MAʻA E KO E PULEʻANGA ʻO E ʻOFA ʻI HE MAMANI

1996

 

 

7 Novema, Sherbrooke, Kiupeki

– Ueʻi fakalaumālié toʻo ha pepa mo ha peni vahevahe pea tohiʻi

– ʻOkú ke kuo pau ke laka ki muʻa ʻi he tui haohaoá, ʻo ʻikai mamata pe maʻu ha mahino, ka ʻikai te u ʻE.

Naʻa ʻoku fakafuofua ki he 5 a.m. ʻOku ou lotu pea u puhiʻi ki tuʻa, toʻo Pepa mo e peni vahevahe pea tohi e meʻa te ne ueʻi au. Ko e ko e ngaahi lea pē ʻoku lava ke u fakakaukau ki aí "Ko ʻeku tama ʻofaʻangá."

Hangē ko e ʻOku ou fie talangofua ki he Laumālié, ʻoku kamata ke u tohi ʻa e ngaahi folofola ko ʻeni Pea ko e meʻa ʻeni naʻe foaki kiate au.

« Siʻeku tama ʻofeina. ʻoku ou kole atu ke mou Fanongo mai kiate au. Tui mai kiate au. Te u tataki hoʻomou takitaha sitepu. Te u maumauʻi ha faʻahinga ʻa vahevahe. ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ke fuʻu kei siʻi ke mahino kakato ʻa e meʻa ʻoku ou kole atu ʻI he taimi ni. Kuo pau ke mou laka atu ki muʻa ʻi he tui haohaoa ʻo ʻikai mamata pe vakai, ʻoua naʻa mahino pe fakahinohinoʻi koe. Ko e meʻa pe ʻoku fie maʻu ke ke fai kiate koe fakaʻatā ʻa e fakahinohino ko ʻení. ʻOku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku ou kole atú. Fefe ʻa e ʻOkú ke pehē ʻoku faingataʻa? ʻOku hoko maʻu pe ia ko hoʻo ʻulu, ko ho ʻatamai ʻoku fie ʻilo ki he meʻa kotoa pe mo e meʻa kotoa pe ʻiloʻi. Ka ʻoku ou ʻi he tuʻunga ho loto ʻataʻataá.

ʻI he Ko e tuʻunga ko ʻeni, ʻoku ke hange ha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi ʻoku kamata ke ʻeveʻeva. ʻOkú ke fakahoko hoʻo ʻuluaki sitepú ʻi he tuí. ʻoku ou sio ʻoku mou tetetete ka ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko hoʻomou loto fiemālie ke nofo tuʻu ki ʻolunga pea laka atu ki muʻa taʻe ʻi ai ha mahino, ʻo ʻikai aleaʻi, taʻe ʻi ai ha fakaʻuhinga pea, ʻi he foʻi laka kotoa pē, ʻokú ke

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Hoko ʻo mālohi ange ʻi he tuí; Te ke tuku ke tataki lahi ange koe.

I te ke hoko ko koe pea ʻe hoko ʻa e ʻEikí ko ʻEku kiʻi tamasiʻi ʻoku ou manako ke maká, fafanga, maluʻi pea mei he taimi ki he taimi ʻoku ou tui ki ai. ʻOkú ke ʻilo, ko au ʻoku haohaoa, ʻoku ou loto ke ngaohi ʻa kimoutolu ke mou haohaoa, pea koeʻuhi Ko kimoutolu ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo fai ha meʻa ki aí, liʻaki au, ngāue ʻo angimui mai kiate au Ko hoʻo "ʻIo". "ʻIo" maʻu pe ʻo ʻikai sio pe ʻiloʻi. Ko e toki taimi pē ia te ke lava ai ʻo sio mo ke mahino ʻa e meʻa te u lavaʻi ʻiate kimoutolú.

ʻoku ou fakaʻamu ʻoku ke tauhi ha kiʻi pepa ke hoko atu ke hiki e meʻa ʻoku ou fie akoʻi atu ʻi he kahaʻú he ʻoku ou fie maʻu koe. ʻOku ou fie ngaohi koe ke ke hoko ko ha pou ʻo Hoku Siasi. ʻOku ʻikai fakangatangata ʻeku ʻofa kiate kimoutolú. ʻOkú ke kuo pau ke ke hū hifo ki ho Lolotó; ko e feituʻu ia ʻoku ou ko ia.

ʻOkú ke fie maʻu ke ʻi Hoku ʻAo maʻu ai pe? Te ke lava ko ʻeni, he ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku ou ʻi ai pea ʻoku ou ʻi ai maʻu pe mo ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke kumi au ʻi ha feituʻu kehe. ko au ʻa e ʻi loto ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. ʻoku ou maʻu ʻa e meʻa tatau Hīkisia ʻoku fakamuʻomuʻa ʻe ha faʻē ʻoku sio ki heʻene kiʻi taʻahiné sitepu. Naʻá ne toe fai ha kiʻi fakamālohisino ʻe taha ʻapongipongi. fakataha.

I ʻofa ʻiate koe. »

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sisu ʻi he aʻusia fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e tui naʻe ʻOkú ke ʻai ke u moʻui he taimí ni. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi he meʻá ni Kuo pau ke ako ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku ou toe fakaongo atu ʻeku "ʻIo" tuʻuloa", taʻefakangatangata. ʻOku ou fie hoko ko e kiʻi tamasiʻi ʻoku ne maʻu tuku e ʻofá, liliu, fakatonutonú. Hangē ko ia ʻoku ou fie maʻú ko ha taha māʻoniʻoni! ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai haku mālohi toko taha. Ka ʻoku ke Te ta lava pea ʻoku ou kole atu. ʻOku ou ʻiloʻi foki he ʻikai te ke lava fakafisingaʻi ha faʻahinga kole pehe. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakafanongó ia.

I ʻofa ʻiate koe Sīsū pea ʻoku ou kole ki heʻeku Faʻē ko Melé ke kole mai tataki koe.

1996

 

8 Novema ʻi he 22:20

– Foaki Mai Kiate Au hoʻo ngaahi kavenga, hoʻo ngaahi hohaʻa, koeʻuhi ke ke lava ʻo hoko ko e meʻa kotoa pe ke Ko Au

Hili ko ha efiafi faingataʻa ʻi Uotalu, Qc, ʻoku ou kole ʻOtua ʻa e meʻa ʻoku ne fie akoʻi mai kiate au ʻi he efiafi faingataʻa ni.

« Siʻoku ʻofaʻanga, fakamolemoleʻi muʻa au ʻi hoʻo ngaahi kavengá, mo hoʻo ngaahi hohaʻá, koeʻuhí ke ʻaʻaku kotoa ʻa kimoutolu. »

I Talaatu ʻa e meʻa kotoa pē, ʻOku ou foaki kakato au kiate Koe.

« Malolo he taimi ni, ʻoku ʻikai haʻo hohaʻa. te u talaatu Hangē pē ko iá. »

ʻI he Hala ki he feohi ʻi he 8 a.m. ʻOku mahino kiate au Naʻe ongoʻi ʻe he aggressiveness ʻa sivity, ʻa e ʻaho kimuʻa ʻi he Uotalu, ʻoku fou atu ʻi he kakaí, ka ʻoku haʻu ia mei he ngaahi laumālie ʻulí, hili ʻa Seni Paula. ʻI he lolotonga ʻo e Feohi Toputapu, ʻOku ou mahino ʻo hangē ko ia ne teʻeki fai ki muʻa ʻi he founga ʻOku mahuʻinga e ngaahi akonaki ʻa hotau Fefiné, ʻa ia ko ʻoku fie maʻu ke tau hū ki heʻetau loto nongá ki he maʻu ʻa e nongá, fiefiá mo e ʻofá. Ka ʻikai, aggressiveness kakai kuo fakalaveaʻí pe ivi tākiekina ʻo e ngaahi laumālie ʻulí mo e ʻE lava ʻe he ngaahi ngaohikovia ʻo e faʻahinga kotoa pē ʻo ʻave kitautolu ki ha ʻahiohio.

 

5 Novema:15

– Tali lelei koe ke fakaʻikaiʻi ho tuʻunga lelei, ho ʻimisi, ho ongoongo, tautautefito ki hoʻo ngaahi fakakaukau?

ʻEiki Sīsū, ʻi he pongipongí ni ʻoku ou ongoʻi ʻa e fie maʻú, lotu kiate koe, ke u tohi ʻeku ngaahi kole. ʻOku ou fie lotua e fāmili kotoa ʻo C ʻoku tau Te tau fakataha ʻaneafi. ʻOku ou ongoʻi ʻoku fie maʻu ke u lotua ha hala makehe maʻa d ʻoku hange ʻoku faingataʻaʻia ʻaki ʻene manatu ki hono ʻofefine, ko hono foha. Fakangofua ʻenau ʻoku ʻikai taʻeʻaonga ʻa e ngaahi mamahí, ka ʻoku fekauʻaki mo Hoʻo ngaahi mamahi, kuo fakahū ki homou Ngaahi Kafo Māʻoniʻoní, ʻe liliu kinautolu (ʻi he mana ʻo Hoʻo ʻAloʻofa), ʻI he ngaahi fakaʻofoʻofa mo e ngaahi tāpuaki ki hono fakamoʻui honau laumālié pea mo e fakamoʻui ʻo honau ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, Monūʻia, he ko e mana ʻo Hoʻomou ʻAloʻofa. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mai ki heʻeku lotú pea ke nau tali.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

I fie talaatu e fakamatala ne ngalo ke u ʻoatu ki he Tamai F. ʻi he faile ʻo e falemahaki H. Fekauʻaki mo e meʻá ni Ngāue ki hono langa ʻo e falelotú, kātaki ʻo ueʻi fakalaumālie au mei he meʻa ʻoku ou kuo pau ke fai.

Hangē ko e Ko e meʻa kotoa ʻoku ke mahuʻingaʻia ai, ʻoku ou fie fakafalala atu ha toko tolu Ngaahi faile kuo pau ke u ngaue ki ai he uike ni: fakatau atu ʻe ua ʻoku ke maheni mo e ouau zoning.

ʻOkú ke Vakai ki hoku fakangatangatá, ʻeku taʻe-malava ke u taʻe-maʻú. Ko koe te ke lava ʻo fai ha faʻahinga meʻa pē, ʻOkú ke fie tokangaʻi hono tokangaʻi ʻo e ngaahi faile ko ʻení. Fanga kiʻi fakaneifua ʻo hange ko hoʻomou fakaʻamu. ʻoku ou fie hoko ko hoʻo kiʻi taʻahine tamaioʻeiki. ʻAi ke u hoko ko ha meʻangaue docile ʻi Ho nima.

ʻI he taimi ni ʻOku ou fakamālō atu kimuʻa, ʻoku ou fakahīkihikiʻi kimoutolu, ʻoku ou tāpuakiʻi kimoutolu pea ʻoku ou tāpuakiʻi kimoutolu Fakamālō atu ʻi he meʻa te mou lavaʻí. ʻOku ou ʻofa ʻiate koe Sīsū pea ʻOku taha pe ʻeku fakaʻamu ʻi he konga ki lalo hoku loto ʻataʻataa: ke u ʻaupito ʻi ho nima maʻau. Mālō.

