ʻi ai haʻanau kiʻi falelotu naʻe teuteuʻi ʻaki e faʻahinga kotoa pe ʻo e liʻoa, naʻa mo e fieʻilo, pea fokotuʻutuʻu ʻaki e ngaahi ʻimisi
fakafofongaʻi ʻo e moʻuí pea mo e pekia ʻa hotau ʻEikí. Naʻe hangē ia ha kiʻi palataisí. Naʻá ku saiʻia ʻaupito ai, peá u pehē ange ki heʻeku ʻāngelo leleí: Te u nofo heni; ka naʻá ne toe pehē mai kiate au: ʻIkai; ʻOku ʻikai ko e Finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko ia ʻoku ou toe muimui ʻiate ia.
Ko e ʻĀngeló mavahe mei ai ʻi ha toafa pea ʻoange ha tohi ki fakalaulauloto.
Naʻa ne taki au ki ha Vao ʻakau fakapoʻuli naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa fakafiefia ka ko e fakalongolongo pe mo e melinó; Naʻe fonu ia ʻi he fefie, pea ʻi he vaeuaʻangamalie ʻo e hoʻataa naʻe Naʻe fakapoʻuli pe siʻisiʻi ʻaupito ʻa e ʻahó. ʻI ha kiʻi feituʻu siʻisiʻi ʻo e ʻa e vaotaa, ʻa ia naʻe ta ai ʻa e fefie, pea ʻa ia naʻe ʻikai ke lahi ange ʻi he tuʻuʻanga ʻo ha fale, ko hoku naʻe pehē mai ʻe he ʻāngelo leleí kiate au: Nofo maʻu ai, ko e feituʻu ʻeni ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá. I ʻomi au ki hoku tui; naʻá ne ʻomi ha tohi peá ne pehē mai: Ko e meʻa ʻeni ʻoku hokó. ko e meʻa ʻoku foaki atu ʻe he ʻOtuá ke ke fakalaulauloto ki ai ʻi he toafá ni; Fakalaulauloto lelei. Pea ʻi he taimi tatau pe naʻa ne pulia.
Fakahokohoko ʻo e Tohi ʻo e tohi. Ko e ʻulungāanga mo e fakahinohino ʻa Hotau ʻEikí.
ʻI heʻeku nofo toko tahá, ʻikai ʻiloʻi ʻa e feituʻu naʻa ku ʻi ai, pea ʻikai ke u ʻiloʻi ha taha, naʻa ku Lau ʻi he Mamahi mo e Mamahi Lahi: Hili ha Kiʻi Taimi Siʻi mei ai ʻOku ou pehē loto pē: Kuo pau ke u lau ʻeku tohí; Naʻa ne
(136-140)
ʻe hoko ia ko hoku fakafiemalie: naʻa ne ko e haʻu ia mei he ʻOtuá; ʻE ʻi ai ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa. Naʻá ku fakaava hake ʻa e tohí. Taupotu ki ʻolunga ʻo e ngaahi folios kotoa pe naʻe ʻi ai: ko e ʻOtua pe, pea ʻikai ha meʻa ka ko e ngaahi folofola, ko e ʻOtua pe. Naʻe hinehina ʻa e meʻa kotoa pe.
Naʻe ofi mai ʻa e poʻuli, ʻa ia ʻai ke u tetetete ʻi he manavasiʻi mo e tailiili. Ko ia ne u maʻu ha founga ke ʻOtua ʻi he tangi mo e toʻe. ʻEiki Naʻá ku pehē, ʻaloʻofa mai kiate au; Vakai ki he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai! Naʻe haʻele mai hotau ʻEiki ke fakahaofi au, ʻo ne folofola mai kiate au, "ʻE hoku ʻofaʻanga, Ka ke lau hoʻo tohí. "ʻEiki, ʻoku ʻikai ha ʻIkai ha meʻa ke lau. Naʻe tali mai ʻe hotau ʻEiki, "ʻOku ʻoku lahi e meʻa ʻoku maʻu; fakalaulauloto pē ki he ongo foʻi lea ko ʻení; ʻoku toe lahi ange ʻi he meʻa te ke sio ki ai. Neongo ia, te ke lava ʻi he tokoni ʻa ʻeku ʻaloʻofa. Fakapipiki pe ʻa kimoutolu kiate au; Tuku kotoa kakai, ʻa e lelei mo e kovi fakatouʻosi: ʻoua naʻa ke maʻu ki ha meʻa, ʻo aʻu ki he tohi ni, pe ki ha ʻimisi, pe ki ha faʻahinga fakataha lotu. »
§. II.
Mahuʻinga ʻo e tui. ʻOku maʻu ʻe he fefiné ʻa e tui haohaoá mei heʻene kei siʻí ki he pule ʻa hono ʻulungāangá.
Ko e tuí ʻoku ʻo e fakaʻosí nunuʻa. Ko hono moʻoni! ʻala! Ko e angamaʻa ko ʻeni ko e taʻetokanga lahi ange! ki he konga lahi ange ʻo e fanga manu fakapipiki kinautolu ki he taʻeʻaonga, kae ʻikai ke lea ʻaki ʻa e hia, ngaahi meʻa ʻo e mamani; fakangaloʻi mo fehiʻa ʻi he tui mo e tui fakalotu ʻa e Katolika, ʻAposetolo mo e Loma: ka kiate ia, ʻoku tau fie maʻu Fakapipiki kita, tuʻu maʻu mo taʻe ueʻia ki he kakai kotoa pe ngaahi malohi ʻo heli, ʻa ia ʻoku tau maʻu pe
Tataki ʻo e fefine ʻi he tui haohaoa.
ʻOku mahuʻinga ʻeni tui kuó ne tokoniʻi maʻu pē au ʻi heʻeku moʻuí. Mei heʻeku kei siʻi, pea ʻi he taimi pe naʻe talamai ai ʻoku ou fanau ʻa e ʻOtua pea mo e Siasi Katolika Maʻoniʻoni, ʻoku ou pīkitai kiate ia ʻo hangē ko e ʻOtuá tonu; pea mo au ʻi ai ʻI heʻeku piki maʻu ko ha kolomu taʻeueʻia, ʻoku ou Siʻaki ʻa e ngaahi fakafiemālie makehe kotoa pē, pea naʻa mo e meʻa angamahení, ko hono ʻuhingá, naʻe ʻikai ke u fakaʻaongaʻi ha taha. ʻi he ngaahi taumuʻa naʻe fakaha mai ai ia ʻe he ʻOtua kiate au, pea ʻoku ou sio kiate kinautolu, pea vakavakaiʻi kinautolu ʻi he māmá pē ʻo e tui. Kapau naʻa ku ʻilo ha meʻa naʻe fehangahangai mo e tui, ʻi heʻeku mamata pe ki ai naʻa ku mamata ki ai fakafisingaʻi au ke ʻoua naʻa ku toe fakakaukau ki ai, fakalotoʻi malohi ko e meʻa kotoa pe ʻoku fepaki mo e tui ʻoku fepaki ia mo e ʻOtua. Naʻa ku saiʻia ke fefolofolai mo e ʻOtua, ʻi he lotu fakaʻatamai, ʻi he lotu leʻo lahi, pea fai maʻu ai pe ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e tui fakaʻevangelio, ko e Maxims mo e ngaahi meʻa lilo ʻo e tui fakalotu maʻoniʻoni. Naʻe ʻikai ke u maʻu ʻikai ha fakafiemalie lelei ange ʻi he taimi naʻe mavahe ai ʻa e ʻOtua ʻi hoku ʻi loto ʻi he founga haohaoa ʻo e tui, pea ʻi he taimi naʻe ʻikai ke u ʻahiʻahiʻi ai pe ongoʻi ha fakafiemalie kehe mei he tui telefua.
Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻalo ke ʻofeina au, ʻi he meimei kotoa ʻo ʻeku moʻui, ʻo e akoako ʻo e tui haohaoa ko ʻení; pea kapau ʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke fakahā mai kiate au ha ngaahi meʻa makehe, naʻe hoko ia ko e ngaahi taumuʻa naʻa ne ʻai ke u sio ki ai: naʻe fakaʻilongaʻi pe ʻa e ngaahi maama ko ʻeni ʻiate au ke fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻOtuá kiate aú, pea ke talangofua. Naʻe fai ʻe he talangofua, naʻe ʻikai ke u fakapipiki au ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi meʻa-hā-mai pe ngaahi fakahā; ʻoku Naʻe haʻu mei heʻeku manatu mo ʻeku Fakakaukau, ʻo hange naʻe ʻikai hoko ha meʻa kiate au, pea ʻoku ou maʻu ʻi he
Founga fiefia ʻo e tui, ko ha founga ʻoku ou ʻamanaki ke fakatolonga, ʻi he ʻaloʻofa ʻo e ʻOtua, pea ʻoku ou loto ke u moʻui mo mate.
ʻI heʻeku tui ʻoku ʻi he tui mo e ʻofa ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻa e loto ʻo e ʻOtua, ʻoku fakafou foki ʻi he tui mo e ʻofa ʻoku tau ikunaʻí ʻa e ngaahi tautea harshest mo e ngaahi ʻahiʻahi fakatuʻutamaki taha, ʻa e ngaahi mamahi kotoa ʻo e Laumalie, ʻa e Laumalie, pea naʻa mo e sino, koeʻuhi ko e tui ko ʻEne Mafimafi maʻoniʻoni ia ʻoku ne ʻomi kiate kitautolu famili pea ʻoku ne foaki mai kiate kitautolu ʻi hono taimi totonu ʻa e ngaahi kolosi kotoa kuo Ne fakataumuʻa kitautolu ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻui.
Ko e ʻOku to ʻa Sisita ki ha aridity lahi pea ʻoku ne tui ʻoku ʻikai ke ne ʻofa ʻOtua.
Te u lipooti heni ha ʻOku fakamamahi ʻa e finangalo hotau ʻEiki ke fekauʻi mai au, hili ia Naʻa ku renounced ʻa e grid, pea ʻi ha ngaue Naʻá ku toe maʻu foki, koeʻuhi ko e ʻ Otuá, naʻá ku fakaʻikaiʻi ha faʻahinga ʻofa fakanatula ki he kakai, kae ʻikai fie maʻu kinautolu ke ʻofa pē ʻi he ʻOtuá pea ki he ʻOtuá ʻi hono fakatahaʻi ʻo e ʻofa faka-Kalaisí. C., koeʻuhi ke u piki pe ki he ʻOtua, naʻa ku ongoʻi ha dryness lahi ʻi hoku loto ki he ngaahi meʻa kotoa ko ia sio ki he ʻOtua, pea ʻi heʻene telefua ʻi he tui, naʻa ne Naʻe pau ke u manatuʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻo hoku papitaiso mo Ko e ngaahi ʻuluaki moʻoni ʻo ʻeku tui fakalotu, kiate au fakaake mo fakamalohia au ʻi he ngaahi toʻonga faka-Kalisitiane mo nuns naʻe pau ke u fakafonu hoku kolo. ʻOi! hono ʻikai incriminating mo fakaongosia ʻa e setesi ko ʻeni! ʻOku ʻikai ke u poupouʻi pē au ʻe he laumālie haohaoa ʻo e tuí; Naʻe hange naʻe Naʻe ʻikai ke u maʻu ha tui, pe naʻa ku tautau ʻi ha filo. Fekauʻaki mo e ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua, naʻa ku palomesi kiate au ʻi he hili ʻeku tauʻataina mei he ngaahi ʻofa kotoa ʻo e mamani mo e tangata, he ʻikai ke u toe maʻu ha meʻa ke ne fakafeʻatungiaʻi e ʻofa ʻOtua haohaoa; Pea ʻi he meʻa ni ne u kei fakakaukau pe naʻa ku loto-foʻi ʻi Ko e ngaahi meʻa kotoa ko ia
(141-145)
pea naʻá ku ʻamanaki ki ai; ka naʻá ku kei fakamanatu pē kiate au ʻa e tuí; ko ia pe naʻa ne ko hai te ne lava ʻo fakafiemālieʻi aú; he hange ko ʻeku lea kiate au, ko e tui moʻoni ʻoku ʻi he potu kotoa pē ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá pea ʻoku ne ʻafioʻi au ʻi he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai. Naʻa ku fai Mei he fakakaukau ko ʻeni, ko ʻeku poupou pe mo ʻeku fakafiemalie pe. Naʻá ku faʻa fakakaukau loto mamahi he taimi ʻe niʻihi: ʻIo! Kuo ke mavahe heni mei he mamani, renounced ki he ngaahi feohi fakakaungameʻa fakanatula, ʻa ia
ʻai ʻa e fakafiemalie mo e Fiefia ʻa e ngaahi kulupu: naʻa ke fai ʻeni ke ʻofa lelei ange ʻa e ʻEiki lelei; Sio pe ʻoku ke saiʻia ange ai. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku ʻikai ke ke saiʻia ʻikai ko e ʻOtuá pe ko e kakai; ʻOkú ke hangē ha mēmipa kuo pekiá ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻane ʻIkai ke toe ʻi ai ha ngaue ʻi he moʻui.
ʻI he ʻa e mamahi lahi ko ʻeni kuo maʻu ʻe he fefine ki he tui haohaoa.
Naʻe hangē kiate au ʻa e ngaahi manuki ko ʻení ke ʻomi ʻa e mate ki he loto fakakaukau naʻe ʻikai ke u ʻofa ki he ʻOtua, pea ko e meʻa kotoa pē naʻá ku fai pe fakakaukau ki ai maʻá e ʻOtuá naʻe ʻikai ʻi he ngaahi ngaue mate. Ke fakatafoki au ki he tafaʻaki ʻo e kakai, naʻa ku fuʻu fehiʻa, pea naʻe fuʻu lahi ʻeku fakatokangaʻi ʻa e ngaohikovia, ʻa e taʻeʻaonga ʻo e ʻofa ko ʻeni fakanatula pe. Ko ia ne u tafoki leva ki he tafaʻaki ʻo Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo pehē: ʻEiki, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e tuʻunga fakamama ʻa ia ʻoku ʻikai ke u lava ai ʻo ʻofa ʻiate koe; ka, ʻe hoku ʻOtua, tui Ako, ko ha ʻOtua mafimafi koe ʻiate koe, ko ha Naʻe fonu ʻa e ʻOtua ʻi he naunau mo e fakaʻeiʻeiki, ʻa e kau ʻangelo mo e ʻOku lotu mo ʻofa taʻe fakangatangata ʻa e Kāingalotú. Te ke taʻengata ko ha ʻOtua nāunauʻia mo fonu ʻi he fiefia taʻengatá Naʻá ku pehē ʻi he ngaahi leá ni: ʻE hoku ʻOtua! mo ha
Holi lahi maʻau Ke ʻofa, ʻoku ou faingataʻaʻia ke ʻoua naʻa ku ʻofa ʻiate koe; ka, ʻe hoku ʻOtua! ʻOkú ke ʻi ai, pea ʻoku feʻunga pē ia kiate au. Naʻa ku toe fakaongo atu ʻi hoku faingataʻaʻia tuʻo lahi ʻi ha ʻotu: ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua, pea ʻoku feʻunga ia kiate au. Naʻa ku liliu taimi ʻe niʻihi ʻoku pehe: ʻOku taʻengata ʻa e ʻOtua, pea toutou lea ʻaki : ʻOku fiefia taʻengata ʻa e ʻOtuá; ʻOku ou loto ke ʻofa ʻiate ia pea maʻana pē. Kiate au, te u hoko ko e meʻa kotoa pe ʻoku ne fai. Hange ko e. Naʻa ku ʻuhinga ki he ngaahi ongo ko ʻeni naʻa ku fokotuʻu Hoku ivi kotoa, ʻeku fiefia kotoa, ʻo aʻu pe ki hoku palataisi, ʻi he Tokotaha taʻengata ʻa e ʻOtuá; pea ʻi hoku laumālié ni tetetete ʻi he fiefia mo e nēkeneka, ʻo pehē ʻaki hoku lotó kotoa: Dîeu fakafuofuaʻi, pea ʻoku feʻunga ia kiate au.
ʻI he taimi ʻoku tevolo ai haʻu ke fakaʻitaʻi au pea ʻai ke u fanongo: Thou shalt malaʻia, ʻoku mole kotoa hoʻo ngaahi ngāué ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke ke ʻofa ʻiate Ia ʻIkai, naʻe ʻikai ke u lava ʻo maʻu ha meʻa ke u lea ʻaki, tuku kehe pe ke hiki hake ʻeku Laumalie ʻi he ʻOtua, pea ke fakakaukau ki he kotoa ʻo ʻene ngaahi Haohaoá. Naʻe ongoʻi ʻe hoku loto ha fakafiemalie lahi, ko ia, ʻi heʻeku fakangaloʻi au, naʻa ku pehe ange: ko e ʻOtua, pea ko ʻeni Feʻunga.
Ko ʻEne tui ʻofa mo taʻesiokita.
Tuʻo taha, lolotonga Naʻa ku ʻi he mamahi ko ʻeni, naʻe talamai ʻe ha taupoʻou fekauʻaki mo ʻa e pisinisi ʻo hoku Fakamoʻui, pea ne talamai ko e pisinisi ko ʻeni naʻe ʻa e tokotaha pe naʻe fie maʻu ke tau fai ʻi he mamani ko ʻeni, pea ʻoku Naʻe pau ke fai ia ki hono lotó.
Naʻa ku fakakaukau ʻoku ou naʻe ʻikai ke u ʻofa ki he ʻOtua lelei, pea naʻe lelei hoku fakamoʻui ʻi ha tuʻunga fakatuʻutamaki. Ne u tali ange ki he meʻá ni: ʻE hoku tuofefine, Naʻá ku tukuange hoku fakamoʻuí
ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtua, ke founga ʻoku ou fie maʻu pe mo fekumi ki he naunau haohaoa ʻo e ʻOtua: ʻOfa ke fai ʻe he ʻEiki kiate au ha meʻa pe ʻoku fakahoifua kiate ia.
Tau pehē ʻ oku ngaohi au ʻ e he ʻ Otuá ke ʻiloʻi kuo ne fakatahaʻi ha laumalie kiate au, ʻoku ne ʻai foki ke u ʻiloʻi kuo pau ke malaʻia, pea naʻa mo e ʻOtua, ʻoku ne tuku ʻa e meʻa ke ʻoku pehē mai ʻe heʻeku filí, ʻOku ou ʻoatu ʻa e filí; Kapau ʻoku ke fie maʻu, ko koe ia ʻoku ʻe haʻu ki hoku puleʻangá, pea ʻe malaʻia ʻa e tokotaha ko ʻení.
Neongo ia, kapau ʻoku Naʻá ne haʻu ki hoku puleʻangá, ʻo lahi ange ʻene fakalāngilangiʻi aú ʻiate koe. ʻI he fakakaukau ko ʻeni, ʻi heʻeku lea ki he taupoʻou, ʻoku ou Naʻa ku tali loto-toʻa ange te u feilaulauʻi hoku fakamoʻui koeʻuhi ko e naunau ʻo e ʻOtua, pea ki he laumalie ko ia te ne fakalangilangiʻi ia ʻo lahi ange ʻi he Ko au ʻi palataisi.
Ongo impotence ʻi he lotu.
Naʻe feʻunga ʻa e setesi ko ʻeni mo ha ngaahi taʻu lahi. ngaahi taʻu; ʻOku ʻikai ke u lava ʻo lea lelei ʻaki pe ko e toko fiha. Ko e ha faingataʻaʻia lahi ange ʻiate au, he naʻe mole ʻaupito taimi ke lotu ai. ʻI heʻeku ʻi he kolo kimuʻa pea fai ʻa e sakalameniti, pea naʻe lau ʻa e lotu, naʻa ku pehe loto pe: te u fakaʻaongaʻi lelei au, kae lava ke Taʻofi ʻa e laukonga ke feinga ke fakahoko lelei ʻeku lotu. ʻI he taimi Naʻe ʻosi ʻa e laukonga, naʻe ʻikai ke u toe manatuʻi ʻo e foʻi lea fakaʻosi ʻi he ʻuluaki. Naʻa ku fakamoleki ha taimi lahi ʻi he fekumi pe ko e fē ʻa e tefito naʻe fai ai hono laú. Ko e taimi naʻá ku maʻu ai ha meʻá, naʻá ku puke ia, ʻo fakakaukau naʻá ku puke ia; Naʻe taʻeʻaonga, pea naʻe hange ia ha ʻuhila, pea naʻe ʻikai ke u Naʻe ʻikai ke u maʻu ha meʻa te u lava ʻo fakaʻaongaʻi. ʻI heʻeku Naʻa ku mamata ki he meʻa ni, naʻa ku nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻi he ʻao ʻo e Tapuakiʻi ʻa e sakalameniti, pea naʻa ku tuʻu ai ʻo ʻikai lea ʻaki ha meʻa, he Naʻe ʻikai ke u manatuʻi ha meʻa. ʻI he taimi naʻe foaki ai ʻe he maʻolunga ʻa e ʻi heʻeku fakaʻosi ʻa e lotu, naʻa ku tuʻu hake ʻo hange ko e niʻihi kehe; Naʻa ku talaange ki hotau ʻEikí: ʻIo! hoku ʻEiki, ʻoku ou ʻalu atu ʻo hange ko naʻá ku haʻu; Naʻá ku fakamoleki ʻ a e taimi kotoa pē ʻ i he lotú.
Feilaulau toʻa ʻa e fefine, ʻa ia naʻe faifai pea ne fakahaofi ia mei setesi loloa ko ʻeni.
Taimi ʻe niʻihi, ʻi he lotu, naʻa ku fai ha ngaahi manuki ki he ʻOtua, ʻo pehe, ʻEiki, ʻoku fakamamahi ʻaupito kiate au ke ʻoua naʻa ku ʻofa ʻiate koe! ʻOku ou fakaʻikaiʻi koeʻuhi ko kimoutolu, pea ke fakahoifua kiate kimoutolu, ke ʻa e ʻofa fakanatula kotoa pe ʻa e kakai, pea ʻoku ʻikai ke u fie fai ia toe foki mai; ʻOku ou fie ʻofa pē ʻiate kinautolu ʻi he ʻofa haohaoa. ʻIo, ʻEiki,
(146-150)
ʻOku ou ngaohi kimoutolu ko ha feilaulau ʻa e fiefia te u fie maʻu ke u ʻofa ai ʻiate koe; ʻOku ou ʻoatu ʻa e ngaahi tautea Ko e ha ʻoku ou maʻu mei heʻeku ngaahi holi ke ʻofa ʻiate koe kae ʻikai ke malohi. ʻE hoku ʻOtua, ʻoku ou tukulolo ke fakamoleki e toenga ʻo ʻeku ngaahi ʻaho ʻi he mamahi ʻoku ou ʻi ai, pea he ʻikai ke u toe foki ki he kakai; ʻenau ngaahi feohi fakakaungameʻa, ʻa e fiefia ʻo e ʻi ai ʻOku fuʻu ʻahiʻahiʻi ʻa e fonua pea fuʻu ʻita. Kapau ʻoku ʻikai ke ke loto ki ai, ʻOiaue ʻE hoku ʻOtua! ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, te u fakamoleki e toenga ʻo ʻeku moʻui ʻi he ʻikai ke saiʻia ʻi ha meʻa. ʻOku ou ʻamanaki pē, ʻe hoku ʻOtua! koeʻuhí ko au Te ne fai ʻa e ʻaloʻofá ke ʻofa ʻiate koe ʻo ʻikai toe siʻi hifo ʻi he taʻengatá.
Naʻe hange kiate au ko e Naʻe tatali pe ʻa e Fakamoʻui ki he feilaulau ko ʻeni meiate au ke toʻo ʻeku mamahi, pea naʻe vave ʻaupito hono fakahaofi au mei hoku insensibilities mo e kui kotoa ʻo hoku ʻatamai, pea ʻoku ʻo ʻikai ʻiloʻi e founga. Fakafokifā pē kuo ulo mai ʻa e maama fakaʻofoʻofá, haʻu mei he laʻa ʻo e maʻoniʻoni, fakamamaʻi mo mahuhu ʻeku mahino, mo fakafiefiaʻi hoku laumalie, ʻohovale ʻi ha Liliu fiefia.
§. III.
Mei he founga naʻe fai ai ʻe he fefine ʻene lotu ʻi he ʻene moʻui. Founga ʻo e lotu kiate ia akoʻi ʻe hotau ʻEikí.
Te u toe lipooti ha meʻa fekauʻaki mo e lotu, pea meimei fekauʻaki mo e meʻa kuo hoko ia kiate au ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻui. ʻIkai ʻAupito Naʻe ʻikai akoʻi au ʻe ha taha ki he founga ʻo e lotú; ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ha ko e ʻOtuá pē naʻá Ne maʻú.
Mei he ʻi heʻene kei siʻi naʻe tokanga ʻa e fefine ki he ʻOtua mo fakalaulauloto ki he ʻi he vaeuaʻanga malie ʻo e ngoueʻanga, ʻo ʻikai ke ne ʻiloʻi naʻa ne lotu.
Mei heʻeku angaʻofa kei siʻi, ʻi he taimi naʻa ku toko taha ai ʻi he ngoueʻanga ke maluʻi ʻa e fanga pulu, naʻa ku fakakaukau, ʻo ʻikai ke u ʻiloʻi naʻe fai lotu, pea naʻe fakahōifua ia ki he ʻ Otuá. I Talanoa mai kiate au, ko e konga lahi ʻo e pongipongi, taimi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi meʻa lilo ʻo e holi ʻa hotau ʻEiki, taimi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi tautea ʻa e ʻOtuá; ngaahi taimi kehe fekauʻaki mo heli, mo e ngaahi meʻa kotoa ko ia naʻe haʻu ia ki hoku ʻatamaí fekauʻaki mo e ʻOtuá. ʻOku ou hohaʻa ʻo hange pe naʻa ku ʻi ai, ʻo ʻikai ke ne ʻiloʻi ko ha oration pe ko ha lotu. I Naʻa ku fakakaukau pe naʻa nau
ngaahi meʻa naʻe mamata ki he ʻOtuá pea mo e fakamoʻui ʻo homau laumālié, pea naʻe lelei ke fakakaukau ki ai pea ke talanoa ki ai.
Hūʻangá ʻI he tui fakalotú, ʻoku ʻikai ke ne ʻilo e founga ke ʻalu ai ʻo lotú.
Naʻa ku ʻi he fehalaaki ko ʻeni kae ʻoua kuo u hu ki he tui fakalotu. ʻI heʻeku sio ki he tui fakalotu, hili hono lau e tuʻunga ʻo e lotu, ke ʻi ʻI heʻeku tuʻulutui fakalongolongo, naʻa ku fuʻu hohaʻa ʻaupito ʻiate au ʻo e meʻa naʻa nau fai. Naʻá ku ʻ eke ki ha kau tāupoʻou ʻ e niʻ Naʻá na tali ange ʻokú na lotu. ʻOku ʻikai ke u naʻe ʻikai ke ne fakafiemalieʻi; Naʻe ʻikai mahino kiate au ʻa e meʻa ni Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā te u fai ʻi he lotu ko ʻení. I taimi ʻe niʻihi naʻa nau fakakaukau ko e ngaahi lotu ko ʻeni ʻoku maʻu. ʻi he ngaahi tohi, ʻa ia ʻoku fokotuʻu ai ʻa e lotu ʻi he kamataʻanga ʻo e ngaahi lotú. Naʻa ku manatuʻi ʻi he fakahinohino ʻa ʻeku Catechism, ʻa ia naʻe akoʻi au, naʻe ʻi ai ha faʻahinga ʻe ua ʻo e lotu, fakaʻatamai mo e leʻo; ʻi he lotu fakaʻatamaí naʻe fai ʻo e ʻatamai mo e loto ʻi hono loto, ʻo ʻikai fakaha ngaahi foʻi leá; ka naʻa ku fakakaukau naʻe hange ia ko e Pater mo e hala ʻa ia naʻe lea ʻaki ʻi hono loto ʻo ʻikai fakaha.
Naʻa ne fakaʻaongaʻi e founga ʻo e lotú ʻoku ʻomi ʻi he ngaahi tohi, ka ʻoku ʻikai ola lelei.
ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku ʻikai ke u Naʻe ʻikai ke toe taukei. Naʻe fuʻu femoʻuekina, pea naʻe ʻikai ke ne tataki au. Naʻa ku maʻu ha founga ki he ngaahi tohí. Naʻá ku maʻu ha niʻihi naʻa nau fakahinohinoʻi au ʻi he founga ke fakahoko ai iá. I peá u pehē loto pē, ʻE hoku ʻOtua, kuo teʻeki ai ke u lotu; Kuo pau ke ke ngaue mo fakaʻaongaʻi au ke fai ia. Naʻa ku fie maʻu ke Ako ʻa e founga naʻa ku maʻu ʻi he ngaahi tohi ke fakaʻaongaʻi. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ne u Fakaʻaongaʻi au, ʻi he malohi ʻo hoku ʻatamai, ke muimui ʻi he Ngaahi Founga Ngāué; Naʻe faifai pea ʻosi ʻa e lotú ʻiate au. teʻeki ai ke lava ʻo muimui ki he founga kotoa ko ʻeni lotu ʻoku maʻu ʻi he ngaahi tohí; ʻI he loto momoa ko ʻeni hange ko e hoa, naʻe haʻihaʻi ʻa e ʻatamai, pea ʻi ha faʻahinga fetaʻaki. Naʻá ku pehē ange ki he ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke saiʻia ai: Ko e founga ia ʻokú ke fie maʻu ke mau lotu aí!
Naʻa ne lotu mo tui ke ʻoua naʻa fai ia.
Taimi ʻe niʻihi naʻe hoko ia ʻI he kamata ke u lotu, ʻi he taimi naʻa ku kole ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku ou fokotuʻu au ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, naʻe ʻai ʻe hotau Fakamoʻuí ke ongoʻingofua au ʻe he Fakamoʻuí pea naʻá Ne tohoakiʻi kiate ia ʻeku fakakaukau mo ʻeku mahino, pea mo e fakangaloʻi ko ia Founga kotoa pē ʻo e lotú, ʻoku ʻikai ke u
fakakaukau lahi ange. ʻI he taimi ʻoku Naʻe ʻomi ʻe he maʻolunga ange ʻa e fakaʻilonga ke mavahe mei he lotu, ʻa ia, ʻi he Ko e meʻa naʻe hange kiate au, naʻe feʻunga pe mo ha kiʻi taimi siʻi, ne u ʻalu neongo ia, naʻe taʻe-fiemalie ʻaupito ʻa e niʻihi kehe ʻi hoku ikuʻanga. ʻAa! Naʻá ku pehē ange, ʻEiki, naʻe ʻikai ke u lotu. Fakaʻosí, ʻEiki, Te u lava pē ʻo fai ia; Naʻe ngalo ʻiate au ʻa e founga, pea naʻa ku Naʻe ʻikai pē ke u fakakaukau au ki ai.
Naʻa ku foki ki hoku ngaue, ʻa ia naʻa ku faʻa lea siʻisiʻi ai, pea naʻa ku fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi meʻa naʻa ne maʻu au ʻa e ongo taha ʻi he laukonga ne u fai ʻi he pongipongi. He Ko e meʻa angamaheni pe, naʻe ʻi he moʻui, mate mo e T&F 20:77, 79).
Ko ʻetau Naʻe akoʻi kiate ia ʻe he ʻEikí ha founga ʻo e lotú ʻo ne lava ai.
Ko Hotau Fakamoʻui Fakaʻofa ʻI heʻeku sio ki he maa mo e mamahi naʻa ku ʻi ai ʻi heʻeku fekauʻaki mo lotu, fakahaofi au ʻe ia, pea ʻai ke u ʻiloʻi naʻe pau ke u mavahe mei he founga ʻo e ngaahi tohi. Naʻa ne akoʻi au ʻe ia, ʻo pehe, "Fakakaukau mo fakakaukau ʻi ho loto, ʻi he taimi ʻoku ke
_ (151-155)
» ʻOku ʻi he lotu, pea fakalaulauloto ki ai ʻi he founga ʻoku ke Fai lolotonga hoʻo ngāué. Naʻe folofola mai leva ʻa e ʻOtua kiate au: ʻi he taimi ʻoku ke fokotuʻu ai koe ki he lotu, tautautefito pe ʻi he kolo, Fokotuʻu kimoutolu ʻi hoku ʻaó ʻi he loto fakatōkilalo, ʻo kolea ʻa e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; ʻOku ou tokangaʻi hono ʻoatu koe mo koe fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku totonu ke fai ai ʻa e lotú.
ʻI he angamaheni Kuo pau ke ke sio loto pē kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke hū ai ki he lotú ko e hā ʻoku taʻefakahōifua taha ki hoku ngeiá, pea ngaue maʻu pe ke fakaʻauha hoʻo holi tuʻumoʻunga, tuku kehe kapau te u tohoakiʻi ho loto ʻi ha feituʻu kehe mo ho ʻatamai. Hokohoko atu ʻi hoʻo lotu ʻa hono fakaʻauha ʻo e hoʻo ngaahi holi, ʻo hange ko ʻeku talaatu. Naʻe kamata ke u akoako, ʻI he mamaʻo taha ne u lava, naʻe tokoni ʻa e ngaahi lesoni lelei ko ʻeni ʻi he tokoni ʻa e ʻaloʻofa. Meʻamalie he naʻa ku nofo pe ʻiate au ke sio ʻi he ko e ha ha ngaahi fehalaaki ne u faʻa to ai. Naʻa ku sio ki ai ʻi he tautautefito ki he hikisia mo e ongoʻi mahuʻingaʻia ʻiate kita naʻa ne ngaohi au puleʻi, pea ko e meʻa ʻeni naʻa ku saiʻia ai Naʻá ku fai ʻa e ngaahi angahala kehé.
Naʻa ne maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e loʻimata ke tengihia ʻene ngaahi angahala.
Naʻe tuku au ʻe he ʻEikí ʻo meimei taʻu ʻe taha ʻi he founga lotu ko ʻeni, pea ʻoku ʻikai ke u ʻoua naʻa manatuʻi kuo ʻofeina lahi au ʻe he ʻOtuá ʻaki e meʻafoaki ʻo e loʻimatá ʻi he ngaahi meʻa ni. Naʻe ʻikai ke u mei lava ʻi he lotu maluʻi au mei ai; Naʻe hange ia ha fetaʻaki fakaʻofoʻofa ʻi he ʻa ia naʻe ʻikai ke u lava ʻo tekeʻi. Neongo naʻa ku Naʻe ʻi ha feituʻu naʻe ʻikai ke ʻi ai ha nuns, ʻa ia naʻe ʻikai ke lava ʻo sio mai kiate au ʻi he fofonga, naʻe hoko ha niʻihi fakatokangaʻi. Naʻe ʻi ai ha niʻihi fie ʻilo, ʻa ia, ʻi he ʻI he ʻosi ʻa e lotu, naʻa ne haʻu ʻo sio fakamamaʻu mai kiate au ke vakai pe naʻa ku tangi, pea nau foki mai ʻo malimali. Naʻa nau ʻalu ki heʻeku fineʻeiki, ʻo talaange kuo u ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi mamahi ʻo e ʻatamai, ʻa ia naʻa ku tangi pe ki he lotu, pea naʻe pau ke ne tataki au. Taha ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe haʻu ʻeku fineʻeiki ʻo lea mai kiate au, pea pehē mai kiate au, ʻE hoku tokoua, ko e hā ha meʻa te ke tangi lahi pehē aí? Ko e ha ʻOkú ke maʻu ia? Naʻa ku tali ange ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai haʻaku Ngaahi tautea ʻi he niʻihi ʻo ʻeku ngaahi angahala pea tautautefito ki he ʻeku hikisia.
Naʻe ʻikai ke ne toe ʻilo ha meʻa kehe. Ko e meʻa, tuku kehe pe ʻeku tangi koeʻuhi ko ʻeku ngaahi angahala.
Naʻa ne fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa lilo.
Naʻe ngaohi au ʻe hotau ʻEikí Hokohoko atu e founga ko ʻeni ʻo e lotú ʻi ha vahaʻa taimi. Taimi ʻe niʻihi, tautautefito ʻi he ngaahi katoanga maʻongoʻonga ʻo e ʻi he taʻu, naʻe liliu ʻe hotau ʻEiki ʻeku lotu, pea ngaohi au fakalaulauloto angamaheni ki he ngaahi meʻa lilo ʻoku fai ʻe he ngaahi katoanga kai ko ʻeni Fakafofongaʻi. Talu mei ai, mo ʻeku liʻaki au ʻi hono toʻukupu, tautautefito ki he lotu. ʻI he taimi ʻoku ke lau e tuʻunga ʻo e lotú, naʻá ku fanongo ki ai ʻo hangē ko e niʻihi kehé. ʻI he kamata ke u lotu, ʻi he momeniti ko ia ko hotau ʻEiki tohoakiʻi au kiate ia ʻi ha kaveinga ʻe taha, ʻa ia, ʻo hange ko Naʻa ku lava, ʻo ʻai ke u faivelenga ke muimui ki heʻene ngaahi femanakoʻaki, ʻo ʻikai maʻu ha faleʻi pe faleʻi mei ha taha ka ko e ʻOtuá pē ʻi heʻeku lotu.
Naʻa ne manavasiʻi naʻa hala; ʻOku fakapapauʻi ange ʻe hotau ʻEikí kiate ia.
Taimi ʻe niʻihi ne u haʻu ki ʻa e fakakaukau naʻa ku hala, koeʻuhi he naʻa ku pehe mai kiate au: ʻOku lotu kotoa ʻa e nuns ʻi he meʻa tatau ʻOku ʻikai ha lotu, pea ʻoku ou fai ia ʻi ha taha kehe. Hange ʻoku ʻikai ke u ʻOku ʻikai ko e kolo au. Naʻe ngaohi au ʻe hotau ʻEiki ʻi he meʻa ni ʻiloʻi naʻe ʻikai fie maʻu ia ke fai lotu kotoa pē ʻi he kaveinga tatau; Naʻe ʻikai ke mau maʻu kotoa ʻa e ngaahi fie maʻu tatau, pea naʻe ʻikai ui kotoa ki he tuʻunga tatau ʻo e ʻaloʻofá; kiate au, naʻe pau ke u muimui ki ai; ko e taimi naʻa ne fiefia ai, te ne ʻai ke u lotu lau, pea ʻi he fakaʻilonga ko ʻeni te u ʻiloʻi ʻoku ʻE tō ʻa e fetokangaʻaki ʻa e ʻaloʻofá ʻi he tuʻunga angamaheni ʻo e lotú. Ko ia ne u fai ai ha tukupa malohi ke ʻoua naʻa
ke ʻalu ki he tafaʻaki, ʻi hoku lotu, faleʻi, mo e faleʻi kuo fai mai ʻe he ʻOtua kiate au, ʻOku ʻi ai ha ngaahi mamahi mo e ʻahiʻahi ʻe niʻihi ʻe lava ke hoko kiate au.
Taha ʻOku fakapapauʻi ia ʻe confessor ʻi heʻene founga lotu.
Hili ha taʻu ʻe tolungofulu mei ai ne u ʻilo ʻoku ou ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa ha confessor naʻa ne fie maʻu ke ʻai au fai ha fakamatala ki hoku konisēnisí. Naʻa ku talaange ko e taimi naʻa ku Wines ʻi he tui fakalotu naʻe faingataʻa ke u lotu, pea Naʻa ku lipooti kiate ia ha meʻa ʻo e meʻa naʻe fakaha mai ʻe hotau ʻEiki ke u tefito ko ʻeni. Naʻa ne tali mai kuo u fai ha meʻa lelei ke tuku ʻa e founga ʻo e ngaahi tohi, pea naʻe ʻikai ke ne mei fie maʻu ke u Naʻe mei hoko atu ai. Naʻa ku fai kiate ia ha fakamatala ki he founga naʻe tataki ai au ʻe he ʻOtua, pea ʻa e founga ʻo ʻeku lotu; Naʻa ne tali mai naʻa ku fai lelei, pea naʻa ne fai ia ʻi ha meʻa lahi ʻi he founga tatau. Naʻa ku ongoʻi fiemalie ʻaupito ʻi heʻene fakangofua, koeʻuhi he naʻa ku manavasiʻi ki he kakaaʻi, pea naʻa ku holi ke maʻu ha fakakaukau ʻa ha taha ʻo e Siasi ʻa ia te u lava ʻo falala ki aí.
Ngaahi Ongó ʻo e fefine ʻi he ngaahi tohi ʻoku fekauʻaki mo e moʻui purgative, illuminative, mo unitive.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou Naʻa ku fehuʻi ki he taulaʻeiki lelei ko ʻeni fekauʻaki mo hono lau ʻo e ngaahi tohi ʻoku fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo e ngaahi laumalie, ʻo hange ko e, ʻi he sipinga, ʻo e purgative, illuminative mo unitive moʻui. ʻOku ou talaange fakaha ʻeku ngaahi ongo ʻi he meʻa ni, ʻo talaange ʻoku ou Naʻe teʻeki ai ke ne ʻahiʻahiʻi ha ngaahi tohi fekauʻaki mo ʻulungāangá
mei he ngaahi laumālié, ki he naʻe siʻi hifo ʻi ha toe fehuʻia ʻo e moʻui purgative, pea ko ia, kae ʻoua kuo ko e taimi naʻa ku mate ai, te u maʻu maʻu pe ha meʻa ke fakaʻauha, ngaahi fehalaaki ke fakatonutonu mo hoku loto ke fakahaohaoaʻi. Naʻe tali ange ʻe he taulaʻeiki ʻi he Naʻa ku kei maʻu pe
(156-160)
Sai moʻoni, pea ka ʻikai ia ʻe lava ke kakaaʻi ʻe he tevolo ʻa e Ngaahi Laumālié.
§. IV.
ʻOku ʻa ia ʻoku ne fie foki ki he ʻOtua pea ʻaʻeva ʻi he hokohoko atu ʻo ʻetau Kuo pau ke tataki Ia ʻe he ʻEikí ʻi he tui pea ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá.
Ko e ko e tui mo hono tauhi ʻo e ngaahi akonaki ʻi he ʻofa ko e founga pe ia ʻe taha ʻa ia ʻoku fakatau ki he ʻOtua.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe hotau ʻEikí akoʻi au, mo e meʻa ʻokú ne fie maʻu ke muimui ki ai e laumālie kotoa ʻa ia ʻoku holi ke muimui kiate ia. Kuo pau ke nau hoko ko e tefitoʻi moʻoni ʻo ʻenau ngaahi ngaue ʻa e tui ʻoku fakatau totonu ki ʻOtua, pea ʻofa ke nau ʻai ke nau ʻiloʻi ʻi he ʻofa ki Heʻene fono maʻoniʻoni mo ʻEne ngaahi fekau kehekehe. ʻOku ʻi he founga ni ʻoku toʻo ai ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi laumalie, naʻa mo e lahi taha kau angahala lahi, mei he quagmire ʻo e angahala, pea ʻofa ke ne tataki ha laumālie faivelenga ki he ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga lelei ʻo e Mālō e lelei.
Mei he meʻa ʻoku ou mamata ki ai ʻi he ʻOtua ki he tui, ʻamanaki lelei mo e ʻofa faka-Kalaisi, naʻa ne hange ʻoku ʻikai lava ʻe ha taha ʻoku ne fakahoko ʻa e ngaahi ngaue lelei ko ʻeni ʻauha. Kapau ʻe tō, ʻoku tupu hake ia ʻi he ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻení Fefeka. ʻOku fakahaofi ia ʻe he ʻOtuá mei he ngaahi fakatuʻutāmaki mo e ngaahi faingamālie kotoa pē fakatuʻutamaki ke fakaʻitaʻi ia. Fakaʻosi, ʻoku hange kiate au ʻi ʻI hono tauʻi ʻe he ngaahi ʻulungaanga lelei ko ʻeni, ʻoku fakahaofi ia mei he meʻa kotoa pe. ʻa e ngaahi fakatuʻutamaki fakaʻofa ʻe lava ke hoko kiate ia ʻi he kotoa ʻo e ʻi heʻene moʻui, pea te ne taki ia ki he malaʻia.
Mata-meʻa-ha- ʻa ia ʻoku ne fakapapauʻi ʻa e moʻoni ko ʻeni. ʻOku ʻi he ko ha anovai loloto pea mamata ki hotau ʻEiki ʻi ha tuʻunga maʻolunga.
Ko ha sipinga ʻeni te ne fakafofongaʻi mo fakatotoloʻi e meʻa kuo tau tohi heni- ʻolunga. Naʻe tataki au ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi ha ʻaho ʻe taha ki ha loloto mo ʻatakaiʻi ʻe he ngaahi feituʻu maʻolunga. ʻI ha tuʻunga maʻolunga ofi ki he ano, naʻa ku mamata ki hotau ʻEiki, ʻi he fotunga ʻo e tangata, ʻoku ne ʻaʻeva ʻi he ʻI ha fakafufuuʻi hono mamataʻi naʻe ʻi he maʻolunga. Ko au, ʻoku ou tangata kikite ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻoku ʻātakaiʻi ʻe he faʻahinga kotoa pē ʻo e fakatuʻutamaki, ʻo ʻikai ha toe tokoni, ʻoku ou pehe loto pe: Ko e ʻEikí pē ʻeni te Ne lava ʻo tohoakiʻi au mei he feituʻú. Ko au. ʻOku ou lea ʻaki ʻeni ʻi he laumalie ʻo ha tui moʻui naʻa ne ngaohi au fanongo naʻe pau ke tokoniʻi au pea fai hoku lelei taha ke u mavahe mei ʻa e anovai ko ʻeni pea kaka ʻi he feituʻu maʻolunga ke aʻu ki he toʻomataʻu ʻi hotau ʻEiki. Naʻe fakalotoʻi au ʻe he tui ko ʻetau ʻE lava ʻe he ʻEiki ʻi he momeniti ko ia, ʻi Hono malohi, ʻo toʻo atu au ʻo e tuʻunga fakatuʻutamaki ko ʻeni ʻo ʻikai mole ai meiate au; ka ʻoku ou mamata ki ai ʻi he tui foki Naʻe pau ke u ngaue mo feinga ke u ʻalu ki ʻolunga, pea koeʻuhí ke u lava ʻo ʻamanaki mālohi ke aʻu kiate ia.
Ngaahi Ngāué ʻa ia ʻoku ne fai ke ʻalu hake ʻo aʻu ki hotau ʻEiki.
ʻI he momeniti ko ʻeni, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻI hoku ivi kotoa, ne u toʻo hake au mei he quagmire ko ʻeni ʻo ʻalu hangatonu hake ki ʻa e feituʻu naʻa ku mamata ai ki hotau ʻEiki. Naʻe hoko ha meʻa lahi kiate au ngaahi fakatuʻutamaki kimuʻa pea tau toki aʻu ki hotau ʻEiki, ʻoku ʻikai ke tui naʻa ne poupouʻi au, naʻa ku mei loto foʻi ʻaupito, pea naʻe mei mole kotoa ʻeku ʻamanakí. ʻI heʻeku fai e tolu ki he ʻI he sitepu ʻe fa, naʻe holo e fonua pea u to ki lalo. ʻI he vave taha ne u ʻalu hake, pea ʻi he meimei taimi pe ko ia Naʻa ku toe to ki mui. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo lea ʻaki ʻa e tuʻo lahi ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻeni naʻe hoko ia kiate au. Ne ʻi ai ha ngaahi taimi ne u ʻalu hake ai, mo e mamahi lahi, ʻo meimei aʻu ki he tumutumu ʻo e moʻunga, ʻiate au ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ku pehe ʻoku feʻunga ke poupouʻi au, ki he fanga kiʻi kalauni iiki (1) naʻe haʻu mei he kelekelé; ʻi he ʻI he momeniti naʻa nau haʻu ai ki hoku nima, naʻa ku toe to lahi meimei ʻi he vaeuaʻanga malie ʻo e lilifa, pea naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi ha tuʻunga kovi ange ʻi muʻa.
(1) Spikes ʻakau iiki.
Lomekina ʻe he tiredness, pea neongo ʻeku ngaahi feinga kotoa, naʻa ku fakatokangaʻi, Naʻe ʻikai ke u toe laka ki muʻa. Naʻa ku ongoʻi ʻi hoku loto ha loto foʻi lahi naʻa ne taʻofi au mei hono fai ha ngaahi feinga ke ʻalu ki ʻolunga. ʻOku ou talaatu naʻe ʻikai ke ʻi ai ha tui naʻe toe foki ki Naʻe ʻikai ke u mei maʻu ha lototoʻa ke kaka hake ki he tumutumu ʻo e moʻunga, naʻe fuʻu vave ʻaupito; ka fakaake au ʻaki ha Loto-toʻa foʻou, ne u fakapapau ke ʻoua naʻa maumauʻi e taimi mo e ngaue taʻetuku ke aʻu ki hotau ʻEiki, ʻi he taimi Naʻe totonu ke u mate ʻi he ngaue.
Sivi ʻa ia ʻoku tuku ki ai ʻe hotau ʻEiki ʻa e Fefine ʻi he fakahaofi mei he fakatuʻutamaki.
Ko ia ko au ʻeni ʻalu hake mo e ongosia angamaheni, pea ʻoku ou aʻu ki he ofi taha maʻolunga; koeʻuhi ke u lava ʻo hili hoku ongo nima ʻi he ngataʻanga ʻo e vahaʻa sea naʻe ʻi fē hotau ʻEikí. Naʻa ne fakalaka ofi ʻaupito ki ʻoku ʻikai ke u fakangalingali ʻoku ou sio kiate au; Naʻá ku kaila: ʻEiki, ʻaloʻofa mai kiate au; Foaki mai ho nima, pe ko au ʻe ʻauha. ʻOku ofi mai hotau ʻEikí, ʻoku tuʻu ʻi hoku ʻaó mo ha talatalakehe, pea tuku mai ha taimi ʻi he faingataʻa ʻo e feituʻu ne u ʻi ai, taʻe kau ai au ʻoua ʻe fai ha tokoni. Naʻe ʻikai pe ke ngata ʻeku ke pehē, ʻEiki, foaki mai kiate au ʻa ho nimá; mo kole kiate ia, ʻoku ou Naʻá ku pukepuke ʻa e kelekelé ʻaki ʻa e nima ʻe taha, peá u pukepuke ʻa e nima ʻe tahá. ʻOku hāʻele mai hotau ʻEikí kiate au ʻo pehē: ʻOkú ke ʻofa ʻiate au? ʻOku ou tali atu: ʻaa! ʻIo, ʻEiki, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Ka
ke foaki mai ʻene ʻuluaki nima, ʻoku ofeʻingofua ʻe he Fakamoʻui Fakalangi ko ʻeni, ʻai hono toʻukupu ki hoku loto pea puke ia ʻi ha kiʻi taimi siʻi (ʻo hange ʻoku ne ʻai ke u ʻiloʻi ʻoku ne fekumi ki he loto), ke vakai pe naʻe ʻi ai ʻofa moʻoni; pea u puke au ʻaki hoku nima, ʻoku ou ʻi he momeniti ko ia ʻi he maʻolunga, ʻa ia ne u lue ai mo hotau ʻEiki ʻi ha haafe houa. ʻI ai, ko ʻetau
(161-165)
akoʻi au ʻe he ʻEikí ʻi he kae tautautefito ki he fekau lahi ʻo ʻene ʻofa māʻoniʻoní; pea ʻoku ou fakamaloʻiaʻi au, ʻo ongoʻi hoku loto ʻi he ʻofa ʻi he afi ʻo ʻene ʻofa fakalangi; mo fiefia ke ʻi he ʻao ʻo hoku ʻOtua, naʻa ku tui kuo ʻosi ʻa e meʻa kotoa pe pea ke ʻoua naʻá ku toe faingataʻaʻia.
Foʻou ngaue ʻa e fefine. ʻOku ne kolosi ʻi ha ngaahi laʻipapa fasiʻi pea tuku ʻi he funga ʻo e ngaahi vai.
Ka, ko hono moʻoni! Naʻa ku maʻuhala ʻi heʻeku tatali! ʻI he taimi ne u maʻu ai ʻeni Naʻe tafoki mai hotau Fakamoʻui Fakalangi kiate au ʻo pehe, " ʻOku ʻikai ke fai ʻa e meʻa kotoa pē; ʻOku kei ʻi ai pē ha fononga lōloa ke ke fou ai; mo fakaʻaliʻali mai ha kiʻi hala ʻoku tokakovi mo lausiʻi, Naʻe fetokoniʻaki ʻa e brambles mo e ʻakau talatala mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e hala ki he tafaʻaki ʻe taha, "ko ia. ho hala, ʻoku talamai ʻe hotau ʻEiki; Kuo pau ke ke lue ki ai. » ʻOku ou pehe: ʻaa! ʻEiki, he ʻikai ke u lava; ʻOku taʻe-malava ke u ʻofa ke ke ʻalu, kapau he ʻikai te ke haʻu mo au. Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " ʻIo! Te u ʻalu mo koe; " pea ʻi he taimi pe ko ia ʻoku ne fakalaka ai ʻi muʻa ʻiate au. Naʻa ku ongoʻi fiemalie ʻaupito ke maʻu ʻetau ʻEiki mo au. ʻI he fakaʻosinga ʻo e kiʻi hala ko ʻení naʻá ne ʻilo ai ʻokú ne ngaahi papa naʻe ʻikai vaeua hono falahi, pea ʻoku Naʻe tuku ia ʻi he lotolotonga ʻo ha fuʻu ʻata lahi ʻo e vai naʻe ʻikai ke u sio ki ai. ʻI heʻemau aʻu atu ofi ki he ngaahi papa ko ʻeni, naʻe talamai ʻe hotau ʻEiki naʻe fie maʻu paasi ʻa e ngaahi konga papa ko ʻeni. ʻOku ou pehe, ʻEiki, he ʻikai ke u lava ʻo tuku ʻa e vaʻe. Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " ʻOua ʻe manavahē; Kapau ʻoku ʻi ai haʻo Tui mo ʻeku ʻofa, te ke foua ʻa e meʻa kotoa pe. » ʻOku ou ʻo pehē, ʻEiki, fakamolemole ʻo foaki mai muʻa ho nimá kiate au. Ko ia ʻoku ke ʻalu ʻa e ʻEiki ʻoku ne foaki mai hono toʻukupu kiate au. Naʻe ʻikai ke u faʻa ongoʻi ʻeveʻeva; naʻe tataki au ʻe he ʻEikí ʻi he vave mo e maʻamaʻa, naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻaku mamahi, ka ko e fiefia.
Ko e Ko e ngaahi ngaue ʻa e fefine ko ha sipinga ia ki he kau angahala ʻoku fie maʻu ke fai ha meʻa.
ʻI he taimi naʻa mau ʻi he tafe ʻa e vai, naʻe folofola mai hotau ʻEiki kiate au: "Naʻa ne Kuo pau ke ʻoua naʻá ku puke maʻu pē ho nimá, maʻau he ʻikai ke fuʻu ʻaonga fefe; Kuo pau ke ke toʻonga ʻi he tui pea ʻoku ke ʻaʻeva toko taha pe ʻi he ngaahi papa kotoa ʻoku Kuo pau ke ke fakalaka atu ʻi ho hala, tautautefito talu mei ai, ʻiate koe ʻI hoʻo ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ko ʻeni, ʻoku ou fie maʻu ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kau angahalá, koeʻuhí ke nau foki ki he penance ʻi heʻeku ʻaloʻofa, pea ʻofa ke ne tokoniʻi koe ʻo e penance ki hoʻo ngaahi angahala. ʻIkai manavahee; Te u liʻaki koe, ka ʻe tataki koe ʻe hoku Laumālié ʻi he feituʻu kotoa pē ki he feituʻu ʻoku ou fie maʻu ke ke ʻalu ki aí: te u ʻiate koe ʻi heʻeku ʻaloʻofá mo ʻeku ʻofa. ʻOku ou pehe: ʻaa! ʻEiki, ʻi hoku faingataʻaʻia, ki he siʻisiʻi ange ʻa e lue lalo ʻi ha sitepu ʻe ua pe tolu ʻi muʻa ʻiate au, ke vakai pe te u lava ʻaʻeva toko taha pe ʻi ho tafaʻaki. Naʻe foaki mai ia ʻe he ʻEikí kiate au. Naʻa ku fokotuʻu au ke u ʻalu toko taha, pea ʻoku ou lotolahi. Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " ʻE hoku ʻofaʻanga, ʻoku ou monuʻia; te ke lava ʻo sio ʻokú ke nofo toko taha pē; Pea ʻi he taimi tatau pe naʻa ne pulia, pea naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi he ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi vai, ʻi ha fonua muli, pea ʻikai tokoni mei ha taha.
Foaki ʻOfá ʻo ʻene tui mo ʻene ʻofa.
Naʻá ku fakamahafu au ʻaki ʻa e loto-toʻa; falala ki he ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e ʻOtua, pea kamata ke ʻaʻeva ʻi he faingataʻa lahi. Naʻe hange kiate au ʻa e hala fuoloa! Naʻe fonu hoku ʻatamaí ʻi he manavahē mo e taʻeoliʻia! Ko e Naʻe lomekina au ʻe he tiredness naʻe ongoʻi lomekina au ʻe hoku sino, pea naʻa mo Taimi ʻe niʻihi naʻe wobbled mo tetetete hoku ongo vaʻe ʻi he manavahe. Kapau te u taʻofi au ke u kiʻi malolo, ko e taimi ia naʻa ne Naʻe hangē kiate au ʻe pulia au ʻi he ngaahi vaí. Naʻa ku loto-toʻa pea hoko atu ʻeku fononga ʻi he fuʻu hulu.
Naʻa ne fou atu ʻi ha kele pelepela.
Faifai pea aʻu ki he ngataʻanga ʻo e ngaahi konga papa, ʻi he ngataʻanga ʻo ha matatahi, ko e Laumalie ʻo e ʻEiki tataki ʻe ha hala faingataʻa ʻaupito ʻa ia naʻe hange ha kele ʻoku fonu ʻi he ngaahi vai pelepela pea hange naʻe ʻE folo hifo au ʻi ha faʻahinga momeniti pe.
Naʻa ne aʻu ki he ngataʻanga ʻo ha papa fasiʻi, ʻi ʻolunga ʻi ha ano Fonu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku kovi, ko e fakatata ʻo e ngaahi fili.
Ko e hala ko ʻeni naʻe Kei taimi loloa pe. Naʻe iku ia ki ha papa loloa naʻe tuku ʻi ha pou maka ʻe ua. Ko e palakipoe ko ʻeni, ʻa ia naʻe ʻikai ʻikai toe lahi ange ʻi he foʻi tuhu ʻe tolu, naʻe ʻi he vaeuaʻanga malie ʻo ha hala ʻoku fute ʻe hongofulu ma nima hono falahi, loloto ʻaupito pea fonu ʻi he sewer ʻo e marshes ʻoku ou naʻe toki ʻosi pe ia.
Ko ʻEne Naʻe fonu ʻa e ngaahi vai rumpled ʻi he aspics, sikopio, ngata mo ha ngaahi venoms kehe (1) naʻa nau toʻo honau ʻelelo mo tuʻu ʻi he ngaahi tokoni ʻo honau iku ʻi he ʻita mo e ʻita.
(1) Venomous vibrators.
Naʻa ku ʻi he ngataʻanga ʻo e palakipoe ʻa ia ne u lau mei ai ko e Ngaahi Fakatuʻutāmakí. Naʻe kamata ke u ui ʻa e ʻOtua ki hoku tokoni, ke kole kiate ia ke ne ʻaloʻofa mai kiate au, ʻo ne pehe Te u mate, kapau naʻe ʻikai ke ne tokoniʻi au. Ko ia ne u maʻu ʻi he loto-toʻa lahi, mo e ʻamanaki ʻe ʻE fakamālohia au ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻEne ʻaloʻofá.
Naʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au, ʻi ha maama ʻi loto, ʻi he ano ko ʻeni naʻe ʻikai mamaʻo mei heli, pea ko e laumalie ʻo e tevolo Naʻe ʻi he sino ʻo e ngata ko ʻeni ke fakatataaʻi mo fakamataliliʻi ʻa e kakai kotoa pe ʻoku nau to ki he anovai ko ʻeni, mole leva ʻenau moʻui pea to ki heli.
Naʻa ku tatali ki he ʻao ʻo hotau ʻEiki, pea naʻa ku fakaʻamu ke toe mamata kiate ia ʻi he fotunga ʻo e tangata, koeʻuhí ke ne hao mei he fakatuʻutāmaki fakamamahí ni; ka naʻe ʻikai, naʻa ku ʻiloʻi pea naʻe ueʻi au ʻe he laumālie ʻo e ʻEikí ke u ʻalu.
Lahi ʻOku ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutamaki. Naʻá ne loto-toʻa. ʻOku fakahaofi ia ʻe hotau ʻEikí.
ʻI heʻeku kei siʻi ʻi he palakipoe, ko e ilifia ʻa e ngata naʻe ʻi lalo ʻiate au humu: naʻa ku sio
(166-170)
ʻi he taimi Te u to ʻi he lalo palakipoe. Naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ke ʻoua naʻá ku taʻofi ongo nima ki he palakipoe, ʻa ia naʻe kamata ke u lulululu mo e meʻa kotoa pe hoku ivi, pea naʻa ku nofo pe ʻi hono lalo kuata ʻo e taimi, stiffening hoku sino kotoa, kae lava ke aʻusia Fakafoki hoku vaʻé ki he palakipoé. Naʻá ku kole ki he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē hoku ngaahi mālohingá; Naʻa ne ha mai he taimi pe ko ia kiate au ʻi he palakipoe, pea ne talamai kiate au
ʻE hoku ʻofaʻanga, ʻoku ou monuʻia, ʻoku vave pe ʻene hoko; ʻokú ke māʻolunga ange ʻi hoʻo ngaahi mamahí; pea ʻi he momeniti tatau pe naʻa ku fakatokangaʻi ai au, ʻi ha kiʻi feinga siʻisiʻi, ʻi tuʻulutui ʻi he palakipoe naʻa ku piki ki ai ongo nima fakatouʻosi. ʻOku ou pehē, ʻEiki, vakai ki he fakatuʻutāmaki ʻoku ou ko au; foaki mai ho nimá kiate au; taʻe kau ai ho nima fie tokoni mo ʻOku ʻikai ke u lava ʻo laka ki ha sitepu. Ko hotau ʻEiki, mo ha angaʻofa fakaʻofoʻofa, puke hoku nima mo pehe mai, ʻE hoku foha, ko hoʻo ʻOku fakahoko ʻa e penance; ʻE hoko ia ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he taha kotoa ngaahi laumālie ʻe fie muimui ʻiate aú.
Pea ko hotau ʻEikí, mei Hono nima malohi, ʻave au mei he fakatuʻutamaki ʻo ʻave au ʻe ʻa e ʻea mo ia ʻi he ngaahi vai lahi naʻa ku fakalaka ai, pea naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi papa. ʻI he Taimi ʻOku Hoko Mai Ai Hotau ʻEikí Kiate Aú foaki hoku nima, ne u ongoʻi maama ko ha ʻikai ha taha ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi ʻa e mamafa ʻo hono sino, pea ʻoku ou Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou lue lalo ʻi he ngaahi vai ʻo hange ko ʻemau ʻEiki. Naʻá ne taki atu au ki ha loto ʻataʻatā peá ne pulia.
Ngaahi Fakamatalá ʻo e visone ko ʻeni ʻoku ʻi ai ha ngaahi lesoni maʻa e kakai kotoa pe, kae tautautefito ki he kau angahala lahi.
Ko e meʻa ʻeni naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻai ke u ʻiloʻi, ʻi hono mama, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e hala naʻa ne ʻave au ki ai; ʻi he fatigues, manavasiʻi, manavasiʻi mo e ngaahi fakatuʻutamaki ne u fehangahangai mo ia. ʻOku mahuʻingamālie mo lelei ʻa e faʻahinga meʻa kotoa ko ʻení ki he tokanga, kiate au mo e niʻihi kehe kotoa pe, kae tautautefito ki he kau angahala lahi pea mo kinautolu kotoa pē kuo nau foaki ʻi he ngaahi Ngaahi afe lahi ʻ i tuʻa ʻ i he Lotu Katolika Māʻoniʻoní, Fakaeʻaposetoló mo Loma, ʻo kapau te nau hu ki he fatafata ʻo e Siasi Maʻoniʻoni, fai ʻa e totongi huhuʻi kotoa pe ʻoku fie maʻu ki heʻenau ngaahi hia, ʻo hangē ko ʻeku mamata ʻi he ʻOtuá.
1°. ʻOku fie maʻu ha feinga lahi ke mavahe mei he angahala pea foki ki he ʻOtuá.
ʻOku finangalo hotau ʻEikí Tuku muʻa ke u lea ʻaki ha ngaahi lea siʻi fekauʻaki mo ia. ʻUluaki, ko e anovai lahi ko ʻeni ʻoku Naʻa ku ʻi ai, pea naʻa ku mamata ki hotau ʻEiki ʻi he maʻolunga, ʻoku ʻuhinga ia, ʻi he ongosia ne u ongoʻi ke u ʻalu ki ʻOtua, ʻa e ngaahi fatigues mo e ngaahi fakaholomui kotoa ʻo e penance, pea ko e ha hono lahi ʻo e fakamole ʻa e kau angahala ke foki ki ʻOtua.
2°. ʻOku ʻikai ha ului moʻoni ia taʻe kau ai e ului ʻo e lotó.
Uá, talatalakehe ʻa ia naʻe tali au ʻe he ʻOtua, fehuʻi mai pe ʻoku ou ʻofa ʻiate ia, pea sivisiviʻi ki he loloto ʻo hoku loto pe naʻa ku tala ʻa e moʻoni, ʻOku ne fakamahinoʻi ʻa e sivi ʻe fai ʻe hotau ʻEiki ʻi he taimi ʻe ʻE foki mai ʻa e tokotaha faiangahalá kiate ia, ki he fakamaauʻanga ʻo e penance. ʻE fekumi ia ki he Senita ʻo e
hono lotó; Naʻa ne te ne fekumi ʻi he ngaahi takanga mo e takanga ʻo ʻene ʻiloʻi, pea te ne mamata Kapau ko e meʻa ʻoku vetehia ʻaki ʻe he fakatomala ʻa e ngutu ʻoku moʻoni ʻi hono loto, kapau ʻoku ʻi ai ha ʻofa, pea kapau ko hono loto fakatomala moʻoni mo fakamaaʻi. Kapau ko e tokotaha faiangahalá ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku fie maʻu mo fie maʻú, Ko Hotau ʻEikí ʻaloʻofa ʻaki hono ʻoange hono nima mo tohoakiʻi ia ke Naʻá ne fai ia ʻi hono fakaleleiʻi ia ʻe he taulaʻeikí. Ka, malaʻia, malaʻia, malaʻia ki he kau angahala taʻe-fakatomala, kākā mo kākā ʻoku nau haʻu ki he fakamaauʻanga ʻo e penance taʻe kau ai ʻa e ngaahi naunau ko ʻeni. I talaatu, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtua te Ne liua kinautolu, kae ʻikai ko ʻenau foaki hono nimá, pea ʻai ke nau tō ki he lolotó quagmire ʻo e angahala, ʻa ia ʻoku nau fakangalingali ai ke fie ʻalu ki tuʻa, ʻo ʻai ke ke halaia mo fai ha hia lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. Te nau lava ʻo kakaaʻi ʻa e kau faifekau ʻa e ʻEiki, ka he ʻikai ke nau lava ʻo kākaaʻi ʻa e ʻOtuá
3°. Fiefia mo e nonga ʻo e konisēnisi ʻo e tokotaha faiangahala ʻoku fakatomala moʻoní.
Ko hono tolu, ʻoku ou vakai ki he ʻOtua ʻi he founga kotoa pe naʻe ngaohi ai au ʻe he ʻEiki ke u fononga, pea ʻa e fuʻu vai lahi naʻa ku fakalaka ai ʻi he faingataʻa mo e faingataʻa lahi, ka naʻe tokoniʻi mo tataki ʻe hotau ʻEiki, ʻoku ʻuhinga ia ko e tokotaha faiangahalá, ʻa ia naʻe foki ki he ʻOtuá ʻi ha lelei Vetehia, ʻoku maʻu ia ʻi he siueli pea ʻi he nonga lahi ʻo e konisenisi. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻEikí ʻokú ne pehē kiate ia, ʻo hangē ko ʻene fakahā maí. fakamatala kiate au ʻi heʻeku fakakaukau kuo u fai e meʻa kotoa pe
: ʻOku ke kei fie maʻu pe Ke ngāue; ʻOku kei ʻi ai pe ha founga loloa ke ke ʻalu ai.
4°. Kuo pau ke tolonga ʻa e ngaue ʻo e penance kae ʻoua kuo aʻu ki he mate.
Faá, ʻoku lolotonga ʻene ʻai ke nau ʻaʻeva ʻi he hala faingataʻa pea laborious ʻo e penance, fonu ʻi he ngaahi vai ʻo e faingataʻa, ʻa ia ʻe toki lava pe ke ʻoatu ʻi he tokoni ʻa e ʻaloʻofa mo e ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga lelei ʻo e tui fakalotú. He ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ia; ʻOku mahino pe ko ʻeku ʻuhinga ki he faʻahinga kolosi kotoa pe mo e ngaahi faingataʻa ʻo e sino mo e ʻatamai ʻoku ne tataki kitautolu ki mate, koeʻuhi he kuo pau ke fakalaka ʻa e fakatomala moʻoni ʻi he hala ʻo ʻene moʻui, ʻo aʻu ki heʻene manava fakaʻosi, ʻi he Laumalie ʻo ha penance moʻoni.
5°. Naʻe toe liunga ua ʻe he tevolo ʻene ngaahi ʻohofi ʻi he ofi ke mate. Moʻui Falala ki he laumālie ʻoku fakatomalá.
Nimá Fakaʻosi, ʻoku tuku ʻa e palakipoe ko ʻeni ʻi ʻolunga ʻi he ngata mo e aspics, kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au ʻi he meʻa-hā-mai ʻi ʻolungá vaheʻi ʻa e kau angahala masiva, pea ko au pe ʻa e ʻUluakí, ʻi he houa ʻo e maté. ʻOku hange ʻoku ʻI he momeniti ko ʻeni ʻoku fokotuʻu mo fakamalohisino ʻa e ngaahi fili kotoa pe
ʻenau taufehiʻa ke tohoakiʻi Ko ha laumālie masiva ʻi he vanu ʻo helí. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtua ko e lahi ange hono fai ʻe he Laumalie ni ʻa e penance, pea Ko e lahi ange ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei kuo ne fakahoko, ko e lahi ange ia ʻo e ngaahi fili toe fai pe ʻa e
(171-175)
ʻo e ngaahi feinga ke fiefia ai, ke ʻo pehe: Kapau te tau liʻaki ia he taimi ni, ʻoku Ko hono moʻoní, ʻoku mole ia meiate kitautolu ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.
Ka ke loto-toʻa, lelei Laumalie fakatomala, ʻoua naʻa ke ilifia ʻi he mapumapu ngata mo e ngata fekai; ʻOua naʻa ke manavahe ki he uʻu ʻa e aspics; ʻOku mateuteu ʻa e ʻOtuá ke fakahaofi koe. Kapau te ne fakatoloi ʻI ha momeniti siʻi, ko hono siviʻi lahi ange koe; ko ia Tatali pea ʻoua ʻaupito naʻá ke loto foʻi. ʻOku pau ko e ʻE hāʻele mai ʻa e Fakamoʻui angaʻofá, pea te Ne folofola ʻaki ʻa e ngaahi folofola toputapú ni kiate kimoutolu "ʻOua ʻe manavahē, ʻoku ou ʻiate kimoutolu; Loto-toʻa, ʻoku ke ʻoku ʻi he Ngataʻanga hoʻo ngaahi mamahi, kuo vave ʻene ʻosi ʻa e meʻa kotoa pe. Ko ia Ko e Laumalie masiva ʻoku ne mamata ki heʻene meimei mole, naʻa ne fakahu ha malohi ʻo e ʻofa ki hono ʻOtua, ʻo pehe: ʻEiki, fakahaofi au mei he fakatuʻutamaki ni pea foaki mai ho nimá kiate au. ʻI he taimi tatau ko e ʻOtua ʻeni ʻo e angalelei ʻo pehe ange kiate ia: kuo ʻosi, hoʻo penance mo hoʻo Kuo ʻosi e ngaahi setesi Pea ʻokú ne toʻo ia meiate ia ʻaki hono toʻukupu māfimafí, ʻi he
fakamavaheʻi hono laumālié mei hono sino, pea fakahaofi ia ʻo taʻengata mei he fulikivanu ʻo e ngaahi holi mo e tevolo.
§. V.
ʻI he ʻa e ngaahi maama ʻo e tui.
ʻI he ʻa e taimi ʻo ha tohi fakatataa, ʻoku fakaʻilo mai ʻe hotau ʻEiki ki he fefine ʻa e meʻa ʻoku kau ki ai ʻa e maama ʻo e tui.
ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u ʻi ngaue ʻi he holo fakakolo, pe ngaue ha fakatataa ʻoku fakataumuʻa ke fakaʻaongaʻi ki he hairdressing ʻo e nuns. Naʻe fekauʻaki ia mo hono ngaohi ha kapa lahi lafalafa, ʻinisi ʻe taha. Ko e maʻolunga ʻo e taimi ko ia fakamauʻi ʻoku feʻunga, ke hangatonu ʻa e kapa ko ʻeni, Naʻe toʻo ha filo
ʻi he fakatataa, kae lava ke ke ʻai ke hangatonu ʻa e kapa. Naʻa ku sio ki he nuns ʻoku faingataʻa ke fusi e filo ko ia, pea naʻa ku saiʻia ai Ko au ʻa e potoʻi ngaue mo e finesse ʻo e ʻatamai ʻo e tangata ki he Ke ʻomi ʻa e kiʻi ngaue ko ʻeni ki hono tuʻunga haohaoa taha.
ʻI he efiafi, ʻi he Naʻe kamata ke u lotu. Kae ʻikai ko e fakakaukau mo fakalaulauloto ki he kaveinga, naʻa ku fakangaloʻi au, pea Fakafokifā pē kuó u fakakaukau ki he tohí ni. ʻa ia kuo fai ʻe hoku maʻolunga, pea ʻi hoku ʻatamai ʻoku ou tokangaʻi e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e ngāué ni. ʻI ha Naʻe ha mai hotau ʻEiki kiate au ʻo pehe mai, "ʻOku ke ʻOku sai pe ia, ʻeku tama, ʻi heʻeku fakakaukau ki ʻa e ngaue ʻa hoʻo maʻolunga. Naʻa ku puputuʻu, pea toe lahi ange naʻe maʻu au ʻe hotau ʻEiki ʻi he fehalaaki mo e fakakaukau ki ngaahi meʻa taʻeʻaonga; Koeʻuhi, naʻa ku pehe loto pe kiate au ke Ko au: he ʻikai talamai ʻe hoku maʻolunga ke u tokoni fai ʻa e ngaue ni, he ʻoku ʻikai ke u maʻu ha mata feʻunga. ʻOku ou naʻá ne toe pehē, Kapau te ne fakamālohiʻi au ke u fai pehē, ʻoku totonu nai ke u talangofua ki ai? I fakakaukau ʻio, ʻoku totonu ke mau talangofua lelei, pea te u Te u fai ʻa e lelei taha te u lavá.
Naʻe ʻi he ngaahi fakakaukau ko ia pea naʻe fakaʻohovaleʻi au ʻe hotau ʻEikí. Naʻa ne foaki mai ha konga ʻo e Tupenu hinehina ko e Sinou, pea mo e finesse lahi, ʻiate au ʻo pehe, "ʻE hoku kiʻi tamasiʻi, vakai pe te ke lava ʻo sio ki he filo. ʻo e fakatataa ko ia.
Naʻa ku kamata ke sio ki ai pea fakakaukau ki ai; Ka, ko hono moʻoni, ! Naʻe ʻikai fuoloa kuó u pehē, ʻEiki, ʻoku faingataʻa ke u lava ʻo sio ko e filo pe ʻe taha, pea he ʻikai ke u lava ʻo toʻo ha foʻi filo ʻe taha mei ai. ʻOku ou lau ʻa e fakatataa ko ʻeni ko ha kiliʻi manu. Ko Hotau ʻEikí Kiate Au tali ange: "ʻOku ou tui ki ai, ʻe hoku ʻofaʻanga, ʻoku ʻikai te ke ʻOua naʻa sio ki ai. Te u ʻoatu ha maama te ne fakamaama ʻa e mata ʻo e tuí, ʻa ia kuo teʻeki ai ke ke fakamaʻa feʻunga. »
ʻI he taimi tatau pe naʻa ne ʻoatu ha foʻi teʻelango lahi, ʻo meimei tatau mo ha foʻi teʻelango taʻe-ha-mele, Naʻe ulo ia ʻaki ha ulo naʻe ʻikai ke fuʻu Hange ko e ulo ʻo ha afi fakamatelie. Ko e ulo ko ʻeni naʻe ʻo ha incarnate ʻoku maʻa mo fakasilesitiale pehe; Naʻe tuʻu hake mo vivacity lahi, pea ʻi ha agile mo Naʻe hange naʻa ne ngaue maʻu pe ʻo ʻikai ke ne maʻu ha meʻa mei he foʻi teʻelango. Naʻe folofola mai leva hotau ʻEiki kiate au: "Fakaava ho nima, ʻoku fie maʻu ke naʻá ke pukepuke ia. Ne u pehe ko e nima ia ʻo e sino. Naʻa ku feinga ke u kiʻi hiki hoku nima ʻo fakaava hake ʻeku nima, kae lava ke maʻu ʻa e foʻi teʻelango. Ne u fakakaukau te u puke ha foʻi teʻelango koloa; ka naʻe ʻikai, naʻe ʻikai ke kau hoku nima ʻi ha meʻa, pea ka naʻa ku mamata ki he foʻi teʻelango kuo tuku ʻe hotau ʻEiki kiate au ʻi he vahaʻa ʻo nima.
Ko e taimi ia naʻe Naʻe fakamamaʻi ʻaki ha maama foʻou Fakasilesitialé mo e meʻa fakalangi kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki aí ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e tui. ʻI he taimi ko ia, ko ʻetau Naʻe fakafofongaʻi ʻe he ʻEiki ʻa e tupenu lineni kiate au pea ne folofola mai, "Vakai, ko hoku
fanau. » ʻOku ou moʻui mahino ʻi he lineni lelei ko ʻeni, pea naʻe hange kiate au ke u fakafaikehekeheʻi kotoa ʻa e ngaahi fakaʻofoʻofa kehekehe, pea mo e delicacy kotoa ʻo tohi ni.
Maama ʻo e tui ʻoku fakafepaki ki he maama ʻo e tangata.
Naʻe tānaki mai ʻ e hotau ʻ Eikí: " ʻE hoku foha, ʻoku ke saiʻia ʻi hoʻo maʻolunga ange ʻi he ngaue ʻoku ne maʻu kapau naʻe fai ia; Ko e taha ʻeni ʻo e delicacy kehe; ko e ngaue ia ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni ʻoku ne fakafepakiʻi fakahangatonu ʻa e delicacies kotoa, ʻa e finesse kotoa ʻo ʻa e laumalie ʻo e tangata. ʻOku teke ʻe he kakai ʻo e mamani ʻenau delicacy ʻio ʻi honau vala, ʻi heʻenau inu, ʻi heʻenau kai, pea ʻi he ʻOku nau fai ʻeni ʻi he laumālie ʻo e māmaní. Ka ʻi he nuns, ʻa kinautolu ʻoku fai angahalá
(176-180)
"ʻo fakafepakiʻi ʻa e haohaoa ʻo e tuʻunga ʻoku nau ʻi ai, pea fakahaaʻi ʻoku nau tauhi ʻOku ʻi ai ha meʻa lahi ange ʻi he ngaahi ʻulungaanga ʻo e mamani ʻi honau ʻatamai. Ko e taimi te nau nonoʻo ai ha PIN ʻaki ha ʻea uesia, pea ʻi he laumalie ʻo e mamani, ʻoku ou fehiʻa ai; Pea ko e ngaahi fehalaaki ʻeni ke fakamaʻa ʻi he purgatory.
Kiate koe, ko hoku tamasiʻi, ʻoua naʻa ke ʻalu ʻo fakamamaʻi koe mei hoʻo maʻolunga, Neongo kuo u fakaha atu kiate koe ko ʻene delicacy ʻikai ke saiʻia ai. ʻOku ʻikai ke u fehiʻa he angahalá ʻo fakatatau pe ki he vakai mo e taufehiʻa: pea ʻoku ʻikai fakakaukau naʻe ʻikai ke u fakakaukau naʻe ʻikai ke u saiʻia ai. Ko e ngaahi fehālaaki ʻeni ʻo e kuí. mo e taʻeʻilo ʻoku ngalo. »
Ko e fakatukupaaʻi ʻe he kakai kuo fakatapui ki he ʻOtuá ha tokolahi Ngaahi fehalaaki ke fakaleleiʻi ʻi he purgatory, ʻo ngaue ʻaki ʻa e Laumalie tangata.
Naʻe ngaohi au ʻe hotau ʻEikí Ke ʻiloʻi ʻi hono mama, naʻa mo e kakai kuo fakatapui ki he ʻOtuá ʻi he houa ʻo e mate, ʻoku ʻi ai ha fokotuʻunga fehalaaki kuo nau fai ʻe taʻeʻilo ʻa e faʻahinga ʻo e tangata, ʻi he fakangaloʻi, pea mo e ʻikai ke nau anganofo ke tauhi ʻa e fanga kiʻi meʻa īkí. Ko ha vanu ia ʻo e ngaahi fehalaaki ʻOku fie maʻu ke ʻalu ʻo fakalelei ʻi purgatory ʻaki ha ngaahi tautea fakalilifu pea Fuoloa. Ko e feituʻu ʻeni ʻoku nau sio ai kuo nau faʻufaʻu mo tupenu. Ko ha Uepi saiti kuo pau ke fakaʻauha ʻe he penance, ʻi he tukuange uaea ki he uaea.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " Fakamahafu kimoutolu ʻaki ʻa e maama ʻo e tuí ʻokú ne fakamaama ʻa e ʻi loto, pea fakamaʻa ʻa e loto. Maʻu ʻa e maʻa ʻo e taumuʻa ʻi he lea kotoa pe, ʻi he meʻa kotoa pe ngaahi ngāué pea ʻi he ngaahi tautea kotoa pē; he ko ia ia ʻe anga ki he faivelenga ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí, te u fakatolonga ia ʻi heʻeku ʻaloʻofa ke to ki he ngaahi angahala lahi."
Ko ʻetau ʻOku foaki ʻe he ʻEiki ki he fefine ʻa e tuhulu ʻo e tui ke taki mo tauʻi ʻa e ngaahi fili ʻo e tui.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " Kiate koe, ʻe hoku fānau, ʻoku ou ʻoatu ʻa e foʻi ama ʻo e tuí maʻau Fakaʻuli ʻi ha ngaahi faingamalie kehekehe, ʻi he ngaahi meʻa ʻoku kovi Ngaahi fetaulaki pea ʻi he ngaahi feituʻu ʻo e fakapoʻuli ʻa ia Kuo pau ke ke lavaʻi ia. ʻE ʻohofi koe pea ke loto mamahi koeʻuhi ko hoku Siasi pea mo au, ʻi he maluʻi ʻeku ongoongoleleí mei he ngaahi fakakikihi koví kuo pau ke ke tau. Ka ʻoku ou toe talaatu: ke faivelenga ke muimui mo fakahoko e laumalie ʻo e tui. »
Ko e Ko ha meʻafoaki fakalaumālie ʻa e meʻafoaki ʻo e tuí.
Naʻa ku ʻeke ange ki heʻemau ʻEiki, ʻi he loto fakatokilalo kotoa, ʻa e ʻuhinga ne u mamata ai ki he teʻelango, pea kuo ne tuku au ki hoku nima, naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ʻe ia ʻa e ala ki ai? Naʻe tali mai ʻe hotau ʻEiki: "ʻE hoku ʻofaʻanga, ko ʻeni ʻOku fuʻu māʻoniʻoni e faʻahinga ʻaloʻofá pea fuʻu fakalangi ke ongoʻingofua ʻa e ngaahi ongo.ʻOku ʻoatu kiate koe ke fakamalohia hoʻo tui, pea ke tauʻi ʻa e ngaahi fili ʻo e tui. Ki he meʻa angamaheni, ko e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku ou foaki ke fakamālohia pe fakatupulaki e tuí ʻoku fakalaumālie kotoa, pea ko e meʻa angamahení ʻoku ʻikai ke nau hinga ʻi he ngaahi ongoʻanga."
ʻOku ou toe pehē: ʻEiki, ʻI hoʻo talamai ke u maʻu ʻa e foʻi teʻelango ʻi hoku nima, ko e ha Naʻa ku ongoʻi fakamaʻumaʻu nai ʻi hoku sino pea ʻi hoku vaʻe kotoa, ʻi heʻeku hiki hoku ongo nima mo hoku ongo nima nima ʻi he feinga, ke lava ʻo puke ʻa e foʻi teʻelango naʻa ke ʻomi kiate au ? Naʻe tali mai ʻe hotau ʻEiki: "ʻE hoku ʻofaʻanga, kuo u ngaue ke ʻa e faʻahinga taumuʻa ke ʻai koe ke ke sio mo ʻiloʻi ko e Ko e meʻaʻofa naʻá ku foaki atú naʻe fakalaumālie kotoa, pea naʻe ʻikai ke naʻe ʻikai ke ʻi ai hano konga, pea naʻe hange naʻe tapui. »
Ngaahi Meʻa ʻOku Kau Ki Aí pea naʻe ngaue ʻa e maama ʻo e tui ʻi he Fefine. Ko ʻEne talangofua mo e tukulolo ki he Siasí Katolika.
Kuo pau ke u Fakaʻilongaʻi heni ʻa e ngaahi ongo kuo fai ʻe he meʻafoaki ko ʻeni ʻo e tuí ʻi hoku laumalie. ʻI he taimi ne u maʻu ai ia, naʻa ne fakamaama ʻeku
ʻUhinga ʻo ha maama pulipulia, ʻa ia naʻa ne ʻai ke u sio, ʻo meimei ʻi ha momeniti pe ʻe taha, ʻa e founga Naʻe fie maʻu ke tauhi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e tui mo tui fakalotu Katolika, ke moʻulaloa ki ai, pea ke talangofua ʻetau faʻee ko e Siasi Maʻoniʻoni, ʻo hange pe ko e ʻOtua tonu! Naʻa ku mamata (ʻi he ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku anga fefe ʻa e ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi) Ko e maama ko ʻeni naʻa ne fakatotoloʻi au ko ha hala fakanounou ki he ʻalu hangatonu ki he ʻOtuá.
Ongo vekeveke ke fakatolonga e tui ʻa ha taha pea maluʻi ia mei he niʻihi ʻa ia naʻa ne ʻohofi ia.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku ne maʻu tafa ʻiate au, ʻi he taimi naʻa ku faingataʻaʻia ai ke mavahe mei hoku kolo. Naʻa ne tokoniʻi au, ʻi hoku loto, ʻo hange ko ʻulungaanga mo e fakatokanga ki he faʻahinga fakatuʻutamaki kotoa pe, pea Fakahaofi hoku ngaahi filí ʻaki hono maluʻi tuʻo lahi au ke to ki honau nima. ʻI he taimi naʻe ʻohofi ai au ʻI hoku ngaahi fili, naʻa ne ʻai ki hoku ngutu ʻa e meʻa ʻoku ou moʻua ai tali ke taukapoʻi ʻeku tui; he kuo fakangofua au ʻe he ʻOtuá ke u Naʻe ʻohofi au ʻe ha ngaahi fili tokolahi ʻo e tui naʻa nau maʻu au ʻave ki he ngaue, kae lava ke fakaului au, naʻa nau pehe, pea ke fakataueleʻi au ki heʻenau ngaahi tauhele. Ko e taimi ia ne u aʻusia ai hono ʻikai mālohi ʻa e ʻaloʻofá ʻi he ngaahi faingataʻá; Naʻa ne ʻai ki hoku loto pea ʻi hoku ngutu ʻa e meʻa ke fekauʻaki mo e tali ki he ʻOtua mo e tui fakalotu.
Naʻa ku ʻa e tohi ʻo e Ongoongolelei, ʻo lotu ki he ʻEiki kiate au foaki, ʻi heʻene ʻaloʻofá, mo e potó, koeʻuhí ke nau fakamatalaʻi, pea toʻo meʻatau ke fakafepakiʻi e ngaahi fakakikihi kovi naʻa nau saiʻia ke fai kiate au.
Taimi ʻe niʻihi, ʻi heʻenau sio ʻoku nau Naʻe ikunaʻi au ʻe heʻeku ngaahi tali, pea naʻe ʻa ia naʻe kata, naʻa nau naʻa nau ʻita, pea naʻe faingataʻaʻia honau ʻatamaí. Ko au, ʻi heʻeku sio ki he meʻa ni, Naʻa ku mavahe kae ʻoua kuo ui au ke u foki mai, pea Naʻe ngaohi au ke u foki ki ha ʻohofi foʻou, ʻa ia Naʻe pau ke u fakafepakiʻi e ngaahi tefito ʻo e tui kehe, pe ʻi he ngaahi meʻa kehe ʻo e Ongoongoleleí.
(181-185)
Ko e ʻOtua ʻeni ʻo e angalelei kiate au maluʻi vaofi ʻ aupito, ʻ o u maʻu ai ʻ i he tokotaha māʻoniʻoní Ongoongolelei, ʻa ia ne u lau mo fakalaulauloto ki ai ʻi he ngaahi ʻaho, ʻaloʻofa foʻou mo e ngaahi maama foʻou, ʻa ia tokoniʻi au ko ha fakafiemalie ki hoku ngaahi fili.
ʻI hoku taʻu ʻI heʻeku foki ki he tau, naʻa ku foki ʻi he talangofua ki ʻeku confessors, ʻa ia naʻa ne ʻomi kiate au ʻa e tufakanga.