« Siʻeku tama ʻo e ʻOfá, ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pē. ʻoku ʻikai te u liʻaki koe ʻikai ʻaupito. ʻOkú ke mahuʻinga kiate au. te u talaatu Pehē: Poupouʻi. ʻOku ou toʻo foki mo hoʻo ngaahi meʻa. naʻa ku fokotuʻu kehe pe ke ke tui ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ke fua ʻi ho loto ʻataʻataa pea naʻá ne fakafalala mai kiate au. Ko e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú ʻoku ʻikai fakangatangata. Naʻá ku talaatu ʻoku ou fie ngaohi koe ko ha pou ʻo e hoku Siasí. Fanongo mai kiate au. Te u tataki koe ʻi he foʻi laka kotoa pe ʻo e fononga. Te u fakaava hake ʻa e ngaahi hala ʻoku fie maʻu ke fakaava. Te u tāpuni kotoa ngaahi hala kuo pau ke tāpuni. ʻoku ou ʻOku ou tokangaʻi mo Māfimafí ʻa e fanga kiʻi fakaikiiki siʻisiʻi tahá. ʻOku ʻoku mou moʻui he taimi ni ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kimoutolu he ʻaho ni, ʻapongipongi ʻe hoko ia ko ha meʻa kehe. Léandre, ʻoku ou maʻu ha fiefia lahi kole maʻau. ʻOkú ke tali ke hoko kiate Au ʻa e tokotaha ʻokú ne moʻui maʻaku pē? ʻA ia ʻoku ne renounces ki heʻene lelei, he hono ʻimisi, ki hono ongoongo, tautautefito ki heʻene fakakaukau ! Talí. »

ʻIkai ke ʻi ai ha Naʻe ʻikai ha toe momou, ka ko ʻeku talí ko ha "ʻio", ʻaki e mālohi lahi taha ʻe lavá pea ʻaki hoku iví kotoa. ʻOkú ke ʻIloʻi ʻeku tuēnoá. ʻOkú ke ngāue ʻiate au koeʻuhí ke u "ʻio" hoko ko e meʻa ʻokú ke fie maʻú pea ki ho nāunau lahi angé.

1996

 

" ʻOku ou laukau ʻaki koe. ʻOku ou saiʻia ʻi hoʻo "ʻIo". te u ʻalu Ke tupu hake. ʻOku ou fakafalala atu ki heʻeku Faʻē Monūʻiá ke hoko atu ʻo talaatu ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke ʻiló. ʻOkú ne ʻofa lahi ʻiate koe pea ʻokú ne maluʻi koe. ʻOua naʻa manavasiʻi ke laka atu ki muʻa ʻi he tui. ʻOkú ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ke ʻiloʻí. Toʻo ʻa e Taimi ke fakatahaʻi ai e meʻa ne u toki ʻoatu kiate koé.

Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

3 Novema:25

"ʻOku ou saiʻia vakai ʻoku ke angalelei.

Talamai sio, ʻEiki ko Sīsū, ʻi homou ʻaó. ʻoku ou fie maʻu koe ʻUluakí, fakafeʻiloaki ha toko ua kuó u ngāue mo ia ʻi he taʻu nai ʻe 35 kuo hili pea naʻa ke tuku ke u sio lahi Clair ʻi ha misi.

Ko e Fie Maʻú fakafonu kinautolu ʻaki Hoʻo ʻOfa, pea kapau ʻe kei ʻi ai ha fakamolemole, ʻikai, ʻoku moʻoni ia, ʻOku ou kole kiate Kimoutolu ke mou ngāue mālohi ʻi honau lotó ke fakamolemoleʻi kakato taʻe kau ai ha taha ki he kovi ʻoku nau kuó u fai ia ʻi he ʻiloʻilo pau pe taʻeʻilo. ʻOfa ke fakafonu kinautolu ʻaki ʻa e Ko e ngaahi ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki ko ʻení. ʻoku ou kole atu fakamolemoleʻi ha faʻahinga kovi naʻá ku mei fakatupu ʻi he ʻiloʻilo pau pe ʻo ʻikai ke fakatokangaʻi. ʻOku ou tali au ʻo hangē pē ko aú pea ʻoku ou kole kiate Kimoutolu ke fakafonu ʻaki au Hoʻomou Ngaahi ʻAloʻofa mo e Ngaahi Tapuaki.

ʻEiki Sīsū, foaki mai kiate au ʻa e ʻaloʻofa ke u ʻalu atu kiate koe pea kiate koe ʻiloʻi ʻi hoku lotó kotoa, koeʻuhí ke u lava Fanongo mai kiate au pea talangofua ki he meʻa ʻoku ke ʻamanaki atu mei ai ko au. ʻI he founga ko iá, te u lava ʻi ha ʻaho ʻo aʻusia ʻa e tuʻunga ʻokú ke fie maʻú ko au ia. ʻOku mahino kiate koe ʻe lava pe ke hoko ʻeku fakaʻamu taʻemahino. ʻOku ʻikai haku mālohi ʻiate au pē; Te ke lava Ko e meʻa kotoa pē, ʻokú ke loto ke ngāue ʻiate au. ʻoku ou ʻofa ʻiate koe pea ʻoku ou ongoʻi fiefia Mo koe.

« Haʻu ki hoku nimá, siʻeku kiʻi taʻahiné. ʻOku ou fie maʻu ke ke toe fepikipikiʻi ange ki Heʻeku Fakamāú koeʻuhí ke lava ʻEku Fakamāú ʻo hū ki he hoʻo. ʻOku hoko ʻa e foʻi sipi ko ʻeni ko Hoku tauhisipi ki Heʻeku fanga sipi kuo mavahe ʻo Au mo kinautolu ʻoku fie hu ki Heʻeku ʻa sipi. Te u fakaʻaongaʻi ho loto ʻataʻataa ke nau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo mahino kiate kinautolu. Hangē ko e Te ke lava ʻo sio ki ai, ʻoku moʻoni

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻOku ʻi he uhouhonga hoʻo moʻuí koeʻuhí ke lava hotau lotó ʻo feʻiloaki. Maʻu ʻa e Tauʻatāina ke Ngāue ʻi he ʻAó ʻoku tutu ʻa ʻEku fakamau ʻi he Afi ʻo Hoku ʻOfa. Hangē ko e pau ke fakahaohaoaʻi ʻa e koulá ʻe he afi ʻo e faingataʻa, kuo pau ke fakahaohaoaʻi ʻa e fakamaau tatau ʻe he Afi ʻo ʻEku ʻOfá. ʻoku ou saiʻia ke sio kiate kimoua ʻoku fakaʻofoʻofa hangē ko koé ʻoku; ʻI he taimi ni.

Ko ʻeni ʻOku fakahaofi koe ʻe he fakahuu ʻi ha ngaahi faingataʻaʻia lahi pea fakaʻata au ke ngāue vave ange, ʻo ʻikai ha faingataʻaʻia. Fehuʻi ange Siʻeku Faʻē Monūʻiá ke ʻufiʻufi koe ʻaki Hono Pulupulu Maʻongoʻongá, ke tauhi e moʻui fakakā ko ʻení mo maluʻi koe mei he Ngaahi ʻohofi ʻa e tokotaha angakoví. ʻOku ou ongoʻi e hopo hake ʻene ʻita ko koe, ka ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ki ai: Ko ʻeku Faʻē Monūʻiá, ʻoku maluʻi koe ʻe hoʻo Faʻeé. Tuku ke ke hu ʻa e meʻa ne u toki talaatu kiate kimoutolu, kae tautautefito ki Heʻeku ngaahi saiti ʻo e ʻOfa ʻoku tafe atu ʻi loto ʻiate koe, he ʻe vave ni pe haʻo lava ʻo pehe founga ʻa Seni Paula: "ʻOku ʻikai ko au ʻoku moʻui, ka ko e Kalaisi ʻoku nofo ʻiate au." ʻOfa ʻi he meʻa ʻoku ou maʻu maʻaú ko e Taʻe fakangatangata, ʻoua naʻa teitei ngalo ia. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

Mālō ʻaupito Sīsū. ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakamalo feʻunga kiate koe

ko kinautolu ngaahi momeniti faingamālie ʻi heʻeku ʻi Homou ʻAó, Ko Hoʻomou ʻOfá kae tautautefito ki Hoʻomou ʻAloʻofa Lahi ki he masivá, ʻa e ko e tokotaha fai angahalá ko au.

ʻOku ou saiʻia, pea ko e meʻa tepuu ʻa ʻeku fie maʻu ke ʻofaʻi au ʻe kimoutolu pea mo homou Fungani Māʻoniʻoni Tahá Faʻē. Ko ha tokoni maʻongoʻonga ia ʻokú ke fai ki he kiʻi taʻahiné, ʻaki e kotoa ʻo ʻeku ngaahi fehālaaki mo e ngaahi fehālaaki. ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻi ha taha ʻo hoku ngaahi lelei, ka ʻoku lelei ia pea ngata pe ʻi he ʻaloʻofa pea mo e fonu mahuohua Hoʻomou ʻOfa. ʻOku ou tui ki ai ʻoku ou tuku ke u fakafonu ia. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. Mālō.

 

3 Novema:05

Ko ʻeku ʻOku taʻofi ʻa e ʻofa ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke tali ai koe. sitepu au

ʻEiki Sīsū, naʻá ku fie talaatu ʻaneafi ʻa ʻeku manavasiʻí. Ngaahi Meʻa ʻOku Hohaʻa Ki A pisinisi ke ke lava ʻo akoʻi au ʻi he meʻa ʻoku ou maʻu

1996

 

Ke ako pe fakaleleiʻi hoku ʻulungāngá. ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku ngaahi poloka ʻi he fale pea taʻofi ʻa e fakatau mei hono tapuni vave mo faingofua; ke lahi ange ʻene ʻi he Hangē ko ia ne fuoloa ʻeku fie maʻú. ʻI heʻeku fakahoko ʻa e ʻaho ʻo e lotú, kuo pau ke fakamuʻomuʻa ʻeku meʻa ʻaʻakú. Tomuʻa akoʻi au ki he meʻa ʻoku totonu ke ʻa e kaveinga ʻo e fakakaukau fakakolo ki he lelei ʻa e tokotaha takitaha ʻo e hoʻo fanau ʻoku ke ʻofa ai ʻi ha founga makehe pea kuó ke fili ke kau ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e lotu. ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻa e holi ko ʻeni: ke hoko ko ho kiʻi meʻangāue ʻo hangē ko Hoʻo fie maʻú... ʻo fakatatau ki he fakamauʻanga ʻo e fakamaauʻanga.

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻí, ne u fanongo ki hoʻo kolé, pea hili hoʻo hiki ʻa e meʻa ʻoku ou maʻu ke tala atú, te ke maʻu ʻilo. fakakekeva ʻaki hano toe lau ha kupuʻi lea mei he Ongoongoleleí tohi ʻi he leaflets.

Ko kinautolu Muimui mai ʻi hoku fakamaauʻangá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e lotú. ʻOku ou saiʻia he Sio ki hoʻo foaki ʻofa mo e kau atu maʻá e kau. Ko ha lolo faitoʻo ia ki heʻeku fakakaukau kuo kafó.

ʻI he ʻAho ni ʻE nofotaha ho ʻata ʻi he ʻofa kuo pau ke ke maʻu ki he tokotaha ko ee. ʻOku saiʻia maʻu pe ʻi he founga ke fakaleleiʻi ʻaki hoʻo faingataʻa.

ʻOku blockage ʻi heʻeku ʻofa, ʻoku ke ʻilo, ko e taimi ʻoku ʻikai ke ke tali ai koe sitepu. Te ke lava ʻo tala ki hoku fakafofonga kuo fili ʻi he Pulelulu ʻoku ou maʻu ia? ? ʻofa ʻiate kinautolu ʻo hange ko kinautolu pea ko ha meʻa fakatupu ʻita ia kiate koe Fai ia ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau tali ai kinautolu ʻo hange ko ʻeku ngaohi kinautolu. Fefe ʻa e ʻOkú ke kei fie fakafehoanaki pē koe? naʻa ku fie maʻu ke nau ʻoku kehekehe. ʻOku ou ʻofa lahi ʻiate kinautolu. ʻOku nau1 Ko e hā te nau fie tatau ai mo ha taha kehé. I ʻOua naʻá ke loto ke nau hangē ko ʻení. ʻoku ou loto ke nau hoko ki ai ʻoku moʻoni ia. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono tali kita ʻo hangē ko kinautolú, Mahalo ʻe ʻaonga kiate kinautolu ʻa e ngaahi ʻaloʻofá, tokolahi Fakamālō atu kiate kinautolu.

Talaange kiate kinautolu ʻofa ke vela hoku Fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate kinautolu,

ʻoku ʻOku ou fie maʻu ke u mavahe mei heʻeku ʻofa ki he kakai kotoa pe pea

Fakatokangaʻi ange mei he tokotaha faipulusi: ʻi he fakamatala ko ʻeni, ʻoku kau ʻi he tangata pe fefine ʻa e fefine.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

kae tautautefito ki he ʻI he lotolotonga ʻo kinautolu kotoa pē ʻoku kau mai ki he ngaahi ʻaho ko ʻeni ʻo e lotu. Naʻá ku akoʻi ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ʻOfa lahi ke foaki hoʻo moʻuí maʻanautolu ʻokú ke ʻofa aí. Kimuʻa Ke lava ʻo foaki ha moʻui ʻa ha taha, kuo pau ke ke ako ke foaki Ngaahi faʻufaʻu. ʻOku mou maʻu ʻa e foaki ʻofa ʻa ʻOange ho ʻahó ke ke lotu. ʻoku ou kole atu ha houa ʻo e fakakaukau ʻa e koló ki he niʻihi kehé, fakangaloʻi pe ko hai ko koe, ʻa e tuʻunga ʻokú ke fakakaukau ki aí, hoʻo founga sio, ngāué, tautautefito ki he taimi ʻokú ke fakamāuʻi pe tukuakiʻi aí, ʻo ke fakakaukau pē ki he fiefia ʻa ko e tahá.

ʻOkú ke Ka ʻoku ʻikai ke u fie lea ki he pisinisi ʻoku kataʻi koe, ko koe Feinga ke ke ʻiloʻi kuo pau ke ke pehē koeʻuhí ko e fiefia ʻa e niʻihi kehé: ʻEi Sai, loto lelei ke talanoa. ʻOku ke ʻahiʻahiʻi ʻa e talanoa, ka ʻOkú ke ʻiloʻi kuo taimi ke ke fakalongolongo koeʻuhí ko e fiefia ʻa e niʻihi kehé: Loto fiemālie ke tatali, pea ʻi hoʻo fakafanongó, Ko ha Taha ʻokú ne ʻOku fonu ʻa Paʻale ʻi he ʻofa kiate ia.

ʻOkú ke ʻoku ʻi he akoʻanga ʻo e ʻofa. ʻOku ou fili koe. Ko e ʻOku fie maʻu ʻe he ngaahi faʻee ʻa e tokotaha kotoa pe ʻo kimoutolu. ʻOku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku ke Fai pe lea ʻaki ia ʻoku mahuʻingá, ka ko e ʻofa ʻoku moʻui ʻaki ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo kinautolu. homou loto.

Ko e fili Feinga ke fakaʻauha ʻa e ngaahi ʻaho ko ia ʻo e lotú. ʻE pehē pē Lelei ʻaupito ke aʻu ki ai kapau te ke fakaʻata koe ke ke fakaanga, loto fakamaau pea aʻu ʻo fakakaukau kovi ki he taha pe ko e tahá.

I Te u talaatu, ʻOku ou fakafalala pē kiate au ki Hoku Māʻoniʻoni Tahá Faʻē. Tuku kimoutolu ʻi Hono lalo pulupulú pea he ʻikai lava ʻe he Filí ʻo ʻIkai ha meʻa ke fai ki ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

4 Novema:20

Ko ha Ko e meʻa pē ʻoku mahuʻingá: falala lahi ange kiate au, tuku ke u toe lahi ange Ngaahi Meʻa ʻe Malava ke Aʻusia

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu, fakahīkihikiʻi Koe, Tāpuakiʻi Koe mo Au fakamālō koeʻuhí ko e meʻa kuó Ke tuku ke mau aʻusia lolotonga e ʻahó ʻo e lotú. Ne u ongoʻi Hoʻo ʻI aí. ʻOfa naʻe ʻi ai pea ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau naʻa ne ʻe kei hokohoko atu pē ʻene tupulaki ʻi he kulupú. Kapau te ne kātaki ʻo fakamālō ki heʻetau fānau īkí

1996

 

ki he Pongipongi Tuʻapulelulu fekauʻaki mo ha taha ʻo hoʻomou ngaahi ngaue. ʻOku ke sio ki heʻeku fakangatangata mo ʻeku tuēnoa ʻi heʻeku fehangahangai mo e ngaahi faile kehe kotoa pē ʻi he ʻa ia ʻoku ou kau ki ai. ʻOku ou fakafoki kinaua ʻi he vahaʻa ʻo hoʻo nima. ʻAve kinautolu, fai mo kinautolu ʻa e meʻa te ke loto ki aí. Mapuleʻí ko ʻeku ngaahi fakakaukaú pē, leá mo e tōʻongá maʻá e Ke ke felotoi mo e meʻa ʻokú ke fie maʻú. Ho lotó, ʻikai ʻoʻoku. Neongo ia, te u fiefia ʻaupito kapau te ke talamai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke u ʻilo, liliu, fakaleleiʻi ke hoko ko e meʻangāue talangofua mo mahuʻinga ʻi ho vahaʻá Nima: Ko ha meʻangaue siʻisiʻi ʻaupito. Fakamālō atu ʻi hoʻo tataki aú. I ʻofa ʻiate koe.

 

" Ko ʻeku pēpeé. ʻOku ou ʻofa lahi ʻiate koe. I muimui ki hoʻomou tauhi-sipi; ʻOku ʻikai haʻo meʻa, hala ha meʻa ke ke manavahe ki ai. I ʻiate koe maʻu ai pe, ʻi ha feituʻu pe ʻoku ke ʻi ai mo ha meʻa pe ʻoku ke ʻi ai Fai ia. Naʻe ʻikai te ke ʻilo ʻa e meʻa te u fai, pe ko e taimi, pe ʻO anga fēfē. Ko e meʻa pē ʻe taha ʻoku mahuʻingá, ko ʻeku ʻiate koe maʻu ai pe. Fifili pe ko e hā ʻokú ke fie maʻú fakalakalaka; Taha pē. ʻOku tatau ai pe pe ko e ha e meʻa ʻoku mahuʻinga: Falala lahi ange kiate au, tuku ke u fai ha meʻa lahi ange, fai ha meʻa lahi ange kiate au falala ki he fakaikiiki kotoa pē. Tuku ke hoko hoʻomou tuí iiki mo vaivai! Ke tokoniʻi koe, vakai ki he founga ʻoku ou maʻu ʻOmi ki he feituʻu ʻoku ke ʻi ai he taimi ni. Vakai Ko e meʻa ne u fai ki hoʻomo ongomeʻa malí pea mo e melie ʻoku ʻi homo vahaʻá ua. Vakai ki he meʻa kuó u fai ki hoʻomou fānaú takitaha pea founga ne u tataki ai kinautolu mo honau ngaahi malí, makapuná pea mo e ʻofa ʻoku ou foaki kiate kimoutolú ʻiate kinautolu; fakamatala si Naʻá ku tataki koe he ʻaho kotoa pē. kiʻi fakakaukau pe ʻoku anga fefe ʻeku tohoakiʻi koe ki he ngaahi ʻaho ʻo e lotú mo e founga ne u tā ai koé Hū ki tuʻa mei ho ʻōfisi maluʻí. ʻOkú ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa mahino ko ʻEku Filí kinautolu, pea ʻoku ou ʻave koe ki Heʻeku uma ʻoku ou fua koe, ke u maluʻi koe, pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe mo tataki koe.

ʻOkú ke ʻOua naʻá ke fai ia taʻe te ke ʻiloʻi e feituʻu ne u ʻave koe ki aí. Kapau ʻoku ʻikai ke u ʻOua naʻá ke loto ke ke ʻiloʻi ia, koeʻuhí ke ke ʻilo ha fiefia lahi ange, ʻo e melino mo e fiefia ʻi hono ʻiloʻi ʻi he ʻaho ki he ʻaho ʻa e meʻa ʻoku ou ʻoku ke fakatatali fakaʻofoʻofa mo lahi hange ko hoʻo faʻe naʻa ne faʻo ha naʻe ʻi ai mo ha foʻi Lole tupenu tupenu kehe ʻi he ʻAho ʻo e Taʻu Foʻou Ki Hoʻo fiefia naʻe lahi ange ʻOku ou ʻiloʻi lelei kinautolu. ʻOku ke

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi. ʻOku ou saiʻia ke fakaʻohovaleʻi koe pea ʻoku ke maʻu nofo fakataha feʻunga ke ne ʻomi kiate au loto-falala. Neongo kapau te u haʻi koe he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai Ke ʻoua naʻa ke li koe ki ha vanu, ko hono fakatupulaki pe hoʻo Fiefia ʻi he taimi ʻokú ke ʻiloʻi ai pe kuó u tataki koé. ʻoku ou ho ʻOtuá. Ko ʻeku kiʻi pēpē koe ʻoku ou ʻofa aí pea ʻoku ʻOku ou fie maʻu ʻa e fiefiá. Hokohoko atu ke tuku ke u ngāue. I Piki maʻu kiate koe, ʻoua ʻe manavahe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

Mālō ʻaupito Mālō, mālō. Ko e ʻOtua kimoutolu ʻo e ʻOfá, pea ʻoku ou loto ke u tuku pē au kaukau ʻi he tahi ʻo hoʻo ʻofa. ʻoku ou falala Taha kotoa pē; ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke u ʻilo, he ʻoku ke kei ʻi ai pē. ʻOku feʻunga pē hoʻo ʻi aí maʻaku. ʻoku ʻikai te u ʻikai toe kole ha meʻa kehe.

PS Naʻe lahi fau ʻeku fiefiá peá u tangi lolotonga ʻeku tohí ʻa e meʻa naʻe tuku ʻe Sīsū ʻi hoku loto ʻataʻataá.

 

4 50 Novema

"Ko koe Ko e meʻa noa pē, ko e meʻa noa pē, ko e meʻa noa pē Ko au ʻa e meʻa kotoa pe, meʻa kotoa pe, mo e meʻa kotoa pe!