ʻOku ʻikai ke u lava ʻo lea ʻaki e fika assaults naʻe pau ke u poupouʻi kinautolu: taimi ʻe niʻihi naʻa mo Naʻa nau haʻu ke fekumi au ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi kaveinga mahuʻinga tahá. Mahuʻinga. Naʻe ʻikai teitei tuku ʻe he ʻOtua ko ʻeni ʻo e angalelei ke u nofo tuʻo taha pe ʻo ʻikai tali kiate kinautolu, pea ʻikai tali kinautolu fakalotoʻi kinautolu naʻa nau hala, pea ʻoku ʻiate kinautolu fakamatalaʻi e meʻa ne u lau ʻi he Ongoongolelei Maʻoniʻoni, mo e meʻa Naʻe folofola ai hotau ʻEikí. Naʻá ku lipooti e ngaahi tefitoʻi meʻa ʻo e Ongoongoleleí ke fakapuputuʻuʻi ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi fakafepaki. Taimi ʻe niʻihi ʻoku nau fai ha ngaahi fakakikihi fakavalevale mo Humane, ʻo fio ʻa e fakalaumālie ʻi he fakanatula; Ko e taimi ʻe niʻihi te nau talamai ha ngaahi meʻa fuʻu puputuʻu ʻi ha ngaahi tokāteline fetuiaki lahi ko hono kotoa, naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e ha te u tali ʻaki kinautolu ». ʻI heʻenau taukaveʻi kotoa ʻeni kiate au, naʻa ku fai pe tangi ki he ʻOtuá: ʻE hoku ʻOtua! Tokoniʻi mo tokoniʻi au!
Ko e ʻOku maʻu ʻe he fefiné ha tokoni makehe mei he ʻOtuá. Naʻa ne kau ului ki ha ngaahi fili ʻe niʻihi ʻo e tui.
Vakai ki heni ki he meʻa ʻoku ʻaloʻofa ʻi he ngaahi kaveinga vaivai taha, ʻi ha fefine masiva ʻofefine ʻo ha ploughman, ʻa ia ʻoku ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ke ako, pe ke ako ha meʻa, tautautefito ʻi he tuʻunga ʻo ʻenau teolosia kovi, ʻa ia ʻoku ne fakahu hono kona ʻi he feituʻu kotoa pe, pea liliu ʻa e lelei ki he kovi. Ko e taimi naʻe hoko ai naʻe fie maʻu au ʻe he ʻOtua mavahe mei he taimi naʻe fie maʻu ai ke u lea, ke ʻai au ke u ʻiloʻi lelei ange ʻene ʻaloʻofa, pea ke fakafoki kiate ia ʻa e meʻa kotoa pe langilangi mo e naunau, naʻe ʻi he ngaahi momeniti ko ia ʻa e ʻOtua fakaʻata au ke u lea loloa mo lahi ange fekauʻaki mo e: Fakafokifa pe kuo fakamaama ʻe he mama ʻeku Naʻe ʻosi atu ʻa e mahino, pea ʻosi atu ha ngaahi houa kakato mo e konga. taimi ʻe niʻihi, ʻo ʻikai ke u toe lea.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe tokolahi kuo haʻu e kakai ki he feituʻu naʻe hoko kotoa ai e meʻa kotoa ʻetau ngaahi fekihiaki; Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi he tuʻunga ne u toki lipooti; fakafokifa ʻa e maama ʻa e ʻOtua ʻoku ou muimui ʻi hoku ʻatamai, pea naʻa ne ʻai ke u lea, naʻe haʻu kiate au siʻisiʻi; Naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo sio ki ha meʻa, pea naʻa ku lea ʻaki ha foʻi lea ʻo ʻikai ke u ʻilo pe ko e ha te u lea ʻaki. Ka ko hai he ʻikai ke saiʻia ʻi he Ko e anga - lelei ʻ a e ʻ Otuá! ʻi he kemo ʻo e mata, ʻo ʻikai ke u maʻu Naʻe ʻikai ke ne toe talanoa ʻi ha kiʻi taimi siʻi, ka naʻa ne ʻai au ki hoku ʻatamai pea ʻa e ngutu ko ha kaveinga fakaʻofoʻofa, ʻa ia naʻe tokoni ke ʻai ke u ʻiloʻi founga ke fakahaofi ai kita mei he heresy, ʻa ia ʻomi kiate au ʻa e founga ke fakafepakiʻi ʻaki ia, pea naʻa ne ʻomi kiate au ʻa e founga ke u fakafepakiʻi ʻaki ia, pea naʻa ne ʻomi kiate au ʻa e ngaue maʻuʻanga moʻui ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ko e ʻOtua ko ʻeni ʻo e angalelei, ʻi heʻene ʻaloʻofa, ikuna, pea maʻu hono naunau mei ai; pea naʻa ku fakatolonga mei he heresy. Naʻe ʻi ai ha toko tolu pe toko fa ʻo kinautolu naʻe fanongo mai kiate au, ʻa ia
fakaha kinautolu tauʻataina ki he tui fakalotu totonu, kae tautautefito ki ha ʻa ia naʻe ongongataʻa ange ʻi he niʻihi kehe, pea ko hai, hili ʻene faingataʻaʻiá, naʻá ne ʻita kiate au ʻi heʻene mamata ki heʻene ikunaʻi ia, pea naʻe ʻikai ke ne toe ʻilo e meʻa ke talamai.
Taha ʻa e ʻohofi ʻo e misiteli ʻo e incarnation, pea ʻoku fakafepaki ia ki ʻa e faihala ʻa e kau taulaʻeiki mo e tui fakalotu.
Ko e kaveinga naʻa ne fakatupu ha meʻa lahi ange ʻo e mamahi mo e faingataʻa, ko e misiteli ia ʻo ʻa e Incarnation ʻo e folofola. Naʻa nau fie maʻu pe ke fakaha ʻa J. C. ko tangata, ʻo ne vete naʻe tutuki ia pea naʻa ne Naʻe mate, ka naʻe ʻikai ke ne fie tui naʻa ne Toe Tuʻu.
Naʻe toe ʻi ai mo ha ko ha meʻa naʻá ne fakamamahiʻi lahi taha au; koeʻuhi he naʻe ʻikai ke u faʻa maʻu ʻa e tali ke fai; Ko e meʻa ia naʻa nau li kinautolu ki he ʻulungāanga ʻo e kakai kuo fakatapui ki he ʻOtuá, kau taulaʻeikí, ʻo e tui fakalotu ʻa e tangata mo e fefine. Te nau fakaikiiki ʻenau ngaahi fehalaaki, ʻaki hono lauʻikoviʻi loi mo moʻoni kinautolu, ʻi he tukuakiʻi ʻenau libertinism, ʻo ui honau fokotuʻunga avarice koloa, mo lea ʻaki ha ngaahi meʻa kehe ʻe teau ʻoku ʻikai ngofua ke toe fai pe ʻa e meʻa tatau Naʻa nau ui ʻa e vete hia madness, pea Vetehia ʻo e manuki: naʻe ʻikai ke u lava ʻo tali ʻa e meʻa kotoa pe pea ʻi he ngaahi folofola kuo folofola ʻaki ʻe hotau ʻEikí ʻi he Ongoongoleleí, kau ki he meʻa ʻoku fekauʻaki mo e Sakalameniti ʻo Penance mo hono kau faifekau; peá u toe pehē ange kapau naʻe ʻi ai ha kau Siutasi ʻi he kautahá. ʻo e kau ʻaposetolo, ʻa ia, ʻi he Siasi Maʻoniʻoni kotoa, ʻi he lotolotonga ʻo ʻene kau faifekau, naʻe ʻikai siʻisiʻi ange ʻa e estimable, fakaʻapaʻapaʻi, ke ilifia mo ilifia ʻi hono ngaahi fakamāú; pea ʻi he meʻa ni naʻa ku lau ia ki he fakamaau ʻa e ʻOtua ʻaki ʻenau ngaahi meʻa hala mo e paongataʻa kotoa pe, pea ʻoku ou ʻeke ange pe ʻe fanongo ki ai. Ka, ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtua, naʻe ʻi ai ha tokolahi naʻa nau ʻiloʻi naʻa nau Naʻe maʻuhala, pea ʻalu ki vete hia; ko ia, kimuʻa pea u mavahe mei he Kenitoni ʻi he feituʻu ʻoku ou Naʻe kei maʻu pe ʻe ha tokolahi ʻa e fiefia ʻo e feohi, naʻe lelei tuʻu maʻu ʻi he tui, pea ta ha sipinga lelei ʻaki ʻenau piety.
ʻUlungaanga fakaʻofoʻofa ʻo ha tui faingofua mo angaʻofa ʻi ha fefine masiva fefine tukuʻuta.
Ko ha foʻi lea ʻeni ʻe taha ke fakahaaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻaloʻofá ʻi he ngaahi laumālié ʻa ia ʻoku faivelenga kiate ia mo fanongo kiate ia. Naʻa ku fetaulaki mo ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe ʻi ai ha kiʻi fefine tukuʻuta, naʻa ne kole mai ke u lau ki ai ʻa e ongoongolelei ʻo e Sapate Paame, ʻo launga lahi ʻo e foʻi moʻoni ko ia naʻe ʻikai ke toe ʻi ai haʻamau kau taulaʻeiki, pe ha taha ke fanongonongo ʻa e folofola ʻa e ʻOtua. Naʻa ku lau kiate ia ʻeni
(186-190)
ʻI he fiefia: hili ʻi heʻene lau ʻa e ongoongolelei ko ʻeni, kimuʻa pea toki fakamatalaʻi ia kiate ia, pea mo ke ʻiloʻi pe naʻa ne ako, naʻa ku ʻeke ange ʻeni ko e hā hono ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá; Naʻa ne tali mai, "ʻE hoku tuofefine, ʻOku ʻikai ke u lava ʻo ʻilo, ʻoku ʻikai ke u lava ʻo laukonga; ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻo e fakahinohino ʻi he meʻa naʻe ʻomi ʻe he kau taulaʻeiki kiate au ʻi heʻeku kei siʻi ke fai ʻeku Toetuʻu, pea mo e Ko e Taulaʻeiki Monsieur naʻá ne malanga mai kiate kimautolu ʻ i homau koló. Naʻa ku vili pe: ʻE hoku kaungameʻa lelei, talamai hoʻo fakakaukau ki he koe ʻi he tuʻunga ko ia. Naʻa ne tali ki he ʻo lahi ange ʻo fakatatau ki he moʻoni ʻo e tui. Ne u foua kotoa ʻa e ngaahi meʻa kehe ʻo e ongoongolelei ko ʻeni, pea kamata ke u Toe fehuʻi ange pe ko e ha ʻene fakakaukau ki ai, pea mo e meʻa naʻa ne fie maʻu lea ʻaki. Naʻá ne tali mai, pea (ʻi heʻeku ʻiloʻi iá) ʻi he ʻOtua) naʻa ne fakamatalaʻi mai kiate au ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he moʻoni ʻo e tui, pea ʻi he ngaahi maama ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; pea naʻa mo e Ko e meʻa naʻa ku fie maʻu ke fakahinohinoʻi ia ko e ʻa ia naʻá ne akoʻi au, mo ngaohi au ke u ʻilo ʻa e ngaahi moʻoní; pea naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi.
Naʻe kamata ke u fehuʻi ange fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e tui, pea fekauʻaki mo e fie maʻu mo e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻoku fie maʻu ki hono vete ʻo e tui ʻa ha taha, naʻa mo e fakatuʻutamaki ʻo ʻene moʻui. Te u lava ʻo talaatu ko e Naʻe fiefia ʻa e kiʻi fefine ʻiate au; Naʻá ku maʻu ʻiate ia ʻene ngaahi talí, pea naʻe fefeka ʻa hono laumālié ʻo hangē ha maká, he Poupouʻi kotoa ngaahi fakatanga mo e ngaahi faingataʻa kehekehe ʻoku ne fie maʻu ko e meʻa pē ia ʻa e ʻOtuá ke fekauʻi atu ia, pe ki hono husepānití pe ko hono fanau. Naʻá ku haʻu kiate ia ʻo pehē ange: Ka, ʻe hoku kaungāmeʻa lelei, Kapau ko ha tuʻunga ia ʻo e tui naʻe pau ke fakaʻikaiʻi, ka ʻikai ʻE tauteaʻi koe mo ho husepaniti, ʻa e fanau ke ko ha mate fakamamahi ʻi ha faʻahinga fakamamahi fakalilifu!... ʻOku ou talaange aʻu ʻo ne fakafofongaʻi ʻa e angaʻofa ʻa hono makapuná ʻOku matala hono loto ʻaki ha ongoʻi ʻofa ʻi he seraph; pea naʻa ne
pehe mai kiate au: ʻE hoku tuofefine, ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua, ʻe ʻikai te u teitei fakaʻikaiʻi ʻeku tui, pea ʻoku ou he ʻikai ke nau teitei tukulolo ki he kau pule fakamalohi ki he ngaahi fakamamahi kotoa pe ʻoku nau ʻe lava ke ne ʻai ke u faingataʻaʻia. Ko e meʻa ia ʻa e ʻOtua naʻa ne foaki ai ʻene fiefia, pea
hange ko Ko ha ikuna, ke mamata ki he mate mo e mate hono husepaniti mo e fanau mo kinautolu koeʻuhi ko J. C. pea mo ha ngaue lelei pehe.
Naʻa ku tanganeʻia ʻiate au ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa pe naʻe fai ʻe he ʻaloʻofa ʻi he fefine ni ʻi heʻene anganofo. Naʻe ʻikai ke u lava, kae ʻoua kuo liʻaki ia, ʻoku ne fokotuʻu ʻa e vilitaki, naʻinaʻi kiate ia ke kole ki he ʻOtua ʻa e meʻa kotoa pe
toenga ʻo ʻene moʻui, ʻi he ʻoua ʻe fekumi ki ha toe founga kehe ka ko ia pē ʻoku maʻu ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní tuku ia, ke muimui maʻu pē ʻi he hala fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e ngaahi moʻoní ʻo e tui mo e ongoongolelei, pea ke ako ia ke ʻene fanau.
§. VI.
ʻI he Tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga leleí Fakamoʻuí.
Ko e Tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, ngaahi ʻulungāanga lelei ʻe tolu fie maʻu ki he fakamoʻuí.
Kuo pau ke u fakamatalaʻi au ʻi heni ʻi he meʻa ʻoku ou mamata ki ai ʻi he ʻOtua ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e tui, ʻo e ʻamanaki lelei mo e ʻofa faka-Kalisitiane. Fai ʻe faʻifaʻitakiʻanga, ʻoku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ne ʻai ha Kalisitiane lelei, ʻoku ne kuo pau ke longomoʻui mo longomoʻui ʻa e tuí; Ko ʻeku ʻuhinga ki ha tui ʻa ia ʻoku ne fakahaaʻi ia ʻi he ngaahi ngaue; kuo pau ke hoko ʻa e tui ko ʻeni fakataha mo ha ʻamanaki lelei malohi, ʻo makatuʻunga ʻi he ʻa e ngaahi lelei ʻo J. C., ʻa ia kuo fokotuʻu ʻe he Fakamoʻui fakalangi ko ʻeni ʻi tipositi ʻi he fatafata ʻo e Siasi Maʻoniʻoni, pea mo ha loto falala lahi; ʻi hono tauhi ʻi he ʻofa ʻa e fono ʻa J. C., ʻoku Kuo tau fuakava kotoa ke tauhi ʻi hotau papitaisó, pea ko e faivelenga ki he ʻaloʻofa ʻoku maʻu ʻe J. C. ʻi hotau laumalie ʻi he Papitaiso Maʻoniʻoni ʻe he tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, te ne lavaʻi ʻa e fakamoʻuí taʻengata.
Ko e Tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, tefitoʻi moʻoni mo e haʻi ʻo e ngaahi ʻulungāanga lelei kehé.
Ko e ngaahi ʻulungaanga lelei ko ʻeni ʻe tolu ko e fepoupouʻaki mo fakatataaʻi, pea ʻoku ou mamata ʻi he ʻOtua ʻi he taimi pe ʻoku fokotuʻu lelei ai kinautolu ʻi ha laumalie ʻoku ngaahi founga ngaue mo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiane ʻoku ʻOku kei maʻu pe ʻe he ngaahi ʻulungaanga fakalangi ko ʻeni ʻe tolu ʻa e malohi ko ʻeni ke tohoakiʻi mai kiate kinautolu ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei kehe kotoa pe ʻi he laumalie, pea ke fakatahaʻi kinautolu ʻo toe ofi ange, ʻi ha fehokotakiʻanga kotoa fakalangi, ki he tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisi. Ko e meʻá ni, pea ʻi he ʻuhinga ko ʻení, ʻoku ou mamata ai ki he ʻOtuá. ʻa ia ʻoku ne ngaohi ʻa e Kalisitiane haohaoa.
Ko ʻetau Naʻe fie maʻu ʻe he ʻEiki, lolotonga ʻEne moʻui fakamatelie, ha ngaue ʻo e tui meiate kinautolu naʻa ne fie maʻu ke fakamoʻui.
ʻI he taimi ʻoku ʻi ai hotau ʻEiki, Lolotonga ʻene moʻui fakamatelie, nofo ʻi he mamani, pea ʻalu fano holo ʻi he māmani ke fokotuʻu ʻEne ongoongoleleí mo e uluí Kau faiangahalá ʻaki hono
Ko ʻEne folofola māʻoniʻoní, kuó u fakatokangaʻi ha meʻa naʻa ne ʻomi kiate au ha loto-toʻa lahi ke fakapipiki lahi ange au ki he ngaahi moʻoni ʻo e tui, pea ʻOku fekauʻaki ʻeni mo ha tui moʻui ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungāanga lelei fakalotu ʻe tolú. Ko e meʻa ʻeni ne u fakatokangaʻi ʻi he Ongoongolelei Maʻoniʻoni, malangaʻi ʻe Heʻetau ʻEiki. Ko e ʻuluaki foʻi lea naʻa ne faʻa lea ki ai Kau angahala, ʻi he taimi naʻa ne fie maʻu ai ke fakahoko ʻa e Fakamoʻui ʻo e sino mo e laumalie , ko ʻeni: ʻoku ke tui, pe ʻOkú ke maʻu ha tui? Naʻe tali ʻe he kau angahala masiva ko ʻeni ʻIo, ʻEiki, ʻoku ou tui ki ai. Naʻe ʻikai fie maʻu ʻe he Fakamoʻui fakaʻofoʻofa ko ʻeni ke fehuʻi ange kiate kinautolu pe naʻa nau maʻu ʻa e tuí; naʻa ne mamata ʻi honau loto, pea naʻa ne ʻiloʻi lelei ange ʻi he ngaahi kau angahala kovi kapau naʻa nau maʻu ia pe ʻikai. Ka ko e meʻa ʻeni naʻe Naʻe folofola mai ʻa e ʻEiki kiate au, "Kuo u fakaʻaongaʻi ʻa e fehuʻi ko ʻeni mo hoku kakai, ke ne ʻiloʻi ko e Ko e ʻulungaanga lelei ko ʻeni ʻo e tui naʻa ku fie maʻu ke foaki kiate ia ʻeku ngaahi ʻaloʻofa mo foaki kiate ia ʻene ngaahi kole, pea ʻi he taimi tatau pe
(191-195)
" ke fakahaaʻi ngaahi senituli ka hoko mai ʻa e ongoʻi mahuʻinga ne u fai ki he mahuʻinga Mataʻikoloa ʻaki ʻa e tuí. Kuo tuʻo fiha hono talamai ʻe hotau ʻEikí, ʻOku ou fakaʻaongaʻi nai ʻa e foʻi lea ko ʻení, ʻi hono fanongonongo ʻeku folofola māʻoniʻoní! Ko ia ia ʻoku tui kiate aú, ʻe fakamoʻui ia; ka ko ia ʻoku ʻikai He ʻikai tui ia kuo ʻosi fakamauʻi. »
Mavahe mei he ʻo e Siasi, ʻo hange ko ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tui, ʻoku ʻikai ha fakamoʻui.
ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtua ʻoku mei ʻa e Siasi Maʻoniʻoni pea pehe ki tuʻa ʻi he tui ʻIkai ha fakamoʻui. Tau tetetete, pea tau manavasiʻi maʻu pē ke ʻoua naʻa tau ʻa e koloa mahuʻinga ko ʻeni ʻo e tuí; Ko ʻeku ʻuhinga, ko e tui ko ia longomoʻui, ngaungaue, fakataha mo e ʻamanaki lelei mo e ʻofa faka-Kalaisi, pea ʻi he taimi tatau pe ko e ngaahi ʻulungaanga lelei kotoa pe ʻoku ʻOku kole mai ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú Ne foaki mai ʻi Heʻene ʻaloʻofá ke tau hoko ʻo kau Kalisitiane lelei. tau lotu taʻetuku ki hotau ʻEikí ke ne foaki ʻa e koloa mahuʻinga ko ʻeni ʻo e tuí; Tau lea ʻaki ia, hange ko ko e tokotaha faiangahala masiva ko ʻeni ʻo e Ongoongolelei, ʻa ia ʻoku tau ʻOku fehuʻi mai ʻe he ʻEikí pe ʻokú Ne tui kiate Ia. Founga naʻá ne ongoʻi ai ʻene tuí Naʻa ne tali mai, "ʻOku ou tui, ʻEiki, ka Fakatupulaki ʻeku tuí.
ʻEleni k ʻo e ʻofa ki he fefine.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻuhinga ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe meimei fakaʻaongaʻi maʻu pe ʻe hotau ʻEiki ʻa e taumuʻa ʻo e tui, ʻikai ke fakamatala ki he ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei, pe ko e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa ia naʻá ne haʻu ke ʻomi ki he māmaní ke tutu ʻa e loto ʻo ʻene kau faivelenga kotoa. Ko e ʻOtuá ni, ʻa ia ʻoku ʻikai Kuo hanga ʻe he ʻofa ko iá ʻo ʻai ke tau fakaʻofoʻofa mo māʻoniʻoni ke ʻofa ʻiate ia. Ko e ʻofa fakalangi ko ʻeni, ʻo fakatatau ki he Siasi lelei ko Paula, ʻoku mahulu hake ia ʻi he meʻa kotoa pe ngaahi ʻulungāanga lelei kehé; Naʻe ʻikai ke ne faingataʻaʻia ʻi heʻene pehe ko e naʻe māʻolunga ange ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ʻi he tuí mo pea ʻoku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtuá ʻoku tohoakiʻi ʻe he ʻofá ʻa e niʻihi kehé kiate kita ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo hange ko e ikuna, pea fakaului kotoa kinautolu ki he ʻofa. ʻOiauē ʻofa! ʻE ʻofa māʻoniʻoni! ʻa ia ʻoku vela maʻu pe taʻe kau ai koe Koloa: ʻOiaue ʻa e ʻofa ki he taʻengata kotoa! ʻOiaue ʻofa taʻengata he ʻikai teitei ngata, pea ʻe tolonga ia ʻo taʻengata, ʻio, ʻo taʻengata kapau ko e ʻOtuá ʻa e ʻOtuá.
ʻOku ou mamata ʻi he ʻOtua, pea mo e ʻuhinga ʻo e tui ʻoku ne fakaha mai ia kiate kitautolu, ʻoku ʻI he taimi ʻoku mate ai ha Kalisitiane faivelenga, ʻe mavahe mei he Siasi ke fakatahaʻi, ʻi he ngaahi lelei ʻo J. C., pea ki he Siasi; Ko e taimi ia ʻe He ʻikai hoko ʻa e tuí mo e ʻamanaki leleí ko ha meʻa noa pē. Ko e Monūʻiá te nau toki mamata leva ki he meʻa kuo nau tui ki ai ʻi he ʻulungaanga fakalangi ʻo e tuí; ʻoku nau te ne maʻu kakato ʻa e meʻa kotoa ʻoku totonu ke naʻe ʻoange ʻe he ʻamanaki leleí ha ʻamanaki lelei kiate kinautolu ka ki he ʻofa faka-Kalaisi, te ne haʻu ke lomakiʻi kinautolu mei he tafaʻaki kotoa pe ʻoku ʻi he loto tahí ʻa e iká;
pea ʻi ʻitāniti kotoa te nau hange ʻoku maumau ʻi he torrents ʻo e fiefia ʻo e ʻofa, pea mo e ikuna te nau maʻu ʻa e ʻofa ko ia : te nau moʻui pē ʻi he ʻofa mo e ʻofa.
ʻUhinga ʻa ia ʻoku fakamaloʻia ai ʻe hotau ʻEiki ʻa e tui, ke ʻoua naʻa lau ki he ʻofa faka-Kalaisi. Tuí, ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻofa faka-Kalaisí.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻuhinga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakamaloʻia ai ʻe hotau ʻEiki ʻa e tui ki Heʻene Siasi, naʻa mo ia naʻa ne fuofua fokotuʻu ia ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei fakalotu ʻe tolu. Kuo u ʻilo ko e ʻulungaanga lelei ʻeni ʻo Tui (ko e foʻi ama fakalangi kotoa ko ʻeni, ʻa ia ʻoku ne fakamaama ʻa e laumalie, ʻo hange ko Naʻa ku lea ʻaki ia kimuʻa), ʻa ia ʻoku ne maʻu ʻa e koloa fakaʻofoʻofa ke hikiʻi hake ʻa e Laumalie ki he ʻilo ʻo e ʻOtua, ki hono ngaahi ʻulungaanga, kae tautautefito ki heʻene lelei taʻefakangatangata, ʻo ʻene ʻaloʻofa lahí, pea mo ʻene ʻofa faka-Kalaisí inexhaustible, ʻa ia ʻoku ne faingataʻaʻia ai ʻi he kau angahala ʻi heʻenau ngaahi hia, ʻa ia ʻoku mafao atu maʻu ai pe ʻene ʻofa taʻe fakangatangata ki hono toʻukupu ke maʻu kinautolu ʻi he penance.
ʻOku hanga ʻe he tui tatau ko ʻeni ʻo ʻai kei sio pe ki he Laumalie ko e ʻOtua tatau pe ko ʻeni, ʻoku fonu ʻi he lelei, kapau ʻe ngaohikovia ʻe he tokotaha faiangahala ʻene faʻa kataki mo ʻaloʻofa, ʻo ʻikai toe foki fakamatoato kiate ia ʻi he ngaahi lelei ʻa J. C. pea ʻi he penance, ko e ʻOtua ni kotoa
ʻE liliu ʻe he mālohí ʻa ʻene ʻofá pea mo ʻene angalelei ʻi implacable houhau pea ʻi he angatonu Kopila.
Ko e ʻOku hoko e ului ʻa e kau angahalá ʻi he tui.
ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ha laumālié ʻai ke ne ala mo ʻaʻa hake hono mata ki he ngaahi moʻoni ko ʻeni fuʻu mahuʻinga ki hono fakamoʻuí; ʻI he taimi ʻoku tuhulu ai ʻa e tui, ʻoku ou toutou lea ʻaki ia, ʻai ke nau ʻiloʻi ia pea mahino; ʻi heʻene pehee, ʻi heʻene vakai ki he ngaahi moʻoni ko ʻeni ʻa ia naʻa ne taaʻi mo ala ki ai: kuo ʻosi, ʻoku ou foaki mai pea ʻoku ou foaki au ki he ʻOtua mafimafi ko ʻeni koeʻuhi ko e meʻa kotoa pe pea te ne loto ke ngaohi au; Ko ha ngaue maʻongoʻonga ʻeni ʻoku ne ʻomi ʻi he angamaʻa ʻo e tui. ʻOku ou ʻilo ʻoku tatau ʻa e laumalie ko ʻeni mo e kau toutai masiva naʻa nau tali ʻetau ʻEiki, ʻi he taimi naʻá Ne ʻi māmani aí
: ʻIo, ʻEiki, ʻoku ou tui; pea ko hotau ʻEiki, ʻi he folofola ni, lilingi hifo kiate kinautolu ʻa e ngaahi koloa ʻo e ʻaloʻofá.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ʻa e meʻa ʻoku kei fai ʻe hotau ʻEiki ʻi he ʻaho kotoa pe fekauʻaki mo ʻo ha ngaahi laumālie masiva tokolahi ʻoku tanu ʻi he fakapoʻulí pea mo e ngaahi ʻata ʻo e mate ʻa e angahalá. Naʻa ne taaʻi kinautolu ʻUluaki, ʻi he mahino ʻo e ngaahi moʻoni fakaʻofoʻofa ʻo e tui, pea ʻoku ne teuteuʻi lahi ange ai kinautolu ke maʻu ʻa e lahi ʻo ʻene ngaahi ʻaloʻofá; He, hili ʻeni kuo ʻai ʻe he tuí ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pea tuku ke nau hū ki he ʻilo ʻaki ha holi moʻoni ke ʻaʻaná, ko e taimi ia ʻoku lilingi hifo ai ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi laumālie ko ʻení ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofá ʻaki ʻa e nima kakato.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e Ko e Laumalie tuʻumalie naʻa ne kei fakatokangaʻi pe ʻa e faingofua huelo ʻo e tui, ʻi he momeniti ko ia naʻe faʻeleʻi ai, ʻe he ʻilo naʻa ne fakatupu ʻi he angamaʻa ʻo e tui, ko ha ʻAmanaki Mālohi ʻi he angaʻofa mo e ʻaloʻofa ʻo e ʻOtua, ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi lelei ʻa J. C. ʻOku ʻi he ngaahi Ngaahi holi maʻoniʻoni ko e afi toputapu ʻo e ʻofa faka-Kalaisi ʻo e J. C. ngaahi maama ʻi he
(196-200)
ʻa e Laumalie ko ʻeni, pea ʻoku ne resurrects, animates pea ʻai ke moʻui ʻi he ngaahi founga kotoa ʻa e ngaahi ngaue lelei, ʻi he ʻofa faka-Kalaisi ʻa J. C., pea ʻi he Ko e ʻ ofa faka - Kalaisi ʻ a J. C., ʻ i he taimi ʻ okú ne faitōnunga ai kiate iá.
Ngaahi Meʻa ʻOku Kau Ki Aí Ko e ʻofa faka-Kalaisí ʻi ha laumālie.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e kuini fakaʻofoʻofa ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtua, ʻi he taimi naʻa ne hu ai ʻi he laumalie, ʻoku ne ʻai ke moʻui ʻaki ia pea fakafou ai; Naʻa ne fakaului ʻa e meʻa kotoa pe ki he ʻofa mo e ʻofa; ʻoku ʻikai ʻaupito ke nofonoa; ʻoku tupulaki maʻu pe kae ʻoua kuo ne tataki ʻa e laumalie ʻi he fatafata ʻo e ʻOtua, ʻa ia ko e moʻui ʻikai ke ʻi ai ha meʻa; pea ʻoku ou mamata ʻi he ʻOtua ʻoku ʻi ai ha laumalie angatuʻu ke Ko e kuini ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei, ʻa ia, ʻi heʻene faiangahala, he ʻikai ke ʻoua naʻa muimui ki heʻene ngaue fakalangi, pea fakamalohiʻi ia ke mavahe mei ai, liʻaki ai ʻa e moʻui ke to ki he mate.
Ikuʻanga ngaahi laumalie ʻoku moʻui mo mate taʻe kau ai ʻofa faka-Kalaisi.
ʻOku ou kei mamata pe ki he ʻOtua, pea Te u toe fakaongo atu, ko e laumālie ʻoku ʻikai kau ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku moʻui, pea ko e ʻofa ʻa e ʻOtua ʻoku lahi ange ia ʻi he moʻui ʻa hotau laumalie, ko hotau laumālié ko e moʻui ia ʻa hotau sinó. Ko hono moʻoni! I tetetete maʻaku pea mo e laumālie kotoa pē ʻe faingataʻaʻiá, ʻi he fakaʻosinga ʻo honau ngaahi ʻaho, ke mate taʻe ʻi ai ha ʻofa; koeʻuhi ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ʻikai maʻu ʻe he ngaahi laumalie masiva ni ha moʻui, pea mate maʻá e moʻui taʻengata mo faitāpuekina ʻo e meʻá ni ʻofa faka-ʻOtua ʻokú ne ngaohi kitautolu ke tau moʻui ʻi he fatafata tonu pē ʻo e ʻOtuá. ʻAa! ngaahi laumalie masiva! te nau moʻui pē ke faingataʻaʻia ʻo taʻengata. Ko ha tautea ʻi he ʻikai ke teitei fie ʻofa ki he ʻOtuá lolotonga ʻenau moʻui, he ʻikai ke nau teitei ʻofa ʻi he ʻOtua ko ʻeni, pea, ʻi he Ko ia ai, ʻi he ʻikai ke nau maʻu ʻa e ʻofa fakalangi ko ʻeni, te nau mate ki he kotoa ʻo ʻitaniti. Ko hono moʻoni! ʻala! ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtuá ko e konga lahi ange ʻo e ngaahi laumālié ʻoku nau maʻú Mole ʻi hono maumauʻi e fekau maʻongoʻongá ni ʻoku māʻoniʻoni mo māʻoniʻoní ʻofa fakalangi ʻa e ʻOtuá!....
Lolotonga ʻenau moʻui Naʻa nau Kalisitiane pe ʻi he mamani mei he hingoa, pea tukuange, ke lea, tamateʻi ʻiate kinautolu tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa ia ko e ngaahi ʻulungāanga leleí ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo e tui fakalotú mo e fakamoʻuí; Kuo nau fakalaka atu ʻi heʻenau moʻui ʻi ha loto foʻi, mamafana mo indolence ki he meʻa ʻoku fekauʻaki mo e pisinisi ʻo honau fakamoʻui pea ʻi he taʻeʻilo ʻa e ngaahi fuakava ʻo ʻenau papitaiso. ʻI he founga ni, ʻoku tui kiate kinautolu, ko ha tui mate ia naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha longomoʻui: naʻe taʻeʻaonga ʻenau ʻamanaki; ʻOfa Fakalangí mate pea liʻaki kinautolu, koeʻuhi ko e ʻofa fakalangi ko ʻeni ʻikai lava ke nofo ʻi ha loto ʻoku tamateʻi ai ʻa e tui.
Ko e Ko e Kalisitiane ʻoku moʻui taʻe ʻi ai ha ʻofa faka-Kalaisi ʻoku vave ʻene foaki ia ki he ngaahi fiefia fakakakanó pea mole ʻa e tuí.
Ko e ha mo ha toe meʻa ʻoku ou sio ki ai Ko e meʻa fakamamahí he ʻoku fakahoko ia ʻi he ngaahi laumālié ʻo meimei taʻe kau ai Tuku ke nau fakatokangaʻi: Hili hono toho ʻI ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻenau moʻui ʻi limpness, nonchalance mo numbness fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fekauʻaki mo e ngaue ʻa e ʻOtua mo ʻenau Fakafeʻiloaki, maʻu ha ʻekitiviti mo ha longomoʻui pe ki heʻenau ngaahi holi mo ʻenau ngaahi fiefia mei he whack, ʻoku nau iku ʻo tanaki honau loto ki he ngaahi fiefia kotoa pe taukapoʻi pea aʻu pe ki he faihia.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e ngaahi fafangaʻi mo moʻui pe ʻi natula, pea ʻi he natula kovi. ʻOku fakakuihi ʻa e ngaahi laumalie masiva ko ʻeni pea ʻo hange ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fiefia ʻo e ngaahi ongoʻanga; koeʻuhi ke lau kinautolu ʻoku nau ofi fakatahaʻi ki ha sino ʻo e kakano, ʻo e fakalaumalie naʻa nau ʻi ai, ʻoku nau hoko kotoa pē ʻo fakanatula mo fakakakano kotoa, ko ia te nau lava pe ʻo maʻu ha meʻakai ʻi he fiefia fakanatula mo fakaesino.
Tau talanoa muʻa kiate kinautolu fekauʻaki mo e Tui fakalotu maʻoniʻoni, pe ngaahi moʻoni ʻo e tui, ʻoku ʻikai ʻiloʻi ha meʻa moʻoni, koeʻuhi he ʻi he ʻI honau loto ʻoku nau fie tui pe ki he meʻa ʻoku ʻanautolu Hange ko e; ʻOku ʻikai ke nau tali ʻa e ngaahi tefito ʻo e tui ka nau fai fakangalingali ke tui ki he niʻihi kehé. Pea ʻoku haʻu mei fe ʻa e vicissitude ko ʻeni? ʻi ha laumalie ʻoku maʻoniʻoni mo fakalangi hono natula? ʻOku ou sio ki ai ʻi he ʻOtua ʻoku haʻu ia mei he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai ke nau toe maʻu ha tui, ʻoku ne tamateʻi kinautolu, ʻoku ʻikai ke nau toe lea, ʻoku ʻikai ke nau toe ngaue ʻi natula. Ko e ha e meʻa ʻoku ne fakatupu ʻenau kui kakato, ʻi he meʻa ʻo e tui, ko e natula ia, ʻoku anga ʻaki hono fafangaʻi ia ngaahi fiefia fakaesino, fie maʻu maʻu pe ke sio pe ongoʻi, mahuhu pe ke ʻilo ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e tuí: ko ia ʻOku ʻikai ke nau toe lava ʻo tui ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻa ia ʻoku ʻikai ke hinga tuhu ki honau ngaahi ongoʻangá. ʻOiauē ʻe malaʻia, malaʻia, malaʻia ki he ngaahi laumālie ko ʻení kakai kui kuo nau fakakuihi kinautolu loto fiemalie!
Ko e mole ʻa e tuí, tupuʻanga ʻo e ngaahi palopalema kotoa ʻo e Siasí.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e ngaahi ʻa e ngaahi faingataʻa ko ia kuo nau fakatupu mo fafangaʻi ha ngaahi schisms lahi mo heresies ʻi he mamani, mei he kamataʻanga ʻo e Siasi ki he ʻi he taimi ni; ʻa ia kuo nau precipitated ha ngaahi laumalie tokolahi ki heli; ʻa ia kuo nau lilingi ha toto lahi pehe, pea kuo ʻa e tupuʻanga ʻo e tau mo e fakaʻauha lahi.
Ko e ʻOku fanongo ʻa Sisita, ʻi heʻene kei siʻi, ki ha fakahinohino mei heʻene taulaʻeiki ʻi he kolo ʻi he pau ʻo e tuí. Ko ʻene fakakaukau ki he meʻa ni.
ʻI hono taʻu ʻI he taʻu ʻe fitu pe valu, naʻe ʻave au ʻe heʻeku ongomatuʻa ki he Maʻoniʻoni. Naʻe fai ʻe he rector ʻene taukapo ki he ngaahi moʻoni ʻo e tui mo e tui fakalotu, pea ʻi he
Meʻa ke faí tui pea fai ke fakamoʻui koe. ʻOku ne talamai ʻoku ʻikai ke ne Naʻe pau ke mau fakafalala ki homau ngaahi ongoʻanga ʻa ia naʻe Taki halaʻi; pea naʻe ʻikai ke tō ʻa e tuí ʻi he ngaahi ongoʻangá; naʻe fie maʻu ke tuku ʻa e tui ʻa ha taha ki he folofola ʻa hotau ʻEiki, pea tui ki he meʻa kotoa ko ia kuo ne folofola ʻaki mo fakaha mai, pea mo e ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Siasí ke tau tui. Ko e Minisitā Lelei ko ʻEni ʻo e ʻEikí ʻomi ha sipinga kiate kimautolu he taimi pe ko ia. Naʻe fou atu ʻa e huelo ʻo e laʻaa ʻi ʻi he ngaahi matapa sioʻata, pea ʻalu ki he vaʻe ʻo e tuʻunga malangá. Naʻa ne pehe mai, ʻoku ke sio ki he huelo ko ʻeni ʻo e laʻaa? ʻIo. ʻOku lelei fakapapauʻi ʻoku
(201-205)
ʻOku ulo ʻa e laʻaa, talu mei Ko hono ngaahi huelo ʻeni ʻi ho ʻao. ʻIo! Ko e meʻa ʻoku talamai ʻe he tui ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku moʻoni ange ʻa e lao ʻi he meʻa ʻoku moʻoni ʻoku tau mamata ki he laʻaá ʻi he mahino ʻa hono ngaahi huelo ʻo e laʻaá; Koeʻuhi he ʻe lava ʻe hotau mata, ʻa ia ʻoku sio pe ki he meʻa ʻoku to ʻi he ngaahi ongoʻanga, kakaaʻi kitautolu, pea he ʻikai lava ʻe he tui ko ia ʻo kakaaʻi kitautolu.
Naʻa ku fakafanongo ʻaki ha tokanga lahi, pea naʻe foaki mai ʻe he ʻOtua ʻa e ʻaloʻofa ke fakaava hoku ʻatamai ki he ngaahi moʻoni maʻongoʻonga naʻe fakahā mai kiate aú. Ka naʻe fakaʻohovale kiate au ʻa e sipinga ʻo e huelo ʻo e laʻaa, pea foaki ha meʻa lahi ke fakakaukau ki ai ʻi hoku loto, pea u pehe loto pe: ko e moʻoni ʻoku ko e laʻaá ia, he ʻoku malama ia; ka kuo pau ke u fakapipiki au ki he meʻa pe ʻoku akoʻi mai ʻe he Siasi ʻaki hono Kau faifekaú; Kuo pau ke u tui ki he founga ʻoku nau akoʻi au. Naʻa ku toe foki ʻo fakaʻuhinga ʻiate au pe mo ha founga ʻe taha, ʻaki ʻetau pehe: kuo pau ke lelei ʻetau tui fakalotu maʻoniʻoni, koeʻuhi ko e tui ʻoku ne ʻai ke tau tauhi ia, ʻoku fuʻu fakalaumalie pea ʻoku pehē fau hono fakalangí, ʻoku ʻikai faʻa ʻiloʻi ʻe hotau ngaahi ongoʻangá ha meʻa; talu mei he ʻOku ʻikai ke to ʻa e ngaahi meʻa lilo fakaʻofoʻofa ʻo ʻetau tui fakalotu ʻi heʻetau ongoʻi, pea koeʻuhi ʻoku ʻikai ke u sio ki ha meʻa pea ʻikai ke u ʻilo ha meʻa.
Ne u toe pehē loto pē, ʻi tuʻa he Siasi, pea fakakaukau ki he ʻa e meʻa ne u fanongo ki ai: ʻe hoku ʻOtua, ke ke ʻaloʻofa mai kiate au, foaki mai kiate au ho Laumālie Māʻoniʻoní mo ho potó, koeʻuhí ke u maʻu ʻa e tuí, pea ʻoku ou tui ki he ngaahi moʻoni kotoa pē ʻoku moʻoni kiate aú Akoʻi; ʻai ke u tui, kae ʻikai ʻi he taumuʻa fakanatula, ka ʻi he ngaahi fakakaukau fakalaumalie mo e fakalangi, koeʻuhi ko e angamaʻa maʻoniʻoni ko ʻeni ʻoku fakalaumalie mo kotoa fakalangi. Naʻa ku kei pehe pe kiate au: Kapau ʻe hoko mai hoku ngaahi ongoʻanga ke fakahohaʻasi au pea Te u tuku kinautolu ki he tafaʻaki ʻaki ha laka ki muʻa ʻi he tui; I
ʻOku ou fehiʻa ʻiate kinautolu ʻo hange ko ha natula ʻo ha monumanu ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ne lea ʻaki, pea ʻe lava kakaaʻi.
Tokanga ʻo e fefine ke ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e tuí, pea ke fakamālohia lelei koe ʻi he ʻulungāanga lelei ko ʻení.
Mei he taimi ki he taimi, fakakaukau ki heʻeku tui fakalotu naʻe akoʻi au ʻi he ʻaho kotoa pe, ʻoku ou talamai pe ko e meʻa naʻe akoʻi mai kiate au ko ha tefito ʻo e tui, pea ʻoku ou faʻa tali ʻio, pea naʻe fie maʻu ke tui ki ai ke fakamoʻui.
Naʻa ku tokanga lahi, ʻi he tautautefito, ke ako ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei fakalotu ʻe tolu, pea ke Fakatokangaʻi lelei ʻa e meʻa naʻa nau ʻuhinga ki ai, pea mo e fakamatala naʻa nau ʻoange ki he kau taulaʻeikí. Ka ko e meʻa naʻa ne ʻomi kiate au ʻa e ko hono moʻoni, ko e maama ʻeni naʻa ku maʻu mei he ʻOtua, ʻaki ʻene ʻaloʻofa fakalangi, ʻi hono fakamatalaʻi ʻo e ngaahi tefito ʻo e creed ʻi he lea faka-Falanisee. Ne u pehē ʻe au ʻoku fakaʻofoʻofa, peá u pehē ange: ʻEiki! Hono ʻikai māʻoniʻoni hoʻomou fonó! Naʻe akoʻi au ke u tui ki he ʻOtua, Ko e Tamai Māfimafí; mo e fakakaukauloto ʻi he Naʻa ku pehe loto pe: ʻIo, ʻe hoku ʻOtua, ʻoku ou tui kiate koe, pea ʻoku ʻI hoʻo folofola māʻoniʻoní.
Ko e ʻOku poupouʻi ʻe he tui ʻa e fefine ʻi hono ngaahi ʻahiʻahi kotoa.
Naʻe fakamālohia ʻeku tuí ʻi he ʻi heʻeku fakaʻau ke motuʻa angé; ʻi he ʻaloʻofa ʻa ʻE ʻOtua, kuó u tataki maʻu pē au ʻe he ngaahi maama ʻo e tuí, pea mo ha tui telefua, mavahe mei he sensibilities kotoa pe ʻo natula. ʻI he lolotonga ʻo ʻeku moʻui, kuo hoko ʻa e tui ko Ko ʻeku koloa mo ʻeku fakafiemalie. ʻI hoku ngaahi ʻaho kovi kotoa, ʻoku ou ʻuhinga ia ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi ʻahiʻahi fitaʻa mo fitaʻa taha. obstinate, ʻa ia naʻe finangalo ʻa e ʻOtua ke u siviʻi, Tuí pea mo e ngaahi tefitoʻi meʻa lilo ʻo Hotau Kāingalotú tui fakalotu, taimi ʻe niʻihi ʻoku helaʻia mo fakahohaʻasi ʻe he tevolo ʻa ia naʻa ne foki maʻu pe ki he fekau mo ʻene ngaahi meʻa kona, vakai, ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa e mahafu naʻá ku maʻu maʻu pē ʻi he nima. Ko e tuí ia; pea u pehe ange, hiki hake hoku loto toʻomataʻu ki he ʻOtua: ko hoku ʻOtua! ʻOku ou tui, pea ʻoku ou mateuteu ke ke faingataʻaʻia ʻi ha meʻa pe ʻoku ke loto ki ai, pea ke feilaulauʻi ʻeku moʻui maʻa ʻeku tui. Koeʻuhi ʻoku ou tui, naʻa ku pehe ki he ʻOtua ko hoku ʻOku faʻa tui ʻa e loto ki he meʻa kotoa pe Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, kiate kinautolu naʻe ʻikai ke u ʻiló neongo kiate kinautolu naʻa ku ʻiloʻi. Ko ia ai, ʻi he Naʻa mo ʻeku ʻahiʻahi, naʻa ku ʻilo, ʻi heʻeku tui, ha fuʻu fakafiemalie, mo e malohi ʻoku ʻalu fakataha mo e loto-toʻa foʻou, he Tali pea tui ki he ngaahi moʻoni kotoa ʻo e tuí, naʻa mo ʻi he fakatuʻutamaki ʻo ʻeku moʻui.
Ko e ʻOku tataki ʻe he tui ʻa e ngaahi meʻa makehe, ʻa ia ʻoku lele ai ha taha ʻa e fakatuʻutamaki ʻo e fai ha ngaahi fehalaaki mo e mole.
Kuo hoko ʻa e tuí Ko ʻeku fakafiemalie, ʻo ʻikai ʻi heʻeku ngaahi ʻahiʻahi pe, ka ʻi he ngaahi meʻa makehe lahi kuo hoko kiate au, ko ha ngaahi meʻa-hā-mai, ngaahi fakahā, mo ha ngaahi tūkunga lahi ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha meʻa angamaheni, pea kuo finangalo ʻa e ʻOtuá ke fakamamahiʻi au. ʻOku ʻi ai Vahaʻataimi, kuo u ʻiloʻi ʻoku lele lahi ʻa e ngaahi meʻa makehe ko ʻeni fakatuʻutamaki ʻo e hala, ʻo e to ki he fakakaukau, pea mo e mole ʻi he ʻa e faingamalie ko ʻeni. Naʻe hoko ʻa e tuí ko hoku fakahinohino mo e fakafiemālie. Ko e meʻa ia naʻá ku tuku ki ai hoku mālohí mo e ʻofá kotoa. Mei hoku loto, ʻi heʻeku vakai ki he ngaahi meʻa makehe kotoa pe ʻo hange ko taʻetokanga, kae ʻikai ke lea ʻaki ʻa e aversion, pea mo ha fakafepaki lahi, ʻa ia ne u manavasiʻi he taimi ʻe niʻihi ke fakafepakiʻi e finangalo ʻo e ʻOtua pea fakatupu houhau kiate Ia. Ko e meʻa pē naʻá ku fai he taimi ko iá ko e ke pikitai mālohi ki he ngaahi kōlomu ʻofeina ʻo ʻetau Faʻeé ko e Siasi Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e tuí, ʻamanaki leleí, ʻofa faka-Kalaisí mo e ngaahi ngāue leleí.
Naʻa ne saiʻia ʻi he ʻao ʻo hotau ʻEiki ʻo fakafou ʻi he tui, ki heʻene ongoʻingofua ʻi hono fotunga.
Hangē ko ʻení, ko e tui moʻui ko ʻení ʻai ke u tui ʻoku ʻi ai moʻoni ange ʻa e ʻOtua ʻi hotau Ngaahi meʻa lilo maʻoniʻoni pea ki he sakalameniti tapuakiʻi ʻo e ʻolita, kapau, ʻi he Ko ha ʻaloʻofa makehe, naʻa ne ha mai kiate au pea tuku ke ne mamata kiate au, mei he fofonga ʻo e sino, ʻi ha mata pelepelengesi, pe mei he mata ʻo e Laumalie, ʻi ha fakakaukau fakaʻatamai, mo ha vaofi fakapapauʻi ko hotau ʻEiki moʻoni ia.
(206-210)
Ko e founga ʻeni, ʻi he ʻaloʻofá ʻo e ʻOtua, kuo u fakaʻaongaʻi ia ʻi ha ngaahi tukunga kehekehe ʻa ia ʻoku Naʻe hangē kiate au ʻa e ʻi ai ʻa hotau ʻEikí ʻi ha founga makehe. ʻI heʻeku ʻi he ʻao ʻo ʻetau ʻEiki, kimuʻa ʻi he sakalameniti monuʻia, ʻoku ne manavasiʻi maʻu pe ke Naʻa ku kakaaʻi, pea u ʻalu ki tui, pea u pehe loto pe: Kapau ko e tokotaha totonu ʻeni ʻ E ʻ Otua, ʻ e ʻ ikai te u taʻefakahōifua kiate ia ʻ i he tuí. Naʻa ku prostrated au pea fakaʻapaʻapaʻi hotau ʻEiki ʻi he Sakalameniti Monuʻia, ʻi ha ngaue ʻa tui, ʻo pehē: ʻEiki, ʻoku ou tui mālohi ʻokú ke moʻoni ʻOtua mo e tangata moʻoni; ʻoku mou ʻi he Potu Māʻoniʻoni Tahá Sākalamēniti ʻo e
ʻa e ʻesi-feilaulau; pea ʻoku ʻi ai ia, ʻe hoku ʻEiki, tuku muʻa ke u mamata kiate koe pea vakai kiate koe ʻaki ʻa e mata ʻo e tui. ʻI heʻeku aʻusia pe fanongo ki ha ngaahi fakaha, Naʻá ku tokanga lahi, ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ke vakavakaiʻi kinautolu ʻi he taimi pe ko ia, ʻaki ʻa e foʻi ama ʻo e tui; pea ʻi heʻeku mamata ha meʻa naʻe fakafepaki ki he tui, naʻa ku Naʻá ku talitekeʻi, pea naʻá ku fakaʻikaiʻi ia ʻ i he manavahē. Ka ʻikai e tuí, ʻoku kehe pē ke u hē. Kuo hoko ʻa e tui ko ʻeni Ko ʻeku maama ʻi he taimi ʻo e fakapoʻuli ko ʻeni ʻoku Naʻe toutou li ʻe Setane ki hoku ʻatamai ʻo fakafou ʻi heʻeku ngaahi holi, pea naʻá ne langaʻi hake ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻiate au.
Taha Ko e Kalisitiane moʻoní kuo pau ke ne fakaʻauha ʻ a e meʻa kotoa pē Mole mo faingataʻaʻia ʻi he meʻa kotoa pe ʻi he tui ʻi he ngaahi taimi fakamamahi ʻi he taimi ʻOku tau ʻi ai.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ʻi ai ha Ko e Kalisitiane moʻoní, ʻ i he tuʻunga kotoa pē, kuo pau ke ʻi he loto ke mole ʻa e meʻa kotoa pe, ke faingataʻaʻia ʻi he meʻa kotoa pe, pea ʻo aʻu ki haʻane tuku hifo ʻa ʻete moʻuí koeʻuhí ko e tuí. Ke haohaoa Kalisitiane, pea ke lava ʻo tauhi maʻu ʻene tui ʻi he topuvaʻe fakatuʻutamaki ʻo e moʻui, kae tautautefito ʻi he kovi ngaahi ʻaho ʻoku tau ʻi ai, pea mo e taimi ʻe ʻi ai ʻa e kau Kalisitiane kotoa pe, ʻI he ngaahi faingataʻa kotoa pe ʻoku hoko pea ʻe hoko ia ʻi he vahaʻa ʻo e taimi ni mo Ko e ngataʻanga ʻo e mamani, kuo pau ke tau maʻu ha founga ke maʻu ai ha ʻamanaki lelei mo ki he ʻofa faka-Kalaisí.
FAKAMATALA IV.
ʻI he ko e haohaoa ʻoku ui ki ai ʻa e kakaí fakatapui ki he ʻOtuá. Ko e ha hono mamaʻo ʻa e fatongia ʻo e ngaahi fuakava fakalotu. Ngaahi ngaohikovia kuo nau tolotolo atu ʻi he ʻi he tukui kolo, ʻa e tangata mo e fefine fakatouʻosi. Founga Kuo pau ke ʻulungaanga ʻaki ʻe he nuns ʻa e angatuʻu kuo ʻakahi mei honau tukui kolo.
§. 1.
Tukui Kolo nuns to ʻenau malohi, pea fakakeheʻi ʻe he siʻisiʻi ʻo e ngaue pea ʻi he Laumalie ʻo e
māmaní ʻa ia kuo ne tolotolo atu. Ko e hā ʻa e ngaahi laumālie ʻi he Siasí ʻa e ʻofaʻanga ki hotau ʻEiki.
ʻOku lea ʻa e talite ko ʻeni ʻo kau ki he ʻa e ngoue vaine ʻa e ʻEiki, ko ʻeku ʻuhinga ki he tukui kolo ʻo houʻeiki tangata mo fafine fakalotú; ʻo e faikehekehe ʻoku ʻi ai lelei ʻi he kovi; ʻa e toe vakaiʻi ke fai ʻo e ngaahi ngaue ki he moʻui fakalotu, kae lava ke fakafaikehekeheʻi ʻa kinautolu ʻo e ʻOtua ʻo kinautolu ʻo e tevolo; Koeʻuhi ko e konga lahi ʻo e ʻoku mole ʻa e tui fakalotu ʻa e kakai tangata mo fafine ʻi he tui fakalotu ʻi he ngaohikovia, ngaahi ʻulungaanga kovi, kae tautautefito ki he laumalie ʻo e mamani.
Launga ʻo hotau ʻEiki ʻi he tukui kolo ʻoku fakakeheʻi ʻe he Laumalie ʻo e mamani.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " ʻOku lala kotoa ʻeku ngoue vainé, kuo hū ki ai ʻa e kau kaihaʻá ʻi he fakapulipuli mo e longonoa ʻo e poo; ʻoku nau maʻu kakato ia Haveki; naʻa nau fakaʻauha pe toʻo ʻa e meʻa kotoa pe naʻe Naʻa ku ʻai ke mamafa ange ʻeku fakamole pea mahuʻinga ange; Naʻe holoa ia ki Ngaahi fua kaivao mo kona ki hoku loto: ko e kalepi lelei ʻoku Naʻa ku tatali ʻoku ʻikai ko ha meʻa noa pe verjuice; Naʻa ne hoko ko e kata ʻo hoku ngaahi fili, pea passers-ʻaki hono molomoloki ia underfoot. I Kuó u fakangofua pehē ia, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí, ʻi heʻeku ʻitá. »
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e ngaahi kau kaihaʻa he poʻuli, ʻa ia naʻe haʻu ʻi he lilo, naʻe ʻa e Laumalie accursed ʻo e mamani, ʻa ia naʻe insinuated ia skilfully, pea ʻi he malumalu ʻo e piety, ʻi he ʻa e ngaahi kolo fakalotu lahi taha ʻo e tokotaha mo e ʻa e tangata pe fefine ʻe taha.
Laumalie ʻo e mamani naʻe fakafeʻiloaki ki he tukui kolo ʻe he kovi Ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí.
Ko e meʻa ʻeni naʻe ʻEiki: "Vakai ki he ngaahi kolo fakaemamani ko ʻeni, pea hange ko ʻOku fonu honau ʻatamaí ʻi he laumālie ʻo e māmaní. Naʻe ngaohi au ʻe he ʻOtuá Vakai, ʻi honau loto, ʻa e founga ʻoku hanga ai ʻe he Laumalie ʻo e Kuo hu ki ai ʻa e mamani ʻi he ngaahi ngaue kovi, ʻoku ou ʻuhinga ki he ngaahi ngaue engineered ʻe he tevolo. ʻI he taimi ʻoku ʻOku mamata ʻa e kau tevolo ki ha kolo lelei, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha Laumalie ʻo e mamani, fonu ʻi he Laumalie ʻo e ʻOtua, pea mo e ngaahi laumalie ʻoku nau tukupā kotoa ke fakahoko honau ngaahi fatongiá pea ke fakahōifua ki he ʻOtuá, ʻoku nau tekelili neongo; mo e ʻI heʻenau maʻu ha ʻuluaki poini ke ʻohofi ia, ʻoku nau pehe ʻoku nau ʻi kinautolu: ʻoku fie maʻu ke tau ʻomi ha tamaiki fefine ʻi he anga fakamamani, ʻaki hono ʻai ke nau tui
ʻoku ʻi ai haʻanau ngaue ke tui fakalotu, pea ʻofa ke ui kinautolu ʻe he ʻOtua ki he faʻahinga pehee kolo.
ToʻuTupu Kakai ʻo e mamani ʻoku nau hoko ʻo tui fakalotu.
ʻOku ʻi ai ha tamaiki fefine ʻoku fakamamani, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻi he ngataʻanga ʻo e foʻi pulu, ʻa ia kuo nau ongoʻi ha fakamaʻi, ʻoku nau ʻe hoko mai, ʻi ha laumalie ʻo e launga pea neongo, ki he kole ʻa e kolo ki he maʻolunga ange, ke talanoa mo ia
(211-215)
ʻi he lilo ki heʻenau ngaue, ʻa ia ʻoku ʻalu fakataha, ʻoku nau pehe, ʻi he ngaahi holi lelei; ka Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai pē ʻenau ngaahi palani hala ki he angamaʻá. ʻOku nau pehe pea kuo ui ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá; ʻoku nau kole ke hu ki ai ʻo e kolo pea mei he ʻaho tatau pe.
Ko e ʻOku pehe ʻe he maʻolunga, ʻoku kakaaʻi kinautolu ʻe heʻenau ʻulungaanga lelei ʻi he fotunga.
ʻOku maʻolunga ange ʻa e masiva ko ʻeni ʻOku fiefia ke mamata ki he ngaahi ʻulungaanga lelei pehee; ʻOku ne tui ko ha ikuna ia ʻo e ʻaloʻofá. ʻI he taimi ʻoku ʻi he sio ki ha huʻanga, ʻoku ʻikai ngata ai, ʻoku ne ʻomi ha niʻihi niʻihi mei he ngaahi kolo kaungaʻapi, pea naʻa mo e ngaahi kolo mamaʻo, pea ʻi ha kiʻi taimi nounou te tau mamata ʻi he kolo ʻo laka hake ʻi he toko fitu ki he postulants ʻe valu, ʻa ia ʻoku tataki kotoa kinautolu ʻe he laumalie ʻo Setane ʻi heʻenau ngaue.
Ko e kau kaihaʻa ʻeni ʻa ia, ʻo fakatatau ki he ʻEiki, ʻi he lilo ʻo e poo, ravage mo uprooting hoʻo vaine. ʻOku matuʻaki tokanga ʻa e tevolo ke foment ʻenau ngaue, pea ke ʻai ke nau ha ngali lelei, ʻi he ʻao ʻo e tui fakalotu ʻi heʻenau vakai ʻanautolu. ʻOku ne ʻai ke mahino kiate kinautolu Kapau te nau foki ki he māmaní ʻe fakamalaʻiaʻi kinautolu ʻe he fiefiá ʻa ia ʻoku nau ongoʻi ʻi he maxims kotoa ʻo e mamani. ʻOkú Ne foaki kiate kinautolu fakahaaʻi ʻa e ngaahi sipinga lelei naʻe fokotuʻu ʻe he nuns ki ʻa tuʻa, pea fakalotoʻi ʻa kinautolu ke nau fai ʻa e meʻa tatau; ʻOku ʻikai fuʻu faingataʻa ʻa e lao, pea ʻoku nau ʻe akoako lelei. ʻOku tokanga lahi ʻa e tevolo ke tauhi kinautolu ke nau uouangataha ʻi ha Laumalie tatau, pea ʻi he ngaahi meʻa tatau mo e anga fakakaumeʻa
Fakanatula pe. Ko honau ngaahi hoa Mei he mamani, pea pehe ki heʻenau matuʻa, ʻoku ʻikai ke nau taʻe-haʻu ki heʻenau fai ha ngaahi ʻinitaviu loloa fekauʻaki mo e ngaahi fiefia ʻo e mamani, pea talaange kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku malie mo pau ke katakiʻi kinautolu.
Ko e Novells fakalotu, hili ʻenau huu, foomu liaisons fakapulipuli mo teuteuʻi e ngaahi fiefia.
Ko e founga ʻeni ʻoku kamata ke ʻai ha avangi ʻi he kolo ni, ʻaki hono fakafeʻiloaki e laumalie ʻo e mamani ʻo fakafou ʻi he maʻulotu ʻa e grid. Kuo ʻosi cabaling ʻa e ngaahi postulants ko ʻeni ʻoku ui ko e pea tekeʻi fakataha ʻe he laumālie ʻo Sētané; pea mo e taimi ʻoku nau mei he ʻao ʻo e fineʻeiki, ʻoku Tuku ke nau fakaava honau lotó, pea fevahevaheʻaki ʻo ʻenau ngaahi ongo.
ʻE ʻi ai ha taha ko hai te ne pehē: ʻE hoku kaungāmeʻa lelei, ʻe lava fēfē ke tau feilaulauʻi ha tokolahi fiefia mo e ngaahi fakafiefia lahi ne mau ʻahiʻahiʻi ʻi he foʻi pulu, ʻi he vaʻinga, mo ha taha pehe? ʻE poupouʻi ia ʻe he niʻihi kehe, ʻaki tali: ko e ha, hoku kaungameʻa lelei, ko e nuns ʻo e Naʻe ʻikai ke feilaulauʻi ʻe he kolo ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa Ngaahi fiefia? ʻOua ʻe manavahe, ʻoku nau tanaki atu he taimi pe ko ia, te tau Moʻui maʻu pe ki ho ngaahi kaungameʻa lelei: te mau totongi huhuʻi koe ʻaki ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku mau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi fiefia kuo mole meiate kimoutolu. Uouangataha ʻI he loto mo e ʻatamai, ʻoku tau malava ai ʻai ke tau fiefia. ʻIkai ngata ai, ʻoku tau Vakai ki he grid kotoa hotau ngaahi kaungameʻa mo e kainga ʻoku tau lea mo fakafiefiaʻi hotau lotó ʻaki ʻetau talanoa mai kiate kitautolu conquests ʻoku fai ʻe he mamani. Te tau fakakaungāmeʻa, ʻoku nau kei fefolofolaiʻaki, kiate kinautolu ʻe haʻu, pea ʻoku tau Te tau fakataha mo e kau nuns kei talavou ʻoku ʻikai ke nau taʻe-fakafiemalie : ʻoku nau faʻu fakataha ha ngaahi haʻi kovi, pea nau fepalōmesiʻaki ke nau hoko ʻo tui fakalotu.
Naʻa nau fufuuʻi mo kakaaʻi ʻenau fineʻeiki mo e maʻolunga lolotonga ʻenau novitiate.
ʻOku nau ako ʻi he Ko e founga ke tali ʻaki e fineʻeiki ʻi he taimi te ne ʻoange ai kiate kinautolu ha fakamatala ki heʻenau ngaue, pea te nau tauhi e ngaahi palani mo e faʻufaʻu kaka fakapulipuli akoʻi fakataha.
Ko e fineʻeiki masiva ko ʻeni fehuʻi ki he kau tohi kole kotoa ko ʻeni: ʻoku ne kole kiate kinautolu ʻoku ne ʻiloʻi ʻoku fakamamani, kapau ʻoku nau kei ongoʻi ʻo e fetokangaʻaki ki he ngaahi fiefia ʻo e mamani, pea ko e ha e taumuʻa ʻo ʻenau ngaue. Ko e ngaahi meʻá ni takitaha
kau tohi kole, ʻa ia ʻoku nau maʻu ia fakahinohinoʻi lelei kinautolu, ngaahi tali: ko ʻeku faʻee, ko e fiefia ne u ongoʻi he ko e mamani ʻa e meʻa naʻa ne ngaohi au foʻi ke haʻu ʻo hoko ko ha taupoʻou, koeʻuhi he naʻa ku fakakaukau kapau te u nofo ʻi he mamani, te u malaʻia pea ʻikai ke u lava ʻo fai ia. ke fai hoku fakamoʻuí: ko e taumuʻa ʻeni ʻo ʻeku ngāué; mo e meʻa kotoa pē, ʻI he taha, maʻu ʻa e ngaahi taumuʻa lelei taha ki he ngaue. ʻOku foaki kiate kinautolu ʻa e ʻulungaanga maʻoniʻoni, ʻa ia ʻoku nau ʻave mo repugnance, pea ʻi he lolotonga ʻo ʻenau novitiate ʻoku nau cabalent fakataha maʻu pe; ʻoku nau talangofua pē ʻi he kouna fakamālohí; ʻOku nau haʻi ʻo hangē ha ngaahi sēiní ki he tohoakiʻi e tokanga ke tauhi e lao ʻo e kolo ʻoku kuo nau hū ki ai, ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi mālie kotoa pē ʻa ia te nau lava ʻo toʻo, ʻiate kinautolu pe ʻi ʻa e grid; pea ʻoku nau fetalanoaʻaki: kuo pau ke tau tokanga, ʻe hoku ngaahi tokoua, he kapau ʻoku tau faʻa o ki ʻe fakatangaʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi faʻē leleí; ʻoku nau ʻe hoko maʻu pe kiate kitautolu: ʻoku lelei ange ke tohoakiʻi ʻetau tokanga ʻi ha vahaʻa taimi.
Hili ʻenau ngaue maʻuʻanga moʻui, ʻoku nau kau tauʻataina ʻi he Ko e Laumalie ʻo e mamani, maumauʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni, pea malohi ʻa e kovi ʻi he kolo.
Ko e fakaʻosi ʻeni ʻo e ʻaho ʻOku fai ʻa e ngaue maʻuʻanga moʻui: ko ʻeni ʻoku nau tui fakalotu kotoa, ka ʻo e hingoa mo e vala. Ka, ʻoku ʻikai fakapapauʻi mai ia ke ʻikai ke nau toe ʻalu ki tuʻa, tuku ke nau ʻoange ʻa e fatongia, ʻo hange ko ia ʻoku malava, ki he kotoa ʻo ʻenau ngaahi fakahehema fakaemamani, pea ʻoku nau toʻo ki he grid, ʻa ia ʻoku nau tatali kotoa ai faʻahinga kakai ʻo e māmaní. ʻI he ngaahi ʻaʻahi ko ʻeni, ʻoku tau talanoa ai ki he ngaahi ngaahi fiefia taʻefakalao mo e maxims fakaemamani; ʻOku tau foaki ki he ʻOku muimui ʻa e nuns ko ʻeni ki he ngaahi tulama mo e ngaahi tohi ko ʻeni ʻenau ngaahi fakahehema.
Ko e nuns kovi ko ʻeni ʻoua ʻe talangofua
(216-220)
ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi meʻa fakahohaʻasi ʻa tuʻa. Naʻa nau mei ki he talangofua ʻi he meʻa kotoa pe te nau lava ʻo fufuuʻi mei he ʻenau fineʻeiki mo e maʻolunga ange. ʻOku nau ngaohi ngaahi fakafiefia ke nofo ʻi he poʻuli, ke foaki ha meʻatokoni kiate kinautolu, pea ke ngaohi bombance ʻaki ha ʻu peleti melie pea teuteu ʻi he honau ifo, ʻa ia naʻe ʻomi ʻe honau kainga mo e kaungameʻa kiate kinautolu ʻi he lilo pea mo e talangofua.
He ʻikai ke u teitei ʻosi kapau te u lipooti ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ou mamata ki ai ʻi he ʻOtua fekauʻaki mo e nuns ko ʻeni, ʻo ʻenau excesses, pea mo kinautolu ʻoku nau tupuʻanga. ʻIkai fuoloa kuo aʻu atu ʻa e Laumalie ʻo e mamani accursed ko ʻeni ʻa e kolo kotoa, pea ko ʻeni mei he kau maʻoniʻoni ʻoku Naʻe meimei ke fakakeheʻi kotoa.
Lelei Faʻifaʻitakiʻanga ʻ o e kau tāupoʻou ʻ e niʻihi ki he puputuʻu ʻ a e niʻihi ke
Neongo ia, ʻoku kei tuʻu pe ʻOku ʻi ai ha nuns ʻe niʻihi ʻoku nau tuʻu maʻu ʻi he torrent, maluʻi ʻa e Fokotuʻutuʻu lelei, pea tā ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. ʻOku fakangofua ia ʻe he ʻOtua ke Fakapuputuʻuʻi ʻa e ngaahi uooti ʻoku taʻe-angatonu kiate ia. Naʻe ngaohi au ʻe he ʻOtuá ʻilo lahi ki he sipinga kovi ʻo e meʻa ni kolo. Naʻa ku pehe ʻi ha taimi ʻe taha naʻe ʻikai foaki mai ʻe he ʻOtua kiate au fakamahinoʻi ʻa e ʻilo ko ʻeni, pea naʻe ʻikai ko ha fehuʻi ia, hange ko ʻeni, ʻo ha kolo, maau, pe haʻofanga.
Tukui Kolo ʻa ia ʻoku ʻa hotau ʻEiki, pea mo kinautolu ʻoku ʻo e tevolo.
Naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke u ʻiloʻi pea kapau naʻe maʻu ʻe he tevolo ʻene nuns ʻi he tukui kolo, Naʻe ʻaʻana foki mo hotau ʻEikí, pea kapau ko e tēvoló Naʻe ʻi ai ha tukui kolo ʻi he meimei kotoa ʻo hono ngaahi kolo, ko ʻetau Naʻe maʻu foki ʻe he ʻEiki ʻene meʻa; naʻa ne ʻafioʻi ʻa e founga ke ʻiloʻi ai kinautolu, pea te ne fokotuʻutuʻu ia ʻi ha ʻaho. Ka ko e ha faingataʻaʻia lahi ʻiate au, ko e tukui kolo, mo e kau tangata tokolahi ko e kakai fefine ʻe toko fiha, ʻoku ʻa hotau ʻEikí, ʻoku tokosiʻi angé tokolahi ange ʻi he niʻihi ʻo e tevolo.
Ko e Laumālié ʻo e mamani ʻoku kei hu pe ki ha kolo ʻo fakafou ʻi he boarders fakasosiale.
Naʻe ngaohi au ʻe hotau ʻEikí kei sio pe ʻoku hu ʻa e Laumalie ʻo e mamani ki ha ngaahi kolo ʻe niʻihi ʻi he matapaa, pea ʻi he niʻihi kehe ʻi he boarders fakaemamani mo e kiʻi fakatatali ʻoku nau maheni mo e Tui Fakalotu. ʻI he meʻa ni ʻoku nau ʻai ke mole meiate kinautolu ʻa e Laumalie ʻo honau Siteiti, koeʻuhi ke liliu honau laumalie fakalotu ʻi he laumalie ʻo e mamani fakamamani. Ko e nuns ko ʻeni Naʻe kamata lelei, pea naʻe moʻoni ui ʻe he ʻOtua, kae Meʻapango he naʻa nau tukuange kinautolu ki he torrent ʻo e Laumalie ʻo e mamani kuo hu ki he kolo. Naʻe iku kovi ʻa e nuns masiva ko ʻeni.
Ko e ha ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo ha ngaue lelei.
Kuo u mamata ʻi he ʻOtua kapau ʻoku tamaiki fefine ʻoku nau ʻi ai ke hu ki he tui fakalotu maʻoniʻoni, fie ʻilo pe ʻoku ui moʻoni kinautolu ʻo e ʻOtua, pea kapau ʻoku haʻu ʻenau ngaue mei he Laumalie Maʻoniʻoni, kuo pau ke nau vakavakaiʻi ʻi honau lotó ʻa e taumuʻa ʻoku ʻi mui aí Puleʻi.
Ko e ʻuluaki konga ʻo ha Ko e ngaue lelei ko e taufehiʻa ia ki he mamani. Ko ia, vakai pe ʻoku ke fehiʻa ʻOku hoko ʻa e mamani mo e ngaahi meʻa ʻo e mamani ko e angahala. Vakai, ʻi he feituʻu hono ua kapau ʻoku fakatataaʻi koe ʻe he holi ki he penance koeʻuhi ko e ʻOtua pea ke fakapapauʻi ho fakamoʻui. Tolu Kapau, ʻi he ngaahi ʻuhinga ko ʻeni, ʻoku hoko mai ai ʻa e holi ki he penance faʻeleʻi ʻi ho loto. ʻAa! ke puke ia, pea fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e meʻaʻofa mahuʻingá ni, koeʻuhí pea ʻoku ʻikai foaki ia ki he kakai kotoa pē; ʻOua naʻa ke fai ʻo hange ko e Ko e kau tāupoʻou ʻ a Sētané ʻ a ia ʻ oku kākaaʻí, pea ʻ oku kākaaʻi kinautolu kinautolu ʻaki e ngaahi fokotuʻu ʻa e tevolo ʻoku ne ngaohi kinautolu ʻa e lili kotoa pe ʻi he holi ke tui fakalotu, pea mo e loto vekeveke ki heʻenau ngaue, lolotonga ʻenau feinga pe ke Ko e hu ki ha kolo, tatau ai pe pe ko ʻenau ngaue ʻoku haʻu ia mei he ʻOtua pe ʻikai, ʻo ʻikai fai ha ngaahi fakakaukau fakamatoato fekauʻaki mo honau loto ke vakai pe ko ʻenau taumuʻa maʻa.
Kehekehe faʻahinga ngaue kovi.
ʻ Oku kākaaʻi ʻ e he Tēvoló ha taha mataʻifika lahi. ʻE ʻi ai ha niʻihi he ʻikai ke toe ʻi ai haʻanau taumuʻa kehe ka ko e manavahe ki he hoko ʻo masiva ʻi he mamani, ʻo siʻisiʻi ʻaupito koloa, pea ko ia ai, ʻoku nau sio lelei ʻoku ʻikai ke ne he ʻikai feʻunga ke tauhi kinautolu ʻi he founga ʻoku nau fie maʻu kapau te nau nofo ʻi he mamani. ʻOku hanga ʻe he loto mamahi pea neongo ʻo ʻai ke nau toʻo ʻeni Fakaleleiʻi: te u hoko ko ha taupoʻou ʻi he faʻahinga kolo pehee, koeʻuhi he ʻoku fuʻu koloaʻia mo lelei ʻi he vogue; ʻOku ʻi ai ʻa e nuns lelei, ʻoku nau maʻu ha tauʻataina lahi ʻo e ʻatamai mo fefakatauʻaki mo e kakai ʻo e mamani. Kapau te u talanoa mo ʻeku kiʻi taʻahine Paʻanga hu mai, ko e moʻoni he ʻikai ke u fuʻu fafangaʻi lelei au ʻo hange ko ʻeku Te u ʻi ai. ʻOku nau maʻu ha uaine ʻi he meimei ʻaho kotoa pe, maʻu pe Cider lelei, kofi mo e kava malohi ʻo ha ngaahi faʻahinga kehekehe. He ʻikai ke u lava ʻo liʻaki e toenga ʻo ʻeku moʻui.
ʻOku ʻi ai mo ha niʻihi kehe ʻi he ʻ Oku kākaaʻi ʻ a e tēvoló ʻ e ha toe fakaueʻiloto ʻ ʻI he taimi ʻo e meheka he ʻikai ke nau lava ʻo katakiʻi, te nau li kinautolu ki ha kolo ke tui fakalotu. ʻI he niʻihi kehe, ʻe ʻa e mole ʻo ha fakahehema ʻoku hao meiate kinautolu. Ko e niʻihi kehe, fakaʻosi, ʻe hu ki he tui fakalotu ʻaki ha ngaahi taumuʻa kovi kehe. Naʻa nau pea fakahaaʻi ʻenau fehālākí; Ka ʻoku taʻofi kinautolu ʻe he fakaʻapaʻapa ʻa e tangata ke vete ia ki heʻenau mātuʻá. ʻOku nau saiʻia ke fakaʻaliʻali lelei ange Ko honau fakamoʻuí ke mavahe mei he koló. Hange ko ʻeni, ko e ʻOku feinga fafangu ʻe he tevolo ʻa e fanau fefine ʻi he faʻahinga fakatuʻutamaki kotoa pe, ʻa ia ʻoku hoko ko ha ngaahi fakangalingali ke nau hoko ai ʻo tui fakalotu.
Kovi Ko e ha e meʻa ʻoku nuns ʻoku nau kole ki honau kainga ke nau hu ki tui fakalotu.
ʻOku kei hoko pe ia ko ha kovi lahi nuns ke kole ha tamaiki fefine, ke fakatokanga kiate kinautolu, pe ke fakakau kinautolu ke nau hoko ʻo tui fakalotu ʻi honau koló. Taimi ʻe niʻihi
(221-225)
ʻE hoko ia ko ha mehikitanga ʻoku totongi hono fakafotu, pea taimi ʻe niʻihi ko ha fefine ʻoku ne tohoakiʻi hono fefine. Ko ha kau finemui kinautolu ʻoku nau maʻu pe ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e tangata, pea ʻoku ʻikai ke nau fie maʻu ha meʻa lahi ange ke nau tui fakalotu.
Tamaiki fefine ʻoku tui ʻe he tevolo ke hoko ʻo tui fakalotu, fili maʻu pe ʻa e kolo moveuveu taha, pea fonu ʻi he laumalie ʻo e mamani, koeʻuhi he ʻoku fakatatau ʻa e Laumalie ko ʻeni ki honau Inclinations.
Taá tukui kolo fakamamani. Ngaahi Lāunga ʻa Hotau ʻEikí ki he tefito ko ʻeni.
Naʻe ngaohi au ʻe hotau ʻEikí ke ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi kolo ʻo Setane, ʻa ia naʻa nau fuʻu lahi pea fonu ʻi he ngaahi koloá; ko e ha ʻo nau tuʻu hake ki heʻenau ngaahi anga fakamamani. Ko e nuns tekeʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻo fuʻu mamaʻo, pea naʻa nau fakamoleki ʻa e meimei kotoa ʻo ʻenau ngaahi ʻaho ʻi he tokanga pea ʻi he meʻakai lelei mo e kakai ʻo e māmaní, ʻi tuʻa, ʻi he matapaá, pea ʻi loto; Naʻa ne ngaohi ha ngaahi paati kofi mo ha desserts ʻa e ngaahi holi kovi taha; fakaʻosi, naʻe ngaue ʻaki ʻa e fanga kiʻi meʻakai ko ia ʻaki ʻa e uaine mo ha ngaahi faʻahinga kava mālohi kehekehe; ko e kakai ʻo e mamani, ʻo e taha mo e ʻa e tangata pe fefine ʻe taha, naʻe haʻu ke fakafiefiaʻi kinautolu mo e nuns, ʻa ia naʻe ʻikai ʻikai tukuange ha meʻa kiate kinautolu ke nau inu, kai, kakata mo fiefia ʻi he koniseti mo e socialites mo e socialites.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " Vakai ki he ngaahi nuns fakaemamani ko ʻeni, ʻa e founga ʻoku nau outrage ai au, founga naʻa nau fehaʻiʻaki mo fepikitakiʻaki ʻi he fiefia Loto ʻaki hoku ngaahi fili! Ko e meʻa naʻe toe ʻi he mamani ? Naʻe ʻikai ke mei lahi pehē ʻenau faingataʻaʻiá; koeʻuhi he naʻa nau Naʻe toki haʻu pe ki heni ke ʻai ʻenau heli ke nau loto mamahi. »
ʻOku fakahā mai ʻe hotau ʻEikí pea: "Ko e ha mo ha toe meʻa te ke lea ʻaki fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ngako ko ʻeni? ʻa ia, ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga fakalotu, ʻoku fonu honau loto ʻi he laumalie ʻo e mamani? Naunauʻia mo fakafuofuolahi ʻi he hikisia, ongoʻi mahuʻingaʻia ʻo kinautolu mo e ngeia ʻo honau lakanga, ʻoku nau fekau ʻo hange ko e fanga kiʻi tuʻi ki he tui fakalotu ʻoku nau ʻi honau talangofuá. Hange ʻoku nau talanoa ki lackeys. Naʻa ne Kuo pau ke nau ʻaʻeva ʻi he kihiʻi fakaʻilonga ʻo honau loto pe ʻenau ongo faikehe. Ko e laumālie fakamāmaní ʻokú ne puleʻi kotoa kinautolú ʻi he ngaahi fale malaʻia ko ia. ʻOku ʻikai ke ke lava ʻo maʻu ha toko taha pe ua kakai ʻIsileli lelei. Ko e ngaahi kautaha fakamamani ʻoku tau sio ki ai, pea mo e meʻatokoni fakaʻofoʻofa ʻoku foaki ʻi he ngaahi fale ko ʻeni, ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku lahi ange ʻo Apparatus ʻi he kakai ʻo e mamani. ʻOku fie maʻu leva ke fai ʻeni ngako, pea mo ha ngaahi tui fakalotu ʻe niʻihi ʻoku ne maʻu ki he meʻa angamaheni ʻi he Ko ʻene retinue, ʻalu fakataha, ki heʻenau fiemalie lahi, ki he meʻatokoni mo e katoanga kai ʻo e socialites.
Founga Te u ui nai ʻa e ngaahi tui fakalotu ko ʻení? Te u fakahingoa fēfē honau ngaahi ʻapí? Ko ha fale ʻo ha kau kaihaʻa, pe ko e Kasolo pe foaki ʻe he tēvoló ha taimi ki hono kakai naʻe fakataumuʻa ki aí ki he mamani ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha mamani. Ko ia ʻoku loto ke ʻofa ki he māmaní ʻokú ne fehiʻa ʻiate au; taha ʻoku nofo ʻi he mamani mo e ʻofa ʻoku mavahe meiate au, pea ʻoku ou ʻave au meiate ia. Kakai ʻo e ngaahi siteiti kotoa pe ʻoku fakapipiki kinautolu ki he mamani, ʻa ia ʻoku nau fetakai ai ʻi he fiefia ʻo e loto, situʻa meiate au. ʻOku ou pehe kiate kinautolu ʻi heʻeku ʻita: ʻOku ou tuʻu hake mo kimoutolu foki; ʻOku ou sītuʻa atu kiate koe; Ko e meʻa pe ʻoku ou maʻu maʻau coldness mo e rigor. Kapau ʻoku ʻikai ke nau ului, ʻoku nau ʻosi fakamalaʻiaʻi ki he ngaahi fakamamahi ʻo heli, pea ʻikai ʻaupito ke kau fakataha mo au. »
Ko ʻetau ʻOku fakafiemalieʻi ʻe he ʻEiki ʻa e fefine ʻaki ʻene ʻai ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi laumālie ʻoku nau ʻofa taha ʻi hono lotó ʻi hono Siasi.
Pea Ko Hotau ʻEikí lea kiate au, ʻo pehe, "kuo u ʻI hoʻo faingataʻaʻiá, kuó u mamahiʻia ʻi ho lotó, ʻiate koe fakahā ʻa e ngaahi fakaʻauha kotoa pē ʻo ʻeku ngoue vainé; ka ko e meʻa kotoa pē ʻoku teʻeki ai ke mole. Haʻu, mamata pea fiefia ʻi he au; ke u fakahā atu ʻa e matalaʻi ʻakau ʻo e ngoué mo e lile ʻo e ngaahi teleʻá. ʻOku ou fie kamata ʻaki hono fakaʻaliʻali atu e ngaahi laumālie ʻofaʻangá ki hoku lotó ʻi he Siasí; pea mahalo ʻoku nau ʻOku fakamoleki ʻe heʻeku kau faifekau faivelenga kotoa pe, ʻa ia, ʻi heʻeku ʻofa, ʻa ʻenau moʻui ʻi he ngaue faingataʻa mo laborious ʻo ʻenau ngaue fakafaifekau ko ha ʻaposetolo ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié, ʻo ʻikai liʻaki ai kitautolu kinautolu" ʻi he meʻa fekauʻaki mo honau fakamoʻui. »
Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe hotau ʻEikí pehe mai kiate au, "Te u tali kinautolu ki hoku puleʻanga ko e ngaahi tuʻi, pea Te nau hoko ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi hoku lotó. ʻI heʻeku fakakaukau, Te u ʻai ke nau nofo ʻi he ngaahi taloni, ʻa ia te nau fakamaau ai ʻiate au ʻa e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí. Te u vahevahe mo kinautolu ʻeku Nāunauʻia mo ʻeku fiefia ʻi he taʻengatá. Te nau ofi taha ki hoku taloni pulé. Naʻa ne hange ʻe toʻo ʻe he ʻOtua, ʻi he kotoa ʻo ʻitaniti, fiefia ke mafola mei hono fatafata fakaʻofoʻofa
kiate kinautolu, ʻo hange ko e ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ne manako taha ai, ʻa e ngaahi lelei fakaʻofoʻofa taha mo e ngaahi meʻa fakafiefia kotoa pe mei hono loto. Te ne lomakiʻi kinautolu pea fokotuʻu kinautolu ʻaki ha afi maʻa pehe pea melie ʻaupito ʻa e kau tāpuaki kotoa pē ʻi heʻenau fiefiá ʻe fiefia mo fakalāngilangiʻi ʻa e ʻEikí, ʻo pehē: Naunau, fakafetaʻi mo e ngaahi tapuaki ʻi he Tamai, ki he ʻAló pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní! Naunau ki he August Tolu-tahaʻi ʻOtua ki he ʻofa kotoa pe, ki he naunauʻia kotoa pe ngaahi pale ʻoku ke totongi fakafoki ki hoʻo kau faifekau. Naʻa nau ʻe kalanga ʻi he ngaahi meʻa ʻo e fakafetaʻi: ʻaa! ʻEiki, ʻoku ke ʻalu ki he fuʻu hulu, pea ki ha fuʻu hulu taʻengata, ʻa ia he ʻikai teitei ngata!
(226-230)
§. II
Tukui Kolo fakamatoato mo maʻu pe. Ki he tuʻunga ʻOku tupu mei he haohaoa ʻa e laumalie fakalotu ʻe he tauhi faivelenga ʻo e ngaahi fuakava. Faʻu foʻou tukui kolo ʻi ha fanga kiʻi mataʻifika iiki.
Taá ʻo ha kolo maʻoniʻoni. Ko e taumuʻa ia ʻo e fakafiefiemalie ʻa Ko hotau ʻEikí.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " Te mou haʻu ʻo mamata ki heʻeku ngoue vainé, ʻa e vaine ʻofeina ko ʻení? ʻOku ʻo hange ha ngoue fuaʻiʻakau fakaʻofoʻofa ʻoku to ʻi he ngaahi ʻakau lelei kehekehe, ʻa ia ʻokú ne fakatupu ʻa e ngaahi fua ʻoku fuʻu mahuʻinga pea lahi ʻaupito. Ko ʻeku ʻuhinga ki he ngaahi kolo fakalotu ʻo e fefine fakatouʻosi. ʻOku nau kiate au, pea ko au ʻoku ʻanautolu. ʻOku nau ʻaʻeva ʻi heʻeku ʻofá pea ʻi he malumalu ʻo ʻeku maluʻi. ʻOku ʻikai maʻu ʻe he laumālie fakamāmaní mo e ʻofa fakamāmaní ha tuʻunga ʻo e hu ki ai. Naʻe pehe ʻe he ʻEiki; Te u fakaʻaliʻali atu honau loto, ʻo hange ko ʻOku maau ia, pea ʻi hono tauhi e ngeia ʻo ʻenau Siteiti. »
Haohaoa ʻi loto mo tuʻa ʻa ia Taʻofi ʻa e nuns lelei.