ʻEiki Sīsū, ko e ʻuluaki meʻa pē ʻoku ou fie kolea hoʻo fakamolemolé koeʻuhí ko ʻeku ngaahi meʻa te ne tohoakiʻi ʻeku tokangá mo fakamatalaʻi atu ʻeku mamahí ʻi heʻeku maʻu ʻení pongipongi ke u hū ki hoku lotó ʻo fakakaukau maʻu pē ki heʻeku fakatau ʻi hoku loto. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku ou fie fakamālō atu ʻi he ueʻi fakalaumālie naʻá ke fai mai ʻaneafí ki he ngaahi founga ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻaki e fakatau ko ʻeni. Kotoa pē ʻa Koe, ʻoku haʻu ʻa e meʻa kotoa pe meiate Koe pea kuo pau ke foki mai ʻa e meʻa kotoa pe kiate Koe. I mavahe meiate koe ʻa e fakatau mo e ngaahi fakakaukau ko ʻeni ʻoku ne taʻofi au ke mou hangē ko ia ʻoku ou fie maʻu he pongipongí ni. I ʻoku ke tomuʻa pehe fakamalo atu, fakamalo atu pea ʻoku ou fakahikihikiʻi koe ʻi hoku vaivai, mo hoku ngaahi fakangatangata mo ʻeku ngaahi meʻa ʻoku ne tohoakiʻi ʻeku tokanga. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

P.S. Naʻá ku fonu ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne tohoakiʻi ʻeku tokangá, naʻ Fakakaukau ki he aleapau ko ʻeni mo ha ngaahi founga ʻe ala fakaleleiʻi ʻaki.

" Ko ʻeku pēpeé. Ko e meʻa ʻokú ke aʻusia he pongipongí ni maʻaku, ʻa ia ko e Māfimafí, ko ha fakamoʻoni ʻe tuʻuloa ki hoʻo

1996

 

ʻoku mamahi. ʻOku ou saiʻia ʻi hoʻo loto ke fakahaaʻi ia. ʻOku Ko e taimi ní pē te u lava ʻo ngāue ʻiate koe ; ʻOmi maʻu pē kiate au ho vaivaí. Ko e taimi ia ko e meʻa pē te u lava ʻo ngāue kakato ʻiate koé pea fakafou ʻi he koe. Ko e meʻa ʻoku ke aʻusia he pongipongi ni ko ha fakamoʻoni ia ʻoku ʻikai He ʻikai ke ke lava ʻo fai ha meʻa, naʻa mo e lotú, laukongá, pe lotú, ʻikai lotu, pe Kai, ʻo siʻisiʻi ange ʻa e fakakaukau pe fai Ngaahi Fehūʻaki Fakapaʻangá. Ko e meʻa noa pē koe, ko e meʻa noa pē, ko e meʻa noa pē. I Ko e meʻa kotoa pe, ʻa e meʻa kotoa pe, mo e meʻa kotoa pe! ʻIloʻi ko hai koe mo e ʻiloʻi e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí. Te u lava ʻi he foungá ni ke Ngāue ʻaki e ngaahi maná ʻi he, fakafou ʻiate koe mo e ʻiate koe. Koeʻuhí ko hoʻo vaivai lahí naʻe ʻOku ou mālohi. Ka kuo pau ke ke fakatokangaʻi maʻu pē ia, kuo pau ke ke tali ia, tuku ke u fakafalala atu ia kiate koe pea ʻoua ʻe lau ʻiate Au. Hange ko ia ʻoku mou lava ʻo mamata ki ai, ʻoku ʻikai ko ʻeku parcoeurs ʻikai ke faingataʻa; ʻOku faingofua ʻaupito, ko e meʻa kotoa pe ʻoku ʻaloʻofa.

I ʻOku ou laukau ʻaki au he ʻoku ke kamata he taimi ni

fili. ʻOkú ke Ko e kamata pe pea ʻoku ke talitali lelei pe ha kiʻi ngaahi ʻaloʻofa ʻoku ou tuku ki ho fakaʻauha, ko kiate koe, maʻaku pe. ʻOku ou maʻu ha ngaahi talifaki pehe fekauʻaki mo fekauʻaki mo ʻEku fānau kotoa ʻo e māmaní. Lotua muʻa ke hoko ʻenau ʻata ʻa e ngaue maʻuʻanga moʻui, he ʻoku ou vela ʻi he ʻofa ki heʻenau Ke foaki. Hono ʻikai ke u vela ʻi he ʻofa ke foaki lahi ange kiate koe, ka Kuo pau ke u tatali ki hoʻo fakamāú, tauʻatāina ange, tautautefito koeʻuhí ko koe Hoko ʻo loto fakatōkilalo ange. ʻOku mahuʻinga ke fakaloloto e ngaahi lea ko ʻení. I ʻofa ʻiate koe ʻEku kiʻi taʻahiné, ʻOua naʻa ngalo e foʻi laka ko ʻení.

I ʻofa ʻiate koe. »

Mālō ʻaupito Hoku ʻOtua. Kuo maʻu ʻe hoku loto ʻataʻataá ha nonga. ʻoku ou ongoʻi fonu ʻi he ʻOfa. Koeʻuhí he ʻoku ou fie maʻu ke u fakauku ʻi he Ko e tahi hoʻomou ʻofá. Fakamoʻui au, ʻa koe Tamai, ʻAlo mo e Laumālié. Toko taha pē, ko ia ʻoku ʻikai ke u fai ha meʻa, ʻoku ou tui ki ai. ʻoku ou maʻu fie maʻu foki e ʻofa mo e taukapo ʻa e Faʻē ko Melé, ʻo e kau maʻoniʻoni ʻo Palataisi, pea mo e maluʻi ʻa hoʻomou kau maʻoniʻoni Kau ʻāngelo, tautautefito mei heʻeku ʻĀngelo Leʻó, ʻa ia ʻoku ʻaʻaku Faivelenga maʻu ai pē. ʻoku fakahoko au pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻa e meʻa kotoa pe.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

17 Novema ʻi he 5:45

"ʻOku ke tali ke hoko ko ʻEku meʻangaue?

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu he ʻaho fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻo e ʻaneafi mo e ngaahi lesoni fakaofo kuo tau ako. I maʻu pē ʻa e holi ʻe taha: Pongipongi ke tupulaki ʻi he tuí, ʻo toe lahi ange toe uouangataha ange ki Hoʻo Fakamāú pea ʻoku maʻu ia ʻe heʻeku Faʻē ko Melé. ʻoku ʻikai ke u lava ʻo ʻikai tokoni kiate ia; ʻOku ou falala ki homo lotó fakatouʻosi ke tataki au ai ʻa e feituʻu ʻoku fie maʻu ke u ʻalu ki aí. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mai ki heʻeku lotú. I ʻofa ʻiate koe.

« ʻEku pēpeé, koeʻuhí he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻoku ou ongoʻi lahi ange koe makehe mei he angavaivai mo e fakafiefia ko ʻeni Ko Hoku Fakamaauʻanga. Kapau naʻa ke ʻilo ʻo hange ko ia ʻoku ou fie maʻu he taimi ni ha ngaahi loto fakatokateline he taimi ko ia ʻa e feituʻu ʻoku tau nofo ai. Bleeds fiefia hoku loto ʻataʻataa ʻi he vakai ki Heʻeku Fānau Īkí ʻo hangē ko kimoutolú ʻoku mou pehē ʻoku nau maʻongoʻonga pea ʻoku nau femoʻuekina maʻu pe ʻi ha meʻa, honau naunau pe ʻio, ko ʻenau ngaahi fiefiá ʻo hangē pē naʻe ngaohi kinautolu ke nau moʻui ʻakí pea ʻi he māmaní ʻo hangē ko ʻenau moʻui ʻi he māmaní ko e taumuʻa ia ʻi he ʻiate kita, neongo ko ha kamataʻanga pe, ka ko ha teuteu pe ki he moʻui taʻengatá. Siʻeku Kiʻi Taʻahiné, te ke lava ʻo tokoni mai, ʻo ʻikai ʻi he ngaue, ka ʻi heʻete hoko. Kuo pau ke ke dazzle ʻo e maʻoniʻoni Pea ʻi he taimi ʻoku ʻi homou ʻao ai ʻa e kakai, ʻe ʻikai liliu kinautolu ʻe he meʻa ʻokú ke tala kiate kinautolú, ka ʻaki pe ho tuʻunga totonu. ʻOkú ke tali ke pehē meʻangāué, ʻa ia ko hono lea ʻaki ʻo e foʻi tao ko ʻeni ʻokú ne hū atu ʻa e Fakafuofuaʻí, naʻa mo e loto fefeka tahá, ʻi ho ʻaó pē ? ʻOku ʻosi ʻa e taimí; Kapau ʻokú ke loto ki ai, te u ngāue ʻAukai, ʻo vave ange ʻiate koe. Tali mai he ʻoku ou kei maʻu Fie maʻu hoʻo fakangofuá kimuʻa peá ke toki fakahoko ha sitepu. ʻoku ou fie Fakaʻapaʻapaʻi kakato hoʻo tauʻataina. ʻOku ke ko ha tokotaha tauʻataina pea ʻoku ke tauʻataina maʻu pe. ʻoku ou ʻofa ʻiate koe lahi ʻaupito! ʻUluakí, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe tauʻataina. Ko ia, te u fehuʻi atu ha meʻa lahi fakangofua ke ʻoua naʻa maumauʻi hoʻo tauʻatāiná. ʻOkú ke Ke mahino kapau ʻokú ke fie hoko ko ʻeku meʻangāué, kuo pau ke ke Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tauʻatāina tatau ʻi ʻapi. ʻa kinautolu ʻoku ou ʻAi ho halá. ʻOku ou ʻofa lahi atu! ʻOku ou ʻofa atu, ʻUluaki, ʻoku ne tukuange koe ke ke tauʻataina. Ko ia ai, ʻoku ou te ne kole atu ke ke loto fiemālie koeʻuhí ke ʻi ai haʻo tauʻatāina ʻoku ʻikai maumauʻi. ʻOku mahino kiate koe kapau ʻokú ke fie hoko Ko ʻeku meʻangāué, kuo pau ke ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tauʻatāina tatau ʻi he koe. ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku fokotuʻu ʻi ho halá. ʻoku ou ʻofa ʻiate koe lahi ʻaupito! ʻUluakí, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe tauʻataina. Ko ia, te u fehuʻi atu ha meʻa lahi fakangofua ke ʻoua naʻa maumauʻi hoʻo tauʻatāiná. ʻOkú ke Ke mahino kapau ʻokú ke fie hoko ko ʻeku meʻangāué, kuo pau ke ke Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tauʻatāina tatau ʻi ʻapi. ʻa kinautolu ʻoku ou ʻAi ho halá.

1996

 

I ʻofa ʻiate koe. »

Mālō ʻaupito Sīsū. ʻOku fonu hoku lotó ʻi he ʻofa kiate kimoutolu! Hangē ko e ʻOku ou ʻofa ʻi hoʻo fiefiá, hoʻo angavaivaí. ʻOku ou maʻu e meʻa kotoa pē ke Ke ako. Ko ʻeku tali ʻeni ki hoʻo kolé: : fleche, ko e "ʻIo", ko ha "ʻIO" lahi ʻIkai faituʻungaʻa, ʻa e founga ʻoku ke fie maʻu mo e taimi ʻoku ke fie maʻu ai. ʻOkú ke ʻe lava ke ngaue ʻi he vave taha te ke fie maʻu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

 

4 Novema:55

Kuo pau ke ke tuku maʻu pe ke ke ha ʻi Heʻeku ʻOfa kimuʻa pea ke toki lava Foaki ki he niʻihi kehé. (Sīpinga ʻo e ʻakau mo e ulo)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu, fakahīkihikiʻi, tāpuakiʻi koe mo ʻOku ou fakamalo atu ʻi hoʻomou ʻi hoku fakamaauʻanga. Ko koe ʻoku ou ʻikai ke u sio ki ai ka ʻoku ou ongoʻi ʻi he ʻOfa ʻokú ke lilingi ki aí. I ʻOku ou toe fakaongo atu ʻeku "ʻIo" kiate koe, koeʻuhi ke ke lava ʻo liliu ia ʻo fakatatau ki Hoʻo Fakamaauʻanga, ʻoku hanga ʻe koe, ʻa ia ko e meʻa kotoa pe, ʻo ngaohi au, ʻa ia ko e meʻa noa pe, meʻa ʻoku ke Fie maʻu. ʻOku ou loto ke liʻaki au he ʻahó ni pea mo e uiké ni ʻa ia kamata ke kakato mo ʻikai fai tuʻungaʻa. Ki muʻa, ʻOku ou pehē ki he kotoa ʻo e "ʻIo" ʻokú ke kole maí.

Ko Hono ʻIloʻi Ko hoku vaivai, ʻoku ou fakafalala ʻataʻata pe ki hoʻomou ngaahi ʻaloʻofa pea ki he ko e fetuʻutaki ʻa e kāingalotú, kae tautautefito pē ki he Faʻē ko Melé, ʻa ia ʻoku ʻi ai haʻane fakamaauʻangá Ko Ia pē ʻokú Ne ʻafioʻi lelei ange ʻetau ngaahi fie maʻú ʻiate kitautolu. Fakaʻosi ʻOku ou falala ki he maluʻi ʻa Hoʻomou Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoní, tautautefito ki he Ko ʻeku ʻāngelo leʻó. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fiefia lahi ʻi he lava ke talitali lelei hoʻo lotu. Ko au homou ʻOtuá. kuó u maʻu maʻu pē koe ʻofaʻi. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ke ilifia ai ʻa n, he ʻoku ʻikai ha meʻa ia ke ilifia ai, he ʻOku ou ofi maʻu pe kiate koe. ʻOku ʻikai ke u taʻofi koe. ʻikai ʻikai teitei foaki.

ʻI he ʻAho ni ʻOku ou loto ke mou tupulaki ʻi he tuí. ʻoku ou fie ʻave koe ʻi Hoku Uma, puke koe ke fakafepakiʻi Hoku Fakamaauʻanga, ke ke lava ʻo ongoʻi ʻa ʻEku ʻOfa, koeʻuhí ke ke hoko ko e ngahau ne u lea ki ai kiate koé. Ko Hoʻo ʻE hoko ʻa e ngoue ko ha flamboyant ʻofa.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Naʻa ko ha afi ʻi homou loto ʻataʻataa ʻe toe kamata ha vela ʻe taha te mou fetaulaki mo ia ʻi ha ngaahi loto kehe. Tuku ha taimi ke tuku ke ʻofaʻi koe ʻe Au, ke talitali lelei ʻEku ʻOfa ʻaki haʻo ʻalu atu ki Ko e vaoʻakau ʻi he taimi ke ifi tapaka kimuʻa pea toki fiefia ʻi hono ʻea vela. Ko e meʻa tatau pē, kuo pau ke ke tuku maʻu pē koe fakatupu ʻaki ʻEku ʻOfá kimuʻa peá ke toki lava ʻo foaki ia ki he niʻihi kehé. ʻOkú ke kuo pau ke u "taha" mo Au ʻo hangē ko ʻeku "tahá" mo ʻEku Tamaí koeʻuhí ke tutu ʻa e afí ʻi he Lotó. Ko e lotó pē ʻa e founga ke liliu ʻaki e māmaní.

Naʻa nau kehe pe ke mahino kiate koe ka mei he te u fakahā atu he taimí ni naʻá ke fili ke kau ki Heʻeku Kau Taú ʻa ia te ne ikunaʻi ʻa e ngaahi loto kehé. ʻOku ke ʻaonga kiate Au ʻi he ʻo aʻu ki ha tuʻunga te ke tuku ai ha taimi ke maʻu, ke ʻahiʻahiʻi, ke tuku ke liliu koe ʻe Heʻeku ʻOfá. ʻOku ʻikai ke ke haʻu mei he Afi, ko e fefie pe koe. He ʻikai lava ʻe he papa ko ʻeni ʻo fakamafanaʻi tokotaha kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fetuʻutaki mo e vela ʻi he ʻa loto. Ko e meʻa tatau pē, he ʻikai lava ke ke fakaului ʻikai ha taha tuku kehe pe ʻi he Afi ʻo e ʻOfa ʻa ia ʻoku ou tafunaki ʻi koe. Ko e malohi ange ʻa e ulo, ko e tokolahi ange ia ʻo e kakai ʻoku aʻusia ia. He ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e Foungá ko e fakamafanaʻi ka naʻa ne fakatupu ke fakaulo toe mita ʻe taha mei ai pea te u fakaulo atu ke foʻou Ko Hoku Siasí. ʻOku mou fakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo kimoutolú ke fakaʻata ʻa e Afi ʻo ʻEku ʻOfa ke tafunaki.

I ʻofa ʻiate koe. »

Mālō ʻaupito Sīsū, ʻoku mahino mo faingofua hoʻo faiakó pea ʻoku ou fehuʻi ange pe ko e hā ʻoku fuʻu fuoloa ai e mahino ʻa e māmaní ki aí. ?

« Ko e fakapoʻuli ʻoku fakatupu ʻe he angahala taʻofi kitautolu mei heʻetau sio, ʻoku puleʻi kitautolu ʻe he hikisia. Lahi ʻaupito kuo kākaaʻi ʻa hoku kakai leleí, naʻa mo ʻi heʻeku fakatupu ʻa e fakafiemalie ko e fie ulo mo e ʻakau. ʻIkai. ʻoua ʻe hoko koeʻuhí ko e mavahe mei he moʻuí tali, ʻoku ʻi ai pe ʻa e Papa, kuo pau ke nau tuku ha taimi ke ke ake, pea ko e ngāue fakaʻahó ia, ʻOku ou te ne lea ʻo kau ki he momeniti kotoa pē; Ka ʻikai, he ʻikai feʻunga ʻa e ulo mālohi ke fakamaama ʻa e fakamaauʻanga ʻo e niʻihi kehé.

1996

 

Taimi kuó u hū atu ki Hoku ʻAó pea ki he kotoa hoʻo ke, Ko e taimi mahuʻinga taha ia he ʻoku mo koeʻuhi pe ko hoʻo fakaʻaongaʻi lelei ʻeku ulo ke moʻui maʻaku. ʻI he fetuʻutaki mo e niʻihi kehe, te ke lava ʻo maʻu ʻa e ulo ʻo e fineʻeiki ʻoku fou atu ʻi he ʻa kinautolu ʻoku ake. ka ʻoku ʻikai ke toe lahi ange ʻi hono fakaulo ; ko e lahi tahá ʻoku haʻu maʻu pē ia meiate Au, ʻikai ʻaupito ʻiate kinautolu pe. Tuku ke ake ʻa kimoutolu ʻe Au, ʻe Hoku ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

6 Novema:15

– ʻOkú ke kuo pau ke ne tali ʻa e fotunga kae lava ke ke maʻu kotoa ʻa e feituʻu ʻiate koe

Sīsū. I Muimui ʻi hoʻo kiʻi taʻahine ʻoku haʻu ke fakafanongo kiate koé. ʻoku ou fie Tuku ke mou ʻofa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« ʻE hoku foha, fakafanongo fakalelei ki he meʻa ʻoku ou talaatu. Tauhi hoʻo Fakaava mo talitali lelei ʻeku leá ʻe he ngoué. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e meʻa Ke ako. Te u akoʻi atu e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke ʻilo ke ke hoko ko ʻEku ʻAposetolo. ʻoku ou fie maʻu ha kau ʻaposetolo ʻo fakatatau ki he Ko ʻeku fakamāú, ʻa ia ko e, Tuku ke u ako, liliu, fakahinohino mo e ʻofa ʻiate Au. ʻOku ka ʻi he ʻOfa maʻu ai pe te u lava ʻo ikunaʻi ʻa e loto.

ʻOkú ke tali ke hoko ko e fakamaauʻanga ko ia ʻoku manako he madness ʻo hange ko ʻeku ʻofa, ʻOku ou ʻofa pea te u ʻofa ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku kau ai ʻa e faingataʻá, fiefiá, Ko e melino mo e ʻofa ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hoʻo lava ʻo foakí, ka te ke toe maʻu foki?

ʻoku ou tatali ko hoʻo talí. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

Ko ʻeku ʻOku faingofua ʻaupito ʻa e talí. Ko ha "ʻIo" ia Unambiguously pea ʻoku ou ʻamanaki pe ko e ʻ ʻio ʻ ʻeni ʻ ʻe lava ke fakafehokotaki ki hoʻomou Ngoue ko e ʻŌlivé pea mo e Ngoue ʻo e ʻŌlivé. ʻOku maʻu ʻe he faʻē ko Melé ʻa e ʻāngelo ko Kepal pea ʻoku ʻikai ke taʻe-malava ia. ʻIkai ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, koeʻuhí he ʻOku ou ongoʻi vaivai ʻaupito. ʻOku ou lau pe hoʻo favours. Ko e lahi taha ʻOku ou laukau ʻaki mo loto moʻoni, ʻo talaatu ʻeku "ʻIo" kiate koe, pea ka ʻikai Hoʻomou ngaahi ʻaloʻofá, mahalo ko Pita ʻeni ʻokú Ne Maʻu Kimoutolú fakafisingaʻi tuʻo tolu, pe hange ko e kau ʻaposetolo kehe kuo Fufuuʻi. Haʻu ʻo fakafetongi hoku vaivai, kapau te ke Hangē pē ko iá.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Mālō ʻaupito ke fanongo ki he kole ko ʻení. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« ʻOua te ke manavasiʻi, ʻoku ou ʻiloʻi ho vaivai. ʻOku ou ʻiloʻi foki hoʻo holi ke faivelenga kiate Au. Ko ʻeku ʻaloʻofa atu ʻe poupou maʻu pē. Te u ʻiate koe maʻu ai pē, neongo kapau ʻOku ʻikai ke ke sio mai pe ongoʻi au. Te u hoko maʻu pe ʻi ai. Ko e ʻofa ia ʻoku ou maʻu maʻamoutolu Tokoni. Ko e lahi ange hoʻo maʻu mai, ko e siʻisiʻi ange ia ʻa e siʻisiʻi ange, ko e lahi ange ia ʻeku ʻofa. ʻe ʻave ia ki he niʻihi kehé. Kuo pau ke ke tali ʻa e fotunga koeʻuhi ke Te u lava ʻo toʻo kotoa ʻa e feituʻu ʻiate koe. Fakatokangaʻi maʻu pē ʻa hoʻomou taʻe-malava ʻi hoʻomou fakamāú, neongo kapau te u fai ia he taimi ʻe niʻihi Ngaahi mana ʻiate koe. ʻOku ke ʻuluaki ʻi ai Koeʻuhí he naʻá ke ʻomi hoʻo "ʻio". Szala ko e Ko au pē ʻoku ngāué. Te ke lava fēfē ʻo fakahaaʻi; Lava ʻa Hamala ʻo polepole ʻi he malohi ʻo e nima ʻoku fakaʻaongaʻi ia?