Pea naʻe fakamaama ʻi he loto haohaoá mo e ʻi tuʻa ʻi he nuns maʻoniʻoni, ʻa ia ʻoku nau fusi fakataha mo ʻenau loto ki he haohaoa ʻo e tuʻunga ʻoku nau ʻi ai. Kuó u aʻusia ʻi he ʻOtua ko ha taupoʻou lelei, ʻa ia ʻoku ne ʻalu atu ʻaki hono loto kotoa, he ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ke haohaoá, kuo ʻosi maʻu ia ʻe he ʻOtuá haohaoa, koeʻuhi he ʻoku ne ʻafioʻi ʻi hono loto ʻa e holi maʻongoʻonga ko ʻeni haohaoa, pea ʻoku tali ʻe heʻene ngaahi ngaue ʻa e meʻa ni holi. Naʻa ku toe mamata ki hono tutuki ʻo e mamani koeʻuhi ko ia, pea Naʻa ne tutuki maʻa e mamani, pea pekia moʻoni ʻi kotoa ʻene ngaahi meʻa taʻeʻaonga mo ʻene ngaahi holi kovi kotoa pe ʻi he taufehiʻa ʻoku ne maʻu maʻana.
Ko ʻenau Haohaoa ʻi tuʻa. ʻOku ʻikai ke nau teitei ʻalu ki he grid ʻi he fie maʻu moʻoni. Tataki kinautolu puke maʻu ia.
ʻI he ngaahi kolo ko ʻeni ʻOku ʻikai ha grid, ʻo aʻu pe ki he kau tohi kole, ke siʻi hifo ʻi he pisinisi naʻe fakavaveʻi ʻe heʻenau Ngaahi Fāmilí. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ʻoku fefe ʻa e ʻalu ki he matapaa ki nuns fakatautaha; Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻo e fie maʻu moʻoni ke ʻalu ki he maʻolunga, pea kiate kinautolu ʻoku nau tokangaʻi ʻa e ngaahi tipositi, pea mo kinautolu ʻoku ʻi hono tokangaʻi e ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻo e falé. Naʻe ngaohi au ʻiloʻi e anga ʻenau toʻonga ai. Fai ʻe sipinga, ko ha tokotaha maʻolunga ʻoku kole ʻi he grid, ʻoku ʻi ai ʻa e teunga tau ʻo ha uaifi moʻoni ʻo J. C., ʻa e veili, naʻe mamahi hono mata, ʻo ʻikai toe sio ki he fieʻilo ʻi heni pea ʻi ai, ʻo fakafuofuaʻi ʻene ngaahi lea ʻo e ʻi ha founga ʻoku ʻikai hao ai mei ha taha taʻe fie maʻu. Hili ha fakafeʻiloaki loto fakatokilalo, naʻa ne fehuʻi ki he kakai naʻa nau maʻu ia naʻe ui ko e kaveinga ʻoku ne ʻomi kinautolu, pea Ko e hā e meʻa ʻoku tau talanoa ki aí? ʻOku fakamahinoʻi ʻe he kakai ʻo e mamani kiate ia ʻoku nau naʻe haʻu ke ʻaʻahi ki ai mo sio ki ai. ʻI he taimi pe ko ia ʻoku tali mai ʻe he taupoʻou lelei ko ʻeni: ko ha uaifi lelei ʻo J. C. ʻOku ʻikai ke ne ʻilo pe ko e ha hono maʻu pe fakafoki ʻo e ngaahi ʻaʻahi. ʻOku ou tuku ia ki he kakai ʻo e māmaní; ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai haʻatau konga mo ia; ʻOku ongo mai ʻetau mate (1). Kuo tau foʻi ʻi he ʻa kitautolu pea ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻo e māmaní; ʻoku tau mate ʻi he mamani, pea tanu mo J. C., pea mo e ʻofa ʻa ia. ʻI heʻene mavahe meiate kinautolu, naʻa ne kole ange ke ʻoua naʻa nau hohaʻa ke foki ki he kaveinga tatau, pea fakaha kiate kinautolu ʻoku ʻikai ʻalu ki he grid pe ki he pisinisi ʻa hono kolo.
(1) fakahaaʻi ʻoku ʻiloa ʻi he feituʻu ʻuta. Ke fakaongo atu ʻa e mate ko e fakatokanga, ʻi he ongo ʻo e fafangu, kuo toki mate ha taha, koeʻuhi ke tau lava ʻo lotua ia.
ʻE ʻikai ʻalu ki ai pea pehe ki he pisinisi ʻo ʻene tipositi, pea ʻoku ne ʻalu ki ai ʻi he laumalie tatau mo hono maʻolunga.
ʻI he taimi ʻoku hoko ai ki ʻOku fakamalohiʻi ke nau ʻalu ki he matapaa, pea ko e kakai ʻo e ʻOku teuteu ʻa e mamani ke ʻomi ha ongoongo pe Ko ha niʻihi tokosiʻi pe
ngaahi talanoa, ʻoku ʻikai ke nau ʻoua naʻá ke manavahē ke fakalongo kinaua, ʻo pehē ange kiate kinaua: Ko ha uaifi ʻo J. C. ʻOku ʻikai ke ne ʻilo e founga ke talanoa ai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e mamani, naʻa ne ʻikai ke ke fie maʻu ia ako ʻa e ongoongo; Naʻa ne malolo ki he ngaahi meʻa ni kotoa. Naʻa ne ko e meʻa pe ʻoku fie maʻu ke ʻiloʻi e moʻui ʻa J. C. Tutuki.
Ko e Maʻolunga ange ʻi he manavahe ki he Laumalie ʻo e mamani, ʻoku ne vakaiʻi mo e ngaahi aʻusiá ʻi hono tokangaʻi ʻo e kau tohi kole.
ʻOku nau ilifia ʻaupito ke fakafeʻiloaki ha ngaahi kalofiama ki honau kolo ʻo e afi ʻo e Laumalie ʻo e mamani, ko e taimi ʻoku kau tohi kole, ʻoku fehuʻia kinautolu ʻe he ngaahi fehuʻi maʻolunga pea ʻoku ʻikai ke nau fakafalala ki ʻenau ngaahi lea. ʻOku ne ʻeke ange pe kuo nau renounced ʻa e mamani, pea kapau ʻoku nau fehiʻa ai. ʻOku tali ʻe he kau fafine ko ʻeni ʻoku nau fie tukuange ia, pea ko e ʻuhinga ia ʻoku nau kole ke nau hū ki he koló. Ka ko e Naʻe pehe ange ʻe he fefine, ʻe kau fafine, te ke aʻusia toe; ʻalu ʻo fai ha meʻa; Ko e Ngaahi Kafo ʻo Hoʻo Ngaahi Angahalá ʻOku kei hoko pe ʻa e ngaahi meʻa kotoa. ʻAlu ʻo kole ha ngaahi fakakaukau, pea fai fakamatala ki hoʻo ngaue ki hoʻo confessor; pea mo e taimi ʻoku ke fehiʻa ki he mamani, pea te ke maʻu ha fakaliliʻa Mani moʻoni mo ia Te ke foki mai ʻi ho loto, pea te tau mamata ki he meʻa ʻoku tau ʻE.
Naʻa nau hu ki ʻi he kolo, ʻoku fakatokangaʻi fakalelei ʻe he maʻolunga mo e ngaahi holi fakapotopoto, ngaahi tōʻonga mo e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi tōʻonga ʻOku nau faingataʻaʻia, kae tautautefito ʻi he grid mo e grid, pea ʻoku ne faʻa tukuange kinautolu he taimi ʻe niʻihi, ke sio ki heʻenau matuʻa ofi ange; Mei he meʻa ko ia, ko e grid. ʻOkú ne fakatokangaʻi tokanga, ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha rigor ki ai, ko e meʻa ʻoku nau fai, ʻi he taimi ʻoku nau ʻOku nau loto-foʻi ʻi he grid. ʻI heʻene sio ki ha fotunga fakamamahi, ki he tuʻunga ʻo hono fakahaaʻi ha ngaahi ʻulungaanga mo e mafola Loʻimata, ʻoku fakatokangaʻi ʻe he taupoʻou lelei ko ʻeni ʻi he loto ko ʻeni ʻOku kei ʻi ai pe ʻa e ʻofa ki he mamani, he ʻoku ne mamata ki ai Fakafalala mo e ʻofa ki he grid. Ko ia naʻa ne
(231-235)
lea ʻaki ki he meʻa ni Postulant: ʻe hoku ʻofefine, foki ki hoʻo ongomatuʻa, pea fakamaʻa hoʻo Loto ʻofa ʻo e māmaní, kae ʻoua kuó ke ongoʻi fehiʻa mo e taufehiʻa kiate ia, kae ʻikai ko e ʻofa ko ia ʻiate koe kei maʻu pe ia.
Pea kapau ko e ngaue hokohoko atu hoʻo ongoʻi, te ke lava ʻo foki mai, kapau te ke Fie maʻu.
Ko e ʻOku fakatahaʻi ʻe he ʻofa faka-Kalaisi ʻa J. C. ʻa e nuns kotoa pe ʻiate kinautolu.
Ko e ʻofa faka-Kalaisi ʻoku Naʻe maʻoniʻoni kotoa ʻa e nuns ʻi hona vahaʻa. Naʻa nau Naʻe maʻu ʻe he taha kotoa ʻa e loto mo e laumalie ʻe taha ʻi he feohi ʻa Ko e ʻofa faka-Kalaisi ʻa J. C.; naʻa nau faʻu fakataha kotoa. holi tatau mo e holi tatau ke katakiʻi ki he ʻOtuá. Naʻe maʻu ʻe he maʻolunga ʻa e melie mo e ʻofa angaʻofa ʻa J. C. ʻa ia naʻa ne tokoniʻi ia ke ne puleʻi ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa ngaahi ʻofefine ko ha faʻe lelei. Fakaʻosi, fakataha kotoa, naʻa nau faʻu ha palataisi ʻoku hanganaki atu ki ai. Naʻe hange naʻa nau kamata ʻi he māmaní ʻa e meʻa te nau fai ʻo taʻengatá ʻi he fiefia ʻo palataisi.
ʻOku ou fakaʻosi ʻa e fotunga honau tafaʻaki ki tuʻa; ka ʻoku fie maʻu ʻe hotau ʻEikí ke u lea heni ha meʻa mei honau loto.
Ko ʻenau Haohaoa ʻi loto. ʻOku nau ʻai ke kau ia ʻi he ko hono fakahoko ʻo e ngaahi fatongia ʻo e kau Kalisitiané Tui Fakalotu.
Ko honau ngaahi fatongiá, hangē ko e taupoʻou, ʻoua naʻa taʻofi kinautolu mei hono laku ʻenau ngaahi fakakaukau ki heʻenau Ngaahi fatongia ʻi heʻetau hoko ko e kau Kalisitiané, ke hoko ʻo haohaoá Tui Fakalotu. ʻOku tokoniʻi kinaua ʻe he ongo meʻa ko ʻeni ʻo e haohaoa kapakau, ʻa ia ʻoku toʻo mei ai kinautolu ʻe he ʻofa fakalangi ʻo ʻikai tuku ki honau fonua tupuʻanga, ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha mamani pea mamaʻo mei he Hassle ʻo e senituli mo hono ngaahi fiefia kotoa: honau laumalie ʻoku fonu ʻi he laumālie ʻo e ʻOtuá; Ko ha loto maʻa mo taʻehalaia fakatataaʻi, pea ʻoku tataki kinautolu ʻe he ʻao ʻo e ʻOtua ki he meʻa kotoa pe.
Haohaoa ʻo e ngaahi fuakava ʻe fa ʻo e tui fakalotu.
Ka tau vakai ki he founga ʻoku ʻ Oku fakakaukau ʻ a e ngaahi uaifi anga - maʻá ki he haohaoa ʻ o ʻ enau ngaahi fuakavá fakalukufua, pea mo e haohaoa ʻo e fuakava takitaha ʻi he kae tautautefito. Ka, ko hono moʻoni! ko hai te ne lava ʻo lea ʻaki ia, pea kei ʻOku siʻisiʻi ange hoʻo mahino ki aí? ʻOku ʻi ai pe ʻa e Tangata Taʻane fakalangi, ko e fakamoʻoni ʻa e haohaoa ʻo ʻenau ngaahi ngaue, pea mo e ngaahi fua ʻo e ʻofa fakalangi, ko hai te ne lava ʻo talanoa ki ai. Neongo ia, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke u lea ʻaki ha ngaahi lea siʻi. ʻo e fakaʻamu takitaha. Ko ia ai, te u fakanounouʻi ʻo e haohaoa ʻo e ngaahi fuakava ʻe fa ʻo e tui fakalotu.
Haohaoa ʻo e fuakava ʻo e talangofua. ʻOku nau talangofua ki he ʻOtuá mo ki he ʻOtuá.
Fuakava ʻo e talangofuá. - Ko e ngaahi uaifi angamaʻa ko ʻení, ʻi he ʻofa ongongofua mo angaʻofa, fakatapui kinautolu ki he mali fakalangi, pea fakakaukauʻi, ʻe he fuakava ʻo e talangofua, meʻa ʻoku ne kole kiate kinautolu, mo e meʻa ʻoku ne kuo pau ke fai ia ke fakahōifua ange ki he fakalangi ʻo ha taha loto. Pea nau talangofua leva ki he ʻOtua ʻo fakafou ʻi he ngaue ʻo e ʻofa mo honau loto; ʻoku nau talangofua ki he ʻOtuá ʻi he māmaní, hangē ko e ʻOku talangofua ʻa e kau ʻāngeló kiate ia ʻi he langí. ʻOku nau talangofua ki he ʻOtua ki he ngaahi ueʻi fakalangi, ki he ngaahi ngaue ʻo e ʻaloʻofa, ki heʻenau confessors, ki he superiors lalahi, pea ke honau tuʻunga maʻolunga. ʻOku nau talangofua ki he meʻa kotoa pe pea pehe ki he Ko e ʻOtuá tonu pē, ʻokú Ne ʻafioʻi kinautolu ʻi he ʻOtuá pē, pea ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e ʻOtuá.
Haohaoa ʻo e fuakava ʻo e masiva. ʻOku nau toʻo ʻa e J. C. ki he faʻifaʻitakiʻanga.
Fuakava ʻo e masiva. -ʻOku nau vakaiʻi pe ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau ʻofa fekumi fakanatula pe kiate kita. Ko e hā te u lea ʻakí? ʻOku nau masiva ʻi he ngaahi koloa kotoa ʻo e mamani, ʻo aʻu ki he ʻa e ngaahi fiefia taʻehalaia taha. ʻIkai fakamavaheʻi ki ha faʻahinga meʻa, pea fakamavaheʻi ʻo e meʻa kotoa pe ʻoku ʻikai ko e ʻOtua, ʻoku nau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kau maʻoniʻoni masiva ʻa honau mali fakalangí, ʻa ia ʻoku nau fakakaukau ki aí ko ʻenau faʻifaʻitakiʻanga.
Talu mei hono incarnation ʻoku nau muimui ʻi he lami fakalangi ko ʻeni ʻa e ʻOtuá ʻi ha feituʻu pē ʻe ʻalu ki ai, ʻoku ou ʻuhinga ki he ngaahi meʻa lilo kotoa ʻo ʻene moʻui, pekia mo e ʻene manako, ʻi he ngaue faingataʻa kotoa pe naʻa ne faingataʻaʻia ai ke malanga ʻaki ʻEne Ongoongoleleí, pea ʻi he ngaahi fakamamahi kotoa pē kuó ne maʻú katakiʻi ʻaki ʻene fakangata ʻene moʻui mahuʻinga ʻi he ʻakau ʻo e kolosi. ʻOku fai ʻe he ngaahi uaifi maʻoniʻoni ko ʻeni kiate ia, Tuʻo lahi ʻi he ʻaho, ʻenau ʻapoinimeni: ʻoku nau fakakaukau ki ai ʻi he ʻa ʻene ngaahi meʻa lilo kotoa pe; ʻOku nau ʻilo ko e kamataʻanga ia ʻo ʻene moʻui tali ki heʻene pekia, pea ʻoku ne taʻeʻaonga ki he ongo nima ʻo e masiva maʻoniʻoni, ʻi heʻene maʻu ia ʻi hono faʻeleʻi ʻi ha nesili ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo monumanu. Ko e meʻa ʻeni tuku ke kona mo ake ʻa e ngaahi uaifi maʻoniʻoni ko ʻeni ʻe ngaahi holi ʻo ʻene masiva maʻoniʻoni, ʻo ʻene abjection maʻoniʻoni, ʻo ʻene ngaahi faingataʻaʻia, ʻo ʻene ngaue, ʻi he kotoa ʻo ʻene taufehiʻa pea mo hono opprobrium kotoa pe.
Kae ʻOua Kuo ko ha abjection lahi, faingataʻaʻia mo e opprobrium, J. C. Naʻe fakasiʻisiʻi ʻa e ʻofa ki he masiva.
Naʻe ʻikai ke u mei ʻosi Kapau naʻe fie maʻu ke tau lea ʻaki kotoa ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni mo e meʻa kotoa pe ʻoku ʻalu fakataha mo e masiva maʻoniʻoni ʻa J. C., pea mo e meʻa kotoa pe kuo pau ke fai ʻe kinautolu mo ʻ a e faʻahinga ʻ oku nau loto ke faʻifaʻitaki kiate ia pea ʻ aʻeva ʻ i hono topuvaʻé. Ka tau fakafanongo Ko e meʻa ʻoku ne talamai
J. C. ʻi he lea ʻo kau ki he ngaahi koloa ʻo e fonua, ʻa e fakafiemalie, ngaahi koloa mo e ʻa e ngaahi fiefia ʻo e moʻui, ʻa ia ko e ngaahi ʻuluaki meʻa ia ʻoku tau maʻu fakamavaheʻi ʻe he
Masiva Maʻoniʻoni. « ʻOku maʻu ʻe he fokisi honau ngaahi ʻAna, mo e fanga manupuna honau moheʻanga ki he maʻu ʻenau fānau īkí, ʻoku pehē ʻe hotau ʻEikí, pea ʻoku ʻikai maʻu ʻe he Foha ʻo e tangatá ʻikai ko e feituʻu ke malolo ai hono ʻulu. ʻOku folofola hotau ʻEikí mei he ngutu ʻo ʻene kau palōfitá:
"Ko ha ʻuanga au ʻo fonua kae ʻikai ko ha tangata; Naʻa ku hoko ko e opprobrium ʻo e kakai matelie pea ʻa e kau fakatanga. »
ʻOku mahuʻinga fau ʻeni Ngaahi hoa ʻo e masiva maʻoniʻoni mo e Abjection Maʻoniʻoni. O masiva maʻoniʻoni ʻa J. C, ʻa ia ʻoku ke maʻu ʻa e malohi mo e charms ! Kuo ke ʻavea ʻa e tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi, kuo ke kona ia ʻaki holi mo e ʻofa ke maʻu koe. ʻOku ʻi he mate naʻa ne ʻai ke ha mai ha ʻofa lahi ange kiate koe: ʻoku ke maʻu ia fakasiʻisiʻi ki he fakaʻosi ʻo e opprobriums, ʻaki hono taki ia ke telefua, hange ha earthworm, ʻi he ʻakau ʻo e
(236-240)
ʻa e kolosi, ʻi heʻene ko e lea ia. Masiva maʻoniʻoni ʻa J. C., ʻi he founga fefe Kuo ke fakafiemalieʻi nai ia ʻi he ʻofa lahi kuo ne ʻomi kiate koe lolotonga e hala ʻo ʻene moʻui maʻoniʻoni taha, ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻa ne fie maʻu maʻu pe ʻAi ia ke hoko ko ha hoa? Ko e pale ia ʻoku ke maʻu ʻOange ke ne mate! Ko J. C. ʻoku ne pehe: "ʻOku ou fonu ʻi he opprobrium."
ʻOku pehe ʻa e fuʻu hulu ʻo e ʻofa naʻe fai ʻe J. C. ki he masiva maʻoniʻoni, pea ke Ko e abjection maʻoniʻoni ʻoku hange ko hono ʻofefine lahi taha. Ko e hā! ʻEiki, ko hoʻo ʻofa ki he masiva maʻoniʻoni Ko iaʻ o hangē ha fiekaia mo e fieinua ʻ okú ne fakamōmoaʻi koé? Naʻa ne Satiated koe, ka satiated koe ʻaki e ha? ʻala! ʻEiki, ʻo opprobrium. Ko ia ai, ko e taumuʻa ia ʻo hoʻo Ngaahi Holí? ʻIo, ʻEiki! ʻala! ʻOkú ke fonu ai! Pea ko e ʻuhinga ia ʻoku ke Lea ʻaki ʻoku vela ʻa e meʻa kotoa pe, ʻo hange pe ʻoku ke ʻuhinga ki ai ʻOku fakahoko kotoa hoʻomou ngaahi fakaʻamú.
Moʻui Naʻinaʻi ke tali ʻa e mavahe mei he meʻa kotoa pe pea abjections ʻo e
J. C.
Haʻu, ʻe houʻeiki fafine māʻoniʻoni ngaahi uaifi ʻo J. C., haʻu ʻo fakalaulauloto ki ho husepaniti mo hoʻo faʻifaʻitakiʻanga! Haʻu ʻo maʻu, ʻi he taimi ʻo ʻene pekia, ʻa hono fakaʻosi ngaahi lea, mo e ngaahi holi ʻo hono finangalo maʻoniʻoni! Ngaahi Holí ʻa ia ʻoku nau lomiʻi ia ke ke faʻifaʻitaki ki ai, ʻaki hoʻo lue lalo, ofi ange ʻe malava ia kiate koe, ʻi he topuvaʻe kuó ne fakaʻilongaʻi koé, ke ʻalu mo ia ki he moʻunga ʻo Kalevalé. Ka
Tuʻu fakataha mo Ia ʻi he kolosi, ke ʻoua naʻa teitei ala ki he mamani; koeʻuhi he ʻoku ke maʻu ia. ʻa e meʻa ʻoku ne holi ki ai. ʻOkú Ne finangalo ke tohoakiʻi koe kiate Ia ʻaki e mavahe fakalūkufua mei he meʻa kotoa pē naʻe fakatupú; Ko kimoutolu, tautautefito kiate kinautolu kuo nau fai ʻa e fuakava ʻo e masiva maʻoniʻoni mo e abjection maʻoniʻoni. ʻ I heʻene pehē mei hono ngutu fakaʻofoʻofá: " ʻO ka hiki hake ʻa e Foha ʻo e Tangata ʻi he vahaʻa ʻo e langi mo e mamani, te ne tohoakiʻi ʻa e meʻa kotoa pe kiate ia. » Ko hai ʻeni ʻOku nau lea nai kapau ʻoku ʻikai ki he laumālie kotoa pē? ʻa ia ʻoku nau fie faʻifaʻitaki kiate ia mo ʻaʻeva ʻi hono topuvaʻe, pea ke niʻihi ʻoku nau mateakiʻi pau ʻa e ʻEne ngāué? Ko ia, mou haʻu, ʻo laumālie makehe; Ko kimoutolu ʻoku
J. C. tatali, pea tuku ke ne Fie maʻu, mei he tumutumu ʻo hono kolosi, ke tohoakiʻi kiate ia.
Moʻui ʻa e ngaahi holi ʻa e ngaahi uaifi ʻo J. C. ke faingataʻaʻia koeʻuhi ko ia pea fakataha mo Ia ʻi he kolosí.
Ko e feituʻu ʻeni ʻoku ʻi ai hono Naʻe Kau ʻ a e Kau Fefine Māʻoniʻoní ʻ i he Fakalaulaulotó ʻo e mate mo e holi ʻa honau husepaniti ke nau kona ʻa e holi ki heʻene ʻofa ʻoku ne inflames kinautolu, pea ke nau vela ʻa e holi ke fakataha mo ia, ʻo ʻikai ʻi he taimi pe, ka ʻoku kei ʻi ʻitāniti pē. Ko e intoxication maʻoniʻoni ko ʻeni ʻoku nau ʻai ke ngalo ʻiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku fakatupu pea fakamavaheʻi kinautolu ʻo e meʻa kotoa pe ʻi he mamani. ʻOku nau sio ki honau husepaniti kuo faingataʻaʻia ki heʻenau ʻofa ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻui, pea kuo teʻeki ai ke ngata ʻene ngaahi mamahi ʻi he kolosi pe. Muimui ʻi heʻene sīpingá, ʻoku nau ake ʻi heʻene ʻofa, pea vela ʻi he holi ke faingataʻaʻia ʻo hange ko ia.
ʻOku nau tangi ʻi he Kinautolu: Ke ʻofa mo faingataʻaʻia, pea mamahi koeʻuhi ko hoku husepaniti, Ko ʻeku ngaahi fakaʻamú kotoa ʻeni mo e ngaahi meʻa ʻoku ou fiefia aí. Ko ʻenau ʻOku pipiki ʻa e lotó ki he kolosí, pea mo honau laumālié ʻoku uouangataha mo J. C. Naʻa nau pehe leva: naʻa ku malolo ʻi he malumalu ʻo e tokotaha naʻa ku ʻofa ai. Ko e ha hono ʻuhinga ʻo e ke malolo, ʻo fakatatau ki he fakakaukau ʻa e fefine maʻoniʻoni ko ʻeni, ʻi he Ko e ʻata ʻo e tokotaha naʻa ne ʻofa ai? ʻOku ʻuhinga ʻeni naʻa ne ongoʻi ʻoku ne maʻu ia, pea ʻoku fakapipiki ia pea hange ko tutuki mo J. C., pea mo ʻene ʻofa, ʻi he ʻakau ʻo e kolosi, pea ko e feituʻu ia ʻoku ne fie maʻu ke ngaohi hono ʻapi ko e toenga ʻo hono ngaahi ʻaho. Ko e meʻa ʻeni ʻoku ne ʻai ke ne pehe: te u malolo ʻi ʻa e ʻata ʻo e tokotaha naʻa ku ʻofa ai. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e mālōloó? ʻOku fanongo lelei ki ai ʻa e uaifi maʻoniʻoni, ʻoku ne fie pehe: ʻi he taimi ʻoku ou ʻe tuli au ʻe hoku fili, pea te u helaʻia ʻi he tau, te u hola ki hoku husepaniti fakalangi, pea ʻoku ou ʻe malolo ʻi he malumalu ʻo e tokotaha naʻa ku ʻofa ai.
Ko e uaifi māʻoniʻoni ko ʻení tokotaha fakahaa ki hono husepaniti ʻa ia ʻoku ne fakaiku ai ki he kaikai ʻene ngaahi takanga monumanu, ʻa ia ʻoku ne ʻai ke nau malolo ai ʻi he hoʻataa, pea mo e feituʻu ʻOkú ne tuku pē ia ʻe ia. Ua, ʻoku ne ʻiloʻi ko e Ko e hoʻata ʻo ʻene ʻofa lahi taha ʻoku ʻi he kolosi, pea ʻoku ʻi ai ʻa e hoʻata ʻo e laʻa ʻo e maʻoniʻoni, pea ʻoku mate maʻatautolu, ʻoku mei ai tuku ke ne li ki he ngaahi laumalie ʻa e huelo ʻo ʻene ʻOfa fakalangí. Ko e taimi ia ʻi heʻene transports, ko e uaifi maʻoniʻoni ko ʻeni tangi: tuku ke fekumi ʻa e kau faʻa fakakaukau lelei ki he lahi taha ʻoku nau fie maʻu ʻenau ngaahi fakafiemalie mo e fiefia: ʻoku nau
kumi ʻi he Thabor; Tuku ke nau pehē mo e ʻaposetoló: ʻOku lelei heni, tau nofo ai. He Naʻa ku pehe ko e taʻahine maʻoniʻoni ko ʻeni, "Kuo toʻo hoku tafaʻaki, pea ko ʻeku fili kuo ʻosi: ʻOku ou fie fokotuʻu ʻeku nofo ʻi Kalevale, pea te u mālōlō ʻi he malumalu ʻo ia naʻá ku ʻofa aí. Ka ʻi heʻene sio naʻe mate hono husepaniti ʻi he ʻofa kiate ia, naʻe Naʻe fakavaivaiʻi ʻe he ʻofa ʻa hono pule ki he mate, pea ko e Naʻa ne pehe, "kapau ʻe mate hoku husepaniti ʻi he ʻofa!" mate ʻi he ʻofa kiate au, he ʻikai ke u toe lava ʻo moʻui. ʻI hono ʻave ʻo e ʻofa ki hotau ʻEiki, ʻoku hange ʻoku ʻoange ʻe he ʻofa ko ʻeni kiate ia ʻa e maea nounou, pea ʻave ia ki he mate. Te ne lava ʻo lea ʻaki moʻoni: ʻOku ʻikai ke u kei moʻui ʻi he mamani, pe ʻi hono Ngaahi Holi Koví; Naʻa ku mate ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa, pea u mate ʻi au: ʻikai, ʻoku ʻikai ke u toe moʻui, ko J. C. ʻoku nofo ʻiate au, pea ʻOku ʻikai ke u toe ngaue ʻi ha faʻahinga ngaue ʻo e moʻui ka kiate ia: talu mei J. C. mate koeʻuhi ko ʻeku ʻofa, ʻoku ou fie mate mei he ʻofa ʻa hono ʻofa.
Haohaoa ʻo e fuakava ʻo e angamaʻa. ʻOku nau hangē ha kau ʻāngeló ʻe heʻenau maʻa.
Fuakava ʻo e Angamaʻa.—Ka ko e ha te u lea ʻaki ʻo kau ki he kau taupoʻou haohaoa ko ʻeni mo taʻe-ha-mele? Te u pehē ko e fisiʻi ʻakau fakaʻofoʻofa kinautolu, pea mo e fisiʻi ʻakau ʻo e ngaahi teleʻá ʻi heʻenau hinehina mo haohaoa; ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ala kiate kinautolu ʻaki hoʻo maʻu, pe lele hoʻo manava kiate kinautolu, koeʻuhi koeʻuhí ke maumauʻi ʻa kinautolu.
(241-245)
ʻOku maʻu ʻe he kau taupoʻou ko ʻeni teuteuʻi ʻa e fleurs-ti-lis ʻo honau Tuʻi ko Sisu, ʻa ia ko honau husepaniti mo e pea ʻo e kau taupoʻou. ʻOku nau faʻifaʻitaki, ko e kau taupoʻou ko ʻeni maʻa, ʻi he mamani, ko e meʻa ʻoku fai ʻe he kau ʻangelo ʻi he langi; Ka ko e ha te u lea ʻaki, kau ʻangelo meheka kiate kinautolu, he ʻoku faʻifaʻitaki ofi ʻa e kau taupoʻou kiate kinautolu ʻi ha sino fakamatelie pea ʻi he lotolotonga ʻo ha ngaahi fakatuʻutamaki lahi, pea ʻoku nau ʻoku, ʻi he angamaʻa mo e ʻofa ki honau mali, ʻo hange ko e maʻa pea ʻoku nau natula. ʻOku ʻi he kaveinga ni ʻa e kau ʻangelo ʻi he ʻohovale mo tanganeʻia, naʻa ne kaila: ʻE mana Kataki! ʻOiauē ʻa e mana ʻo e ʻofá! nāunau ki he Fungani Māʻolungá ʻi he senituli kotoa pe ʻo e ngaahi senituli!
Haohaoa ʻo e fuakava fakaʻosi. Fakaumiuminoa ʻo e loto, mo e vaofi ngaahi fetuʻutaki mo J. C.
Fakaʻamu fakaʻosi. — Ko ʻeni ko e meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻEiki fekauʻaki mo e nuns ʻoku nau fakahehema ke haohaoa: "te u taki hoku ʻofaʻanga ki ha fakaumiuminoa, mamaʻo mei he mamani mo e longoaʻa. » Ko hotau ʻ Eikí, ʻ i heʻene folofola peheé, ʻ oku ʻ uhinga iá ko e fakaumiuminoa ʻ o e lotó. ʻI heʻene pehe: mavahe mei he mamani mo e longoaʻa, ʻoua naʻa ke tui ʻ Oku ʻ ikai ke ʻ ai ʻ e he husepāniti fakaʻotuá ʻ a hono uaifí ko ha pōpula ki ha lahi ʻo e ngaahi fakakaukau taʻemahino mo taʻeʻaonga, ke ʻoua naʻa lea ʻaki kovi, pea tuku ke ne tuku ʻene fakakaukau ke ne ʻave ia ki ai. pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e fineʻeiki. ʻOku feʻunga ʻeni mo e ko ha taupoʻou kovi pe ko ha uaifi taʻe-angatonu; Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku pehe ai ʻe he Tangata Taʻane Maʻoniʻoni: "ʻOku ou taʻofi ia mei he māmaní mo e longoaʻá; Pea te u talanoa ai mo hono loto. »
ʻOiauē he taʻelata moʻoni! ʻOiaue He fakalongolongo ē ʻ o e lotó mo e ʻ atamaí! pe ko ha meʻa melie ʻInitaviu ʻo e Tangata Taʻane Māʻoniʻoní mo hono uaifí ʻoku moʻuí ʻi he ngoue kuo tapuni, pea ko e husepaniti pe ʻoku ne maʻu ʻa e kii! ʻOku ʻikai ha taha ʻe hu ki ai ka ko hono uaifi pe mo ia. ʻOku ne hu ki he taimi ʻoku ne fakahōifua kiate ia, pea ʻi he houa ʻe niʻihi ʻo e ʻahó mo e poʻulí ʻoku ne fie maʻu.
Founga ʻa ia ʻoku toʻo hake ʻe hotau ʻEiki ʻo fakatonutonu hono uaifi. Ko ʻene penance.
ʻOku ne faʻa hu he taimi ʻe niʻihi ki vakai pe ʻoku ʻikai nofonoa pe mohe hono uaifi, pe kapau ʻoku Kuo aʻu e ngaahi fua ʻo ʻene ngaahi ngaue ki he matuʻotuʻa, kapau te ne ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kinautolu ʻe pikopiko pe pikopiko; kapau ʻoku ʻikai ʻikai maʻu, ʻi heʻene ngaahi ngaue kotoa, ha meʻa ʻoku ne fakamamahiʻi ʻa e Loto ʻo e Tangata Taʻane Māʻoniʻoní. Pea ne toki vakaiʻi pe ko ʻene ʻoku fakahoko ʻa e ngaahi ngāué ʻaki ʻa e haohaoá; ʻOku ne fakahaaʻi ʻene ngaahi fehalaaki ʻi he angaʻofa pea ʻi heʻene fakamaaʻi lahi ia; ʻOku ne ʻai ke ʻiloʻi ia ʻOku ʻikai fakaʻata ia ʻe he ʻofa ʻoku ne maʻu kiate ia ke ne sio ki he ngaahi tafaʻaki ko ʻeni ʻi he hono loto. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou pehē ai ko e mali māʻoniʻoní ʻalu ʻo foki mai ʻi he taimi ʻoku ne fakahoifua ai: he naʻa ne mavahe ke mortify hono uaifi mo tokoni ki hono fakamaʻa; ʻOku ne tuku ia ʻi he mapuhoi mo e loʻimata ʻo ha loto mamahi ʻi heʻene fakaʻitaʻi hono husepaniti. Naʻa ne fakakaukau ʻoku ne ʻita kiate ia, pea ʻoku ne fekumi pe ki he ngaahi faingamalie ke fakalelei mo ia pea fakafiemalieʻi ia. He Naʻa ne toe liunga ua ʻa ʻene malohi kotoa ʻi he laumalie ʻo e penance. mo e ʻofa.
ʻI heʻene sio Ko e tangata taʻane maʻoniʻoni ʻoku foki ki heʻene ngoue, ʻoku ne lea kiate ia ʻi he ngaahi Fakaleá: Haʻu hoku ʻofaʻanga, ki hoʻo ngoué! Ko e ha ʻa e Naʻá ne pehē mai, ʻi hoʻo ngoué? Ko e ngoue ni ʻa hono loto ʻa ia kuo ne foaki ki he ʻEiki ʻaki ʻa hono ngaahi fua kotoa, ʻa hono ngaue mo hono ngaahi tulama kotoa; Ko e ʻuhinga ia ʻoku ne ui ai ia ʻa e ngoue ʻo e tangata taʻane, ʻa ia ʻoku tapuni ʻe ia ʻi loto pea ʻi tuʻa, koeʻuhí ke ʻoua naʻa hū ha taha ka ko e tangata taʻané pē. Naʻá ne toe pehē, Haʻu, haʻu ʻo ʻaʻahi ki heʻeku ngaahi ngāue kotoa pē; Haʻu ʻo mamata, ʻe hoku ʻofaʻanga, ʻa e ngaahi fehalaaki naʻa ku mei maʻu fakahoko ʻe heʻeku kiʻi ʻofa mo ʻeku kiʻi
tokanga. Ko ia ko e Naʻe fāʻofua ʻa e Tangata Taʻane Sānité ʻi hono nimá, ʻo ʻoange ki ai ʻa e tokotaha māʻoniʻoní. ʻuma ki he Fakalelei, ʻo pehe ange ki ai: ko hoku uaifi, ko hoku ʻOfaʻanga, ʻoku hange ho loto ko ha ngoue fonu ʻi he ngaahi matalaʻi lose, fisiʻi ʻakau mo e faʻahinga matalaʻiʻakau kehekehe, ʻa ia fiefia ʻi hoku loto ʻi he nanamu lelei ʻoku nau Fakamafola.
Favour fakaʻilongaʻi ʻoku fai ʻe hotau ʻEiki ki hono mali. ʻOkú ne fakamaʻa hono lotó pea ʻoange ki ai ha ongo ʻo e ʻofa.
ʻOku foaki ʻe hotau ʻEiki kiate ia ha Lelei lahi ke fakapaleʻi mei he moʻui ni ʻa e ʻofa mo e ʻa e penance ʻo hono loto fakatomala mo fakamaaʻi. Naʻa ne ʻai ke ne sio ki he ngaahi fehalaaki naʻa ne fai mo Naʻa ne fakahehema ke fai ha tukupa, neongo e ngaahi fehalaaki ko ʻeni Naʻe fuʻu maʻamaʻa ʻaupito, pea naʻe ʻikai ke nau ʻi ai, ke ʻai ia ke lelei ange, ka ko e ngaahi tonounou pe. Kae hangē ʻoku ʻi ai pē ʻa e ʻOtuá ʻa ia te ne lava ʻo ʻiloʻi mo fekumi haohaoa hotau loto, ko ʻeni Naʻe fakatokangaʻi ʻe he husepaniti fakalangi ʻi he loto ʻo hono uaifi hange ko e filo ʻo ha meʻa ʻoku ofi ki natula, ʻoku tau lava ʻo fakafehoanaki ki ha louʻulu, pea ʻoku ʻikai ke saiʻia ʻa e husepaniti, koeʻuhi he ko e ʻulu ko ʻeni naʻa ne fakatupu ʻOku ʻi ai ha fanga kiʻi fehalaaki ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻI he taimi tatau ʻI he taimi ko ia, naʻe ʻafioʻi ʻe hotau Fakamoʻui fakaʻofoʻofa ʻi he loto ko ʻeni ha ʻofa lahi, Loto fakatokilalo lahi, ko ha holi lahi ke fakahoifua hono husepaniti, mo e ardour ko ia ke fai ha penance, pea ke fakamaʻa ia, naʻa ne kole maʻu pe ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni mei hono husepaniti. Naʻe ʻilo ʻe he tangata taʻane fakalangi ko ʻeni ʻoku ne hoihoifua ʻe ʻa e ngaahi holi lelei kotoa pe ʻa hono uaifi. Naʻá ne ʻiloʻi lelei naʻe ʻikai ke ne ʻilo ka ko e louʻulu naʻe ʻi hono loto, haʻu mei he fuʻu lahi ʻo e ʻofa naʻe maʻu ʻe he tangata taʻane fakalangi ko ʻeni ki hono uaifi pea ko e fuʻu ʻofa lahi ʻeni ʻoku naʻe pau ke ne fetuʻutaki kiate ia ʻi ha ʻaloʻofa maʻongoʻonga ʻi he fusi hake hono louʻulu pea fakafoki mai hono loto maʻa mo taʻe-ha-mele ʻi hono fofongá. Naʻe ngaohi ʻe he Fakamoʻui fakalangí ni ke fakaʻofoʻofa ngaue ʻi hono loto, ʻo ʻikai ke ne maʻu ha ʻilo.
Ola fakamisiteli ʻo e lelei maʻongoʻonga ko ʻeni.
Ko e ʻaloʻofa ko ʻeni naʻe fuʻu lahi ke ʻoua naʻa ʻi ai hano ola. ʻI he Naʻe ongoʻi ʻeni ʻe he uaifi he taimi pe ko ia Ko ha ongo ʻo e ʻofa naʻe tuku ʻe hotau ʻEiki ke fakahaohaoaʻi hono loto. ʻI he momeniti tatau pe naʻa ne tangi ai,
(246-250)
ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni "ʻE hoku husepaniti! ʻOku mamahi hoku loto ʻi hoʻo ʻofa; Mei he taimi ni ʻo fai atu, ʻoku ʻaʻau kotoa au. Ko Hotau ʻEikí tali ange: "Foaki ʻa kimoutolu kotoa pe kiate au, ʻe hoku uaifi, pea te u ʻaʻau kotoa pe ʻo taʻengata.
»
Ko e uaifi māʻoniʻoni ko ʻení maʻu ia ʻi he momeniti ko ia ʻo hange ʻoku mole ʻiate ia pe, taʻe ke ʻiloʻi e meʻa naʻa ne aʻusia, pea sio kiate ia ko liliu ki he ʻOtua ʻataʻata pe. Ko e meʻa ʻeni naʻa ne ʻomi ia ki kalanga ʻi he fiefia mo e nēkeneka: ko e ʻOtuá pē! ʻOtua toko taha pe! Naʻá ku faʻa pehē: Ko e ʻ Otuá mo au! ka ko ʻeni pea ʻoku ou mamata pē ki he ʻOtuá, pea kuó u hē ʻi he ʻOku ʻikai ke u toe lava ʻo lea ʻaki ha meʻa kehe: ko e ʻOtua pe ʻi he ʻeku ngaahi ngaue kotoa: ko e ʻOtua pe ʻi heʻeku moʻui: ko e ʻOtua pe ʻeku mate, pea ko e ʻOtua pe ʻi ʻitaniti. Ko ia ʻoku ke ʻalu ʻa e pale ʻoku foaki ʻe he ʻOtua ki hono mali mei Ko e moʻui ni, pea ko e ola ʻeni ʻo ʻene tafa ʻi he loto ʻo hono uaifi. ʻI he Taimi ʻOku Hoko Ai Hotau ʻEikí moʻui ke fengaueʻaki mo ʻene ʻaloʻofa ʻi he anganofo lahi pehe, Naʻe toe ʻuma ʻa e tangata taʻane fakalangi ko ʻeni kiate ia ʻi heʻene ʻuma ki hono ʻofa maʻoniʻoni, ʻo pehe kiate ia; "ʻOku ke fakaʻofoʻofa, ko ʻeku ʻOfeina, pea te ke hoko ʻo taʻengata ko e ʻofaʻanga mei hoku loto. »
ʻOku fakahā ʻe hotau ʻEikí kiate ia toe: "ʻE ʻofefine fakaʻofoʻofa ʻo Saione, ʻoku ʻiate au ʻa hoʻo ngaahi ngaue Peleseni! ʻofefine ʻo e pilinisi, ʻofa ke u laka atu Hange ko e! ʻE hoko ia kiate koe, ʻe hoku uaifi, ʻa ia ʻoku ou Te u pehe ʻe vave ni pe haʻaku mavahe meiate kimoutolu mei he feituʻu ko ʻeni ʻo e fakaheʻi, he tuku koe ʻi hoku puleʻanga: Haʻu, ko ʻeku lupe! Haʻu, ʻe hoku ʻofeina! Haʻu hoku tuofāfine! Haʻu, ʻe hoku uaifi! Kuo ʻosi atu e faʻahitaʻu momoko, kuo tuʻu e ʻuha ʻi homau Cantons, ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha fogs pe frosts. Faʻahitaʻu failau Kamata, naʻe ongona ʻa e Turtle Back lupe. Haʻu, ko e ʻOfaʻanga ʻo hoku loto, fiefia ʻi he ʻaho fakaʻofoʻofa ʻo ʻItānití, ʻa ia ʻoku ulo ai ʻa e laʻa ʻo e māʻoniʻoní maʻu pe pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taito ʻa e laʻaa! »
Naʻe ngaohi au ʻe hotau ʻEikí Ke ʻiloʻi ko ha kolo lelei ʻoku ʻi ai ʻa e nuns fonu ʻi he vekeveke ki honau fakamoʻui mo e naunau ʻo ʻOtua, fakatataaʻi ke tauhi ʻenau ngaahi fuakava mo ʻenau ngaahi tuʻutuʻuni, pea ke fakamaʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu kotoa pe, naʻa ne ʻOku fakafiefia tatau pe mo ha koniseti melodious ʻo e musika, ʻa ia, ʻi heʻene ʻofa, ʻoku ne fakatahaʻi ia mo e ngaahi hiva ʻa e kau ʻangelo, mo ʻa e langilangi mo e naunau ʻoku ʻoatu kiate ia ʻi he langi.
Ongoongo tukui kolo, ʻi ha fanga kiʻi fika iiki, ʻa ia ʻoku talaʻofa ʻe hotau ʻEiki ke hono Siasi.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " Naʻe fakaʻauha ia ʻe heʻeku ngoue vaine lala; ka ʻi heʻeku fakaha atu ia kiate kimoutolu kotoa ʻoku mou ikunaʻi kotoa pea ʻikai fakamaʻu, maumauʻi kotoa pea molomoloki underfoot, naʻa ke sio te u faʻeleʻi kakai kei talavoú
vaine, ʻa ia ʻe haʻi mo to ʻi he veʻe vaʻe ʻo e ngaahi holisi, pea ʻoku ou Te ne ʻoange nai ki he winegrowers ha tuʻutuʻuni ke tokangaʻi lelei ia? ʻOku ou talaange kiate kinautolu Te u foaki hoku laumālié, ʻa ia ʻe fua ʻiate kinautolu. Ka ʻi heʻene hoko ko e ngaahi kolo ʻe ohi hake ʻe fuʻu Ko ha kiʻi fika siʻisiʻi, ʻo hange ko ʻeku fakaʻaliʻali atu, ko e winegrowers te ne tanumaki pe ʻa e vaine ʻi heni pea ʻi ai, pea fuʻu vamamaʻo. Lahi Taha ʻe tolonga ʻo aʻu ki he pule ʻa e Fili ʻo Kalaisí. Ko kinautolu ʻoku ʻe maʻu ʻe he fili ʻo Kalaisí ʻi hono mālohí, te ne mamahi he taimi pē ko iá fakapoongi, pea mo e ngaahi kolo kotoa ʻo e niʻihi kehe ʻE laiki kotoa ʻa e tangata pe fefine pea ʻosi. »
§. III.
ʻI he nuns ʻoku ne taki ha moʻui mamafana mo taʻe haohaoa. Tupuʻanga mo e tautea ʻo ʻenau mamafana.
Ko ʻetau ʻAi ʻe he ʻEiki ke ʻiloʻi ʻe he fefine ʻa e moʻui mamafana nuns taʻehaohaoa.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " Kuo u ʻai ke ke sio nuns kovi ʻaupito, pea Pea u ʻai ke ke ʻiloʻi ʻa e nuns ʻoku tokangaʻi taʻe tuku ʻa e haohaoa, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha niʻihi, fakataha mo e Tokoni ʻi heʻeku ʻaloʻofá, hoko ʻo haohaoa. Ka ko ha niʻihi ʻeni niʻihi ʻoku ʻikai ke kovi tatau mo e niʻihi ʻoku ou maʻu fakahaaʻi, ʻo ʻikai lelei tatau mo kinautolu ʻoku moʻoni Ngaahi uaifí. Ngāue ki honau haohaoá. ʻOku nau nuns taʻe haohaoa kuo nau ʻi ai ʻo e Laumalie ʻo ʻenau ngaahi tamai ʻi he kuonga muʻa, pea kuo nau hinga siʻisiʻi ʻi ha ʻulungaanga naʻa ne ʻai ke mole meiate kinautolu ʻa e Laumalie ʻo honau tuʻunga. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kolo ʻoku lahi taha ai Ko ha konga lahi ʻo e nuns to, fekauʻaki mo e katoanga ʻo ʻenau Fakamoʻuí, ʻi he loto foʻi, māmāfana, loto foʻi, fakaʻosi ʻi he taʻetokanga kotoa pe ʻoku ʻalu fakataha mo ha moʻui mamafana mo molu ʻi he tui fakalotu. »
Ngaahi Tupuʻangá ʻo e mamafana ko ʻeni. Fomu ʻo e loto, meheka, ongoʻi mahuʻingaʻia ʻi he moʻui fakafalala pe kiate kita.
Naʻa ku poleʻi ke kole Ko hotau ʻEiki: ko e ha hono ʻuhinga, ʻEiki, ko e nuns masiva ko ʻeni Kuo nau tō nai ki ha tuʻunga fakaʻofa pehē? Naʻa ne tali ange: "ʻOku ʻikai ʻi heʻeku ʻaloʻofa ʻa ʻene kuo pau ke imputed. Naʻá ku foaki kiate kinautolu ʻa e ʻaloʻofa, tautautefito ʻi he taimi ʻo e ngaahi hufanga mo e ngaue fakafaifekau, ʻa ia ne u ʻaʻa hake ai. ʻa e Laumalie. Naʻa ku fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu ʻenau
ngaahi fehalaaki, pea tautautefito ki he Ko e fanga kiʻi tamapua iiki ko ʻeni ʻoku nau fuesia ʻi honau loto. Naʻa ku ʻai ke nau ʻiloʻi ko e feituʻu ʻeni Naʻe hoko kotoa ʻenau ngaahi fehālākí mo e tuʻunga kovi ʻo honau laumālié. Naʻe ongo ʻeku ʻaloʻofa kiate kinautolu, ʻo fakamamahiʻi ʻenau ngaahi fakahehema, pea feinga ke mahuhu honau loto. Ka naʻe taʻeʻaonga kotoa ʻeni, naʻa nau saiʻia ke talangofua lelei ange. ki heʻenau ngaahi tamapuá ke talangofua ki heʻeku ʻaloʻofá. »
(251-255)
Ko e meʻa ʻeni naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻai ke u ʻiloʻi ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi tamapua ko ʻeni. ʻI he Taha, ʻe hoko ia ko ha kaungameʻa mo ha pipiki ki ha niʻihi tui fakalotu ʻa e kolo, pe ki ha taha ʻo e mamani, ʻa ia ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe ha taha ia ke maumauʻi; ʻI he Niʻihi kehe, ʻe hoko ia ko ha meheka fakapulipuli pe meheka ki he taha ʻo honau ngaahi tokoua kuo fokotuʻu ʻi ʻolunga ʻiate kinautolu, pea ʻoku nau mamata ki ha langilangiʻia mo ha ngaahi meʻa lahi ange fakafuofuaʻi ʻoku nau fai ia. ʻE maʻu ʻe he tokotaha ni ha kiʻi ongoʻi mahuʻingaʻia mo ha ʻofa pau ʻiate ia pe, koeʻuhi he ʻoku ne sio kiate ia ʻi he ngaahi lakanga, pea ʻoku fakalangilangiʻi ia ʻi heʻene maʻu ʻa e Laumalie, pea ʻi heʻene lava feʻunga ke fakafonu hono tuʻunga.
Faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha kamakamata ʻoku ne ngaue maʻuʻanga moʻui ʻaki ha loto pau maʻá e māmaní. Ko ʻ ene moʻui taʻehaohaoá, mo e kovi ʻ o ʻ ene vetehiá.
ʻOi! Ko e hā te u lea ʻakí? ʻOku ʻi ai Ko ha faʻahinga meʻa ʻe teau ʻe lava ke kākaaʻi ai ʻe he tēvoló. Hange ko ʻeni, ko ha kamakamata ʻoku siʻisiʻi ʻene ʻilo ki he tuʻunga ʻoku ne fie maʻu Ke ʻuma, ke ngaue fakataha mo e Laumalie accursed ko ia ʻo e mamani, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻOku teʻeki ai ke taulofuʻu pe mate ʻi hono loto. Ko ia ʻoku ke ʻalu kovi; Pea ko e meʻa ʻeni kuo pau ke fai lelei ʻe he nuns. Tokanga, tautautefito ki he mistresses, ʻa ia kuo pau ke ne ʻiloʻi fakaʻauliliki ʻenau ngaahi kamakamata, pea akoʻi lelei kinautolu. Founga Te nau lava nai ʻo ʻamanaki ke maʻu ha tefito lelei ʻi ha taha Ko hai ʻoku kei ʻi honau lotó ʻa e laumālie ʻo e māmaní? Koeʻuhi ko e anga fakakaumeʻa pea ko e pipiki ko ia ʻoku kei maʻu ʻe he talavou ko ʻeni ki he mamani ʻoku ne fakamoʻoniʻi lahi ʻoku ne kei maʻu pe ʻa e fakakaukau.
Ka, te ke talamai, ko e ʻOku maʻu ʻe he kamakamata lelei ha piety lahi; ʻOku fakaofi mai Naʻa ne fai ha vete hia lelei ʻi he sakalameniti. ʻOku tui naʻa ne vete mo hono kotoa ngaahi angahala, kae tautautefito ki he meʻa kotoa pe ʻoku fekauʻaki mo e mamani. ʻIo, mahalo; Ka naʻa ne vete ʻa e tamapua ko ʻeni ʻo fiefia mo e anga fakakaumeʻa ki he mamani ʻoku kei mavahe kotoa ʻeni moʻui ʻi he
Hono loto? Kuo ne vete hia! Pea ko e meʻa ʻeni ʻoku ne ʻai ia ki ha melino loi! Naʻa ne ʻe fakaha pe ko e tuʻo fiha ʻene ʻi he foʻi pulu pe poʻuli; Naʻa ne ʻe aʻu ʻo ne fakaha ʻa e meʻa kotoa pe naʻe hoko kiate ia ke Ko e faingamalie ko ʻeni, pea ʻoku ne fakakaukau ʻoku ne mavahe mei ai. Ko ha confessor ʻoku sio ki heʻene tukuakiʻi totonu ia, he ʻikai ke ne tui ʻoku ne kei pukepuke pe ʻi hono loto ʻa e fiefia mo e pipiki ki he ngaahi ʻulungāanga ʻo e māmaní.
ʻOku ne ngaue maʻuʻanga moʻui, pea, hili ʻene ngaue maʻuʻanga moʻui, kae ʻikai feinga ke ia Ko e tamapua ko ʻeni, ʻoku ne maʻu ʻene fiefia mo e fiemalie ʻi he grid. Pea ʻi he vetehia, naʻa ne ʻoku tukuakiʻi uaifi ia ʻi he mole fuʻu lahi e taimi ʻi he grid, he ʻoku fuʻu lahi e talanoa ki ai ʻa e kakai ʻo e mamani, mo e ngaahi meʻa ʻo e mamani; ka naʻa ne tokanga ke tukuakiʻi ia ki he ngaahi fiefia ʻa mamani ʻoku ne kei maʻu pe ʻi hono loto, fiemalie ʻOku ne ʻilo ke fakakaukau ki ai pea talanoa ki ai, pea ke ke fakahaaʻi ʻoku mei he fiefia ko ʻeni ʻoku maʻu ʻene ʻofa ki he grid pea mo e ngaahi ʻinitaviu mo e kakai ʻo e mamani.
ʻOku ʻikai ke u lea ʻaki ha meʻa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ou vakai ki he ʻOtuá fekauʻaki mo e vetehia mo e ngaahi fetuʻutaki ʻa e ngaahi Tui Fakalotu. ʻOku ʻikai ke u loto-toʻa ke lea ʻaki e meʻa ʻoku ou mamata ki ai ʻi he ʻOtuá, mo e ʻOtuá te ne fakamafola atu ʻi hono fai ia. Ka ʻoku nau tatau mo e niʻihi kehe kotoa kakai kuo nau fufuuʻi ʻenau kiʻi tamapua, pea fufuuʻi ʻi heʻenau vetehia ki he ngaahi manuki ʻa honau konisenisi, pea mo e anganofo ʻoku tau moʻua ai ke ʻaloʻofa.
Tautea mamafana. Kui ʻa e ʻatamai mo e fakafefeka ʻo e loto.
ʻOku angamaheni ʻaki ʻe he ʻOtua, he ʻa e angamaheni, ke tauteaʻi ʻa e kakai ko ʻeni ʻo fakatatau ki he maʻongoʻonga mo e tuʻunga lelei ʻo ʻenau ngaahi angahala. Naʻa nau to ki ha ʻatamai kui pau, tautautefito ʻi loto ʻi heʻenau ʻiloʻi, fekauʻaki mo e ʻa e meʻa ʻoku nau moʻua ai ki he ʻOtua. Ko e Maama ʻo e Tuí fakapoʻuli, ʻoku meimei ke fefeka honau loto ʻo hange ha maka. ʻOku nau liʻaki kinautolu ki he nonchalance mo e mamafana, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá mo e ngaahi tuʻutuʻuní ʻi he founga angamaheni. Ko e meʻa tatau pe ki he vete hia mo e fetuʻutaki. Fakaʻosi, ʻi honau ngaahi fatongia kotoa ʻoku ʻikai ke nau fakahoko ʻi he tafaʻaki ki tuʻa, ʻa ia ko e kili; ka ki he uho ʻo ʻenau ngaahi fuakavá mo e ngaahi tuʻutuʻuní, ʻOku ʻikai ke nau ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo ia, ʻi he ʻuhinga ʻoku ʻikai ke nau ʻikai ke nau teitei ako honau ngaahi fatongia ʻi he ngaahi lelei mo e ʻa e loto.
Taha ʻe toki lava pe ke maʻu mei ha tuʻunga rounder pehe ʻe ha ʻAloʻofa makehe ʻoku ʻikai totonu ke talaʻofa ʻaki ʻe ha taha.
Te nau fakalaka atu ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻui ʻi he tuʻunga fakaʻofa ko ʻeni, kapau ko e ʻOtua, ʻi heʻene lelei, naʻe ʻikai ke ne ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi ʻaloʻofa makehe pea malohi ʻoku ne hiki hake kinautolu pea ʻave kinautolu mei honau kui. Ka ko kinautolu ʻoku nau ʻi ha tuʻunga rounder pehee kuo pau ke ʻoua naʻa fakafalala ki he ngaahi ʻaloʻofa makehe ko ʻeni, koeʻuhi pea ʻoku ʻikai foaki ia ʻe he ʻOtuá ki ha taha; pea tatau ai pe pe ʻoku foaki ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ne fakaʻapaʻapaʻi pe ʻa kinautolu pe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ne saiʻia ai.
§. IV.
ʻI he manumanu mo e fefeka ki he masiva, lahi ange condemnable lahi ange ʻi he tui fakalotu ʻa e tangata mo e fefine ʻi he ʻa e kakai ʻo e mamani. Fakatangaʻi ʻo ha tui fakalotu faivelenga ki heʻene ngaahi fuakava, ʻi ha kolo ʻoku rapes kinautolu. Founga ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻOtua ʻa e tukui kolo ke ke liliu.
ʻIta ʻo e ʻOtua ki he miserly.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku tuku mai ʻe he ʻOtuá kiate aú ke tohi ʻa e kakai. Naʻa ku mamata ki he ʻEiki, ʻi heʻene houhau mo ʻi heʻene fakamaau totonu, ʻo puʻaki ʻaki hono fofonga toputapu mo fulminate Fakamaau ʻo e fakamalaʻiaʻi ʻo e mamahi ʻoku nau feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē ke leva toe mamani, ngaahi koloa mo e koloa,
(256-260)
ʻo ʻikai fakakaukau ki he ngaahi mei he langi, pea ko hono loto fiekaia ʻoku hange ia ko e fiekaia ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo satiate. Ko ʻenau tangai mo e ʻOku chests fonu ʻi he koula mo e siliva, ko honau ngaahi fonua fakalahi, ʻoku nau kei fiekaia pe ʻO laka ange ʻi ha toe taimi. Holi kovi, holi kovi, fakamafanaʻi Hokohoko atu honau lotó: ko e lahi ange ʻenau maʻú, ko e lahi ange ia ʻenau ʻoku nau fie maʻu. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e ngaahi meʻa pango ko ʻeni ʻoku ʻo hange ko e masiva ʻoku avaricious ki he koloaʻia.
Miseries pea mo e faingataʻaʻia ʻa e masivá.
Neongo ʻoku maʻu ʻe he mamahi fufuuʻi ʻi he fatafata ʻo e mamani ʻa hono ngaahi koloa lahi ʻa e ʻumeʻumea mo e gnaws, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtua ʻi he tafaʻaki ʻe taha Ko e uitou mo e toʻe fakatataʻaki paea mo e tangilaulau fekauʻaki mo e masiva ʻo e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻui. ʻOkú Ne ʻafio mai kiate kinautolu ʻoku nau faingataʻaʻia mo faingataʻaʻia fuʻu malohi, pea nau toho ha moʻui ʻoku mate ʻi he hili ngaahi mahina lahi, pe kapau ʻoku ke fie maʻu ha ngaahi taʻu ʻo e honge, ʻ oku taki atu kinautolu ʻ e he taʻeʻiloá ki he maté.
Ko ʻenau mate taʻehoko naʻe fakatupu ʻe he fefeka ʻo e koloaʻia, tohoakiʻi ʻa e tautea fakalangi.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e ngaahi ʻOku mate fakafokifa ʻa e kakai masiva, pea hange ʻoku mate fakafokifa, ʻi he fiekaia mo e mamahi, ʻa ia ʻoku tatataha ke ha ki he mata ʻo e mamani. Ka ko e ʻOtua ʻoku hu ki he meʻa kotoa pe, ʻa ia ʻoku ne faingataʻaʻia ʻi he meʻa kotoa pe, Sio ko e tupuʻanga hono uá, ʻoku fie maʻu ki he moʻuí ʻikai ke nau lava ʻo poupouʻi ha tokolahi masiva, pea naʻa mo e tokolahi ʻo e kau masiva Innocents ʻa ia ʻoku nau kei ʻi he mohenga, pea ʻoku nau ongoʻi ʻa e fie maʻu ʻo e inu mo e kai ʻi he faʻeleʻi ʻoku faʻeleʻi kinautolu. ʻ Okú ne sio ki ha faʻē loto - mamahi ʻ okú ne feohi mo hono loʻimatá kiate kinautolu ʻo ʻene fanau. ʻOiauē ʻa e loʻimata ʻo e kiʻi tamasiʻí mo e faʻeé ! ʻokú ke ʻalu hake, ʻokú ke ʻalu hake ki he taloni ʻo e ʻOtuá ke fakahoko ia ʻalu hifo ʻa e thunderbolts mo e ngaahi mana ʻe li ʻe he ʻOtua ki he ʻulu ʻo e avaricious, pea ʻi he loto fefeka ki he masiva ke nau lava ʻo tokoni.
ʻOku ou kei sio pe ki he ʻOtua ʻoku Ko e fānau taʻehalaia ko ení, mo e fānau masiva tokolahi, ʻ oku nau faingataʻaʻia mei heʻene kei siʻi ʻi he masiva ʻa meʻakai ʻoku fie maʻu ki he moʻui, pea mo e masiva ko ʻeni, hili ha ngaahi meʻa lahi faingataʻaʻia, taki kinautolu ki he konga lahi ki ha mate ʻoku tuʻunuku mai. Taimi ʻe niʻihi, ko e taimi ʻoku nau maʻu ai ʻa e meʻa ʻoku nau fie maʻu, ʻi he taimi ʻoku holoki ai ʻa e informants fakanatula, pea kuo vaivai ʻa e kete, ʻoku hoko ia, ko e ola ʻo e meʻakai ke ngaohi ʻi loto mo tuʻa ʻi he kau faiako mo e mālohi fakanatula ke tupulaki mo maʻu ha mālohi, ʻi he taimi ʻoku nau aʻu ai ki he taʻu motuʻa ʻo ha tangata malohi mo kaukaua ʻoku nau mate.
Ko e ʻOtua ko ʻeni ʻo e angalelei ʻa ia fakangatangata hotau ngaahi ʻaho mo e taʻu, pea naʻa ne fakaleleiʻi Ko e houa ʻo ʻetau mate, ʻoku loto fiemalie ke fakaʻata ʻa e tupuʻanga hono ua ʻa ia Kuó u toki talanoa pē fekauʻaki mo e ngāue ki he masivá; pea ke fakapapauʻi ʻoku ngaahi malohi fakanatula ʻoku faingataʻaʻia maʻu pe, ʻikai lava toe maʻu ʻa e nima ʻi ʻolunga; koeʻuhi ko e kiʻi mofi siʻisiʻi taha, pe ko ha puke angavaivai, ʻai ke nau holoa mei he ʻaho ki he ʻaho, pea hokaʻi kinautolu ʻi he filo ʻo e moʻui ʻi heʻenau moʻui. ʻOku hoko ʻeni ʻo ʻikai ha mai ki he mata ʻo e mamani ʻoku ʻa e tupuʻanga ʻo ʻenau mate. ʻE pehe: ko ha mofi,
Ko ha mahaki ia kuo ʻai ke mate ʻa e tangata masiva ni. Ka, ko hono moʻoni! ʻi he fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻoku kehe ia mei he faʻahinga ʻo e tangatá! ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtuá ʻokú Ne fakamaauʻi pea fakahalaiaʻi kinautolu, kapau ʻoku ʻikai ke nau ului, ʻo hange ko kau fakapo mo e kau fai-fakaʻauha ʻo e masiva ʻa ia ko hono kaingalotu. Ka ʻE to ʻEne houhau ʻo tautautefito ki he avaricious pea ʻi he kakai tuʻumalie naʻa nau maʻu ʻa e malohi ke tokoniʻi kinautolu, pea ʻa ia kuo teʻeki ai ke nau fakahoko ʻa e fatongia ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ʻa ia ʻoku fakaongoongoleleiʻi lahi ʻe he ʻOtua ki he masiva.
Ka, ko hono moʻoni! ʻAlas ! ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtua kapau, ʻi he rigour ʻo ʻene maʻoniʻoni, ʻoku ne fai ia ʻa e kakai ʻo e mamani ʻi heʻenau avarice, ʻE siʻisiʻi ange nai ʻene hoko ko e Avaricious tui fakalotu ʻi he cloister? Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou sio ki ai ʻi he ʻOtua, pea mo ia ʻoku ne puke hoku loto ʻi he mamahi mo e fakamanavahe, he ʻoku pule ʻa e avarice ʻi hono ʻita kotoa; pea tatau ai pe pe ko e ʻOku ne puke ʻe he holi fakamalaʻia ha ngaahi tui fakalotu lahi; tautautefito ki he ʻo kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi koloa fakatuʻasino ʻi honau nima, pea pehe kiate kinautolu ʻoku Tukuakiʻi ʻi he fakalaumalie, ko e taimi ia ʻoku ʻi he malumalu ai ʻo e veili ʻo e Masiva Maʻoniʻoni ʻoku nau leva toe, ʻo fakafou ʻi he paʻanga lahi ʻo e ʻenau tupu mo e annuities, ngaahi fokotuʻunga koula mo e paʻanga. Ko e hā te u lea ʻakí? ʻI ha ngaahi founga kehekehe kotoa pe ʻoku ʻOku maumauʻi ʻa e fuakava ʻo e masiva maʻoniʻoni; kaihaʻa, ʻOku tupulaki ʻa e Rapines ʻi he ʻaho kotoa pe.
Ko ʻenau anga fefeka ki he masiva.
Kapau ʻe haʻu ʻa e masiva toʻe ʻi honau matapaa, ʻala! ʻenau tangi ʻoku ʻikai talitali lelei mo mamafa. Kapau ʻe ʻoange ʻe he talatalaaki kiate kinautolu ʻaki faingamalie ha kiʻi meʻa siʻisiʻi, ʻe hoko ia ke liʻaki kinautolu pea Poupouʻi kinautolu ke ʻoua naʻa nau toe foki mai ʻi ha taimi kehe fakaʻitaʻi lahi ange kinautolu, ʻo tanaki atu ko e maʻolunga ange ia ʻa ia ʻoku ʻaʻana ʻa e koloa ʻa e kolo; kiate ia, ʻoku ʻikai ʻi he bursar; ʻoku ʻikai ʻaʻana ʻa kinautolu, pea ʻoku nau kau ki he kolo, pea kuo ne fai ha fuakava masiva.
ʻOtua fakamanamanaʻi kinautolu ʻaki ʻene sauni.
Ko e lea ʻeni ʻoku avaricieux e mama ʻi he telinga ʻo e masiva ʻa J. C. O lea fakafonua! ke ke fakatupu houhau ki he ʻOtuá! pea ʻoku ke tohoakiʻi mai ʻa e ngaahi faingataʻa! O ʻOku pehe ʻe hotau ʻEiki, ʻoku ke ʻufiʻufi koe ʻaki ʻa e fakapuli ʻo e angamaʻa ʻi he fuakava ʻo e masiva maʻoniʻoni! ʻOku ʻikai ke ke toe siʻi hifo pea ko e kaihaʻa, ko e tokotaha fakapō mo e fakapō ʻo hoku kakai masivá; ʻo aʻu ki he ngaahi laumalie ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo hoʻomou fakahinohino. ʻOku ke fattening koe, meʻapango, ʻi he ngaahi koloa mo e ngaahi fiefia ʻo e mamani ʻoku
(261-265)
ʻoku Ko hoʻo totonu mo ho ʻOtua ʻi he mamani ko ʻeni, ʻoku tatali ki he ʻaho ʻo hoʻo fakamau, ʻa ia te u holoki ai ʻa e houhau ʻo ʻeku ʻita ki Ko koe mo hoʻo faihia ki he taʻengata kotoa.
ʻOku ou toe mamata foki ʻi he ʻOtuá ʻOku ʻi ai ha kolo kuo maumauʻi mo fakakeheʻi ʻe he maumauʻi ʻo e ngaahi fekau maʻoniʻoni mo e ngaahi fuakava kotoa pe, pea Neongo naʻe ʻi ai ha kolo kakato naʻa ne tukuange ia ki he tevolo ʻi he holi kovi ko ʻeni ʻo e avarice, pea ki he kakai kotoa pe Ko e ngaahi holi ʻoku ne fakakuihi, ʻoku hoko ia ʻo execrable ʻi he ʻao ʻo e ʻEiki, kuo pau ke nau maʻu ha founga ki hono angaʻofa, ʻofa ke nau kole kiate ia ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e faʻa kataki koeʻuhi ke ʻoua naʻa li ʻa e afi ʻo e langi kiate kinautolu, pea precipitate kinautolu ki he takele ʻo e Abysses ʻo heli kimuʻa he taimi.
ʻI he Ngaahi kolo kovi, ʻoku ʻi ai ha ngaahi lelei tui fakalotu ʻoku nau tekeʻi ʻa e lauʻikoviʻi.
ʻI he ngaahi kolo ko ʻeni fakalielia ʻoku ʻi ai maʻu pe ha ngaahi hia fakalotu lahi ange pea toe lahi ange halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua. Hange ko ʻeni, ʻoku ʻi ai ha ʻe maʻu ʻi he ngaahi kolo kovi ko ʻeni ha niʻihi kaunga ngaue fakalotu ʻi heʻenau ngaahi holi kovi, pea ko hai ʻe ʻi he founga tatau pe ʻo e fakakaukau mo e meʻa tatau founga ke ngāue aí; te nau feinga ke faaitaha mo kinautolu ʻa e tui fakalotu kotoa pe ʻo e kolo, pea ʻi he artifice ʻo e te nau lavameʻa pe ʻo fuʻu totuʻa. Ka ʻoku fakangofua ʻe he ʻOtuá ʻOku ʻi ai maʻu pe ha niʻihi tokosiʻi ʻoku nau situʻa meiate kinautolu, pea ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau fie muimui ki heʻenau ʻuhinga.
Ko e hā e meʻa ʻoku hoko mei aí? ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻe hanga ʻe ha tui fakalotu lelei ʻo poupouʻi ia ʻi he lotolotonga ʻo e ʻa e faihala ʻa e niʻihi kehe. Ko ha fiemeʻa mo kato uaea maʻolunga ange ʻi he ʻE fekauʻi ia ʻe he hīkisia ʻa Lusifaá, ʻo fakafepaki ki he fono ʻa e ʻOtuá pe ko e ʻene ngaahi fuakava, ke fai pe ʻikai fai ha faʻahinga meʻa pehe; ʻa e tokotaha maʻoniʻoni fakalotu ko ʻeni, fonu ʻi he Laumalie ʻo e ʻOtua mo hono tuʻunga, tekeʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni pehee ʻaki hono ivi kotoa, ʻo ʻikai manavahe ki he ngaahi fakamaʻi kotoa pe ʻoku tuʻu fakatuʻutamaki kiate ia.
Fakatanga ʻoku ongoʻi ʻe ha tui fakalotu faivelenga. Ngaohikovia ʻo e talangofuá kui.
ʻOku ʻikai kei hoko ʻa e tui fakalotu lelei ko ʻeni lau pē ko ha hē mei he fuakava ʻo e talangofuá; He ʻoku fie maʻu, ʻo hange ko ʻenau lau ʻi he ngaahi kolo kovi ko ʻeni,
talangofua kui, ʻo ʻikai fakakaukau pe ʻoku ʻi ai ha angahala pe ʻikai. Te u lava lea ʻaki heni ha meʻa ʻo e meʻa kuo u mamata ai ʻi he ʻOtua fekauʻaki mo e fakamahamahalo ko ʻeni talangofua kui. ʻI he ngaahi kolo hala ʻoku Kuo u lea, ʻa e tui fakalotu, ki ha kautaha lelei ange, fakahaaʻi mo ngāue ʻaki ʻa e talangofua lahi, ʻa ia ʻoku nau ui ko e talangofua kui ki heʻenau kau maʻolunga. ʻOku ʻi he ko e meʻa pē ʻeni ʻoku nau faí ʻoku kau ki ai ʻa e kotoa ʻo ʻenau māʻoniʻoní; pea ko ia ʻoku nau fakaʻilongaʻi ʻi he ʻatamai ʻo ʻenau kau akonga mo ʻo ʻenau | ngaahi kamakamata ʻa e ʻulungaanga malualoi ko ʻeni ʻoku ne loi ʻa e moʻoni mo e Talangofua Māʻoniʻoni ʻa J. C. ʻi he Kolosí. Ka ʻoku ou mamata ʻi he ʻOtuá ʻe ʻiloʻi ʻa e filioʻi fakatuʻutāmaki ko ʻení ʻi he ʻaho ʻo e fakamau, pea ʻe toki ʻiloʻi ai ko e talangofua loi ko ʻeni naʻe hoko pe ʻa e tangata kui ko ha palani ke talangataʻa Ko e Siasi Māʻoniʻoní ki he ʻOtuá pea ki heʻetau faʻeé.
ToʻuTupu Novices ʻo ha ʻatamai fasiʻi ʻoku ne fakaʻata ia ke toʻutangata tohoakiʻi ʻe ha ngāue halaʻaki ʻ a e meʻa ʻ oku feʻungamālie pē ki he ʻ ulungaanga lelei moʻoní.
ʻI he kau talavou ʻoku ʻi ai ke hu ki he tui fakalotu, ʻoku ʻi ai ha niʻihi Kiʻi ʻatamai fasiʻi ʻoku nau fihia ʻi he fiemalie ʻi he talangofua kui ko ʻeni, koeʻuhi ko e taha pehē ange kiate kinautolu, Naʻe ʻikai teitei malaʻia ʻa e talangofuá; Kapau ʻoku ke fie maʻoniʻoni, talangofua ki hoʻo kui superiors, koeʻuhi he ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku fie maʻu ke fai ke māʻoniʻoni mo haohaoa.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ne maʻu ha ngaahi kaveinga ʻoku fuʻu fasiʻi, pea ʻoku nau fakapipiki pe kinautolu ke muimui ʻi he sipinga ʻa honau maʻolunga, ke fakahikihikiʻi ia ʻi heʻene ngaahi ngaue kotoa pe, pea talangofua kiate ia ʻa e tangata kui. ʻOku tanaki mai ʻe he tevolo ha fakakaukau pau ʻoku ne fakanonga mo fakahekehekeʻi honau konisēnisí, ʻaki hono ʻai ke nau fanongo, ʻa e laumālie ʻuli ko ʻení! ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi honau ngaahi tufakanga ko e talangofua ʻi he kui kotoa. Faifai, pea nau tukuange kinautolu ki he torrent pea ki he lelue angamaheni ʻo e kolo kovi ko ʻeni; ʻoku nau talangofua ʻi he taimi mo e ʻosi ʻa e taimi, ʻi he ʻaho mo e poʻuli, he ʻalu ki he ngaahi vaʻinga, hulohula, katoanga kai mo e ngaahi fakatahaʻanga fakafiefia ʻo e mamani, ʻi ʻapi pea mo e funga ʻo e mamani: ʻi he fakaʻosi ʻoku nau talangofua kui ki he fono ʻa e ʻOtuá mo e kau māʻoniʻoní ngaahi fekau, ki heʻenau ngaahi fuakavá mo e konisitūtoné; ko e ha ʻoku ʻikai ke ne taʻofi kinautolu mei hono fai ʻenau ngaahi polokalama he taimi ʻe niʻihi tui fakalotu ke fakahaofi e fotunga.
Lahi ʻo e kovi ko ʻeni: ko e mole ʻo e tui mo e fakangaloʻi ʻo e ngaahi fatongia mahuʻinga taha Mahuʻinga.
ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtua ʻoku tautautefito Ko e kau lotu kei talavou ko ʻeni ne u toki lea ki aí, ʻoku mole lahi ʻaupito ʻa e Laumalie ʻo e tui ʻa e tui fakalotu Katolika, pea ngalo lahi ʻOtua mo e Siasi Maʻoniʻoni, tuku ke nau tuku ki he tafaʻaki kotoa honau ngaahi fatongia mahuʻinga taha, pea tuku ke nau fakakaukau ʻa ia, kapau te nau talangofua, ʻo ʻikai
vakaiʻi pe ʻoku ʻi ai ha kovi pe ʻIkai, te nau hoko ko e kau māʻoniʻoni, pea tuku ke foaki kiate kinautolu ʻa e kiʻi tui fakalotu maʻanautolu kotoa, koeʻuhi ke nau lava ʻo ʻalu ki he langi. Ko ia ʻoku ke ʻalu Ngaahi meʻa taʻefeʻunga ʻaupito.
Ka, te ke talamai, ʻoku ʻikai ha ʻ Ikai ʻ oku ʻ i ai haʻane kau māʻolunga lalahi ke fakatonutonu ʻ a e faʻahinga lahi peheé? ngaohikovia? Ko hono moʻoni! ʻala! ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e superiors ko ʻeni Naʻe fili ʻa Majors ʻe he superiors ʻo e ngaahi kolo kovi ko ʻeni, ʻo ʻikai ʻi he Laumalie ʻo e ʻOtua, ka ʻe he Laumalie ʻo e tangata, koeʻuhi ke nau lava ʻo ngaue ke paotoloaki ʻenau Ngaahi holi ʻoku ʻikai puleʻi.
Tataki superiors lalahi ʻi heʻenau ngaahi ʻaʻahi.
ʻOku ou mamata foki ʻi he ʻOtuá Founga ʻoku fai ai ʻe he superiors lalahi ko ʻeni ʻenau ngaahi ʻaʻahi, mo e founga ʻOku nau liliu maama ʻa e ngaohikovia ʻo e ngaahi kolo kovi ko ʻeni. ʻI he ʻOku ʻikai ko ha meʻa noa pe ʻenau tuʻuta ka ko e pasipasi mo e siupeli mei he ʻOku vahevahe ʻe he fakangatangata mo hono ongo tokoni, ki he
(266-270)
maʻolunga mo e meʻa kotoa pe ʻa e tui fakalotu ʻa e kolo, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻikai lava ke fakahīkihikiʻi mo tukulolo ki he ʻene ngaahi tuʻutuʻuni kotoa pe. ʻOku aʻu atu ia ki he fakahikihiki ʻo e kau lotu kei talavou ko ʻeni, ʻa ia naʻa ne fokotuʻu mo punou ʻi he haʻamonga ʻo e talangofua, pea ʻoku ne ʻomi ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku nau ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe hoko ai ha ngaahi tefito lalahi.
Ka ko e tafaʻaki ʻeni fehangahangai: Kapau ʻoku ʻi ai ha kaveinga ʻe taha pe ua ʻoku ne mamata ki he pule pea ʻoku ʻikai ke ne fie talangofua ki he maʻolunga ʻi he ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku nau ʻilo ke fakafepaki ki he ʻOtua mo e pule, ʻOku fepaki ia mo e ngaahi meʻa ni ko e maʻolunga mo e ngaahi tui fakalotu kehe ʻi he kolo. Ko ha atrocious calumnies moʻoni ia! Ko ha ngaahi laumālie ongongataʻa pe angatuʻu kinautolu, ʻa ia ʻoku nau maumauʻi ʻi he tautea ʻenau ngaahi fuakava, pea ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi mateaki ke ..part. Naʻe ʻikai ke u mei ʻosi, kapau naʻa ku lea ʻaki kotoa ʻa e tevolo invents ke fakafonu ʻa e telinga mo e ʻulu ʻo superiors Kakai lalahi ʻoku nau fanongo ki he ngaahi lipooti kotoa ko ʻeni ʻi he ʻita ʻa e ngaahi kaveinga masiva mo lelei ko ʻeni. Ko e meʻa pe ʻoku nau tokanga ki ai ko e ʻiloʻi pe ko e ha ʻa e penance pe ngaahi tautea ʻe ʻo fakatatau ki he ngaahi hia ʻa e kakai fakaʻofa ko ʻeni; pea mo e taimi ʻoku ʻE taha pe ʻa e tui fakalotu lelei, ʻo hange ko ʻeku lau ʻi ʻolunga, naʻa ne ʻe tauteaʻi ʻo hange ʻoku ʻi ai ha niʻihi.
Ko e Naʻe fakahalaiaʻi mo tauteaʻi ʻ a e lotu faitōnungá.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e ngaahi Fokotuʻutuʻu superiors lahi ke ʻomi ʻa e tui fakalotu ko ʻeni ʻi muʻa ʻiate kinautolu. Ko e meʻa ʻoku fakamamahi ʻa e fakafotunga ʻoku ou vakai, ʻi he ʻOtuá ʻo e tokotaha fakamamahi ko ʻeni!... Ka, ko hono moʻoni! ko e ha ʻeku lea!. ʻOiaue fiefia! ʻOi
Monuʻia! ʻoku ke fakafofongaʻi au ʻi he tau ko ʻeni J. C. ʻi he ʻao ʻo Kaiafasi, Pailato mo Helota. ʻOku ou sio ki he taha ko ʻeni prostrate ʻi heʻene tuʻulutui, mata ki lalo, ʻo hange ʻoku ne fatongia ʻaki e ngaahi hia kotoa ʻa e kolo, pea ʻoku fakamāuʻi ʻokú ne halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku ne kole fakamolemole mei he ʻOtua, ki heʻene superiors, pea ki he kotoa ʻo e kolo, ʻo e ngaahi fehalaaki mo e mamahi kotoa pe naʻá ne ngaohi kiate kinautolu; ʻOkú ne maʻu ʻi he faʻa kātaki mo e tukulolo ngaahi fakatupukovi mo e lauʻikoviʻi ʻoku haʻu mei he ngutu ake ʻita mei heʻene superiors. Ko e tokotaha taʻehalaia ko ʻeni, ke ʻoku ʻikai tali mai ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa hotau ʻEikí ha meʻa pea ʻokú ne tauhi ke loloto Fakalongolongo: ʻoku ne ongoʻi he ʻikai hoko ʻene kole fakamolemole kotoa ko ha ʻo ʻikai ha meʻa, pe ki he fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá, pe ki he fakamoʻui ʻo honau laumālié, pe ko hono fakatonuhiaʻi. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ne fakalongolongo ai, pea ʻoku ngaahi kaveinga kimuʻa ki he ngaahi tautea kotoa pe pea ki he ngaahi penances ʻe fai kiate ia. ʻOku tau fakakaukauʻi lelei, Kimuʻa pea mavahe mei he vahe, ʻi he penance ʻoku fie maʻu ʻa e angatuʻu ko ʻeni, ʻa e he mei he moʻoni ko ʻeni. Kotoa superiors ʻa e fakakaukau tatau, pea pehe ʻoku fie maʻu ke fehuʻi kiate ia, pea fehuʻi ange pe ʻoku ne fie maʻu ke moʻulaloa ki talangofua kui, ʻa ia ko e meʻa kotoa pe ʻE fie maʻu ia ʻe hono tuʻunga maʻolunga. Kapau ʻoku fie maʻu ʻe he angatuʻu ko ʻeni ke hoko ko ha Talangofua haohaoa, ʻe maʻamaʻa ʻene penance mo molengofua; ka ʻo kapau ʻoku ne fie maʻu ke vilitaki ʻi hono Angatuʻu, kuo pau ke fuʻu loloa ʻene penance ʻi heʻene moʻui. ʻOku tau fehuʻia leva ʻa e tui fakalotu lelei ko ʻeni, ʻa ia ʻoku toe tuʻu maʻu ʻa e anvil ko ia: ko e lahi ange ʻene taaʻi, ko e faingataʻa mo e malohi ange ia ke tali ʻa e ngaahi tukí, ʻo ʻikai toe foki mai. ʻOku mau kole ʻeni tui fakalotu, ʻoku tau ʻave ia ʻi he rigor, ʻoku tau fakaʻaliʻali kiate ia ʻa e penances kovi ʻa ia ʻe fai kiate ia, kapau te ne ʻoku ʻikai ke nau loto ke liliu ʻenau ngaahi ongo. ʻOku tau tuifio mo e ngaahi lea mahi ko ha ngaahi lea siʻi ʻo e angavaivai mo e clemency; kuo ngaohi ia ke fanongo ki he angaʻofa ko ia ʻe fakaʻaongaʻi ia kiate ia. Ko e voucher ko ʻeni tui fakalotu, tuʻu maʻu ʻo hange ha maka, ʻo ne ʻamio te ne talangofua pe J. C, ki he Siasi, ki hono tuʻutuʻuni pea ke Talamonu lelei taha.
Pea toki tupu hake Ko ha tangi lototaha ʻo e ʻita mei he superiors mo e fakalotu ki he taha naʻe ngaohikovia ko ʻeni, ʻi heʻene mamata ki heʻene ikunaʻi ia ʻe he ngaahi tali ʻa ko e moʻungaʻi tangata ko ʻeni ʻo e ʻEikí; mo ongoʻi ʻoku nau ʻiloʻi pē kinautolu tukuakiʻi kinautolu ki heʻenau ngaahi hia, ʻoku nau tala ki he superiors Kuo pau ke toʻo ʻa e meʻa Levenisipuluki ko ʻeni mei muʻa ʻi hotau mata pea taʻe taau ke hā ʻi hotau lotolotongá ʻi he koló. Pea Ko kinautolu anga fitaʻa superiors ʻoku nau hange ko e ngaahi tuʻi, ngaahi tuʻi, ʻEiki mo e kau fakamaau ʻo kinautolu ʻoku ʻi honau mafai, puʻaki ʻa e taʻehalaia ko ʻeni
Ko e fakamaau ʻoku fakahalaiaʻi ke castigated tuʻo lahi ʻe he kolo, ki ha fale fakapopula tuʻuloa, taimi ʻe niʻihi ke li ki ha luo maʻulalo pe ʻi ha loki popula fakapoʻuli, pea ke fakasiʻisiʻi ke ke maʻu, ki he meʻakai kotoa pe, ko ha ma ʻuliʻuli lahi pe ʻoku nau Naʻe ʻikai fie kai ʻa e fanga kulii, mo e vai ki heʻene inu. ʻOku ʻE kei fiefia pe ʻa e Kau Maʻoniʻoni kapau naʻe ʻi ai. feʻunga.
Ko e superiors ʻo e ikuna ʻa e koló pea fakafonu ʻaki e ngaahi tāpuakí ʻenau Superiors lalahi, ʻo talaange ʻoku nau taau mo puleʻi, ʻoku nau ʻiloʻi lelei ʻa e founga ke fakatonutonu ʻaki ʻa e kovi mo poupouʻi ʻa e angamaʻa, pea kuo nau fakahaofi ʻa kinautolu ʻo ha kavenga fakamanavahē naʻe ʻikai lava ke makātakiʻi kiate kinautolu. ʻOku ou sio ki ai ʻi he ʻOtua ʻoku fiefia ange ʻa e tamaioʻeiki lelei ni ke toʻo atu toko taha pe mo e ʻOtua pea fakahalaiaʻi ke mate, ʻi he fakalaka atu ʻi he Toenga ʻo hono ngaahi ʻaho ʻi he lotolotonga ʻo e fanga ulofi ravishing ko ʻeni.
ʻOtua fakaha ki he fefine hono finangalo ʻi he liliu tukui kolo.
Ko e meʻa ʻeni ne u mamata ai ʻi he ʻ Otua, pea ko ia ʻ oku fekauʻi moʻoni au ʻ e he ʻ Otuá ke u tohi. Ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke fakalotu mo kotoa kuo pau ke ʻoua naʻa nuns ʻi he puleʻanga pe ʻi he ʻa e mafai ʻo e provincials, definitors mo e superiors tefito ʻo e tui fakalotu ʻo ʻenau kautaha, ke
(271-275)
ʻUhinga ʻo e ngaahi palopalema ʻa ia kuo nau aʻu mai, pea ko hai ʻe lava ke toe hoko. Ko e finangalo ʻo e ʻOtua ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e puleʻanga, mafai mo e fakatonutonu ʻo e pisope ʻo e taiosisi ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai ʻenau ʻOku tuʻu ʻa Monasteries. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí kuo fakahā mai ʻeni ʻe he ʻEikí kiate au: Kuo teʻeki ai ke u poleʻi ke hiki ia ka ʻi he taimi ni naʻe fie maʻu ke tukulolo ki he finangalo ʻo e ʻOtuá mo iá talangofua.
§. V.
Ko e ʻOku ʻikai fakaʻata ʻe he fuakava ʻo e masiva ha tui fakalotu pe ko ha tui fakalotu ke tokoniʻi ʻa e masiva. ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku nau
ʻoku Fakamalohiʻi. ʻOku ʻi ai ha ngaahi lao ʻaonga ke tauhi ʻaki e fakaʻamu ko ʻeni ʻi he haohaoa.