? Ko e ʻOku ʻikai ke tekeʻi ʻe he hamala ia ha faʻo. ʻOku ke pehe

Naʻa Kapau he ʻikai ke u fakaʻaongaʻi lelei koe, he ʻikai ke ke lava ʻo fai ha meʻa ki ai. Kapau ʻoku ou fie maʻu fakaʻaongaʻi koe – laukonga ʻoku tupu ia mei he fuʻu fonu ʻEku ʻOfa ʻa ia ʻoku ou maʻu maʻau mo ʻEku fanau kotoa ʻi he mamani. I ʻOfa ʻiate koe madly pea ʻoku ou fie fakafonu koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

Siasí ʻo e Immaculate Conception, po ʻo e lotu,

1 30 Novema

– Kapau ʻokú ke ʻofa ʻi he Siasí, ʻokú ke tokoniʻi ia ke liliu ha faʻahinga meʻa meʻa. fakaʻofoʻofa; Kapau te ke fakaanga, kapau te ke fakamaau, kapau ʻOku ke fakahalaiaʻi ha taha, ʻoku tupu ia mei hoʻo tokoni ki he ʻai ke palaku

ʻEiki Sīsū, ʻa kimoutolu ʻoku kau moʻoni ʻi he kautau ko ʻení pea koe, Faʻē ko Mele, ʻokú ne ʻaʻahi mai kiate kimautolu ʻi ha founga pau ʻOku ou fie lotu atu kiate koe ʻi Haʻane ʻi ha founga makehe Ki hotau siasi fakaʻuli, ko hotau ʻalekipisope, kau taulaʻeikí, kakai tangata mo fafine fakalotu pea papitaiso kotoa koeʻuhí ke lava ʻe he kakai kotoa pē ʻo fakaulo homou Laumālié ʻaki ʻa e māmá, pea ʻiloʻilo, poto, tui, moʻoni, ʻofa, ʻo e tauʻataina mo e ʻofa. Ko ho ongo fakamaauʻanga pe ʻe ua toe langa homou Siasí ke maʻu ai ha moʻui foʻou, lava ke fakaʻofoʻofa, maʻa, mingimingi pe ha faʻahinga meʻa pē ʻa e meʻa kotoa pē ʻo e faʻahinga meʻa peheni.

1996

 

Mei he vakai ki homou kakai ʻoku faingataʻaʻiá, ʻoku nau mate ʻi heʻenau ngaahi fakahinohino koví, hono ngaahi kafo ʻo ʻene ngaahi fehālākí mo e siʻi ʻene ʻofá. Ko koe, ko e Loto Māʻoniʻoni ʻe Ua, ʻa ia ʻoku hoko maʻu pē ko e meʻakai pea ʻi he Ko e maʻuʻanga moʻoni ʻo e ʻofa ʻa e Tamai, naʻe tutu ʻe he Ko e afi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, haʻu ʻo ulo ha afi lahi ʻi he lotó, koeʻuhí ke fie maʻu ʻe hotau tokolahi ke foki mai ʻa Sīsū pea mo e faingamālie ke tali Iá mei he ngaahi meʻa naʻe tānaki atu kiate Iá fakahaohaoaʻi ʻe he afi ʻo e ʻofa ʻi Hoʻomo ongo Parcoeurs Maʻoniʻoni. I toutou lea ʻaki ʻeku "ʻIo" kiate koe, ke tafunaki ʻa e Afi ni ʻi Hoku fakamaauʻanga, fakamaʻa ia, liliu, ʻai ke hange pe ko koe.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. Ko hoʻo kiʻi taʻahiné, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

"Leander, ʻE hoku kiʻi taʻahiné, haʻu ki hoku nimá ʻo hangē ha faʻeé. ʻoku ou fie maʻu koe hao ʻi Hoku Fakamaauʻanga koeʻuhi ke ke ongoʻi ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu maʻau. ʻOku ou talitali lelei hoʻo lotú. ʻOku ou foaki kiate Ia mo Sīsū ki he Tamaí. Hokohoko atu hoʻo lotua ʻa e Siasí ʻOku ou kofukofuʻi ʻa e Siasí kotoa ʻi Hoku Pulupulu Māʻoniʻoní Ko Hoku Fohá Sīsū, ʻoku ou fie maʻu ke ne fakaʻofoʻofa mo maʻa ʻi he faingataʻá naʻá ne ʻoku lolotonga fai ha metamorphosis ko koe ʻoku kau fakamoʻoni ki hono langa ʻo e Siasi Foʻou ko ʻení mo Au fakalāngilangiʻi ʻa e Tamai ʻo e lahi ʻo e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku teu ke hokó ʻoku lilingi hifo he taimi ni Ki Hono Siasi, hokohoko atu ki he Lotu kiate ia koeʻuhí ke fakaʻatā ʻa e ngaahi kalasí ke nau malava kakato malava ke maʻu ʻa e ʻOfá, ʻoku ʻikai ha toe founga ke Ke fakafoki hono fakaʻofoʻofá ʻi he ʻOfá.

Ko ʻeni ʻoku kamata ʻa e fakaʻofoʻofa foʻou hotau Siasí ʻi he

Ko Hoʻo ngoue, ko ho taimi. Te ke toki lava pe ʻo tokoni ʻi he taimi ʻoku fai ai hoʻo fonu ʻa e lotoʻaa ʻi he ʻOfa. ʻOfa ʻi hotau Siasí, ʻofa he Kau taulaʻeiki, ʻofa ʻi he kakai ʻoku mou feʻiloaki. Kapau te ke ʻofa, ʻoku mou ngaohi ia ke fakaʻofoʻofa; Kapau te ke fakaanga, kapau te ke fakamaau, kapau ʻOku ke fakahalaiaʻi ha taha, ʻoku ke tokoni ki he ʻai ke palaku. Vakaiʻi maʻu pē ʻa e ongo ʻokú ke maʻú Fakahinohino ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai pea te ke ʻiloʻi pe ʻokú ke toe tokolahi ange pe siʻi hifo ki he Siasi ʻo hoku Foha ko Sīsuú. ʻOkú ke ʻAi foki ke ke ʻiloʻi pe ʻokú ke hoko ko ha lolo faitoʻo ki he ʻa e mafu ʻo e Ongo Maʻoniʻoni pe kapau te ke tokoni ki heʻemau faingataʻaʻiá. ʻAi ke ke hoko ko ha taha kolekole ʻo e ʻOfa ʻa e Tamaí. Fakakaukau ki he ʻa e ʻOfa ʻa hoku ʻAlo ko Sisuu. ʻE fakatupu ʻe ho lotó ʻo e ʻOfa pea te ke hoko ko ha tokotaha langa

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻeni Siasi Foʻoú. ʻIkai ʻi hoʻo ngāué, ka ko koe pē ʻe he ʻofa ʻi ho fakamaauʻanga. ʻOkú ke sio ki he faingofua ʻo e taimi ʻOku tau tali ke tau hoko ʻo siʻisiʻi. Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻOku ou ʻofa fakaʻita atu kiate koe. »

Mālō ʻaupito Faʻē ʻo e ʻOfá.

ʻIkai ʻI heʻeku ʻilo e founga ke fakamālō atu aí, ʻoku ou tomuʻa lotua ʻa Loseli, foki mai ʻi hoku mohenga. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. hoʻo kiʻi taʻahine.

4 Novema:40

– Ako ke tuku ke u ngaue hifo ki he fakaikiiki siʻisiʻi taha

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie siʻisiʻi ʻaupito ʻi muʻa ʻiate koe. ʻoku ou fie Fakafanongo kakato kiate koe. Haʻu tataki au. Ka ʻikai kimoutolu ko e meʻa noa pe au. ʻoku ou loto ke mou ʻofa heni hoku makapuna ʻe toko ua. ʻOku ou loto foki ke ke hoko ko e tokotaha ʻoku talitali lelei hoku ʻofefiné mo ʻene fānau ʻe toko uá, pea mo ha taha kehe mei he Te tau tokangaʻi pe fakataha ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Hangē ko e Pehe ange mai ne nau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi kinautolu. Ko kimoutolu ʻoku ʻOfá, Haʻu ʻo ʻofa ʻiate au pea fakafou ʻiate au. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mai ki heʻeku lotú. I ʻofa ʻiate koe Tamai, ʻAlo mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻoku ou toe fehuʻi Faʻē ko Melé ke haʻu ʻo tali mo ʻofa ʻiate ia pē. Heʻene fānaú ʻi he ʻiate kitautolu. Haʻu ʻo fakafetongi hoku vaivaí mo hotau vaivaí. I ʻofa ʻiate koe. hoʻo kiʻi taʻahine.

« ʻOfa, ʻofa maʻu ai pē. Te u toki lava pē ʻi he ʻOfá Fakamoʻui ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku kafó, liliu ʻo e meʻa ʻoku fuʻu tangata mo e meʻa ʻoku ou fie idolize. ʻOku ke Ko e kakai kuo filí, ʻa koe mo koe, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia. Ko au ko e Māfimafí. Ako ke u Fai ke ʻo aʻu ki he fakaikiiki siʻisiʻi taha; Te ke hoko ko hoku fakamoʻoni. Te ke fakakaukauloto pē kiate au, te ke fakahīkihikiʻi au, te ke fakahīkihikiʻi au Tāpuakiʻi, hangē ko e ofo ʻa e tokotaha te u lavaʻí ʻi homou ʻao. ʻOku kamata ke ʻāʻā ho matá ʻi Heʻeku ngaue, ʻi Heʻeku meʻa kotoa pe. Mālohí, kae tautautefito ki he Mon ʻOfa. Sio ki he meʻa ʻoku ou fakatokangaʻi ʻiate koé ʻI he taimi ni. ʻI he mahina pe ʻe taha kuo hili ... Naʻe ʻikai ke ke mei tui ʻoku malava pē ia. Naʻe ʻikai te u mei fakakaukau ʻoku ou ʻe talanoa pehee

1996

 

koe tohi he taimí ni; Ka ʻoku moʻoni ʻaupito, Pea ʻoku ʻikai ke ke fai ia, ʻoku ʻikai ko ha misi, ʻoku ʻikai ko ha misi. fakakaukau pe fakakaukau loi. Ko au, Sīsū, naʻá ku ueʻi fakalaumālie koe he taimí ni. Ko e meʻa pe ke ke tui mo fakaʻau ke siʻisiʻi ange mo iiki ange kae lava ke u ngāue ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe. ʻOkú ma fakatou ʻi lalo Kamataʻanga ʻo ha fononga fakaʻofoʻofa moʻoni. ʻOku ʻikai haʻo meʻa ʻe maʻ mamata pe fanongo ʻi he meʻa ne u mamata naʻá ke faí. te u pehē ange pea te u fakatōtō mai koe. ʻOku ke kiʻi hange ha monumanu fitaʻa ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai kovi ʻa e tangatá ni lolotonga ʻene ʻiloʻi ʻa e meʻakai lelei ʻe lava ke ne maʻu mei ia. ʻOkú ke ʻiloʻi mei he sitepu ki he sitepu ko Au ʻa e ʻOtua ʻo e ʻOfá. ʻoku ʻikai ngata pe ʻi he lelei ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ou foaki, kae ifo, haohaoa, fakaʻofoʻofa, fakaʻofoʻofa, fakaʻofoʻofa, makehe. Ko Au pē ʻokú ke maʻú. Laissez-faire pea ki he ʻOkú ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē te ke lava ʻo akó ʻi he tuʻunga ko ʻen

Pea ʻOku ou fie fakaʻaongaʻi koe ke akoʻi lahi ia

mo Ko kitautolu fānau ʻo e māmaní ʻoku faingataʻaʻia he taimí ni, ʻoku fakaʻau ke fakakalakalasi ʻi heʻenau ngaahi kavengá koeʻuhí he ʻoku nau tui ʻoku nau malava, ʻoku nau fakatupulaki ʻenau fiefiá. ʻIkai, ʻoku ʻikai sai ia. Naʻa nau ʻoku fuʻu siʻisiʻi, fuʻu vaivai. ʻOku nau taki ʻi he ngaahi hala ʻo e faingataʻaʻiá, ongosiá, faingataʻá. Ka ʻOku ʻikai ko e moʻuí ia. ʻOku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku ou fie maʻu maʻanautolu. I fie maʻu ke nau fiefia ke nau ongoʻi leleiʻia ʻiate kinautolu pē, ka ʻoku nau kuo pau ke nau tali ke ʻofaʻi kinautolu; Te u pehē kuo pau ke tau fai ia accustom. ʻOku ʻikai ke u loto ke fakamamahiʻi kinautolu, ʻoku ou loto ke ʻave kinautolu ʻi hoku nimá, tui honau ngaahi laveá, fāʻofua kiate kinautolu, maʻa ʻo ka fie maʻu. ʻoku ou loto ke nau hoko kotoa maʻa, fakaʻofoʻofa, matamatalelei. ʻOku ou loto ke nau ʻahiʻahiʻi ʻEku pepe. Lotu mo au ko e Tamaí ke nau ʻiloʻi ko hai Au pea te nau hū mai ki Hoku nimá mo Ko e taimi kotoa pe ʻe hoko ai ko ha paati, ko ha paati lahi ʻaupito kiate au mo kinautolu.

ʻOkú ke ʻoku fuʻu ofo lahi ʻa e foʻi kōtí, ʻi he nāunau;

I ʻe aʻu ʻo lea ʻaki ʻa e nāunaú. Ko ha konga siʻi ʻaupito ia ʻo e fakaʻofoʻofa kuo pau ke tau nofo fakataha kapau te ke nofo Siʻeku kiʻi taʻahiné, Ko e meʻa pē ia ʻaʻaku. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. Tuku ke ke ʻofa, ke ʻofaʻi koe ʻaki haʻo taming ʻEku ʻOfa. ʻOku ke

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

faʻu ki he meʻá ni; Ko ha ului: foki ki ho fakatupú Tatau totonú.

Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

5 Novema:00

Ko ʻeku ʻE vavé ni pē ha pā ʻa e Puleʻanga ʻi he māmaní

ʻOku ko hoʻomou kātoanga he ʻahó ni, ʻa e kātoanga ʻa Kalaisi ko e Tuʻí. ʻOku ke ʻa e Tuʻi moʻoni ʻo e Langi mo e Mamani. ʻoku ou ʻamanaki fiefia atu ki hoʻomou Explodes e famili fakaʻeiʻeiki ʻi he mamani. ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku kamata ʻi he fakamaauʻangá. ʻoku ou fie maʻu kotoa ia ʻi he ʻaʻaku, neongo kapau ʻoku ou taʻefeʻunga ʻaupito. I fakafalala ʻataʻatā pē ki hoʻo ʻaloʻofa lahí. te u talaatu ʻomi ʻeku "ʻIO" lahi ʻaki e fanga kiʻi "ʻio" kotoa ʻo aʻu ki he fakaikiiki siʻisiʻi taha. ʻoku ou lotua ʻa e pea ʻi he ʻahó ni ha fuʻu "ʻio" lahi ʻi he lotó, koeʻuhí ke koeʻuhí ke ke lava ʻo fokotuʻu ai ho Puleʻangá ʻo taʻengata. I ʻofa ʻiate koe. hoʻo kiʻi taʻahine.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou tali hoʻo kole pea ʻai ia ʻAʻAKU ke u hoko malohi ʻi he Fakamaauʻanga ʻo ʻEtau Tamai. ʻIkai fuoloa mei ai ʻE ulo atu Hoku Puleʻangá ʻi he māmaní. Ko e taimi ʻo Ko ʻeku tamaí. ʻOku teuteu ʻa e meʻa maʻongoʻonga ko ʻení ke tamateʻi e meʻa ʻoku ngalingali hoko. ʻE hoku kau ʻofisa kuo fili, ʻoku ou fie maʻu kinautolu haohaoa ʻaupito, he ʻikai ke u lava ʻe au. Mo hoʻo fakangofua, ʻOku ou maʻa. Ko ʻEku ngāué ʻeni, ka ʻoku ʻikai ʻaʻau.

ʻOkú ke Vakai pe ʻoku anga fēfē ʻeku ngāué. Nofo maʻu ʻi ho loto nonga, ʻo hange ko e kole ʻa ʻEku Faʻe Maʻoniʻoni Taha kiate kimoutolu. Hoko ʻo Ko e kakai ʻo e lotu, fakahikihikiʻi, fakafetaʻi pea mahulu hake ʻi he ʻofa kotoa pe. ʻOku fuʻu faingofua ʻa e meʻa ʻoku ou tala atú; - ʻI he pongipongi ni. ʻOku ou talaatu ʻeni koeʻuhí he ʻoku ou fakakaukau kiate kimoutolu kotoa pea kiate kinautolu te u fekauʻi atu ki aí. ʻI he taimi ni, ʻoku ou ʻOku ou fiefia ke tuku ke ke moʻui ke fakahaohaoaʻi koe koeʻuhí ko koe, ka ʻOku ou ngaʻunu vave. Teuteu, ʻoku maʻa e ʻikai fuoloa mei ai. ʻoku ou tatali pe ke ke mateuteu ʻi he meʻa kotoa pe hoʻo moʻui.

1996

 

Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Mālō ʻaupito Mālō, mālō. Fai kiate au ʻa e meʻa te ke loto ki ai, ʻi he taimi ʻoku ʻo hange ko hoʻomou fakaʻamu. ʻOmi kiate au ʻa e ʻaloʻofa ke u ʻiloʻi pe ke ʻiloʻi Ho Finangalo, ke poupouʻi ʻe Ho ʻaloʻofa, ke hoko pea hoko ko e meʻangāue talangofua ko ʻení pea mahuʻinga ʻi Ho nimá. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

26 Novema ʻi he 1h30

– ʻI he ʻahó ni, kuo pau ke ke tali ko ʻEku palaní ʻeni mo e meʻa ʻoku ou sio ki aí kuo ʻosi fokotuʻu ʻi hono fakahokó

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi faingataʻá ʻoku ou ongoʻi ke ʻunuakiʻi ki muʻa ʻa e failé. ʻoku ou fakafofongaʻi ʻeku taʻe-malava. He ʻikai ke u lava ʻo fai ia taʻe te ke kau ai. ʻoku ou fie ka he ʻikai ke u lava ia ʻe au. Te ke lava; ʻoku ou kole ke ngaue ke fakakakato ʻa e fakatau ko ʻeni. Tomuʻa ngaue ʻiate au, ko ia ke u ʻiloʻi e meʻa ʻokú Ke finangalo ke akoʻi maí. Ueʻi Fakalaumālie ʻeku ngaahi fakakaukau takitaha ke taʻofi au mei haʻaku ngaue ʻo fehangahangai mo e meʻa ʻoku Ke finangalo ke u fai. ʻOku ʻikai ke u ʻOua naʻá ke hoko ko ha meʻa ke ne fakafeʻātungiaʻi hoʻo palani leleí maʻau pea ki he leleí ʻo hoku famili ʻi he tafaʻaki ki mui ko ʻeni. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mo e tali maí ki heʻeku lotú, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe siokita.

I ʻOku ou ongoʻi siokita ʻi heʻeku foki ki heʻeku fanga kiʻi loto hohaʻá neongo ʻoku tokolahi ha ngaahi laumālie ʻi he malaʻiá mo e ʻoku ʻalu ʻeku ngaahi kole kotoa pē ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié pea ki Hoʻomou Lāngilangi kiate Koe mo Hoʻo Foki Maí. Mālō, ʻoi Ko hoʻomou ʻaloʻofa lahi ki he taha faiangahala masivá ʻoku ou ko ia. ʻOkú ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke u ako ʻení Efiafi. ʻOku ou ʻoatu ʻa e tauʻatāina ke ʻoua ʻe fuʻu tōtuʻa hoʻo talí ki he ngaahi meʻa ʻoku ou hohaʻa ki aí, ko e fakamāú. Ko kimoutolu ʻa e ʻEiki, ko au ʻa e kiʻi tokotaha ʻoku loto ke huhuʻi iá ʻa e meʻa ʻoku ke holi ki ai. ʻOku ou falala kotoa, pea ʻOku ou tali ʻeku tuēnoá mo e kolosi te mou liʻaki aú. ʻOku Hoʻomou ʻi aí ʻa ia ʻoku ou fie maʻu ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa. Naʻa nau fakalongolongo ke fanongo kiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

« ʻEku tama, ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, kapau naʻa ke ʻiloʻi e lahi ʻo e meʻa ʻOkú ke moʻui he taimí ni ʻoku mahuʻinga, he ʻikai te ke ʻeke mai ha meʻa ʻa e niʻihi kehe. ʻOku ou ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ʻoku ou ʻiloʻi lelei e meʻa ʻokú ke maʻú Fie maʻu He ʻAhó ni; Ko ʻapongipongi ʻe hoko ia ko ha meʻa kehe. Koeʻuhi ke Te u lava ʻo ngāue tauʻatāina ʻiate koe, ʻo takatakai ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe ʻOku fie maʻu hoʻo docility ke ke nofo ai ʻe lava ke ngofua, ke loto fakafetaʻi ʻi he mamahí, ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá, ʻi he fiefia, lavameʻa mo e ngaahi momeniti ʻo e naunau. ʻOku ʻoku ou fakaʻamu ke ke kakato maʻaku.

ʻI he kapau ko e matalaʻiʻakau, kuo pau ke kei tuʻu pe ia ʻi ha vaʻa pe tefito ki he hoko atu. Matala, kuo pau ke ke kei kuluuʻi pe ke Ko au, ko homou ʻOtuá, ke fakahoko mo fakatokangaʻi koe ʻo e tuʻunga ʻoku ke ʻi ai. Ki ha matalaʻi ʻakau kuo fetaulaki mo e havilí, ʻuhá pe laʻaá, ko e lahi tahá ʻOku mahuʻinga ke kei fehokotaki lelei pe mo e tefito. ʻOkú ke ko e matalaʻi ʻakau ʻoku moʻui ʻi he ngaahi momeniti ʻo e fiefia, mamahi mo e faingataʻa; Ko e fakamatala mahuʻinga tahá ko e ʻoku mou uouangataha lelei kiate Au, ʻa ia ko e Tupuʻanga ʻo e ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻa ia ʻoku fie maʻu ke ke tali ʻa e misiona ʻoku ou fie maʻu maʻau Fakafalala. Fakakaukau ki he meʻa naʻe pau ke u foua he taimi ko iá ʻoku ou lolotonga fononga atu ki Kalevale, ko e lahi taha mahuʻinga ke u fetuʻutaki maʻu pē mo ʻeku Tamaí ke lavaʻi ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻo fakatatau mo e meʻa naʻá ne fie maʻú, ʻo fakafehokotaki ki Hono finangaló kae ʻikai ko hoku finangaló.