Ko e Naʻe momou ʻa Sisita ke tokoni ki ha fefine masiva, koeʻuhi ko e ʻo ʻene fuakava ʻo e masiva. Lesoni naʻe ʻoange kiate ia ʻe heʻetau ʻEiki fekauʻaki mo ia.
Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kiate au kimui ni mai. Ko ha fefine masiva, naʻe uesia ʻe ha ngaahi Naʻe hanga ʻe he kolosi, ʻa ia naʻa ne hange ʻoku ne mafasia, ʻo ʻai ke u talanoa, ʻa ia naʻa ne ʻomi ʻa e loʻimata mei hoku mata, pea hokaʻi hoku mata. loto mamahi. ʻI he ngaahi kolosi kotoa ko ʻeni, naʻa ne kei ʻi he honge ʻo e maa, pea ʻikai ha vala ki he ia mo ʻene fanau. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tokoni kiate ia ʻo fakatatau mo e holi mei hoku loto, koeʻuhi he naʻe ʻikai ke u maʻu ha ngofua mei hoku Maʻolunga ange. Hili ha ngaahi houa siʻi mei ai, ne u nofo toko taha pe, Naʻa ku fakakaukau ki he meʻa te u lava ʻo foaki ki hono fakafiemālieʻi ʻo e fefine masiva ko ʻení. Naʻa ku fakakaukau ke au: ʻOku ʻi ai haʻaku konga fakatataa ʻe ua pe tolu ʻoku ou fie maʻu foaki lelei kiate ia; ka he ʻikai fakangofua au ʻe hoku maʻolunga. ʻI heʻeku tekaʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻeni ʻi hoku ʻatamai, naʻe ʻi ai ha leʻo ʻoku Ne u fanongo ki hoku ʻulu, ʻo hange ʻoku haʻu mei Naʻe folofola mai hotau ʻEiki kiate au: "Kapau ʻoku ʻikai ke ne fie maʻu ia, talaange ki ai ʻoku fie maʻu ia ʻe he ʻEiki ke ne ʻufiʻufi Hono kaingalotu telefua. »
ʻOhovale mo ofo ʻI he ngaahi lea ongo ko ʻeni, ne kamata ke u hiki hake ʻa e ʻulu pea ke sio ki he feituʻu ʻoku Naʻe mole atu ʻa e leʻo ko ia. Naʻe ʻikai ke u tokanga au naʻe ʻi ai Naʻe ʻi ʻolunga ʻi hoku ʻulu ha ta valivali naʻa ku Naʻe haʻu ʻa e foʻi lea ko ʻeni. Naʻa Ne fakafofongaʻi hotau ʻEiki ne tutuki ʻi he kolosi, pea ngaue ʻa e executioners ke hiki hake ʻa e kolosi ʻo tuʻu hake ke fokotuʻu ia ʻi he luo naʻa nau ngaohi, pea ke subjugate ia. Naʻe kamata ke u fakakaukau mo ke tukutaha ʻeku tokangá ki he fakafofonga ʻo Hotau Fakamoʻuí Tutuki; vakai, ʻi he momeniti naʻe folofola mai ai ʻa hotau ʻEiki kiate au ko hono tuʻo ua. Naʻá ku mamata mo fanongo ki he ongo lelei mai ʻa e leʻó ni. ko e tā valivali ʻo Sīsuú naʻe tutuki; pea ko hono fakalea ʻeni Naʻa ne lea mai kiate au ʻi heʻeku sio kiate ia: "Kuo u faingataʻaʻia, Naʻe pehe ʻe he Fakamoʻui ko ʻeni, naʻe tutuki au ki he fuʻu ʻakau. ʻo e kolosi. Ko kinautolu te nau ʻufiʻufi mo fakakofuʻi ʻE ʻomi ʻe he ngaahi vaʻa telefua ʻo hoku masiva, ha fiefia lahi ange ʻi he ʻaho ʻo ʻeku loto vekeveke naʻa nau mei ngaohi au, ʻa e ʻofa faka-Kalaisi ke ʻufiʻufiʻi ʻeku telefua ʻi he kolosi. »
Taha tui fakalotu kuo ne fai ha fuakava ʻo e masiva, kuo pau ke fakangofua, vahevahe, ʻi he ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ʻa e meʻa ʻoku ne maʻu mo e masiva.
Ko e meʻa fakalangi ʻeni Naʻe ʻai ʻe he lea ke u ʻiloʻi ʻi hoku loto, ʻi he meʻa sio mai kiate au, fekauʻaki mo e akoako mo e Haohaoa ʻo e fuakava ʻa e
Masiva Maʻoniʻoni. ʻUluakí, naʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au naʻe lahi ʻeku ngaahi kongá. ʻo e lineni mo e ngaahi takanga monumanu lalahi, pea naʻa ne fie maʻu ia ʻi he fakangofua ʻa hoku Maʻolunga ange ʻoku ou vahevahe kinautolu, pea tuku ke u vahevahe kinautolu mo e masiva; kuo pau ke u fai ia, pea ʻoku ʻikai totonu ke u ke pehē: ʻOku ou masiva mo ʻofa faka-Kalaisi. Koeʻuhi he ʻoku ʻi ai ngaahi taimi ʻoku fetokoniʻaki ai ʻa e masivá ʻi he ʻofa faka-Kalaisí. Fakafehoanaki, naʻe folofola mai hotau ʻEiki kiate au, ko hoʻo masiva mo e hoʻo fie maʻu mo e niʻihi ʻo e fefine masiva ni. ʻOku ʻai ke u puputuʻu lahi ʻiate au, pea naʻa mo au naʻa ku ʻita ʻi he manavahe ki hoku fakamoʻui fekauʻaki mo Ko ʻeku fuakava ʻo e masiva maʻoniʻoni. Ko hono moʻoni! au Naʻá ku pehē ange, Pau pē ʻoku ou fuʻu masiva ʻaupito, kuó u fai ha fuakava ki ai, Ka ʻoku ʻikai ke u maʻu ha meʻa. ʻOku fie maʻu lahi e ʻofa faka-Kalaisí tokangaʻi au ʻi hoku ngaahi mahaki mo e ngaahi vaivai, ʻa ia ʻoku ou ʻoku ʻikai ke lahi ange ia ʻi ha toe taimi. Naʻa ne ʻai ke u hange ha tokanga ki he konisēnisí.
Naʻe ngaohi au ʻe hotau ʻEikí ke fanongo naʻe ʻikai ke ne kole ki hono ngaahi uaifi moʻoni, ke Tauhi ʻ a e fuakava ʻ o e masiva māʻoniʻoní, neongo kapau ʻ e fakasiʻisiʻi ke kole ʻo hange ko e masiva ʻoku nau kole honau mā mei he matapā ki he matapā; Naʻe ʻikai ke ne fakangofua ia Aʻu mai; pea ko e taimi naʻe hoko ai ia, he ʻikai ke nau fai ia. haohaoa ange ʻi hono fofonga. Ka ko e meʻa ʻe taha ʻoku ʻikai ke saiʻia ai ki he ʻOtua, ko e vakai ʻi hono ngaahi uaifi ki ha manumanu ʻoku ne ʻai maʻu pe ke nau manavasiʻi pea indigence ki he taimi ka hoko mai, pea mo ha holi kovi pau ʻa ia ʻoku tupu ai haʻanau lāunga taʻeʻuhinga; mei he koeʻuhi ke ʻi ai ha niʻihi ʻoku mateuteu maʻu pe ke tali, ʻo aʻu ki he ʻofa faka-Kalaisí, pea ʻoua naʻa teitei foaki.
Ngaahi Tūkungá makehe ʻa ia ʻoku pau ke ʻi ai ha taupoʻou ke tokoniʻi ʻa e masivá.
Naʻe ʻai ʻe he ʻOtua ke u fanongo ki ai, muimui ʻi he fuakava ʻo e masiva, pea mo e ʻofa faka-Kalaisi maau ʻi he ngaahi taimi ʻoku fie maʻu ai pea lomiʻi, naʻe pau ke fai ʻe he nuns foaki, lalahi pe iiki, ʻo hange ko e kau Kalisitiane kehe; hange ko ʻeni, ʻi he ngaahi taimi makehe ʻo e honge pe honge. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ke fakahaofi e moʻui ʻa ha ʻikai ha taha, kuo pau ke vahevahe ʻe ha taupoʻou mo ʻene konga maa, ʻi he taimi te ne maʻu ai ia: kuo pau ke ne vahevahe, ʻo pehe Lea ʻaki, uʻu ʻi he ongo, ke fakahaofi e moʻui ʻa tokoua; ʻOku tatataha ke hoko ʻeni.
Ko e Laumālié kuo pau ke maʻu ʻe he tui fakalotu ha loto tauʻataina mei he meʻa kotoa pe mānumanú, pea falala ki he tokanga tokanga ʻ a e ʻ Otuá.
"Tulimanu mei hoʻo loto, ʻoku pehe ʻe hotau ʻEiki ki hono ngaahi uaifi, mānumanú mo e meʻa kotoa pē
(276-280)
holi kovi, ʻi he taimi pe ko ia te ke fakatokangaʻi. Ko ha kau ngāue tokoni kovi kimoutolu, naʻá ke tuku e meʻa kotoa kae muimui ʻiate au; Tukulolo taʻe talifaki ki heʻeku mafimafi fakalangi. Kuó u tala fēfē atu? Naʻe ʻikai ke u launga fekauʻaki mo au? ʻe ngalo ʻi he faʻee ka ko ʻene tama ʻi he mohenga, ke ʻoua naʻa ngalo koe ʻiate au. »
Akoako masiva ʻi he meʻakai, vala mo e taimi mohé.
Kuó u mamata ʻi hotau ʻEikí, ʻi hono fakahoko ʻene fuakava ʻo e masiva pea moʻui ʻaki ia ʻi he Haohaoa, ʻoku fie maʻu ke hoko ʻa e tui fakalotu, ʻa e ngaahi ʻaho ʻo ʻene moʻui, maʻu ʻa e toʻonga moʻui ʻo e fakaʻehiʻehi loto fiemalie mei ha meʻa ʻo ʻene meʻakai angamaheni. ʻOku ʻikai ko e ʻOtuá pē fie maʻu ke tau fakahaaʻi kitautolu ke tau puke, ka ke kei hoko pe ko ha siʻi ʻi hono uʻa, pea tau fakaʻehiʻehi mei ai, kapau pe ha uʻu ma, pe ko ha meʻa ʻi he tepile. ʻOku taʻefeʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ha taha ʻokú ne fai ha ngāue maʻuʻanga moʻui ʻo e masiva, ʻoku ne fakatuituiaʻi ʻa e ngaahi inu mo kai; ʻa ia, ke satiate mo fiemalie ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he kakato ʻo natula mo hono ngaahi uʻá, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kakai ʻo e māmaní. Ko e kakai ko ʻení ika lahi ange
ʻiate kinautolu; pea kapau ʻoku angamaheni ʻaki ia ʻi he houa kai mo e ʻaho kotoa pē, ʻoku nau maumauʻi ʻenau fuakava ʻo e masivá, pea ʻikai ke nau fakahoko ia. ʻIkai ʻaupito. ʻI he taimi ko ʻeni ʻoku teʻeki ai ke fakakaukau ha taupoʻou ke tui he ʻaho kotoa pē ha fakaʻilonga ʻo e masiva māʻoniʻoní pea mo e abjection maʻoniʻoni ʻi hono ngaahi kofu, pea ʻi hono mohenga, kae lava ke maʻu ha meʻa ʻoku ne fakafofongaʻi ʻa e tokotaha maʻoniʻoni masiva, pea ʻoku ne fakamanatu kiate ia. Kuo pau ke ne fai ʻa e ʻaʻahi, pe fai ia ʻe hono maʻolunga, ke fakapapauʻi Kapau ʻoku ʻikai ke ne tui ha founga shocks masiva Maʻoniʻoni, pea ke toe vakaiʻi pe ʻoku ʻikai ha ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi he fie maʻu pe, kae lava ke ke lava ʻo fai ha kiʻi meʻa siʻisiʻi maʻa e masiva.
Naʻinaʻi ki he haohaoa ʻo e masiva. Founga ʻoku kau ai ʻa e haohaoa ko ʻeni.
Ko e meʻa ʻeni naʻe ʻEiki: "ʻOku ke masiva mo masiva Kau ngāue tokoní; ka ʻoku ʻikai feʻunga, ke fakahoko ʻa e fuakava ko ʻeni, pea ko e ʻi he hala ʻo e haohaoá, ke masiva ʻi he loto: ʻoku kei fie maʻu pe ke fai ʻa e finangalo Ngāueʻi. Ko ia ʻoku fie maʻu ai ke ʻai ʻe he meʻa ni ʻa e nima ke Ko e ngaue mo hono fakahoko ʻo e ngaahi ngaue ʻa e masiva maʻoniʻoni. ʻOku masiva ʻaupito ʻa e masiva ʻe taha, pea masiva ʻi he taha fie maʻu fakaʻaufuli, pea faʻa fepaki mo honau loto; Ka kiate kimoutolu, ʻa ia ko e kau ngaue tokoni masiva, he ʻikai ke mou ʻOua naʻa ke teitei masiva, pe haohaoa ʻi hoku ʻao, kapau ko hoʻo Te u ngaue ki heʻeku ʻofa ʻi he meimei taimi kotoa pe. Kapau He ʻikai ngaue ʻeni, neongo ʻoku fonu ʻi he lelei ngaahi holi ʻe lava ke ne kakaaʻi kitautolu, ʻa e ngaahi founga ʻo e ʻOku to he taimi pe ko ia ʻa e masiva maʻoniʻoni. »
Ko e totonu ʻeni, pe ko e ʻa e tuʻunga moʻui ʻa J. C. tutuki mo ʻene masiva maʻoniʻoni. ʻOku kau ai ʻa hono fua ʻo e ʻaho kotoa pe ʻo e moʻui ʻa ha taha ʻi he kolosi ʻo Penance ʻo e masiva maʻoniʻoni mo e Mortification Ngaahi ongoʻanga ʻi loto mo tuʻa ʻi ha tokotaha maʻoniʻoni abjection, taufehiʻa mo e fakaʻauha ʻo kita, ʻi he ʻao ʻo J. C. naʻe tutuki. Ko e tuʻunga moʻuí ʻeni ʻa ia kuo pau ke tau ʻaʻeva ai; Ko e hala ʻo e haohaoa moʻoni ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei kotoa pe.
Founga Kuo pau ke fakaʻaongaʻi ʻe ha taupoʻou ʻa e paʻanga kuo fai kiate ia foaki ki heʻene moʻui.
Ko e meʻa ʻeni naʻe fai ʻe he ʻOtua kiate au ʻiloʻi. ʻI he taimi ʻoku tuʻu ai ʻa e kolo mo e maʻolunga ʻai ki he nima ʻo ha taupoʻou ha paʻanga maʻana moʻui pea mo hono tokangaʻi, kuo pau ke hoko ʻa e taupoʻou ko ʻeni, kae lava ke ʻi he haohaoa ʻo ʻene fuakava ʻo e masiva, fakamoleki pea fakaʻaongaʻi ʻa e paʻanga ki he ngaahi taumuʻa naʻe fakataumuʻa ki ai. foaki. Kapau ʻoku ʻi ai haʻane paʻanga ki heʻene moʻui, ʻoku ʻikai ke ne kuo pau ke ʻoua naʻa ne maʻu ha foaki, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke ne ʻi he ʻoku fie maʻu ke maʻu ia ʻe he lolotonga ni, pea ʻoku ʻikai koeʻuhi pe ko e masiva moʻoni. Ke ʻi he haohaoa ʻo e fuakava ʻo e masiva, ʻoku fie maʻu ia he ʻaho ni ke ke lava ʻo maʻu, koeʻuhi ko e ʻOtua, ʻa e ngaahi kautaha tokoni ʻofa ʻoku ne ngaohi kitautolu ʻoku foaki. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ecus pe ʻe hongofulu, pea ʻOku ke fakahu kinautolu ʻi he laumalie ʻo e manumanu ʻa ia kuo u ʻuhinga ki ai, pea ʻi he manavasiʻi ki he ngaahi fie maʻu ke haʻu; Kapau ʻe ʻosi ia ʻoku ke moʻui ʻi he fakamole ʻa e ʻOfa faka-Kalaisi ʻo e ngaahi laumālie leleí, pea maʻu kotoa e foakí ʻoku ke fai ia, ʻoku ke ʻai koe ke ke fakafepakiʻi ʻa e fuakava ʻo e masiva, pea ʻoku ke faiangahala mamafa taʻe kau ai te ke lava ʻo fakatokangaʻi ia. Kapau ko ha paʻanga lahi ia, ʻoku ke kuo pau ke ʻuluaki
fakamoleki ʻi hoʻo ngaahi fie maʻu mo hoʻo ngaahi fie maʻu, kimuʻa ʻi hono maʻu foaki. Kapau ko ha kiʻi paʻanga siʻisiʻi ʻoku ʻikai feʻunga ke fafanga koe ʻi he vaeua ʻo e taʻu, ʻoku fie maʻu ke ke tuifio ʻa e kiʻi paʻanga mo e foaki ʻoku ke maʻu, pea fakaʻaongaʻi ia telia naʻá ke fakatupu houhau ki he ʻOtuá. Hange ko ʻeni, nuns ʻoku nau maʻu ʻenau moʻui, ʻi heʻenau ngaue pe ʻi he ʻOku maʻu ʻe honau saienisi, pe ko honau ngaahi taleniti, ha faingamalie lahi. Neongo ia naʻa ku vakai ki he ʻOtua ko e haohaoa taha kiate kinautolu kapau, ʻoku siʻisiʻi pe ha paʻanga lahi ʻi he talifaki, pe ʻi he tipositi, naʻa nau fio ia mo e meʻa ʻoku foaki kiate kinautolu ki ʻenau moʻui lolotonga, telia naʻa haʻu ʻa e manumanu ki puke maʻu kinautolu. ʻI he ngaahi taimi ʻo e fie maʻú mahino, ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai e ngaahi famili kotoa ʻo e masiva ʻOku nau ʻi ha tuʻunga ʻo e honge, kuo pau ke nau ʻuluaki toʻo ʻa e paʻanga ko ʻeni mei talifaki, ʻo ʻikai manavasiʻi ke fakasiʻisiʻi ia, ke tokoni masiva. Kapau he ʻikai ke nau fai ia, pea ʻoku nau
(281-285)
tauhi ha paʻanga ʻi he tipositi ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ʻoku nau tukulolo kau maʻu ʻo e paʻanga ko ʻeni.
Fehalaaki ʻOku ʻiloʻi ʻe he fefine kuo ne fakafepakiʻi ʻa e masiva.
Ko e foʻui ʻeni ʻoku ou maʻu ngaohi, pea kuo fakaʻilo au ʻe he ʻOtua. ʻIkai lava ke maʻu ha moʻui Koeʻuhí ko hoku taʻu motuʻá mo hoku ngaahi vaivaí, Naʻe foaki mai ʻe he kakai maʻoniʻoni kiate au, ʻi he ʻofa faka-Kalaisi, pauni ʻe 100 ʻi he taʻu, ke tokoni ki hono fafanga ʻo e kakai ʻoku ou nofoʻanga. Naʻe laka hake ʻi he pauni ʻe teau nimangofulu ma tolu ʻa ʻeku Naʻe ʻomi ʻe he maʻolunga ange ke u tokoniʻi au ke u moʻui : Naʻa ku tauhi ʻa e paʻanga ko ʻeni ʻi he tipositi, pea ʻi he Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he kakai naʻa nau fafanga au ʻaki ʻa e ʻofa faka-Kalaisi. Ko ʻEku Naʻe pehe mai ʻe he maʻolunga ange kiate au ʻi ha ʻaho ʻe taha: ʻe hoku tuofefine, ʻoku ou fie maʻu naʻa ke toʻo ha paʻanga naʻa ke talifaki, tohi ʻe nimangofulu ʻi he taʻu,
te ke tanaki atu ki he toko teau ngaahi tohi ʻoku ʻoatu ʻe he kakai ʻofa ke tokoniʻi kinautolu ʻoku fafanga koe. Te ke maʻu ia ʻi ha taʻu ʻe tolu; ʻOku lelei ange tatau ai pe pe ʻoku ke fakamoleki ia ʻi hoʻo meʻakai, ʻi he Toʻo ʻa e foaki mei he masiva, koeʻuhi he ʻoku pau ʻoku Ko kinautolu ʻoku nau fafangaʻi koe mei he ʻofa faka-Kalaisi ʻoku siʻisiʻi ange ʻenau foaki ki he masiva. Ko e hā e founga ʻokú ke tui ki aí
ke tali ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua, tauhi ʻa e paʻanga ko ʻeni maʻa e nuns hili hoʻo mate?
Naʻa ku maʻu ʻa e ʻota ko ʻeni ʻo hange ko e mei he ʻOtua; Naʻá ku fuʻu fiefia ʻaupito, pea naʻá ku palōmesi ange. ko e meʻa pe ia ʻa hoku maʻolunga ke fakahoko ia. Naʻe ʻosi hono taimi ngāueʻakí ha kuata ʻo hoku fale nofo totongi, pea u tanaki atu ki ai ʻa e meʻa naʻa ku maʻolunga ange ai Naʻa ne ʻomi kiate au. Ka, ko hono moʻoni! Ko ha ʻata Hoi ʻeni ʻa ia naʻe haʻu kiate au ʻi heʻeku ngaahi fie maʻu ʻi heʻeku puke pea mo hono tokangaʻi au. Naʻe ʻikai haku vala ki he faʻahitaʻu momokó; Naʻa ku talanoa mo hoku maʻolunga, pea naʻa ku fakafofongaʻi ʻeku ngaahi fie maʻu kiate ia kae ke hoko mai ʻa e meʻaʻofa ko ia.
Ko e faʻē lelei ko ʻení tukulolo ki heʻeku ngaahi fakafofonga, ʻo talamai ʻoku ne naʻe pau ke u fakaʻaongaʻi ʻa e paʻanga ko ʻeni ʻo fakatatau mo ʻeku fie maʻu, ke teuteuʻi au pe ki heʻeku ngaahi fie maʻu ʻi he hoku ngaahi mahaki.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe he ʻOtuá kiate aú ʻiloʻi mo e meʻa ʻoku ne obliges au ki ai. ʻOku ne tuʻutuʻuni mai ke u fakafoki kiate kinautolu ʻoku nau fafangaʻi au ʻa e paʻanga naʻe totonu ke u maʻu foaki kinautolu talu mei he taimi naʻa ku foaki ai ha kuata. ʻOku ou moʻua ki he pauni ʻe 50 ʻi he ʻOku ou kei maʻu pe ha tohi ʻe 63. ʻOku fie maʻu ia ʻe he ʻOtua ʻaki e paʻanga ko ʻeni ʻOku ou fai ki he lolotonga ni ʻa e meʻa ʻoku ou moʻua ki ai, koeʻuhi he ʻoku ou Te u masiva ʻaupito ʻi he ngaahi koloa fakatuʻasinó. Neongo ia, ʻi heʻeku fai ʻa e fuakava ʻo e talangofua, ʻoku ou te ne ngaue pe ʻo fakatatau mo e faleʻi ʻa ʻeku confessor mo ʻeku Maʻolunga ange.
§. VI.
Tataki Ko e ha kuo pau ke maʻu ʻe he nuns ʻi he mamani ko e angatuʻu fakamalohiʻi ke mavahe mei heʻenau monasteries. Suti kuo pau ke nau tui. ʻI he meʻa ko ʻeni naʻe hoko, naʻe lipooti e ngaahi tukunga ʻo hono tukuange mo e ngaahi lao ʻo e ʻulungaanga naʻe foaki ange ʻe hotau ʻEiki kiate ia.
ʻOku sio ʻa e talite ko ʻeni ki he kakai kuo fakatapui ki he ʻOtuá, tautautefito ki he nuns, ʻi he taimi ʻo e ngaahi tau mo e fakatangaʻi ʻo e Siasi, ʻa ia ʻoku Naʻe tuli ʻe he fetaʻaki ʻa e kau fakatanga ʻa e nuns mei he honau tukui kolo ke fokotuʻu kinautolu ʻi he mamani ko he ʻa e fanga sipi taʻe ʻi ai hanau tauhi.
Ko e meʻa ʻeni naʻe fai ʻe he ʻEikí obliges au ke u tohi fekauʻaki mo e ʻulungaanga ke fakahoko ʻe he nuns ʻoku fakamalohiʻi ke nau nofo ʻi he mamani, mei he meʻa naʻa ne fakaʻilo mai kiate au ʻi ha taimi Kimuʻa pea fakamalaʻiaʻi
fakatuʻutamaki, ʻa ia Naʻe fakamanamanaʻi kimautolu ke mau mavahe ʻi he fakamalohi mo e fetaʻaki ʻo hotau kolo.
Fakatokanga ʻo e fefine ʻi he taimi ʻoku ne ʻilo ai ʻe toʻo ia mei hono kolo. Naʻa ne feinga ke lotu.
Ko e faingataʻa fakaofo ko ʻeni fakaʻaongaʻi ʻa e loto koeʻuhi ke ne ʻiloʻi pe tali. Naʻa ku tafoki leva ki hotau ʻEiki, ʻi he lotu kiate ia ʻi he fakataha mo e Lotu Maʻoniʻoni naʻa ne fai ʻi he ngoue ʻo Ko e ʻolive ʻi he efiafi kimuʻa ʻi heʻene holi maʻoniʻoni. Ko e meʻa ʻeni naʻa ku kole ki he ʻEiki: ʻe hoku ʻOtua, kapau ʻe lava, ʻai ke fakalaka ʻa e chalice ko ʻeni ka ʻikai ke tau inu ia. Ne u fakafoʻou kotoa e lotu ko ʻení Ko e taimi naʻe fakaha mai ai kiate kimautolu ʻa e ongoongo fakamamahi naʻa ne fakapapauʻi ʻe ʻave kimautolu mei homau kolo. ʻI heʻeku ʻe lava ke ʻi ai haku taimi, naʻa ku ʻalu ki muʻa ʻi he sakalameniti tapuakiʻi kalanga ʻaki ʻa e ʻaloʻofa ʻi he vaʻe ʻo hotau ʻEiki, ʻo toutou lea ʻaki Lotu tatau maʻu pē.
Ko ʻetau ʻOku fakaha ʻe he ʻEiki kiate ia ʻoku fakanofo ʻene hu ki tuʻa ʻi hono fakamaau totonu. ʻOkú ne tukulolo ki ai.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " ʻIo, te ke ʻalu atu, kuó u fakanofo ia ʻi heʻeku māʻoniʻoní. » Pea naʻe ʻai ʻe he ʻOtua ke u fanongo naʻe ʻikai ngata pe ʻi heʻene ngaahi tuʻutuʻuni Kiate au, ka ʻi he meimei tukui kolo kotoa pe, ko e Naʻa ne li au ki fakatokanga ʻoku kovi ange ia ʻi he mate.
Ka neongo ia ʻoku ou fakafisi mei he finangalo ʻo e ʻOtua, pea ʻoku ou feilaulau ki heʻene maʻoniʻoni ʻi hono fakatahaʻi ʻo e feilaulau ʻoku tau Naʻe ngaohi mo foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene Tamaí ʻaki ʻEne tali ʻene holi maʻoniʻoni. Naʻá ku pehē ange: Sai ʻaupito! ʻEiki, ʻi he Feilaulau ʻoku ou fai kiate koe, ʻoku revolts ʻe he meʻa kotoa pe hoku ngaahi ongoʻanga, natula pea mo hoku loto ʻoʻokú; ka neongo iá ʻoku ou ngaohi ʻa kimoutolu ko e feilaulau. Tuku ke fai ho finangalo maʻoniʻoni, kae ʻikai ko e ʻaʻaku. Pea u fakafofongaʻi leva ki hotau ʻEiki ʻa e meʻa kotoa pe ʻeku hohaʻa, ʻo pehe kiate ia: ʻEiki, ʻoku mole ʻa e feilaulau ko ʻeni kiate au ʻo mahulu hake ia ʻi he mate. ʻE hoku ʻOtua, ke u ʻalu ki he mamani ʻoku ou fehiʻa ai Ko e meʻa lahi, pea naʻá ku mavahe ʻi he loto fiefia pehē? Founga Te u tauhi nai ʻa e ngaahi fuakava ʻi ha feituʻu kehe ʻi he
(286-290)
ʻi ha kolo? Pea ʻi he toe liunga ua moans, naʻa ku pehe ange: ko ʻeku ʻE ʻOtua, te ke tataki au ki fe, te ke tuku au ki fe fakahoko hoku ngaahi fatongiá mo fakatolonga ʻa e laumālie ʻo e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí? Naʻe fakanonga ʻe hotau ʻEiki ʻeku ngaahi hohaʻa ʻaki ʻEne talamai, "ʻOua naʻa ʻoua ʻe fuʻu mamahi lahi, ʻe hoku ʻofefine; ʻAi ke u maʻu ha founga, te u ʻiate koe maʻu ai pe pea te u tuku koe ki hoku loto."
Mei he Naʻe toʻo fefe ʻa e nuns mei heʻenau kolo.
Pea ko e ʻaho fakatuʻutamaki ʻeni ʻa e feituʻu naʻe kamata ai ʻemau fakatamaki. Ko ha tokotaha maluʻi lahi Naʻe ʻasi hake ha kau sotia kuo ʻosi fakamahafu: naʻe ʻasi hake hanau niʻihi. fakamavaheʻi, kaka ʻi he ngaahi holisi, pea ngaohi hikiʻi hake ʻa e loka ʻaki ha locksmith; Hili ia naʻa nau hoko atu ʻa e ngaahi matapa sioʻata ʻo e kuaea naʻa mau ʻi ai kotoa Fakatahatahaʻi. Ne fou atu ha toko ua ʻi he matapa sioʻata, pea fakaava kotoa e ngaahi matapaá ʻi loto: pea hū kotoa ki loto ʻi he kuaea mo kitautolu, ʻo ʻikai ala mai kiate kitautolu pe ʻoku ʻikai ke tau fai ha ngaahi lea fakatupuʻita, ʻo ʻikai ko ha lea. Matuʻa Naʻe ʻomi ʻe ha nuns ʻe niʻihi ha ngaahi ka naʻe ʻomi. ʻi he ʻaa.
Ko e launga ʻo e fefine kimuʻa pea ne toki heka ki he kaa.
Fakangofua ʻe he ʻOtua Māʻoniʻoní ko au naʻa ku fuofua kaka ʻi he kaa, pea ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kiate au: naʻa ku ongoʻi ha ongo mahino ʻi hoku loto mei hotau ʻEiki, ʻa ia naʻa ne folofola mai kiate au: "Talanoa ki he haʻofanga, pea ʻai ke nau ʻiloʻi hoʻo mamahi mo e ngaahi ongo ʻo ho loto. » ʻI he taimi pe ko ia, ʻo ʻikai fakakaukauʻi pe fakakaukau, ʻOku ou pehē, Kau tangata, ʻalu ʻo lea; Naʻa nau foaki mai haʻofanga. ʻOku ou lea kiate kinautolu ʻi ha leʻo lahi mo longomoʻui: ʻIloʻi, Kau tangata, kapau ko e fono ʻoku ne taʻofi kitautolu mei hotau kolo, Kapau naʻa mau feinga ke maʻu ʻemau moʻui, naʻe mei kiate kimautolu ha ʻaloʻofa mo ha fuʻu ʻaloʻofa lahi. Pea incontinent Naʻá ku heka ki he kaá mo ha toko ua ʻo ʻema faʻeé, ʻa ia naʻá na lotu. honau tuongaʻané ke ʻave au mo kinautolu ʻi he ʻofa faka-Kalaisí.
Ngaahi Meʻa ʻOku Kau Ki Aí ʻo ʻene launga.
ʻI he taimi naʻa mau ʻI heʻemau aʻu atu, naʻe fakamahinoʻi mai ʻe hotau ʻEiki kapau, ʻi he ʻI heʻemau mamata mei ha kakai tokolahi, ne mau ʻAlu ki tuʻa ʻo ʻikai lea ʻaki ha meʻa, hange ko e fanga sipi, naʻe mei ʻi ai ha kau sotia ʻa ia naʻe mei scandalized lahi, ʻo fakakaukau ʻoku nau Naʻa ne ʻai ke tau fiefia lahi ange ʻi he mamahi. Ka naʻe ʻikai ke Scandalized, naʻe kamata ke tangi. Naʻe ʻai foki ʻe hotau ʻEikí ke u fanongo ʻi he fakamāú fakalukufua, ke fakahaaʻi ʻa e tuʻunga totonu, ʻoku ʻe tokoni ki ha niʻihi
ʻo e ngaahi lea naʻa ne maʻu kiate au ʻai ki he ngutu, koeʻuhi ke fakaha ʻa e mamahi naʻe fai ki hono ngaahi uaifí.
Menstruation ʻo e ʻulungaanga ʻoku foaki ʻe hotau ʻEiki ki he fefine.
Hili ha ʻaho ʻe ua pe tolu mei ai Ko ʻemau mavahe mei he kolo, imploring ʻi heʻeku ngaahi lotu Tokoni ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi mo tataki au ʻi he meʻá ni Teleʻa ʻo e loʻimata; Ko hotau ʻEikí, ʻi heʻene angalelei haohaoá, fakahinohinoʻi au ʻi he founga ke tataki ʻaki au, pea vakai, meʻa naʻa ne lea ʻaki kiate au: "ʻoku ke hange ha sotia ʻoku hu ki ha malaʻetau, toʻo ha ngaahi meʻatau taʻefeʻunga mo fakafekiki; maʻu ha tui longomoʻui, ha ʻamanaki mālohi, mo ha ʻofa faka-Kalaisi faivelenga; ʻE hoko ia ko ʻeku ʻofa lahi te ne ʻai ke ke ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pe homou ngaahi filí, pea ikuna ʻi hoʻomou ngaahi feingatau kotoa pē. Tauhi ke taʻelata ʻi tuʻa, ʻi he lahi taha te ke lava. » Ki he Fakaumiuminoa ʻo e ʻatamai mo e loto, ʻoku ʻoku fuʻu fie maʻu moʻoni. ʻAʻeva ʻi hoku ʻao ʻo Ko e founga ʻoku muimui ai ʻa e ʻata ʻi he sino ko e hala ia ke hoko ʻo haohaoa. Hola mei he māmaní ʻi heʻeku holá; Fehiʻa ki hono maxims mo ʻene ngaahi lea, hange ko e angahala; Akoako ʻa e fakalongolongo mo e lotu; ʻofa ʻi he lotú mo e ngāué; ʻAi ke penance ʻi he loʻimata mo e mamahi ʻo e sio mai kiate au ʻita, ʻi he toʻe ʻa ha loto fakatomala mo fakamaaʻi. Naʻe toe pehe ʻe hotau ʻEiki, "Ko ʻa e ʻulungaanga ʻo e moʻui ʻi loto ʻoku ou tala atu kiate koe. Te u talaatu enjoin ke ke tauhi ia ki he lahi taha te ke lava. Te u ʻi ai mo ʻa kimoutolu ʻi homou ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē; mo e feituʻu ʻoku ke ʻi ai ʻe taki, te u ʻalu mo koe. Te u muimui ʻi hoʻomou ngaahi laka kotoa pē, Te u hoko ko homou fai fakahinohino ʻi he ngaahi hala taʻeʻiloa kotoa pē. Ko au ʻeni ʻa ia ko e Tauhisipi Leleí. ʻOku ou ʻilo ʻeku fanga sipí, pea ʻoku ʻilo au ʻe heʻeku fanga sipí ʻIloʻi; te u ui foki ʻa kinautolu ʻaki honau hingoá, te u ʻaʻeva ʻi honau ʻaó, pea te nau muimui ʻiate au. »
Fai ʻe ʻE ʻafioʻi ʻe hotau ʻEiki ʻa e kau taupoʻou ʻa ia ʻoku ʻaʻaná. Tokanga te ne toʻo meiate kinautolu.
Naʻe folofola mai leva ʻa e ʻEikí kiate au: "Naʻa ku fokotuʻu heni ʻa e nuns kotoa ke ʻa e sivi, ʻa e lelei mo e kovi, pea te tau mamata ko ia ko kinautolu ʻoku ʻaʻakú. Ko e nuns ʻoku ʻi he Te u maʻu maʻu pē ʻi hoku lotó ʻa e laumālie ʻo honau tuʻú ʻi he ʻofa ʻoku nau maʻu kiate au: ko ia ʻe ʻikai te u liʻaki kinautolu ʻikai ʻaupito. ʻI he meimei liliu maʻu pē honau lotó kiate au, te u sio maʻu pe kiate kinautolu. ʻI he ngaahi fie maʻu lomiʻi, pea ʻi he ngaahi mamahi te nau ongoʻi, te u Mateuteu maʻu pē ke fakahaofi kinautolu. ʻE ngalo ʻi he faʻee ka ko e fanau naʻa ne faʻeleʻi ʻi hono manava, ʻi He ʻikai ngalo kinautolu ʻiate au. Te u hoko ko honau ʻOtua, ko ʻenau tamai mo ʻenau husepaniti, fakaʻosi ʻaki honau tuʻi. »
Ko ʻetau ʻOku fakafiemalieʻi ʻe he ʻEiki ʻa e fefine ʻi he mamahi ʻoku ne ongoʻi ke ʻoua naʻa maʻu ʻa e sakalameniti.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi heʻene ʻi ko ha mamahi lahi ke toʻo mei he Naʻe valokiʻi au ʻe hotau ʻEiki ʻaki ʻa e manuki fakaʻofoʻofa ko ʻeni: "ko e ha ʻOku ke launga, ʻe hoku ʻofefine? ʻOku ʻikai ko hoʻo faifekau, ko hoʻo confessor, Ko hoʻo pule? Te ke lava fēfē ʻo lāunga fekauʻaki mo au? Ko au hoʻomou meʻa kotoa pē ʻi he meʻa kotoa pē. »
ʻAloʻofa ʻa ia ʻoku talaʻofa ʻe hotau ʻEiki ki he kau taupoʻou kotoa pe. Ko kinautolu ʻoku ʻe ʻaonga, pea mo kinautolu ʻe ʻikai.
Pea naʻe folofola mai leva ʻa e ʻEikí kiate au: "Te u tokangaʻi kotoa e nuns, te u fakahinohinoʻi kinautolu. Ko hono fakalukufua, ko e
(291-295)
lelei mo e kovi; pea ʻi he fakamaauʻanga ʻo ʻeku fakamaau totonu, ʻe ʻikai te nau maʻu ha manuki ke ʻI he tafaʻaki ʻe taha, te nau fakamauʻi kinautolu ʻi he ʻulungaanga fakaʻofa ʻa ia te nau muimui ki ai, ki he fakatuʻutamaki ʻo e ʻeku ʻaloʻofa. Te u fakahinohinoʻi mo akoʻi kinautolu ʻaki ʻa e leleí ngaahi tohi pea mo e ngaahi fakahinohino ʻa ʻeku kau faifekau. Tuʻo 100, ʻi he fakapulipuli, naʻa ku ala ki honau loto ʻaki ha ngaahi toʻonga masila mo ʻa ʻeku ʻaloʻofa, ʻa ia ʻoku ne ʻai ke nau ʻiloʻi Meʻa ke faí mo e meʻa ke fakaʻehiʻehi mei aí. Ko hoku uaifi ʻe fanongo mai ʻa e faivelenga kiate au, pea talangofua ki heʻeku ngaahi ueʻi fakalaumalie, te ne fakahoko ʻa e lahi taha ʻe lava Te u fekauʻi ia fekauʻaki mo hono ngaahi fatongiá mo hono ngaahi tufakangá. Ka ʻ E hoko nai ʻ a e kau tāupoʻou fakamāmaní te nau talangofua mai kiate aú? ʻIkai. Te u ʻalu tuʻo teau ke tukituki ʻi he matapa ʻo honau loto, taʻe kau ai ʻa e meʻa ʻoku ne fakaava au. ʻ Oua ʻ e fai ʻ o hangē ko e kau tāupoʻou tokangá ʻa ia, ʻi he tokanga ʻoku nau maʻu kiate kinautolu, fakaʻehiʻehi mei ʻa e ngaahi faingamalie kovi kotoa pe te ne lava ʻo taki kinautolu ki he angahala, ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku nau fekumi kiate kinautolu pea ʻave kinautolu ki ai. ʻiate kinautolu pe. Te u mavahe meiate kinautolu, ʻa e founga ʻoku nau mavahe ai meiate au. Ko e ha te u lava ʻo ʻamanaki atu ki ai mei he ngaahi nuns fakamamani mo e infidels ʻi honau kolo, tuku kehe pe ʻo kapau te nau molomoloki underfoot ʻa e ngaahi lelei kotoa ʻoku ou maʻu, pea ʻoku nau fiefia ʻi he fekumi ki he ngaahi fepotalanoaʻaki fakamamani, kae ʻikai faivelenga ki heʻeku ʻaloʻofa. Te u liʻaki kinautolu ki heʻenau ongoʻi taʻeʻofa; I tuku ke lele ʻa e ngaahi fiefia pea
fekumi ki he fiemalie ʻa mamani; pea ʻikai ke nau langa hake ʻa e mamani, ka ʻoku nau te ne scandalize ia.
Ko hoku uaifi, ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻi he tokanga ʻoku ne maʻu ʻiate ia pe pea ʻi he hono ngaahi fatongia, te ne fai ha fakaʻapaʻapa ki he kakai kotoa pe, ʻo aʻu pe ki he hono ngaahi fili, pea ʻe sio ʻa e tokotaha kotoa pe kiate ia mo ʻiloʻi ia ki ha taupoʻou lelei mo moʻoni. Pea ko e meʻa ʻoku ou lea ʻaki fekauʻaki mo Ko e taupoʻou lelei ko ʻeni, ʻoku ou lea ʻo kau kiate kinautolu kotoa ʻoku ʻi au pea mo kinautolu ʻoku faivelenga kiate au. Naʻá ku pehē ange kiate kinautolu: Ke mou haohaoa, he ʻoku haohaoa hoʻomou Tamai Hēvaní. Ke ke māʻoniʻoni koeʻuhí he ʻoku toko tolu hoʻo Tamai Hēvaní ngaahi taimi māʻoniʻoní. »
Suti kuo pau ke nuns tui ʻi he mamani.
Kuo pau ke u fakahā ʻa e meʻa kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au ʻi Heʻene māmá Fekauʻaki mo e teunga ʻo e nuns naʻe liʻaki ʻi he mamani, pea kuo mole meiate kinautolu ʻa e ʻulungaanga maʻoniʻoni ʻo e tui fakalotu ke fakakofuʻi kinautolu ʻi he vala fakamamani.
Ko ʻenau hairdo.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ne anga ki ha uaifi angamaʻa ʻo J. C., ke maʻu ʻa e ʻulu mo e kahoa ʻi he akenga ʻo e kakai ʻo e mamani. Ko e finangalo ʻo e ʻOtua ke ʻa e ʻulu ko ha guimpe ʻoku ne squeezes ʻa e fo ʻo e mata pea ʻoku ne ʻai ʻa e liliu ʻo e kahoa, ko e meʻa ʻoku to mei he guimpe ʻi he fatafata pea ʻi he ʻa e uma, ʻo hiki hake ʻi he kahoa; ʻi he headband ʻo e tui fakalotu ke ʻulu ki he guimpe; ʻo tatau ai pe pe ko e vahe tolu ʻe taha pe konga ʻo e tafaʻaki ki muʻa, ʻI lalo ʻi ha headdress ʻoku fonu mahuohua ha kiʻi headband, ʻo to ʻi he laʻe; ke hoko ʻa e holoholo kahoa holoki e tuʻoni afo pe lineni; ko e fakatataa ʻo e headdress ko e faʻahinga tatau pe mo e holoholo te nau ʻai Ko e takimamata ti la Guimpe, ʻoku mahaʻihaʻi ʻaki ha PIN ʻi ʻolunga he kahoa; ʻOku tatau pe ʻa e ongo vaʻe ʻo e headdress haʻi ʻi lalo he kumukumu, kae ʻikai hiki hake ʻi he ʻulu; ko e kaá ko e fulufuluʻisipi, ʻikai ha kauʻāfonua silika; ʻOku ne ʻoatu ʻa e tata mei he maokupu ʻo ha foʻi tuhu ki he kemo; ʻOku tui fakaʻaho ia ʻe he nuns ke fakalahi ʻa e veilí; ka ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai kinautolu ke ʻalu ki tuʻa, ʻoku nau te ne tuku hifo ia ki lalo, kapau ʻoku nau fie maʻu, ki heʻenau mateaki.
Wilder mo e faingofua ʻo honau valá.
Ko e meʻa ʻeni ne u toe sio ki ai ʻi he ʻOtua fekauʻaki mo e ngaahi kofu fakamamani kotoa pe ʻoku lava ʻo tui nuns. ʻOku lanu ʻe tolu: ʻuluaki ko e lanu melomelo, ʻo e tupenu fulufuluʻisipi faingofua taha, he Faʻifaʻitaki Virgos
Kau tangata poto ʻoku nofo ʻi he Siasi Maʻoniʻoni ʻaki hono renouncing e mamani mo e meʻa kotoa pe ʻene maxims, pea ko hai, ke fakahaaʻi ʻoku nau tauhi taʻemali, tui lanu melomelo; ʻOku ʻuliʻuli ʻa e kofu hono ua, he faʻifaʻitaki ki he ngaahi vestments fakalotú; ʻa e tolu ʻOku hinehina, ʻi he faʻifaʻitaki ki he kofu hinehina naʻe foaki ki hotau ʻEiki ʻia Helota. Kofu hinehina ko ʻeni ʻe lava pe ke ʻi ai ha tuʻoni afo pe lineni, pe fulufuluʻisipi faingofua ange.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e masiva nuns ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakatau ha toʻonga moʻui kakato, te ne lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e vala fakalotu ʻo honau kolo, unleash kinautolu pea faʻo kinautolu ʻi he vala fakamamani, ʻo ha faʻahinga colour pe; ʻoku totonu ke ʻoku ʻikai ke nau lanu fakamāmani.
Nuns kotoa pe ʻe lava ke tui ha vala ʻo ha taha ʻo e colours ʻe tolu ʻi ʻolunga vahe, pea naʻa mo e lanu Kulei, ʻa ia naʻe ke fakaʻaongaʻi ʻi honau kolo, ʻo ʻomi ʻa e ngaahi kameni ko ʻeni ʻOku ʻi he ngaahi tupenu faingofua taha pea fakatatau ki he teunga tau, ko e Masiva maʻoniʻoni mo e abjection maʻoniʻoni.
Ko ʻenau su.
Hola mei he ngaahi founga kotoa ʻo e mamani, naʻa mo e su; Tuku ke ofi ange ʻa e suu ki he tokolahi taha ʻe lava ʻe kinautolu ʻoku tui ʻi he kolo; tuku ke tatau pe ia mo e sitokeni, pea tuku ke ʻoua naʻa teitei ʻi ai ha ngaahi taa ʻoku ʻikai ʻi he flannels pe ʻi he tupenu. Kapau kakai ʻe niʻihi, ʻi he ʻofa faka-Kalaisi,
(296-300)
ʻoange ha vala matohitohi ʻo e nuns, kuo pau ke nau fakalanu kimuʻa pea toki tui kinautolu. ʻOku nau toe pau foki, ʻi he taimi ʻoku nau ʻalu ki tuʻa, ke tui honau vala ʻaki ha pulupulu fulufuluʻisipi ʻuliʻuli, ʻo ʻikai ha toe founga fakamamani, ki ha teunga taau lahi ange.
Ko ʻenau ʻai ke mohe.
Ko e nuns kotoa pe ʻoku pau, ʻi he mamaʻo taha te nau lava, ke mohe ʻi mohenga, ʻo hange ko honau tukui kolo, styled ko naʻa nau ʻi ai. Ko kinautolu naʻe mohe kuo pau ke nau tui honau kofu mo
leta, ʻo hange ko ʻenau kolo. ʻOku ou ʻiloʻi ha niʻihi ʻoku nau fai ia. ʻI he Taimi ʻo e ilifia, ʻe lava ʻe ha taupoʻou pe ʻo fakapuliki ia ki ke maʻu ʻa e ngaahi sākalamēnití.
§. VII.
Founga Ko e kau tāupoʻou ʻ oku ʻ i he māmaní kuo pau ke nau tauhi ʻ enau ngaahi fuakavá. Ngaahi fuakava ʻo e talangofuá mo e masivá.
Ko e ʻOku pau ke feinga ʻa e nuns ke haohaoa ʻaki ʻa hono tauhi ʻo ʻenau ngaahi fuakavá.
ʻOku kei fie maʻu pē ke u, fekauʻaki mo e nuns, ke lipooti ha meʻa ʻi hono tauhi ʻenau ngaahi fuakava lolotonga ʻenau ʻi he mamani. ʻOku ʻi ai ha nuns ʻoku ʻikai ke fuʻu haohaoa, ko e ha e meʻa ʻoku fakakaukau ki ʻi tuʻa ʻi honau tukui kolo, kuo nau meimei ʻOku ʻikai ha meʻa ke ne tauhi ha taha ʻo ʻenau ngaahi fuakava pe ko ʻenau ngaahi tuʻutuʻuni. ʻOku hange kiate kinautolu ʻoku kaniseli ʻa e meʻa kotoa pe pea ʻoku ʻikai ke nau kei pau ke ʻoua naʻa ʻi ai ha meʻa, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke nau kei ʻi honau kolo. ʻOku maʻu ʻa e kui ko ʻeni mei he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai ke nau fakahehema kae ʻikai ʻaki honau loto kotoa ki he haohaoa, ʻa ia Ka ʻoku pau ke nau feinga, ʻi he mamahi ʻo e angahalá. matelie.
He kapau naʻe folofola hotau ʻEikí ʻi Heʻene Ongoongolelei: "Ke haohaoa ʻo hange ko hoʻomou Tamai ʻoku haohaoa ʻa e fakasilesitiale," ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ʻikai ʻikai ke maʻu ʻa e presumption mo e fakaʻuliaʻia ke fie aʻusia ʻa e maʻoniʻoni ʻa e ʻOtua ʻa ia ʻoku liunga tolu ʻene maʻoniʻoni. Ko Hotau ʻEikí ngaahi fakaʻilonga ʻi he meʻa ni ʻoku pau ke fakahehema ki he haohaoa ʻo hono tuʻunga, ka tautautefito ki ha taha ʻoku liʻoa ki ʻOtua ʻi he tuʻunga maʻoniʻoni ʻoku ui ia ki ai ʻe he ʻOtua, ʻoku pau ke feinga ki he haohaoá ʻaki hono lotó kotoa pea ʻaki hono laumalie kotoa ki he ʻofa ʻa e ʻOtua, pea mo e mamahi ʻo e angahala fakamatelié; pea kapau ʻe ʻikai ke ne toe tokangaʻi haohaoa, pea kapau ʻe ngalo ʻiate ia ʻa e meʻa maʻongoʻonga ko ʻeni, ʻo ʻikai ko e taufehiʻa, ʻi he taʻetokanga pe manavasiʻi ke hoko ʻo scrupulous, Ko ha fehalaaki ia.
ʻOku ʻikai ke ʻi ai ʻo kau ki he fuakava ʻo e talangofuá.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ʻoku fakamamaʻo ʻa e kau taupoʻou pehee mei he ʻOtua pea fakangaloʻi Ia; ʻoku nau fakangaloʻi kinautolu mo e konga lahi ʻo e honau ngaahi tufakanga. Hangē ko ʻení, fekauʻaki mo e fuakava ʻo e talangofuá, nuns taʻehaohaoa, ʻa ia ʻoku fakamalohiʻi ke nofo ʻi ʻa e mamani, te nau ʻilo ʻoku nau ʻi tuʻa ʻi he haʻamonga ʻo e talangofua, ʻikai ke toe ʻi he ʻao ʻo e ʻEiki;
pea ʻi heʻenau maʻu ha Fakangofua fakalukufua ke mavahe mei he kolo, ʻoku nau faʻu ha palani ʻo e moʻui ʻi he mamani, ʻo fakatatau ki heʻenau faʻitelihá pea fakatatau ki honau loto ʻonautolú; ʻoku nau pehē ʻiate kinautolu pē: Kuo ʻalu atu au ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ko hoku Naʻe fakangofua kakato au ʻe he maʻolunga. ʻOku nau fanongo kiate kinautolu kotoa ʻoku fie fanongo kiate kinautolu, ʻoku nau ngaue ʻi he fakangofua ʻa honau maʻolunga.
ʻI he taimi ʻoku nau o ai ki vetehia, ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha meʻa te nau lava ʻo fai fai ʻenau toe vakaiʻi. Kapau ʻoku ʻi ai haʻanau ngofua ke kole ki heʻenau confessor, he ʻikai ke nau lea kiate kinautolu kiate kinautolu ʻa ia ʻoku lahi ange ʻenau taukei ʻi he moʻui fakalotu; te nau ʻalu kumi ha taha, mahalo kuo teʻeki ai ke ne fai ha ako monastic fuakava: te nau kole ʻene fakangofua ke lue ʻo maʻu ha ʻea foʻou ki heʻenau moʻui lelei. Ko e confessor ko ʻeni, ʻa ia ʻoku ʻikai ke maheni mo e lahi ʻo e Fakaʻamu, fakaʻata kinautolu ke nau lalahi mo falahi. Ngaahi meʻa ʻoku kovi ngaahi ʻofefine! Ko e meʻa pē ia ʻoku nau fie maʻú.
Kapau ko e maʻolunga ako ʻoku fuʻu lahi ʻenau tauʻataina, pea kapau ʻoku ne fie maʻu fakafoki kinautolu ʻo ʻai ke nau ʻofa faka-Kalaisi remonstrances, ʻoku nau talí: ʻE faʻē, kuó u maʻu ʻeku fakangofuá. confessor. ʻE tali kinautolu ʻe he faʻe lelei ko ʻeni ʻE hoku ngaahi tokoua, ʻoku ʻikai pehe ʻe he kau taulaʻeiki kotoa pe tatau pē; Kuo u maʻu ha niʻihi tokosiʻi ʻoku nau sio ki ha maumau ʻi he feituʻu ʻoku ʻikai maʻu ʻe he niʻihi kehe ha taha. ʻE tali ia ʻe he nuns ko ʻeni ʻE heʻeku faʻee, te ke fekumi ki he scrupulous lahi taha: he ʻOku tau talangofua ki heʻetau vete hia, pea ʻoku tau ʻi he founga ʻo e fakamoʻui. ʻI he, koeʻuhi ke pau ʻa e maʻolunga ke tukulolo pea holomui.
ʻUlungaanga ʻo e talangofua moʻoni.
ʻOku haʻu ʻa e kovi kotoa pē mei heni ʻoku ʻikai ke tau hu feʻunga kiate kitautolu, pea ʻoku ʻikai ke tau fakalaulauloto kae ʻikai ʻi hono ngaahi tufakanga. Ko e taupoʻou ʻoku ne fakahehema ke ʻOku maʻu ʻe he haohaoa ha ngaahi tefito lahi ʻe lava ke vakavakaiʻiʻi ʻa e niʻihi kehe. ʻAʻeva ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, he ʻikai te ne ʻIkai ha sitepu, ʻikai ha founga, he ʻikai ke ne faʻu ha faʻahinga ngaue taʻe feongoongoi mo e ʻOtuá mo Hono konisēnisí ke ʻiloʻi pe ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi he meʻa ni ki heʻene ngaahi fakaʻamu pe ki hono ngaahi fatongia. Manatuʻi kuo talangofua mo talangofua hotau ʻEikí Kae ʻoua kuo mate ʻa e kolosi koeʻuhi ko ʻetau ʻofa, te ne fai ʻa e meʻa kotoa pe hono lelei taha ke fakafoki ʻa e ʻofa ki he ʻofa, pea he ʻikai ke ne fai ha meʻa ʻi heʻene ngaahi ngaue kotoa pe ʻe lava ke fepaki
(301-305)
ʻi he loto ʻo e ʻOtua. Meimei femoʻuekina maʻu pe ʻi hono vakavakaiʻi ia, naʻa ne ʻOku pehe ʻiate ia pe: ko e finangalo moʻoni nai ʻeni ʻo ʻOtua ʻoku ou fai ia? ʻOku ou ʻi he feituʻu ʻoku finangalo e ʻOtuá ke u ʻi aí? ʻOku talangofua ʻa ʻEne ʻAloʻofa Maʻoniʻoni ʻi he lahi taha ʻe lava kiate Ia, ʻi heʻene fakakaukau ʻoku ka ki he ʻOtuá tonu pē ʻoku talangofua ki aí. Naʻa ne ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ne talangofua ki hono maʻolunga, ʻo tatau ai pe pe ngaahi tohi, kapau ʻoku fuʻu mamaʻo meiate ia, pe ʻi ha founga leʻo ʻi he taimi te ne kumi ai ia. ʻOku fehuʻi ange ʻe he taupoʻou lelei ko ʻeni kiate ia ʻene ngaahi fakangofua, pea ʻoange kiate ia ha fakamatala ki heʻene toʻonga ʻIkai ngata pe ʻi he tafaʻaki ki tuʻa, ka ki he loto foki. Naʻa ne tongitongi ʻi ha taimi fuoloa kimuʻa ʻi hono loto ʻa e faleʻi ʻofa faka-Kalaisi mo remonstrances ʻoku ʻoange ʻe heʻene faʻe lelei kiate ia, ʻo fakakaukau ʻokú ne maʻu maʻana ʻa e nofoʻanga ʻo e ʻOtuá tonu.
Ko e tui mo e ʻofa ki he ʻOtua, ngaahi meʻatau taʻefeʻunga mo fakafekiki ʻo ha Taupoʻou lelei.
Ko e taupoʻou lelei ko ʻeni ʻoku hokohoko atu hono vala ʻi heʻene ngaahi meʻatau taʻefeʻunga mo fakafekiki, ʻo hangē ko ia kuo tau ʻosi lea ʻakí. Ko e ngaahi meʻatau ko ʻeni ko e tui mo e ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua. ʻOku tataki ia ʻe he foʻi ama ʻo e tui ʻi hono ngaahi sitepu, pea fakamaama ia ʻi heʻene ngaahi ngaue kotoa pe. ʻ Oku ueʻi mālohi ia ʻ e he ʻ ofa ʻ a e ʻ Otuá pea ʻ okú ne fakafāʻūtahaʻi vāofi ia ki hono husepaniti, ʻoku hange ʻoku ne lahi ange ʻi ʻa e ʻOtuá kiate ia pē; ʻoku tatau ʻa e ʻOtua mo e moʻui ʻa ʻene moʻui, pea mo e Laumalie ʻo hono laumalie.
Anga ki he ngaue ʻaki e ngaahi moʻoni ʻo e tui ʻoku ne tataki hangatonu ia ki ʻOtua, taʻe ʻi ai ha ngaahi tohoaki kovi, ʻoku ʻikai haʻane toe ngaue ʻi heʻene fakafiemalieʻi hono husepaniti mo nofo ʻi hono malumalu fakafalala pea ʻi hono ʻao. ʻOku ne fakalaulauloto, ʻi he mamaʻo taha te ne lava, ʻa ʻene fono maʻoniʻoni, ʻene ngaahi fekau fakalangi mo hono ngaahi fatongia kotoa, ʻo fakapapauʻi ko e founga ʻeni ʻa e ʻOtua fakaʻilongaʻi ia ke ne aʻusia ʻene fiefia ʻi he langi. ʻ Oku monūʻia ʻ a e kau tāupoʻou te nau tōʻonga ʻ i he founga ko ení!
ʻUlungaanga ʻo ha taupoʻou naʻe anga ki he ʻao ʻo e ʻOtua.
ʻI hoku kolo, Naʻa ku ʻiloʻi ha taupoʻou naʻa ne lea mai kiate au ʻo kau ki he ʻOtua, ʻo ne pehe mai kiate au fakafokifa, ʻi ha founga ʻoku ne fakahaaʻi ko e naʻe haʻu mei he lahi ʻo hono loto: ʻaa! hoku tuofefine, ʻoku ko ha meʻa fakamamahi lahi ʻa e mole ʻa e ʻao ʻo e ʻOtuá Loloa pe ʻo ha pate mo ha hala! ʻOku ou talaange Naʻa ku fehuʻi taʻe ʻi ai ha fieʻilo, ka ke fakahinohinoʻi au, ʻoku ne ʻulungaanga ʻaki e nuns ʻi he workhouse, ʻa ia naʻa ne Naʻe fakangofua ke talanoa lolotonga ʻene ngaue ʻi he hoʻataa. Naʻa ne tali mai pe: ʻe hoku tuofefine, hange ko e
ʻao ʻo e ʻOtuá ʻOku anga ʻaki kiate au, ʻoku faʻa hoko ia kiate au he taimi ʻe niʻihi, hili ʻeku pehe Ko ha ngaahi lea siʻi ki he nuns, ke mole kotoa e tokanga ki he kakai mo e meʻa kotoa pe ʻoku nau lea ʻaki; koeʻuhi ke u ʻikai lava ke fakamatala ki he meʻa kotoa pe naʻe lea ʻaki mo e meʻa kotoa pe naʻe naʻe hoko ia.
ʻI he ko e hā ʻ a e masiva fakalotu moʻoní? Hono lahi.
Tau lea ʻaki foki ha meʻa ʻi he fuakava ʻo e masiva kuo pau ke tauhi ʻe he tui fakalotu ʻi he mamani, ʻi he ngaahi taimi ʻo e fakatanga. Naʻa ne Kuo pau ke ne fakahoko ʻa e masiva Maʻoniʻoni, ʻa ia ʻoku ʻikai fakamavahevaheʻi mei he abjection maʻoniʻoni, ko hono ʻofefine lahi taha. ʻOku ʻi he angamaʻa ko ʻeni ha meʻa ʻe tolu: masiva ʻaupito ʻi he meʻa kotoa pe lelei fakatuʻasino, masiva ʻo e ʻatamai, masiva ʻo e loto, ʻa ia ko e, ʻi he holi kotoa pē, ʻio ʻo ha faʻahinga fakafiemalie.
Masivá fai ʻe J. C.
ʻOku ou foki maʻu pe ki ʻa e sipinga fakalangi ko ʻeni, ʻa hotau Fakamoʻui fakaʻofoʻofa, ʻa ia naʻa Ne fakahoko fuʻu masiva lahi mei hono fāʻeleʻí ki he mate. ʻOku tau mamata ki he ulo ʻa e masiva maʻoniʻoni ko ʻeni ʻi hono tokotaha pea Ko e abjection maʻoniʻoni ko ʻeni. ʻAa! ko e ha ʻa e ʻuhinga ʻo e Fakamoʻui ko ʻeni ko e ʻOtua, ʻi hono faʻeleʻi ʻi he manure, ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo monumanu, pea ke tokoto ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú! ʻOku kamata ke ne ʻuma masiva, pea ʻoku ne ʻalu fakataha mo ia ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻui ki he fonualoto, ʻo hange ko ia ʻoku tau mamata ki ai ʻi he Ongoongolelei, ʻoku kuo haʻu ke fakaha mai ke tau fakahinohinoʻi kitautolu ʻi Heʻene fono maʻoniʻoni. Ko e fakalangi ko ʻeni Naʻe fakatupu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e langí mo e māmaní.
ʻOku ʻi he ka naʻe ʻikai te ne maʻu ha ngaahi koloa fakatuʻasino, pe fale, pe fonua, ʻikai ha totongi fale, pea moʻui pe ʻi he foaki mei he kakai ʻOfa Faka-Kalaisi. Naʻa ne ʻi he mamani ko ʻeni ʻo hange ha haʻu ʻa ia ʻoku ne malolo, ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha meʻa ka ko ʻene moʻui pe, pea mo fai ʻene fononga ko e ngaahi kautaha tokoni ʻofa ʻoku foaki kiate ia. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ko e Fakamoʻui fakalangí ni pē, ʻoku feʻunga ke ne fakalāngilangiʻi ʻa Sisa. Kuo pau ke ne fakahoko ha mana; ʻOkú ne fakahoko tuʻo lahi ha ngaahi mana ki heʻene ngaahi meʻa fakatupu ʻi he taimi ʻoku nau faingataʻaʻia ai pea mo e Naʻe ʻikai ke nau maʻu ha meʻakai, ʻo hange ko ia ne hoko ke fakatokolahi foʻi ma. Ko hono moʻoni! ʻoku ʻikai fai ʻe he Fakamoʻui fakalangi ko ʻeni ʻa e meʻa tatau maʻa mo ia, pe maʻa ʻene kau ʻaposetoló; he ʻoku pehē ʻe ʻi ai e ʻaho Naʻa nau faingataʻaʻia pea ʻi he Fie maʻu ke kai, ʻo ʻikai maʻu ha meʻa feʻunga ke kai, amiable Naʻe ʻikai ha toe founga ʻa e Fakamoʻuí ki ha mana; ka naʻa ne fokotuʻu ia, naʻa ne mo ʻene kau ʻaposetoló, ke tutuʻu ʻa e telinga ʻo e uité ʻi ha ngoue, ke momosi kinautolu ʻi honau nima, pea ke ʻai ki honau ngutu ha fanga kiʻi meʻa naʻa nau kai ke fakafiemālieʻi ʻenau fiekaiá. Ko e hā! Fakamoʻui fakalangi, ʻoku ke maʻu fakahoko tuʻo lahi ha ngaahi mana ke fafanga
hermits ʻi he takele ʻo e Ngaahi toafa! kuó ke ʻomi ʻa e maá kiate kinautolu ʻi hoʻo kau ʻāngeló, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻa mo e fanga manu!
ʻOiaue ʻa e masiva maʻoniʻoni! ʻOiaue abjection Maʻoniʻoni! ʻoku ʻofeina koe ʻe hoku Fakamoʻuí! ʻoku ne fie maʻu koe ko ha hoa ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻui, pea nofo maʻu ʻiate koe ʻo aʻu ki he mate. ʻOkú Ne finangalo ke mate ʻi ho nimá. Hange kiate au kuo felotoi mo faʻufaʻu ʻa e langi mo e mamani fakataha ke fakamamahiʻi mo faingataʻaʻia mei he
(306-310)
pe ko ʻeni Fakamoʻui angaʻofa. ʻOku ʻikai ke ne maʻu ʻa e ngaahi fakafiemālie fakalangi kotoa pē mo e tangata. Hange kuo liliu ʻe he langi ʻa e palasa maʻana fakafisingaʻi ha faʻahinga tokoni. Ko e hā! ʻokú ne lotu ki heʻene Tamaí, pea mo e Tamai fakalangi ko ʻení ʻikai ke toe fanongo ki hono ʻAló, mo hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú! Ko e ha ʻa e kaveinga ʻo e launga maʻoniʻoni ʻa e Fakamoʻui angaʻofa ko ʻeni ʻi he kolosi: ko hoku ʻE ʻOtua, ko e hā naʻá ke liʻaki ai aú? ʻOkú Ne lāunga ʻi he fieinuá, ʻoku fuʻifuʻi ʻaki ʻa e fiel mo e vinika; ʻOku ʻikai ke ne maʻu ha ipu vai. O Masiva maʻoniʻoni! Naʻa ke toʻo ia mei hono vala pe ʻoʻona ke tuku ia ʻoku tokoto telefua ʻi he kolosi ! ʻOiauē he toki meʻa fakaʻofa moʻoni! ʻOiauē he liʻaki moʻoni ē! ʻOiauē ko ha feilaulau ʻo e ʻa e meʻa kotoa! ʻOiauē ʻe hoku Fakamoʻui fakalangi, ko e hā ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí Fakasiʻisiʻi ʻetau ʻofa!
Ko e kolosi ʻa J. C. ko e tuʻunga malanga ia ʻoku ne malanga mei ai ki he ngaahi laumalie ʻa e haohaoa fakaʻeiʻeiki taha.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e Fakamoʻui fakalangi, ʻOtua moʻoni mo e tangata moʻoni, ʻoku pipiki ki he kolosi, kuo ʻai ke hoko ʻa e kolosi ko ʻeni ko ha tuʻunga malanga, ʻa ia ʻoku hange ha Tangata malanga, ʻoku ne taki ʻi he faʻifaʻitakiʻanga, malangaʻi ʻa e maʻoniʻoni taha tokateline, mo fakahaaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei kotoa pe ʻi honau fakaʻeiʻeiki mo haohaoa fakalangi. Ke mamata kiate ia ʻi he tuʻunga ko ʻeni, ʻa ia naʻa ne ngaue ʻaki ʻa e mana maʻongoʻonga taha kuo hoko, pea ʻoku he ʻikai teitei lava ke mahino ia ki he tangatá; ke tomuʻa vakaiʻi Ko ha meʻa ʻo e mana ko ʻeni, kuo pau ke tau fakakaukau ki he fakalangi ko ʻeni Fakamoʻui ʻi he kolosi ʻi ha taloni ʻo e maʻoniʻoni, ko ia Naʻá ne lea ʻaki ʻa e foʻi lea ko ʻeni naʻá ne lea ʻaki ʻi heʻene moʻui fakamatelié: " ʻI he taimi ʻe hiki hake ai ʻa e Foha ʻo e Tangata ʻi he vahaʻa ʻo e langi mo e mamani, te ne tohoakiʻi ʻa e meʻa kotoa pe kiate ia. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ne tohoakiʻi ʻa e meʻa kotoa pe kiate Ia ʻaki ʻene tui longomoʻui, ʻaki ʻa e ʻofa mo e ʻa e holi ke tokangaʻi, ʻi hono tuʻunga pe ʻoʻona, ki he haohaoa.
Ko e ngaahi laumālie kuo fakatapui ki he ʻOtuá ʻaki e ngaahi fuakava ʻoku ʻikai ʻoua ʻe fakahehema ki he haohaoa, holomui taʻe te ne fakatokangaʻi.
ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtua ʻoku ngaahi laumalie kuo nau fai ha ngaahi fuakava molumalu pea maʻu fakatapui ki he ʻOtua ʻo tautautefito ange ʻi he angamaheni ʻaki ʻa e kau Kalisitiane, ʻoku pau, ʻe heʻenau ngāue maʻuʻanga moʻuí, ke feinga taʻetuku ki he haohaoá; kapau ʻoku nau mavahe mei he tuʻunga ko ʻeni, ʻi ha feituʻu pe ʻoku ngalo ai ʻiate kinautolu ʻi taki ha moʻui molu mo feinga ke pukepuke ʻa e vaeuaʻanga malie, ʻa ia, ʻoku ʻikai ke fuʻu kovi, ko e manavasiʻi ki hono foaki lauʻikoviʻi, ka ke fokotuʻu foki ʻi he tafaʻaki ʻo e holi mo e founga ke feinga ai ki he haohaoa ʻo ʻenau Siteiti; kapau ʻ oku nau moʻui ʻ i he tuʻunga ko ení, ʻI heʻenau tui ʻoku nau fai honau fakamoʻuí, ʻoku ngalo ʻi he ngaahi laumālie ko ʻení ʻa e ngaahi leá ni: ʻa ia ʻoku ʻikai ke laka ki muʻa. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtua ʻoku receding kinautolu ʻe ha ʻi he founga ko ia, ʻoku nau to mei he kui ki he kui, meimei taʻe ʻiloʻi ia; ʻoku ʻikai ke nau fakatokangaʻi ʻoku nau ʻi he ngaahi hala ʻo e malaʻiá.
Ko e ngaahi laumalie faivelenga, ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku nau fakahehema maʻu pe ke haohaoa, fakalakalaka lahi ʻo ʻikai fakatokangaʻi.
ʻOku ou toe fakatokangaʻi foki ʻi he ʻOtua ʻoku Ngaahi laumālie faivelenga ke fakafanongo ki he ʻaloʻofá pea ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku ne ueʻi fakalaumalie kinautolu, ʻa ia ʻoku ʻikai fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata ki he ngāue ʻoku nau holi ki aí; ʻa ia ʻoku ne fakahehema maʻu pe ke fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi, pea ngāue ʻi he māmá pea ʻi he ʻa e laumalie ʻo e tui mo e ʻofa haohaoa ʻa e ʻOtua, koeʻuhi ke fakahoifua lahi ange lahi ange ki honau Fakamoʻui fakalangí ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ʻulungāanga leleí; ʻOku ou sio ʻi he ʻOtua, ʻoku ou pehe, ʻoku faʻa hoko ia ki he ngaahi laumalie lelei ko ʻeni ke fakalakalaka lahi ki he haohaoá, ʻo ʻikai fai ia vakai. ʻOku ou mamata ʻi he Fakamoʻui fakaʻofoʻofa ko ʻeni ki he ngaahi ʻaloʻofa ʻa fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku tafe maʻu ai pē ki he ngaahi laumālie ko ʻení, pea ʻoku ne tohoakiʻi mai ai kinautolu kiate ia, ʻa ia ko e tupuʻanga ʻo haohaoa kotoa pe.
Akoako masiva. ʻO ʻikai maʻu haʻanau meʻa ʻanautolu pē; maʻu kotoa ʻi he foaki.
Ko e Masiva Maʻoniʻoni, ko e ha kuo pau ke fakahoko ki tuʻa pea ki he loto ʻa e nuns kotoa pe ʻoku pau ke ke moʻui ʻi he māmaní.
Kuo pau ke nau fakalotoʻi malohi ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e masiva pea ʻoku nau fai ha fuakava ʻo e masiva. Ko e masiva ʻoku kole ʻe lava ke fakaʻauha ʻe he ngaahi foaki ʻi he ngaahi matapaa ʻa e meʻa ʻoku foaki kiate kinautolu, pea ke pehē: ko e meʻa ʻeni ʻaʻaku; ka ʻoku ʻikai lava ʻe he taupoʻou ʻo lea ʻaki ia, pe te ne lava ʻo lea ʻaki. Neongo ʻene fakakaukau pehee, kuo pau ke ne sio kiate ia
hange ha haʻu, Ko ha sola ʻoku nofo ʻi he fakamole ʻa e tokotaha maʻoniʻoni ʻofa faka-Kalaisi ʻoku ʻomi ʻe he Mafimafi Maʻoniʻoni, mo hono maʻu ʻo e meʻa kotoa pe, ʻi he taimi ʻe hoko ai ko ha pear pe ko ha foʻi ʻapele, pe ko ha ipu sioʻata vai. Kuo pau ke ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pe mei he ʻofa faka-Kalaisi ko e foaki; he ʻikai faingataʻa ke fai ia, kapau ʻoku moʻoni masiva ʻi he loto, ʻatamai mo e loto.
Ka ʻe talamai ʻe ha niʻihi tui fakalotu, ʻoku ou ʻi he famili mo e fanauʻi lahi; ʻOku ou ʻi ʻE hoku kainga ofi, he ʻikai ke u lava ʻo tuʻu ʻi Koeʻuhi ko ʻeku fuakava ʻo e masiva, ʻoku pau ke u kai ʻi heʻenau tepile. Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou mamata ki ai ʻi he ʻOtua, Naʻe malolo ʻa taupoʻou ki heʻene ongomatuʻa; kuo pau ke ne maʻu meiate kinautolu ʻa e lelei kotoa pē ʻoku nau fai kiate ia ʻi he ʻofa haohaoa mo e ʻofa ʻo e ʻOtua.
Tataki ʻo ha taupoʻou ʻi he ʻapi ʻo e kainga masiva.
ʻI he taimi ʻoku fokotuʻu ai ʻe he ʻOtua ha tui fakalotu ʻi he tepile ʻo e masiva maʻoniʻoni, pea naʻa ne ngaahi aʻusia ia ʻi he honge, ʻa ia ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku kei tuʻu ai ʻi he kakai masiva ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo foaki kiate ia ha ngaahi meʻa fie maʻu ki he moʻui, pea ko e taupoʻou lelei ko ʻeni, ʻa ia ʻi hono loto ʻa ʻene fuakava ʻo e masiva, te ne faingataʻaʻia Honge ʻi he fiefia mo e fakafiemālie, pea te ne tāpuakiʻi ʻa e ʻEiki ke ne lava ʻo fakahoko ʻene fuakava ʻo e masiva. Pea ko e meʻa ʻeni kuo pau ke fai ʻe he taupoʻou kotoa pe, ʻi he taimi ʻoku ʻoange ai ʻe he ʻOtuá ha faingamālie kiate iá.
ʻUlungaanga ʻo e ʻofa ki he masiva ʻi ha taupoʻou he ʻaho ni.
Ko e founga ʻeni ʻoku Taupoʻou lelei nowadays. Naʻa ne nofo ʻi he fale masiva ʻo ha fale motuʻa. Naʻe ʻi ai ha ngaahi tuʻuʻanga naʻe ʻikai palaki pe ʻe he matamatakupenga mo e efu. Naʻa ne ʻofa ʻiate ia ʻi
(311-315)
fale ko ʻeni. Pe loto ki ai, ʻI he ʻofa faka-Kalaisi, ki hono fale ʻi ha feituʻu kehe. Naʻa ne pehe mai, ʻikai, he ʻikai ke u lava Mavahe mei he nofoʻanga ko ʻeni ʻoku lahi fau ʻene fekauʻaki mo e fale tauhiʻanga ʻo e fanga monumanu Pētelihema ʻa e feituʻu naʻe ʻaloʻi ai hoku Fakamoʻuí. Ke maʻu ʻene Naʻá ne ʻave ʻa e fānau īkí ke nau akoʻi ʻa e moʻuí. Ki hono vahenga, naʻe ʻomi ʻe ha niʻihi ha fanga kiʻi konga ma, pea niʻihi kehe
kiʻi chanteaux siʻisiʻi (1); mei he pea taimi ʻe niʻihi naʻe fuʻu lahi e meʻa naʻá ne maʻú. Naʻa ne kai moldy; ka telia naʻa ne tuku ke mole, naʻa ne loto ki ai ʻe foaki tuʻo taha pe tuʻo ua he uike ʻa e ma ko ia kiate ia, pea ʻi he ha kiʻi paʻanga siʻisiʻi. ʻOtua, ʻa ia naʻa ne kei fie maʻu ke siviʻi ia, tuku ke ngalo ʻi he kakai lelei ko ʻeni ke ʻomi kiate ia ʻa e maa ki he ʻAho ʻoku fakaʻilongaʻi. Naʻe aʻu pē ki he taimi ʻo e ʻaukaí. Naʻe ʻikai pe ke fakakaukau ʻa e taupoʻou ko ʻeni naʻe ʻikai ke ne meʻa ke maʻu meʻatokoni. ʻI he hokosia e houa, ʻi he hoʻataa, naʻa ne ʻalu ki he maʻu meʻatokoni efiafi. ʻOku ne maʻu ha kiʻi konga ma siʻisiʻi pe ʻo ha toko ua pe tolu Ko e uʻu. Ko e taimi ia naʻe tupu ai hono loto mei Fiefia mo e fakafiemālie.
(1) kuata ʻo ha foʻi ma.
Naʻá ne pehē mai, "Ko au ʻeni!" ʻi he tepile ʻo e masiva maʻoniʻoni. ʻE hoku ʻOtua! Te u talaatu Fakamalo atu ʻi he meʻa naʻa ke fokotuʻu au ʻi ha tuʻunga ke Fakahoko ʻeku fuakava ʻo e masiva.
ʻI he momeniti ko ia naʻa ne haʻu ki manatuʻi ko hono tupuʻanga, ʻo muimui ki he sipinga ʻa ʻetau ʻEiki, naʻa ne kole ʻene maa. Naʻá ne pehē, Kuo pau ke ʻoua naʻá ku ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOtuá, pea fakakaukau te Ne fakahoko ha mana ke fafanga au. ʻOku ou ʻalu ke ʻomi ha mā mei he matapaá, koeʻuhí ko e ʻOtuá. Ongo loto, naʻe fonu kotoa ʻi he ʻofa ki he ʻOtua, naʻe ʻi he siupeli, pea fiefia ke maʻu ʻa e faingamalie ko ʻeni ke fakahoko ʻa e loto fakatokilalo mo e abjection maʻoniʻoni. ʻOku ne mavahe, pea ʻalu ʻi he kaungaʻapi ofi taha. ʻI he ʻatamai ʻo ha tangata masiva, he ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua, pea ʻi he ʻofa faka-Kalaisi, ʻoku ne kole ha konga ʻo e ma ki he maʻu meʻatokoni efiafi. Naʻe ofo ʻaupito ʻa e kakai masiva ni pea ʻohovale, ʻo ʻoange kiate ia ʻene meʻatokoni efiafi ʻi he meʻa naʻa nau mei ai, pea ne pehe ange ki ai, Misisi, ʻi hoʻo fie maʻu ia, haʻu kiate kimautolu, kapau te mau maʻu ha mā, te mou maʻu ia; ka Kātaki, ʻoua naʻá ke kole ia ʻi he ʻofa haohaoa, pe mei he ʻOku fuʻu lahi ʻetau mamahi ʻi he founga ko ʻeni. ʻI he taimi ʻoku ke ʻe haʻu ʻo kumi ha niʻihi meiate kitautolu, kapau naʻe ʻi ai pe ʻa e Fanau, ko ia ʻi he feituʻu ʻoku tuku ai ʻa e maa, hu loto-toʻa, ʻo hange ʻoku ʻi ho fale, pea ʻave ʻa e lahi taha te ke fie maʻu. Ko e Naʻe tali ange ʻe taupoʻou, ʻIkai, ʻe hoku ngaahi kaungameʻa, he ʻikai ke u fai ia, pea ʻOku ou kole atu ke ʻoua naʻa mou fakamamahiʻi kimoutolu ʻi ha taimi pē Te mou mamata ki heʻeku haʻú ʻo kole foaki atu ʻi he ʻofa faka-Kalaisí pea koeʻuhi ko e ʻOtua. Te u fai ia, he kuo pau ke u fai ia. Naʻe fakamālohiʻi au ke u fai pehē ʻ i heʻeku fuakava fekauʻaki mo e masivá. Te u talaatu Kole mai ke ʻoua naʻa ku taʻofi au mei hono akoako fakahoko ia, koeʻuhi he ʻoku ke te ne fakatupu ha mamahi lahi. Ko e meʻa pē ʻoku ou kole kiate kimoutolú, ʻoku ou kole kiate kimoutolu kolea ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú, ʻoku ou maʻu mei he manavaʻofá pea koeʻuhí ko e ʻOtuá. ʻOku ʻE hoku kakai lelei, kataki ʻo ʻoua naʻa ke ʻilo ʻoku kovi. He ʻikai ke u lava ʻo tokoni ki ai. Naʻa ku anga ki ai ʻi he fakaʻapaʻapa he ko ʻeku fuakava ʻo e masivá, pea ko ha tokotaha masiva moʻoni au.
Tataki ʻo ha taupoʻou ʻi he ʻapi ʻo ha matuʻa tuʻumalie.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e nuns ʻoku ʻi he mamani pea mo e kainga ofi ʻaupito koloaʻia, ʻoku lahi ange ʻa e fakaʻofaʻia ʻiate kinautolu kuo u toki launga. lea. Neongo ia, te nau lava ʻo tauhi ʻenau ngaahi fuakava, ʻo ʻikai toe siʻi hifo loto, pea feinga ki he haohaoa, kapau te nau akoako ʻi tuʻa ʻi he meʻa ʻoku ʻai ʻe he ʻOtua ke u tohi. Kapau ʻoku fakamalohiʻi kinautolu ke nau kai ʻi he tepile ʻo ʻenau matuʻa, ʻi he ʻaho kotoa pe, pea he ʻikai ke nau lava ʻo fai ha meʻa kehe, Kuo pau ke nau vakai ki he masiva māʻoniʻoní, mo e ʻ i aí ʻo hotau ʻEiki, ʻa ia ʻoku Ne ʻafioʻi mo fakakaukauʻi kinautolu ʻi he feituʻu kotoa pe. Fai ʻe ʻOku ʻuhinga ʻeni, te nau maʻu ha loto-toʻa, pea te nau maʻu ha falala ki he ʻOtuá pea ki he ʻofa ʻa hotau ʻEikí.
ʻI heʻete ʻi he tepile, kuo pau ke nau ʻasi taau, vala feʻunga mo ha taupoʻou, pea fakatatau mo e masiva mo e abjection maʻoniʻoni. Kuo pau ke nau ʻikai ha meʻa fakamamani ʻi he vala pe lea, pe ʻi hono tokangaʻi; ʻai honau mata, tukutukuhifo taʻe ʻi ai ha affectation, lea siʻisiʻi ʻaupito pea ʻikai fuʻu fie maʻu; tokanga ke tokanga ki he ngaahi lea fakamamani pe lea kovi, pea kiate kinautolu ʻoku nau ʻohofi fakaʻangataha ha ngaahi ʻulungaanga lelei lahi. Kuo pau ke nau fakalongolongo ʻaupito, ʻo ʻikai ke nau fio ha lea ki he fepotalanoaʻaki, tuku kehe pe ia, ʻi he taimi ʻoku fakafoki ai kinautolu mei ʻenau fakalongolongo, kuo pau ke nau tali pe: ʻOku ʻikai haʻaku meʻa ke lea ki he ngaahi lea ko ʻeni, ʻoku ʻikai ʻo hoku tuʻunga pea ʻoua ʻe sio mai kiate au; pea foki kiate kinautolu, ʻoku nau manatuʻi ʻoku fakakaukauʻi kinautolu ʻe hotau ʻEikí pea sio kiate kinautolu toʻo ʻenau meʻatokoni. Kapau ʻoku ngaue lelei ʻa e tepile ʻi he meʻa angamaheni, Kuo pau ke ʻ oua naʻa ngalo ʻ iate kinautolu ʻ a e masiva mo e masiva māʻoniʻoní. Abjection Maʻoniʻoni, ʻikai fakamavahevaheʻi ʻo e loto fakatokilalo, ʻa ia ʻoku moʻui pe ʻi he mortifications.
Ko e kuo pau ke nuns fakaʻaongaʻi ʻa e uaine, kofi mo e kava malohi pe ko ha faitoʻo pea ʻikai fie maʻu. Kuo pau ke nau fakafisingaʻi ha fakaafe ki ha houa maʻu meʻatokoni pea ʻikai ke ʻalu ki ai hala ha taha.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e he ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe he nuns ʻa e uaine, kava malohi, pe kofi, tuku kehe kapau te nau ʻave kinautolu ko ha faitoʻo pe ʻi ha Fuʻu fie maʻu lahi. Kapau naʻe hoko ha taupoʻou naʻe kole, ʻi hono famili pe ʻi ha feituʻu kehe, ke ʻalu ki he maʻu meʻatokoni efiafi, ʻohomohe pe kiʻi kai maʻamaʻa, kuo pau ke ʻoua naʻa ne ʻalu ki ai; Ko e fehangahangai moʻoni mo ʻene ngaahi fakaʻamu mo ʻene Ngaahi Tufakangá. ʻOku ne fakahaaʻi ia
(316-320)
fakatupu ia ʻi he mamani, ki hono maluʻi ia ʻe he ʻOtua Ko hono moʻoni. Kuo pau ke ne tali kiate kinautolu ʻoku nau fakaafeʻi ia ke haʻu ʻo kai ʻi honau tuʻunga: ʻOku ou haʻisia kiate koe, he ʻikai ke u lava ʻo fai ia ʻAlu, ʻoku ʻikai fakangofua au ʻe hoku konisenisi, ʻi heʻene fekauʻaki mo hoku ngaahi fatongiá mo e tufakangá. ʻOku ʻikai totonu ke ilifia ke ke ʻai ke hange ʻoku taʻofi ia ʻe he Laumalie ʻo hono tuʻunga ke fakahaaʻi kinautolu ʻi he māmaní.
Ko e kuo pau ke nuns tokanga ke ʻoua naʻa nau fakapipiki kinautolu ki he meʻa ʻoku foaki kiate kinautolu foaki, ki he meʻa ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau ngaue, pea ke Paʻanga.
Kapau ʻe hoko ia ki ha ha tui fakalotu ʻoku nofo mo ʻene ongomatuʻa, koloaʻia pe masiva, fafanga ʻenau matuʻa pe kakai kehe, kuo pau ke ne fakaʻata moʻoni ia, pea fai ʻa e meʻa kotoa pe naʻe ʻikai ke ne lava ʻo ʻalu ki he maʻu meʻatokoni, naʻe pau ke ne kai ʻi he tuliki ʻo ha loki ʻi ʻolunga. Kuo pau foki ke mavahe ia ki he fakaumiuminoa, ʻi he mamaʻo taha ʻe lava kiate ia, pea, ʻi ai, lau maʻuloto ai ʻene ngaahi lotu fakaʻatamai, hono ʻofisi, fai ʻene laukonga, mo ʻene ngaue lolotonga e ngaahi houa naʻa ne fai ai kinautolu ʻi hono kolo.
Tuku ke hoko ʻa e taupoʻou kotoa pe fai ha maluʻi ke fakapipiki kita ki ha ʻofa ʻoku totonu ki he meʻa ʻE lava ʻe he ʻofa faka-Kalaisí mo ʻenau ngāué ʻo fakatupu kinautolu: fakakaukau ʻoku taʻofi kinautolu ʻe he laumālie ʻo e masivá ke nau pehē: ʻoku ʻaʻaku ia; pea naʻa mo kinautolu ʻoku ʻikai te nau lava ʻo taʻofi loto fiemalie ki he fakakaukau ko ʻeni, koeʻuhi he kuo teʻeki ai ke nau hange pe ko ha tipositi kuo pau ke fakaʻaongaʻi ki heʻenau fakaʻaongaʻi ʻi he fie maʻu, pea ko hai kuo pau ke ʻoua naʻa hoko ʻeni ngaue ke ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi meʻa superfluous, ʻIkai ha vala ʻo fakatatau ki he laumālie ʻo e māmaní, pe meʻakai ʻoku fuʻu lahi pelepelengesi, ʻa ia ʻe fepaki mo e Laumalie ʻo masiva mo e mortification.
Hange ko e nuns, ʻi he ʻa e tuʻunga fakaʻofa ʻoku nau ʻi ai, he ʻikai lava fakamafola ʻaki ha faʻahinga paʻanga, tuku ke nau tokangaʻi ʻeni ʻOku ʻikai hanga ʻe Hoi paʻanga ʻo ʻai ke nau fai ha ngaahi fehalaaki lahi. ʻE hanga ʻe he tēvoló ʻo ʻene ngaahi feinga kotoa ke ueʻi fakalaumalie ha taupoʻou immortified ʻo e ngaahi holi mo e ʻofa ʻoku ne tataki ia ki fakafiemalieʻi ʻene holi kovi. Te ne fakakaukau tuʻo teau ki heʻene paʻanga, pea te ne ongoʻi ʻa e holi ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē te ne lavá fakafiemalieʻi, ʻi he vala pe meʻakai. Niʻihi kehe ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻe saiʻia ange ʻa e tui fakalotu ke ʻikai maʻu ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu, ʻi he squirm ʻi heʻenau paʻanga. Te nau ngaue ʻi he ʻaho mo e poʻuli, tuku ʻenau lotu, laukonga mo e ngaahi lotu ʻi he fakataha lotú, ʻa ia naʻe angamaheni ʻaki ʻi he honau kolo, ki he fakatuʻutamaki ʻo ʻenau
Malo e lelei, pea ke ikuna paʻanga pea to ʻenau kato paʻanga. Sio pe ki hoʻo paʻanga ʻi he Toʻe; Fakakaukau ko ha ngata ia ʻoku ke tauhi mo koe, pea kapau te ke fakaʻaongaʻi hala ia ki hoʻo Ngaahi fatongia, ʻe keina koe ʻe he ngata ko ʻeni pea mole meiate koe.
ʻUlungaanga ʻo ha tui fakalotu ʻoku feinga ʻa e tevolo ke ʻahiʻahiʻi ʻaki ʻa e tohoakiʻi atu ko ha peesi ʻoku fonu ʻi he koulá mo e silivá.
Ko ha tokotaha maʻoniʻoni fakalotu ʻI ha hala mo hono hoa, naʻa ne sio ki he tevolo naʻa ne ʻoange kiate kinautolu fokotuʻu ha tauhele, faʻo ha peesi paʻanga ʻi he hala feituʻu naʻe pau ke nau o ki ai. Naʻe ʻikai haʻi ʻa e sikolasipi ko ʻeni, pea naʻe hā ai ʻa e koulá mo e silivá. ʻOku malolo ʻa e tokotaha maʻoniʻoni lelei taʻe kau ai ala ki he peesi ko ʻeni, pea siofi ʻa e tui fakalotu naʻe mo ia, telia naʻa ala ki ai. Ko e tui fakalotu ko ʻeni tulolo ke ʻomi hono nima ki he kato paʻanga. Naʻe taʻofi ia ʻe he tokotaha ʻo ne pehe ange ki ai, "ʻE hoku tokoua, ko e ha hoʻo meʻa ʻoku fai?" ʻOku Ko e tēvoló ʻokú ne fokotuʻu ha tauhele maʻatautolú. Kapau te ke ala ki he Fakafetongi Stock, ʻoku ʻi ai ʻa e tevolo ʻi he malumalu ʻo ha ngata te ke fakaʻauha ʻa e nima. ʻI he momeniti ko ʻeni ʻoku ʻI heʻene sio ki he ikunaʻi, naʻe pulia ia ʻo hange ha kohu.
Ko e ʻOku totonu ke fakaʻehiʻehi ʻa e tui fakalotu mei he mohenga.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e nuns kuo pau ke tokangaʻi ʻe he kau nuns ʻoku ʻi ai honau kainga tuʻumalie tokoto ʻo fuʻu molu ʻi lalo. Kapau te nau nofo mo Ko e kau tanaki tukuhau naʻa nau fakaʻitaʻi kinautolu ʻi he tui fakalotu, naʻa nau kuo pau ke mavahe ʻa e meʻa kotoa pe mei honau ngaahi ʻapi, pea fekumi ki ha Asylum ʻe taha mo ha kau Kalisitiane lelei.
§. VII.
Hokohoko atu ʻo e kaveinga tatau pe. Ngaahi fuakava ʻo e angamaʻa mo e tapuni. Fakaʻosi ʻaki ʻa e fatongia ke feinga ki he haohaoa, pea ʻi he Ko e kui rounder ʻa e nuns ʻoku ʻikai ke nau tokanga ʻenau ngaahi fuakava ke muimui ki he maxims mo e usages ʻo e mamani.
Founga mei tuʻa ke tauhi ʻa e fuakava ʻo e angamaʻa ʻi he mamani. Faingofua ʻi he vala. Teunga tāú ʻi he meʻa kotoa pē.
Tau hoko atu he taimi ni ki he ngaahi fuakava ʻo e angamaʻa mo e tapuni. Ko e fakaʻamu ʻo e angamaʻa, ki he tafaʻaki ki tuʻa, ʻoku kau ai ʻa e foʻi moʻoni ko ia ko ha ʻOku tokanga tatau pe ʻa e uaifi angamaʻa ʻo J. C. ke tauhi ia koloa, tuku ke tokanga telia ʻa e mamahi ʻa e kau kaihaʻa, ʻi he manavahe naʻa ʻoku ʻikai toʻo meiate ia ʻa ʻene ngaahi koloá. Ko ha taupoʻou lelei kuo pau ke teunga taau; kuo pau ke taau ʻi hono vala, ʻo hange ko ia kuo tuʻo lahi ʻeku lea ʻaki, pea ʻi heʻeku toe fakaongo atu; kuo pau ke ʻoua naʻa ʻi hono vala ʻoku ʻikai ʻi he founga fakaemamani, ʻo ʻikai ko ha mataʻi tuitui pe hui tuitui. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, kuo pau ke vala, fakafepakiʻi e ngaahi akenga ʻo e mamani, koeʻuhi ke te ne lava ʻo pehe ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku ʻikai ke sai. Kuo pau ke ʻaʻeva mo e mata tukutukuhifo, ʻi he taimi ʻoku ʻalu fakataha ai ʻo e ngaahi meʻa fakamamani, pea naʻa mo e taimi ʻoku ne feohi ai mo Tui Fakalotu. ʻI heʻene ngaahi folofola kotoa, ʻi heʻene ngaahi ngaue kotoa, ʻi he Kuo pau ke ta ʻe hono tokangaʻi, ʻi ha foʻi lea, ha sipinga ʻo ha anga - fakanānā māʻoniʻoní, pea ke ʻ ave ʻ i he feituʻu kotoa pē ʻ a e ʻ īmisi ʻ o ha uaifi ʻ o J. C. kuo pau ke ne tokanga maketi ke ʻuma ʻOku ʻikai ha taha, tautautefito ki he tangata, naʻa mo hono ngaahi tokoua, pea
(321-325)
fakahaaʻi ʻo aʻu ki he fakatatali ʻi he fekauʻaki mo e kakai ʻo hono tangata pe fefine, tuku kehe kapau ko ha kau fafine ʻoku moʻui mamaʻo meiate ia, pea ʻoku tatataha ke ne sio ki ai, pe makapuna ʻo hono kainga ofi, pe ko ha niʻihi kehe. Ka Hange ko e fanau tangata, kuo pau ke ʻoua naʻa ne ʻuma kiate kinautolu ʻi ʻolunga taʻu ʻe hongofulu ma ua. Kuo pau ke ʻoua naʻa ne teitei mohe mo e kakai fefine fakamamani, naʻa mo e nuns, tuku kehe kapau ʻoku ʻi ai ha Fuʻu fie maʻu lahi, pea naʻe tuʻo taha pe ʻi he passer-ki he.
Toko taha pe ʻi he kautaha, ko ha ʻOku totonu ke ʻoua naʻa teitei kolosi ʻa e taupoʻou ʻi he vaʻe ʻa e tokotaha. Ko e tuʻu ko ʻeni ko hano fakaʻaongaʻi ia ʻo e mamani, taʻefeʻunga ki he ko ha taupoʻou.
ʻIkai maʻu ha ngaahi ʻaʻahi.
Kuo pau ke ʻoua naʻa teitei maʻu ha ngaahi ʻaʻahi mei he kakai ʻo e mamani, tautautefito ʻi he kaveinga ʻo ha mali, tuku kehe kapau ʻoku fakaʻohovale, pea he ʻikai ke ne lava ʻo fakaʻehiʻehi mei ai. Te ke lava maʻu pē ʻo kole fakamolemole faitotonu mo anga fakaʻapaʻapa, ʻo pehe: ʻoku fepaki ia mo hotau tuʻunga ke maʻu ha ngaahi ʻaʻahi mei he kakai ʻo e mamani, koeʻuhi he ʻoku taukapoʻi ʻe heʻetau ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻetau
ngaahi tufakanga, ke maʻu e ngaahi ʻaʻahi, pe ke ʻai kinautolu ʻaki ha tikite. ʻOku ou mamata ʻi he ʻOtuá ʻOku ʻikai ke saiʻia lahi ʻa e ngaahi ʻaʻahi ko ʻeni kiate ia, koeʻuhi he ʻoku hangē ko hano tauhi ha fetohiʻaki pau mo e māmaní; ko e ha fai ha ngaahi ʻinitaviu mo e kakai ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku faʻa ki he ngaahi fatongia ʻo ha taupoʻou.
ʻUlungaanga ʻo ha taupoʻou, naʻe fakamalohiʻi ke ʻi ai ʻi ngaahi ʻinitaviu fakatuʻutamaki, naʻe tokoniʻi mo fakahinohinoʻi ʻe N. S.
ʻOku ou ʻiloʻi ha taupoʻou ʻa ia, ʻi heʻene mavahe mei hono kolo, naʻa ne nofo mo kakai naʻa nau ʻaʻahi ki ai. Naʻe ongoʻi ma ʻaupito ʻa e taupoʻou ko ʻeni, mo e faingataʻaʻia ʻi heʻene ʻiloʻi ʻa e fanongo, ʻi he ngaahi fepotalanoaʻaki ko ʻeni Kakai ʻo e mamani, ngaahi lea naʻe fepaki mo hono ngaahi fatongia, ʻoku fakafofongaʻi ki he kakai naʻa ne nofo mo ia, Naʻe taʻeʻaonga ke ne ʻi he fepotalanoaʻaki ʻo e kakai ko ʻeni ʻo e mamani, pea naʻe fuʻu lahi hono konisenisi Ongoʻi Mā. Naʻa ne kole ange ke fakaʻata ia ʻalu toko taha pe ki ha fale nofoʻanga. Ka ko e kakai ko ʻeni tali ange he ʻikai, pea naʻa ne fie maʻu ke ne nofo mo kinautolu. Naʻe fakakaukau ʻa e taupoʻou ko ʻeni kuo pau ke ne talangofua, peá ne puke hono tafaʻakí, ʻi heʻene vakai ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fai ha meʻa kehe.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi kehe, naʻa ne Naʻe ʻaʻahi mai ha kakai ʻo e fefine fakatouʻosi. Ko ʻeni Naʻe ʻi he ngaue; pea hange ko ia ʻoku ʻikai ke ne Naʻe ʻikai fakangofua ke mavahe mei ai ʻo mavahe mei he fale nofoʻanga, ʻ Oku ʻ ikai lava ke fakahaaʻi ʻ e ha taha ʻ a e lahi ʻ o e meʻa naʻe ʻ ai ʻ e heʻena fetalanoaʻak Naʻa ne ʻikai lava ke kumi loto fiemalie ʻa e Ke mamata.
Ko ha tangata, ʻi he tautautefito, naʻe kamata ke ne fai ha ngaahi lea ʻo ʻikai ko ha Kalisitiane, ka mei ha tamapua. Ko e taupoʻou ko ʻeni feinga lahi ange ke hiki hake hono loto ki he ʻOtua, he naʻe ʻikai ngofua ke tali kiate ia, ʻo pehē, ʻEiki, ʻaloʻofa mai kiate au, pea ʻoua naʻa liʻaki au ʻauha. Naʻe haʻele mai ʻa e ʻOtua ko ʻeni ʻo e angalelei ke fakahaofi ia, pea ʻ i ha founga mātuʻaki makehe, ʻ aki ʻ ene pehē kiate ia: " ʻE hoku ʻofefine, ko au ʻeni, te u talanoa mo koe. » Naʻe fuʻu saiʻia ʻaupito ʻa e taupoʻou ko ʻeni ʻi he ʻOtua ʻo ne mole kotoa e mahino ʻa e telinga ʻo e sino, ʻo ʻikai, taʻofi e ngaue. ʻOku ʻikai ke ne ʻilo pe ʻoku anga fefe ʻa e ngataʻanga ʻo e fepotalanoaʻaki. Naʻe ʻikai ke ne toe sio pe fanongo ki ha meʻa naʻe hoko. pea naʻa nau mavahe ʻo ʻikai ke ne fakatokangaʻi.
Naʻe ngaohi ʻe hotau ʻEikí ke ʻilo ki he taupoʻou tatau ko ʻeni ʻo hange ko ia naʻa ne ʻikai haʻisia ke talangofua ki he kakai naʻa ne nofo, pea naʻa mo e kahaʻu, ʻi ha fale ʻoku Naʻa ne ʻiloʻi ia, ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe ha taha ke taʻofi ia ke ne ʻai ia fai ha ngaahi meʻa ʻoku fehangahangai mo hono ngaahi fatongia, pe ʻoku ʻe piki ki he maxims ʻo e mamani, naʻe ʻikai totonu ke talangofua ki ai, pea tuʻu maʻu ʻi he fakafisi;
kapau ʻe ʻi ai ha kakai vilitaki, naʻe pau ke ne kumi ha fale ʻe taha, ʻa ia He ʻikai ke ʻi ai ha faʻahinga moveuveu pehe. Ko e ʻEikí tokoni maʻu pe kiate kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau founga kiate ia, pea ʻoku ʻi ai haʻanau Loto lelei ke fakahōifuaʻi ia.
Founga ʻi tuʻa ke tauhi ʻa e fuakava fakaʻosi ʻi he mamani. Ko e fehalaaki fekauʻaki mo e fakaʻamu ko ʻeni.
ʻOku kei ʻi ai pe haʻaku Ko ha meʻa ke lea ʻaki fekauʻaki mo e tuʻa ʻo e fuakava fakaʻosi.
ʻOku ʻikai ko ʻeku ʻuhinga ki he meʻa sio ki loto ʻi he ngaahi fuakava, koeʻuhi he kuo u fai kiate kinautolu ʻolunga. ʻOku tokolahi ha kau nuns ʻoku nau tui ʻoku ʻikai ʻikai haʻisia ki he fuakava fakaʻosi, pea naʻa mo ʻOku tokolahi ha kau tangata fakalotu ʻoku nau fakakaukau tatau. Naʻá ku ʻiloʻi ha taha naʻá ne ongoʻi pehē. Naʻa ne fehuʻi ʻo e ʻalu ʻo ʻeveʻeva ʻi he feituʻu ʻuta. Ko e taulaʻeiki ko ʻeni talamai kuo pau ke u lue mo e kautahá. Naʻa ku tali ange he ʻikai ke u lava ʻo fai ia koeʻuhi ko ʻeku fuakava ke ʻaa. Naʻa ne tali mai ʻoku ʻikai ke u toe haʻisia ki he ʻaa ʻiate ia. Kau tangata ʻOku mahino ki he kau taulaʻeiki koeʻuhi ke tauhi ʻa e fuakava ʻo e tapuni, ʻOku fie maʻu ke ʻi he kolo mo e tapuni, ʻo e koeʻuhi ke toki lava pe ʻa e kakai ʻo e mamani ʻo hu ki he taimi ʻoku ʻomi ʻa kinautolu ki he ngaahi meʻa ʻoku fie maʻú; pea mo e ʻI he ʻuhinga ko ʻeni, ʻoku nau moʻoni.
Taha kuo pau ke ʻoua naʻa ʻalu taʻeʻuhinga ʻa e tui fakalotu.
Ko ha taupoʻou naʻe ʻikai ʻa e ʻatamai ʻo hono tuʻunga, ʻe faingofua pe ʻene tui he ʻikai ke ne toe lava tauhi ʻene fuakava fakaʻosi, pea ʻi he ʻuhinga ʻoku ne ʻOku ʻikai moʻunga ʻulu paini ʻi he kolo, te ne tui ʻoku kaniseli ia. Ka Ko ha taupoʻou lelei ʻoku ne maʻu ʻa e laumalie ʻi loto mo e ʻofa ʻa hono ngaahi fatongia ʻi hono loto, neongo ʻoku ne mavahe mei hono kolo, te ne fai ʻa e meʻa kotoa pe te ne lava ke tauhi hono fakaʻamu, kae tautautefito ki he tokotaha fakaʻosi. Te ne fakaʻehiʻehi mei he
(326-330)
ke haʻu ʻo ʻalu, pea ke ha faʻahinga ʻaʻahi pē ʻokú ne pehē ʻoku ʻikai fie maʻu pe ʻikai mahuʻinga.
ʻI he Ko e ha ha ngaahi meʻa nuns ʻe lava ke ʻalu ki tuʻa.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou sio ki ai ʻi he ʻOtua. ʻE lava ke Nuns ʻalu ki tuʻa ʻi he taimi ʻoku ne ko ha fehuʻi ia ʻo e ofi ki he sakalameniti, ʻo mamaʻo pe ofi, pe ke liliu confessors, ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ai ha loto falala ki ʻa e meʻa ʻoku nau maʻu. Ko e meʻa tatau pe, te nau lava ʻo ʻalu ki ke fakafiemalieʻi ʻa e akonaki ʻa hotau Siasi Maʻoniʻoni, ʻaki ʻenau ʻalu ki he feilaulau maʻoniʻoni ʻa e kau tau. ʻI he meʻa ni, ko e totonu ʻe ʻalu hangatonu ʻa e taupoʻou ʻi hono hala, ʻo sio maʻu pe ki heʻene fuakava ʻo e tapuni. Hili ʻene fanongo ki he lahi mo hono fakafonu ʻene Ngaahi fatongia, te ne foki hangatonu ki ʻapi, ʻo ʻikai toe hohaʻa. ʻOku ʻikai ke ʻi heni pe ʻi ai ha ngaahi ʻaʻahi. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ko ha taupoʻou dissipated, ʻa ia kuo ngalo ʻene fakaʻamu ke tapuni, te ne ʻalu ki he Ko e feohi maʻoniʻoni, pea hili ʻenau fanongo ki ai, he ʻikai ke toe ʻi ai ha tokanga ʻi he lue lalo mo e ngaahi ʻaʻahi ʻi he mamani. Te ne maʻu meʻatokoni efiafi tuʻo taha ʻi he fale ʻe taha, pea ʻi ha taimi kehe. ʻOku ou sio ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻoku fai ʻe he taupoʻou ko ʻeni ha kovi lahi ange ʻi he lelei, pea naʻe lelei ange ke ne nofo ʻi ʻapi ʻo fanongo ki he tokotaha maʻoniʻoni Lahi. Hange kiate au, mei he meʻa ʻoku ou mamata ki ai ʻi he ʻOtua, ko e nuns ʻikai haʻisia ke ʻalu ki Vespers, pe ki he fakamoʻui, neongo ʻenau ofi ki he Siasi, pea ʻoku pau ange ke nau tuenoa ʻi heʻenau ngaahi fie maʻu pea mo fakafiemalieʻi ʻenau fakaʻamu. Kapau ʻoku langa kovi ʻa e mamani, pea tuku ke ne ngaohi kinautolu ke nau taha manuki, ʻoku nau tali ʻoku nau uouangataha mo ʻa e Siasi ʻi heʻenau ngaahi lotu, ka ko ʻenau fuakava ʻo e ʻOku taʻofi kinautolu ʻe he ʻaa mei he ʻalu ki tuʻa ʻo exempts kinautolu mei he ʻalu ki tuʻa tokoni. ʻOku ou sio ki ai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e uike ʻi he taimi ʻOku ʻikai ko ha akonaki ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni, ka ʻoku pau ke nau ke tauhi ʻenau fuakava mo fanongo ki he ngaahi meʻa maʻoniʻoni ʻi ʻapi, ʻi he tuku kehe kapau ʻoku ʻi ai ha fie maʻu ke fakahoko Sakalameniti.
Maʻa e nuns ʻoku ʻOku nau uouangataha fakataha kae lava ke maʻu ha moʻui, pea kuo teʻeki ai ʻikai ko e founga ke maʻu ai ha kaunanga, te nau lava ʻo ʻalu ki tuʻa totonu ki he meʻa kotoa pe ʻoku fie maʻu ke moʻui, pea mo e ngaahi fie maʻu kehe kotoa pe. ʻE lava ʻe he nuns ʻo kei ʻalu pe ke lipooti ki honau tuʻunga maʻolunga, ʻo honau loto, pea ke ʻiloʻi e founga ʻoku totonu ke nau ʻulungaanga ʻi heʻene fekauʻaki mo honau ngaahi fatongia. Kapau ko e maʻolunga fuakava (1), mahalo ʻoku ʻikai totonu ke kole ange ki ha taha fakangofua, pe ʻiloʻi ia ʻi heʻene maʻolunga ange. Ko e nuns kei lava pe ʻo ʻalu ʻo sio ki honau ngaahi tokoua kolo, fehuʻi pe ʻoku ʻikai ke nau masiva, ʻi he fakalaumalie, pe ʻi he fakatuʻasino, pea tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau Ngaahi fie maʻu. Ko e nuns ʻoku nofo ʻi ʻa e fasiʻi, pea ʻoku ʻikai ha ngoue, ʻe lava ke ʻalu ki tuʻa ʻalu ʻo maʻu ha ʻea foʻou ʻi he ngoue ofi taha kiate kinautolu mo e mahuʻi lahi ange; Ka kuo pau ke nau fili ʻa e taimi ʻOku ʻikai ha taha ia ai, tautautefito ki ha tangata.
(1) fai ʻa e fuakava fie maʻu ʻe he fakataha.
Ko e ngaue ʻa e meʻa ʻoku fakahoifua taha ki he ʻOtua te ne lava ʻo fai nuns pau ke maʻu ha moʻui, ke fakahinohinoʻi ʻa e fanau iki.
Maʻa e nuns ʻoku ʻOku pau ke maʻu ha moʻui, ʻoku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻa e meʻa kotoa pe ʻa e ngaahi ngaue te nau lava ʻo fai, ʻa e meʻa ʻoku fakafiefia taha Ko e meʻa ia ʻa e ʻOtuá ke fakahinohinoʻi ʻa e fānau īkí. ʻE maʻu mei ai ʻe he ʻOtuá ʻa Hono nāunaú pea mo hono fakamoʻui ʻo e kau tāupoʻou lelei ko ʻení; pea kapau ko ha fehuʻi ke vete ʻa e tui ʻa ha taha ʻi he fakatuʻutamaki ʻo ʻene moʻui, ʻe mamata ha taha ki he ngaahi nuns tuʻu maʻu ʻo hange ha maka ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi peau ʻo e tahi. ʻ Oku ou ʻ iloʻi ʻ i he ʻ Otuá ʻ e lava ke fakahinohinoʻi ʻ e he kau tāupoʻoú ʻ a e fānau tamaiki tangata mo e fanau fefine fakatouʻosi, pea akoʻi kinautolu ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí, ke nau lava ai ʻo ke fakahoko ʻenau fuofua fetuʻutaki. ʻOku ʻikai ke nau moʻua kiate kinautolu ako ke laukonga pe tohi, ka ko e Ko e Catechism.
Kapau naʻe fakamāmani pe fakamāmani ofi feʻunga ʻo kinautolu, ʻa ia naʻe ʻi ai honau ngaahi ʻapiako, pea kuo pau ke ʻoua naʻa nau Akoʻi pe ʻa e tamaiki fefine.
Taha kuo pau ke fakahoko ʻe he tui fakalotu ʻa hono ngaahi fatongia kotoa pe ʻi he ʻofa.
ʻOku kei fie maʻu pe ke nuns ʻikai ha taha ʻo honau ngaahi tefitoʻi fatongia, pea ʻi he tautautefito kiate kinautolu ʻoku ʻo e akonaki, tuku kehe kapau ʻoku ʻikai fakaʻatā kinautolu ʻe he Siasí. ʻOku folofola hotau ʻEikí ʻi he ʻa e Ongoongolelei, ko kinautolu ʻoku ʻofa ai ko kinautolu pe ʻa ia te nau tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku ʻikai hā mai ʻa e ʻEikí tautautefito ki he ʻofa ko ia; Ko e ʻofa ʻokú ne ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē mo e meʻa kotoa pē ke fai fakahoko. ʻOku ʻikai teitei nofonoa ʻa e ʻofa, ʻoku vilitaki ʻo ʻikai toe lea ʻaki maʻu pe: ʻoku feʻunga ia. ʻE ʻi ai pe ʻa e moʻoni, ko e ngaahi uaifi ʻo J. C. te nau ʻofa ʻiate ia mei he fokotuʻutuʻu; ʻa ia te nau tauhi ʻa e ngaahi fekau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá; ʻe fakahehema ʻaki honau lotó kotoa ke tauhi ʻa e meʻa kotoa pē te nau lavá ʻo honau ngaahi tufakanga, pea te nau vilitaki ʻi heʻenau ʻOfa ke ʻofa lahi ange kiate ia: ki ha uaifi faivelenga ʻo J. C., ko e lahi ange ʻene ʻofa, ko e lahi ange ia ʻene fie ʻofa.
ʻOtua faingofua hono fakamolemoleʻi e ngaahi fehalaaki ʻo e fragility ke ʻa e laumalie ʻoku ʻofa ʻiate ia.
ʻOku ʻikai ko kinautolu pe ʻoku saiʻia ʻaupito ke ʻoua naʻa fai ha ngaahi fehalaaki: Yeah, ʻoku nau Tukupa. ʻOku ʻikai ke impeccable ʻa e ʻofa, tautautefito ʻI he taimi ʻoku tau ʻi ai, ʻa e hala ʻo e angamaʻa ʻoku fuʻu faingataʻa, pea ʻikai ke fuʻu hekeheke. Ka ʻo kapau te ke hinga, Uaifi angamaʻa ʻo J. C, ʻoua naʻa mole ho loto, ko ʻetau ʻOku mateuteu ʻa e Fakamoʻui ke hiki hake koe pea mo koe fakamolemole, kapau ʻoku ʻita ʻaupito ho loto, pea ʻoku maʻu ʻe homou lotó ha holi lahi ke toe lelei ange. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtua ko ʻeni ʻo e angalelei ʻa hotau ngaahi vaivai mo hotau vaivai, pea ʻiloʻi he ʻikai ke tau lava ʻo fai ha meʻa taʻe kau ai ʻEne ʻaloʻofa. He ʻikai ke tau ʻofa kiate ia;
(331-335)
Ko ia, tau feinga ke fai pehē. fetohiʻaki pea faivelenga ki ai.
ʻOku Naʻe tohi ʻe he fefine fekauʻaki mo e haohaoa mei he ʻOtua. Fatongia ke fengaueʻaki mo e ʻaloʻofa pea ke tokangaʻi ki he haohaoá.
Kapau naʻa ku tohi ia ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi fuakava monastic ʻi honau haohaoa, ʻoku ou ʻikai lava ke fakamafola ia; ʻoku ʻikai haʻu ia meiate au. Tui ki he meʻa ʻoku ou vakai ki he ala ʻa e ʻOtuá ki he ʻaloʻofá, ngāué, ngaahi ʻulungāanga faka-Kalisitiané mo e tui fakalotú; he ʻoku ou vakai ki he ʻOtuá, he ʻokú ne haohaoa taʻefakangatangata, ʻa e ngaahi ʻaloʻofa kotoa pē pea ʻoku fakataumuʻa ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ke ʻomi kitautolu ki he haohaoa, pea ʻOku ou sio ʻi he kemo ʻo e mata ko e meʻa kotoa pe ʻoku hoko mai he taimi pe ko ia ʻo e ʻOtua ʻoku haohaoa. ʻOku ou fakatokangaʻi foki ʻi he ʻOtuá ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻa ia ʻoku fie maʻu ki ai ha haohaoa lahi ange ʻi he niʻihi kehe. ʻOku tau haʻisia kotoa ke fengaueʻaki ʻo fakatatau mo e ʻaloʻofa kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke tau tui ʻa e haohaoá ʻo hange ha kofu; Ko ha hala fāsiʻi mo mālohi ia faingataʻa. ʻOku lahi e ngaahi meʻa ʻoku tau maʻu, ka
Naʻa ne Kuo pau ke tau tuʻu hake pea ʻoua naʻa liʻaki ʻa e hala ʻo e haohaoa ke ngaahi sitepu fakatuʻutamaki mo e vaitoo.
Ko kinautolu ʻ Oku ʻ ikai ke hohaʻa ʻ a e ngaahi lao ʻ o e haohaoá ki he kau tāupoʻoú Anga Fakamāmaní. Ko ʻenau toʻonga rounder.
Ko e meʻa ne u tohi ʻOku tautautefito ʻa e vakai ʻi ʻolunga ki he nuns lelei ʻoku maʻu honau fakamoʻuí ʻi honau lotó pea te nau mamata, ʻi he ʻaloʻofa ʻo e ʻOtua, ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku nau lava ʻi he ngaahi tufakanga ʻo honau tuʻunga; Ka ʻoku ʻikai ko ha taha ʻeni ʻo e pisinisi ʻa e mamani. ʻOku ou fakahingoa kinautolu Ko ia ai, koeʻuhi he ʻoku nau lele ʻi he hala lahi ʻo e mamani ʻi he liʻaki ʻa e ngaahi founga kotoa ʻo ʻenau ngaahi fuakava mo ʻenau ngaahi fatongia, ʻaki deluding kinautolu, pea ʻi he ʻo pehe, ʻoku ʻikai ke nau kei ʻi honau kolo, ʻoku ʻikai ke nau ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa ia ʻe fie maʻu.
ʻE hoku ʻOtua! Naʻa ke pehe ʻi he Ongoongolelei ko koe ʻa e Tauhisipi Lelei pea ʻoku naʻá ke ʻilo hoʻo fanga sipí, pea naʻa nau ʻiloʻi koe; ʻoku ke
ʻaʻeva ʻi honau ʻao, pea pea naʻa nau muimui ʻiate koe. ʻAa! ʻ Oku ʻ ikai ha veiveiua ko e kau tāupoʻou koví ʻai ke nau ʻiloʻi kinautolu, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke nau ngaohi koe ʻoua ʻe muimui ki ai. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, naʻa ke ui kinautolu ko ha niʻihi taimi ʻi hoʻo ngaahi ʻaloʻofa, ka kuo nau situʻa meiate koe pea kuo nau hola meiate kimoutolu ʻo hola ki he ngaahi fiefia fakaesino mo ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻo e māmaní. ʻOku nau kei fakafeʻungaʻi pe kinautolu ke nau ʻa e tokolahi ʻo homou ngaahi uaifí; ka, ko hono moʻoni! ʻoku nau ngaahi uaifi ʻoku nau faʻifaʻitaki ki he kau tāupoʻou vale ʻoku ʻikai haʻanau ʻo e lolo ʻi heʻenau ngaahi mama, ʻa ia ko e, ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tui pe ʻofa, pe holi ke fakafiemalieʻi honau husepaniti. ʻOku tau sio ki he lele hifo ʻi he hala ʻo e malaʻia pea fakahaaʻi ia ʻo ʻikai manavahe ke ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe lauiafe ke fai ai ha ngaahi angahala, ki heʻenau ngaahi fuakava mo honau ngaahi fatongia, ʻo fekumi ki he ngaahi kautaha ʻo e fakamamani, ʻo muimui ki heʻenau maxims kovi pea faʻifaʻitaki kiate kinautolu ʻi he ʻenau ngaahi founga. Ko hono moʻoni! ʻala! Ko e ha te tau lava ʻo fakakaukau mo lea ʻaki ʻo e kau masiva ko ʻeni? ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e ʻaho ke nau Fekumi ki he ngaahi fiefia ʻoku ʻikai puleʻi ʻi he socialites, ʻoku nau kei fakamoleki pe ha konga ʻo e ngaahi po ʻi ai. Kae ʻOua Kuo ʻOku nau ʻai ke ʻiloʻi honau valá mo e meʻa teuteú. ʻOku te u lea ʻo kau ki he ngaahi kofu ko ʻeni, silika, muslin, batiste mo e kau ʻInitia? Leisi mo e ʻi he cockade lahi taha ʻo e ngaahi loufau, pea Ko e uasi ʻi he tafaʻaki? Mei he vaʻe ki he ʻulu, ʻoku faʻifaʻitaki ʻe he meʻa kotoa pe ʻiate kinautolu ʻa e akenga. Ko e meʻa lauʻikoviʻi foaki ʻeni tui fakalotu ʻaki hono maʻu e ngaahi ʻaʻahi mei he kakai ʻo e mamani pea mo ʻi he founga ni!
Kehe faʻahinga nuns taʻe-angatonu. Ko e meʻa ʻoku nau ʻi he ʻao ʻo ʻOtua.
ʻOku ou kei mamata pē ki he ʻOtuá nuns kehe, pea ʻi ha ngaahi mataʻifika lahi ange, ʻoku nau hoko ko ha ʻOku ʻi ai ha milieu ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke nau fie maʻu ke fuʻu ʻikai ke fuʻu kovi, pe superbly vala, pe ko ia ʻo anga fakamāmani ʻi he ngaahi meʻa kuó u toki lau ki aí; ka neongo ia naʻa nau faʻifaʻitaki ki he kau tāupoʻou koví ʻ o lahi ange ia ʻ i he faʻahinga leleí ʻOku ou kei sio pe ʻi he ʻOtua ko e kovi taha ʻa kinautolu kuo fuakava mo kinautolu naʻe malí. ʻOku tokangaʻi kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea ʻi he ʻao ʻo e tangatá ko e ngaahi meʻa fakalielia. Naʻa ne ʻOku kei ʻi ai pe ha ngaahi nuns kehe ʻoku ʻikai ke nau maʻu fuakava, ʻa ia naʻe ʻikai ke mali, ka ʻoku pehe lelei, laukau mo fakamamani, ʻofa ke fehiʻa ʻa e ʻOtua kiate kinautolu pea ʻoku ne fokotuʻu kinautolu ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu ʻoku nau fetakai ʻi he ʻenau ongoʻi reprobate.
Maʻa e nuns ʻoku puke ʻa e vaeuaʻanga malie ʻi he vahaʻa ʻo e lelei mo e kovi, ʻoku nau pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he ʻOtua, ʻoku faʻa hoko ia he taimi ʻe niʻihi ki he tevolo. ʻOku nau fai ha ngaahi liliu lahi, pea ʻi heʻenau fakatokangaʻi ia, ʻOku nau feinga ke tuʻu hake ʻi he tokoni ʻa e ʻaloʻofá. Ka ko e scandals ʻoku nau foaki
ʻOku fuʻu fakatuʻutamaki mo fakalaveaʻi ʻa e nuns kotoa tuku kehe pe ki he nuns lelei mo totonu. Ko e huafa ʻeni ʻoku ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú. Ko e kau tāupoʻou lelei ko eni ʻ oku nau feinga ki he haohaoá ʻ oku ʻ ikai te nau sivisiviʻi ʻikai ko e tōʻonga ʻa e niʻihi kehé; ʻoku nau fakafanongo pē ki he ʻOtuá mo honau konisenisi. Ka ko e meʻa ki he kau taupoʻou taʻehaohaoa pe kovi, ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku fokotuʻu ʻe he tevolo ha ngaahi tauhele maʻanautolu pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e ʻahiʻahi ke fakakaukau ki he faihala ʻa nuns kehe, ʻaki hono ʻai ke nau fanongo: ko ha taupoʻou pehe Pea ʻoku fakahoko lelei ʻeni ʻe ha taha kehe, fai lelei ia. Hange ko ʻeni, ngaahi kulupu ʻo e mamani, fepotalanoaʻaki mo e kakai fakaemamani, Fakatau mo e ngaahi ʻaʻahi ʻoku taʻeʻaonga, ko e ha e meʻa te u lea ʻaki? 100 ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi fehalaaki kehe, hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga kovi ki ha niʻihi pea niʻihi kehe, pea ʻoku nau pehe: koeʻuhi nuns fai ʻeni
(336-340)
ngaahi meʻa, te u lava foki mo au fai ia. Ko e founga ʻeni ʻoku nau fakafetuʻutaki ai ʻa e kovi ko ʻeni kiate kinautolu. ʻa ia ʻoku mafola ʻo hange ko e mahaki fakaʻauha. ʻOku lahi fau e ngaahi kovi ʻoku hoko Koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke tau ʻalu kiate kitautolu ʻo fakakaukau ʻi he tuʻunga ʻo ʻene ʻiloʻi.
Taha ʻOku ha ʻa e tupuʻanga ʻo e Siasi ki ha taupoʻou ʻo ʻene kautaha. Lēsoni ʻokú ne fai kiate iá.
ʻOku ou lipooti heni ʻa e meʻa Naʻe haʻu ki ha taupoʻou ʻoku kei moʻui, ʻi hono taʻu ʻi hono kolo. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe ha mai ai hono tupuʻanga maʻoniʻoni kiate ia pea ʻai ke ne ʻiloʻi ia. ʻAve ʻi he fiefia mo e ʻI heʻene hoko ko ha fakafiemalie, naʻa ne tuʻulutui ʻo kamata ke ʻo pehe ange kiate ia: ʻaa! Ko ʻeku Tamai, ʻa ia! ʻeku Tamai, talamai, kapau te ne Kataki, ko ha meʻa ki heʻeku fakahinohino. Ko e Tokotaha Māʻoniʻoni Lelei ko ʻEn tali ange ʻe ia, ʻOku ke ui au ko hoʻo Tamai, pea ʻoku ke ʻUhinga, he ʻoku ou ʻi ai. ʻAlu kiate koe, vakai mo Fakakaukau pe ko ʻeku fanau koe. ʻI he taimi ni Naʻa ne pulia.
ʻI he momeniti ko ia naʻe Naʻe kole ʻe taupoʻou ki he ʻOtua ke ʻiloʻi ʻe he ʻaloʻofa ʻa e tuʻunga ʻo ʻene ʻiloʻi. Hili iá naʻá ne maʻu ha maama loto naʻa ne ʻai ke ne ʻilo ha ngaahi fehalaaki lahi ʻi heʻene ngaahi fuakava, ʻi heʻene pule pea mo ʻene Ngaahi Tufakangá. ʻI he taimi tatau pe naʻe ʻai ia ʻe he maama ko ʻeni ke ne sio ʻa e tuʻunga ʻo e haohaoa ʻa ia ʻoku totonu ke
feinga ke aʻusia ʻa e toputapu ʻo hono tuʻunga. ʻOku ne toe moʻui foki mo e tokolahi naʻa ne Naʻe mamaʻo ia mei hono ngaahi fehalaaki.
FAKAMATALA V.
Ko ha niʻihi tokosiʻi pe fakaikiiki ʻo e mamahi ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ʻi he Ngoue ko e ʻŌlivé, pea mo ʻene toetuʻú. Faingamalie ki he fakafiemalieʻi ʻo e ngaahi laumalie ʻi Purgatory. Fakatokanga naʻe fai ʻe he fefine ʻo e ʻAloʻi naʻe maʻu mei hotau ʻEiki mo e Tokotaha Maʻoniʻoni Taupoʻou.
§. I.
Ngaahi Tūkungá ʻo e mamahi ʻa J. C. ʻi heʻene mamahi. Maʻongoʻonga ʻo ʻEne ʻOfá maʻá e tangatá.
Siteiti Ko e loto ʻo J. C. ʻi he lolotonga ʻo ʻene moʻui fakamatelie pea ʻi he lolotonga ʻene holi.
ʻOku ou lipooti heni ʻa e meʻa Naʻe fakahā mai ʻe hotau ʻEikí ha ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo ʻEne māʻoniʻoní loto vekeveke. ʻOku talamai ʻe hotau ʻEikí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí ʻa e mahino taʻengata ʻo hono faka-ʻOtua, ʻi heʻene hoko ko e ʻOtua, naʻe tatala mo uouangataha ki hono faʻahinga māʻoniʻoní, ʻi heʻene hoko ko ha tangatá; mei he koeʻuhi ke hange ko e ʻOtua mo e tangata naʻa ne fiefia ai ʻiate ia pe, taʻe ʻi ai ha fakaʻofoʻofa ʻi tuʻa, pea ʻi he moʻunga Tipoa ʻoku ʻikai ha taha naʻe fakaha mai pe ha kiʻi meʻa siʻisiʻi. Ka ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hono Manako, mei he ʻOhomohe Fakaʻosi ki he Toetuʻu ʻo hono sino toputapu, naʻe ʻikai ke maʻu ʻe hotau ʻEiki, ʻo hange ko tangata, ʻa e mahino fakalangi ko ia ʻo hono faka-ʻOtua.
Ko ʻetau Naʻe folofola mai ʻa e ʻEiki kiate au, "Naʻe fusi ia ʻo hange ha Penikeiki. ʻUliʻuli ʻi hoku ʻatamai mo ʻeku mahino koeʻuhi ke lava hoku ʻofaʻanga Naʻe hange ʻoku ʻatakaiʻi mo fakapuli ʻa e Laumalie: naʻe ʻikai ke ne lava ʻo sio ʻOku mahulu hake ia ʻi he kolosi mo e ngaahi fakamamahi ʻo ʻeku holi; ka ʻi he tautautefito, ko e fakamamahi lahi taha naʻe mafasia ai, Ko e mamafa ʻo e lahi mo e mafatukituki ʻo e ngaahi hia tukupa pea ke tukupa mei he kamataʻanga ʻo e mamani ʻo aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e ngaahi senituli, ʻa ia naʻe haʻu ke fakahifo kiate ia, pea mo e maʻoniʻoni ʻa e ʻOtua ko ʻeku Tamai, ʻa ia naʻa ne kole ke nau naʻe fakalelei maʻanautolu ʻi he taʻataʻa ʻo ha ʻOtua. Ko e meʻa ia naʻa ne ʻai ke u Tekeʻi pe ʻeni
launga, ʻo fakaofi atu ki he Ngoue ko ʻŌlivé: ʻOku mamahi hoku laumālié ʻo aʻu ki he maté. »
ʻUluaki mata-meʻa-hā-mai ki he feituʻu naʻe fuesia ai ʻe hotau ʻEikí ʻa ʻEne mamahi fakamamahí. Ko e fōtunga ʻ o hono sinó ʻ oku fakaʻilongaʻi ia ʻ i he māmaní.
Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi ha ʻaho ʻe taha, he ko hono tuʻo uá, ʻi he Ngoue ko e ʻŌlivé, ʻi he feituʻu tatau ʻa ia ne fuesia ai ʻe hotau ʻEiki ʻa ʻEne mamahi lahi. Ko e ʻuluaki ʻi heʻeku mamata pe ki he feituʻu ni, naʻe ʻikai ke ʻai ʻe hotau ʻEiki Ia ke mamata ʻi au. Naʻá ku toko taha pē; ka ʻoku ou moʻui, ʻi he māmá ʻo e ʻOtua, ko e feituʻu ʻeni naʻe lahi pehe ai hoku Fakamoʻui faingataʻaʻia, pea ko e meʻa ʻeni naʻa ku fakatokangaʻi. Ko e ongo ʻoku toputapu Naʻe ngaohi ʻa e sino ʻo Sisuu ʻi he feituʻu naʻa ne ʻi ai tūʻulutui, ʻo kiʻi ngoto ki ai, ʻi he taimi naʻe ʻi ai hotau ʻEikí prostrated hono fofonga maʻoniʻoni taha. ʻOku ou nofo ai ʻi heʻene toputapu Tā valivali kuo pākí, ongo nimá mo e umá, mo e fōtungá a
sino ʻi he mamani. ʻOku ou moʻui ʻi he kakava ʻo hono taʻataʻa mahuʻinga, ʻa ia kuo mahuhu hono pulupulu, ʻa e potu naʻe kulokula ai, pea naʻa mo e mamani ko ʻeni kuo ne toʻo ha lanu pau, ʻo hange ko Kapau naʻe kneaded mo molomoloki ʻaki ʻoku
toto mahuʻinga. ʻOku ʻi ai Naʻe ʻi ai ha ngaahi feituʻu naʻe lahi ange ai e toto ʻi he niʻihi kehe, kae tautautefito ki he feituʻu naʻa ne kuó ne fakatō ʻa hono fofonga māʻoniʻoni tahá; pea ʻe lava ke tau tui pea naʻe tangi ʻa e loʻimata ʻo e totó ʻi hotau Fakamoʻui fakalangí. ʻI he ʻa e feituʻu naʻe tui ai e ngaahi tapa ʻo hono kofu, ko e taha mamata ki he loʻimata lahi ʻo e toto ʻoku pipiki fakataha mo e momoko ʻi he kelekelé, pea kuo tō mei hono ngaahi kofú. Ko e meʻa ʻeni ne u fuofua aʻusia, ʻi he Tuʻapulelulu Maʻoniʻoni ʻi he Efiafi.
Ua visone ki he feituʻu tatau. ʻOku hā hotau ʻEikí kiate ia pea kiate ia fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene lotu ki heʻene Tamaí.
Hili ha taimi mei ai ʻI heʻeku mamata ki he meʻa ne u toki lea ʻaki, ʻi heʻeku faʻa tokangaʻi e Po ʻo e Tuʻapulelulu Maʻoniʻoni, pea ke fakamoleki ia ʻo meimei hinehina ʻi muʻa ʻi he Tapuakiʻi ʻo e sakalameniti, ʻi hono fakalangilangiʻi ʻo e Holi Maʻoniʻoni ʻo hotau Fakamoʻui, fakalaulauloto he po ko ia ki he ngaahi meʻa lilo mamahi ʻa hotau ʻEiki, ne u fakakaukau ki heʻene mamahi ʻi he Ngoue ko ʻŌlivé. Fakafokifa pe kuo u fakatokangaʻi ʻoku ou ʻa e Laumalie ʻo e ʻEiki ʻi he feituʻu tatau ne u mamata ai ʻi ha taimi ki muʻa. Naʻa ku fakatokangaʻi ʻa e feituʻu tatau, ʻa ia ne u mamata ai, pea Naʻa ne talamai ko ia ʻa e feituʻu naʻe faingataʻaʻia ai hotau ʻEiki
(341-345)
hono Mamahi maʻoniʻoni. ʻI he momeniti tatau, naʻe ha mai hotau ʻEiki kiate au kotoa ofi mai kiate au, pea ne pehe mai kiate au: "ʻe hoku ʻofaʻanga, ko e feituʻu ʻeni ʻa ia kuo u faingataʻaʻia lahi ai koeʻuhi ko hoʻomou ʻofa pea mo e ʻofa ʻi he meʻa kotoa pe ʻa e faʻahinga ʻo e tangata. Naʻa ku tau pea naʻa ku toko taha pe ʻi tauʻi ʻa hoku ngaahi fili kotoa pē.
» ʻOku ou fie maʻu koe Ke ʻilo ko e fuofua taimi ia ne u prostrated ai au ʻi he ʻao ʻo e fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtua ko ʻeku tamai, ke kole ha ʻaloʻofa ʻi he ongo mo e ngaʻunu ʻa hoku faʻahinga maʻoniʻoni ʻa ia Naʻe lomekina ia ʻi he tafaʻaki kotoa pe. ʻI he tuʻu ko ʻeni Naʻa ku fai ʻa e fakatata ko ʻeni ki he tokotaha maʻoniʻoni fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtua, ʻo pehe: Ko ʻeku Tamai, kapau ʻoku ʻOku malava pe ke hoko ʻa e chalice ko ʻeni ʻo e opprobrium mo e fakama ʻo ʻikai ʻOku ou inu ia. Ka ʻi he fakaʻau ke lahi ange ʻeku ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangata Malohi ʻi he executioners mo hoku kakai ke ʻai au ke u mate, ʻi he taimi pe ko ia ʻoku tali mai ai ʻa e ʻofa fakalangi, taʻengata mo taʻe fakangatangata ko ʻeni. ʻI he feohi mo e Finangalo Māʻoniʻoni ʻo ʻeku Tamaí, ʻoua naʻá ne naʻe ʻikai ke ne loto ki ai, ke ne fakafepakiʻi ia, ke ne ikunaʻi ʻa e ikuna, pea ko ia ia te ne ikunaʻi ʻa e maté, pea mate ki he maté. kolosi. Peá u pehē ange, ʻE Tamai, ʻofa ke fai ho finangaló ke lavaʻi, kae ʻikai ʻaʻaku.
ʻUluaki J. C. lotu
Ko ʻeku fuofua lotu, ola ʻo natula, naʻe fakatupu ia ʻe he ʻao ʻo e fakaʻauha mo e ngaahi anga-fakalielia naʻe fai ʻi he ngaahi potu toputapu, ʻo e ngaahi sacrileges mo e ngaahi profanations kotoa ʻo e ngaahi meʻa lilo maʻoniʻoni, pea ʻi he ʻao ʻo hoku kakai fili, ʻa ia kuo u tohoakiʻi mei he lotolotonga ʻo e pagans mo e barbarians, pea ʻa ia ko e tokotaha moʻoni ia, ʻi he kotoa ʻo ʻeku kakai, kuo nau fili mo fili au ke u tutuki ko ha scoundrel mo ha kaihaʻa; toe Kapau naʻa ne kau fakataha mo ʻeku ngaahi meʻa moʻui kotoa, ʻeku fanga manu, mo hoku kau faifekau, kau taulaʻeiki, kakai tangata mo e kakai fefine, ʻa kinautolu kotoa pe ʻoku kuo hoko ʻa e ngaahi fuakava molumalu ko hoku kakai ʻofeina pea ʻofeina, pea naʻe ʻi ai ha niʻihi ne nau tafoki mai kiate au pea lavakiʻi au ko e taha ʻo ʻeku kau ʻaposetolo, ko Siutasi ... ʻAa! ʻeku Kakai, ko e ha ʻoku ke lavakiʻi ai au ʻo hange ko ʻeni? Kapau naʻe ʻikai ke mole tuhu ki ho laumalie! Ko e tafaʻaki fē te u tatali ai ki ha tokoní,
talu mei he Ko kinautolu naʻe totonu ke u lau ki ai, naʻa nau liʻaki au!. Ko ia ko ʻeku
kakai, ʻa e kakai ʻo e kuonga muʻa pea mo e Fuakava Foʻoú, fakataha ke fakataha Fai ha poupou: ki he kau tangata tohi mo e kau Falesi, ke fokotuʻu au ʻi mate; kia Pailato ke fakahalaiaʻi au, pea ki he kau fai-fakapōpō, ke fakahalaiaʻi aú tutuki. ʻOku nau fakamavaheʻi kinautolu mei he ngaahi laumālie taʻehalaiá pea faivelenga, kae lava ke feongoongoi
mo Siutasi ke lavakiʻi au. ʻOku hange ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa ko ʻeni ko ha torrent ʻoku ne ʻomi fakataha au mo overwhelms au ʻi he ʻao ʻo e fakaʻeiʻeiki mo e fakamaau totonu ʻo e ʻOtua ko ʻeku Tamai. »
ʻOfa Faka-Kalaisi ʻo hotau ʻEiki ki heʻene kau ʻaposetolo.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " Ko e fuofua taimi ʻeni ke u ʻalu ai ʻo fakaake ʻa e loto-toʻa ʻa ʻeku kau ʻaposetolo, ʻa ia naʻa nau mohe. Ko e ʻofa faka-Kalaisi ʻoku Naʻa ku maʻu ʻi hoku loto maʻanautolu pea mo ʻeku kau faifekau kotoa ʻo e Naʻe ʻikai fakangofua ʻe he Siasi foʻoú ke u liʻaki kinautolu. Hili ʻi heʻeku fafangu kinautolu mei he sino mo e Laumalie, naʻa ku foki ki heʻeku lotu, ʻo u fakakaukau ai ki he hia. ngaohi ki he ʻOtua ko ʻeku Tamai, ʻi he fuʻu tokolahi pea ʻa e mafatukituki ʻo e ngaahi hia ne u fai pea fakapapauʻi, ke fakaleleiʻi, hange ko e ʻOtua, fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtua ko ʻeku Tamai, ʻa ia naʻe maumauʻi, pea mo Ke mamahi, ʻi heʻene hoko ko ha tangatá, ngaahi mamahí, fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie, pea fakaʻosi ʻaki ʻa e maté, ko e ngaahi angahalá pē ʻo hoku kakai naʻe taau mo ia.
Ua J. C. lotu
Naʻa ku toe prostrated au ʻo pehe, ʻE Tamai, koeʻuhi ko ho finangalo ke ʻOku ou inu ʻa e chalice ko ʻeni, ʻoku ou loto ki ai; ke fai ho finangaló, ʻikai ʻaʻaku. ʻOku toe foki mai hotau ʻEiki ʻi ha sekoni ʻe ua taimi ʻ oku fakaake ai ʻ a ʻ ene kau ʻ apositoló, ka ʻ okú ne fakaake kinautolu ʻo ʻikai ke ne lea ʻaki ha lea kiate kinautolu, pea toe foki ki hono lotu.
J. F. ko e Tauhisipi Leleí. Tokanga ʻ okú ne tokangaʻi ʻ a ʻ ene kau ʻ apositoló. Faʻifaʻitakiʻanga ʻa ia ʻoku ne foaki ki he kau faifekau ʻo hono Siasi.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe hotau ʻEikí naʻá ne pehē mai kiate au, "Ko au ʻoku moʻoni mo leleí. faifekau. ʻOku ʻikai ke u teitei liʻaki ʻeku fanga sipí. Pea ko ʻetau Naʻe sio mai ʻa e ʻEiki kiate au mo pehe, "Ko ʻeku kau ʻaposetolo ʻoku ʻohifo ʻe he mamafa ʻo natula ʻa ia ʻoku faingataʻaʻia, pea tauhi kinautolu ke nau hoholo hifo ʻi ha faʻahinga drowsiness.
Naʻa nau fakafofongaʻi kiate au ʻa e cowardly, kau faifekau mamafana, mo Lomekina kinautolu ʻe he ʻofa mo e ʻofa ʻoku nau maʻu kiate kinautolu. kinautolu. ʻOku nau mohe cowardly, pea ʻikai ke nau fakatokangaʻi ʻa e tokanga mo e tokanga kuo pau ke nau maʻu ki heʻenau ngaahi takanga monumanu. ʻOku ke sio nai ki he sipinga ʻoku ou ʻoange kiate kinautolu ʻaki ʻeku ʻalu ke fakaake ʻeku kau ʻaposetolo, ʻa ia ʻoku nau mohe pe mei ha mohe fakanatula, pea ʻi he faingataʻaʻia fakaesino; Mou vakai kiate kimoutolu ʻi heʻeku tokangaʻi kinautolu, pea hange ko Ko e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate kinautolu ʻoku ngalo ʻiate au ʻeku fatigues mo e kotoa ʻo ʻeku mamahi, pea ko ʻeni ʻi he lotolotonga ʻo ʻeku kakava ʻo e toto, ʻa ia ʻai au ke u vaivai mo languor, pea fokotuʻu au ʻi
fakasiʻisiʻi ke Ko e mamahi? Kae kehe, ʻ o ʻ ikai tokanga ki heʻeku tokotaha māʻoniʻoní. Faʻahinga ʻo e tangata, ʻoku ʻave au ʻe heʻeku ʻofa faka-Kalaisi pea ʻai ke u ngaue ki ʻalu kiate kinautolu.
Founga ʻOku ngāue ʻa e ʻaloʻofá ʻi ha laumālie. Ko e ʻuluaki liukava ti la Grace Ko hai ʻokú ne fakaake ʻa e ngaahi laumālié ʻoku mālohi ange ia ʻi he fika uá.
Ka ke fakatokangaʻi heni meʻa ʻe taha, ʻoku talamai ʻe hotau ʻEiki, pea ako ʻa e meʻa ʻoku foaki ʻAloʻofa. Ko e fuofua taimi naʻa ku ʻalu ai Naʻá ku ilifia ʻiate kinautolu. Naʻa ku fakafoki mai kinautolu ki ha siʻisiʻi ʻi he rigor ʻo ʻeku
(346-350)
» ʻofa faka-Kalaisi, tautautefito ki he tokotaha ne u fili ke hoko ko e ʻulu ʻo hoku siasi; Naʻa ku ʻufiʻufi ia ʻaki ʻa e puputuʻu, pea pehe ki he mo ha kau ʻaposetolo kehe, peá u pehē ange kiate ia, Ko e hā! Pita, ʻokú ke mohe? ʻikai Te ke lava nai ʻo leʻo mo au ʻi ha houa ʻe taha? ʻI he taimi tatau, ʻi heʻeku lea naʻa ku ʻai ia ke fanongo ki hono loto: ko e ha! Pita, ʻikai ʻokú ke ʻilo ʻoku feinga ʻa e tēvoló ke keina koe? pea ke lau koe ko ha uite ʻe taha? ʻOku ou talaatu Kuo ʻosi fai ha fakatokanga ki ai. Ka ko e hā! ʻoku ke mohe! Te u talaatu Toe fakatokanga mai: sio pea lotu, telia naʻa ke to ki ʻahiʻahi pea ʻi he ngaahi tauhele ʻa Setane. ʻOua naʻa kakaaʻi koe ʻe koe. ʻOku ou toe fakatokanga atu. Ko e Laumālié ʻoku ueʻi, pea ʻoku mamatea mo vaivai ʻa natula. Ko Hotau ʻEikí Kiate Au ʻOku ne pehe ʻoku ne lea ʻaki ʻa e meʻa tatau ki he kau ʻaposetolo kehe. "ʻOku ke sio ki ai? lolotonga, hoko atu hotau ʻEiki, founga ngaue ʻa e ʻaloʻofa, ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻoku ou ʻoatu kiate kimoutolu mei heʻeku kau ʻaposetolo ʻoku mohe kae ʻikai sio mo lotu? ʻI heʻeku ʻa hake ʻa e tangata leʻo ʻo ʻIsileli, ʻa ia ʻoku nau mohe fakalaumalie ʻaki Ko e drowsiness ʻo honau laumalie, ʻoku ʻikai masiva ʻeku ʻaloʻofa haʻu ke fafangu kinautolu, ke ʻai ke nau fanongo ki he ngaahi fili tuli kinautolu, pea ʻai ke nau sio ki he ngaahi fakatuʻutamaki ʻoku nau ko e ngaahi fakatuʻutamaki ʻoku ne fakamanamanaʻi kinautolu, mo e founga kuo pau ke nau leʻohi ʻenau ngaahi takanga monumanu īkí, ʻa ia kuo pau ke nau tali; Fakaʻosi ʻOku frightens mo ueʻi ʻe he ʻaloʻofa ko ʻeni ʻa e manavasiʻi: ʻoku toe hoko atu, ʻoku mana, pea ne mavahe leva ke vakai pe ʻoku ʻi ai ha kau faifekau ʻe ʻaonga ki ai ʻene ngaahi fakakaukau. Kapau te nau foki ʻo mohe, ʻoku ne haʻu ʻa hake pe, pea fakafeʻiloaki kinautolu ki heʻenau ʻatamai mo honau loto, pea ʻi he momeniti ko ia ʻoku mavahe, ʻo ʻikai toe ueʻi kinautolu. »
Fakatatau ki he sipinga ko ʻeni, Ko e meʻa ʻeni naʻe folofola mai ʻaki ʻe hotau ʻEiki kiate au: "Tui, ʻe hoku tamasiʻi, ko e ʻuluaki malohi ʻo e ʻaloʻofa ʻoku ou foaki ki Ko ha laumalie ki heʻene ului, ʻoku ne maʻu ha ngaahi ongo mo ha ngaahi toʻonga mālohi ange ʻi he Naʻe fanaʻi ʻa e fika ua. ʻI he taimi ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ai ʻe he laumalie ko ʻeni ʻa e ʻuluaki fakatokanga pea Meʻapango ʻoku toe foki pe ki hono ngaahi kovi angamaheni, ʻaloʻofa cools kiate ia, ʻOku ne fakafeʻiloaki pe ia kiate ia, ʻo fakaake ia Laumalie, ʻai ke ne sio ki he ngaahi fehalaaki ʻoku ne kei Hinga; Pea ʻikai ke ne manavasiʻi pe ilifia, naʻa ne holomui, pea ko e ʻulungaanga ʻeni kuo u fai mo ʻeku kau ʻaposetolo. Ko e taimi hono ua ʻoku ou haʻu ai kiate kinautolu, ʻoku ʻikai ke u talaange ha taha. foʻi lea. Naʻa ku fakaha pe au kiate kinautolu mo e Ne u ʻā hake, peá u foki leva ki heʻeku lotú. »
Tolu lotu ʻa J. C. Immensity ʻo ʻene mamahi naʻe fakatupu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻ i he lahi ʻ o e faihala ʻ a e ʻ Otuá, pea ʻ i he tafaʻaki ʻ e tahá ʻ i he lahi ʻ o e faihala ʻ a e ʻ Otuá, pea ʻ i he tafaʻaki ʻ e tahá ʻ i he lahi ʻ o e faihala ʻ a e ʻ Otuá, pea ʻ i he tafaʻaki ʻ e tahá ʻ i he lahi ko e taha, ʻe he tokosiʻi ʻo e kau angahala te nau maʻu ha lelei mei ʻeku mate.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " Naʻa ku prostrated au ko hono tuʻo tolu ia kimuʻa ʻi he fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtua ko ʻeku Tamai, pea kole kiate ia ha ʻaloʻofa mo ha ʻaloʻofa maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ʻo pehē kiate ia: ʻE Tamai Māʻoniʻoni, Tamai Tamai angatonu mo fakaʻofoʻofa, koeʻuhi he ʻoku fie maʻu ʻe hoʻo ʻofa ke fakahaofi kotoa e Faʻahinga ʻo e tangata, ʻoku ou fie maʻu foki mo ia. ʻOfa ke hoko hoʻomou māʻoniʻoní Naʻe ngaohi; ʻOku ou fie maʻu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ke fie maʻu, koeʻuhi ko hoʻo Kau Ma ʻOku ʻaʻaku ʻa e lotó, pea ʻoku tau taha pē. » Ko e meʻa ʻeni naʻe toe tanaki mai ʻe hotau ʻEiki: "ko e taimi ʻeni ʻi he fakamamahi ange ki hoku laumalie. Naʻe to ʻa e ngaahi tafaʻaki kotoa pe kiate ia ha torrent impetuous, naʻe fakatupu ʻe heʻeku ʻofa pea mo e maʻoniʻoni ʻa e ʻOtua ko ʻeku Tamai. Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku lomekina au ʻe he meʻa kotoa pe tafaʻaki, ʻo ʻikai maʻu ha momeniti ʻo e fakafiemalie. Naʻa ku sio ʻa e maʻoniʻoni ʻa e ʻOtua ko ʻeku Tamai, ʻita ki he kakai kotoa pe ngaahi hia ʻa e faʻahinga ʻo e tangata, ʻa ia naʻe fie maʻu ke sauni mo fiemalie. Ko e hia ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe hāʻele hake ki he taloní ʻo e fakaʻeiʻeiki taha ʻo ʻeku Tamai, naʻa ne ngaohi au tetetete mo shuddering mei he tapa kotoa pe ʻo hoku Siasi faʻahinga ʻo e tangatá; pea mo hoku loto, ʻi ha ngaahi mamahi mo e faingataʻaʻia, mahuhu ʻi he meʻa naʻe koeʻuhí ko e faihala ʻa ha ʻOtua taʻefakangatangata" ʻi he kotoa ʻo ʻene kau māʻoniʻoní Haohaoá. »
ʻOku ʻikai foki ke He ʻikai teitei mahino ki he tangata pe kau ʻangelo ʻa e meʻa ko ia ʻa e hia ʻa e ʻOtua. Ko J. C. pe naʻe mahino ʻeni.
Ko e Fakamoʻui fakalangí ni, ʻiate au Naʻa ne pehe mai kiate au, "ʻoku ke ʻilo, ko hoku tamasiʻi, ʻ okú ke ʻ iloʻi ʻ a e faihala ʻ a e ʻ Otuá? ʻIkai, ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi ia ʻikai, pea he ʻikai ke ke teitei ʻilo. Ko e selafimi māʻolunga tahá ʻoku ʻikai he ʻikai ke ne ʻilo, pea he ʻikai teitei lava ke mahino kiate kinautolu hono mamaʻo fakahoko ʻa e hia mafatukituki ʻo e
ʻa e hia ʻa e ʻOtua. He mahino ʻa e hia ko ʻeni pea ke ʻiloʻi ia, ʻe fie maʻu ke maʻu ha mahino pea ʻiloʻi tonu ʻa e ʻOtuá; ʻa ia ʻoku taʻemalava, pea ko e hā ʻe fakatupu ʻo taʻengata ki he meʻa kotoa pē naʻe fakatupú. Ko e ʻOtuá pē ʻokú Ne ʻafioʻi iá, pea ʻokú Ne ʻafioʻi ia. kau ʻi hono ngaahi ʻulungāangá kotoa pea mo hono ngaahi haohaoa fakalangi.
Kiate au, ko hoku ʻI heʻeku kei siʻí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e hia ʻa e ʻOtuá; ʻoku mahuhu hoku loto, pea hange ʻoku vilo ʻa e mamahi ʻi ha konga ʻe ua, ke ʻa e vakai ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e outrage naʻe fai ki he ʻOtua ko hoku Tamai, pea ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻo e tuʻunga fakamamahi ʻo e kau angahala, ʻa ia ʻe tokosiʻi pe ha niʻihi te nau fiefia ʻi hoku huhuʻi, ʻo ʻeku ngaahi ʻaloʻofa pea mo ʻeku ngaahi mamahi kotoa pe, pea mo e meʻa ni fuʻu tokolahi ʻo e reprobates ʻe ʻIkai ʻaupito, koeʻuhi ko e ʻikai ngata pe ʻi he taʻe-angatonu ki heʻeku ʻaloʻofa, ka ke toe despising ia ʻaki hono maumauʻi ʻeku ngaahi fekau mo e akonaki, pea ko hai te ne fai ha hia lahi ange, ʻi he foʻi moʻoni ko ia te nau fai ha taʻeʻaonga ʻaloʻofa kotoa pe mo e
(351-355)
» Ngaahi lelei kotoa pe ʻa ia naʻa ku maʻu kiate kinautolu ʻi heʻeku manako pea ʻi heʻeku mate. Ko e meʻa ia ʻa ia ʻoku ne ʻai ke u toe pehe:
Ngaahi Holí ʻa e loto ʻo Sisu ʻa ia ʻoku ne finangalo mo kole ko ʻene Tamaí ʻa e fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.
ʻE Tamai angatonu! ʻOku fie maʻu nai ke tau faingataʻaʻia lahi mo taʻeʻaonga ki ha ngaahi laumālie tokolahi! ʻOiaue Tangataʻeiki fakaʻofoʻofa! ʻOku fie maʻu kotoa kinautolu ʻe heʻeku ʻofa, ka ʻoku ʻikai. ʻikai ke ke loto ki ai; ʻOku ui kotoa kinautolu ʻe heʻeku ʻofa, ka ʻoku nau tuli telinga, pea ʻoua naʻa ke tali ʻa e ongoʻingofua ʻo ʻeku loto mo ʻeku ʻofa ʻoku lele ʻiate kinautolu, kole kiate kinautolu ke nau haʻu kiate au ʻo fakamoʻui ʻa kinautolu; ka naʻa nau hola meiate au, tafoki mai kiate au pea fehiʻa kiate au. O Tamai, fonu ʻi he ngaahi ʻaloʻofa! Ko e ʻOtuá au ʻo hangē pē ko koé; vakai ki he tuʻunga kuo hanga ʻe heʻenau ngaahi hia ʻo holoki au; Vakai ki heʻeku mamahi! Ko ha tangata au hangē ko kinautolú, pea ʻoku ou manavaʻofa kiate kinautolu. Ko au ʻa e taki ʻo e faʻahinga ʻo e tangata, pea ʻoku ou ongoʻi ʻi hoku loto ʻa e mamahi mo e ngaahi faingataʻa kotoa ʻo hoku vaʻe. »
Ngingila J. C. Ko ʻene kakava ʻo e toto, mo ʻene mamahi.
Naʻe hoko atu hotau ʻEikí ko ia: ʻi hono lomiʻi au ʻe he ngaahi mamahi ʻi he tafaʻaki kotoa pe ʻaki ha Fakamamahi lahi, naʻe toe kamata ʻeku kakava ʻo e toto ʻi he ngaahi faingataʻa meimei ʻi he taimi kotoa pe. Naʻe to hoku faʻahinga maʻoniʻoni ki ngaahi vaivai, taʻelavameʻa mo e languor Fakamate; naʻe tuʻutuʻukina kotoa hoku sinó; Naʻe hange kiate au ko ʻeku Naʻe meimei ke taʻe-malava ʻa e faʻahinga ʻo e tangata maʻoniʻoni; mo e mamahi lahi naʻa ne mei tataki au ke u mate, kapau naʻe ʻi ai hoku houa aʻu mai. Ko au toko taha pe naʻa ku poupouʻi kotoa ʻeku Fuhu; Naʻa ku fakafepakiʻi au, ʻe ʻa e ʻofa naʻa ku maʻu ki he kau angahala kotoa pe, ka ʻi makehe ki he kau angahala kotoa pē ʻoku fakatomalá mo e kotoa ʻeku kau ʻofisa kuo fili. Naʻa ku prostrate he taimi ko ia, ko ʻeku Hifo ʻa e mata māʻoniʻoní, pea kaukau ʻi heʻeku kakava ʻo e totó. Ko ʻEku Naʻe mafasia ʻa e sino ʻi he vaivai mo e taʻelavameʻa. Naʻe fie maʻu ʻe heʻeku ʻofa ke ʻai au ke u faingataʻaʻia ʻi ha mamahi lahi ʻa ia ʻoku ou ʻikai lava ʻo hiki hake au mei ʻolunga ʻi he māmaní, pe ueʻi hoku sinó, pe lava ke u hiki hoku vaʻé, pe aʻu ʻo hiki hake hoku ʻulu, ʻa ia ʻoku ke sio ki ai, ʻo hange ko kapau ne u toki tuʻu hake mei heʻeku lotu. »
ʻI he ʻene mamahi, J. C. ki heʻene Tamai.
Pea ʻoku talamai leva ʻe he Fakamoʻui fakalangi ko ʻeni ʻOku pehe, "ʻi heʻeku sio kiate au ʻi he ngaahi faingataʻa fakaʻosi ʻo ʻeku mamahi, ne mafola ha livid pallor ʻi he meʻa kotoa pe hoku kaingalotu, Naʻe throbbing hoku loto ʻi he mamahi mo e ʻofa, ko ʻeku manava huluni ʻa ia naʻe tupu mo fakavaivaiʻi ʻe ʻI he ngaahi vahaʻataimi ko ʻeni, naʻa ku ʻalu ki heʻeku Tamai, ʻo pehe kiate ia: Ko hoku Tamai, ʻaloʻofa mai kiate au; vakai pe ʻoku mamahi tatau mo au. ʻOku ou fie maʻu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ke fie maʻu, ʻOiaue Ko ʻeku Tamai! Ka ke sio ki he fuʻu hulu ʻo ʻeku mamahi. ʻOku ou lomekina ʻi he tahi ʻo e ngaahi faingataʻa mo e mamahi. Vakai ki heʻeku toto ʻoku vave ʻene mahua ʻi hoku vala Pea ʻi he māmaní: kuo tuku ʻe hoku mālohí ʻa hoku sinó kotoa ʻOku ʻi ha taʻelavameʻa ʻoku hange ʻoku ne fakasiʻisiʻi au ke Mate. »
Ongo ʻOku fekauʻi mai ʻe he Tamaí ha kau ʻāngelo ke fakafiemālieʻi ia. Lēsoni ki he ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.
Ko e Tafoki Hotau ʻEikí kiate au, naʻa ne pehe mai kiate au: "Ko e feituʻu ʻeni ʻoku ou ʻoatu ai ha sipinga maʻongoʻonga ʻo e ko e fie maʻu ke ʻi ai ha founga ki he ʻOtuá ʻi he lahi tahá Ngaahi mamahi lahi mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui, pea naʻa mo e mamahi ʻo e mate, pea ke kole tokoni kiate ia. Ko e tokotaha te ne maʻu founga ki he lotu, ʻe fakafiemalieʻi, ʻo hange ko ʻeku ko au mei heʻeku Tamai fakalangí. ʻI heʻeku maʻu pe fai ʻeku lotu, naʻa ne ʻalu hifo mei he langi, ʻi he fekau ʻa ʻeku Tamai, Naʻe ʻi ai ha kau ʻangelo naʻa nau haʻu ke fakafiemalieʻi au ʻi he fuʻu hulu ʻo ʻeku faingataʻaʻia. Naʻe hiki hake au ʻe he kau ʻangelo ko ʻeni mei ʻolunga ʻi he mamani, ʻa ia Naʻe hange naʻa ku fihia ʻi hoku toto ʻa ia naʻe momoko. Naʻa nau puke au ʻi honau nimá, ʻo ʻai ke u mālōlō. ʻi honau loto. ʻE hoku kaingalotu,
momoko mo fekefeka kotoa, kamata ke toe maʻu ha ngaue, pea naʻe kamata ke u Naʻe foki mamalie mai ʻa e ngaahi malohi. ʻOku ou nofo takai leva ʻiate au kau ʻangelo tokolahi, ʻa ia naʻe fekauʻi mai au ʻe heʻeku Tamai ke fakafiemālieʻi au ʻi hoku faingataʻaʻiá, pea naʻe pehē mai ʻe he kau ʻāngeló ni kiate au,
Lea kau ʻāngelo kia J. C.
"ʻE ʻEiki, ko e Tuʻi ʻo langi mo mamani! kuo fekauʻi mai kimautolu ʻe hoʻomou Tamaí ke fakafiemalieʻi koe, ʻe hoku ʻOtua, ʻa ia ko e fakafiemalie ʻo e ʻa e faingataʻaʻia kotoa pe, ʻa e fiefia mo e fiefia ʻo e palataisi kotoa, ʻo hoʻo kau ʻangelo kotoa, pea vave ni mai ʻi hoʻo Tomuʻa fakapapauʻi. Vakai, ʻE ʻEiki, ko e foha ʻo e Tamaí taʻengata, ko e hā ʻa e nāunau ʻokú ke foaki ki hoʻo Tamaí ! ʻOku ne fiemalie, ʻoku fiefia hono loto. ʻOku ke ʻi he ʻahó ni ko e lami fakaʻofoʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne toʻo atu ʻa e ngaahi angahala kotoa pē ʻo e mamani.
ʻIo kuo mou fakafiemālieʻi ʻa e hia ʻa e ʻOtuá; kuo ke fiemalie ʻi he ʻOtua pea mo e ʻOtua, pea fiemalie ki he ʻOtua. ʻIo, ko hoʻo Tamaí ʻoku fiefia, koeʻuhi he naʻe ʻikai ke siʻi hifo ia ʻi he taʻataʻa ʻo ha ʻOtua ke fakafiemalieʻi ʻene fakamaau totonu. ʻIo, ko hoʻo Tamai ʻoku fiemalie, lami fakalangi ʻa e ʻOtua, lami fakalangi ʻoku maʻa, maʻoniʻoni mo maʻoniʻoni taʻehalaia! ʻoku fiemālie hoʻomou Tamaí, ka ʻoku ʻikai fiemālie hoʻomou ʻofá ʻIkai: ʻoku ne fie maʻu, ʻa e ʻofa fakalangi ko ʻeni, ke ikunaʻi kotoa ʻene Ngaahi filí. ʻOkú ne fie maʻu, ʻa e tokotaha ikuna mālohi ko ʻení mo e kolotau kuo fakamahafu ko ʻení, toʻo ʻa e mate ʻa hono puleʻanga, pea ikunaʻi koe ʻikai ke nau ʻiloʻi pe ko e lauimiliona mo e laui piliona nai ʻo e ngaahi laumālié Tāpuekina, ʻa ia ne mei tō ki helí, ʻa ia ʻe ʻaonga ki ai hoʻo ngaahi lelei, pea ko hai, faivelenga ki ʻE molomolomuivaʻe ʻiate koe ʻa hoʻo ngaahi ʻaloʻofá.
(356-360)
"Fakakaukau, ʻE hoku tuʻi! Ko e ha ʻa e ikuna ʻe fakatupu ʻe hoʻo holi maʻoniʻoni, pea He nāunauʻia ē te ne ikunaʻi ʻ a e ikuna fakaʻofoʻofa ko eni ʻ o hoʻo ʻ ofá! Ko ia ʻoku ke ʻalu ko e kolosi mo e angamaʻa ʻoku fekauʻi mai ʻe he Tamai Taʻengatá kiate koé; Ko e meʻaʻofa ʻeni ʻokú Ne foaki atu he ʻaho ní. Ka, fakalangi Lami, te ne hoko, ko e kolosi maʻoniʻoni ko ʻeni, hili hoʻo maʻu ʻi heʻene ʻosi, te ne hoko pea hoko ko e kaveinga ʻo e ʻa e lotu ʻa e kau Kalisitiane kotoa pe. ʻE lami fakalangi ʻa e ʻOtuá! I ʻOku ou fie lea atu kiate kimoutolu koeʻuhi ko e ʻOtua ko hoʻomou Tamaí, kuo tuʻutuʻuni ke ke mate, pea ke Mate ʻi ha kolosi.
ʻOku ʻikai Ko ho ngaahi fili ʻoku nau fakahalaiaʻi koé, ko e ngaahi angahala ia ʻa ʻa e kakai kotoa pe, kuo hanga ʻe heʻenau ʻofa ki hoʻo ʻofa ʻo ʻai ke ke fakapapauʻi. Ko e Tamaí taʻengata
fakamauʻi koe mo fakahalaiaʻi koe ki he mate, pea ʻoku fakahalaiaʻi koe ʻe hoʻo ʻofa ki ai: kole kiate kimoutolu, ʻe ʻOtua pule mo fakaʻofoʻofa, ʻa ia ʻoku ʻOku moʻua ʻa e kakai kotoa pe ki he langilangi, fakahikihiki, hu mo e talangofua! Kuo mateuteu ho lotó, ʻE faka-ʻOtua Sīsū, kuo mateuteu ho lotó ke talangofua, ʻo ʻikai ki he finangalo pe ʻo hoʻo Tamai pea ke hoʻomou ʻofa, kae ʻumaʻa foki ki he kau fakatanga ʻo e fakamaau totonu, pea ki he kau fai-fakahinohino te nau haʻi koe ʻaki ha ngaahi faʻo ki he kolosi. »
J. F. Hili ʻene mamahi, ne toe maʻu hono ivi mo hono fakaʻofoʻofa. Hange ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ta ʻo ʻene kakava ʻo e toto.
Ko ia ko e meʻa ʻeni ʻoku Naʻe folofola mai ʻa e ʻEiki kiate au, "ʻI he kamata ke ʻI heʻeku foki mai, pea ʻi heʻeku toe maʻu ha vigour foʻou, ne kamata ke u tuʻulutui, pea tukuange ʻi he falala ki he ʻangelo ʻoku ne ngaohi au ʻI hono hikinimaʻi, naʻe ngata ʻeku kakava ʻo e toto, pea naʻe Naʻe tafe hoku toto ʻo fakatatau ki he hala angamaheni ʻo e natula. Naʻe holoholoʻi ʻe he ʻangelo lelei ni, ʻaki ha tupenu hinehina, ʻa hoku fofonga maʻoniʻoni, ko hoku nima mo hoku vala, koeʻuhi ke u toe maʻu hoku ʻuluaki fakaʻofoʻofa fakanatula, ko hoku ivi mo e longomoʻui. ʻI he taimi tatau pe hoku vala ʻa e colour tatau pe mo ia ne nau maʻu kimuʻa, koeʻuhi ke Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe hoku ʻulu, pe ko hoku vaʻe, pe ko hoku vala ha ʻuli ʻo hoku toto mahuʻinga.
Ko e mamahi ʻo J. C. mo e ngaahi malohi naʻa ne toe maʻu hili ia. Ola lelei ʻOfa lahi ki he tangata.
» Ko ʻeku ʻofa ki he Kuo hanga ʻe he faingataʻaʻia lahi ange maʻá e tangatá ʻo toʻo meiate au ʻa e meʻa kotoa ʻeku ngaahi malohi fakanatula, pea fakasiʻisiʻi ʻo hange ʻoku taʻeʻaonga ʻaki ʻa e ngataʻanga ʻo ha mamahi fakamamahi, ko hoku faʻahinga maʻoniʻoni naʻe faingataʻaʻia. Ko e lea naʻe fai mai ʻe he kau ʻangelo kiate au ʻi he meʻa tatau Naʻe ʻikai akoʻi foʻou au ʻe he ʻofá. kuó u ʻiloʻi ʻeni mei hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá; Kuó u mamata mo ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻeku Tamaí ʻi Heʻene ngaahi tuʻutuʻuní Taʻengata; ka naʻe fiemalie lahi hoku loto ʻi he fanongo ki he ʻofa fakalangi mo e opprobrium ʻo ʻeku kau maʻoniʻoni holi, pea toe lahi ange ʻi he Thabor ʻi hoku liliu. Mosese mo ʻIlaisia, ʻa ia naʻa na haʻu ke ʻaʻahi mai kiate au ki fakaʻapaʻapaʻi lahi ange au, ʻo ne lea mai kiate au ʻo ʻikai ha meʻa ka ngaahi fakamamahi kehekehe ʻo ʻeku manako. Pea pehē foki mo ʻeku kau ʻāngeló, ʻI heʻenau ngaahi lea, naʻe fakafofongaʻi au ʻaki ʻa e ʻimisi ʻo ʻeku holi, pea mo e naunau ʻe maʻu mei ai ʻe heʻeku Tamai. Ko e faivelenga ko ʻeni ʻo e naunau ʻo ʻeku Tamai, ʻa ia ʻoku tupu mei he ʻofa ʻoku ou maʻu kiate ia ʻOku hangē ʻa e matapā ʻo e taʻengatá kotoa ko ha afi vela ʻa ia ʻoku ʻi hoku loto, pea he ʻikai teitei ngata ia. Ko e meʻa tatau pe Naʻe toe fakafoki mai ʻe he ʻofá hoku mālohi fakaetangatá kiate au; pea hili ʻeku ke lea, naʻa ne fakafoki mai ʻa e meʻa kotoa pe, pea ne fakafoki mai au ʻi heʻeku maʻu hoku malohi pule. Ko hoku loto ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he meʻa ni
fakaʻauha ʻo e afi mo e toputapu. Naʻe ʻikai ke toe ʻi muʻa ʻiate au faingataʻaʻia, fakamaaʻi, opprobrium, haha, kalauni talatala, faʻo, faifai pea aʻu ki he kolosi mo e mate. Taha ʻa e fakamafanaʻi mo e vela ʻi he fieinua, ʻoua naʻa ke lele ʻikai ke fuʻu malohi ʻi he ngaahi matavai, ʻo hange ko e liliu hoku loto mei he holi ke fakafiemālieʻi ʻa e nāunau ʻo e ʻOtua ko ʻeku Tamaí pea naʻe fakalele ʻa e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié ʻo aʻu ki he mate ʻa e kolosí.
Mo e ko e ha ʻa e malohi J. C. ke ʻalu ki he ngaahi mamahi mo e Mate. Naʻe fakatupu ʻene fieinuá ʻe he ʻofa ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié.
Tokangaʻi ʻe Ko e ulo foʻou ko ʻeni ʻo ʻeku ʻofa, naʻa ku tuʻu hake kae ʻikai ko hoku lotu, ʻo hange ha laione ʻoku tupu hake ke lele ʻo keina hono moʻulaloa. Naʻe inu fuoloa hoku loto, lolotonga ʻeku manako. ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi ko ia naʻe foaki mai ʻe heʻeku Tamai kiate au. Naʻa ku inu ʻo fakatatau ki he liliu ʻo ʻeku fieinua, ʻa ia naʻe tupu ai ʻeku inu ki he totoka; pea ʻi he funga kolosí, ko ʻeku ʻofá fakamalohiʻi au ke u pehe ʻoku ne kei fieinua pe. »
Ko e founga ke fakanonga ai ʻa e fieinua ʻa J. C. ʻi heʻene fieinua ko e fakatomala ʻo e loto mo e penance.
Ko hotau ʻEikí, ʻi he ʻi heʻeku tafoki mai kiate au, naʻa ne pehe mai kiate au: "ʻe hoku ʻofaʻanga, ko koe ia, ʻi he meʻa kotoa pe ʻa e faʻahinga ʻo e tangata, ʻa ia te ne lava ʻo fakafiemalieʻi ʻa e fieinua lahi ko ʻeni: Ko e moʻoni ne kātekina ʻe he mamahi lahi hoku sino toputapú naʻa nau lava ʻo foaki mai kiate au ha fieinua fakanatula lahi; ka ʻa e holi naʻa ku maʻu ʻiate au pe ʻi he ʻofa ki he fakamoʻui ʻo e ngaahi laumalie pea mo e naunau ʻo e ʻOtua ko ʻeku Tamai, naʻá ne fakatupu ha toe fieinua mo ha mamahi lahi ange. ʻOku Siʻi ngaahi laumālie ʻofeina, naʻá ke fuʻu fakamole lahi kiate au!... ʻAa! ʻe ngalo ʻiate au ʻeku ngaahi mamahi kotoa, kapau te ke fakafiemalieʻi ʻeku fieinua, ʻo foaki mai ha vai ʻaki ha loto fakatomala mo fakamaaʻi koeʻuhi ko e ʻOtua ʻi heʻene fakatupu houhau lahi kiate au. Ko e meʻa ʻeni ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ou kole ke tamateʻi ʻaki ʻeku fieinua mei he afi (1) ʻa ia ʻokú ne fakatupu maʻu pē ʻeku fieinuá. Ko e meʻa ʻoku ʻikai ke u saiʻia ai ko
(1) lea hahamolofia, ngaohikovia ʻo e ngaahi lea, fakakaukau loto-toʻa, ʻa ia ʻoku ʻi he sipinga ʻo e folofola, pea ʻe vaivai ʻa e taha ko ia ʻi heʻene feinga ke ʻai ia ʻi ha founga kehe. ʻIkai ngata ai, kuo pau ke manatuʻi ʻe he tokotaha laukonga (pea naʻa ne Kuo ne fakatokangaʻi ʻo aʻu mai ki he taimi ni) ko e sipinga ia ʻa e fefine ʻoku ʻOku tau foaki, kae ʻikai ko haʻatau.
(361-365)
» ke toʻo mei he fieinua fakalaumalie ko ʻeni, ʻa ia ko e Fakamoʻui taʻengata homou laumālié
: ʻoku moʻoni ʻoku ou maʻu ʻa e meʻa kotoa pē fakahoko ʻi heʻeku moʻui fakamatelié ʻaki ʻeku faingataʻaʻiá mo e maté; ʻoku ʻa ia naʻa ne ʻai ke u lea ʻi he kolosi: ʻoku fakaʻauha ʻa e meʻa kotoa pe. ʻIo, ʻikai veiveiua, ʻoku fakahoko ʻa e meʻa kotoa pe ʻi hoku tafaʻaki, kuo lavaʻi ʻa e meʻa kotoa pe, ʻoku fonu ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he naunau ʻo e ʻOtua ko ʻeku Tamai pea ki homou fakamoʻuí; Ka ʻoku ʻikai ke ʻi ho tafaʻaki ʻa e meʻa kotoa pe Ko hono moʻoní, ʻ oku ʻ ikai ke lavaʻi ʻ a e meʻa kotoa pē, pea ʻ oku ʻ ikai ke fakaʻauha ʻ a e meʻa kotoa pē. Naʻa ne kuo pau ke mou fengaueʻaki fakataha mo ʻeku ʻaloʻofa; ʻi hono fakatahaʻi ʻo e Ngaahi lelei ʻo ʻeku holi maʻoniʻoni naʻa ke ʻaʻeva ʻi hoku topuvaʻe; ʻoku Naʻa ke fua hoku kolosi ʻi he ʻaho kotoa pe ʻo hoʻo moʻui koeʻuhi ko ʻeku ʻofa mo ki hoku langilangi, ʻi he penance koeʻuhi ko hoʻomou ngaahi angahala pea ʻa kinautolu ʻo e kau angahala. »
J. F. mateuteu ke toe mamahi, maʻá e foʻi laumālie pē ʻe taha, ʻa e ngaahi fakamamahi kotoa ʻo ʻene holi, kapau naʻe fie maʻu.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " ʻOku ou maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ʻi hoku lotó ke fakalāngilangiʻi ʻa ʻeku Tamaí, pea ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié, ʻo kapau ʻe fie maʻu ke toe mamahi he ko e foʻi laumālie pē taha ʻa ia kuó u kātakiʻí, pea mo ʻeku Tamaí Te u tuku ia, te u mamahiʻia ai ʻaki hoku lotó kotoa koeʻuhí ko ia. faitāpuekina ʻo aʻu ki ʻitāniti. »
§. II.
Toetuʻu ʻo J. C. mo hono ngaahi tukunga. Ngaahi meʻa fakaofo naʻe hoko ʻi he fonualoto ʻo J. C. ʻi he taimi ʻoku toe fakataha ki hono sino naunauʻia. Taʻemalava ke fakamatalaʻi pea aʻu ʻo mahino kiate kinautolu ʻa e fuʻu ʻofa lahi ʻa e ʻOtua ki he Kakai tangata.
Ko ʻetau ʻOku ha ʻa e ʻEiki ki he fefine ʻo akoʻi ia ke Ko ha houa ʻeni kuo toe tuʻu.
ʻOku ou lipooti heni ʻa e ikuna ʻo e toetuʻu ʻa hotau ʻEiki ko J. C., ʻo fakatatau ki he meʻa kuo ne foaki mai kiate au ʻiloʻi. Ko e po ʻo e Tokonaki Maʻoniʻoni, kimuʻa he Sapate ʻo e Toetuʻú, ʻi he hoko ʻa e tuʻuapoó, ne u ʻā hake. ʻI heʻeku ʻi hoku mohenga, ne u fanongo kamata ʻi ha houa ʻe taha ʻi he uasi lahi; ʻi he momeniti ko ia ko ʻetau Naʻe hā mai ʻa e ʻEikí kiate au ʻo folofola mai, "Siʻeku tama, ko e meʻa ʻeni ʻoku hokó. ʻa e houa naʻa ku toe tuʻu hake ai ʻo ikuna pea Nāunauʻia ʻo e fonualotó: haʻu ke u
kau ʻi he Ko ʻeku toetuʻu. Kuó u fakamamahiʻi koe ʻaki ʻeku ngaohi koe ke ke ke ʻiloʻi ʻa e mamahi ʻo ʻeku manako ʻi he Jardin ti ʻolive: ʻOku ʻE hoku ʻofaʻanga, ʻoku ou fie fiefia mo ngaohi koe ke ke Ke ʻilo ha meʻa ʻo ʻeku toetuʻu ikuna. »
Ko e ʻOku ʻave ʻa Sisita ki he fonualoto ʻo J. C. Naʻa ne vakai ki he toe fakataha ʻa e ngaahi laumalie maʻoniʻoni kotoa pe kuo nau haʻu mei he Limbo, mo ha kau tau ʻe niʻihi ʻo e kau ʻangelo.
ʻI he momeniti ko ia ne u ʻalu ki he ngoue naʻe ʻi ai hotau ʻEiki tuku ʻi he fonualotó. Naʻe folofola mai hotau ʻEiki kiate au, "Ko e ʻa e feituʻu naʻá ku ikunaʻi ai ʻa e maté; hoku laumalie Naʻe ʻomi ʻe naunauʻia mo ia mei he popula ʻa e kulupu ʻo e ngaahi tapuaki maʻoniʻoni ʻo e Fuakava Motuʻa. ʻI heʻeku aʻu atu ki he fonualoto, ne u talaange Naʻa ku fakaʻaliʻali ki he tokotaha kotoa pe ʻeku Hoi mate mo e sino ʻo e Moʻui, ʻufiʻufi ʻaki e ngaahi kafo pea mafasia kotoa ʻi he mamulumulu ʻo e ngaahi taa ne u maʻu. ʻI he momeniti ko ia, naʻe Ulo mahino ʻe he kau tau ʻa e kau ʻangelo ʻoku ʻalu hifo ʻo hange ko e ʻuhila, pea naʻe molu ia ʻi he ngoue ke fakalangilangiʻi ʻeku ikuna. »
Naʻe ʻi ai ha kau ʻangelo konga ʻo e ngaahi kuaea takitaha ʻe hivá; Naʻa nau fokotuʻutuʻu ʻi he founga fakaʻofoʻofa takatakai ʻi he fonualoto, ʻa ia naʻe ʻikai ke nau faʻu ai ʻi ha kuaea, ʻa ia ko e ʻangelo pule ʻo Seni Maikolo ko e faihiva. Naʻe fai ʻe he kau peteliake ʻa e tau hono ua. Ko e kau palōfitá, ʻa e kau mate fakamaʻata, pea mo kinautolu kotoa pe naʻe faingataʻaʻia lahi taha koeʻuhi ko J. C. Naʻe fokotuʻutuʻu fakataha mo e tau ʻa e kau peteliake: ko e toenga Naʻe faʻu ʻe ti Justes ʻa e tau hono tolu; Naʻa nau fokotuʻutuʻu ʻi ha founga lelei ʻaupito ʻi he ngoue, ʻi he Fonualoto Māʻoniʻoní.
Toetuʻu ʻo ha kau peteliake maʻoniʻoni.
Ngaahi sino lahi ʻo e kaumatuʻa kau peteliake, hange ko e kau palofita mo ha niʻihi tokolahi kehe, toetuʻu mo hotau ʻEiki, pea ʻi he kemo ʻo e mata naʻe toe fakataha honau laumālié ki honau sino nāunauʻiá; pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha tangata moʻui ʻi he toetuʻu, ʻa ia ʻa kinautolu naʻe beatified, pea ko hai, ʻi he ngaahi lelei ʻa hotau ʻEiki, naʻe ʻi he tuʻunga mo e taau ke fiefia ʻi hono nāunauʻia ikuná.
Ngaahi Hiva ʻo e fiefia ʻa e kau ʻangelo mo e kau maʻoniʻoni ʻi he taimi ʻo e toetuʻu ʻa J. C.
Hili ha faʻahinga Naʻe mei mamata ʻa e kulupu ko ʻeni ki hono sino toputapu, ʻi ha momeniti, ʻi he ʻI he ʻao ʻo e kau ʻāngeló mo e kau māʻoniʻoní, ko e laumālie faka toe fakataha ki hono sino toputapu, pea mo hotau ʻEiki ha ʻi he lotolotonga ʻo e fakatahaʻanga fakaʻofoʻofa ko ʻeni, ʻo hange ko ia ʻoku ʻi Hevani, fonu ʻi he naunau pea ʻi he masani ʻo e maʻolunga Ko ho ngeia, ko e
fakaʻofoʻofa ʻi he tafaʻaki kotoa pe. Naʻe hivaʻi ʻe he fuofua kuaea ʻa e kau ʻangelo maʻoniʻoni ʻa e Kololia ʻi he ʻEiki, pea mo e ongo kuaea kehe tali, pea fakataha kotoa, mo ha koniseti ʻo e fasi melodious, ʻa ia naʻe tatau ʻa e palataisi. Naʻa ku ʻiloʻi naʻa nau hiva: ko ko e moʻoni ko e ʻaho ia kuo ngaohi ʻe he ʻEikí; Tau fiefia ! pea ʻoku tetetete ʻa e langí mo māmani ʻi he fiefia mo e nēkeneka, koeʻuhi he kuo toe tuʻu moʻoni ʻa J. C. pea ʻoku ne he ʻikai ke toe moʻulaloa ia ki he mate. ʻA e lāngilangi, nāunau, malohi, homage mo e ʻofa ʻo taʻengata ki he ko e Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne kātakiʻi ʻa e maté koeʻuhí ko hono huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá!.....
ʻI he momeniti ʻoku toetuʻu ai ʻa J. C. ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he kau ʻāngeló, ʻe he kāingalotú kotoa, pea mo Mele, ko ʻene faʻē fakalangí.
ʻOku talamai ʻe hotau ʻEiki ʻi he momeniti naʻá ne hā moʻoni ai ʻi he sinó mo e laumālié toetuʻu, pea ʻi hono naunau kotoa, ʻa e fakatahaʻanga kotoa, Fakataha mo e kau ʻāngelo naʻe nofo ʻi he langí, prostrate, hu kiate ia ʻi he laumalie mo e moʻoni, pea ʻiloʻi ia ko
(366-370)
ʻOtua moʻoni mo e tangata moʻoni, ko e tuʻi ʻo e langi mo mamani, ko e huhuʻi ʻo faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻi hono fakamāuʻi ʻe he tuʻi ʻa e kakai moʻuí mo e kau pekiá. Naʻa ne toe pehe: "ko ʻeku faʻe fakalangi, ʻa ia mei he loki ʻi ʻolunga, ʻI heʻeku mahino, naʻa ku sio ki he meʻa kotoa naʻe hoko, prostrated ia ko e ʻuluakí mo e laumālie kotoa ʻo e kau ʻāngeló mo e kau māʻoniʻoní, ke hū kiate au mo tā ha sīpinga ki he laumālie kotoa pē tāpuakiʻi pea ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. »
Lolotonga e ngaahi hiva ko ʻeni ʻo e fiefia mo e ikuna fisifisimuʻa ni, ʻa e Fungani Maʻoniʻoni mo e tolu fakaʻofoʻofa taha, ʻa e uouangataha ʻoku ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi, ha ʻi he lotolotonga ʻo e ikuna, ʻi he naunau tatau pea mo e Ngeia ʻa ia ʻoku ha ʻi he langi, pea naʻa ne sio ki ai ʻi ʻa e kau ʻāngelo kotoa pē pea ki he kau māʻoniʻoni kotoa pē. Vakai, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku ou maʻú ʻiloa ʻi he maama ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻa e Tamai Taʻengatá ʻo pehe ki hono ʻAlo ʻofaʻanga, "Ko hoku Foha; kuó u fakatupu koe mei he taʻengatá kotoa ʻi he ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo hoku naunau. ʻI he ʻaho ni ʻoku ou fakatupu koe ko e ʻOtua moʻoni pea tangata moʻoni, ko e tuʻi taʻe-faʻa-mate mo taʻe feliliuaki, pea mo e ʻOtua ʻo hange ko au: ʻOku ou tala atu fakatupu ʻa e ʻOtua mo e tangata, ʻa ia naʻa na foua ʻa e mate ʻi hoʻo maʻoniʻoni faʻahinga ʻo e tangata. ʻOku ke
Vikita ʻo e mate mo e homou ngaahi fili kotoa, pea ʻoku mou ʻi heni moʻoni Toetuʻu ʻi ho nāunaú. Ko hoku ʻAlo koe, ko hoku Folofolá, mo hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻa ia kuó u tuku kotoa ki ai ʻa hoku Fakafiefiemālié mo ʻeku fiefia taʻengatá. Kotoa Mālohi, ʻoku foaki ʻa e mafai kotoa pē kiate kimoutolu, ʻi he langí fakatouʻosi ʻi he mamani, pea ki he loloto ʻo e luo. »
Kamataʻanga ʻo e Siasi ikuna, pea mo e kakato ʻo e naʻe lilingi hifo ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ki he Siasi.
Pea hoko mai leva hotau ʻEiki kiate au ʻai ke ʻiloʻi naʻe kamata ke ʻEne toetuʻu, koeʻuhi, ʻi Heʻene toetuʻu, naʻa Ne ngaohi ʻa e monuʻia naunauʻia ʻo e kau monuʻia kotoa pe naʻe Lolotonga. Ko ha toe meʻa fakaofo ʻeni ʻe taha, ko e vakai ʻa ʻa e Siasi foʻou, fonu ʻi he ngaahi ʻaloʻofa, sakalameniti mo e ngaahi lelei taʻe fakangatangata, ʻa ia ko e fuaʻiʻakau mo e
mei he ʻa e pekia hotau ʻEiki mo ʻEne toetuʻu maʻoniʻoni. Kotoa Naʻe fakaha mai kiate au ʻa e ngaahi meʻa lilo fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻi he ʻOtua ʻe he Beatific vakai, ko e fakatahaʻanga kotoa ʻo e Naʻe maʻu ʻe he Siasi ikuna ʻa e visone ʻo e maʻoniʻoni mo fakaʻofoʻofa taha ʻi hono naunau.
Mata-meʻa-ha- ʻo e Siasi fakakatoa, pea pea tautautefito ki he kulupu kotoa ʻo e kau ʻofisa kuo fili ke ʻa e ngataʻanga ʻo e mamani.
Ko e ngaahi laumālie ko ʻení ʻoku kei ʻafioʻi pe ʻe he ʻOtua ʻa e Siasi kotoa fakatahataha mai ki honau ʻaó, ʻo ʻiloʻi ʻa e kuo tomuʻa ʻiló pea mo e reprobate, ʻa kinautolu kotoa pe ʻoku nau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi ʻaloʻofa pea mo e ngaahi lelei ʻa hotau ʻEiki, pea mo kinautolu kotoa pe ʻoku ʻe ngaohikovia. Kae mahulu hake ʻi he fiefia mo e nēkeneka Naʻe ʻikai fakafonu ʻa e ngaahi laumālie nāunauʻia ko ʻení ʻi he taimi naʻe hoko ai kiate kinautolú. fakafofongaʻi ʻa e troupe ʻo e predestined, ʻa ia naʻe faʻu ʻaki ha ngaahi pontiffs lahi, kau ʻaposetolo, kau mate fakamaʻata, vete hia, anchorites mo e kau taupoʻou, ke ʻoua naʻa lau ki ha tokolahi taʻe fakangatangata ʻo e Kalisitiane faivelenga ʻi he ngaahi siteiti kotoa pe mo e meʻa kotoa pe ʻa e ngaahi kuonga, pea mo e kau maʻoniʻoni tokolahi kuo nau hinehina ʻi he malumalu ʻo e haʻamonga ʻo e penance, ʻo faʻifaʻitaki ki he sipinga ʻo ʻenau Fakamoʻui fakaʻofoʻofa! Naʻe hange kiate kinautolu ʻoku nau mamata ki he ngaahi foaki ʻofa ko ʻeni fighters laka ki muʻa ʻa e kau sotia ke nau fakataha mo kinautolu, pea ke lavaʻi mei he Siasi ki he Siasi ʻo e Ikuna; ʻoku ʻa ia ʻoku ne fokotuʻu ʻi he ʻOtua ha Siasi moʻoni pe ʻe taha. Pea fonu ʻi he fiefia ʻi he ʻao ʻo e ngaahi lelei ʻo hotau ʻEiki, naʻa nau kamata ke hivaʻi kotoa ʻeni himi: ʻOiaue ʻa e angahala fiefia kuo ne maʻu ha ko ha Huhuʻi pehē!
Ko e ʻOku foaki ʻe he Tamai Taʻengatá ʻEne tāpuakí ki he kau ʻofisa kotoa pe kuo fili.
ʻI he momeniti ko ʻeni naʻe leʻo ʻa e leʻo ʻo e Tamai Taʻengata ʻoku fanongo ki ai ʻa e fakatahaʻanga kotoa, ʻOkú Ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku faʻu ʻa e Siasi ikuna, pea ʻi he taimi tatau pe tāpuakiʻi kotoa e ngaahi monūʻia naʻá ne mamata ki ai ʻi heʻene ngaahi tuʻutuʻuní taʻengata, ʻi hono fai ʻo e penance, ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻaloʻofa ʻo e huhuʻi ʻa hono ʻAlo, pea faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻanga. Naʻa ne pehe mai, "ʻIo, ʻoku ou tapuakiʻi kinautolu ʻi he taimi totonu, pea ʻi ʻitaniti. Te u ʻomi kinautolu ki hoku puleʻangá ʻi he ngaahi lelei ʻo e holi mo e mate ʻa hoku ʻAlo: ʻOku ou te u tali ʻa kinautolu ki hoku puleʻangá ʻi he huafa ʻo hoku ʻAló pea ʻi hoku ʻAló. »
Ngaahi Fakakaukaú ʻo e fefine ʻi he ʻofa ʻa J. C. ʻa ia kuo pau ke tau tali ʻi he ʻofa.
Ko koe ia, ʻe lea incarnate, ʻOtua moʻoni mo e tangata moʻoni, ʻa ia, ʻi hoʻo mate mo Ko e holi, kuo ne fakaava kiate kinautolu ʻa e matapa ʻo e langi, kuo tapuni talu mei taʻu ʻe fa afe. Ko kimoutolu ʻoku ʻi honau hala mo ʻenau moʻui, pea ʻa ia ʻokú ne tataki ʻa kinautolu ki he moʻoní; fakaʻosi ʻoku ke honau fakamoʻui. Kuo ikuna hoʻo ʻofa ki ho kakai pea ikunaʻi ha ikuna nāunauʻia; Ka ʻoku fie maʻu ʻe he ʻofa fakalangi ko ʻeni (1) ko ha pale ʻo e ʻofá, ʻokú ne fie maʻu ke ʻofaʻi ia; Naʻa ne ʻe fakamoʻui pe ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ai. Ko e meʻa ʻeni maʻanautolu Kuo ikunaʻi ʻe he ʻofa fakalangí ha ngaahi ikuna lahi; ʻa ia ʻoku ne maʻu, ʻi heʻene ngaue pea ʻi heʻene ikuna, naʻa ne haveki ʻa e mate maʻa e kakai kotoa pe. I Lea ki he taha kotoa, koeʻuhi he ʻoku fie maʻu ʻe he ʻofa fakalangi ko ʻeni ʻa e tokotaha kotoa pe ke fakahaofi, pea ʻoku ʻofa ʻa e taha kotoa ʻiate ia. Ko e feituʻu ʻeni ʻoku nau ʻe moʻui ʻo taʻengata. Ko e meʻa ʻoku ui ko e maté ko e maté taʻengata: ko e mate ʻa e sinó ʻoku ʻikai lau ia ʻo taʻengata; Ko ha kiʻi efu pē ʻe toetuʻu ʻi he fakaʻosí ʻaho; Ka ko e meʻa ʻoku ui ko e mate moʻoní ko e mate taʻengatá. ʻOku
(1) kuo ʻosi fakatokangaʻi tuʻo lahi, pea te tau toe fakatokangaʻi, tautautefito ʻi he ngaahi fakakaukau ko ʻeni ʻo e Tokoua ʻo e ʻAloʻi, ʻoku ne personifies ʻofa ʻo J. C. ki he tangata, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku pehe ʻe Seni Sione, ep. 1, CH. 4, v. 8: Quoniam Deus charitas est; koeʻuhi he ko e ʻOtua ko e ʻofa. Ko ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he fefine ko ʻeni: ʻoku fie maʻu ʻe he ʻofa ke ʻofaʻi; ʻofa ʻi he ʻofa, mo e ala meʻa pehe.
(371-375)
ko e taha ko ia ʻoku ʻofa Ko ha terrasse maʻa e ngaahi laumalie kotoa pe ʻoku nau fie maʻu ia ke fetohiʻaki mo ʻofa ʻiate Ia ʻaki honau loto kotoa, ʻaki honau ʻatamai mo e malohi kotoa.
Ko ʻetau Kuo pau ke tuʻuloa mo taʻe fakangatangata ʻa e ʻofa kia J. C. Kuo pau ke ne tauʻataina pea mo ʻetau fili.
ʻOku ʻikai ke ne fie maʻu ha ngataʻanga ki heʻetau ʻofa kiate Iá. ʻOku taʻefakangatangata ʻa e ʻofa fakalangí, pea ʻe vela ia ʻo taʻengata maʻu ai pe, ʻo ʻikai ha toe taimi ke fakaʻauha ai. ʻOku toe hoko foki ʻeni ʻOku fie maʻu ʻe he ʻofa fakalangí ʻa kinautolu kotoa pē ʻe ʻofa mo fai leleí Ki heʻene ʻofá, kītaki ʻo aʻu ki he maté. Ko ia ʻe mate ʻi he ʻofá, te ne mate pē. ʻOfa fakalangí, ʻi heʻene ikuna, ʻo ʻikai ngata pe ʻi heʻene to hifo ki he mate, ka Ka naʻa ne tapuniʻi ʻa e ngaahi matapa ʻo heli kiate kitautolu, pea ʻoku tau
fakaava ʻa kinautolu ʻo hono puleʻanga. Ko e ʻofá ʻa e kī ki he puleʻanga ʻo e langí; taha ʻe fakaava pe ki he tokotaha ʻoku ʻofa mo fai lelei Ngaue ki heʻene ʻofa.
Ko e ʻofa fakalangi ko ʻeni kuó ne foaki mai kiate kitautolú ʻofa lahi, pea ʻoku ne kei ʻofa pe ʻiate kitautolu ʻaki ha ʻofa taʻe fakangatangata, ʻa ia kuo loto fiemalie, ʻi hono finangalo pea ʻi hono finangalo ʻoʻona, ʻAlu hifo mei he langí ʻo fāʻofua ʻi he ngaahi kolosi kehekehe kotoa pē, faingataʻaʻia mo e ongoʻi mā, pea aʻu ki he maté, ʻo ʻikai ke ʻi ai naʻe pau pe ʻi heʻene fuʻu lelei lahi pea ʻi heʻene fuʻu lahi ʻOku fie maʻu ʻe he ʻofa lahi, ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ʻiate ia, ʻofa ʻiate ia ʻi heʻenau frankness arbitrator mo ʻenau loto lelei. Naʻa ne fai ha fekau ke Ke ʻofa ʻiate ia: naʻa ne fakaha mai ʻa e hala ki he langi, ʻa ia ʻoku kau ʻi he Muimui ʻi heʻene sīpingá pea tauhi ʻEne ngaahi fekau fakalangí. Naʻe aʻu ʻo ne obliges ia, Ko e ʻofa fakalangi ko ʻení, ke foaki ʻa e ʻaloʻofá ʻo lahi ange ʻi he feʻunga ke fakahoko hotau fakamoʻuí; ka te ne fakamoʻui pe ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu ke fakahaofi ia, he ʻikai ke ne fakamalohiʻi ʻa e arbiter.
Hili ʻI heʻetau fakaha mai ʻa e hala, ko e meʻa pe ia ʻatautolu ke muimui ki ai pe ʻikai ke muimui ʻiate ia: ʻoku ʻi hotau nima ʻa hotau ikuʻanga. Kapau te tau fie maʻu ke tau toe tukulolo ki he mate taʻengatá, Toe fakaava ʻa e heli naʻá Ne tāpuni kiate kimautolú, pea fakaʻikaiʻi ʻa e Puleʻangá kuo teuteuʻi ʻa e ʻofa fakalangi ko ʻeni maʻatautolu, ʻoku tau Tauʻataina. Kapau ʻoku ke malaʻia, ko koe ia ʻoku ʻOku ke fie Hoi ʻi he ʻikai ke ke fie fai ha fili lelei. ʻOku ke Saiʻia ange ke muimui ki hoʻo ngaahi holi koví mo e ngaahi meʻa ʻokú ke fakahehema ki aí mei he whack, pea ʻoku ke ʻofa ʻiate koe ʻi ho natula ʻoʻou ʻoku fakameleʻi koe ʻe hoʻo ngaahi holi; Ko hono ʻuhinga ia ʻE fakahā atu ʻe he ʻofa fakalangi ko ʻení:
« ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi ʻa kimoutolu; ʻOku ʻikai ko ha taha koe ʻo kinautolu ʻa ia ʻoku ʻofa ʻiate aú; Naʻá ke hē, pea naʻá ke loto ki ai. »
Mata-meʻa-ha- ʻo e ngaahi reprobates taʻefaʻalaua. Ko e Tamaí ʻOku fakamalaʻiaʻi kinautolu ʻe he taʻengatá.
Ko e Tamai Taʻengatá, ʻi ha maama foʻou, fakaʻaliʻali ki he Siasi foʻou Naʻe ikuna ʻa e kakai filí, mo e fiefiá Ngaahi tāpuaki ʻi ʻitāniti. Naʻa ne fakahaaʻi ʻi he taimi tatau Taimi ʻoku taʻeloto ai ʻa e fakaʻofa ʻi heli, kau ai ʻa e Naʻe fuʻu ilifia ʻaupito ʻa e tokolahi, pea kapau ko e ngaahi laumalie ko ʻeni Naʻe monuʻia ʻa e faingataʻa pea ʻo e mamahi, naʻe mei hoko ʻenau fiefia mo e ikuna Liliu. Ka ʻoku ʻikai: ʻOku tokoni ʻa e meʻa kotoa pe ki he naunau ʻo e ʻEiki. Kapau ʻoku ʻikai ʻi Heʻene ʻofá, ʻe hoko ia ʻi heʻene māʻoniʻoní ke tau fakalāngilangiʻi ia neongo ʻa e loto fefeká ʻo e finangalo ʻo e kau anga taʻe faka-ʻOtua ʻoku nau angatuʻu maʻu pe ki he ʻOtua.
Ko e Tamai Taʻengatá, hili ʻene fehangahangai mo e ʻilo mo e ʻa e ʻao ʻo e kau monuʻia, Naʻá ne pehē ʻi honau ʻaó, "Kiate koe, taʻe-māʻoniʻoni, ʻoku ou fakamalaʻiaʻi koe, Kuó u fakamalaʻiaʻi koe ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni taʻengatá, pea ʻi he ʻa ia kuo u ʻiloʻi mei he taʻengata kotoa hoʻomou taufehiʻa mo hoʻomou perfidies ʻuliʻuli, mo e founga shalt vaʻinga mo au; ka ko hoku mālohí pea ʻe vaʻinga ʻa ʻeku māʻoniʻoní mo koe ʻo taʻengata. »
Ko e Tamai Taʻengatá ko Hono foha ko e tuʻi ia ʻo e ʻunivēsí pea fakamaau pule ʻo e kakai moʻui mo e kau pekia.
Pea toki hoko ʻa e Tamaí ʻI heʻene folofola ki hono ʻAlo, naʻa ne pehe kiate ia: "ʻOku ke ko e Tuʻi, mo e Tuʻi ʻo e nāunaú; ʻOku ou fokotuʻu koe ʻi he Fakamaau Pule ʻo e kakai moʻuí mo e pekiá.
ʻOku ke hoko ko e nāunau mo e fiefiaʻanga ʻo kinautolu ʻoku ʻofa ʻiate koé; ka ke mou puleʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e vaʻa ukameá, pea te ke laiki kinautolu ʻi ho lalo vaʻe. ʻE ikuna ho mālohí ʻo kinautolu, pea te nau veuveuki ʻa kinautolu ʻi he vanu. »
ʻOtua vakai ki he meʻa kotoa pe ko ha tuʻunga ʻo e taʻengata kotoa pea ʻi he ʻitaniti kotoa.
ʻOku ou fakaʻilo atu heni ʻa e meʻa ʻoku ou moʻui ai ʻi he ʻOtua. ʻI he ʻaho ʻo e fakamaau fakalūkufuá, ʻi he taimi ʻe folofola ai hotau ʻEikí ki Heʻene kakai filí, Haʻu, ʻa e kau monūʻiá ʻo ʻeku Tamai, ke maʻu ʻa e puleʻanga kuo teuteu maʻau mei he kamataʻanga ʻo māmaní; pea te ne folofola ʻaki ʻa e meʻa tatau ki he faiangahala: "Mavahe meiate au, ʻa e kau malaʻia, ʻalu ki he afi Taʻengata naʻe teuteuʻi ki he tevolo pea mo kinautolu ʻo ʻene pati; ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtuá ʻoku ʻE folofola peheni hotau ʻEikí, koeʻuhí mei he taʻengatá kotoa pea ʻi hono kotoa ʻo e taʻengatá ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá, hange ko e meʻa kotoa pe te ne fakatupu, ʻa e kuohili, mo e lolotonga pea ʻoku ʻi ai maʻu pe ʻa e kahaʻu kiate ia.
Founga ʻa ia ʻoku moʻui ʻaki ʻe hono tuofefine ʻa e ngaahi meʻa lilo kotoa pe ʻoku ne haʻu mei lipooti.
ʻI heʻeku lipooti heni ʻa e meʻa kotoa pe kuo u mamata ai ʻi he ʻOtua ʻi he misiteli fakaʻofoʻofa ʻo e Toetuʻú, ʻoua naʻá ke fakakaukau kuó u mamata ai ʻi he misitelí ni, pe ʻi he ngaahi meʻa lilo kehe kotoa pe, kehekehe pea ke ʻa e anga ʻo e monuʻia. Ko hono moʻoni! ʻOku ou ilifia ʻaupito pea ʻOku ou manavasiʻi naʻa ʻikai ke u teitei taau mo ia. Hange ko e meʻa ʻi heʻeku pehe ko e Tolu Maʻoniʻoni Taha naʻe ʻi he Fonualoto Māʻoniʻoní, ʻi he lotolotonga ʻo e kau monūʻiá, pea ʻofa ke ne fakahaaʻi ʻi hono naunau pea hange ko ia ʻi he langi, eh Sai! Naʻa ku sio pe ki ha kolope ʻo e maama naʻa ne ʻatakaiʻi ʻa e kakai fakalangi ʻe toko tolu, pea naʻe ʻikai ke u sio ki ha taha ʻo e toko tolu kakai fakaʻofoʻofa. ʻOku ou talaatu ʻoku ʻikai lava ʻe ha tangata moʻui ʻo pe feʻunga
(376-380)
maʻa ke ʻoua naʻa mamata ki he ʻOtuá ʻo hangē ko ʻene ʻi hono nāunaú; ʻOku ʻikai ke ne lava ʻo sio ʻo tāpuakiʻi ha taha ʻi he nāunau ʻo e ʻEikí. Te u talaatu kapau Naʻe hoko ia, ʻe hoko ia ʻi ha mana maʻongoʻonga. ʻOku ou tui ko e ʻOtuá fai ha ngaahi mana ʻi he taimi ʻoku fakahoifua ai kiate ia; Ka kiate au, ko e ngaahi meʻa kotoa ko ia Ko e meʻa te u lava ʻo lea ʻaki, he ʻikai lava ke sio ʻa e tangata ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoni mo fakalangi ʻo ʻikai mole ai ʻenau moʻuí. ʻOku ou fakahā Neongo ko e taimi naʻe fiefia ai hotau Fakamoʻui fakaʻofoʻofa ke ngaohi au vakai ki ha meʻa ʻi hono ngaahi meʻa lilo fakalangi, hange ko ʻeni mei he ʻo ʻene toetuʻu maʻoniʻoni, naʻa ne folofola mai kiate au, pea ko e taimi Naʻa ne lea mai kiate au, naʻe fakamaama ʻe hono leʻo hoku loto kotoa, pea faʻu ʻi heʻeku mahino ʻo hange ha ta valivali ʻi he hala tuʻusi, ʻi he ʻa ia naʻá ku mamata ki he meʻa kotoa pē naʻe finangalo ʻa e ʻOtua ko ʻeni ʻo e leleí ke fai kiate aú ʻiloʻi, pea naʻa ne pau ke u ʻai ha meʻa ʻi he tohi; ʻa ia naʻá ku fai koeʻuhi ko ʻeku talangofuá.
ʻOku ʻOku ne tohi ʻoku mamaʻo atu ia ʻi lalo ʻi he meʻa kuo ne mamata ai ʻi he ʻOtua. ʻOku faingataʻa ke fakamatalaʻi ia.
Ko e meʻa kuó u tohí ʻOku mamaʻo ʻaupito ʻi lalo pea ʻoku ʻikai ke ne fakahoko ʻa e meʻa kuo u mamata mo ʻiloʻi ʻi he ʻOtua. ʻOku ou kole fakamolemole ki hotau ʻEiki ʻi heʻeku maʻu ia fakamatalaʻi hala, pea ʻikai lava ke lea ʻaki pe fakatupulaki ʻeni ʻa e meʻa naʻa ku mamata ki ai pe ko e meʻa naʻa ku mamata ki ai. Naʻe fakaʻilo mai ʻe hotau ʻEikí naʻe ʻikai ʻi hoku malohi, pea ke ʻoua naʻa naʻa mo e feinga ke fakamatalaʻi mahino ʻa e meʻa naʻa ne fai kiate au vakai ki hono faka-ʻOtuá; pea ʻe hoko ia ko hano ʻahiʻahiʻi ʻo e ʻOtuá.
ʻOfa ʻOku inexplicable ʻa e fakalangi ʻi he meʻa kotoa pe. ʻOku ʻikai ke faitāpuekina ʻa kinautolu ʻoku monūʻia ʻi he he ʻikai teitei mahino kakato ia kiate kinautolu.
Hangē ko ʻení, Ko Hotau ʻEikí ʻai ke u sio ki he misiteli ʻo ʻene pekia mo e holi ki ha Kiʻi sipinga siʻisiʻi ʻo e ikuna ʻa ʻene ʻofa. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e ʻE fakamalohiʻi au ʻe he ʻEiki ke u hiki ha meʻa ʻi he tohi, pea Naʻá ku ʻiloʻi ʻi heʻene māmá naʻe ʻikai ke ne kole mai kiate au. « ʻE fēfē, ʻe hoku fānau,
Naʻa ne pehe mai, te ke lava ʻo fai tohi ʻa e ngaahi meʻa toputapu pehee, pea fakamatalaʻi ʻa e kiʻi meʻa iiki ʻoku ou talaatu Kuó ke mamata nai? ʻOkú ke ʻiloʻi ko e ikuna ʻa e ʻofa fakalangí ko e ʻa e ngaue ʻa e ʻOtua tonu? ʻE hoko ʻa e tāpuaki ʻi he langí ko nofoʻi ki he taʻengata kotoa ʻi he Ke fakakaukau, vakai, fakaʻofoʻofaʻia mo ʻofa ʻi he ikuna fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo ʻeku ʻofa, Ikuna fakaʻofoʻofa ʻo ʻeku ʻofa ʻi he ngaahi meʻa lilo kotoa ʻo ʻeku moʻui, ʻo ʻeku mate mo e holi, pea ʻi he meʻa kotoa pe kuo u fakalele ʻi hoku Siasi ʻi heʻeku ʻaloʻofa pea ʻi he Sākalamēnití; kae tautautefito ki he ikuna fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo ʻeku ʻofa ʻa ia ʻoku ʻOku hu ʻeku ʻaloʻofa ki he loto ʻi he fetaʻaki, pea ʻa ia ʻokú ne tohoakiʻi mai ʻa kinautolu kiate au kae ʻikai fakafeʻātungiaʻi ʻenau tauʻatāina ʻanautolú.
ʻE anga fefe haʻo fakamatalaʻi kotoa ʻeni ʻa ia ko e ola ia ʻo ha ʻofa lahi, ʻa ia ʻoku ʻikai moʻui Ko e ngaahi ikuna mo e ikuna ʻe fiha, pea mo ia ʻoku mate ʻikai lava ʻo tekeʻi? ʻE hoko ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻi he langí ko ʻitaniti kotoa pe ʻoku fiefia ʻi he ʻofa, ʻo ʻikai lava ke mahino lelei. Naʻe toe tānaki mai heni ʻe hotau ʻEikí: " ʻOku hanga ʻe he longonoa ʻo ha loto ʻoku ʻofa mo ʻofa ʻi he ʻofa fakalangi ko ʻeni, ʻo ʻai Hīkisiá ki Hono Ngeiá ʻi he leá, ʻilo mo e fakamatala. »
Ko ʻetau ʻOku Hāʻele Mai ʻa e ʻEiki Kuo Toetuʻú mei he Ngoué fakataha mo e Kau Pule ʻo e Kau Māʻoniʻoní mo e kau ʻāngeló, pea ʻalu ʻo ʻaʻahi ki heʻene Faʻē Monūʻiá.
ʻI he ʻAo ʻo Hotau ʻEikí haʻu mei he ngoue mo e kulupu monuʻia kotoa ko ʻeni, Naʻe hivaʻi ʻe he haʻofanga ha himi ʻo e fakafetaʻi ʻi he ʻEiki. Naʻe feʻunga ʻa e ikuna ko ʻeni mo ha houa ʻe taha; ko ia ne u ʻiloʻi Naʻe meimei hoko ia ʻi he ua, ʻi he taimi ko ʻeni Naʻe pulia ʻa e fakatahaʻanga fakaʻofoʻofa mei he ngoue. ʻI he taimi ʻo e toetuʻu ʻa hotau ʻEiki naʻe ha mai ʻa e ata, pea ʻi he taimi naʻe Naʻe haʻu ʻa e ʻEiki mei he ngoue, kuo ʻosi ha ngaahi miniti siʻi mei he laʻaa Naʻe hiki hake ia. Naʻa ne fakalakalaka ʻi hono lova ke fakamoʻoni ki he meʻa naʻe hoko ʻi he toetuʻu ʻa e Fakamoʻui.
Ko e ʻuluaki ʻaʻahi ʻa ia naʻe fai ʻe hotau ʻEiki naunauʻia ʻi heʻene hu mai mei he ngoue, naʻe ʻi he loki ʻi ʻolunga, ʻa e feituʻu naʻa ne ʻalu vave ange ai ʻi he fakakaukau, ke ʻaʻahi ki ʻa Mele mo fakalangi, ko e taupoʻou monuʻia, ko ʻene faʻee. Naʻa ne ʻaʻahi ki he ʻOtua moʻoni mo e tangata moʻoni mo e taʻe-faʻa-mate. Ko e fiefia ʻoku ʻi ai ʻetau naʻe foaki kiate ia ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ikuná
Toetuʻu, Fut tuʻunga tatau mo e mamahi lahi naʻa ne tofanga ai ʻi he vaʻe ʻo e kolosi. Lolotonga e ʻaho ʻe fangofulu naʻe fakaʻaongaʻi ʻe hotau ʻEiki ʻI he mamani, ko e taimi lahi naʻa ne ʻi ai mo ia ʻi he sino pea ʻi he laumalie. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ki he meʻa ni naʻe toko taha maʻu pe ʻa e taupoʻou monuʻia pea ʻikai ha kautaha, koeʻuhí he naʻe ʻai ʻe hotau ʻEikí Ia ke ʻoua naʻá Ne pulipulia, pea naʻá ʻoku ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe he taupoʻou monuʻia ʻa e fakatahaʻanga kotoa ʻo kau ʻāngelo mo e ngaahi tāpuaki, naʻa nau muimui ʻiate ia ʻi he feituʻu kotoa pē.
Fōtungá meia J. C. ki heʻene kau ʻaposetolo.
Naʻe ʻikai ke ne tukulolo. taʻehāmai ki he kau ʻ apositoló. Naʻa ne ʻai ha ngaahi fotunga lahi kiate kinautolu, hange ko lea ʻaki ʻa e Ongoongolelei, ʻa ia naʻa ne ʻai ai ia ke ne mamata kiate kinautolu ʻi ha founga Humane, fakatoloi ʻa e masani ʻo hono Fakaʻeiʻeiki, ʻo fakaʻilo kiate kinautolu ʻa Hono faʻahinga maʻoniʻoni, fetalanoaʻaki mo kinautolu, fakapapauʻi ange kiate kinautolu, ʻi he moʻoni, kuo toe tuʻu moʻoni, ʻo tala kiate kinautolu naʻe ʻikai haʻanau ilifia, kuo fakakofuʻi ia ʻo hono sino toputapu, kakano mo e hui, pea fakamoʻoniʻi kiate kinautolu ʻi heʻene toetuʻu moʻoní. Naʻe fakahoko ʻe hotau ʻEikí ʻa e ngaahi ʻaʻahi kotoa ko ʻení kiate kinautolu ke nau tō mo aka ʻiate kinautolu ʻa e tui, ʻa ia naʻe kei vaivai ʻaupito ʻa e niʻihi.
Ko e ʻOku ō ʻa e kau fefine māʻoniʻoní ki he fonualotó. Kau ʻangelo convict maka. Manavahē ki he kau leʻó. Fanongonongo ʻe he kau ʻāngeló ki he kakai fefine māʻoniʻ kuo toe tuʻu ʻa J. C.
ʻI he taimi ʻoku tokotaha ʻiloa ai ʻeni Naʻe hu mai ʻa e fakatahaʻanga mei he ngoue, ko e kau fafine naʻa nau o ki he fonualoto, pea naʻa ne fokotuʻu ke fakatolonga ʻa e sino maʻoniʻoni ʻo ʻe vavé ni pē ha hāʻalo mai hotau Fakamoʻui fakalangí. Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻ Kau ʻangelo ki heʻenau
(381-385)
Fanongonongo ʻa e maʻongoʻonga mo e ongoongo fakaʻofoʻofa ʻo e toetuʻu hotau Fakamoʻui. Naʻa ne fakaʻata ha taha ʻo ʻene kau ʻangelo ke ha ki he kau leʻo ʻi he fakamanavaheeʻi mo terrify kinautolu. ʻI he taimi tatau pē ko e kau leʻo ko ʻení fanongo ki ha longoaʻa leʻo lahi ʻoku haʻu mei he maka, pea naʻe tekaʻi mei he hūʻanga ki he fonualotó. Ki he meʻa ni Naʻe kau fakataha ʻa e longoaʻa mo ha mofuike, ʻa ia naʻe fuʻu lahi,
tautautefito ki he ʻi he ngoue pea ʻi Selusalema, ʻa ia naʻe ʻikai lava ke maʻu ʻe ha tangata tuʻu ki ʻolunga. Naʻe liua ʻa e kau leʻo ʻi he vaeua ʻo e mate. ʻI heʻenau fakaakeake pe mei heʻenau ilifia, naʻa nau hola mei he ngoue, pea aʻu mai ʻa e kau fafine maʻoniʻoni. ʻOku pea naʻe pehē ʻe he kau ʻāngeló kiate kinautolu: He ko kimoutolu, ʻoua ʻe manavahē. ʻikai ha meʻa, pea ʻoua ʻe ilifia, he ʻoku mau ʻiloʻi ʻoku ke fekumi ki Sīsū ʻo Nāsaletí; ka ʻoku ʻikai ke ne kei ʻi heni, kuó ne toetuʻu ʻo hangē ko ʻene leá; ʻalu ʻo tala kia Pita mo e niʻihi kehe kau ʻaposetolo, pea fakapapauʻi kiate kinautolu te nau mamata kiate ia ʻi Kaleli, ʻo hangē ko ʻEne palōmesi kiate kinautolú.
§. III.
Akoako akoʻi ki he Tokoua ʻo e ʻAloʻí ʻe Hotau ʻEiki, pea toʻo mei heʻene holi, ke tokoni lahi ki hono fakafiemalieʻi ʻo e ngaahi laumalie ʻi purgatory.
Naʻe ngaohi au ʻe hotau ʻEikí ʻiloʻi e founga ʻoku totonu ke fakafiemālieʻi ai e ngaahi laumālié mei Purgatory "ʻoku fakafou ia ʻi he ngaahi lotu nounou pea naʻa mo ʻi he ngaahi fakaʻamu naʻe fai ki hono loto, ke ʻa e taumuʻa mo e fakalangilangiʻi ʻo e ngaahi lelei ʻo ʻene pekia maʻoniʻoni pea loto vekeveke. ʻOku ʻai ʻe he ʻOtua ke u ʻiloʻi ha fakaʻamu pe ʻe taha naʻe fai ʻi he ʻofa mo e tokanga ʻi hono fakalangilangiʻi ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻe nima fakamamahi, ʻo toʻo mei he taimi ki he taimi ha meʻa lilo ki he fakaʻamu kotoa pe, mo foaki ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku maʻu ʻe hotau ʻEiki faingataʻaʻia mo katakiʻi pea mo hono ngaahi lelei kotoa, ki he fakafiemalieʻi ʻo e ngaahi laumalie ʻi Purgatory, pe taha, naʻe taʻefakangatangata hono lelei ke maʻu ʻenau ueʻí makasini.
ʻI he Ko e ha e meʻa ʻoku akoʻi ʻe hotau ʻEiki ʻi he Sisitā.
Ko e meʻa ʻeni Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate au ʻa e ʻilo ki he līʻoa ko ʻení.
Ko ha taupoʻou kimuʻa Mate. Ko e tokotaha naʻe fie maʻu ke ne nofoʻi hono pilisone, naʻe Manavasiʻi ki he pekia, pea kole mai ke u ʻalu ʻo mohe ai ʻi ha mahina. ʻI ha po ʻe taha ne u ʻa hake ai ʻi he tuʻuapoo, pea fakangofua ʻe heʻeku vetehia mo hoku maʻolunga, pea tuku au ʻi he lotu, tafoki ki he Sakalameniti Mohu Tapuaki, ʻo fakatahaʻi hoku loto pea mo e Laumalie mo e nuns naʻe ʻi he lau maʻuloto ʻa e matins. Ko e angamaheni ʻi he ngaahi po ʻoku ʻi ai hotau ʻEiki naʻá ne fakaʻilongaʻi au ke u lotu, tautautefito ʻi he poʻulí mei he Tuʻapulelulu ki he Falaite, naʻe angamaheni ʻaki ke fakatokanga mai ke u tuʻu hake; mo e Naʻa ku tuʻu hake ʻo lotu ʻo aʻu ki he momeniti
Naʻe ngaohi au ʻe hotau ʻEikí ʻi heʻeku ʻiloʻi kuo pau ke u foki ʻo mohe. Naʻe ʻi he taha ia ʻo e ngaahi ʻa e po naʻe akoʻi mai ai ʻe hotau ʻEiki ʻa e liʻoa ko ʻeni, ʻo ʻene holi maʻoniʻoni, ʻo fakafofongaʻi ʻa e ngaahi laumalie ʻi Purgatory, pea Ko e founga ʻeni naʻe hoko ai:
Taha ʻOku ha mai ʻa e taupoʻou kuo pekia kiate ia ʻo kole ange ke ne lotu maʻana.
Hili hono maʻu mei hotau ʻEiki ke ʻalu ʻo hoko atu hoku maloloʻanga, ʻoku ou Naʻa ku tuʻu hake mei heʻeku lotu, pea u tafoki ki he tafaʻaki ʻo e mohenga ke mohe ai. Naʻa ku mamata mei he fofonga ʻo e sino mo e Laumalie ki he mate mo ʻene konga, ʻo hange ko ʻene moʻui, pea ʻi hono vala poʻuli, ʻa ia naʻa ne tuʻu maʻu pe ʻi muʻa ʻiate au ke taʻofi au mei he ʻalu ki he mohenga, ʻo manukiʻi au talu mei heʻeku tuʻu hake, mo e ʻikai ke u lotu maʻana. Naʻá ku siakaleʻi takai ʻa e mohengá ke tokoto ki lalo; ʻoku Naʻe ʻi muʻa maʻu pe ʻiate au ke taʻofi au mei heʻeku hu ki loto.
ʻI heʻeku aʻusia ʻeni, ʻoku ou Naʻá ku fakataufolofola ki hotau ʻEikí, peá u pehē kiate ia, ʻEiki, Tuku muʻa ke u nofo ʻi ha taimi ʻo lotua ʻeni mate, kimuʻa pea ke ʻalu ʻo mohe. ʻIkai, ko ʻetau ʻEiki, ʻoku ou fie maʻu ke ke ʻalu ʻo mohe. ʻI heʻene ʻi hoku ʻao maʻu ai pe, naʻe folofola mai hotau ʻEiki kiate au: " Ala ki ai ʻaki ho nima. Naʻa ne tafoki maʻu pe kiate au. Naʻa ku mafao atu hoku nima ʻi he ilifia lahi, ka ʻi he tuí, mo hono tuku kotoa ʻeku falalá ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú Ne ʻi aí hange naʻa ku ongoʻingofua ia, ʻo ʻikai ke u screwing ia ʻi ha faʻahinga founga pe. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ʻi he pekia. ʻI heʻeku fakakaukau ne u hili hoku nima ʻi hono tuʻa mo e ala ki ai, naʻe ʻikai ke u ala ki ha meʻa, pea vave tatau pe mo e fakakaukau ʻOku ne ʻi hoku tafaʻaki, ʻa ia ʻoku ne ʻomi kiate au ʻa e feituʻu. Naʻa ku ʻalu leva ʻo mohe he taimi pe ko ia, pea ʻi he taimi naʻa ku mohe ai, ʻi ʻa e lelei ʻo ha mahina fakaʻofoʻofa, ʻa ia naʻe foaki ki he pilisone, pea ʻa ia naʻa ne ʻai ke mahino ʻa e meimei meʻa tatau mo ia ʻo e ʻI he ʻaho ko ia, naʻa ku sio ki heʻene tafoki takai ʻi homau mohenga, pea ngaohi feinga ke kaka ai. Ko e momeniti ʻeni naʻe akoʻi au ʻi he kiʻi lotu nounou ko ʻeni maʻa e ngaahi laumalie ʻo e Purgatory ne u toki lave ki ai. Naʻe folofola mai ʻa e ʻOtua ko ʻeni ʻo e angalelei kiate au: "ʻOatu ki heʻeku Tamai Taʻengatá ʻa e meʻá ni Laumalie, ʻa e meʻa kotoa pe kuo u mamahi mo katekina ʻi he lilo fakamamahi ʻo ʻeku lotu ʻi he Ngoue ko ʻOlive pea ʻoatu ia ʻe ʻOfa pea uouangataha mo e ʻofa ne u mamahi ai. » Ne u mohe ʻo fai e lotu ko ʻení, pea ʻi heʻeku ʻā haké. Ko e maama ia ʻo e ʻahó.
(386-390)
§. IV.
Malohi taʻeloto ʻa e Tokoua ʻo e ʻAloʻi ke fai tohi ha ngaahi meʻa makehe. Fakatokanga naʻa ne maʻu ʻi he meʻá ni mei hotau ʻEikí pea mei ai Taupoʻou Maʻoniʻoni taha.
Talangofua ʻo e fefine, neongo ʻene taʻeloto ke fai Ke tohi.
Ko ʻeku Tamai, naʻa ku ʻai ke ʻiloʻi ʻa e repugnance ʻo lahi ange ia ʻi he fakanatula ʻoku Kuo u maʻu, pea kuo u maʻu maʻu pe, ke hiki ʻa e ngaahi fakapulipuli makehe kuo fakafalala mai ʻe he ʻOtua kiate au, pea ʻoku ou toʻotoʻo ʻi he fakapulipuli ʻo hoku konisenisi. Neongo ʻa e mamahi naʻa ku ongoʻi ke u tohi, ʻoku ou maʻu maʻu pe, ʻi he ʻaloʻofa ʻo e ʻOtua, ʻa ia ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa, ʻoku ne fakatupu ʻa e kuo tuʻo taha hono fekauʻi au ʻe hoku Fakamoʻui fakalangi mo hoku kau vete hia; Neongo ʻoku kau fakataha ʻa e repugnance mo e mamahi Ko ha ʻahiʻahi ʻa e tevolo, ʻa ia ʻoku ne taki maʻu pe au ke ʻoua naʻa ku tuhu ke tohi, ʻi he ʻuhinga ʻoku tohi ai ʻa e tohi ko ʻeni ʻe hoko ia ko e tupuʻanga ʻo ʻeku mole.
Naʻa ne laukau ia ʻi he ʻamanaki lelei ʻo e ʻikai ke toe fie maʻu ke tohi ʻa e kakai. ʻOku fakafepakiʻi ʻeni ʻe he finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e ngaahi manuki naʻe fai kiate ia ʻ e he Tāupoʻou Monūʻiá.
Talu mei heʻeku kamata tohi, ʻoku fakahōifua ki hoku Fakamoʻui fakalangí ke Ne foaki mai ha meʻa lahi kiate au taimi loloa, naʻa mo ha ngaahi taʻu lahi ʻi ha ʻotu, ʻi he ko ia ne tuʻo lahi ʻeku fakakaukau kuo ʻosi, pea ʻoku ʻoku ʻikai toe fie maʻu ʻe he ʻEiki ia ke u tohi; Ko e Meʻa ʻOku ou ʻIló fakafiemalieʻi ha tokolahi. ʻI he taimi lolotonga, ʻoku ou ʻi ai Tohi, ko e ʻaho pe ʻeni ʻe fa ki he nima ʻoku ou Naʻá ku fakakaukau lahi ange ʻi ha toe taimi he ʻikai ke u toe fai ia; ʻa ia naʻa ne fakafiemalieʻi au lahi, ʻi heʻeku mamata ki hono fakahaofi au mei hoku setesi mo ha ngaahi tautea kehe ʻoku haʻu mei ai.
Ka ʻala! Ko e hā hono ngāueʻaki ʻ o e fokotuʻu ʻ a e tangatá? Ko e ʻOtua ko ʻeni ʻo ʻOku disposes ʻa e lelei ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻo hono finangalo maʻoniʻoni, pea hange ko ʻene finangalo.
Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kiate au ʻi he ngaahi ʻaho ni kuo hili, ʻo aʻu ki he finangalo ʻo e ʻOtua ʻi he meʻa ni ʻa ia ʻoku sio ki he folofola. Naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke u ʻilo lahi ange pea naʻe ʻikai teitei hoko ia ko ʻene fiefia mo hono finangalo maʻoniʻoni, pea naʻá ku kei tohi pē. ʻI he meʻa ni, ko e tokotaha maʻoniʻoni Naʻe talamai ʻe he taupoʻou naʻa ne mei fie maʻu ke u tohi ngaahi meʻa makehe naʻa ne fakaʻilo mai kiate au ʻi hono ngaahi meʻa lilo,
ʻi he meʻa ʻo hono naunauʻia Fakakaukau; pea ʻai ke u hange ha manuki melie: ʻe anga fefe, hoku ʻOfefine; Naʻa ne pehe mai, naʻe ʻikai ke ke lave kiate au ʻi hoʻo Tohi! Kuo teʻeki ai ke ke maʻu ha meʻa kuo tohi ʻi ha ngaahi ngaahi meʻa kehekehe kuo u fakaʻilo atu kiate koe, ʻa ia naʻa ne ʻave koe ʻi hoku maluʻi mei hoʻo kei siʻi, pea ko hai kuo tuʻo lahi ʻene afeʻi ʻa e tau faingataʻa pea mo e ngaahi ʻahiʻahi naʻe fie maʻu ʻe he kau tevolo ke fakafepakiʻi koe! Te ke toki ʻilo pe ʻi he mamani ʻe taha, ko hoku ʻofefine, ko e tokanga makehe kuo u maʻu meiate kimoutolu, pea mo e ngaahi ʻaloʻofa ʻa Kuo u maʻu maʻau mei hoku ʻAlo fakalangi.
Naʻa ku fuʻu ohovale ʻi fakamaaʻi mo e puputuʻu ʻi he ʻao ʻo e taupoʻou monuʻia. I kole ki hotau ʻEiki mo e taupoʻou monuʻia ke fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi taʻe houngaʻia mo e infidelities kotoa pe naʻa ku maʻu tukupa ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻui, pea siʻisiʻi hono fakatokangaʻi pea naʻá ku maʻu ʻa e ʻofa mo e angaʻofa ʻa ha faʻē lelei pehē. Naʻá ku palōmesi te u faivelenga ange; Naʻa ku liʻoa ki koeʻuhí ke ne fai kiate au ʻo hangē ko ʻene fiemālie ki aí; pea ʻoku ou kole, neongo ʻeku taʻefeʻunga, ke ʻoua naʻa ke liʻaki au, pea lotu ki hono ʻAlo ʻofaʻanga maʻaku, kae lava ke ʻOfa ke Ne fakamolemoleʻi au ʻi heʻeku ngaahi angahala kotoa pē. Naʻa ku palomesi ange te u talangofua kiate ia ʻo aʻu ki he manava fakaʻosi ʻo ʻeku moʻui, pea naʻa ku mei tohi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ne hohaʻa ki ai, pea fekauʻaki mo e meʻa ni te u ʻiloʻi ko e ʻaonga taha ia ki he nāunau ʻo e ʻOtuá pea mo hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié.
Fōtungá ʻo hotau ʻEiki ʻa ia ʻoku ne manukiʻi ʻa e fefine ʻi he ʻa e tefito tatau.
ʻI he ʻaho tatau pe mo e naʻe ha mai ʻa e maʻoniʻoni kiate au, hili ha ngaahi houa lahi mei hotau ʻEiki naʻe ha mai kiate au ʻi he kaveinga tatau. Naʻa ne ʻai ke u ʻiloʻi ʻoku ʻi ai Naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻi hoku loto naʻe haʻu meiate ia pea naʻa ku toitoi, ʻi he malumalu ʻo e fakangalingali naʻa nau Naʻe ʻikai fie maʻu ia. ʻOku ne tuhu mai kiate au, Fakamatala ʻi he fakamatala, ko e ngaahi kaveinga kehekehe fie maʻu ke u tohi, pea pehe ki he ngaahi ʻaloʻofa pea lahi mo e ngaahi lelei kuo foaki mai ʻe heʻene Faʻē Monūʻiá kiate aú, peá ne talamai kuó ne fakafalala mai ke u maluʻi au.
Naʻa ne talaʻofa ʻa e talangofua kotoa pē ki Hotau ʻEikí ʻiate Ia ʻOku ne fakafofongaʻi ʻi he loto fakatokilalo ʻa ʻene repugnance. Tali ʻo hotau ʻEiki. Ko ʻene repugnance ko ha ʻaloʻofa lahi ia.
ʻOku ou palomesi atu ki heʻetau ʻEiki ʻa e tukulolo mo e talangofua kotoa pe, ʻi heʻene fakafofongaʻi Ia, ʻI he puputuʻu lahi mo e loto fakatokilalo moʻoni, ko e ngaahi mamahi pea naʻe pau ke u tohi ʻa e taʻeloto ko iá. Ko e meʻa ʻeni ʻoku talamai ʻe hotau ʻEiki: "ʻOku ke ʻilo, Ko ʻeku tama, ko e repugnance ko ʻeni ko ha ʻaloʻofa ia ʻoku ou
kuo ne ngaohi koe, mo ha ʻaloʻofa Makehe kuó u foaki atu kiate kimoutolu, ʻi he lotu ʻo ʻeku faʻe Maʻoniʻoni taha, pea ʻoku ne ngaohi koe, mo ʻeku ʻAloʻofa, ʻoku taau mo hoʻo talangofua. Ka ʻikai ʻeni Mamahi ai, taʻe kau ai ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni ʻoku ʻalu fakataha mo kimoutolu kotoa Ko e taimi ʻoku ke tohi ai, ko e tevolo, ʻa ia mei Naʻe ʻi he kamataʻanga ʻa e meʻa ke ke fai ke fakahaofi ai ha meʻa fakalilifu ʻahiʻahi, fiefia ʻi he holi ʻo e hikisia mo e taʻeʻaonga nāunauʻia, ʻe pupula ho lotó mo e ʻatamaí ʻaki ʻa e hīkisiá, ʻi he taimi ʻo e ngaahi meʻa makehe kuó u fai kiate kimoutolú ʻiloʻi. Naʻá Ne mei ʻoatu kiate koe ʻa e ʻahiʻahí mo ha holi makehe ke tohi mo ʻai ke ʻiloʻi ngaahi meʻa fieʻilo, ʻa ia, ʻi he holi kovi ʻa ia ʻe maʻu maʻu pe Naʻa ne ʻita ʻiate koe, naʻa ne mei fio ʻo ʻene, pea naʻa ne mei ʻai ke ke sio ki ha ngaahi meʻa foʻou. Vakai, ko hoku Tamasiʻi masiva, te ke ʻi fe!
(391-395)
» ko e ha e ngaahi faingataʻa, Ko e ha ha ngaahi fakatokanga, pea mo e lahi ʻo e ngaahi assaults fakatuʻutamaki ʻoku ke fai" ʻikai mei fakahaofi ʻa e laumālie ko ʻeni ʻo e malaʻiá! Ko e mamahi ko ʻeni ʻoku ou foaki atu, ʻa ia ʻoku toe ʻalu fakataha mo ha ʻOku ʻi ai ha puputuʻu, aversion ko ʻeni ki he ngaahi meʻa kotoa pe ʻoku ʻasi makehe, pea mo e holi ʻoku ke maʻu ke Fufuuʻi mei he fofonga ʻo e tangata, ʻoku maluʻi kotoa koe ʻe he ngaahi meʻa ni mei ʻa e ʻahiʻahi fakaʻofa kuo u toki fakaha atu kiate kimoutolu. »
Ko e ʻOku hanga ʻe he fefine, ʻo mahuhu ʻi he mamahi, ʻo ʻai ke kakato liʻaki kita ki N. S.
Naʻa ku to ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi ʻi he ʻao ʻo e ʻEiki, ʻi he fakama lahi ange, puputuʻu mo e ʻo e mamahi, ʻo e taʻehoungaʻia ʻi he ʻOtua mo e Taupoʻou Maʻoniʻoni, pea mo e launga tuʻo lahi ʻo e mamahi ʻoku Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ʻoku ou tohí. ʻOku ou tukulolo kakato ki he au ʻi he toʻukupu ʻo hotau ʻEiki, ʻi he meʻa kotoa pe naʻa ne te ne fie tohi neongo ʻeku repugnance.
FAKAMATALA VI.
Foʻou fakaikiiki mo fakalahi atu ki he meʻa naʻe fai ʻe he fefine ʻo Naʻe hiki ʻa e ʻAloʻí ʻi he ngaahi ʻuluaki voliume ʻi he Ko e angatuʻu, hono ola mo e fakalakalaka. Ngaahi Sivi
Hokohoko atu Ko e kau anga taʻe-māʻoniʻoní ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māmaní ke fakaʻauha ʻa e tuí ʻi he J. C. pea liua hono Siasi.
Ngaahi vahaʻataimi nonga maʻa e Siasi, ʻoku kei moʻui pe neongo ʻenau ngaahi ngaue. ʻEne ngaahi lavameʻa, mo e ului lelei ʻi he hono ngaahi fili maʻongoʻonga taha pea ʻi he lotolotonga ʻo e faihia ʻo Ko e Fili ʻo Kalaisí. Ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻo e pule ʻa Ko e Fili ʻo Kalaisí. Ko ʻene too. Ikuʻanga ʻo ʻene faihia.
§. I.
Mate ʻo Lui XVI. Ko ʻEne fiefia ʻi he Langí.
Ko e Naʻe ʻiloʻi ʻe Sisita ʻa e malolo ʻa Lui XVI ʻi he taʻu ʻe ua kimuʻa. Naʻe hanga ʻe heʻene ngaahi lotu ke ueʻi ia.
Ko e meʻa ʻeni te u lipooti heni ʻi he pekia ʻa hotau tuʻi ʻofeina mo ʻofeina Lui XVI, tuʻi ʻo Falanisee, mo e fiefia ʻoku maʻu ʻe hono Laumalie ʻi he langí ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻa ku ʻi he lotu kimuʻa ʻi he Sakalameniti, ʻoku fakaha mai ʻe he ʻEiki ʻoku ʻe tamateʻi ʻa e tuʻi. Ko au, ʻi heʻeku fanongo ki ha faʻahinga meʻa fakamamahi pehe Ongoongo, naʻa ku kole ʻi he loto fakatokilalo ki hotau ʻEiki ke ʻoua naʻa tuku ke hoko ʻeni. Talu mei he ongoongo fakamamahi ko ʻeni, ʻa ia naʻa ku ʻiloʻi ʻi he taʻu ʻe ua kimuʻa pea ne pekia, naʻa ku tauhi ʻi hoku loto Ko ha fakapulipuli lahi fekauʻaki mo ha fuʻu faingataʻa lahi pehe, ʻo ʻikai talaange ke Hala ha taha. Naʻa ku lotu taʻetuku ki he ʻOtua ke tamateʻi ʻa e chalice ko ia ʻo au mo Falanise kotoa; ka naʻe fuʻu lahi ʻeku ngaahi lotú vaivai ke fanongo mai ʻa e ʻOtua kiate au.
Hili ʻa e pekia ʻa e tuʻi, ʻoku ne ʻiloʻi ʻoku ne pule ʻi he langi.
Hili ha taʻu ʻe ua mei ai Naʻe hoko mai ʻa e meʻa fakatuʻutamaki mo fakamalaʻia ko ia, ʻa ia naʻa ne hokaʻi hoku loto ʻaki ha heleta ʻo e mamahi mo e loto ʻita; ka ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ongoongo fakamamahi ko ʻeni, naʻe ha mai hotau ʻEiki kiate au ʻo folofola mai kiate au: " Fiefia, ʻe hoku ʻofefine! Naʻa ku fakamamahiʻi koe ʻaki ʻa e pekia ʻa ho Tuʻi, ka ʻoku ou haʻu ke fakafiemalieʻi koe ʻaki ʻeni
lelei ongoongo: ʻOku Ne naunauʻia, ikuna, mo Tuʻi ʻi hoku puleʻanga; Naʻa ne Hahake
fakakalauni. Naʻa ku talaange foaki ha tokotoko fakatuʻi mo ha fakamaauʻanga ʻe taʻengata: ko hono He ʻikai teitei toʻo meiate ia ʻa e tokotoko fakatuʻi mo hono kalauni. »
§. II.
Mata-meʻa-ha- mo e fakamatala ʻo ha fuʻu ʻakau prodigious, mo ha lalahi ʻe fa Ngaahi aka, ko ha fakatata ʻo e impiety ʻoku tuʻu fakatuʻutamaki ke ngaohikoviʻi ʻa e Siasi. Ngaahi Feinga ʻa e Fanau ʻo e Siasi ke Tamateʻi pea taʻaki fuʻu e fuʻu ʻakau ko iá.
Mata-meʻa-ha- ko ha fuʻu ʻakau lahi ʻoku ʻi ai hono aka ʻe fā.
Ko e meʻa ʻeni naʻe fai ʻe he ʻEikí fakafeʻiloaki au ki he angatuʻu: ko e Laumalie ʻo e ʻEiki naʻa ne ʻai ke u mamata ki ha fuʻu ʻakau maʻolunga prodigiously pea fuʻu lahi ʻaupito; Naʻa ne piki maʻu ki he mamani, ʻa ia naʻa ne ʻOku fakavaʻe ʻaki ha aka ʻe fa ʻo hange ko e talamu: Naʻe ha ʻa e ngaahi aka ko ʻeni ʻe tolu ʻi he mamani ʻo faʻu ko ha tripod, pe struts ʻe tolu, ke poupouʻi ʻa e fuʻu fuʻu ʻakau; Ko e aka hono faá naʻe ʻi he uhouhonga ʻo e ʻa e fuʻu ʻakau, pea fuʻu loloto ki he loto ʻo e mamani mo e ngaahi aka kehe ʻe tolu, ʻa ia naʻe mei pehe naʻa nau maʻu honau mālohí mo e longomoʻuí mei he tāufehiʻá ʻo heli, ʻo hange ko hono fakaha mai ʻe he laumalie ʻo e ʻEiki.
ʻOku ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fefeka hono kilí mo e ngaahi vaʻá? tuʻusi ha konga. ʻOku ne fakaʻilongaʻi ʻa e Siasi ke laiki ia.
Naʻe ʻikai ha lauʻiʻakau pe greenery; hono kili ko e ukamea ʻo ha Kenoni, pea naʻe faingataʻa foki. Naʻe fakaha mai kiate au ko e naʻe ʻuhinga ia ʻe hoko maʻu pe hono laumalie ko ha warlike. Ko e fuʻu ʻakau lahi ko ʻeni naʻe fuʻu māʻolunga ʻaupito ʻo ʻikai ke u lava ʻo sio ki he ipú (1); Naʻa ne Naʻe fakafalala ki he tafaʻaki ʻe taha, koeʻuhi ke hono lahi prodigious naʻe ʻomi ia ko ha hala lahi ʻa ia ʻe lava ke ʻaʻeva ai ha taha ʻi he fuʻu ʻakau ko ʻeni. Naʻe ʻi ai, ʻi he malumalu ʻo e ʻo falala mei he fuʻu ʻakau ni, ko ha Siasi maʻongoʻonga mo fakaʻofoʻofa; Ko e fuʻu ʻakau ko ʻení punou ki ai ʻo hange ʻoku ne laiki mo fakaʻauha ia. Naʻe fakahā mai ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí he ʻikai ke pehē, pea ʻokú ne te ne tauhi hono Siasí, pea te ne poupouʻi ia kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻa e ngataʻanga ʻo e ngaahi senituli; ʻe lava pe ke ngaohikovia, ka ko ia, Neongo ʻa e fakatanga, ka ʻe fakaʻau pe ke toe lahi ange Flourishing.
(1) ko e tumuʻaki.
Naʻe maʻu ʻe he fuʻu ʻakau ko ʻeni kosi e ngaahi vaʻá; ka kuo mau tuku ha toko ua pe toko tolu vaʻe
(396-400)
ʻo e ngaahi kolo, ko ia naʻe ʻikai tuʻusi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e fuʻu ʻakau, naʻa nau Naʻe ʻikai foki ke tuʻusi kotoa kinautolu mei he tatau founga. Ko kinautolu naʻe ʻi he tumutumu ʻo e fakahehema Naʻe tuʻusi lafalafa, ʻa ia naʻa ne faʻu ʻa e potufolofola ʻi he fuʻu ʻakau. Kuo u mamata ki ha kakai tokolahi ʻo e piety, pea naʻa mo niʻihi ʻo hoku ngaahi maheni, ʻa ia naʻa nau ʻalu hake mei ʻa e fuʻu ʻakau ko ʻeni. Naʻa ku kei sio pe ki he kau ngaue, mo e fika, axes mo ha ngaahi meʻangaue kehe, ʻo hange ko hono fokotuʻutuʻu ʻo e fakaʻauha felefele pea fanaʻi hifo ia.
Ko e meʻa ʻeni naʻe fai ʻe he ʻEikí Naʻe pehe mai kiate au: Naʻe fakakaukauʻi ʻe he ngaahi vaʻa ko ʻeni ʻa e tau ko ʻeni naʻa ne Naʻe fakangofua ʻi he loto ʻo Falanisee, ʻo hange ʻoku ke sauni, ʻi heʻene fakamaau totonu, ko e impious ʻa ia ko e fuʻu ʻakau ko ʻeni ko e ʻimisi mo e fakafofongaʻi. Kuó u mamata ʻi he ʻOtuá ʻi he taú ni internecine mo e ngaahi kalauni muli, ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e laumalie ʻe toko fiha, ʻa e hikisia mo e lahi taha fakamamahi ʻi he taufehiʻa, naʻe laku hifo ʻi he loloto ʻo e vanu ʻo heli. Ko ia, ko e ʻEiki, ʻeku vaʻinga mo e kau anga taʻe-māʻoniʻoní; ʻOku ou maʻu hoku naunau mei ai ʻi heʻeku Fakamaau totonú.
Ngaahi Ngāué taʻeʻaonga ʻo e Siasi kotoa ʻi he ngaue mo e lotu maʻa tuʻusi hifo pea fakaʻauha felefele e fuʻu ʻakau ni. ʻE fanaʻi ia, ka ʻoku ʻikai Taʻaki.
Naʻa ku ʻeke ange ki heʻemau ʻEiki ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he kakai ko ʻeni naʻa nau ʻalu hake mo hifo ʻo e fuʻu ʻakau ni; Naʻa ne tali mai: "ʻoku nau ʻalu hake ki fokotuʻutuʻu mo fokotuʻutuʻu ha ngaahi uaea lalahi, ʻa ia ʻoku fakapipiki ki he ʻa e ipu ʻo e fuʻu ʻakau ko ʻeni ke lava ʻo tohoakiʻi mai ia mei he feituʻu naʻá ne falala ki he Siasí. Pea toki ngaohi au ʻe hotau ʻEikí ʻiloʻi ʻi ha founga mahino ange ʻa e meʻa kotoa ko ia sio ki he fuʻu ʻakau ko ʻeni, ʻo ne pehe mai kiate au: "ko e Siasi kotoa ʻoku ke tuʻusi hifo ʻa e fuʻu ʻakau ni; ʻoku mau loto ke fakaʻauha felefele ia, Ka ʻoku ʻikai ke u loto ki ai. ʻOku kole mai ʻe he kau faivelenga kiate au ʻi heʻenau ngaahi lotu pea ʻi heʻenau moans ʻoku ongo kiate au ʻa e loto; ʻE ongoʻi honau loʻimatá. Te u laka atu ki muʻa ʻa e taimi ke tuʻusi hifo ai ʻa e fuʻu ʻakau ni; Ka, ko hoku loto, ʻoku ʻikai ke ne ʻe toki tuʻusi pe ia ʻi he tuʻunga ʻo e kelekele. ʻOku ke sio ki ai, tanaki atu ʻa e ʻEiki
Hange ko e kakai masiva kotoa ko ia ʻOku ʻita, ko hanau tokolahi ʻoku nau ʻi he veʻe vaʻe ʻo e fuʻu ʻakau mo ha ngaahi meʻangaue ke Fakaʻauha felefele ia? Ka ʻoku mou fakatokangaʻi, ʻoku taʻeʻaonga ʻenau ngaahi ngaue, he ʻikai ke nau lava ʻo fai ha meʻa. Ko hoku loto ia ʻoku ne taʻofi kinautolu. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ferocity mo e fefeka ʻo e ngaahi ngaahi laumālie ʻulí, ʻa ia ʻoku faingataʻa ange ia ʻi he kili ʻo e fuʻu ʻakaú ni ʻi he feituʻu ʻoku ʻikai lava ke hu ki ai ʻa e axe; ka te u fakahoko ha mana ʻaki ʻeku ʻaloʻofa. Ka ʻikai au he ʻikai lava ʻe he tangatá ʻo fai ha meʻa. »
Ko e taimi ia ne u fetaulaki ai mo ʻi he ʻOtua ʻe ngata kotoa ʻeni. ka ko e fe taimi? ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻi he meʻa kotoa pe. ʻE fakanounouʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e taimi ki he lotú ʻo e Siasi Maʻoniʻoni; ka ʻoku teʻeki ai ke u ʻilo pe ʻoku ofi pe mamaʻo.
Ko e ha ko e ngaahi laumalie ʻoku ongo ki ai ʻenau ngaahi lotu mo e faingataʻaʻia ʻa e loto ʻo e ʻOtua pea tataki ia ke laka ki muʻa ʻa e momeniti ko ia ʻE tuʻusi hifo ʻa e fuʻu ʻakaú.
Naʻa ku mamata ʻi he ʻOtua ko e kakai ne ongo ʻenau lotú ki he loto ʻo e ʻOtuá, pea ngaohi ia ke hange ha fetaʻaki maʻoniʻoni, ʻa ia ko e ʻOtua ko ʻeni ʻo Ko e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa ia ko e ʻofá pē, ʻokú ne tuku ke fakamolū ia. ʻOku ou ʻiloʻi tautautefito ki he kau taulaʻeiki lelei ʻoku toʻe pea ʻoku nau lotu ʻi he haʻamonga ʻo e penance, ʻo fakatahaʻi kinautolu mo e Kau mate fakamaʻata maʻoniʻoni he ʻaho ni, ʻa ia ʻoku nau lotu ʻi he ardour ʻo e ʻofa faka-Kalaisi fakalangi, ʻa ia ʻoku maʻa mo haohaoa. Prostrate ʻi he ʻao ʻo e taloni ʻo e ʻOtua, ʻi he fakataha mo e Lami ʻa e ʻOtua ʻa ia naʻa ne mamahi maʻatautolu, naʻa nau tangi ke maʻu ha ʻaloʻofa ki he Siasi kovi.
ʻOku ou kei sio pe ki he ʻOtua ʻoku ʻOku fakafofongaʻi ʻe he kau ngaue ko ʻeni, mo ʻenau ngaahi meʻangaue, ʻa e ngaahi tau naʻe fai ki he ngaue lelei, ʻi he ngaahi taumuʻa lelei, pea fakatatau ki he legitimized ngaahi lao. Ka ʻoku taʻofi ʻe he ʻOtua ʻa e fakapoo mo e fakapoo mei he talisone pe taufehiʻa, Sai, ha faʻahinga brigandage pe. Ko e excesses ko ʻeni, kae ʻikai ko e ke paotoloaki hotau fakahaofi, fakatoloi ia.
ʻOku ou kei mamata pe ki he ʻOtua ko e kakai ʻo e Siasi Maʻoniʻoni, ʻa ia ʻoku nau kei ʻi he ʻaloʻofa, ke hiki, pea ʻi he fakalongolongo lahi ke ngaue mo tau ʻaki ʻa e ngaahi meʻatau fakalaumalie, ke tuʻusi hifo ʻa e fuʻu ʻakau ʻaki ʻenau ngaahi lotu, ʻa ia ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi uaea ko ia ʻoku nau toʻo ʻa e fuʻu ʻakau mei heʻene fakahehema, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe ngaohikoviʻi ʻa e Siasi Maʻoniʻoni. ʻOku ou vakai ki he ʻOtuá ko ha kautau māʻoniʻoni, ʻa ia ʻoku ngaue ʻi ha founga ʻe ua, ka ʻi he aleapau tatau pe. Mei ha ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku tui fakalotu ʻa e kau taulaʻeiki, kakai tangata mo e kakai fefine, pea mo e kakai kotoa pē ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku tauʻi mahafu taú fakalaumalie, pea kuo nau uouangataha ʻi he taimi tatau mo e ngaahi kau tau ʻo e kakai ʻa e ʻOtua, ʻa ia, ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku nau tau maʻa ʻa e ngaue lelei. ʻOku ou kei sio pe ki he ʻOtua kuo pau ke nau tau fakataha kotoa ʻo e tau lelei ʻo e tui, ka ko ha tui longomoʻui mo longomoʻui, ko hai ʻoku ʻikai mole
Tuhu ki he loto-toʻa, ʻa ia kuo ʻA e ngaahi meʻatau ʻo e ʻamanaki lelei ʻi honau nima, pea mo e Ko e ʻofa faka-Kalaisi ʻa J. C. ʻi he loto, koeʻuhi ko ʻene tau.
Naʻa ne Kuo pau ke tau faʻa kātaki mo ngāue loto toʻa, kae ʻoua kuo pea kuo hokosia ʻa e houa ʻo e ʻEikí.
Tau faʻa kataki lolotonga ko ha vahaʻa taimi lōloa. Kapau ʻe Fakatoloi ʻe he ʻEikí ʻEne Hāʻele Maí Ke tokoniʻi kitautolú, tau tukulolo ki Heʻene māʻoniʻoní mo loto fakaʻofoʻofa, pea tau ʻamanaki lelei ange ʻe vave ange pe te ne haʻele mai ʻamui ange. ʻIo, te ne haʻu, te u toe fakaongo atu: tau tatali ki he ʻEikí, ʻo ʻikai ʻi he nofonoa ka ʻi he ngaue mo e tau koeʻuhi ko ʻene ʻofa. Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻikai ke tau lava ʻo fai ha meʻa taʻe kau ai ʻEne ʻiate kitautolu, pea ʻoku tau ʻOfa ke tau toki ʻamanaki pe ki ha lavameʻa ʻi he taimi ʻoku ʻI heʻene aʻu atu, naʻe ʻikai ke ne fie maʻu cowardly kau tamaioʻeiki, ʻa ia mole ʻa e loto-toʻa, pea ʻe lava ʻe heʻene nofonoa ʻo
(401-405)
fakatoloi ʻene ngaue ʻi hono ʻunuakiʻi ia ki muʻa. Tau toe fakafiemālieʻi pē kitautolu; ʻI he taimi ʻo e ʻE aʻu mai ʻa e ʻEiki, ʻo hange ko ʻEne talaʻofa te Ne ngaohi ʻa e fakaʻofoʻofa ko ʻeni Mana, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pe.
§. III.
Hili ʻI ha taimi loloa feʻunga, kuo faifai pea ta ʻa e fuʻu ʻakau. Ikuna mo e Melino ʻo e ʻa e Siasi ʻi ha kiʻi vahaʻa. Fakaului ʻo ha tokolahi hono kau fakatanga. ʻOku aʻu atu ʻa e tuí ki ha tokolahi Ngaahi fonua.
ʻI he ʻe tuʻusi hifo ʻe he ʻOtuá ʻi ha momeniti ʻa e fuʻu ʻakau lahí. Fiefia ʻo e Siasí, ʻa ia ʻe aʻu atu ki ha ngaahi fonua lahi.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ne ʻE ʻi ai ha taimi ʻe hokosia ai ʻa e fuʻu ʻakau lahí ni, ʻa ia ʻoku tau mamata ki ai he taimí ni hala ʻi he taufehiʻa mo e faihala, pea ʻoku ne ʻomi pe ʻa e fua fakakonahi mo fakamamahiʻi, ʻe tamateʻi. ʻI he taimi ko e houa ʻo e ʻEikí ʻe
ʻI heʻene haʻu, te ne tuʻu ʻi ha momeniti kuo fakamahafu ʻa e malohi ko ʻeni ʻe Setane, pea te ne ikunaʻi ʻa e fuʻu fuʻu ʻakau ʻi he kelekele, ʻo vave ange ia ʻi hono liua ʻe Tevita ʻa e fuʻu moʻungaʻi tangata ko Kolaiate. Pea te tau kalanga: Tau fiefia, ʻOku ikunaʻi e kau ngāue angahalá ʻe he mālohi ʻo e nimá Māfimafi ʻo e ʻEikí. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko ʻetau faʻee ʻE aʻu atu ʻa e Siasi Māʻoniʻoní ki ha ngaahi puleʻanga lahi, ʻo aʻu pē ki he ʻi he ngaahi feituʻu kuo laui senituli mei ai ʻikai ke toe ʻi ai. Te ne ʻomi ha fua lahi, ʻo hange ʻoku sauni ʻa e outrages kuo ne faingataʻaʻia ai ʻi he ngaohikovia ʻo ʻa e impiety mo hono fakatangaʻi ʻo hono Ngaahi filí.
Ngaahi Meʻa ʻOku Kau Ki Aí mo e tupuʻanga ʻo hono fakatangaʻi ʻo e kau anga taʻe-māʻoniʻoní ki he Siasí.
ʻOku ou mamata ʻi he ʻOtua ki he founga ʻo e kuo mafola ʻa e fakatanga ʻo mamaʻo mo falahi, pea mo e founga, Hange ha afi fakaʻauha, naʻa ne fakaʻauha ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, pea fakatupu, ʻe hono ngaahi kalofiama, ngaahi afi lahi ʻi ha ngaahi fonua kehe ʻa ia ʻOku hange naʻe ʻikai ke ne mahuhu. Ka, ʻoku ʻOku ou pehē? ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e ʻOtuá! ʻOkú ne tuku ʻa e ngāue taʻe-māʻoniʻoní ʻi ha vahaʻa taimi ʻi ha feituʻu pe ʻoku tataki ai ia ʻe heʻene taufehiʻa, pea mo ʻene taufehiʻa ʻe maʻu mei ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono nāunaú. ʻOku ou mamata ʻi he maama ʻo e ʻEiki, naʻe meimei vaivai ʻa e tui mo e lotu maʻoniʻoni ko ia. ʻi he ngaahi puleʻanga faka-Kalisitiane kotoa pe. Naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ke nau maʻu maʻu ʻa e vaʻa ukamea mei he anga taʻe-fakaʻotua, ke fakaake kinautolu ʻenau drowsiness; pea hili hono fakafiemālieʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene fakamaau totonu, te ne lilingi hifo ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻo lahi fau ki hono Siasi; te ne ʻoatu ʻa e tuí, mo fakaake ʻa e fakatonutonu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi fonua kotoa naʻe hoko ai mafana mo cowardly.
Fervor fānau ʻo e Siasí hili honau fakahaofí. Fakaului ʻo ha kau fakatanga tokolahi.
ʻOku ou mamata ki he masiva kotoa kakai, helaʻia ʻi he ngaahi ngaue fefeka mo e ngaahi ʻahiʻahi pehee kuo fekauʻi mai ʻe he ʻOtua ʻa kinautolu, tetetete ʻi he fiefia pea ʻa e fiefia ʻe lilingi atu ʻe he ʻOtua ʻi honau loto. Te nau pehē: ʻEiki, kuó ke fakahū ki homau lotó ʻa e fiefia mo e mālohi ʻo e toʻu tupú; ʻOku ʻikai ke tau toe ongoʻi hange ha taha ngaahi ngaue, pe ko e fatigues, pe ko e ngaahi fakatanga ʻoku tau maʻu Kataki.
Ko e Siasí ʻe hoko, ʻi heʻene tui mo ʻene ʻofa, ʻo toe fakamatoato mo lahi ange tupulaki ʻi ha toe taimi. ʻE mamata ʻa e faʻe lelei ko ʻeni ki ha ngaahi ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa, ʻo aʻu pe ki hono kau fakatanga, ʻa ia ʻe haʻu ke li kinautolu ki hono vaʻe, ke ʻiloʻi ia, pea kole fakamolemole mei he ʻOtua mo ia ʻi he ngaahi kofukofu kotoa pe pea mo e outrages kotoa pe kuo nau fai kiate ia. Ko e Faʻē Māʻoniʻoni ko ʻ te ne maʻu kinautolu ʻi he ʻofa faka-Kalaisi ʻa J. C. ʻIo, ko e faʻē lelei ko ʻení, ongo ki heʻenau ngaahi talaʻofa ʻoku moʻoni pea mo e kau fakatomala moʻoni ʻo e loto-fakatomalá; fakamaaʻi pea motuhi ʻi he mamahi,
ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻui, te ne maʻu ʻi hono fatafatá ʻa e kau masiva ko ʻení. ʻOku ʻikai ʻe hange ko hono ngaahi fili, ka te ne tuku kinautolu ki he tokolahi ʻo e ʻene fanau.
Loloa ʻo e melino ko ʻeni ʻo e Siasi, ʻa ia ʻe ʻalu fakataha mo ha ilifia ha niʻihi. Ngaahi tau ʻoku toutou hoko. Ngaahi liliu ʻi he Ngaahi lao fakapuleʻangá.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ʻe maʻu ʻe he Siasi ha nonga lahi ʻi ha vahaʻa taimi, ʻa ia ʻOku ou tui ʻoku totonu ke kiʻi fuoloa, ʻe hoko ʻa e truce loloa ange he taimi ni, ʻi he vahaʻa ʻo e taimi ni mo e fakamau fakalukufua, ʻi he ngaahi vahaʻataimi ʻo e ngaahi tau. Ko e ofi ange ko ia ʻetau aʻu ki he fakamaau fakalukufua, ko e lahi ange ia ʻe fakanounouʻi ʻa e ngaahi angatuʻu ki he Siasi; Pea ʻe toe nounou ange foki ʻa e melino ʻe fai ʻamui ange, koeʻuhi he ʻoku tau ʻe laka ki muʻa ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo taimí, ʻa ia he ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa ʻe toe. ʻo e taimi ke fakaʻaongaʻi ai, ki he totonu, ke fai ʻa e sai, pe ki he kau anga taʻe-māʻoniʻoni, ke ngāue ʻaki ʻa e koví.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ʻe toe fakafoki mai ʻa e Siasi, pea kuo u pehe ʻe fiefia ʻo ha nonga fuoloa, ka ʻoku kiʻi ilifia maʻu pe, koeʻuhi te ne mamata ki ha ngaahi tau lahi, toutou hoko, ʻi he vahaʻa ʻo e ha ngaahi tuʻi mo ha kau pilinisi ʻo e ngaahi puleʻangá. Ko e truces ʻo e ngaahi ʻe nounou ʻa e ngaahi tau, pea ʻe lahi ʻa e moveuveu ʻi he Ngaahi lao fakapuleʻangá.
§. IV.
Ko e Naʻe fakafokifā ʻ a e tupu fakafokifā ʻ a e ngaahi aka lalahi ʻ e fā ʻ i heʻenau fāna Mata-meʻa-hā-mai ki he fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofa ʻo e Siasí mo e ʻuluʻakau ʻe ʻo e ngaahi aka ʻo e ʻuluaki. ʻOhofi foʻou ʻo e Siasi, ʻa ia ʻoku ʻi he ikuna.
Ko ia ne u pehe ange ʻi ʻolunga ʻe tuʻusi hifo ʻa e fuʻu ʻakaú; ka ʻe ʻikai tuʻusi ia kae ʻoua kuo ʻI he mamani, ʻe tupu ʻa e ngaahi aka ʻe faa ʻi heʻenau taufehiʻa angamaheni, ʻa ia ʻe toe kovi ange ia ʻi muʻa. Naʻa ku toe pehe foki ʻi ʻolunga ʻi he nonga ʻa e Siasi, ʻi he taimi ʻoku toe fakafoki mai ai, ʻE kiʻi fuoloa ʻa e taimi ko ʻeni. Fekauʻaki mo e ʻo e ngaahi aka ʻe fa, naʻa ku mamata kiate kinautolu, ʻi he taʻu nai ʻe tolungofulu kuo hili (1), ʻo ʻi he founga ni.
(1) Sisita A Naʻe ʻikai ke ne toe fai ʻeni ʻi he 1798, ko e taʻu ia ʻo ʻene pekia. Ko e Naʻe hoko ʻa e visone ʻoku ne lea ki ai ʻi he taʻu 1768.
(406-410)
Mata-meʻa-ha- ko ha fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofa ʻoku ne fakafofongaʻi ʻa e Siasi, mo e fa ʻuluʻakau lalahi ʻoku haʻu mei he aka ʻe fa ʻo e ʻuluaki fuʻu ʻakau, fakatata ʻo e anga taʻe-māʻoniʻoni. Kuo fakatokangaʻi kinautolu ʻe he Siasi ʻi he veʻe vaʻe.
Ko e Laumālie ʻo e ʻEikí Kiate Au taki ʻi ha moʻunga māʻolunga, ʻo u mamata ai ki ha fuʻu ʻakau lahi fonu ʻi he ngaahi vaʻa, pea fonu ʻi he matalaʻiʻakau mo e fua ʻo e ngaahi faʻahinga kehekehe, hono greenery fakaʻofoʻofa, hono malohi lahi, pea mo e fakaʻofoʻofa kehekehe ʻo hono ngaahi fua naʻe ʻomi ki Ko e vakai ʻi ha kiʻi hila fakaʻofoʻofa. Fute ʻe hongofulu ma nima pe uofulu mei heni Fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofa, ne u sio ki ha vakapuna ʻe fa ʻoku hu mai mei he kelekele vis-à-vis e taha mei he taha, ʻi ha tapafa, pea mamaʻo mei he niʻihi kehe ʻaki fute ʻe fa pe nima. Naʻe tupu hake ʻa e toko fa ʻo kinautolu ʻi ha momeniti. ʻIkai ngata ai, ʻi hono teke ʻenau ngaahi ipu ke maʻolunga ange ʻi he Naʻe fonu ʻa e fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofá ʻi he fua, pea hoko ʻo lahi tatau mo e alangá, lanu mata, pea hangatonu ʻo hange ko e ngaahi ngahau. Incontinent Ne u fanongo ki ha lea ʻa ha kakai tokolahi, ʻa ia naʻa nau ʻi ʻa e fuʻu ʻakau ʻi he fua, pea naʻa ne pehe: ko wildlings te ne fakamamahiʻi ʻetau fuʻu ʻakau; ʻOku ʻikai totonu ke nau fakahaofi, koeʻuhi ʻoku kovi pea ko honau ngaahi fua ʻoku fuʻu ʻita ʻaupito. ʻI he momeniti pe ko ia naʻe ha mai ʻa e kau ngaue ʻa ia naʻa ne mamata kiate kinautolu ki he kelekele.
Naʻe fakaʻilo mai ia kiate au ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fuʻu ʻakau lahi mo fakaʻofoʻofa ko ʻeni, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he fua, ʻa e Siasi, pea ko e ngaahi vakapuna ko ʻeni ʻe fa kuo u mamata ai kuo tupu, pea fakaʻauha leva, ko e ngaahi fili ʻo ʻa e Siasi, ʻa ia, hili hono fokotuʻu ʻi he lilo ʻE fakavaveʻi ʻenau ngaahi palani mo e faʻufaʻu kaka ke aʻu ki faivelenga kotoa ke ʻohofi ʻetau faʻee ʻa e Siasi Maʻoniʻoni, ʻi he fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofa ko ʻeni. ʻOku ou kei fakatokangaʻi pe ʻi he ʻOtua ko e Ko e ngaahi aka ʻe fa ʻo e fuʻu ʻakau ko ʻeni ko e fakatata ʻoku ne fakafofongaʻi ʻa e puleʻanga. (1)
(1) ʻoku fakafaikehekeheʻi heni ʻe he fefine ʻOku mahino ʻa e meʻa ʻe ua: 1 ° ʻa e ngaahi vakapuna ʻe fa mei he fa ngaahi aka, ʻa ia ʻoku ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi fili ʻo e Siasi pe ko e kau taki ʻo e kau anga taʻe-māʻoniʻoní; 2 ° ko e ngaahi aka ʻe fa ʻoku fufuuʻi ʻi he mamani, ʻa ia ʻoku ne fakamahinoʻi ʻa e fuʻu kakai, ko e kakai (pe ko e meʻa ʻoku nau ui ʻa e puleʻanga, ʻo fakatatau ki he foʻi lea ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi hono taimí), ʻ a ia ʻ okú ne fakaʻatā ia ke fakataueleʻi mo kākaaʻi ʻ e he kau taʻefakaʻotuá. Ko ʻeni Fakatokangaʻi ange ʻe tokoni lahi ki he poto ʻo e meʻa kotoa pe ʻoku muimui ki ai.
Fakalakalaka ʻo e mata-meʻa-ha-mai fakaepalofita. Faʻufaʻu kaka maluʻanga ki he Siasi ʻi lalofonua. Ko e ngaahi fili ʻo e Siasí Fakaʻaliʻali fakafokifa mai. ʻ Okú ne talitekeʻi kinautolu mei hono manavá.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou toe sio ki ai ʻi he maama ʻa e ʻOtua, ʻi he ngaahi taimi ka hoko mai, ʻa ia, ʻi he taʻau ʻo e ngaahi senituli, ʻi he vahaʻa ʻo e taimi ni mo e fakamaau fakalukufua.
ʻE kei maʻu pe ʻe he Siasi lahi ke faingataʻaʻia. Ko e ʻuluaki ʻohofi te ne maʻu ʻi Ko e poupou hili ʻa e tokotaha ʻoku ne lolotonga faingataʻaʻia, ʻe haʻu ia mei ʻa e Laumalie ʻo Setane, ʻa ia te ne fakafepakiʻi ia leagues mo Ngaahi fakataha. 1l ʻe ʻi ai foki mo ha niʻihi te nau fufuuʻi ʻi he ngaahi feituʻu ʻi lalofonua ke faʻu ʻaki ʻenau ngaahi ngaue kovi. Naʻa nau te ne tokoniʻi ʻa e kau tevolo, ʻa e ʻaati ʻo e mana mo e enchantments, pea mo e ngaahi meʻa ni kotoa ʻi heʻenau ʻita mo e taufehiʻa, he ʻohofi ʻa e Siasi, pea ke ngaahi tamapua mo fakaʻauha ʻa e tui fakalotu. Te nau ʻasi fakafokifa mai leva, pea meimei ʻi heʻeku vakai atu ki he ngaahi vakapuna seti ʻe fa ʻoku haʻu mei he kelekele, ʻa ia Naʻe fufuuʻi kinautolu. Te nau fakahaaʻi leva ʻenau ngaahi ngaue, pea te tau fakatokangaʻi ʻi he meʻa ni ʻenau ngaahi ngaue mo ʻenau kovi ʻa e taufehiʻa.
Neongo ia te nau fakahaaʻi kinautolu ʻi ha meʻangaue te ne kahoa ʻa e ʻatamai fieʻilo mo e kau tangata ʻo e kiʻi tui fakalotu. ʻI heʻenau stratagems te nau endeavour ke insinuate kinautolu ki he fakakaukau ʻa e kakai, pea fakaha ki he tokotaha kotoa pe ʻoku nau ʻOku hangatonu mo ʻuhinga lelei ʻa e ngaahi founga ki ha faʻahinga ʻatamai ʻo e tangata. Ko e Fakakaukauʻi ʻe ʻa e ngaahi vakapuna seti ʻe fa naʻa ku sio ki ai, ʻa ia naʻe hoko ko e saplings ʻe fa fakaʻofoʻofa, hangatonu, fenapasi lelei, mo fakaʻofoʻofa greenery. Te nau maʻu kotoa ʻa e fotunga ʻo e lavameʻa kakaaʻi, pea te nau tui ʻoku nau fakalakalaka lahi ʻi heʻenau taufehiʻa. Ka ko e hā ʻ e lava ke fai ʻ e he laumālie ʻ o Sētané ki he ʻ Otuá, ʻ i he taimi ʻ okú ne loto ki aí? fulihi!. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko ʻenau pule, pe ko ʻenau ʻOku ʻikai
ʻE ʻikai ke tolonga fuoloa. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne puleʻi ʻetau faʻeé ʻe fakahā ʻe he Siasi Māʻoniʻoní ki heʻene fānaú ʻOku nau enchanters mo kaka ʻoku nau fie fakataueleʻi kinautolu. Pea ʻe fili leva ʻe he Siasi ʻa e maama ʻo e Laumalie Maʻoniʻoni, ko e ngaahi ʻakau kovi mo e wildlings, ʻa ia ʻoku ʻikai te ne ʻomi pe ʻa e fua mahi, pea kuo pau ke tuʻusi vave mo tuʻusi ki lalo.
Neongo ia ʻOku nau maʻu ha taimi feʻunga ke ikunaʻi ai ʻenau pati kakai.
ʻOku ou sio heni ʻi he ʻOtua ʻe mafuli vave ʻenau ngaahi palani.
Ka ʻi heʻeku lea ʻI he taimi pe ko ia, ʻoku ʻikai ko ʻeku fie fokotuʻu atu ke ʻE toki ʻosi pe ha mahina ʻe taha, ko e taʻu pe ia ʻe taha. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ʻE lava ke hoko ʻeni ʻi ha ngaahi taʻu lahi ange, pea ʻoku ʻikai ke u sio ki ai ʻOku ngaohikovia ʻa e Siasi ʻi heʻene kau faifekau, pe ʻi heʻenau ngaue toputapu. Kae Meʻapango he ʻe ʻi ai Tokolahi ʻo e kakai, ʻo e fefine fakatouʻosi, ʻa ia ʻe kakaaʻi kinautolu ʻe heʻenau enchantments. Te nau tanaki atu ha meʻa lahi tui ki heʻenau maxims loi, te nau kamata ke muimui ki ai.
§. V.
Ko e toe toitoi taʻe-fakaʻotua ʻi lalofonua, pea faʻu ngaahi tohi fakatuʻutamaki. Ko ʻenau fakalakalaka vave mo fufuuʻi. Ko e mālualoi kovi ʻ a honau ngaahi kaungāmeʻá. Laukau ʻaki ʻenau Lavameʻa, ʻoku nau haʻu mei heʻenau ngaahi hufanga, pea kakaaʻi ʻa e kakai ʻaki honau ngaahi ʻulungaanga hala mo mahino.
Ofo mo e faingataʻaʻia ʻa e Siasi, ʻa ia ʻoku fakataha ki ha fakataha alelea mo faifai pea nau ʻiloʻi ʻenau malualoi.
Ko e toe holomui taʻe-fakaʻotua ki he lalofonua, pea faʻu ngaue ke fakataueleʻi e kakai.
Ko e ngaahi satelaite ko ʻeni ʻoku ʻe toʻo pea ʻikai toe ʻasi ʻi he kakai: ka te nau nocturnal ngaahi fakatahaʻanga, pea hange ko e fanga manu kaivao, Te nau holomui ki he takele ʻo e ngaahi vao. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ʻE hanga ʻe heʻenau maxims fakatuʻutamaki ʻo tataki kinautolu ke nau faʻu ha ngaahi ngaahi tohitufa, ʻa ia te nau hoko atu ki he niʻihi ʻo ʻenau faʻahi hala, ʻa ia te nau maʻu
(411-415)
correspondences. ʻOku ʻi ai ʻe maʻu ʻe he kakai ni ʻi he feituʻu kotoa pe; ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻi he ngaahi kolo pea ʻi he ngaahi koló; ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻi he feituʻu ʻuta pea meimei ʻi he feituʻu kotoa pe te nau barracked ai. Ko kinautolu kakai kovi, koeʻuhi ko e tokanga, te nau tokoni lahi kiate kinautolu ʻi he ʻenau taufehiʻa, ʻaki hono furnishing kinautolu, ʻi he ngaahi hufanga fufu ko ʻeni, meʻakai mo e ngaahi fie maʻu kotoa pe. Te nau ʻomi ki ʻenau faihia ʻa e meʻa kotoa pe ʻe feʻunga mo hono fakahoko ʻo ʻenau ngaahi ngaue, pea te nau fakafoki mai ʻa e ngaahi tohi tufa kotoa pe ʻoku nau ʻe maʻu ia ʻe he Laumalie ʻo Setane pea ʻe fakafonu faʻahinga devotions fakaʻofoʻofa kotoa pe, novelties mo e ngaahi talanoa loi te nau fakaha ʻoku moʻoni. Ko kinautolu ʻE hoko maʻu pē ʻa e ngaahi talanoá ko ha fakaanga ki he tui fakalotú. Makehe mei he ngaahi tohi tufa te nau circulate ʻi he kamataʻanga ʻe he ngaahi kolo pea ʻi he feituʻu ʻuta, ʻi he taimi ʻoku nau mamata ai ki he mamani ʻi he ʻofa mo e ʻI heʻenau loto vekeveke ki heʻenau ngaahi liʻoa fakaʻofoʻofa, te nau fokotuʻu ai kinautolu ke faʻu ha lahi
ʻo e ngaahi ngaue, ʻa ia te nau fai paaki ʻe honau kaunga ngaue, pea te nau tufaki ki he kakai ʻoku nau ʻiloʻi ke nau ʻahiʻahiʻi ia.
Kovi ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he ngaahi tohi ni. Fakalakalaka pulipulia ʻo e ka fakatauele].
ʻOi! ke nau fai hala ʻe he ngaahi tohi malaʻia ko ʻeni, ʻa ia te nau fakahikihikiʻi ʻaki ʻa e taufehiʻa ki he kakai kotoa pe ʻa kinautolu te nau lau pe fanongo ki heʻenau laú! kovi lahi ange ʻi he mahaki fakaʻauha! ʻE hoko atu ʻa e fefakatauʻaki kovi kotoa ko ʻeni ʻi ha taimi loloa ʻo ʻikai ʻasi mai. ʻi tuʻa; ʻE fakalaka fakalongolongo ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻe kofukofuʻi ia ʻi he Ko ha fakapulipuli inviolable
: hange ha afi vela mate (1) mei lalo, pea ʻoku ʻikai ke ʻohake Ko hono ulo, ʻe mafola ʻa e kovi ko ʻeni ʻi ha fuʻu feituʻu lahi pea ʻi he ngaahi fonua lahi, pea ʻe toe fakatuʻutamaki ange ia ki he Siasi Maʻoniʻoni, ʻa ia he ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻe he taha kotoa hono afi.
(1) Noiseless, siʻisiʻi ki he siʻisiʻi, imperceptibly.
Ko e kakai toʻutangata tohoakiʻi, ʻi he manavasiʻi naʻa ʻiloʻi ʻe he Siasí, faʻu ha palani fakalielia ʻi hona vahaʻá malualoi.
Lolotonga e fokotuʻutuʻu ko ʻeni, ʻa ia, ʻi heʻeku toe fakaongo atu, ʻe tolonga fuoloa, te nau ʻa e meʻa kotoa pe te nau lava ke fufuuʻi mei he Siasi. Ka ʻi he taimi ʻE fakatokangaʻi ʻe ha kau taulaʻeiki ʻe niʻihi, ʻi he ngaahi kolo pe ʻi ʻa e feituʻu ʻuta, ʻo e kohu ʻo e afi ko ʻeni, naʻa nau te nau lea ʻo fakafepakiʻi ʻa e kakai ʻoku nau te ne fakatokangaʻi ha ngaahi meʻa fakaofo ʻo e mateaki, pea ʻoku ʻe fakafaikehekeheʻi ia ʻi ha faʻahinga founga mei he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e kau maʻoniʻoni Siasi.
Ko e ruse ʻeni ko e ha e meʻa ʻe fakaʻaongaʻi ʻe Setane, pea mo e fakahinohino fakamalaʻiaʻi ko ʻeni wretches Tau tokanga, te nau pehē, ke mamata mo ʻiloʻi. Ka ʻo kapau te tau haʻu ki ke fakatokangaʻi ha meʻa pea hohaʻa, Tau tokanga muʻa, ʻo aʻu ki he fakatuʻutamaki ʻo ʻetau moʻui, ke tala hono ʻuhinga, pea ke ʻiloʻi ʻetau fakapulipuli ki ha taha. Ka tau ʻai ke tau talangofua ki he kau faifekau, hange ko e fanau iki taʻe ʻi ai ha fakafepaki pea ʻikai maluʻi. Tau anganofo muʻa ʻi hotau fōtungá; Tau vete ʻeni ke fakahoifua ia kiate kitautolu, pea tau fakahoko ʻa e sakalameniti ʻi he founga ʻe fakamauʻi ia ʻe heʻetau vete hia. Kapau ʻoku tau hohaʻa ʻI ha meʻa ʻoku fekauʻaki mo ʻetau fakapulipuli, kuo pau ke tau fakafofongaʻi ia ʻOku tau taʻeʻilo ʻaupito ʻi he tuʻunga ko ʻeni, pea ke fai ʻa e unknowns, ʻo hange pe ʻoku ʻatautolu ʻa e pisinisi ko ʻeni muli ʻaupito. Kapau te ne fakalotoʻi kitautolu ki ha meʻa meʻa, kuo tau mamata ki hono fai, pe ko ha faʻahinga lea pe ʻoku tau maʻu fanongo, pea ʻe lava ke maʻu ai ʻe ha taha Kau fakamoʻoni, kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakakikihi, ka tau ngaue ʻi he melino mo e angavaivai; pea aʻu ʻo fakaha ia kapau te tau
ʻOku mahino Tui ki ai; Ke pehe ʻoku tau hala, ʻoku maʻu ia mei heʻetau taʻeʻilo mo e siʻisiʻi ʻetau ako; naʻe ʻikai ke mau tui mamahi; ke tau tukulolo ki he Siasí pea ki he ʻene kau faifekau, ʻo hange ko e ʻOtua tonu, pea ʻoku tau mateuteu ke fai kotoa e ngaahi penances ʻoku te tau fakamalohiʻi: ʻi he meʻa ni te tau fakaʻehiʻehi ai mei heʻenau Prosecution, pea te nau toʻo ha fakakaukau lelei kiate kitautolu. ʻI he meʻa ni, ʻoku ʻE fie maʻu ke fakahaaʻi ʻi he fotunga ha fakatomala lahi ʻo ʻetau ngaahi fehalaki, pea pea aʻu ʻo tupulaki ʻi he ngaahi penances ʻoku foaki mai kiate kitautolu ʻe fakamalohiʻi.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e satelaite ʻa Setane, ʻa ia, ʻoku fufuuʻi, ʻo hange ko ia kuo u ʻosi Naʻe pehe , ʻi lalofonua pea ʻi he ngaahi feituʻu taʻeʻiloa, ʻe hoko ia ko e ʻEiki ʻo e puleʻanga kovi kotoa ko ʻeni kuo u toki lea ki ai, te nau fokotuʻu ha fono loi ʻa ia te nau ui ko e taʻe-faʻa-ngaue: te nau fakahinohinoʻi mo puleʻi ʻa e kau ʻa Sētané.
Ko e ʻOku faifai pea haʻu ʻa e kau fakatauele mei heʻenau maʻu vahenga maloloo. Faingataʻaʻia lahi ʻo e Siasi.
ʻI heʻenau sio ʻoku nau kuo nau maʻu ha kau akonga tokolahi ʻo meimei maʻongoʻonga tatau pe mo ia ʻOku fie maʻu ke ʻi ai ha puleʻanga, te nau toki pehe pe kiate kinautolu: ʻOku fie maʻu ke ha mai pea ʻomi ʻetau ngaahi taumuʻa lelei ki he mama. Ko ia ko e fanga ulofi ravishing ko ʻeni ʻe haʻu mei honau ngaahi ʻaná, ʻoku ʻufiʻufi ʻaki ʻa e kiliʻi sipí; Ko e ngaahi meʻa ʻeni ʻe Fanga ulofi fekai mo fiekaia moʻoni, mateuteu ke keina e ngaahi laumālié. ʻOiaue ʻoku ou fakaʻofaʻia ʻi he tokotaha maʻoniʻoni Siasi! ʻOiauē pehē ange mai te ne mamahi ʻi he nima ʻo hono ngaahi filí! ʻe fakahoko mo ʻohofi ia mei he meʻa kotoa pe ngaahi tafaʻaki, ʻe he kau muli, kau tauhi tamapua, mo e ʻo aʻu ki heʻene fanau ʻ aʻana, ʻ a ia, ʻ oku nau hangē ko e ngata fekaí, haeʻi hono loto, pea fakataha mo ia ʻo hono ngaahi fili ke tauʻi ia.
ʻE Faʻē Māʻoniʻoni loto mamahi, koeʻuhi ko e mole ʻene fanau ʻi he tupuʻanga ʻo ia! ʻIo, neongo ʻa e taʻe-ʻotua, ka ko ʻene wiles mo Ko hono lavakiʻi kovi, ʻa e faʻe lelei ko ʻeni, naʻe poupouʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní
(416-420)
ʻe kei moʻui pe ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo e fakamau, ʻo hange ko ia kuo u ʻiloʻi ʻi he ʻOtua, pea hange ko ia kuo u fai tohi, ʻi he talangofua, ʻi he ngaahi tohi ʻe niʻihi, ʻoku ʻi ai Ngaahi taʻu lahi:
Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke u tuku ai ʻi heni ʻi he meʻa ʻoku ou fakakaukau kuo teʻeki ai ke u fokotuʻu ʻi he tafaʻaki ʻe taha, pea mo e meʻa ʻoku ou maʻu ʻiloʻi talu mei he ʻOtua ʻi he meʻa ni.
Naʻa nau ʻoku kakaaʻi mo fakataueleʻi kinautolu ʻe heʻenau ngaahi ʻulungaanga lelei loi, pea maʻu fufuuʻi ʻenau tokateline fakamalaʻia.
ʻOku ou lipooti heni ʻa e founga ʻE fakahaaʻi ʻe he puleʻanga kovi ko ʻeni ʻi heʻene founga ki he tokotaha maʻoniʻoni Siasi. ʻE mamata ha taha, te tau fanongo ki he ngaahi founga ngaue ʻa mateaki, mo e austerities ʻo ha ngaahi kakai. Te tau mamata ki hono ngaohi ʻe he kakai ʻo e ngaahi kolo ha fuʻu largesse ki he masiva, pea aʻu ʻo foaki ha paʻanga lahi paʻanga ki he Siasi. ʻOku ʻikai ko ia pe, te nau fakatau atu ki he ngaahi koloa ʻo ʻenau patrimony, pea ke fakaʻilo ʻeni ki he kakai ʻoku nau toʻo ʻa e meimei meʻa kotoa pe ke fakaʻaongaʻi ʻofa faka-Kalaisi. Te nau fakangofua ke langa ngaahi falemahaki, monasteries, niʻihi ʻi ha kolo, pea ʻa e niʻihi kehe ʻi he tafaʻaki ʻe taha. Te nau fokotuʻu ha ngaahi haʻofanga lotu mo e tukui koló; ʻa ia te ne fai ha kovi lahi ki he Siasi, ʻi he fotunga ʻo e piety mo e ʻofa faka-Kalaisi ʻoku nau Uesia. ʻOku ʻi ai ha rectors ʻe niʻihi (1), mei he ngaahi kolo pea mei he ngaue, ʻe hoko ia ko ʻenau taukapo mo e kau pisope, kae lava ke maʻu kotoa e ngaahi fakangofua ʻoku fie maʻu ke fai ʻenau establishments fakataha lotu.
Kau taulaʻeiki tokolahi te ne fakahikihikiʻi ʻenau vekeveke: naʻa mo e kau pisope ʻe kākaaʻi ʻa kinautolu. Te nau fufuuʻi ʻi he kamataʻanga ʻenau fono malaʻia, ʻa ia ʻe tohi, fakamoʻoni hingoa mo fakangofua ʻo ʻenau faihia kotoa. Te nau pulusi pe ʻa e fono malaʻia ko ʻeni. ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea aʻu mai ʻa e fili ʻo Kalaisí, pea pehe ki he ngaahi tohi kovi ʻa ia ʻoku founga ke tauhi ʻaki ʻenau fonó. Te nau fufuuʻi kotoa ʻenau ngaahi tohí ki he kakai ʻo e Siasi Māʻoniʻoní; ʻE ʻi ai pe ʻeni puleʻanga kovi te ne lau kinautolu, pea toe ʻi he ngaahi feituʻu fakapulipuli pea ʻi lalofonua, ʻe fakatatali ʻe he kau malualoi ko ʻeni maʻanautolu laukonga ko ʻeni.
(1) ʻOku ʻiloʻi naʻe ʻi Brittany ʻa e kau taulaʻeiki ʻOku fakahingoa ia ki he rectors.
Ofo ʻo e Siasi, ʻa ia ʻoku fakatahataha mai ʻi ha fakataha alelea, ʻo tuʻutuʻuni ke nau Siofi, pea faifai pea nau ʻilo ʻenau malualoi.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e ʻe ofo ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau faifekau kotoa pē ʻa e ʻEikí ʻo e faʻahinga liliu pehee, ʻo ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi misiona mo malanga ʻi he angamaheni. Neongo ia, ʻe ʻi ai ha kau faifekau mei he ʻEiki, ʻa ia, ʻe fakamaama lahi ange ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni, ʻe fakaʻaongaʻi ʻi he manavasiʻi, ʻi he taʻepau ʻo hono ʻiloʻi e founga ʻo e ngaahi meʻa ni kotoa ʻe tafoki, pea ko e meʻa ʻe tupu ai ʻa e fuʻu afi lahi pehe, ʻa ia ʻe mafao atu vave ʻaupito.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e kau faifekau leleí, tataki maʻu pē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻE fakahoko ʻe he kau ʻalekipisope mo e kau pisope, ha fakataha alelea ke fai ha faleʻi ʻiate kinautolu. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua te ne fili ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni ke fakatupu ʻa e ʻa e kakai ʻiloa taha ʻo honau puleʻanga; ke fokotuʻutuʻu kau leʻo fakapulipuli ko sentinels, ke vakaiʻi ʻenau fakaʻuli, ʻi he ʻaho mo e po fakatouʻosi. He ʻikai fuoloa kuo tau ʻilo ha ngaahi meʻa huʻuhuʻu lahi, ʻa ia ʻe fakamoʻoniʻi naʻa nau fehiʻa ʻi he Siasi, pea ʻe fakapapauʻi ʻoku Ko e kau kaka mo e kau malualoi kinautolu. Tautautefito ki he ʻa e tuʻasila mo e tokanga ʻa e kakai ʻoku nau fatongia ʻaki Monitoa, te tau puke ha ngaahi tohi mei ha niʻihi fakafoʻituitui, ʻa ia tauhi kinautolu ke fufuuʻi lelei. Ko ia ai, ʻe fakaʻata kinautolu ʻe he ʻOtua ke nau ʻoku ʻiloʻi, pea he ʻikai ha veiveiua, ʻo hange ko e folofola ʻa hotau ʻEiki ʻi Heʻene Ongoongolelei Maʻoniʻoni, ko e fili naʻe ʻikai ke haʻu he poʻulí ke tūtuuʻi ʻa e teá ʻi he lotolotonga ʻo e kēleni lelei ʻi he ngoué ʻo e Siasi. ʻE ʻOtua! ʻi he tautea mo e meʻa ʻe hoko ʻa e ʻita ko ʻetau faʻee ko e Siasi maʻoniʻoni, ʻi he taimi te ne ʻe fakafokifa pe haʻanau sio ki heʻenau fakalakalaka, honau lahi, pea lahi mo e ngaahi laumalie kuo nau tohoakiʻi ki honau paati!
Lahi tokolahi ʻo e ngaahi laumalie ʻoku fakataueleʻi; tupuʻanga ʻo ʻenau ka fakatauele].
ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtua talu mei ʻa e momeniti te nau kamata ai ke fanongonongo kinautolu ʻi he ʻa e Siasí, ʻo aʻu ki he taimi naʻe te ne ʻiloʻi, ko ha puleʻanga kovi ia. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtua talu mei Ko e taimi te nau haʻu ai mei honau ngaahi ʻAna, kae ʻoua kuo fakatokangaʻi ʻe he Siasi Ko ʻenau taufehiʻa, ʻe ʻosi ha taimi lahi, mahalo ko ha ʻI he vaeuaʻi senituli, lahi ange pe siʻi ange, he ʻikai ke u lava ʻo lea ʻaki ia. ʻI he lolotonga ʻo ʻenau ngaue kovi mo ʻenau malualoi fakatuʻutamaki, ʻa ia te ne ʻai ke nau lau ko e kau maʻoniʻoni, te ne tohoakiʻi mai ha ngaahi laumālie tokolahi ke muimui kiate kinautolu; ko ia ʻe tupulaki maʻu ai pe ʻa e ngaue ko ʻeni ʻo e angahala, pea ʻe tolonga ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e mamani, fakatangaʻi maʻu pe ʻetau faʻee ʻa e Siasi Maʻoniʻoni.
ʻOku ou kei sio pe ki he ʻOtua ʻoku ʻOku ngalingali ʻe kakaaʻi ʻa e kakai ʻe he artifices ʻa e tevolo, pe ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa e kau taʻe-maʻoniʻoni, ʻe ko kinautolu ʻoku veiveiua ʻi he tui, te nau maʻu ʻi honau loto ko ha tui kuo mate, ʻa ia ko e ʻ ikai ha longomoʻui pea ʻ ikai ha ngāue, pea te ne toe fakahōhōloto foki ʻi he ngaahi ongo ʻo natulá kovi, ki ha laumalie ʻo e fieʻilo, ki ha veli, pea hange ʻoku hohaʻa ha niʻihi ʻo e holi kovi fakanatulá, ke ʻiloʻi pe ako kotoa e meʻa ʻoku ʻo hu ki he novelties fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e tui fakalotu.
Hange ko ia kuo u Kuo ʻosi pehe, ʻi he vahaʻa ʻo e taimi ni mo e fakamau he ʻikai ke tau teitei mamata ʻi ha tokolahi pehe kakaaʻi ʻi he lanu ʻo e tui fakalotu, lahi fau e liʻoa mo e maʻoniʻoni ʻi he fotunga mo e ongoongo, ʻo hange foki ko au Vakai ki he kau malualoi ko ʻeni, ʻa ia kuo u lau ki ai, ʻi he Lelei ʻaupito, pea fonu ʻi he hikisia mo e ostentation ʻo
(421-425)
Lusifā, ʻai ke fakaʻofoʻofa lea; te nau tohoakiʻi mai kiate kinautolu ʻa e ngaahi laumālie taʻeʻaonga kotoa pē ʻa ia kuo u toki lea ʻaki, pea ʻoku meimei ko e hingoa pe ʻo Kalisitiane. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtuá te nau lele ki he kakai kotoa pē Ko e ngaahi novelties ko ʻeni pea te nau tuku ke toe lahi ange faingofua pea ʻi ha founga malohi ange ʻi he kau toutai ʻoua naʻa ke toʻo ha ika ʻi heʻenau kapa (1).
(1) vaka mo tangata toutai.
Lotoloto ke fakaʻehiʻehi mei he ka fakatauele].
ʻOku ou kei fakatokangaʻi pe ʻi he ʻOtua, ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi faingataʻa lahi ʻi he tokoni ʻaloʻofa, ʻOku fie maʻu ke pikitai ʻi he tui, kae ʻikai ko e fiu ke tauʻi e ngaahi fili ʻo ha taha, ke poupouʻi kita ke tuʻu maʻu ʻo hangē ha maka ʻi lotomālié ʻo ha tahi ʻoku ne ʻohofi ia ʻi he tafaʻaki kotoa pe ʻo hono peau, manatuʻi maʻu pe ʻene ʻuluaki tui, koeʻuhi ke hoko maʻu pe ʻa e fono maʻoniʻoni mo fakalangi ʻa J. C. ko ʻetau poupou pea mo e pule ʻo hotau ʻulungaanga ki he manava fakaʻosi ʻo ʻetau moʻui.
ʻI he huafa ʻo e ʻOtua, tau tuli manu ʻOku mamaʻo mei hotau ʻatamai ha faʻahinga fieʻilo mo e holi kovi kotoa pe ki Ko e ngaahi liʻoa makehe kotoa pe ʻoku fakaʻofoʻofa fōtunga ʻi he ʻi tuʻa, pea ulo ʻi he ʻao ʻo e mamani ʻi he lanu ʻo piety mo e māʻoniʻoní. Koeʻuhi ko e ʻOtua, tau siʻaki kotoa ʻa e ngaahi meʻa ni novelties mo e ngaahi meʻa makehe ko ʻeni, pea Tau paotoloaki muʻa ʻa e ngāue ʻo hotau fakamoʻuí ʻi he manavahē mo e tetetete. Tau tuku muʻa ʻetau tui, ʻofa mo e ʻamanaki lelei ki he ʻOtua mo ʻi heʻetau faʻee ʻa e Siasi Maʻoniʻoni, pea tuku ke tau fufuuʻi, ʻo hange ko fanga kiʻi ʻuhiki, ʻi he lalo kapakau ʻo hono maluʻi maʻoniʻoni: ʻOku ʻikai he ʻikai ke ne teitei liʻaki kitautolu, pea te ne tokoniʻi maʻu pe kitautolu ʻi he ngaahi meʻa fakamamahi mo fakatuʻutamaki taha, tuku kehe kapau ke ʻoua naʻa tau tomuʻa liʻaki ia, ʻo hange ko Fanau taʻe houngaʻia mo angatuʻu, ke nau lele ke kau fakataha mo hono ngaahi fili pea fakafepakiʻi ia mo kinautolu.
§. VI.
ʻUhinga fakaʻaongaʻi fakalaumalie ʻe he Siasi ʻi ha fuʻu fakaʻauha. ʻOku ʻi ai ha ngaahi laumalie toʻutangata tohoakiʻi lahi ʻoku Papi Uluí. ʻIta pea neongo e kau mālualoí; ʻenau fakalieliá tokateline. Te nau feongoongoi mo honau kau takí.
Ngaahi Fakauluí ʻo e niʻihi ʻo e ʻEiki mo e henchmen ʻo Sētane, ʻa ia ʻokú ne hoko ko e kau māʻoniʻoni pea aʻu ʻo nau mate fakamāʻata
Ko e Siasí ʻota ʻa e ʻaukai, processions, lotu kakai, misiona, mo e ala meʻa pehe.
Ko e meʻa ʻeni ʻe hoko ʻi he taimi ʻe ʻilo ʻe he kau malualoi kuo ʻilo ʻe he Siasi Maʻoniʻoni ʻenau taufehiʻa. ʻI he taimi pe ʻoku fakatokangaʻi ai ʻe he Siasi ʻo e puleʻanga kovi ko ʻeni te ne kakaaʻi ʻa e kau faivelenga ʻi he ʻa e fotunga mo e ngaahi lanu ʻo e mateaki, ʻe toe tuʻu ʻi he Siasi Maʻoniʻoni ha ongo pau, pea mo ha ongo Neongo ia, he ʻikai ke puna ia ki tuʻa. Ka ʻoku ou mamata ʻi he ʻOtuá ʻa e Siasi, ke ʻai ke ʻiloʻi lelei ʻa e kaveinga ʻo ʻene mamahi, te ne fakamahafu kakato ia ʻaki ʻene ngaahi meʻatau Fakalaumālié. ʻE fakanofo ʻa e ʻaukaí, ʻaukaí mo e ʻaukaí. processions mo e ngaahi lotu ʻa e kakai; ngāue fakafaifekaú ʻe ngaohi ʻi he meimei kotoa ʻo e ngaahi kolo mo e feituʻu ʻuta, ʻa e fangofulu ʻe fokotuʻu ha ngaahi houa ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe; ʻa e ʻE helaʻia ʻa e kau malanga mei hono fanongonongo ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá; pea ʻ i he taimi ko ení, ʻ e hā ngali ko e ʻ aloʻofa ko iá ʻe poupouʻi kinautolu ʻe he ʻOtua, ʻo hange pe naʻa nau taʻe-tuku. I vakai ki he ʻOtuá te nau faʻa ala ki he meʻá ni ʻi heʻenau ngaahi malangá fakaʻofa ʻo e malualoi, ʻo ʻikai fakahingoa ha taha; ʻoku nau ʻe fakamatala ki ha ngaahi moʻoniʻi meʻa pau, fakaʻehiʻehi mei he ke ʻoua naʻa ʻoange ha faingamalie ki ha taha ke lauʻikoviʻi.
Siupeli ʻi he ngaahi puleʻanga Katolika kotoa pe. Fakaului ʻo e ngaahi laumālie tokolahi kakaaʻi mo toʻutangata tohoakiʻi.
Ko e Tamai Māʻoniʻoní ko e ʻE fakanofo ʻe Poupi, ʻa ia ko e ʻulu ʻo e Siasi Maʻoniʻoni, ha Siupeli ʻi he ngaahi puleʻanga faka-Kalisitiane kotoa pe. Lahi fau e ngaahi lotu mo e He ʻikai taʻeʻaonga ha ngaahi ngāue lelei lahi. ʻOku ou mamata ʻi he ʻOtuá ʻe toʻo ʻe he meʻa ni mei he ngaahi laumalie lahi, ʻi heʻenau tui ke muimui ki he haohaoa taha, kuo nau li kinautolu ki ʻa e faʻahi hala, pea ko hai te ne fakaʻikaiʻi ia ʻi he ngaahi malanga ʻoku nau ʻe fanongo ki ai, pea ʻi he prosecution ʻo e confessors lelei ʻoku te ne vakaiʻi fakaʻauliliki ʻi he malaʻe ʻo e penance. ʻOku ʻi he ngaahi founga ko ʻeni ʻoku fuʻu mahuʻinga pea ʻe taʻofi ʻe he confessors ʻOku tokolahi ha ngaahi laumalie ʻe veiveiua mo mateuteu ke ʻiate ia pe
foaki ki he faʻahi hala, pea ʻa ia te nau fakapipiki kinautolu ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi ki he tui mo Tui Fakalotu Māʻoniʻoní.
Rabies pea neongo ʻa e kau malualoi ʻaki ʻenau fesiofaki ʻIloʻi.
Ko e puleʻanga hala, taʻe ʻikai ha meʻa ke hu ki tuʻa, ʻe mate neongo ʻiate ia pe: te ne fakatokangaʻi ʻa e liliu ko ʻeni taʻe ʻoua naʻa ke lava ʻo lea ʻaki ha meʻa; Ka ʻi he taimi ʻoku fakatahaʻi kotoa ai ʻa e kau malualoi ko ʻeni ʻe ʻiloʻi lelei ʻe he fakataha ʻoku ʻiloʻi kinautolu, ʻoku nau ʻe laka fakaʻita atu ʻi heʻenau basements. ʻOku hange kiate au ʻoku nau lau kinautolu ko ha kau laione ʻi he ʻita mo e loto foʻi, ʻaka ʻa e kelekele ʻaki ho vaʻe, ʻai ho nifo, fusi ho ʻulu, pea ke feʻohofiʻaki, ʻo pehe: ko ha tokotaha taʻe fakapotopoto ʻeni, Ko ha lavakiʻi ia. ʻI ha ʻuhinga, te nau tonu, koeʻuhi he ʻoku ou vakai ki he ʻOtuá ko e ngaahi laumālie ko ia te nau fakaului mo liʻakí ʻenau faʻahi, te nau fakaʻikaiʻi kinautolu ki he Siasi, pea naʻa ne fakahaaʻi ʻenau ngaahi fehalaki mo e tui kovi; ʻi ha founga ke he ʻikai toe veiveiua ʻa e Siasi Maʻoniʻoni fekauʻaki mo ʻenau
(426-430)
kovi maxims. Kotoa J. C. kau faifekau, ʻi heʻenau ngaohi foʻou ʻilo, te nau fakamahafu kinautolu ʻaki ha ngaahi meʻatau fakalaumalie foʻou ki he tauʻi ʻa e ngaahi kovi kotoa pe.
Ko ʻenau ngaahi fehalaaki, mo ʻenau taumuʻa ke fakaʻauha ʻa e Siasi.
Naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke u ʻiloʻi ngaahi fehalaaki lahi te nau fokotuʻu ʻi heʻenau fono, tautautefito ki he taha ʻa ia ʻoku ne sio ki he Incarnation Maʻoniʻoni ʻo e folofola taʻengata, ʻa ia kuo ne incarnated ʻi he manava ʻo e taupoʻou monuʻia ko Mele, ʻa ia hoko ko e tangata ʻaki ʻene fakatahaʻi ia mo hotau natula fakaetangata, pea ko hai ko ia ko e ʻOtua moʻoní mo e tangata moʻoní, ko e ʻOtuá mo e tangatá kotoa fakataha. ʻE hoko ia ko e misiteli fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo hotau kau maʻoniʻoni tui fakalotu, ʻa ia ʻe ʻohofi lahi ange, pea ʻoku nau ʻe tala ʻe he ngaahi tamapua fakaʻaufuli. Ngaahi laumālie monūʻia ʻa ia ʻe foaki ki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻaloʻofá ke ne tofanga ʻi he fakatangá mo e fakapoongi ʻo e moʻoni ʻo e meʻa lilo fakaʻofoʻofa ko ʻeni ! ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻe lahi ʻa e toto ʻe mahua ʻi he ʻa e Siasi Maʻoniʻoni maʻanautolu ni Ngaahi moʻoni maʻongoʻonga. ʻOku ou lea ki he ngaahi moʻoni maʻongoʻongá ni, he ʻoku lahi pehē fau ʻa e ngaahi meʻa lilo māʻoniʻoní
ʻoku maʻu ia ʻi he Ko e misiteli fakaʻofoʻofa ʻo e incarnation! Ko hono moʻoni! ʻala! ʻala! ʻe fie maʻu, kapau ʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻaloʻofá, ke tangi loʻimata ʻo e toto, pe ko e mate ʻi he mamahi, ʻi he taimi fakakaukau ʻoku fie maʻu ʻe he taʻe-fakaʻotua ke ngaahi tamapua ʻa e misiteli fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e incarnation ʻO e.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku nau te ne tala ke ngaahi tamapua mo fakaʻauha fakaʻaufuli Ko ʻEtau Faʻeé ʻa e Siasi Maʻoniʻoni. Pea ko e moʻoni, kapau ko e ʻOtuá, ʻo hangē ko ʻene fakahā mai kiate kitautolú, talaʻofa, naʻe ʻikai ke ne poupouʻi pe puleʻi ia ʻaki hono Laumalie Maʻoniʻoni, ʻetau faʻe lelei ko e Siasi Maʻoniʻoni, uaifi ʻo J. C., he ʻikai ʻape fakangata ia? pea ʻe lava nai ke ne fakafepakiʻi ʻa e ʻIta ʻa heli mo e tangata? ʻI he taimi ko ʻeni, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtua ʻoku Ko ʻenau taumuʻá ke fakangata fakaʻaufuli ʻetau tui fakalotu māʻoniʻoní. Te nau pehe, ko e Misaia ko ʻeni ʻoku ui ko e Misaia, naʻa ne ʻai ia ko e ʻulu ʻo e tui fakalotu ʻa e kau Kalisitiane; Kuo pau ke tau fakaʻauha ʻa e meʻa kotoa pe kuo ne fokotuʻu mo fekau ʻi heʻenau fono ki he ʻenau toʻonga. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua he ʻikai fie maʻu ʻe he ngaahi satelaite kotoa ko ʻeni ʻikai ke toe faingataʻaʻia ʻi he Siasi Maʻoniʻoni pe taulaʻeiki pe Feilaulau, ʻikai ha ʻōlita, ʻikai ha vete hia, ʻikai ha fetuʻutaki, ʻikai ha sākalamēniti. He ʻikai ke nau loto ke hā mai ha fakaʻilonga ʻo ʻetau tui fakalotu māʻoniʻoní, pea he ʻikai ke nau lava ʻo mamahi ʻi he fakaʻilonga ʻo e kolosi ʻo e ʻinasi ʻi he kau Kalisitiane lelei.
Faʻufaʻu taʻe-fakaʻotua ʻi heʻenau loto foʻi. Tukupa ke ʻalu feongoongoi mo honau kau taki ʻi he kolo ʻiloa taha.
ʻOku ou kei mamata pē ki he ʻOtuá ʻi he hili ʻa e ʻita mo e loto foʻi ʻa e kau taʻe-maʻoniʻoni ko ʻeni fakataha ʻi heʻenau basements, ʻo hange ko ʻeku lau ki he ʻi ʻolunga, ko e faʻufaʻu fakatuʻutamaki ʻeni te nau faʻu: ʻoku nau te nau pehe ʻiate kinautolu pe: he ʻikai ke tau toe lava ʻo fai ha meʻa lelei ʻo fakatatau ki heʻetau fono; Naʻe ʻiloʻi kimautolu ʻe he kau faifekau, pea naʻa mo kimautolu ʻoku ʻikai lava ʻo fakaʻaongaʻi lahi ange ʻenau ngāue fakafaifekaú; ʻOku nau fakafisingaʻi kitautolu fakaleleiʻi. ʻOku tau lava ʻo sio ʻoku nau fie maʻu pe kitautolu tau o ʻo fetuʻutaki mo e niʻihi kehe, pea kuo mole meiate kinautolu ʻa e kaunanga ʻenau fakakaukau kiate kitautolu; Ko ia ʻoku vave ni pe haʻatau Mole ʻa e langilangi mo e ongoongo ʻe he tokotaha kotoa pe, pea mo ko kitautolu kotoa hotau ngaahi fāmilí. ʻOku aʻu ʻo tau ʻiloʻi ko e angamaheni ʻaki ʻe he kakai, kae ʻikai ko hono fakaʻapaʻapaʻi kitautolu, ʻo hange ko ia naʻa ne fai Kimuʻa ai, ʻoku ne hola meiate kitautolu mo ha ʻea ʻo e taufehiʻa. Ko ʻeni ʻa e ko ia ko e tukupā te nau faí: ʻOku fie maʻu, te nau pehē, fai ha faleʻi mo ha faleʻi mei hotau kau taki, ʻa ia ko e kau faʻu tohi ʻo ʻetau fono mo ʻetau kau. ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻa e meʻa ko ia.
Palopalema pea manavahē ki he ʻeá pea mo e fakatahaʻangá kotoa.
Ko hono ola, naʻa nau te nau ʻalu ke kumi honau kau pule mo e kau taki, ʻa ia ʻe fufuuʻi ʻi he kolo ʻiloa taha. Te nau maʻu ai ha ngaahi mei he
honau kaunga ngaue, ʻa ia ʻe ʻalu ki honau kau taki ʻi he meʻa tatau kaveinga. Te nau takitaha tala ʻa e ongoongo ʻo hono fonua, pea te nau vahevahe ʻo ʻene hohaʻa mo e faingataʻaʻia fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku haʻi ʻaki ʻa ia ʻe fai ʻe he Siasi Maʻoniʻoni ki heʻenau ngaahi ngaue. I vakai ki he ʻOtua ko e ngaahi lipooti kehekehe te nau fai ki he ʻe fakahohaʻasi mo fakamanavaheeʻi kinautolu ʻe he ʻEiki; ʻE maʻu ʻe he manavahee ʻa e honau loto, pea kau fakataha mo e moveuveu ʻo ʻenau ʻiloʻi, ʻa e te ne lomekina, pea fakafonu ʻenau fakakaukau ʻaki ʻa e faʻahikehe. ʻOku ʻikai ke nau te nau ʻilo lahi ange ki he meʻa te nau feleaʻaki aí mo e meʻa te nau feleaʻaki aí ʻe fifili. ʻE tuku ʻe he ʻOtua ke nau maʻu ha manavahe lahi ki he ʻetau faʻee ʻa e Siasi Maʻoniʻoni. Te nau manavahē ki ai, pea te nau te ne pehe: ko e ha e meʻa te tau fai? Ko kitautolu ʻeni! He ʻikai toe fakangofua kitautolu ke tau nofo ʻi he lotolotonga ʻo e kau faivelenga, pea, ʻ Ikai ngata aí, te nau loto ke tauteaʻi kitautolu.
Ko e ʻOku ueʻi ʻe he ʻaloʻofa ha tokolahi ke nau holi ke fakavaivai ki he Siasí.
ʻAloʻofa, ʻa ia ʻoku fai ʻe he ʻOku tokangaʻi maʻu pē ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu ki he lahi tahá kau angahala lahi, te nau fekumi leva pe he ʻikai ke ne lava maʻu ha hu ki heʻenau ʻiloʻi faingataʻaʻia pea Hohaʻa. Ko e meʻa ʻoku ou mamata ki ai ʻi he ʻOtuá ʻe ʻi ai ʻOku ʻi ai ha niʻihi, ʻi he kulupu satelaite ko ʻeni, ʻa ia te nau lea ʻaki ha ola ʻo e ʻAloʻofa Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe ngāue ʻiate kinautolu taʻe kau ai kinautolu ʻiloʻi ia. Ko e lea fakafonua ʻeni te nau fakaʻaongaʻi ʻi he fakatahaʻanga fakaʻofa, ʻa ia ʻe talanoa ai ʻa e taha kotoa taʻe ʻi ai ha meʻa fakaleleiʻi. ʻE vahevahe ʻa e ngaahi kaveinga, pea pehe ki he kau taki ʻi heʻenau ngaahi ongo kovi. ʻE fokotuʻu ha ngaahi faʻahi kehekehe, ʻo fakatatau ki he ʻa e ngaahi ongo kehekehe. Te tau ngaohi ha fanga kiʻi cabals iiki, ʻi he ʻao Naʻa mo e chefs, ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau faʻa fanongo pe tali ki he ngaahi kole. Ko e tuʻunga ʻeni ʻoku ʻi ai ʻa e ʻaloʻofa te ne puke ʻa e ikuna, ʻo ʻai ki he ngutu ʻo e tokolahi ko ʻeni lea fakafonuá: Ko e hā te tau faí? Te tau hoko ko e opprobrium ʻo Siasí, kapau he ʻikai ke tau tukulolo
(431-435)
ʻaki ʻa e loto fakamātoato : ʻOku ʻikai ke toe maʻu ʻe hotau kau taki ha loto-toʻa, pea ʻikai ke nau toe ʻilo pe ko e fe ʻuhinga ke toʻo.
Naʻa nau fakamavaheʻi kinautolu mei he niʻihi kehe pea hola ke li kinautolu ki he fatafata ʻo e Siasi.
ʻI he fakatuʻutamaki ko ʻeni fakatahaʻanga, ko kinautolu te nau maʻu ʻa e fiefia ʻi hono maʻu e ngaahi ongo ko ʻeni ʻi he ola ʻo e ʻaloʻofa, te nau fekumi ki he niʻihi kehe, pea ʻai ke ..part. Te nau fefakalotolahiʻaki ʻo pehē: ʻOua naʻa mole Taimi, tau mavahe he taimi ni, pea ʻoua naʻa tau toe fanongo ʻa kinauá ni; ʻOua muʻa naʻa tau hohaʻa ki he meʻa ʻe hoko kiate kinautolu, pe ʻo e ngaahi founga te nau fakaʻaongaʻi.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko ʻene ʻOku ʻomi ʻe he ʻaloʻofa ha ngaahi ola fakaʻofoʻofa ʻi he taimi ʻoku ne ʻilo ai ʻoku ʻuhinga ke hū ki he loto ʻo ha taha faiangahala. ʻOku ou sio ki ai ʻi he Ko e troupe ko ʻeni, ʻa ia ʻoku kamata ai ʻa e ʻaloʻofa ke ikuna, ʻe ʻi ai ha tokolahi ʻo e kau ʻEiki, kau fie mana mo e ʻOku ʻi ai ha kau fiemana ʻe niʻihi, ʻa ia te nau haʻu ʻi he taimi tatau mei he fakatahaʻanga fakaʻofa. ʻE ueʻi fakalaumālie kinautolu ʻe he ʻaloʻofa fakalangi ko ʻ ʻosi ha loto-toʻa lahi pehe, te ne ʻai ke nau lea ʻi he Tuku ha fakamāvae taʻengata ki he Taʻe-māʻoniʻoni; pea hange naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa ke nau manavahe ki ai, naʻa nau te ne lea leʻo lahi kiate kinautolu: Fai ʻa e meʻa ʻoku mou loto ki ai: maʻamautolu, ʻoku mau ʻOku ʻikai ke mau kei ʻiate kimoutolu, pea ʻoku mau ʻalu mei he sitepu ko ʻeni, mo ha loto fakamatoato mo fakatomala, ki he Siasi. Pea te nau hola ʻi he vave ʻaupito, koeʻuhi ko e manavasiʻi naʻa nau taʻofi ʻe he satelaite.
Loto Fakamātoató ʻo ʻenau ului mo e penance.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e Kulupu fiefia, pea uouangataha ʻi he ʻaloʻofa, pea ʻi he siʻisiʻi ʻE ʻalu hangatonu ʻa e taimi ki he feituʻu ʻe tataki ia ki ai ʻe he ʻaloʻofa. Naʻe aʻu ʻo u sio he ʻikai faingataʻa ke fakatokangaʻi ia ʻe he tokotaha maʻoniʻoni Siasi ke fakatomala moʻoni, koeʻuhi he ʻe fakamaama ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni ʻa e kau faifekau ʻa e ʻEiki.
ʻI he taimi ʻE mavahevahe ai ʻa e kau angahala kuo uluí mei he toʻonga fakakaukengi kovi ko ʻeni, pea te nau mavahe mei ʻE fakaʻehiʻehi ʻa e ngaahi penitents masiva ko ʻeni mei honau ngaahi feituʻu ʻi lalofonua ʻi hono tokangaʻi e fakataha ʻa ʻenau faihia, ʻi he manavahe pea ʻi he manavasiʻi naʻa nau fakafoki mai kinautolu.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e ngaahi ko e kau fakatomala moʻoní te nau faivelenga ki he ʻaloʻofá; kae ʻikai foki ko e ʻOtuá ʻe kei hokohoko atu pe hono maluʻi kinautolu. ʻE fakamaama ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e kau faifekau ʻo e Siasi ʻi he ʻaloʻofa fakaofo, pea ʻe fakatokanga kiate kinautolu ʻaki haʻo pehē ange kiate kinautolu: ʻOua naʻa mou manavahē ke maʻu ke penance ʻa e kau angahala masiva ko ʻeni ʻe haʻu Fetuʻutaki atu kiate koe. ʻOku ʻikai ke nau kei hoko, ʻo hange ko e kuohili, ravishing fanga ulofi, ʻoku ʻufiʻufi ʻaki ʻa e sipi; he ʻikai ke nau ʻave koe ngaahi sikolasipi paʻanga lahi ange ke ʻufiʻufi ʻaki ʻenau malualoi; ka naʻa nau te nau ʻai honau loto fakatomala mo fakamaaʻi ʻi homou vaʻe pea motuhi ʻi he mamahi koeʻuhi ko e fakatupu houhau ki he ʻOtua.
Ko ʻenau vekeveke ke fakaleleiʻi ʻenau scandals. Lahi e ngaahi fakaului naʻe fai ʻe heʻenau faʻifaʻitakiʻangá pea ʻi heʻenau fakaleá. Ututaʻu hono uá, ʻo meimei lahi tatau pē mo e ʻuluakí.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtuá ʻoku ʻo e ngaahi penitents ko ʻeni te nau ʻuluaki ʻoatu kinautolu ki he rectors feituʻu pe ʻuta; he ʻikai ke nau manavahē ke fai ia ʻiloʻi, naʻa mo e kakai, ʻa e meʻa naʻa nau kimuʻa; ʻe tali kinautolu ʻi he ʻaloʻofa lahi kau faifekau ʻa e ʻEiki. Ko e kau fakatomala lelei ko ʻeni, ʻi heʻenau mamata ki he ʻOtua ʻai ke nau maʻu ha ngaahi ʻaloʻofa lahi, ʻe fonu ʻi he loto houngaʻia mo e ʻofa ki he ʻOtua, koeʻuhi ke nau tali ia, ʻoku nau takitaha te nau foki ki hono famili ke naʻinaʻi ki honau ngaahi uaifi, mo honau fānaú mo ʻenau kau tamaioʻeikí. He ʻikai ke nau ngata ai, Te nau ʻalu, ʻi heʻenau hoko ko e kau malanga ʻoku malanga ki leʻo maʻulalo, fakahinohinoʻi ʻenau matuʻa, kaungameʻa, mo e meʻa kotoa pe kakai te nau ʻiloʻi kuo nau foaki ʻi he malualoi. ʻE fua lahi ʻa e ʻaloʻofá ʻi he meʻá ni faingamalie, te tau mamata ki ai ʻi he tafaʻaki kotoa pe ʻo e ului fakaʻofoʻofa, pea fakafonu ʻe he kau angahala ʻa e ngaahi Siasi ke haʻu ki he fakamaauʻanga ʻo e penance. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻe ko ha ututaʻu hono ua ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻe fakaului tuʻo ua ʻeni, ʻe austerities mo ʻi he ngaahi lotu ʻe fai ʻe he Siasi, ʻo meimei tatau pe mo e tokolahi kau angahala te ne fuofua ului ʻaki Ko e ngaahi misiona, ʻaukai mo e siupeli kuo u lea ki ai ʻolunga.
Naʻa nau hoko ko e kau māʻoniʻoni, ko ʻenau fānau, mo honau makapuná, pea ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻa e ʻaloʻofa ʻo e mate fakamaʻatá.
ʻOku ou mamata ki he ʻOtua ko e ngaahi ʻE hoko ʻa e kau fakatomala moʻoni ko ha kau maʻoniʻoni, pea te nau maʻu ʻa e fiefia ʻi heʻenau fanau, mo e fanau ʻa ʻenau fanau, ʻa e pea aʻusia foki mo e tuʻunga ʻoku ʻi pea ʻe foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻa e ʻaloʻofá ke nau mamahi ai koeʻuhí ko e fakapoongi, ʻi he founga ʻo e aʻu atu ʻa e fili ʻo Kalaisi, ʻa ia ʻoku ui ko e Mīsaiá.
Tataki ʻaloʻofa ki he kau angahala lahi taha. ʻOku hoko ʻa e ului moʻoní ʻi he tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisi.
Ko e meʻa ʻeni te ne ʻomi ʻa e Siasi Maʻoniʻoni ʻo ʻetau faʻee, ʻa ia, ʻi heʻene ngaahi meʻatau fakalaumālié, te ne tohoakiʻi ki he ʻEikí ha fuʻu kakai taʻefaʻalaua ʻo e ngaahi laumalie. Makehe mei he tokolahi ʻo e kau angahala ʻoku ʻe ului ʻi he ngaahi misiona, malanga mo e fakamaauʻanga ʻo e Penance, ko e ha ha ʻaloʻofa malohi he ʻikai ke ne maʻu Naʻe ʻikai ko e kulupu ko ia ne u toki lave ki ai! ʻIo, ko e ha ʻOku ou saiʻia lahi ange heni, pea ko e meʻa ʻoku ne taʻofi au, ʻa ia ko e mamata ki he kau angahala masiva, ʻi heʻenau faiangahala, pea ʻi heʻenau ngaahi hia kuo tanaki, ʻe meimei ke ʻi ai ha vaʻe ʻi Heli, ʻa ia ʻe ʻi he lotolotonga ʻo ha fakatahaʻanga kotoa hia hange ko kinautolu, ʻa ia te nau fanongo pe ki he ngaahi lea mo e Ngaahi palani kovi, kapekape mo e lea taukae ki he ʻOtuá mo e Siasi Māʻoniʻoní, pea ʻe laka fakaʻitaʻi ai ʻa e kakai kotoa pē ʻo e loto foʻí ko e mamata ki he kau angahala masiva ko ʻení
fakaului ʻe he ʻaloʻofá. Ko ha prodigy moʻoni ia! ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo e fakatahaʻanga infernal ko ʻeni ʻoku ʻE hoko mai ʻa e ʻaloʻofá kiate kinautolu, pea feinga, ʻI he lotolotonga ʻo e moveuveu ko ʻeni ʻo heli, kapau ʻe lava ke hu ki ki honau lotó. Ko e ʻaloʻofa fakalangi ko ʻeni, ʻi he ngaahi lelei ʻa J. C, ʻe lavameʻa skilfully, pea maʻu ha ngaahi meʻa lahi ʻi he fakamalohiʻi ha niʻihi ʻo kinautolu, ʻi he kau faihia lahi taha te ne ngaohi kinautolu ke nau fakatomala lelei.
(436-440)
Ko e ngaahi ikuna ʻe fiha ʻe ikuna ʻAloʻofa mei he ʻuluaki tau! Ko kinautolu ʻe tukulolo ki ai ʻe ʻosi fakatahaʻi ai fakataha ke ngaue ki heʻenau ului haohaoa.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e ʻE hanga ʻe he ʻuluaki ngaue ʻo e ʻaloʻofa ko ʻeni ʻo tataki kinautolu ke nau fakaʻikaiʻi ʻaki honau loto kotoa ki heʻenau fono kovi, ʻo fakaha kiate kinautolu naʻa nau hala ʻi heʻenau faihia. ʻOku ou sio ki he fika ua fokotuʻu e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻo e tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, ke puke honau loto: ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻa e tafa ʻoku Tui, ko e angamaʻa ʻoku mahulu hake ia ʻi he ngaahi ongoʻanga, fakalaumalie, maʻoniʻoni, pea kapau ʻe fai ʻe he ʻOtua, pea ʻoku ne ʻomi ha ngaahi fua fakaʻofoʻofa pehe, ʻi he ʻa e loto ʻo e kau angahala masiva ko ʻeni, ʻi he taimi pe ko ia pea te nau fakaava kiate ia ʻa e matapā ʻo honau lotó. ʻI he lotolotonga ʻo e fakapoʻuli ʻo heli mo e kau tevolo kau ai honau loto ʻoku ʻakilotoa, ʻa e tui moʻui ko ʻeni, hange ha ʻaloʻofa ikuna, hoko ʻo mahino, pea ʻoku ne ʻomi ʻa e mahino mo e mama Ko e fe pe ha feituʻu ʻoku ʻalu ki ai, ʻoku ou ʻuhinga ki he loto kotoa ʻo e Laumalie pea ʻi hono ngaahi konga ʻi ʻolunga, pea ʻi he tuli manu Kau tevolo ʻi he fakapoʻuli: ʻoku ne foaki ʻa e Nonga, fakamaama ʻa e ʻatamai, pea hiki hake ʻa e mahino ke ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. ʻOku ongo ia ki he lotó ʻi he ʻilo ko ʻení, pea fokotuʻu hono nofoʻanga ʻi ai ʻi he ʻamanaki lelei mo e ʻofa faka-Kalaisí; Ko e ngaahi ʻulungaanga lelei ko ʻeni ʻe tolu ʻoku ʻikai fakamavahevaheʻi, pe, kapau te nau mavahevahe, ʻoku nau hoko ʻo fuʻu veiveiua mo fakapuliki, pea mole meiate kinautolu, he ko ia ai, ko e hingoa ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei.
§. VII.
Hili ʻa e ului ʻa ha niʻihi ʻo kinautolu ko e ʻulu ʻo e fakatahaʻanga ʻOku nau līʻoa taʻe-māʻoniʻoni ki he ngāue ʻa Sētané. ʻOkú Ne fakahā kiate kinautolu, pea, talaʻofa kiate kinautolu ʻa e fili ʻo Kalaisí. Ngaahi Fakapapaú
execrable naʻe fuakava mo fakamoʻoni hingoa ʻa J. C. ʻAnitai-Kalisitiane. Uprising fakalilifu ʻo heli ki he Siasi.
Ko e ui taʻe-faka-ʻOtua ʻa Setane ki honau tokoni. Maluʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ului foʻoú.
ʻOku kei hokohoko atu pe ʻeku tohi meʻa ʻe hoko ʻi he ngaahi taimi ʻi he kahaʻu, pea ʻoku ou toe foki mai ki he meʻa te ne ngaohi ʻa e kautaha satelaite, ʻi he taimi ʻe hoko ai ʻa e kaingalotu fakatomala ʻa ia kuó u lau ki aí ʻe mavahe mei honau fakatahaʻangá: ʻE banned ʻa e kau faifekau ko ʻeni ʻo e angahala, ʻo nau hohaʻa pea ʻiate kinautolu pe. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua he ʻikai ke nau lava ʻo ke fakahoko mo fakahoko ʻenau ngaahi ngaue kovi ʻaki kinautolu. Ko hono ʻuhinga ia, ʻi he ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e hala ke fou ai, ʻoku nau ʻo pehē, Ke tau maʻu ha founga kia Sētane; pea ko ia pe ʻa ia ko e pule ia ʻo ʻetau ngaahi pisinisi, pea ʻoku ne ʻai ke tau lavameʻa ʻI he feituʻu kotoa pe. Te nau fakaʻaongaʻi ʻa e mana, pea te nau ʻomi ʻa e kau tevolo mo kinautolu. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻOtua ʻe feʻauʻauhi ʻa e kau tevolo, pea te ne aʻusia ha moveuveu fakatevolo fekauʻaki mo e Fakaului. Te nau ongoʻi e maluʻi ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolú, ʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e mālohi ke ʻahiʻahiʻi ʻa kinautolu ʻo hangē ko ia ʻoku nau faí ʻE hoko ia. ʻE aʻu ʻo taʻofi kinautolu mei he ʻi he fakatahaʻanga ʻo ʻenau satelaite, lolotonga ke ʻi ai ʻa e kau ului foʻoú.
ʻOtua he ʻikai ke nau loto ke haʻu ʻa e kau tevolo ʻo li ʻenau kakau fakakonahi mei he loto ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ʻaloʻofa ʻe toki faʻeleʻi pe.
Fōtungá ʻa e kau tevolo. Ko ʻenau ʻita. Ko e ngaahi manuki fakamamahi ʻoku nau fai ki honau kau poupou.
Ko ia ai, ko e kau tevolo, fonu ʻi he ʻita mo e ʻita ki honau kakai, ʻe hoko mai Ko e vaia ki honau ngaahi ʻAna hange ko e ʻofa ʻi he ʻuluaki mata: ko e taʻe-fakaʻotua ʻikai anga ki he haʻu ʻi he founga ko ʻeni ʻaki ʻe taaʻi ʻa e kau tevolo ʻaki ʻa e ilifia. Kau tevolo te ne ʻai ke nau ongoʻi ʻa e mafatukituki kakato ʻo ʻenau ʻita, pea mo ʻenau te ne pehe: ko e cowardly mo e fakapikopiko ʻeni, ʻoku ke ʻi ai? femoʻuekina ʻi hono poupouʻi e ngaahi meʻa ʻo ho fonua tupuʻanga? Ko e ʻe tali ʻe he kau fiemana maʻongoʻonga: Ko e ha e meʻa naʻe ʻikai ke mou haʻu ki ai? ʻE tali ʻe he kau tevolo kiate kinautolu: Kapau naʻa tau lava ʻo haʻu, Naʻe ʻikai ke mei mole ha konga lahi ʻo ʻetau kaveinga: kuo meimei mole ʻa e meʻa kotoa pe ʻi hotau lotolotonga; ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ʻaho, pe ʻo e houa, ʻoua naʻa hao ha taha meiate kitautolu ʻi he ongoongo pea ʻi he kole ʻa e kau he mei he moʻoni ko ʻeni. ʻE tanaki atu ʻe he kau tevolo : ʻOua muʻa naʻa tau maumauʻi e taimi. Te u lava, ʻi heʻeku loto-toʻa, ʻaki hoku ivi mo ʻi hoku mahuʻinga, fusi koe mei he luo ʻoku ke ʻi ai tō kotoa ki lalo; Hiki hake hoʻo loto-toʻa, ʻi hoʻo ʻoku moʻoni; ʻOku ke fakamaaʻi au ke u maʻu
Ko e kau sotia pehee ki hoku lahi!... ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtuá ʻe lī kiate kinautolu ʻe he kau tēmenioó ʻa e hikisia, superbness mo e presumption, pea te nau fakatātāʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e loto-toʻa kovi; koeʻuhi ke hanga ʻe heʻenau ʻE toʻo ʻe he ʻatamai mo honau loto ake ʻa e ngaahi ongo, faiangahala mo e taufehiʻa ʻa e kau tevolo.
Lea ʻo Setane. ʻOku ne talaʻofa kiate kinautolu ʻa e fili ʻo Kalaisi ko hono taki, pea mo honau fakatupulaki hono ngaahi talēnití mo hono mālohí.
Pea ʻe toki tala ʻe Sētane Ko e fakatahaʻanga ko ʻeni: ʻoua muʻa naʻa tau fakamoleki ha taimi, ko e meʻa ʻeni ʻOku ou fie maʻu ke ke ikuna. ʻOku ou loto ke fakaʻauha ʻi he fakafonu ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pe ʻe fehangahangai mo kitautolu; ʻOku ou fie maʻu koe Ke ngaohi ʻa e kau pule ʻo e māmaní kotoa. ʻE fakaʻapaʻapaʻi koe ʻo hangē ko e ngaahi ʻOtuá; Te ke koloaʻia ʻi he koula mo e siliva, te ke maʻu ia ke fekau pea ʻi he lahi tatau mo e ʻoneʻone ʻo e Tahi: ʻOku ou fatongia ʻaki hono ʻoatu ia kiate koe. Te u ʻoatu ha Ko ha taki ʻe malohi ʻi he ngaahi ngaue mo e lea, pea ko hai ʻe te ne maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakasaienisi kotoa pe; ʻe Ko au pe ʻe hoko ko hono ʻEiki. Te u fakahinohinoʻi ia pea te u fakahinohinoʻi ia te ne toʻo ʻeku fakahinohino mei heʻene kei siʻi: he ʻikai ke ne maʻu ha Toko Hongofulu ngaahi taʻu ʻe toe malohi ange, ako lahi ange ʻiate kimoutolu kotoa, pea ʻi he Te ne fakahaaʻi ha meʻa lahi ange ʻi heʻene fakakaukau maʻongoʻonga mo e ngaahi ngaue ngingila mahuʻinga ʻoku mou maʻu kotoa. Mei he kuonga tatau pē mei he taʻu ʻe hongofulu te u ʻaʻeva ai ʻi he ʻea, te u ngaohi ia
(441-445)
Vakai ki he ngaahi puleʻanga kotoa pe mo e ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní; Te u ngaohi ia ke ne pule ʻi he kotoa ʻo e mamani, pea te u foaki kotoa ia kiate ia ke ne maʻu. Te ne hoko ko ha tokotaha poto haohaoa ʻi he ngāue ʻo e taú; Te u ngaohi ia ko ha tangata toʻa loto-toʻa mo ha Ko e ikuna lahi, ʻa ia te ne ikuna ʻi he feituʻu kotoa pe. Fakaʻosi Te u ngaohi ia ko ha ʻOtua, ʻa ia ʻe hu ki ai ko e Misaia ʻoku ʻamanaki ke hoko.
He ʻikai ngaue ia ʻi hono kotoa malohi kakato, pea he ʻikai ke ne maumauʻi ʻene ngaahi ikuna mo ikuna pe ʻi hono taʻu tolungofulu; ka kimuʻa ai ʻI he taimi ko iá te ne fakapapauʻi fakapulipuli hono ngaahi talēnití. ʻOku ou talaatu Te u fakaʻilo atu kiate kimoutolu ʻa e niʻihi kehe, ʻa ia ko hoku Ngaahi Tefitó. Talu mei heʻene kei siʻi, mo hoʻo fakatokangaʻi ia Ki ho tuʻí, pea hū kiate ia ko ho ʻotua mo e mīsaia.
Ko e ʻOku fie maʻu ʻe he tevolo, ko e totongi ʻo ʻene ngaahi talaʻofa, ʻa e meʻa kotoa pe feilaulau ki heʻene ngaue. Aleapau fakalielia mo e ia.
ʻE tala ʻe he tevolo Ko e fakatahaʻanga: taʻe-angatonu ki ho fonua tupuʻanga pea ke hoʻo fono, vakai pe ko e ha koe; Vakai ki he meʻa kuo u ʻosi maʻu ngaohi maʻau, pea ko e conquests ʻe fiha ʻoku ou ʻai ke ke maʻu ʻI he ʻaho kotoa pe, pea neongo ʻeni ʻoku ke infidels mo taʻehoungaʻia! ʻOku ou fie maʻu pea u fakangalingali, ʻi heʻeku hoko ko ha ʻEiki, Tuku ke ke ʻomi kiate au hoʻo fakamoʻoni hingoa, ko ha fakamoʻoni ia ʻoku fai atu ʻoku mou feilaulauʻi kotoa kimoutolu maʻaku, ʻi he moʻuí ni pea ki ʻitāniti, mo e mateakiʻi au ke ngaue, ke tokoni ki ho fonua, pea ke ikunaʻi au Ngaahi Tefitó.
Te nau fai ha aleapau, ʻa ia ʻe haʻi ai ʻe he tevolo ia ke tauhi ʻa e ngaahi talaʻofa naʻa ne te ne fai ia, pea aʻu ʻo fakalaka atu ai. ʻOua ʻe manavahē, Te Ne talaange kiate kinautolu, "ʻE ʻikai te mou masiva ʻi ha meʻa ʻi heʻeku ngāué; kotoa ʻE foaki atu ʻa e meʻa ʻoku ke fie maʻu: Kapau ʻoku ke fie maʻu kau sotia ke fai ha tau, te u fakanaunau leva koe. Naʻa nau ʻe tukulolo ʻi he tafaʻaki kotoa pe ke ke ikuna mo ikuna ikuna, kapau te ke tauhi hoʻo ngaahi palomesi ʻi he anganofo inviolable, pea he ʻikai ke ke teitei halaia ʻi ha taʻe houngaʻia tatau mo ia naʻa ke tukupa ki ai au. Te u lava ʻo fakamolemoleʻi koe ʻi he taimi pē ʻoku ou sio atu ai kiate koé. faivelenga ki he kahaʻu.
Ngaahi Fakapapaú execrable kia J. C.
ʻE tanaki atu ʻe he daemon pea: Tuku ke haʻu ʻa e tokotaha kotoa pe ʻo ʻai hono nima ki he aleapau, pea foaki ʻa e fuakava ke faivelenga kiate au ʻo aʻu ki he mate. I vakai, ʻi he ʻOtua ʻoku ʻave ʻa e ngaahi wretches masiva ko ʻeni, ʻi he fiefia pea ʻavea ʻi he ngaahi talaʻofa ʻa e kau tevolo, fiefia mo fiefia ʻi he ngaahi visone mo e ngaahi fakakaukau ʻoku nau ʻe faʻu ia ʻi heʻenau fakakaukau, pea ko hono ʻimisi fakahekeheke ko e te ne totongi huhuʻi ʻa e manavasiʻi, manavasiʻi mo e ngaahi faingataʻa kuo nau aʻusia kimuʻa, ʻe ʻalu, mei he honau loto mo e ʻaufuato, fakamoʻoni hingoa ʻi he aleapau, pea fai ʻa e fuakava ʻo e anganofo ki he tevolo koeʻuhi ko ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻui. Te nau pehe foki ki he enchanter ko ʻeni: Kapau Naʻe ʻi ai haʻamau moʻui ʻe tahaafe, te mau feilaulauʻi kinautolu kiate kimoutolu. Ko e tevolo tali kinautolu: ʻOku ʻikai te mou maʻu ha moʻui ʻe tahaafe, ʻo hangē ko kimoutolú. ʻOku ou loto ke u taau mo kinautolu; Ka, naʻa ku fie maʻu pea ʻoku ou toe fie maʻu ke ke ʻofa ʻiate au mo fehiʻa ko e Kalaisi moʻoni ʻa ia ʻoku ke ui ko e ʻAlo ʻo e Fungani Maʻolunga; ʻoku Naʻa ke renounced kotoa e maxims naʻa ne fokotuʻu ʻi hono Siasí; ʻiate kimoutolu kuo papitaiso fakaʻikaiʻi moʻoni honau papitaiso mo ʻa e ngaahi ngāue kotoa pē kuo nau fai ʻi he fakapapau; ʻoku ʻa kinautolu kotoa pe kuo teʻeki papitaiso, ʻoku ʻi ai ʻi he fuakava ʻo e anganofo, ʻa ia te nau fai kiate au, pea he ʻikai ke nau teitei ʻi ai.
ʻOku ou fie maʻu pea ʻoku ou fakangalingali Ko e moʻoni ʻoku ke fehiʻa ʻi he meʻa ni ʻo hange ko au. ʻOtua ʻoku ne tauʻi kitautolu, pea ʻoku ne ʻai ke tau faingataʻaʻia lahi, naʻa mo ʻiate ia pe. Kuo pau ke maʻu ia ʻe ha taha ʻi he taufehiʻa mo e ilifia, pea pehē ki he meʻa kotoa pē ʻoku haʻu meiate iá; koeʻuhi ke ʻoua naʻa ke tala ʻOku ʻikai ke ke toe ʻamanaki ki ha meʻa meiate ia, pea ʻoku ke fakatokangaʻi ʻoku Ko au ko homou Tuʻí mo homou ʻOtuá: pea ʻoku ou pehē ʻoku mou tukulolo ki he kahaʻu, pea naʻa mo e taimi ni, ʻa e lotu mo e ʻofa ʻoku ne fie maʻu kiate ia. ʻOku ou taau mo ia ʻo lahi ange ia ʻiate ia.
Vakai, ko hoku ngaahi kaveinga, ko e ha ʻOku ʻi ai ha faikehekehe ʻi hoku ngaahi kaveingá mo hono kakaí. ʻOku imposes ia ʻi he ʻoku fefeka ʻene fono ki he ngaahi ongo mo e natula; ʻOku ne fokotuʻu kinautolu ʻi hokohoko atu ʻenau maa, pea ʻi heʻene hoko ko ha pale naʻa ne lomekina kinautolu ngaahi mahaki ʻo e sino mo e ʻatamai, pea ʻai ke nau katakiʻi ʻa e faʻahinga kotoa pe mamahi; Pea ʻoku ou sio ki he anga ʻeku tōʻonga kiate koé. ʻOku ʻikai ke ke ʻikai lava ke pehe ko ha pule faingataʻa mo faingataʻa au ʻi he natula. ʻOku ou fakafiemālieʻi mo poupouʻi kimoutolu ʻi homou ngaahi vaivaí. ʻOku ʻikai ke u tuku koe ʻi he masiva, pe ʻi he ʻa e fakama ʻo e honge, ʻi heʻene mavahe mei ai. ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻOku ou foaki kiate kimoutolu pea te u foaki atu ʻa e meʻa kotoa pē ʻo lahi ʻaupito.
ʻI he momeniti ko ʻeni, ko e tevolo, ʻi heʻene ngaahi lea pea ʻi he ngaahi kakau vela te ne tolongi ʻi honau loto, te nau fakahoko lelei ia, pea te nau tuʻituʻia ʻi he taufehiʻa implacable ki he ʻOtua, pea ʻi heʻenau ʻita mo e ʻita ʻoku nau ʻe mateuteu ke fakaʻauha mo annihilate ʻOtua mo ʻene meʻa ʻaʻana, ʻo kapau te nau lava. Fakaʻosi, ko honau loto mo ʻ E hoko honau laumālié ʻ o hangē ko e faʻahinga ʻ o e kau tēmenioó. Te nau ongoʻi kiate kinautolu ha faivelenga, ko ha ʻofa ʻi he ʻofa, mo ha holi lahi ke faivelenga ki heʻenau ngāue tokoní; koeʻuhi ke lava ʻa kinautolu ʻi he fakatahaʻanga ʻo mei he sosaieti ʻo e kau fiemana maʻongoʻonga, ʻe fakavaveʻi ke hu ki ai ʻi he taimi ko ia mo e
(446-450)
fiemālie lahi ange, pea ki he fiemālie lahi ʻa e kau tēmenioó.
ʻI he taimi kuo ʻosi ai e aleapau tohi mo fakamoʻoni hingoa, pea kuo hoko ʻa e ngaahi fakapapau ui, ʻe hoko leva ʻa e fakatahaʻanga ʻo hange ko e taki kau fiemana maʻongoʻonga; pea ʻe pehe ʻe he tevolo kiate kinautolu ʻaki ʻa e ʻea ʻo e fiefia mo e fiemalie: ko e taimi ni ʻoku ke hoku ngaahi kaungameʻa moʻoni, pea mo e mamahi kuo ke fai kiate au ʻi he kuohili ʻoku fakamolemoleʻi. ʻOku ou ngaohi kimoutolu ko e kau pule ʻo e kakai kotoa pe mo
ʻa hoku mafaí kotoa; ʻOku ou ʻoatu ʻa e malohi kakato ke ke kau ʻi he aleapau ko ʻeni ʻa kinautolu kotoa ko hai te ne fie fai ʻa e ngaahi palōmesi tatau naʻá ke faí. I Te u toki pau leva ke foaki kiate kinautolu ʻa e meʻa tatau ʻaloʻofa mo e ngaahi hoifua tatau kuo u palomesi atu kiate kimoutolu, ʻo kapau te nau fai ʻi heʻenau ngaahi ngaue ʻa e fuakava kuo tuʻutuʻuni pea ʻoange ʻenau fakamoʻoni hingoa.
Fono tanaki atu ʻa e kau ʻAnitai-Kalisitiane ki he aleapau mo e fakapapau ki he ke fakatokangaʻi. Ko e meʻa ʻoku kau ki ai.
Ko e taimi ni, ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa, kuo pau ke tau ngāue fakataha. Fakahā mai hoʻo fonó, ʻa ia kuo pau ke fakapipiki ki he aleapau ne tau toki fai, pea kuo pau ke ke fokotuʻu ʻi he ʻulu ʻo e fono ko ʻeni, kae lava ke tuku ke hoko ia ko e fuofua tokotaha ke mamata ki ai pea fakaʻaongaʻi. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻe ʻomi ʻa e fono ko ʻeni ʻe he ʻEiki ʻo ʻa e fakatahaʻanga. ʻE hanga ʻe he kau tevolo ʻo fokotuʻu ʻeni ʻiate kinautolu pe aleapau ʻi he ʻulu ʻo ʻenau fono, pea te nau tanaki atu ki Ko e fono ko ʻení ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fakahōifua kiate kinautolú, ʻo fakatatau ki honau laumālie ʻulí.
Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou sio ki ai ʻi he ʻOtua: ʻi he fono fakamalaʻia ko ʻeni, naʻe fakaʻamua ʻe he Misaia ʻe fanongonongo, pea ʻe pehe ko ia tokotaha pe ʻi he ʻa ia kuo pau ke tui, pea kuo pau ke hu kiate ia. ʻE fanongonongo atu ʻe he kau palofita mo e kau ʻangelo ʻi ha ngaahi taʻu siʻi (ʻoku ou vakai ki he ʻOtua ʻe hange ia ha taʻu ʻe ua pe tolu) kimuʻa ʻi hono faʻeleʻi. He ʻikai ke u lava ʻo fakaʻilongaʻi heni ʻa e meʻa kotoa pe ʻe lea ʻaki ko e fakahekeheke taha pea ʻikai ngata ai, naʻa ne fakahoko hono tokotaha, ʻi hono fakaʻofoʻofa mo hono koloa. Te Ne hangē ʻoku ʻākilotoa ia ʻe he mahino fakalangí, ʻo ngingila ange ia ʻi he huelo ʻo e laʻaá. ʻE pulusi ʻalu fakataha mo ha fakamaauʻanga fakalangi ʻo ha kau ʻangelo, ʻa ia te nau ʻaʻeva ki hono retinue; ʻE fakafoki mai ia ʻe he kau ʻangelo kotoa ʻenau homages ki honau tuʻi, pea te nau hu kiate ia ko e moʻoni ʻOtua Māfimafí, mo e Mīsaia ʻoku fakaʻānaua ki aí talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní. Ka ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa ʻoku ʻikai ke u sio ki ai ʻi he Ko e ʻ Otuá ʻ a e ngaahi fehālaaki fakalielia mo e ngaahi fakaʻaiʻai taʻeʻuhinga. ʻOku ʻe fuʻu tokolahi ʻa e kau tevolo, ʻi he malumalu ʻo e kau ʻangelo ʻo māmá, te ne kikiteʻi ʻa e hāʻele mai ʻa e tangatá ni taʻe totonu; pea te nau hoko foki ko e tokolahi ʻo e kau tēmenioó ʻa ia ʻe haʻu ke fakamaau mo hu kiate ia ko e Misaia.
Ko e ha ʻoku ne ʻai ke u hoko ko e lahi taha ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtuá ʻe ʻi he fono fakamalé ni ʻOku lahi ha ngaahi lea taukae mo e imprecations ki hotau Fakamoʻui. Kapau naʻe ʻikai ke u ilifia ke fakalotomamahiʻi e ʻOtuá, he ʻikai ke u he ʻikai ke ne teitei fakakaukau ke tohi ha faʻahinga Ngaahi Meʻa Fakalieliá; ʻE ʻai ʻe he scoundrels ke nau ʻiloʻi kinautolu ʻi heʻenau lea impious mo rounder. Ko e meʻa ʻeni te nau lea ʻaki ʻi heʻene fekauʻaki mo e foʻi lea Incarnate. Te nau pehe ʻoku ko ha Misaia loi mo ha enchanter, ʻa ia kuo ne maʻu ʻa e tevolo; ko ha tokotaha fakapo ia kuo tautea ke mate koeʻuhi ko ʻene ngaahi faihala pea mo ʻene fono loi; ʻi ha kakai tokolahi Naʻe ʻikai ke ne loto ke
ʻiloʻi ʻa e Misaia; ko e ʻuhinga ʻeni naʻa nau feinga ai mo fakahalaiaʻi ia ki he mate pea tamateʻi ʻi he vahaʻa ʻo ha brigands ʻe ua ʻi he nima ʻo Executioners; ko e hia ko ʻeni ʻoku ui ko e tokotaha moʻoni Naʻe tatali mai ʻa e Mīsaiá; mei ai ha kakai tokolahi, ʻi he hingoa ʻo e kau Kalisitiane, kuo nau fai ha ngaue ke tauhi ʻa e fono fefeka ko ʻeni, ʻa ia ʻoku hange ʻoku fokotuʻu pe ke fakaʻauha tangata, kae ʻikai ke ʻai ia ke moʻui; ko ha mataʻifika tokolahi ʻo e kau Kalisitiane ko ʻeni naʻe kui feʻunga mo vale feʻunga ke tui kiate ia mo ʻa e meʻa kotoa pē kuó ne tuku mai ʻi heʻene fono koví; ʻi he ngaahi toʻu tangatá Kuo nau fepoupouaki ʻi ha ngaahi toʻu tangata ʻi he hala ko ʻeni mo e tui taʻeʻaonga, pea kuo ʻi ai ha obstinate ʻi heʻenau ngaahi fakakaukau, naʻa nau saiʻia ange ke faingataʻaʻia ʻi he mate, pea lilingi honau totó ko e maluʻi ʻo ʻenau loí tui mo honau Misaia loi.
Kovi ʻaupito uprising ʻo e forerunners ʻo e fili ʻo Kalaisi, ki he Siasi mo e kau Kalisitiane. Pulusi ʻo ʻenau fono fakalieliá.
Ko e scoundrels ko ʻeni te ne fakaʻitaʻi mo muuʻi ʻa e kau Kalisitiane lelei, ʻaki hono fai ha ngaahi fakapapau mo imprecations ʻoku te ne luluʻi ʻa e langí mo māmani. ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha taimi ke quibble, Te nau pehe, kuo pau ke tau tali ʻa e fono foʻou ko ʻeni, ʻa ia ʻoku ne talaʻofa mai ʻI ha ngaahi taʻu siʻi mei ai naʻe fakaʻamu ʻa e Mīsaia moʻoní, ʻa ia ʻoku ne maʻu ha ʻofa lahi ki he tangata, pea te ne fakafonu kinautolu ʻaki ha ngaahi ʻAloʻofa mo e hoifua: Kapau ʻoku ʻikai ke ke fie tukulolo ʻAloʻofa lelei, ʻe fakamalohiʻi koe ke ke fai ia ʻi he fakamalohiʻi, he ko e houa Hoko mai ʻa e meʻa ko ia, ko e ikuna ʻa e mamani kotoa ʻe he malohi pea ʻi he malohi ʻo e Misaia moʻoni. Tau fakaʻauha, tau te nau pehe ʻiate kinautolu, ko e Siasi kotoa ʻeni ʻoku ui ko e Siasi, pea Tuku ke ʻoua naʻa toe lea ʻaki ʻa e Mīsaia loi ko ʻení ʻi he māmaní.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtuá ʻi he hili ʻa e ʻi heʻenau malangaʻi ʻa e kakai ʻaki ha fotunga ʻo e melie naʻa nau maʻu ha ngaahi tatau ʻo ʻenau fono loi ʻoku ʻoatu ʻi he fetaulakiʻanga mo e ngaahi vaʻakau ʻo e kolo, pea te nau lau kakai, ʻi he ngaahi kolo pea ʻi he feituʻu ʻuta: pea Te nau fakaangaʻi ngaue mo kaniseli ʻa e ngaahi meʻa lilo kotoa ʻo ʻetau Tui fakalotu maʻoniʻoni, tautautefito ki he incarnation ʻo e Veape; Te nau manukiʻi ʻa e ngaahi ouau ʻo e Siasi Māʻoniʻoní pea manukiʻi ʻa kinautolu; te nau fai
(451-455)
Mei he Fables ko e kaingalotu ngaahi meʻa lilo mo e ngaahi sakalameniti kotoa pe; pea te nau pulusi kotoa ʻa e faʻahinga fakamamahi ʻe fakahoko kiate kinautolu ʻoku ʻe vilitaki ʻi he muimui ki he fono ʻa J. C., pea ko hai te ne fakafisi ke talangofua ki heʻenau fekau.
Ka kimuʻa pea toki fakaʻaongaʻi Rigor, ʻe ha mai ʻa e kau tevolo ʻi he malumalu ʻo e kau ʻangelo ʻo e mama, ke fakaha honau misaia moʻoni ne talaʻofa mai; ʻoku nau te ne naʻinaʻi ki he kakaí ke nau tui kiate Ia, pea fakaʻikaiʻi ki he palōfita loi ko ʻení naʻe ui ko Sīsū. Kotoa ʻE tolonga ʻenau artifices mo e stratagems ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ngaahi taʻu, kimuʻa pea nau fakaʻaongaʻi ʻa ti rigueur mo ʻenau kau sotia kau sotia kovi.
Ko e ʻOku fakaʻosi heni ʻe Sisita ʻene talanoa, he ʻi he ʻuluaki ngaahi tohi, naʻa ne lipooti ʻa hono fakatangaʻi ʻo e Ko e Fili ʻo Kalaisí. ʻE hoko ha mana ʻo maluʻi ʻe he ʻOtuá Hono Siasí ʻo aʻu mai ki he ʻaho fakaʻosi ko ʻeni ʻo e mamani.
ʻOku taʻe-malava ke u ke u lava ʻo hiki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou mamata ki ai ʻi he ʻOtuá, fekauʻaki mo e Ko e meʻa ʻoku ʻi he fono malaʻia ko ʻeni: ko e ʻuhinga ia ʻoku ou ʻe fakaʻilongaʻi pe heni ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga taha mo ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu taha, tautautefito ki he ngaahi tohi kehe, Naʻa ku tohi ʻi he taʻu ʻe valu pe hiva kuo hili, ʻoku fakaʻilongaʻi ʻ Oku toe mahino ange ʻ a e foungá, talu mei he hoko mai ʻ a e Fili ʻ o Kalaisí ʻi he Siasí ʻe tolonga ʻa e Siasi māʻoniʻoní ni ʻo aʻu ki he ʻahó ʻo e Fakamaau Fakaʻosi, neongo ʻa e houhau kotoa ʻo heli mo ʻo hono ngaahi satelaite kotoa. Hange ko e ʻita ʻa heli ʻe tuʻu hake ʻo fakafepaki ki he Siasí, Ko Hotau ʻEikí te ne tokoniʻi mo maluʻi ia: ʻe ʻi ai pe ʻa e tokolahi ʻo e kau mate fakamāʻata kuo fakanofo ʻe he ʻEikí, ʻikai ko ha toe toko taha pe siʻi ange. Kapau ʻoku ʻi ai ha kau palōfita loi ʻa heli, ʻe maʻu ʻe he ʻEikí ʻene kau palōfita moʻoni te nau talaki e moʻoní fakalangi, pea ko hai, ʻi he tuhulu fakalangi ʻo e tui, te ne fakaʻilongaʻi kinautolu ʻi he loto ʻo e kau faivelenga moʻoní. ʻE neongo ʻe ʻikai fakahaofi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi maná, ʻo aʻu ki he ke ʻai e fanau ʻo hono Siasi ke nau moʻui mo moʻui, ʻa ia ʻe ʻi ha fuʻu honge lahi.
§. VIII.
Hinga fakalilifu mo fakailifia ʻa e fili ʻo Kalaisí mo ʻene kau faihiá.
Ko e ʻĀngelo Pulé Naʻe fekauʻi atu ʻa Seni Maikolo ke ne taki ʻa e Siasi. ʻOku hā tonu hotau ʻEikí ki Hono Siasí ke fakamalohia ia ʻi he tau.
ʻI he taimi ʻoku fili ai ʻa Kalaisí, ikunaʻi ʻene ngaahi ikuna ʻi he tau naʻa ne fakaha ki ʻa e Siasi, te ne fakamahafu ia ke laiki mo ngaahi tamapua ia, ke ko e ha pe ha meʻa ʻoku ne tui ki ai, ʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtua ʻa e ʻangelo lahi ko Seni Maikeli ki ʻa e ʻulu ʻo hono Siasi, mo e kau ʻangelo ʻoku nau ʻa e ʻatakai; pea ʻi he ngaahi ʻaho kuo maʻu ai ʻe he Siasi maʻata lahi ange, ʻe ha mai hotau ʻEiki tonu pe ki hono Siasí; te ne fakamālohia ʻa e kau faivelengá ʻaki ha tui ʻoku konga ua, pea te ne pehē kiate kinautolu, "Loto-toʻa, ʻe hoku fānau ʻofeina; vakai Naʻa ke tau lelei: ko e tokolahi ʻo e kau mate fakamaʻata ʻoku nau ʻi he ʻaho ni fakakalauni ʻi he langí; ʻe kei ʻi ai pe ha lahi prodigious fakaʻilongaʻi ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni taʻengata, ʻa ia ʻoku ou kei tatali ki ai; pea ʻi heʻeku maʻu kotoa ʻa e kau mate fakamaʻata, ʻoku ou naʻe fakataumuʻa, haʻu kiate au, te u fakafoki atu ʻoku ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe hoʻomou kau pule fakamalohi kotoa pe; ʻE fufuuʻi koe ʻe hoku nima mafimafi ʻi he ngaahi hufanga fakapulipuli, ʻa ia te ke nofo ai kae ʻoua kuo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e mamani, ka te u precipitate mo te u laiki ʻa e tangata ni" ʻo e angahala pea ʻa e lova fakamalaʻia ko ʻeni ʻo e "Setane ki he loloto ʻo e luo ʻo Heli. »
Ko e Fili ʻo Kalaisí pea precipitated ʻene faihia mei he ngaahi ʻao ʻi he mamani.
Ko hono ola, naʻa ku vakai ki he ʻOtua he ʻikai ke toe maʻu ʻe he kau tevolo ha malohi ki he mamani; ʻE li kinautolu ki heli fakataha mo e kakai kotoa pe ʻenau kau fie mana, mo ʻenau kau fiemana maʻongoʻonga, pea mo e kau taki kotoa ʻo e Hoi fono. ʻIo, ʻe fakavaveʻi kotoa kinautolu mei ʻa e maʻolunga ʻo e ngaahi ʻao, ʻa ia te nau tui ke ʻalu hake ki he langi ʻo hange ko Ngaahi ʻOtua mo honau taki, ʻa ia te nau tui ʻoku malohi ange ʻi he kotoa ʻo e ngaahi ʻOtua kehe.
Naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi taumuʻa fisifisimuʻa mo kovi ʻa Setane mo e ngaahi meʻa ko ʻeni. Te nau tuʻu hake ki he langí ʻi he fiefia lahi pea Ikuna lahi, ʻi he palani ke ʻalu ki he tau ʻi he ko e Tokotaha taʻengatá, ke hiki hake honau ngaahi nofoʻa fakatuʻí ʻi ʻolunga ʻiate ia, pea ke annihilate ia kapau te nau lava, holi ke maʻu ha nāunau hangē ko ia ʻo Lusifaá. ʻOku ʻi he momeniti ko ʻeni ʻe fekauʻi mai ai ʻe he ʻOtua ʻa e ʻangelo pule lahi ko Seni Maikeli, fakakofuʻi ʻaki ʻa e mālohi mo e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻe maʻu mei he maʻolunga mei he langi ʻi honau ʻao ʻaki ha ʻea fakailifia, pea te ne fuesia ʻa e ilifia ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi laumalie taʻe-maʻoniʻoni.
ʻE hanga ʻe hotau ʻEikí ʻo fanongo ki hono leʻó ʻi he mānava ʻa e ʻāngelo pule ʻo Seni Maikeli, pea te ne pehē: ʻAlu, malaʻia, ʻalu hifo ki he loloto ʻo e luo ʻo Heli. ʻI he momeniti ʻe fakaava ai ʻa e mamani, pea ʻi ai ko ha vanu fakalilifu ʻo e afi mo e afi, ʻa ia ʻe to ai Pell-mell ʻa e cohort taʻefaʻalaua ko ʻeni, pea pehe ki hono accursed fono, ʻa ia te ne ʻave mo ia, pea ʻe ʻalu ʻa e meʻa kotoa pe ki he takele ʻo e ʻa e vanu ʻo heli.
ʻAloʻofa ʻo e ʻOtua ki ha tokolahi ʻoku to ʻi he tafaʻaki ʻo e vanu, ʻa ia ʻoku tuʻu hake ʻene afi ki he ʻEa.
ʻA e ʻOtuá ni, fonu ʻi he angalelei pea mo e ʻaloʻofá, ʻio ʻi heʻene fakamaau totonú, fekumi ke fai ʻa e fakafetaʻi ki he kau angahalá. ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻe ʻikai he ʻikai ke hoko ia ko ha hia ʻo hange ko kinautolu kuo u lea ki ai, pea ko hai ʻe ʻi ai ʻa e fono kuo fakamalaʻiaʻi. ʻE fakahaofi kinautolu ʻe he Fakamoʻui fakalangi ni, pea te ne fakaʻata kinautolu ke nau to ʻi he tafaʻaki ʻo e vanu, pea naʻa mo e ʻikai ke ne fakalaveaʻi kita; ʻa ia he ʻikai lava ke Aʻu ki ai taʻe ʻi ai ha mana.
ʻI he taimi pe ko ia naʻe ʻe to ha kakai fakaʻofa kehe ki he luo, ʻe maumauʻi ʻene maʻoniʻoni ʻe he afi, ʻa ia ʻe tuʻu hake ʻo hange ko ia ʻe toe tuʻu ʻa Setane. ʻE fakaʻilongaʻi ʻe he ʻOtua ʻi he meʻa ni te ne loto ke fakamaʻa ʻa e ʻea ʻo e ʻuli veve ʻa ia ʻe uesia ai ia ʻe Ngaahi hia ʻo e scoundrels ko ʻeni, pea ʻi he taimi tatau pe Maʻuʻanga Fakamatala
(456-460)
ʻa kinautolu kuo hingá ʻi he tafaʻaki ʻo e luo, pea fokotuʻutuʻu kinautolu ki ha ngaahi taumuʻa ʻo e ʻaloʻofá mo e ʻaloʻofá ʻi he ʻOtua ko ʻeni ʻo e angaleleí ʻe ʻiate kinautolu. ʻI he taimi kuo fluttered ai ʻe he afi ha niʻihi miniti ʻe taha, te nau toe ngoto hifo ki he takele ʻo e luo, pea ʻe tāpuni ʻa māmani. Ka ʻe hoko ʻa e māmani ko ʻení ko ha afi fakalilifu; ʻe ʻufiʻufi maʻu pe ia ʻe he fakapoʻuli matolu, ʻa ia ʻe maʻu ai ha hufangaʻanga ʻo e specters fakamanavahe, Ngata, aspics, fakaʻosi ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku hideous taha ʻi he natula.
Hohaʻa Kau Kalisitiane taʻefaitōnungá. Fakaului ʻo e konga ʻo e Naʻe to ʻa e kau ʻAnitai-Kalaisi ʻi he tafaʻaki ʻo e luo. Angaʻofa ʻa e niʻihi kehé.
Kau Kalisitiane masiva ʻa ia te nau fakaʻata kinautolu ke nau ʻohovale, ʻi he manavahe pe ʻe he ngaahi fakakaukau ʻa e tevolo, ʻa ia te ne fakamoʻoni ʻi he meʻa ni fakamalaʻiaʻi ʻa e fono mo renounced J. C., ke fakatukupaaʻi ia ki he Ko e ngāue ʻ a e kau tēmenioó, ʻ e ʻ i he hohaʻa. Te nau lele ilifia, taha ʻi he tafaʻaki ʻe taha, pea mo e niʻihi ʻi he tafaʻaki ʻe taha. ʻI he fakatamaki fakalilifu ko ʻeni, ʻaloʻofa ʻe hāʻele mai ʻa e ʻEikí ke kumi ʻa kinautolu te nau maʻu iá; te ne ʻalu Kumi ʻa kinautolu kuo hinga ʻi he vanu, pea ko e lahi ʻo e meʻa ʻe lava ke tuʻu hake ki he tolu. ʻE to ʻa e vahe tolu ʻe ua ki heli. ʻOlunga ʻE ului ʻa e vaeua ʻo e toenga ʻo e fika tolu ki he ʻEiki
pea ʻe fakafisingaʻi ʻe he niʻihi kehe ʻa e ʻaloʻofa. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, te nau fakataha mai ʻo hange ko loto mamahi. Te nau kai, inu, ngaohi ha meʻakai lelei, pea te nau fakakaukau pe ke fakamoleki ʻa e koula mo e siliva ʻoku nau ʻe maʻu ha meʻa lahi. Te nau pehe ʻi heʻenau konaa: ʻoku moʻoni ʻoku kuo mole hotau takí; Ka ʻe tatau ai pē, naʻe ʻikai ke tau mate Ko e toenga ʻo kitautolu, pea ʻoku tau maʻu ha meʻakai lelei. Ko e hā te ne lava ʻo fai kiate kitautolú? aʻu mai?
§. IX.
Siteiti ʻo e Siasi mo e mamani hili e to ʻa e fili ʻo Kalaisi.
Ko e ʻE nofo ʻa māmani ʻi ha ngaahi taʻu lahi hili ʻa e hingá ʻo e fili ʻo Kalaisi.
ʻ I he Taimi ʻ Oku Fili ai ʻ a Kalaisí pea kuo tō ʻa ʻene kau faihiá ki heli, ko e fakamāú he ʻikai ke aʻu mai. ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻe tatali kiate ia ʻaho ki he ʻaho, pea mo e taʻe faʻa kataki lahi, te nau helaʻia ʻo e taʻeoliʻia ʻi he tatali ko ʻeni. Ko e Siasi Maʻoniʻoni ʻe ʻe mae ʻi he tatali ko ʻeni; Ka ʻoku ʻikai lava pea ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe ha tangata. he ʻikai teitei ʻilo ʻa e taʻu pe ko e ʻaho ʻe hoko ai ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻe haʻu ke fakamāuʻi ʻa e moʻuí mo e pekiá. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua te ne lava ʻo ʻE kei hoko pe ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa ʻi he foha ʻo ʻoku haʻu ʻa e tangatá; Ka ʻoku ʻikai ke u sio pe ko e taʻu ʻe fiha ʻe ʻi ai.
Tautea Angatuʻu ki he ʻaloʻofa.
Ko e scoundrels ʻa ia ʻe tuku ʻe he ʻEiki ki honau fakaului, kae ʻikai ko e papi ului, te nau fakataha kotoa ʻi ha fuʻu kolo lahi: ʻoku nau te ne kei fokotuʻu pe ha kau tau ke fakatangaʻi ʻa e Siasi. Ka ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí kiate aú: "Ko kinautolu ʻe tuʻu haké ki hoku Siasi, te u laiki kinautolu ʻi heʻeku maʻoniʻoni, pea ʻE ʻikai te u fakahaofi ʻa kinautolu ʻo lahi ange ʻi hono fakahaofi ʻe he afí ʻa e mohuku. Ko ia ʻe ʻauha ai ʻa e ngaahi wretches ko ʻeni ʻi honau obstinacy, pea ʻe moʻui ʻa e Siasi Maʻoniʻoni ʻi mamani ʻi he Ko ha melino lahi pea ʻi ha nonga moʻoni.
Haohaoa fakaului ʻo kinautolu ʻe faivelenga ki he ʻaloʻofá.
ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ko e kau angahala masiva kuo nau fakaava honau loto ki he ʻaloʻofa, ʻe ʻi he hohaʻa lahi taha. Ko e kakai masiva ko ʻeni Kau Faiangahalá
manatuʻi ha niʻihi ngaahi toenga ʻo e tui faka-Kalisitiané mo e tuí, ʻa ia ko e ʻaloʻofa te ne fakafoki mai ki he moʻuí ʻi honau lotó; ka ʻoku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e hā ʻe hoko ki heʻetau faʻeé ʻa e Siasi Maʻoniʻoni, te nau fekumi ki ai pea he ʻikai ke nau lava ʻo Ke maʻu. Pea ʻe toki fekau mai ʻe hotau ʻEikí ʻene kau ʻāngeló, ʻa ia te nau akoʻi kinautolu ʻoku ʻikai ha founga ʻe fakaʻauha ai ʻa e Siasi Maʻoniʻoni, pea pea he ʻikai teitei hoko ia; ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtua ke nau kau fakataha mo ia pea ke nau ului haohaoa ki he ʻEikí. Ko e taimi ia ʻe ʻe mamata ʻa e Siasi Maʻoniʻoni ki he fakavavevave ʻa e kau fakatomala mei he meʻa kotoa pe tafaʻaki ki ai ke foki ki heʻene takanga. Taha ʻe fanongo mei he tafaʻaki kotoa pe ka ko e tangi mo e toʻe ʻa e penance lahi ange, ʻi he tafaʻaki ʻo e ului, mei he kau faivelenga pe ʻo e Siasi, ʻa ia te nau foaki kinautolu ki he ʻOtua ke fai ha meʻa maʻa e kau angahala masiva, ʻa ia te nau fuʻu fakatomala pea ʻoku ʻi ai ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻe mate ʻi he mamahi. Te nau hoko kotoa ko e kau māʻoniʻoni, pea ʻe toe fakahoko ʻe he fakatahaʻanga ʻo e kau faivelenga ʻa e ngaahi ngaue ʻa ʻaloʻofa, fakahikihikiʻi mo e ngaahi tapuaki ʻoku nau te ne foaki ki he ʻEikí.
§. X.
Tukunga ʻa e pule ʻa e fili ʻo Kalaisi kuo ngalo ʻi he fefine, pea ʻoku ne lipooti heni.
Loma Kapu. Naʻe fakapoongi ʻa Poupi mo hono nofoʻanga kuo teuteu ki he fili ʻo Kalaisí.
Ko ha tukunga ʻeni ʻoku Naʻe ʻikai ke u lava ʻo lipooti taimi totonu. ʻOku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku ʻI he taimi ʻoku kamata ke ke fai ha tau, te nau fokotuʻu kinautolu mo Loma, ʻa ia Te nau ikuna ʻi heʻenau ngaahi ikuna ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pe pea mo e meʻa kotoa pe ʻa e ngaahi puleʻanga ʻe ʻi he kolo ni. ʻOku ʻi ai ha Ko ha meʻa ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi. Ko e meʻa ʻoku ou ʻilo ko Loma ʻe ʻauha fakaʻaufuli, ʻofa ke ʻauha ʻa e Tamai Maʻoniʻoni ko e Tuʻi ko Poupi ʻe mate fakamaʻata, pea ʻe mateuteu hono nofoʻanga ki he fili ʻo Kalaisí. Ka ʻoku teʻeki ai ke u ʻilo pe ʻe fai ha kiʻi meʻa siʻi ʻi he ʻao ʻo e fili ʻo Kalaisi ʻe heʻene faihia, pe ʻi he ʻa e fili ʻo Kalaisi, ʻi he momeniti ʻoku ne hu ai ʻi he lolotonga ʻo ʻene ngaahi ikuna.
He ʻikai ke u toe lea ʻaki ha meʻa ʻi he faʻahinga naunau ko ʻeni, tautautefito talu mei heʻeku toe lahi ange ʻi he tohi ʻe niʻihi, ʻa ia naʻa ku tohi ʻOku ʻi ai
(461-465)
kuo taʻu ʻe hiva ki he hongofulu. Kuó u lipooti ʻi he kiʻi tohí ni ha ngaahi ngaahi meʻa, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, koeʻuhí he naʻe ʻikai ke maʻu ia ʻe he ʻOtuá maʻaku ʻikai foaki ʻa e ʻilo he taimi ko ia, kae tautautefito ki he ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku fekauʻaki mo e fono kovi.
§. XI.
ʻOku kuo ʻiloʻi ʻe he Fefine ʻi he ʻOtua ʻo fekauʻaki mo e taimi lolotonga.
Mata-meʻa-ha- ʻa ia ʻoku ne fakaʻilo ki he fefine ʻa e ngaahi ʻaloʻofa maʻongoʻonga ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtua ki hono Siasi ʻo fakafou ʻi he ngaahi lotu mo e ʻa e ngaahi lelei ʻo J. C. Tutuki.
Te u pehē heni, ke fakaʻosi ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi fili ʻo e Siasi, kuó u ʻiloʻi ʻi he ʻOtuá ʻi he lolotongá ni. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe hanga ʻe he Laumāli ʻo e ʻEiki naʻa Ne tataki hake au ki ha moʻunga maʻolunga. Naʻa ku sio Naʻe ʻi lalo ʻi he ngaahi ʻao ha fuʻu meʻa lahi ʻi he ʻea, ʻa ia kamata ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo Palesi, pea ʻe iku ia ki he hoʻataa. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki ai. loloa pe ko e ngataʻanga ʻo e tafaʻaki fakahahake ʻo Palesi. Ko ʻEne Maokupu naʻe meimei alders ʻe fa; Naʻa ne Naʻe ʻufiʻufi ʻaki e ngaahi fetuʻu mei he ngataʻanga ʻe taha ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e koula lelei mo e siliva lelei, ʻo ngingila ange ia ʻi he meimei ko e ngaahi fetuʻu. Naʻe ʻikai puli ʻa e konga ki lalo hange ko Crystal, ko ia ne u lava foki ʻo sio ki
ʻolunga pea ʻi lalo. Naʻe fekauʻaki kotoa ʻeni mo ha leta ʻo hange ko e nima ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi, ʻa ia naʻe toe ʻufiʻufi mo motumotu mo e ngaahi fetuʻu, mo ha ngaahi mataʻifika lahi, pea pehe ki he ʻo e ngaahi meʻa lahi kehe te u lava ʻo tanganeʻia ai, taʻe ke ʻoua naʻa mahino ha meʻa kiate kinautolu. Naʻe fakamafola kotoa ʻe he ngaahi meʻa ni ha maama ʻo e hinehina lahi ʻo e haohaoa lahi mo e haohaoa ko iá mahino, ʻoku tatau ia mo e Crystal maʻa ...
ʻOku fakamatalaʻi au ʻe he meʻa ni naʻe hā fuʻu maama mo fakasilesitiale kotoa. Naʻe ʻikai tuhu ki he ʻita ʻa e matangi, pea kei tuʻu maʻu pe. Naʻa ku tafoki ki Palesi, pea u fuʻu femoʻuekina ke fakakaukauʻi ʻi he fakaʻofoʻofaʻia ʻi ha ngaahi meʻa lahi kapau kehe mo fakaʻofoʻofa, pea naʻe ʻikai ke u tokanga au ki ai Ko e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoni Tahá naʻe ʻ i hoku tafaʻakí. Foki ki he hoʻataa, ke sio pe ko e fe ʻa e feituʻu kotoa Naʻa ku sio ki ha ta valivali lahi mo fakaʻofoʻofa ʻoku tautau ʻi he ʻea, ʻi he ʻa e maʻolunga ʻo e meʻa ni ʻoku fuʻu fakaʻofoʻofa mo ngingila, ʻa ia naʻe tupu ai ʻi he veʻe vaʻe ʻo e palakipoe.
Naʻe fakafofongaʻi ʻe he tā valivali ko ʻen ko e Tolu Maʻoniʻoni mo Fakaʻofoʻofa Taha, ko e Tamai Naʻe puke ʻe he taʻengata ʻa hono foha ʻofeina naʻe pipiki ki ʻa e kolosi, pea mo e Laumalie Maʻoniʻoni ʻi hono fatafata. Naʻe ngaohi au ʻe he ʻOtuá ke ʻiloʻi naʻe lotu hono foha ʻofeiná kiate ia he taimí ni pea maʻu ai pē ki hono Siasi māʻoniʻoní, ʻi he huafa ʻo hono kolosí, ʻo ʻene pekia māʻoniʻoní mo ʻene holi, pea ko e meʻa naʻa ku mamata ki ai ko e fakatata ia ʻo e ʻa e ngaahi ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki naʻá Ne foaki ki he hono Siasi, ʻi he vakai ki he ngaahi lotu mo e ngaahi lelei ʻa e mate mo e holi ʻa hono foha ʻofeina.
Naʻa ku li au ki funga. Prostrate ʻi he veʻe vaʻe ʻo e Tolu Maʻoniʻoni Taha, Naʻá ku fakaʻapaʻapaʻi ia; pea u fakataha mo hotau ʻEiki, naʻa ku fokotuʻu ke lotua ʻa e Siasí. Naʻa ku fuʻu ohovale mo maumau ʻi he loloto ʻo ʻeku taʻeʻaonga, ʻi he ʻao ʻo ʻOtua; Pea ʻi heʻeku tuʻu hake mei heʻeku lotú, kuo mole ʻa e meʻa kotoa. Ko e taʻu ʻeni ʻe tolu mo e konga talu mei he hoko ʻa e meʻa ni kiate au (1).
(1) ʻi he 1794 pe ʻi he lahi taha tomui ʻi he kamataʻanga ʻo e 1795.
Ko e ʻOku ʻikai ha ʻilo ʻa Sisitā ki ha ngaahi ʻaloʻofa makehe ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e vīsoné. ʻOku ne talamai pe ʻa e meʻa ʻoku ne fai ʻaki ia Fakakaukau.
Naʻe ʻikai ke ngaohi au ʻe he ʻOtuá ʻiloʻi ʻi he taimi te ne lilingi hifo ai ʻene ngaahi ʻaloʻofa ki heʻene Siasi, pea te ne ʻai ʻa e kakai ke nau ongoʻi nonga. Ko e fakakaukau ʻoku haʻu kiate au heni, pea ʻoku fakanatula pe ia, ʻa ia ko hono ʻuhingá, ʻoku ʻikai ko ha ola ia ʻo ha ueʻi fakalaumālie fakalangi, pe ʻi ha faʻahinga founga makehe. ʻOku hange kiate au ko e lava ʻo fanongonongo ʻa e tauʻataina ʻo e lotu, pea mo e fiefia ʻoku ʻamanaki ke mamata ki hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau faifekau ʻenau ngaue maʻoniʻoni ʻi he ngaahi siasi. ʻOfa ke tāpuekina ʻa e ʻOtuá! ʻOku ou fakamalo atu ki he ʻOtuá.
Fakatokangaʻi ange. — Naʻá ku mamata ʻ i he ʻ Otuá te mau faʻu ʻ a e ngāue ke fakamanatuʻi ʻ a e kau taulaʻeikí ʻa e kau tuli, ʻi he taumuʻa ke feilaulauʻi kinautolu mo fokotuʻu kinautolu ʻi mate, ʻi hono fakahaaʻi kinautolu ʻaki e fetaʻaki ki he ngaahi ʻohofi ʻo e tau; ka ʻOku ou ʻamanaki pē he ʻikai fakangofua ia ʻe he ʻOtuá.
Naʻa ku mamata foki ʻi he ʻOtua, ʻoku ʻi ai ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hili, naʻa ku ʻi ai mo Vendée.
I Ko e sikalu ko ha toafa fakamanavahe mo ʻikai nofoʻi, ʻa ia ʻoku ʻikai foaki pe ʻa e ngaahi toenga gruesome ʻo e fakaʻauha naʻe ʻi ai moʻoni.
Naʻa ku maʻu ʻa e ongo fakakaukau ko ʻeni ʻi he taimi tatau pe; pea hange ko ʻeku vakai kuo lavaʻi ha taha, ʻoku ou manavasiʻi. Tuku ke ʻoua naʻa haʻu ʻa e kau taulaʻeiki ki lele.
NGATAʻANGA.
NGAAHI TOHÍ MEI HE
KO E TUOFEFINE ʻO E ʻALOʻI,
Kia Misa Genêt, pea kia M. le Roy, Dean ʻo e haʻu, ko ʻene confessors. (1)
Moʻui fuoloa ʻia Sīsū! Moʻui Sisu! Moʻui fuoloa ʻia Sīsū!
ʻULUAKI TOHI.
Kia Misa Genêt.
ʻOku fakaʻaiʻai ia ʻe he fefine ke fufuuʻi lelei, pea kole ange ke ne ʻave kiate ia ʻa e meʻa naʻa ne ʻoange kiate ia. ʻOku ne talaange ki ai ʻe ʻikai ʻe lava ke hoko vave ʻo hange ko ha imagines ʻe taha, pea ʻOku ʻita ʻa e ʻOtua ʻi Falanise.
Ko ʻeku Tamai
Naʻa ku ako ʻi ha ngaahi Fiefia ʻi he ongoongo ʻo hoʻo moʻui lelei. ʻOku ou kole atu
(1) naʻe hoko ʻa M. le Uloi, ko hangē ko ia ʻoku tau ʻiló, ko e vetehia ʻo e Tokoua ʻo e ʻAloʻí talu mei he mavahe mo e lolotonga ʻo e mavahe ʻa Misa Genêt.
Ko e ngaahi tohi ko ʻeni, ʻa ia ne mau maʻu taʻe teiti, ʻaki hono fakatahaʻi e meʻa ʻoku ʻi ai mo e toenga ʻo e ngaahi meʻa ne hoko pea mo e meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe Misa Genêt ʻi he ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu lahi ʻi heʻene ngaue ʻoku hange kiate kitautolu naʻe tohi, ko e ʻuluaki ʻi he. 1793 (Vakai, voliume ʻuluaki, Pag. 99 et seq.); ʻa e toko ua ko ee, ʻa ia ʻoku mahino mei he ʻaho tatau pe, ʻi he kamataʻanga ʻo e 1798. (Vakai, ua Voliume, pag. 492 et seq.) ʻIkai ngata ai, ʻoku hange ʻoku fakapapauʻi ko e ngaahi Ko e mataʻitohi ʻe tolu, ko e ua fakaʻosi, ʻoku ʻikai aʻu kia Misa Genêt. (Vakai, voliume hono tolú, Pag. 376 et seq. )
(466-470)
ke toʻo ʻa e meʻa kotoa pē ʻOku ou manavasiʻi naʻa ʻikai fufuuʻi lelei ʻa e ngaahi taimi, koeʻuhi he ʻoku ou manavasiʻi naʻa ʻikai ʻo toe kovi ange ʻiate kinautolu. ʻIkai ngata ai, ʻoku fie maʻu ke tau liʻaki ʻa e meʻa kotoa pe ki he Mafimafi Maʻoniʻoni, pea ki he meʻa kotoa pe pea ʻe fakahōifua ki he ʻOtuá ke ne ngaohi kitautolu.
ʻE Tamai, ko koe Naʻa ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke ke ʻilo pe ʻoku ke Naʻe pau ke u ʻave ʻa e meʻa naʻa ku ʻai ki ho nima. Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou te ne talaatu: ʻave, kapau te ke maʻu ha founga malu, pea Kakai falalaʻanga te nau lava, ʻi honau tuʻasila pea mo ʻenau tokanga, ʻo maʻu ha ngaahi meʻa ki ha taulanga malu. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻoku ʻikai hao ha taha mei he ngaahi fakatuʻutāmaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe lava ke hokó; kae ʻumaʻa foki ʻetau falala ki he ʻEiki, pea tui ʻoku ʻE maluʻi lelei ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ne tauhi. Ko ia, ʻe heʻeku Tamai, Kapau ʻoku hoko ha faingamālie pehē, ʻoua naʻa fakatoloi ʻi he ʻa e meʻa ko ia. ʻOku ou tui kapau ʻoku ʻi ai ha fakamafana, ʻe Naʻa mo e lahi ange ʻi he tahi ʻi he fonua.
ʻE Tamai, ʻoku ʻi ai haʻaku folofola ke fakamatalaʻi atu ʻa e meʻa ʻoku ou mamata ki ai ʻi he ʻOtua. ʻOku ʻikai ke u lava fakamatalaʻi au, koeʻuhi he ʻoku ʻai ʻe he ʻOtua ke u sio fakapulipuli. Kapau ʻoku fai ha liliu he kanita (ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku hoko) pe mamaʻo), ʻoku ou tui he ʻikai fai ia ʻi he vave taha ʻe ala fakakaukau ki ai ha taha. ʻE lahi e ngaahi ngaahi fekihiaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi faʻahi fakafepaki; pea naʻa mo e taimi te ne tui ki he ngaahi faingataʻa appeased, ʻe ʻi ai ha tafaʻaki ʻe taha pea ʻi he uprisings fakalilifu ʻe niʻihi: ʻe ʻi ai foki ʻi he vahaʻa ʻo e kau pilinisi Kalisitiane.
ʻE Tamai, ko ʻeni Toe lea ʻe taha: ʻOtua, ʻita ʻi he Falanise, naʻa ne pehe mai kiate au ʻi heʻene ʻita, "te u vahevahe ia. Naʻa ne ʻe vahevahe ʻo hange ha kote motuʻa ʻoku mahaehae pea ke tau liʻaki. ʻOku ʻikai ke u ʻoatu ia ke fakapapauʻi. Te ne lava ʻai ke lelei ange pe kovi ange, pe ʻikai ha meʻa, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke u sio ki ai ʻi he ʻOtua ʻoku puputuʻu (1)....
(1) ʻoku mahino, ʻi he meʻa kotoa pe ʻa e kakano pea mo e taʻepau ʻo e fefine, ko e ngaahi ngaahi lea: te u vahevahe ʻa e Falanise, mo e ala meʻa pehe, ko e niʻihi ia ʻo ha Tamai ʻita, ʻa ia, ʻi heʻene ʻita, ʻoku ne fakamanamanaʻi malohi ke ʻikai haʻisia ke tauteaʻi. Fakauluí mo e penance ʻo e kau angahala tokolahi, ko e ngaahi lotu ʻa Ngaahi laumālie māʻoniʻoní, pea toe lahi ange mo e ngaahi mana ʻo e ʻaloʻofá kuo ngaue ʻa e ʻOtua maʻa e Falanisē talu mei ai Ko e fakamanamana naʻe fai ʻi he taʻu ʻe uofulu ma ono kuo hili, kuo pau ke hange ʻoku ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu.
UA TOHI.
Kia Misa le Uloi, Tiini ʻo e haʻu, ke ʻave ki he M. Taufale ʻi ʻIngilani.
Ko e fefine ko e feongoongoi ʻi ha folau ʻoku ne fakataumuʻa ke fai ke Malo; fakahaaʻi kiate ia ʻa e holi ʻoku ne ongoʻi maʻu pe ke kau fakataha mo Misa Genêt ʻi ʻIngilani; talaange ʻa e meʻa kotoa fekauʻaki mo ʻa ia naʻe hoko ʻi he kaveinga ko ʻeni ʻi hono vahaʻa mo hono maʻolunga pea ʻi he ngaahi fakaʻilonga pau kiate ia ʻa e fakamoʻoni kotoa pe ʻoku ne tui ʻoku ne maʻu. Finangalo ʻo e ʻOtuá ki he fononga ko ʻení, kau ai ha meʻa-hā-mai, ʻa ia ʻoku fakaʻilo ai ʻe hotau ʻEiki kiate ia ʻoku maʻu ʻe he fononga ko ʻeni Naʻe taʻofi ia ʻe ha tuʻunga foki fakanatula pe naʻe maʻu ʻe he fanga manu maʻana, pea naʻa ne naʻe mei fakatuʻutamaki ʻaupito kiate ia, kapau naʻe naʻe ʻikai ke fakatolonga ia ʻi ha ʻaloʻofa makehe; Fakaʻosi, ʻoku ne kole ke ʻoua naʻa ne fakaha ki hono ʻOku maʻolunga ange ia ʻi he meʻa ʻoku ʻi he tohi loloa ko ʻeni.
Ko ʻEku Tamai,
ʻOku ʻi ai haʻaku faleʻi ke Fehuʻi atu ʻo kau ki heʻemau faʻeé. ʻOku ou lau ʻalu ki he Siasi-Malo ʻi he faʻahitaʻu failau hoko, pea fakatou ʻa ia ʻoku ou nofo mo ia; Ka ʻoku ou tui pau ko ʻeku Maʻolunga ange, ʻi he taimi ʻoku ou kole ai ʻene fakangofua, ʻe ʻi ai. te ne fakafepakiʻi fakahaha, pea ʻoku ou manavasiʻi naʻa ʻikai ke ne foaki mai ia kiate au, naʻa ne ʻoku ʻikai ke ne maluʻi au. Neongo ia, ko e meʻa ʻeni ʻoku ou sio ki ai ʻi he ʻOtua: ko Hono finangalo ke u ʻalu ki ai ke mohe mo e ngaahi Ko ha ongo nuns ʻi he fakaumiuminoa, ʻi he ʻapi ʻo e uitou maʻoniʻoni ko ʻeni naʻa ne ngaahi talaʻofa ke ʻoua naʻa ne fakahohaʻasi kitautolu ʻi ha faʻahinga founga, pea ke ʻomi kiate kitautolu kotoa ʻa e ngaahi founga ke tauhi ai ʻetau lao ki he lahi taha ʻe lava. ʻOku tau ʻe toʻo ia ʻi ha tuʻuaki, pea te tau maʻu ha ngaahi meʻa Ko ha ngoue lahi kuo ʻaaʻi. ʻE Tamai, ʻoku ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke tau ʻOku ʻikai ke tau ʻi heni ʻo hange ko ʻetau ʻi he feituʻu ʻuta: ʻoku tau ʻoku ʻi heni ʻo hange ko ia ʻi he mamani, tautautefito ʻi he maʻu meʻatokoni efiafi, ʻa ia ʻoku tau Tau kai mo e kakai ʻo e mamani. Ko e meʻa ki heʻetau lao, He ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki ai. Ko e taimi ʻoku fie maʻu ai ke tau tutue, ʻoku ngaohi kitautolu loto-toʻa. ʻIkai ngata ai, neongo ʻa e foʻi moʻoni ko ia ʻoku tau maʻu, ʻaʻahi mei he kakai ʻi he funga ʻo e mamani he ʻaho kotoa, pea naʻa mo e efiafi; ko e ha ʻoku ne ʻai ke mole meiate kitautolu
(471-475)
meimei kakato ʻa e toʻonga fakalongolongo. ʻA ʻeku Tamai, ʻo fakatatau mo e fakamatala ko ʻeni, ʻOku fakamalohiʻi au ʻe he ʻOtua mo hoku konisenisi ke u mavahe mei heni, ʻa ia ʻoku ou ʻoku toki fai pe ia ʻi he fakamalohiʻi mo e fie maʻu. Te u saiʻia ange, neongo kapau naʻe lava, ke maʻu pe ʻa e maa mo vai, pea toʻo mei he mamani. ʻOku ou fehuʻi atu, pe ʻoku ne Kataki, ko hoʻo fakakaukau: talamai e founga ʻoku totonu ke u fai ia, kapau ʻoku taʻofi au ʻe heʻemau faʻee ke u ʻalu.
Ko ʻeku Tamai, makehe mei he ngaahi fatongia ʻo ʻeku ngaahi fuakava mo ʻeku lao, ʻa ia ʻoku ou maʻu mei ai ʻI heʻeku talanoa mo koe, ʻoku kei ʻi ai pe ha ngaahi ʻuhinga kehe ʻi he tafaʻaki ʻo ʻOtua ʻokú Ne fakamālohiʻi au ke muimui ki Hono finangaló, mo e ʻulungāangá ʻo hono Mafimafi maʻoniʻoni, ʻi ha feituʻu pe te ne fakamaau ai ʻi Talanoa ke ʻave au. ʻOku ou ʻilo heni ha fakapulipuli: taʻu ʻe taha, pe mahalo, kimuʻa pea u mavahe mei hoku kolo, Naʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au ʻe ʻalu ʻa Misa G. ki ʻIngilani, pea naʻe pau leva ke u ʻalu ki ai ke ʻalu ki he kau, pea moʻui ʻi he malumalu ʻo ʻene fakahinohino, ki he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaue pea naʻá ne maʻu ia ʻi hono nimá.
ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u hu ai ki ʻi he pilisone ʻa ʻemau faʻee, naʻa ne haʻu ʻo pehe mai kiate au, mo malimali: ko hoku Sisitā, ʻokú ke fie ʻalu ki ʻIngilani? nuns ʻe niʻihi mo ʻOku ou fie ʻalu. Ne u tali ange: ʻE faʻe, kuo u ʻi he ʻOtua kuo pau ke u foua ia, pea u ʻalu ke kumi ʻa M. G. Naʻa ne toʻo ʻeku tali fakamatoato; kae tuku ke u ʻalu taʻe kau ai ia, Ko e meʻa ia ʻoku ʻikai ke ne fie maʻu. Ko e ngaahi meʻa kotoa pe ʻoku lava ʻo fakataha ke u ʻalu ki he tafaʻaki ko ia, Naʻá ne fufuuʻi ia meiate au, pea naʻá ne tokanga ke fūfuuʻi ia fakataha mo au. Ko ia ʻoku ke ʻalu Ko e ha ʻoku ʻikai ke ne fakakaukau ai ʻoku feʻunga ke u ʻalu ki Malo.
ʻE Tamai, ʻoku fie maʻu Tuku muʻa ke u fakamatalaʻi mahino ange au. Ko e founga ʻeni naʻe fakangofua ai ʻe he ʻEiki Naʻa ku ʻilo ʻa e meʻa naʻe fakamauʻi ʻe heʻemau faʻee ki fekauʻaki mo e toitoi mo concealing au. Ko e taha ʻo e nuns ʻa ia ʻOku ou kei nofo pe, pea ʻoku ou maʻu ha loto falala lahi, naʻa ne talamai taʻehalaia, ʻo ʻikai ke u ʻiloʻi naʻe ʻikai maʻu ʻe heʻemau faʻee ha meʻa maʻaku fufuuʻi: ko hoku tuofefine, Misa G ʻI he ngaahi founga lahi
ki he koe, koeʻuhi he naʻa ne ʻilo koe ko ha fefine ʻi ʻIngilani, ʻoku ne fie maʻu Tali lelei koe ʻi hono ʻapi ʻi he kotoa hoʻo moʻui, moʻui lelei pe puke. Naʻe fakaʻohovaleʻi lahi au ʻe he lea ko ʻeni, tautautefito talu mei he taimi kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe tolu. Naʻa ku ʻeke ange Ko e taupoʻou ko ʻeni ʻa e founga naʻa ne ako ai ʻeni. Naʻá ne tali mai. pea naʻe maʻu ʻe heʻemau faʻeé ha tohi. ʻOku ou pehe kia Ko e taupoʻou ko ʻeni naʻe ʻikai ke u ʻilo ki ai (ko ʻeni) naʻa ne talamai. Naʻa ku li ia, ʻo ʻikai ke u ʻilo pe ko e meʻa moʻoni. Neongo ia, ʻoku ou pehe loto pe: Te u ʻilo e founga ke Naʻe ngalo ʻi heʻemau faʻee ʻa e meʻa ko ia. Naʻa ku toe lahi ange ʻo e taʻu ʻe taha taʻe ʻi ai ha
Talanoa mo ia fekauʻaki mo ia. Fakaʻosi, ko ha Naʻa ku lotu ki ai ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻo kapau te ne fakamauʻi ia ke ke fie fakaha mai kiate au ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ha meʻa ʻa ia naʻa ne sio mai kiate au.
ʻI he kamataʻanga ʻoku ʻikai ʻikai manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ku kole ange kiate iá; ka ʻi heʻeku maʻu ia lipooti e meʻa ne talamai ʻe he taupoʻou, naʻa ne fai ha vete hia fakamatoato, pea ne pehe mai kiate au: ʻe hoku tuofefine, ko e fefine ko ʻeni naʻa ne fie maʻu ke maʻu koe mo ia ko ha Frenchwoman ʻoku naʻa ne fakatau kotoa ʻene koloa ke ʻalu ki ʻIngilani; Misa G. ...
naʻe lea kiate ia ʻi he ho ʻofeina; Naʻa ne tali koe ʻi he ʻofa faka-Kalaisi, pea naʻa ne fokotuʻu ke ʻai ʻa Misa G ki he faifekau ʻi ʻIngilani. ʻI heʻeku fanongo ki he ngaahi
ngaahi meʻa naʻa ku nofo ai ʻi he meʻa kotoa tapui, ʻi heʻeku mamata kuo mole meiate au ha faingamalie maʻongoʻonga pehe ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻo fakatatau ki he meʻa naʻa ne fakaha mai kiate au ʻi heni- Naʻa ku tali ange ʻi muʻa ʻi heʻeku faʻee, ʻOku ou Naʻe ʻikai haʻaku ʻilo ki he meʻá ni. Sio pea fakakaukauʻi pe ko e fe Naʻe mei hoko ia ki hoku laumalie ke ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa M. G., ʻa ia naʻe ʻai ʻe he ʻOtua ke u falala ki ai Ko e ngaahi fakapulipuli kotoa ʻo hoku konisenisi! Naʻe tali mai ʻe heʻemau faʻee Naʻe fai mai ʻe hoku tuofefine, ʻa e tohi ʻe ua ʻi he hongofulu ma nima ngaahi ʻaho, ke ʻilo kimuʻa pea ne mavahe pe naʻe kuohili.
Ka ʻi heʻene hoko hoku maʻolunga, naʻe ʻikai ke u loto-toʻa ke ʻeke ange pe ko e ha e meʻa naʻe ʻi Ko ʻeku kaveinga ʻi he ngaahi tohi ko ʻeni. Naʻa ne toe pehe mai kiate au: Kapau naʻa ke ʻalu ki ʻIngilani, pea naʻa ku ʻalu foki mo koe, naʻe mei tukuange au ʻe he Superiors koeʻuhi ko e ʻo e kolo. ʻI heʻeku sio naʻe ʻikai ko e ʻinitaviu ko ʻeni Naʻe ʻikai ke fakafiemalie, ka naʻa ku liliu ʻeku ngaahi lea, ʻo talaange ko e meʻa naʻe fai, pea naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha taimi ke fakakaukau ai ki ai, pea naʻe ʻikai kei ʻi ai ʻa e ngaahi fuá ʻi hono taimi totonu. Talu mei he taimi ko ia, Naʻe ʻikai ke u toe lea ki heʻemau faʻeé. ʻOku ʻi ai haʻaku ngaahi talanoa pe mo e taupoʻou naʻa ne akoʻi au ʻuluaki. Naʻa ku mahamahalo pe naʻa ne loto ki ai ʻetau faʻee: naʻa ne vete mai kiate au, ko hono moʻoni, naʻa ne Naʻe ʻikai ke ne hu ki ha faʻahinga meʻa, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi Naʻe mei fufuuʻi ia ʻe heʻemau faʻee meiate au mo e meʻa lea ʻaki ia, he naʻa ne fakakaukau naʻa ku ʻiloʻi.
Ko ʻeku Tamai, neongo Ko e ngaahi tukupa naʻa ku fai ke feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pe ke ʻOtua, ke fakangaloʻi ʻa e meʻa kotoa pe, pea tuku ʻa e meʻa ki hono toʻukupu, Ko e lelei ange talu mei he ngaahi meʻa ni kotoa ʻoku ou hohaʻa ki ai, ʻi he finangalo mo e puleʻanga ʻoku ʻikai ke u maʻu ke ʻuhinga, pe fakakaukauʻi lelei, pea ko e meʻa pe ia ʻa ʻOku ʻikai haʻaku moʻulaloa, ke u fakamoʻulaloaʻi mo talangofua, ʻE Tamai, ʻoku ou fakahā atu kiate kimoutolu, neongo ʻa e ngaahi fakapapau ko ʻení, kapau naʻe ʻikai tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻEne tokoní, naʻe mei kiate au ha ko ha faingamālie naʻá ne mei fakaʻitaʻi lahi ia. ʻI heʻeku fakakaukau ki he tuʻunga fakamamahi mo fakatuʻutamaki Pisinisi
(476-480)
ʻo ʻeku ʻiloʻi, taʻe ke lava ʻo maʻu ha tokoni ʻi he angalelei haohaoa pe ʻa e ʻOtua ki he ʻa e fakamoʻui ʻo hoku laumalie, neongo ʻeku ongoʻi loto mamahi, pea tuʻo ua pe tuʻo tolu ʻa e mahuhu ʻa e fakakaukau ko ʻeni pea mātuʻaki mālie ʻaupito hoku lotó, ʻo ʻikai haʻaku lea; pea ʻoku ou Naʻá ku meimei vaivai. ʻI heʻeku sio ki he natula ko ia ʻoku ne puleʻi au, Ne u fonu ʻi he mamahí, pea hiki hake hoku lotó ki he langi. Kuo tuʻo fiha nai e haʻele mai hoku Fakamoʻui ke fakafiemalieʻi au ʻaki ʻene folofola maʻoniʻoni, ʻo fakaha mai kiate au ʻo mahulu hake ʻi he meʻa kotoa pe naʻa ne lava lelei ke totongi huhuʻi au, ki he meʻa naʻe fai ʻe he kakai naʻá ne fakatupu ha maumau kiate au; ko ia ʻeku talekita, ko hoku Fakamoʻui mo hoku fakamoʻui!
ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi setesi ko ʻeni, naʻa ne hoifua ki he ʻOtua ke fakafiemalieʻi au ʻi ha founga kehe.
Naʻa ne aʻu mai mei he Siasi-Malo a Tohi mei he Uitou Māʻoniʻoní ʻ a ia naʻe pau ke ma mohe ki aí. Naʻá ne naʻinaʻi mai ke mau ō ange ʻo nofo mo ia. Naʻa ku ongoʻi ʻI hoku loto ha fakafiemalie lahi, pea mo ha ngaue ʻoku ʻai ke u ʻilo ko e finangalo ia ʻo ʻOtua ʻoku ou fai ʻa e fononga. Pea naʻe faʻeleʻi leva ʻe he ʻOtua ʻa hoku loto ha ʻamanaki pau naʻe ʻikai mole ʻa e meʻa kotoa pe ki Pea naʻe talamai kiate au, naʻa ku monuʻia ʻi hono fakahoko ʻo e faivelenga ki he nāunau ʻo e ʻOtuá pea mo hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié, kae tautautefito ki he tokotaha naʻe pau ke u toʻo ki he fakamoʻui ʻo e ʻaʻaku koeʻuhi ko e ʻOtua; fakaʻosi, naʻe pau ke u tukulolo ki ʻa e ʻulungaanga ʻo e Mafimafi Maʻoniʻoni, ʻa ia he ʻikai ke ne teitei liʻaki au. ʻI heni, ʻi he maama ko ʻeni kuó u toki lea ʻaki kiate kimoutolú, ʻa e ʻuluaki tokoni ʻoku ngaohi ai au ʻe he ʻOtua ke u ʻamanaki lelei ʻoku ou te ne lava, ʻi heʻene ʻaloʻofa, ke kumi ʻa M. G. ...
Ko ha toe meʻa ʻeni ʻe taha tokoni ʻoku ou ʻiloʻi ʻi he ʻOtua. ʻE Tamai, ʻofa ke ne manatuʻi ko e taimi ʻoku ke haʻu ai ki M. ti la Janièreʻs, Naʻa ku ʻoatu ʻi he efiafi ha kiʻi tohi, ʻa ia naʻe ʻi ai ha fakapulipuli ʻo ʻeku konisenisi. Naʻa ku fakaʻilongaʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua pea mo hono Faʻe maʻoniʻoni ke ʻai e kakai ke nau tohi.
Ko e meʻa ʻeni naʻe Naʻe ala ʻa e ʻEiki ki he kiʻi tohi ko ʻeni: "tauhi ʻeku fakapulipuli ko ha ʻi ho loto, pea ʻoua naʻa ke ʻiloʻi ia ʻi he taimi ʻoku ke lea ai ki heʻeku faifekau. » Ko e meʻa ʻeni naʻe folofola mai ʻaki ʻe he ʻEikí kiate aú: "ʻOua naʻá ke toe tukuange. fakamatala ki ho konisenisi ki he fefine, ʻo aʻu ki he hoʻo maʻolunga, tuku kehe kapau te u fakaʻilongaʻi ia kiate koe ʻi he fuʻu fie maʻu lahi ki hoku nāunaú. Ko ia, ʻeku Tamai, ko e fika ua ʻeni tokoni ʻoku ne ʻomi kiate au ha ʻamanaki lelei lahi te u lea kia Misa G ki muʻa ʻi he
ke mate.
Ko ha toe meʻa ʻeni ʻe taha tolu ʻoku ne fakaʻohovaleʻi lahi au. Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻave ʻe he Laumalie ʻo e ʻEiki ki ha feituʻu pau, mo e
toko ua pe toko tolu. Taha ʻai ki hoku nima ha foʻi teʻelango hinehina naʻe mamafa feʻunga mo e ua ngaahi tohi mo e konga, pea naʻe laka hake ʻi he vaeua ʻe taha naʻe vela; ka naʻe tāmateʻi ia, pea ʻikai ke toe vela. ʻOku ou Naʻá ne pehē: Ko e foʻi teʻelango ko ʻení ʻoku ʻaʻau ia, ʻoku ʻaʻau ia. Naʻe ʻi ai ha tick, ʻa ia naʻe toʻo mei lalo ki ʻolunga, pea naʻe loloto ange ʻi lalo ʻi he tafaʻaki ki ʻolunga, koeʻuhi ke ʻi lalo naʻe mei lava pe ke hu ki ai e motuʻa tuhu ʻo ha tangata, pea ʻoku ʻikai ha Naʻe mahulu hake ia ʻi ha kiʻi fakahokohoko siʻisiʻi. Ko e fakaʻilonga ko ʻení, ʻa ia naʻe ʻikai ʻI ha laine hangatonu, naʻe ʻalu ki toʻohema ki toʻohema ʻe Ngaahi feituʻu. Naʻa ku ʻeke ki he kakai naʻe ʻiate au pe ko e ha ko e meʻa pe ia naʻe hoko, pea ko e meʻa ia naʻe ʻuhinga ki ai. Taha ʻo kinautolu naʻa nau tali mai, ʻo fakaʻaliʻali mai kiate au ʻa e foʻi teʻelango: ko e tick ko ʻeni ngaohi ʻi he founga ʻo e ʻAivi, ʻa ia, ʻi he taimi ʻoku fakapipiki ai ki ha fuʻu ʻakau, attaches fuʻu malohi ki ai, pea ʻe hu ia ki ki he loto, kapau naʻe lava.
Lolotonga ia, ko ʻetau naʻe hā mai ʻa e ʻEikí kiate au, pea mo e kakai, ʻa ia naʻa nau ʻiate aú Pulia. Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku ou toko taha pe mo hotau ʻEiki, ʻoku ne pukepuke hoku foʻi teʻelango. ʻI heʻeku hohaʻa, ne u lea ki Naʻa ne loto fakatokilalo kotoa, ʻo fakahaaʻi kiate ia ʻeku teʻelango, pea ʻiate ia ʻo pehe: Akoʻi au, ʻEiki, fakamolemole, ko e ha ʻuhinga ki he foʻi teʻelango ko ʻeni naʻe foaki mai kiate au, pea tautautefito Ko e ha e ʻuhinga ʻo e ʻalu ko ʻeni, ʻa ia ʻoku ne ʻai ke fuʻu lahi?
Ko hotau ʻEikí, ʻi he tafoki mai kiate au, ʻo pehe mai kiate au, "ʻe hoku ʻofaʻanga, ʻoku ke sio ki he meʻa ni coche, ʻa ia ʻoku ne fai ha maumau lahi ki he foʻi teʻelango ko ʻeni; ʻoku ʻuhinga ia ʻa e ʻofa fakanatula mo e ʻofa kuo maʻu ʻe he kakai Maʻau. Kuo nau fai ha kovi lahi ange ki ho laumālié ʻi he ʻOku ʻikai ke aʻu ʻa e tick ko ʻeni ki hoʻo foʻi teʻelango. Ko Hotau ʻEikí ʻai ke u ʻiloʻi naʻe ʻi Ko e taimi ʻo e meʻa naʻe fufuuʻi meiate au ʻa e ngaahi founga ʻoku Naʻa nau ʻi ai ke ʻalu ʻo kau fakataha mo ʻeku confessor. Naʻa ku kamata ke fakamamahiʻi au, pea ke tangilāulau ʻi he lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hokó. ʻo e ngaahi māmá mo e ngaahi ʻaloʻofa lahi ki he nāunau ʻo e ʻOtuá pea ki hoku fakamoʻui, ʻa ia naʻa ku pehe kuo mole, pea naʻe tamateʻi maʻaku, hange ko ʻeku foʻi teʻelango ʻa ia naʻe tamateʻi.
Naʻe folofola mai hotau ʻEikí kiate au, " ʻOua naʻa ke mamahi ke sio ki he tamateʻi hoʻo teʻelango. ʻI heʻeku ʻAloʻofa, kapau te ke faivelenga, ʻe toe fakamaama ia. ʻIloʻi naʻe ʻikai haʻaku ʻaloʻofa, ʻa ia kuo ne fakatolonga hoʻo Ko e uho ʻo e ngaahi ʻohofi ʻe maʻu ʻe he kakai kiate koe ʻI hono ʻave kinautolu ʻe he artifice ʻa e tevolo, naʻa nau mei ʻo lahi ange ʻi he meʻa ke mole meiate koe. Ka koeʻuhi ʻoku ke maʻu au fakatapui ho loto mei hoʻo kei siʻi, ʻoku ou kuo ne tohoakiʻi maʻu pe ia kiate au, ʻi ha
(481-485)
» ʻaloʻofa makehe ʻoku ne ngaohi au ke u hoko ko e ʻEiki. Ko e ʻaloʻofa ko ʻení, ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi ia; ka ʻoku ou ʻai ke ke ʻiloʻi ia ʻi he ʻi ai. ʻOku ʻikai foaki ia ki he taha kotoa; ʻOku Ko e ha ʻoku ke moʻua ai kiate au ʻi he houngaʻia lahi mo ha Fatongia maʻongoʻonga. Ko e ʻaloʻofa ʻeni kuo feinga ke mavahe maʻu pe mei he kakai, pea tafoki ʻAi maʻu pē ho lotó kiate au. Ko e ʻaloʻofa tatau pē ʻeni ʻa ia kuo tuʻo lahi ʻene fakatolonga koe ʻi hoʻo moʻui ʻa e ngaahi tauhele kuo fokotuʻu ʻe he tevolo maʻau ʻi he ʻofa mo e ʻi he taufehiʻa ki he ngaahi meʻa moʻui.
Naʻe toe tānaki mai ʻe he ʻEikí, ʻi he taimi ʻoku paaki ai hoʻo foʻi teʻelango. ʻIkai ke toe ʻi ai ha meʻ Fakatuʻutamaki ʻa e ʻofa fakanatula ko ʻeni, ʻa ia ʻoku attaches ia ki he hala ʻAivi, pea ʻoku paaki ia ʻi he founga tatau pe mo e ʻalu ki he foʻi teʻelango ko ʻeni. Ka ko e fuhu kotoa pe kuo ke maʻu ʻi poupou ki he kakai, kuo teʻeki ai ke nau aʻu ki hoʻo loto, he kuo u tohoakiʻi maʻu pe ia kiate au. »
Hotau ʻEiki, kimuʻa ʻiate au mavahe, ʻai ke u sio, ʻi ha maama taukakapa, ʻi he tafaʻaki ʻe taha ha meʻa ʻo e maʻongoʻonga ʻo ʻene ʻofa haohaoa mo e naunau, pea ʻi he tafaʻaki ʻe taha ko e taʻeʻaonga mo e ngeʻesi ʻo e ʻofa fakanatula kovi mo taʻemaau, ʻa ia ʻoku fakamavaheʻi mei he fakaʻofoʻofa fakalangi ko ia ʻa e ʻOtuá. Naʻa ne Naʻe hange kiate au naʻe hanga ʻe he fakakaukau ʻa e ʻOtua ʻo ʻai ke u sio ki ha luo kakai ʻoku nau moʻui pe ʻi he ʻofa taʻemaau ko ʻeni ʻo kinautolu mo e kakai. Ke ʻoua naʻa lau ʻeni ʻofa kapekape mo e hia, kuo u mamata ki he konga lahi ʻo e fakamavaheʻi kinautolu mei he ʻOtua mo ʻene ʻofa, ʻo ʻikai moʻui pe ʻi heʻenau ngaahi fiefia pea mo ʻenau ngaahi fiefia fakanatula kotoa pe mo e anga fakamamani. Fakahā mai ʻe hotau ʻEikí kapau te u lea mo ʻene kau faifekau ʻi he meʻa ni, ʻa ia naʻe hange kiate au ʻoku inexhaustible ʻi he maʻongoʻonga ʻo e ʻOtua, ʻoku ʻikai totonu ke nau lipooti ʻataʻata pe.
ʻE Tamai, ko ʻeni Fakaʻosi, ko e tokoni fakaʻosi ʻe taha. Kuo tuʻo lahi ʻeku puke fakatuʻutamaki, pea tautautefito ʻi heʻeku puke fakaʻosi Naʻe ʻohofi fefeka au ʻe he dropsy ʻo e fatafata; ka ko e ʻOtuá ʻi heʻene Naʻe fakahaofi au ʻe he angalelei haohaoa mei ai ʻi he tokoni ʻa ha Ko e pupuha lahi naʻe laka hake he mahina ʻe taha. Ko ʻeni kuo u ʻilo ko ha tokotaha kehe ʻaupito au. Kuo ʻosi hoku ngaahi mofí; Naʻá ku toe maʻu hoku ivi fakanatulá ʻi loto mo tuʻa fakatouʻosi. Ko e Kai, inu ia, mohe ai, mo e meʻa kotoa pe. ʻOku ou ʻilo ʻoku ou ʻi hoku kaukaua. ʻOku ou ʻohovale, pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ko e toko fiha taimi ʻe tuku ai au ʻe he ʻEikí ʻi he founga ko ʻení. Ko e meʻa ʻeni naʻe ʻE lahi ange ʻa e meʻa ʻe mamata ki ai.
Kia Misa Genêt. — Ko e meʻa pē ne u toki tohí ko Misa pule; Kātaki ʻo ʻoatu ia kiate koe. Ko ʻeku Tamai, naʻa ku kole atu ke ʻoua naʻá ke ʻomi ha ʻilo ki he meʻa kuo tohí ʻI heni ʻi he ngaahi peesi ko ʻeni ʻe hongofulu ma ua, ʻi heʻetau
Faifekau ʻOku abbess ʻa e faʻee, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo ia, maʻa e kakai lelei Ngaahi ʻuhingá. Kapau ʻokú ke angaʻofa feʻunga ke ke tohi mai kiate au, kātaki ʻo lea hoʻo ngaahi tohi kia M. le Dean, ʻa ia te ne ʻoatu ia kiate au ...
TOLU TOHI.
Kia Misa Genêt.
Ko e fefine kiate ia fakahaaʻi ʻa e fakafiemalie lahi naʻa ne ongoʻi ʻi ako meiate ia; Sionesoni kiate ia ʻi heʻene vekeveke ki he naunau ʻo e ʻOtua, pea fetuʻutaki kiate ia ʻa ʻene ngaahi hohaʻa ki he Ko e ʻiloʻi mo e manavasiʻi fakamamahi ʻoku ne maʻu ʻi heʻene ʻa e ʻOtua. Neongo ʻa e fie maʻu ke Ko ʻene tokoni, naʻa ne kole ange ke ʻoua naʻa ne fakahaaʻi ia ke foki ki Naʻe toe fakafoki mai ʻa e melino ʻi Falanisee.
Fakaʻosi ʻOku ne fakafoʻou kiate ia ʻene holi ke ʻalu ki ʻIngilani, pea ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku ne fakamatalaʻi kiate ia ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e fefonongaʻaki, pea ʻi he tafaʻaki ʻe taha ko ʻene loto fakapapau ki he meʻa kotoa pe feinga ke fai e finangalo ʻo e ʻOtua.
Ko ʻeku Tamai
ʻOku ʻi he ʻOku ou fakaʻamu ke lea, ʻo fakatatali ʻa e foʻi moʻoni ko ia ʻoku ou maʻu ʻoua naʻa ke teitei maʻu ʻa e fiefia ʻi he talanoa mo koe. Ko e ongo meʻa fakaʻosi ngaahi tohi naʻá ke fai ki heʻetau Faʻeé fakafiemalie ʻaupito, pea tokoni ke toe fakafoki mai ʻeku moʻui lelei, ʻaki ʻeku talamai ʻoku ke kei moʻui mo moʻui lelei. Ko hono moʻoni! ʻI heʻeku lotua kimoutolú, naʻá ku Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe naʻá ku lotua ha taha moʻui pe maʻá ha taha kuo pekia. ʻOku ʻai ʻe he meʻa ni ke u fai ʻo laka hake ʻi he tuʻo teau ʻa e ngaahi feilaulau ʻo e fakafisi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻa ke fokotuʻu mai ke u ʻOua naʻa ngalo koe ʻi heʻeku ngaahi lotú. Ko hono moʻoni! Founga te u fakangaloʻi koe, ʻe heʻeku Tamai, koeʻuhi he ʻoku folofola mai ʻa e ʻEiki kiate au ʻo kau ki koe? Kuó u fakafalala atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻalilo kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻo hange ʻoku ʻi hoku loto; kuó ke ʻosi fai ke fakamahuʻingaʻi e ngaahi talēniti ʻo e ʻEikí, pea ʻi he ʻaho ʻo ʻene ʻaʻahi maí ʻe haʻisia ki ai, pea ʻe ʻaonga ho ngaahi talēnití mei he toko teau ki he taha. Kuo fakatahaʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha haʻi ʻo ʻene ʻofa haohaoa tahá, ʻi he ngaahi fie maʻu ʻo ʻene ʻofa haohaoa mo e naunau, pea ʻi he faivelenga ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié, ʻo ʻikai fefiofi tangata.
ʻE Tamai, ko koe talamai ʻoku lele lelei hoku faingataʻaʻia. Ka, ko hono moʻoni! ʻOku ʻi ai haʻaku ʻahiʻahi ʻe taha ʻoku fakatupu hohaʻa ange maʻaku, pea ko hai
(486-490)
Kau taukapo ʻoku fakafepaki kiate au. ʻOku nau tukuakiʻi au, ʻoku nau fakahalaiaʻi au, ʻoku nau fakamauʻi au naʻa mo e ki muʻa ke fakamāuʻi ʻ e he fakamaau pulé. Ko e ngaahi hia ʻo ʻeku moʻui, ʻa ʻeku infidelities kotoa ki ʻOku tauhi ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fakahaaʻi kiate au. Taha Ko e tupuʻanga kovi ʻi hoku faingataʻaʻia, ʻo fakatatau ki heʻenau taufehiʻa Kovi: ko ia naʻa nau fuakava ki heʻeku mole. Ko hoku laumalie ʻOku hange ʻa e faingataʻaʻia mo e hohaʻa, ʻi he tuʻunga ko ʻeni, ko ha ha ngoue vaine kuo hu ki ai ʻa e passers mo e kau kaihaʻa, pea kuo nau fai ai ha maumau lahi mo Ravages: naʻe ngaohi ʻe he fokisi ʻenau ngaahi ʻAna ʻi ai, ʻo ʻikai kuó u fakatokangaʻi ia; ʻOku maʻu ʻe he ngaahi haʻi ʻo e vaine ko ʻeni ʻa ia naʻe tupu ai ʻene to ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe; Kuo ne ʻOku fuʻu fie maʻu ke ʻauhani, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻe feinga ke fai ia; ʻoku ʻikai fua lelei, pea ʻoku ʻikai ke fua ia. tupu pe ʻa e huli; ʻOku fiefia hoku ngaahi filí ʻi he ʻa e vakai ki heʻeku ngaahi faingataʻaʻia, pea ʻoku ou ʻilo ʻi he ʻOtua ʻoku nau ngaohi au ke u kaveinga ʻo e manuki, ʻo fetalanoaʻaki: tau haeʻi ia mei ai. ʻa e toʻukupu ʻo hono ʻofaʻangá; Tau fakavaveʻi ia ki heʻetau vanu, pea ʻoku tau manukiʻi ia ʻo taʻengata ʻi he meʻa ʻoku ne maʻu fai ki hono ʻOtua. ʻOiauē ʻa e lea fakamanavaheé mo e ʻuhilá, Lahi ange ʻa e ilifia ʻi he mate fakamamahi mo fakalilifu taha ʻi he ngaahi fili kotoa pe, pea kovi ange ia ʻi heli!
ʻE Tamai, ko ʻeni ia Ko hoku kolosi mo ʻeku kolosi moʻoni. Sleepers kotoa pe mo ngaahi mamahi kuo fakatupu ʻe he kau tevolo kiate au, pea ʻoku nau lava ʻo fai au ki he taʻengata kotoa, ʻi he taimi naʻa mo e ʻOtua te ne fakaʻata kinautolu ke nau o ʻi ha rampage fakataha kotoa pē ke tauʻi au mo e ngaahi fakamamahi kotoa ʻo helí; ʻIo, ko hoku Tamai, te u lava ʻo pehē he ʻikai hoko ʻeni ko hoku Kolosi lahi.
Ka, ko e kolosi moʻoni ʻoku ne ngaohi au ʻoku ne puke ʻa e loto, pea ʻoku nofo ʻiate au, ko e manavahe ke fakamavaheʻi mei hoku ʻOtua ko e manavahe ki he mole hoku ʻOtua. Ko ʻeni fakakaukau pe ʻe lava, hange ʻoku toʻo ʻeku moʻui, kapau naʻe ʻikai haʻele mai hoku Fakamoʻui fakalangi, ki hoku tokoni, ʻaki hono hiki hake ʻeku loto-toʻa ʻi he tui longomoʻui, ʻaki hono fakamalohia ʻeku loto ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei, pea fakafiemalieʻi ia ʻaki ʻa e ʻofa ʻi heʻene ʻofa faka-Kalaisi. Ko ia, poupouʻi ʻe he ʻaloʻofá, Neongo ʻeku ngaahi fakatamaki kotoa, ka naʻa ku li au ki he sino mole ʻi he toʻukupu ʻo e ʻaloʻofa haohaoá mo e ʻaloʻofa haohaoá lelei ʻo e ʻOtua, ʻo ʻamanaki ki ai, neongo ʻeku ngaahi angahala ʻOku ou taau pe mo heli, he ʻikai mole meiate au taʻe ʻi ai ha ngaahi maʻuʻanga tokoni, pea ʻe ʻikai te ne fakahalaiaʻi au ʻo taʻengata.
ʻE Tamai, kuo teʻeki ai ke u ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke talaatu ha meʻa lahi, ʻoku ou tui ʻoku ke sio ki he loto mamahi Tuʻunga ʻo ʻeku ʻiloʻi: ʻOku ou kole atu ke ʻoua naʻa ke ʻikai ke
fakahaaʻi atu ke ke haʻu mo au Ke tokoni mo tokoniʻi au ʻi hoʻo ʻofa faka-Kalaisí. Kapau ko e Ko e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻe sai ange ke u mate pea fakahaaʻi tuʻo tahaafe ʻeku moʻui, ko e ngaue ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha faifekau ʻi he moʻui ʻa e Naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutamaki ʻa e ʻEiki.
ʻOua naʻa ke teitei fakakaukau ki he foki ki Falanise, ʻi he taimi pe ʻoku fakapapauʻi atu ai ko e ʻOku fakamālohia lelei ʻa e melinó.
ʻI hoʻo lau e meʻa ʻOku ʻi ʻolunga (1), te ke sio ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e finangalo ʻo ʻa e ʻOtua kiate au, pea mo e holi ʻoku ou maʻu ke fakahoko ia, kataki ki he Mafimafi Maʻoniʻoni ke foaki mai kiate au ʻa e koloa.
(1) ko e tohi loloa kimuʻa, naʻe fuofua fakatuʻasila kia M. le Roy, ke ʻave kia Misa Genêt.
Ko hono moʻoni! Ko e ʻuluaki faingamalie, ʻi he taʻu ʻe nima kuo hili, ne hola meiate au, pea mahalo He ʻikai ke toe feʻiloaki. Ka neongo ia, ʻe Tamai, ʻoku ou kole kiate koe koeʻuhi ko e ʻOtua, pea mo e fakamoʻui ʻo hoku laumalie, ke ngaohi ha ko ha feinga ʻe taha, ke vakai pe ʻe ngaohi au ʻe he ʻOtua Maʻoniʻoni ʻaki ho maluʻi pea ʻi hoʻo tokangaʻi lelei ʻa e ʻaloʻofa lahi, ʻi hono ʻiloʻi au ʻoku ʻi ai ha Asylum masiva, ʻi he taimi ʻe hoko ai ko e tuliki ʻo ha fale tauhiʻanga ʻo e fanga manu. ʻAa! fakahoifua ki he ʻOtua ʻi heʻeku ʻi ai, Neongo naʻe siʻisiʻi pē ʻa e maá mo e vaí, pea ke paotoloaki pē ha moʻui ʻoku ou tui he ʻikai fuoloa.
Ko ʻeku Tamai, ko e ha ʻoku ou Te u fai ʻeku ako makehe mo Katolika, pea ʻi ha feituʻu te ke maʻu ai ʻa e ʻofa faka-Kalaisi ke haʻu ʻo sio mai kiate au taʻe ʻi ai ha fakatuʻutamaki ʻi hoʻo moʻui. Ka, ko hono moʻoni! ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻa ni, ʻi heʻeku ʻuluaki hila atu ki ai taʻe-malava ki ha taha masiva, ʻa ia ʻoku fuʻu masiva ʻo e meʻa kotoa pe, ʻoku fakafalala ia ki he meʻa kotoa pe ʻi he mafimafi mo e maʻa ʻofa faka-Kalaisi. Ko e fe ha feituʻu ʻe maʻu ai ʻe ha taha ha nautonier ʻoku ne fie maʻu au ke ʻikai fai ha meʻa, koeʻuhi he naʻe ʻikai ke u lava ʻo maʻu ha meʻa feʻunga ke Fafanga lolotonga e folau? Ko e ngaahi fakakaukau ko ʻeni mahino kiate au, pea ʻoku ou faʻa fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ʻoku madness ke fie maʻu fakahoko ʻa e ngāue ko ʻení; Neongo ia, ʻoku ou tuku ia ki Ko hoʻo fakapotopoto, pea ʻoku ou tukulolo ki he Finangalo Maʻoniʻoni ʻo e ʻOtua mo hoʻomou faleʻi fakapotopoto. Kapau ʻokú ke tui pe sio Tuku ke taʻe-malava, ʻa ia! Ko e ʻosi ʻeni: ke ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe haʻisia ki he meʻa ʻoku taʻemalava. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOtuá, ka ka ke muimui ʻi Hono finangaló ʻi he angavaivai mo e faʻa kātaki, fakatatau ki he hala fakanatula ʻo e ngaahi meʻa, pea ʻikai maʻu ʻa e temerity ko e ʻamanaki ki ha ngaahi mana mei he ʻOtuá; ka neongo ia, ʻe heʻeku Tamai, kapau te ke ʻiloʻi ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá, ʻoua naʻa ʻOua muʻa naʻa tau loto foʻi: te u lava ʻo talaatu kapau ʻe hoko ʻeku moʻui lelei hokohoko atu ʻeku lelei, ʻoku ou ʻi ha tuʻunga lelei tatau pe pea naʻá ku ʻi ai ʻi he taimi naʻá ku mavahe ai mei hoku koló; mo e ʻoua ʻe taʻetui ki heʻeku loto-toʻá, ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ne animates au, ʻomi
(491-495)
ʻoku ʻoku foaki mai ʻe he ʻEiki kiate au ʻa e ʻaloʻofa ko hoʻo ngaahi fakatokanga aʻu mai kiate au. ʻIo, ʻe Tamai, te u lava lea ʻaki ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻaki ki he ʻEiki: kuo mateuteu hoku loto, ʻe hoku ʻOku mateuteu ʻa e loto ke ʻalu ki he feituʻu ʻoku finangalo ki ai ʻa ʻE tataki au ʻe he ʻOtuá mo e talangofuá. ʻOku totonu nai ke tau mavahe? ʻI he taimi ni, he ʻikai ha meʻa te ne taʻofi au: ko e ʻuha, ko e Sinou, momoko, ko e fefeka ʻo e faʻahitaʻu momoko, ʻa e ngaahi fakatuʻutamaki ʻi he tahi ʻi he mamani, ʻoku ʻikai ke u tokanga au ki ai, pea ʻoku ou mateuteu foki ke mavahe ʻi he ngaahi taimi kovi kotoa ko ʻeni, kapau ko e Finangalo ʻo e ʻOtua, ʻo kapau pe naʻe fakafiefia faʻahitaʻu failau ʻi he taimi ʻoku lelei ange ai ʻa e ʻea.
ʻEku Tamai, kapau ʻoku totonu ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtua kiate au ʻa e ʻaloʻofa ʻoku aʻu atu ʻa e kiʻi tohi ko ʻeni kiate koe ʻi he vahaʻa nima, ʻoku ou kole atu ke mou fakaha ʻa e laʻi talitotongi, Te u fiefia ʻaupito ke fai ia. ʻOku ou lotu ki he ʻEiki ke ne fakatolonga lahi ange ʻi heʻene ʻofa pea ʻi he vekeveke ʻa e nāunau ʻo e ʻOtuá mo e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié, mo e moʻui leleí, ʻoku fuʻu fie maʻu ia ki hoʻomou ngāué. Lotu ki he ʻOtuá tuku ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he Siasí fakakātoa, ʻo fakatatau ki heʻene māʻoniʻoní ʻe. ʻoku ou kole kiate koe, ʻe Heʻeku Tamai, ke hokohoko atu hoʻo lotu ki he ʻOtuá maʻaku, ʻi hoʻo vakai ʻoku ʻi ai haʻaku fuʻu fie maʻu lahi pehē; ʻOku ou fai ia maʻau, pea ko au,
Ko Hoʻo Loto Fakatōkilalo Tahá mo e tamaioʻeiki talangofua ʻaupito, ko e tuofefine ʻo e ʻAloʻí.
Tohi fakamoʻoni ʻa Misisi ʻo e Seni Magdeleine, maʻolunga ange ʻi he tuofefine ʻo e ʻAloʻí.
ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu ko e ʻOku hiki ha tatau ʻo e fakalahi ʻaki ʻa e tonu taha, pea Collated mo e ʻuluaki, ʻi heʻeku lava ʻo maʻu ia. ʻI he fakamoʻoni ʻoku ou fakamoʻoni ki aí,
Luʻisa Ko e Breton ʻo Sainte-Magdeleine, tui fakalotu ʻa Sainte Kelea, tohi palani ʻo e kolo, ʻi Fougères, maʻolunga fakaʻosi ʻo e Tokoua ʻo e ʻAloʻi, ʻa ia ʻoku ne maʻu ʻa e ʻilo ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa, ʻi heʻene ako kinautolu mei hono fofonga, pea faʻa fuoloa kimuʻa ʻi he Ngaahi Meʻa ne Hokó.
Ngataʻanga ʻo e fika faa mo e voliume fakaʻosi.
TEPILE
Niʻihi Fakahokohoko ʻo e tohi hono faá.
------------
Fakakaukau ʻa e ʻetita ... Pag. -
FAKAMATALA I. ngaahi fotunga fakaofo ʻo e moʻui ʻa e fefine, naʻa ne fakamatalaʻi ʻiate ia pe. 1
§. I. maama makehe ʻoku maʻu ʻe he fefine ʻo e ʻOtua mei heʻene kei siʻi. Ngaahi ongo naʻe maʻu ʻi he Ko hono Laumalie ʻa e ngaahi ʻuluaki fakahinohino ʻo ʻene Faʻee. Ibid.
§. II. ko e tuofefine, hili ia haʻane maʻu ha taimi loloa fakapulipuli e meʻa kotoa pē naʻe ngāue ai e ʻOtuá ʻi ʻOku fakamalohiʻi ia ke ne ʻiloʻi ia pea aʻu pe ki ke tohi. Naʻe tutu ʻene ngaahi fuofua tohí, pea hili ha fakatanga fuoloa, naʻa ne faingataʻaʻia ʻi ʻOku ne toe tohi ʻa e kaveinga ni 13
§. III. Ko e Hā Hotau ʻEikí ki he Fefiné ʻi ha ngaahi founga kehekehe pea ʻi he Ngaahi foomu kehekehe 35
§. IV. ʻOku toe ha foki ʻa e kau tevolo ki he tuofefine ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Faikehekehe ʻo e apparitions ʻo e tevolo mo kinautolu ʻo hotau ʻEiki. 46
§. V. fefaʻuhi ʻa Sisita mo e ngaahi holi mo e ngaahi fakahehema fakanatula ʻa e loto, hili ha taimi nounou mei heʻene ngaue fakalotu. 58
§. VI. ngaahi faingataʻaʻia kehe ʻa e fefine ʻoku ne fakafepakiʻi ʻa e ngaahi holi, kae tautautefito ki he loto hikisia 71
FAKAMATALA II. ngaahi fakalakalaka mo e ngaahi fakahinohino ki he ngaahi Kuo ʻosi fakamatalaʻi e ngaahi tefito ʻI he ngaahi tohi kimuʻa, heli, Penance, Ko e anga - lelei ʻ a e ʻ Otuá ki he kau angahalá ʻ i he loto - moʻoni ului, ko e tokolahi ʻo e reprobates, mo e Fakamaau fakaʻosí. 85
§. I. fakaikiiki ʻo e ngaahi fakamamahiʻi kuo fakatatali ʻI heli maʻá e ngaahi laumālie fakamāmaní mo e holi kovi. ʻAuʻauha ʻo ha loto ʻoku maumauʻi ʻe he ʻa e laumalie ʻo e mamani. Ibid.
§. II. Manavasiʻi mo e manavasiʻi ki he konisenisi ʻoku maʻu ʻe he tevolo ueʻi ʻa e fefine ke ne ʻomi ia ki he loto foʻi. Ngaahi fakafiemālie mo e ngaahi fakahinohino ʻokú ne maʻu mei hotau ʻEikí. 97
§. III. Ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e vete hiá. Ngāue Fakalangí Kau taulaʻeiki ʻi he fakamaauʻanga ʻo e Penance. angalelei mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he Kau angahala fakatomala moʻoni 105
§. IV. tokolahi ʻo e kainga fakasosiale ʻoku nau fakavavevave ʻi he ʻaho kotoa pe ʻi heli. Ngaahi ʻaloʻofa foʻou ʻo e fakaului ʻoku ʻOku foaki ʻe he ʻOtua ki he kau angahala, tautautefito ʻi he fakatokanga kiate kinautolu ʻoku ʻOku ofi mai ʻene fakamau. Mate taʻe fakatomala ʻa socialites 118
FAKAMATALA III. ʻI he haohaoa mo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiane, tautautefito ki he tui mo e ʻofa ki he ʻOtuá, ngaahi ʻulungāanga leleí Ngaahi Konga Mahuʻinga ʻo e Fakamoʻuí 133
§. 1. visone ʻoku ako ai ʻe he fefine ʻa e founga ʻOku kau ai ʻa e haohaoa moʻoni.
§. II. Mahuʻinga ʻo e Tuí. ʻOku toʻo ʻe he fefine mei Naʻe hoko ʻene kei siʻí ko e tui haohaoá ko e lao ia ʻo ʻene tōʻongá. 137
§. III. founga naʻe ʻai ai ia ʻe he fefine lotu ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻui. Founga ʻo e lotu kiate ia naʻe akoʻi ʻe hotau ʻEikí!. 147
§. IV. Ko ia ʻoku loto ke foki ki he ʻOtua ʻo ʻaʻeva ʻi he Ko e muimui ki hotau ʻEikí kuo pau ke tataki ia ʻaki ʻa e tuí pea mo e ko e ʻofa ʻa e ʻOtua156
§. V. ʻI he Ngaahi Maama ʻo e Tuí 172
§. VI. ʻi he tui, ʻamanaki lelei mo e ʻofa faka-Kalaisi, Ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga lelei ʻo e Malo e lelei 188
FAKAMATALA IV. ʻi he haohaoa ʻoku ui ki ai kakai kuo fakatapui ki he ʻOtuá. Ko e ha hono mamaʻo ʻOku aʻu atu ʻa e tufakanga ʻo e ngaahi fuakava fakalotú. Ngaohikovia ʻOku fakafeʻiloaki ki he tukui kolo, ʻa e tangata mo e ʻo e houʻeiki fafine. ʻ Oku totonu ke fēfē ʻ a e tōʻonga ʻ a e kau tāupoʻoú ʻ i he māmaní ʻ a angatuʻu mei honau tukui kolo 208
§. I. ʻOku ʻikai maʻu ʻe he ngaahi kolo fakalotu ʻenau malohi, pea fakakeheʻi ʻe he siʻisiʻi ʻo e ngaue pea mo ʻa e laumalie ʻo e mamani kuo hu mai. Ko e hā ʻa e, ʻi he Siasí, ko e ngaahi laumālie ʻofeina tahá ki hotau ʻEikí. Ibid.
§. II. ngaahi kolo fakamatoato mo angamaheni. Ko e hā hono mamaʻo ʻo e haohaoá ʻa e laumalie fakalotu ʻo fakafou ʻi hono tauhi faivelenga ʻo e ngaahi fuakava. Fokotuʻu ʻo ha ngaahi kolo foʻou ʻi ha kiʻi fika ... 226
§. III. ʻi he nuns ʻoku ne taki ʻa e moʻui mamafana pea ʻikai haohaoa. Ngaahi tupuʻanga mo e tautea ʻo ʻenau mamafana ... 249
(496-500)
§. IV. ʻi he avarice mo e fefeka ki he masiva, fakama ange kei ʻi he tui fakalotu ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine, ʻi he kakai ʻo e mamani. Fakatangaʻi ʻe ha tui fakalotu faivelenga ki heʻene ngaahi fakaʻamu, ʻi ha kolo ʻoku ne rapes kinautolu. Mei he founga ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻOtua ke liliu e tukui kolo 255
§. V. ʻOku ʻikai ʻoatu ʻe he fuakava ʻo e masiva ha tui fakalotu ke tokoniʻi ʻa e masiva. ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi Kuo pau ke nau fai ia. Ngaahi lao ʻe niʻihi Ngaahi founga ki hono tauhi ʻo e fuakava ko ʻeni 271
§. VI. ʻulungaanga ʻo e mamani nuns naʻe fakamalohiʻi ʻa e angatuʻu ke mavahe mei ʻenau monasteries. Teunga kuo pau ke nau tui. ʻI he meʻa ni ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku lipooti ai ʻe he fefine ʻa e ngaahi tukunga ʻo ʻene hu ki tuʻa mo e ngaahi lao ʻo e ʻulungāanga naʻe foaki ange ʻe hotau ʻEikí kiate iá. 283
§. VII. founga ʻoku nuns ai ʻa kinautolu ʻoku ʻi he mamani kuo pau ke tauhi ʻenau ngaahi fakaʻamu. Ngaahi fuakava ʻo e talangofuá mo e masivá . 296
§. VIII. hokohoko atu ʻo e kaveinga tatau. Fakafeʻiloaki mei he angamaʻa mo e loto maʻa. Fakaʻosi ʻa e fatongia ke angaʻofa ki he haohaoa, pea ʻi he rounder kui ʻa e nuns ʻoku ʻikai ke nau tokanga ki heʻenau ngaahi fuakava ke muimui ʻi he maxims mo e usages ʻo e mamani. 319
FAKAMATALA V. Ngaahi Fakaikiiki ʻo e Mamahi ʻa Hotau ʻEikí Ko Sīsū Kalaisi ʻi he Ngoue ko ʻŌlivé, pea ʻi Heʻene toetuʻú. ʻAonga ki hono fakafiemalieʻi ʻo e ngaahi laumalie ʻo Purgatory. Fakatokanga ko e fefine ʻo e Maʻu ʻa e ʻAloʻí mei Hotau ʻEikí mo e ʻo e taupoʻou monuʻia. 337
§. I. Ngaahi Tukunga ʻo Sisu Kalaisi. Ngaahi tupuʻanga ʻo ʻene mamahi. Maʻongoʻonga ʻo ʻene ʻofa ki he tangata.
§. II. Toetuʻu ʻa Sisu Kalaisi mo ʻEne ngaahi tūkungá. Ngaahi meʻa fakaofo naʻe hoko ʻi he fonualotó ʻo Sisu Kalaisi ʻi he taimi ʻoku fakataha mai ai hono laumalie ki hono sino naunauʻia. Taʻemalava ke fakamatalaʻi pea naʻa mo ke mahino ʻa e fuʻu ʻofa lahi ʻa e ʻOtua ki he tangata 362
§. III. Akoako hono akoʻi ki he Fefine ʻo ʻa e ʻAloʻi ʻe hotau ʻEiki, pea toʻo mei heʻene holi, ke foaki lahi ki hono fakafiemālieʻi e ngaahi laumālie ʻo e purgatory. 382
§. IV. repugnance malohi ʻo e tuofefine ʻo e ʻAloʻí ke tohí ngaahi meʻa makehe. Fakatokanga ʻoku ne maʻu ʻi he ʻa e kaveinga ko ʻeni ʻo hotau ʻEiki mo e taupoʻou Maʻoniʻoni taha. 386
FAKAMATALA VI. fakaikiiki foʻou mo e fakalahi ki he meʻa naʻe tohi ʻe he Tuofefine ʻo e ʻAloʻí ʻi he Ko e ngaahi ʻuluaki tohi ʻi he angatuʻu, hono sequels mo hono fakalakalaka. Hokohoko atu hono ʻahiʻahiʻi ʻo e kau taʻe-māʻoniʻoní ʻo aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e senituli hongofulu mā hivá māmani ke fakaʻauha e tui kia Sīsū Kalaisí pea liua hono Siasi. Ngaahi vahaʻataimi ʻo e melino maʻa e Siasi, maʻu pe subsisting neongo ʻenau ngaahi feinga. ʻEne ngaahi lavameʻa, pea Ngaahi ului mahino ʻi hono ngaahi fili maʻongoʻonga tahá pea ʻi he Accomplices ʻio ʻo e fili ʻo Kalaisí. Ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻo e pulé ʻo e Fili ʻo Kalaisi. Ko ʻene too. Ikuʻanga ʻo hono accomplices 392
§. I. mate ʻa Lui XVI. Naʻa ne fiefia ʻi he langi.
§. II. visone mo e fakamatala ʻo ha fuʻu ʻakau prodigious ʻi he aka lalahi ʻe fā, fakatata ʻo e impiety ʻoku ne fakamanamanaʻi ke ngaohikoviʻi ʻa e Siasi. Feinga ʻa e Fānau ʻo e Siasí ke Tāmateʻi mo Taʻaki Fuʻu ʻa e fuʻu ʻakau ko ʻeni. 394
§. III. Hili ha taimi loloa, kuo faifai pea aʻu e fuʻu ʻakau dispirited. Ikuná mo e melinó ʻo e Siasi ʻi ha vahaʻa taimi. Fakaului ʻo ha tokolahi ʻo hono kau fakatanga. Fakalahi e tuí ʻi ha ngaahi fonua lahi 401
§. IV. Naʻe fakafokifa e tupu ʻa e ngaahi aka lalahi ʻe faa ʻenau fanau. Mata-meʻa-hā-mai ki he ʻakau fakaʻofoʻofa ʻo e Siasí mo e toko faá ʻuluʻakau ne toʻo mei he ngaahi aka ʻo e ʻuluakí.
ʻOhofi foʻou ʻi he ʻa e Siasi, ʻa ia ʻoku ne ikunaʻi ia. 405
§. V. Naʻe toe toitoi ʻa e kau taʻe-māʻoniʻoni ʻi lalofonua, mo faʻu ha ngaahi tohi fakatuʻutāmaki. Ko ʻenau fakalakalaka vave mo Fufuuʻi. Malualoi kovi ʻo honau kaunga ngaue. Laukau ʻaki ʻenau ngaahi lavameʻa, ʻoku nau ʻalu atu ʻo ʻenau pensions, pea kakaaʻi ʻa e kakai ʻaki ʻenau ngaahi loi mo ngaahi ʻulungaanga lelei. Fakaʻohovale mo fakamamahi ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku nau assembles ki ha fakataha alelea pea faifai pea nau ʻilo ʻenau malualoi. 410
§. VI. Ngaahi Founga Fakalaumālie ʻOku Fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí ʻi ha fuʻu fakaʻauha lahi pehē. Ko ha ngaahi laumālie tokolahi Tokotaha ului toʻutangata tohoakiʻi. ʻIta pea neongo ʻa e Kau Mālualoí; ʻenau tokateline fakalielia. Te nau feongoongoi mo honau kau takí.
Fakaului mahino tokolahi ʻo e kau taki mo e henchmen ʻa Setane, ʻa ia hoko ko ha kau māʻoniʻoni pea naʻa mo e kau mate fakamaʻatá 423
§. VII. Hili hono fakaului ʻo ha niʻihi ʻo kinautolu ʻOku fakatapui ʻa e kau taki ʻo e fakatahaʻanga faka-ʻOtua ki he ngaue ʻo Setane. ʻ Okú ne fanongonongo kiate kinautolu pea talaʻofa kiate kinautolu ko hono taki ʻ a e Fili ʻ o Kalaisí. Abysmal fakapapau kia Sisu Kalaisi. Kau ʻAnitai- Naʻe fuakava mo fakamoʻoni hingoa ʻa Kalisitiane. uprising fakalilifu heli ki he Siasi ...
437
§. VIII. Hinga fakalilifu mo fakailifia ʻo e Fili ʻo Kalaisí mo ʻene faihia 452
§. IX. Siteiti ʻo e Siasi mo e mamani hili Ko e Hinga ʻa e Fili ʻo Kalaisí 457
§. X. tukunga ʻo e pule ʻa e fili ʻo Kalaisi ngalo ʻe he fefine, pea ʻoku ne lipooti heni 460
§. XI. ko e meʻa naʻe aʻusia ʻe he fefine ʻi he ʻOtua ʻi heʻene fekauʻaki mo ʻi he taimi ko ia lolotonga 461
Ngaahi tohi mei he Fefine ʻo ko e ʻAloʻí, kia M. Genêt, pea kia M. le Roy, Pule ʻo e haʻu, ko ʻene confessors. — Premiere Tohi. Kia Misa Genêt 465
Tohi hono uá. ʻI he M. le Roy, Dean ʻo e haʻu, ke hoko atu ki he Misa Genêt, ʻi he ʻIngilani 469
Tohi hono tolú. Kia Misa Genêt 484
Tohi fakamoʻoni ʻa Misisi Seni Magdeleine, maʻolunga ange ʻi he tuofefine ʻo e ʻaloʻi. 492
Ngataʻanga ʻo e tepile ʻo e Fakahokohoko ʻo e Tohi Fika 4.