ʻI he Ko e meʻa ʻokú ke lolotonga aʻusia, hokohoko atu hono talamai ʻi he Foʻou

ʻOku a "ʻIo" ki Hoku Loto, kae ʻikai ko ho loto. Ko Hoʻo ʻOku hoko mai ʻa e faingataʻaʻia mei he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ke saiʻia ke faʻu hoʻo ngaahi palani pea mo koe Aleaʻi hono fakahokó. Ko e ʻahó ni kuo pau ke ke tali ko Ia ʻEku palaní pea ko e meʻa ʻoku ou sio ki aí ʻoku ʻi ai hono ʻiloʻi. ʻI he taimi ʻe mahino ai kiate koe pea ke loto ki ai ko ʻEku Palani pea ʻoku ou mamata ki ai ʻi hono fakahoko, ko hoʻo ʻe tataki e ngaahi ngāué ʻi heʻeku fakahinohinoʻi koe ke ke tohí ʻa e meʻa ʻoku ke tohi he taimi ni. Manatuʻi e meʻa ʻoku tau kuo nau toki moʻui. Kiate au, naʻá ku fie ʻoatu ha meʻa fakaʻofoʻofa matalaʻi ʻakau ʻo e fakamatalá; ʻIkai ke ke ʻiloʻi e feituʻu ne u ʻi aí te ne ʻave koe, momou ke tohi : "hangē ha matalaʻi ʻakaú". Kiate koe, naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he ngaahi lea ni ʻikai ha tokanga pea ke fakakaukau kapau naʻa ke tohi ia

1996

 

ngaahi foʻi leá ʻe ngata ʻa e tala-ngāué ʻi he; neongo naʻe ʻikai ʻi he kamataʻanga ʻo e akoʻi naʻa ku loto ke fai atu. Kapau naʻe ʻikai ke ke angavaivai ʻi hoʻo falala mai kiate Aú, ko koe ʻikai ke ne maʻu ʻa e akonaki moʻui ko ʻeni ʻiate Au. Ko e meʻa tatau pe ʻoku hoko ia ʻi he tuʻunga kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí. Tuku muʻa ke u falala ʻo ʻikai mamata pe ʻiloʻi e feituʻu ʻoku ou tataki kimoutolu ki aí. ʻOkú ke maʻu ha fakamoʻoni lahi ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻoku ou fie maʻu hoʻo leleí. ʻOku ke Ko e tokotaha kuó u filí, ko au hoʻomou fakahinohinó. ʻOua te ke ilifia, ʻoua naʻa ke ilifia. Ko au ʻa e tokotaha kuo filí. ʻoku ou ʻofa ʻiate koe mo koe Maluʻi. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻokú ke tatali ki ai? Talí. »

Ko ʻeku ʻEiki mo hoku ʻOtuá. ʻI he mahino māmālie kiate au ʻa e meʻa kotoa pē Moʻui ʻaki e meʻa ʻokú ke akoʻi mai kiate aú. ʻOku ʻikai ke u toe fie maʻu ha meʻa, ʻoku ʻOku moʻui ʻaki ʻeni ʻe Homou ʻAfioʻangá, Hoʻomou ʻOfá kae tautautefito ki Hoʻomou Ngaahi ʻAloʻofá ʻokú Ke akoʻi au. Koeʻuhi ko au toko taha pe, ʻoku ou fuʻu siʻisiʻi mo fuʻu siʻisiʻi vaivai, he ʻikai ke u lavameʻa. Uouangataha mo koe ʻa loto, tatau ai pe pe ko e ha kuo pau ke u moʻui ʻaki mei ʻOku tokoni ʻa e meʻa kotoa pe ʻi tuʻa ki heʻeku lelei. ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku Ko e meʻa kotoa pē ko e ʻaloʻofa. ʻOua ʻe siva ʻeku ʻamanakí koeʻuhí he ʻoku ou ʻoku ou fuʻu vaivai ke nofo maʻu ʻi Hoʻo ʻOfá. ʻOku Ko kimoutolu naʻa mou fokotuʻu ʻa e fehokotakiʻangá pea ko kimoutolu ia kuo pau ke mou tauhi maʻu iá. I falala atu kiate koe. ʻOku ou ongoʻi vaivai, pelepelengesi mo tuʻu laveangofua. I Fakafalala pē kiate koe mo talaatu ke ke ʻofa.

 

4 Novema:20

Ko ʻení Siasi foʻoú, ʻoku ou langa ia kimuʻa ʻi he Ngaahi Ueʻi ʻo e Lotó

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu he pongipongí ni, fakamālō atu ʻi hoʻo fakamoʻoni ki Hoʻo ngāué. Ne u ongoʻi moʻui ʻaneafi ko ha konga lahi foʻou ʻo ʻeku tuí. ʻOku hange ʻoku ou naʻa ke kamata ha moʻui foʻou ʻi hoʻo fakahinohino pe ngāue; pea ko ha fakamoʻoni pē au, ʻoku ʻikai ke u lava ha meʻa ka ʻoku ofo, fakahoko mo fiemalie ʻi he meʻa ʻoku Ke, Māfimafí, lavaʻi ʻi he fakaikiiki kotoa pē.

Ko ʻeku ʻOku fiefia ʻa e fakamaauʻanga, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe fefe haʻaku fakamalo atu. I kole ke tuku ʻe he ʻaloʻofá ʻa e lokí kotoa. ʻoku ʻoku ou

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻoku Kiʻi tamasiʻi ʻoku ʻikai ke ne taʻofi e hala, ka ʻoku molia atu foki ʻi he taimi lahi ʻi he fie maʻu ke mamataʻi hoʻo hivá mo e saiʻiá ʻa e meʻa ʻoku ke aʻusia. ʻOku ke maʻu ʻeku loto falala kakato. I ʻofa ʻiate koe.

« ʻE hoku foha, ʻe hoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou saiʻia ke fakafonu koe! ʻOku nau tolonga kehe pe ke u loto ke fakafonu koe ʻo hange ko ʻeni, kae hange ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi kakato hoʻo tauʻatāiná, naʻá ku tatali ke ke talamai tuku ʻa e tauʻatāina ke ngāué. ʻOku ou kei ʻi heni, ʻI loto ʻiate kimoutolu, mateuteu ke ngāue ʻi he tūkunga kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē naʻe hokó, Pea ʻoku fakaikiiki kotoa ʻeni.

Mo ʻOku ou fie maʻu ke tomuʻa fakahaohaoaʻi koe ʻe hoʻo tauʻatāiná, ke ke ʻiloʻi, ʻI he fakaikiiki kotoa pē, ʻi hoʻo ngaahi tōnounoú kotoa. I fie maʻu ho laumālié ke hinehina ʻo hangē ha sinoú, taʻe ʻi ai ha taha ʻUliʻi, hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻo fakatatau mo e ʻAʻakú, maʻu ai pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.

Uá ʻoku tau hu atu ki ha Maama Foʻou, ko ha Siasi Foʻou, pea ʻoku ou fie maʻu ʻa e Siasi foʻou ni ke fakaʻofoʻofa, maʻa kotoa, ʻo ʻikai mingimingi pe ha faʻahinga meʻa pehe.

Ko ʻeni Siasi foʻou, ʻoku ou langa ia he taimi ni mei he Lotó. Ke maʻa ʻa e Siasí ni, kuo pau ke maʻu ha loto maʻa, he ʻikai lava ke toe fakaʻofoʻofa mo lahi ange ʻo maʻa ʻi he loto ʻokú ne faʻu iá.

ʻOku ʻOku ou fie maʻu ha loto maʻa lahi, fakavavevave. ʻOku tonu ia Ko e meʻa ʻoku ou fie maʻú, ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha me Manatu, Ko Hoku ngaue, kae ʻikai ko haʻau.

Ko e ha ʻa e ʻoku ou kole ki hoku kau fakafofonga kuo fili, ko kinautolu pe ʻoku "ʻio", Kei "ʻio", kei "ʻio", ko ia te u lava ngaue. ʻOku ou ngāue ʻaukai he ngaahi ʻahó ni koeʻuhí ko e taimí tataʻoʻanga.

Lahi fau ʻOku lele ʻa e taimi, kehe pe ke u ngaue vave. ʻOkú ke moʻua kiate koe pē, Mamalie hifo pea aʻu ʻo ke tuʻu ʻo tuku pe koe fakamaʻa mo fakafonu koe ʻaki ʻEku ngaahi ʻaloʻofá koeʻuhí ke nau mahuhu ʻi loto ʻiate koe.

Toʻo Ko e taimi ke fetuiaki ai ʻa e haʻi ʻoku ne fakatahaʻi kitautolu ko e fehokotakiʻanga, ʻa ia ko e tefito ia ʻokú ne toʻo ʻa e matalaʻiʻakaú pea fakaʻatā ia ke ne tekeʻi ʻa e matangí pea ʻoku ʻalu fakataha ʻa e ngaahi afaá mo ha ʻuha lovai lahi.

1996

 

Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, tuku ha taimi, tuku ke ke fakafonu koe. Ko e tefito ʻe hoko ʻo mālohi mo taʻeueʻia, i.e malava ke Matuʻuaki e ngaahi matangi malohi taha.

ʻOku ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻoku ou kole meiate kimoutolú, ka ʻoku mahuʻinga.

Tuku ke ʻOfa, ʻahiʻahiʻi ʻEku ʻOfá, ʻoua ʻe manavahē.

I ʻOfa atu, ʻe hoku kiʻi ʻofaʻanga. »

Mālō ʻaupito Mālō, mālō. Naʻá ku tuku ke ʻofaʻi au. ʻoku ou fie ʻahiʻahiʻi Hoʻo ʻofá.

 

5 Novema:30

"Naʻe pehe ʻe ʻOku ʻiate koe ʻa e koloa moʻoni, kae ʻikai ʻi ha toe feituʻu

– ʻOku ʻe he Afi ʻo ʻEku ʻOfa ʻoku ou oʻi koe

« ʻE hoku foha, ʻoua naʻá ke manavahē, kuó ke maʻu ha fakamālō ki he Ko hoku matá. ʻOku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē. ʻOkú ke fie hoko ʻoku fakaʻau ke toe fakafiefia ange kiate Au? ʻAi ke siʻisiʻi ange, Hifo ki homou loloto ʻi he potu ʻoku ou ʻi aí. ʻOku ko ha feituʻu foki ʻoku ʻilo ai ʻe ha taha ʻene taʻe-malava, hono fakangatangata. Ko e feituʻu foki ʻeni ʻoku toka ai ʻa e loto fakatōkilaló. pea mo e ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē ʻoku ou maʻú; lesisita ʻiate koe ʻi ho papitaisó.

ʻOku ʻa e: Ko e ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻeni kuo pau ke ne tataki hoʻo ngaahi ngāue kotoa pē, ʻa hoʻo foungá ke fakakaukau, ke aʻusia pea fakaʻosi ke ngaue.

Ko Au ʻOku ou mateuteu maʻu pē ke ngāue ʻiate koe pea fakafou ʻi he koe. Kuo pau ke ke tuku ke u ngaue. Ke fai ʻení, ʻokú ke kuo pau ke holoki. ʻOku ou fie ʻoatu ha sīpinga: kapau naʻá ke fehokotaki maʻu pe mo Au, pea te u toki lavaʻi maʻu pe ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe. Ko e fehokotakiʻanga ʻeni ʻoku ou ʻa e ngaahi holi ke toe malohi ange mo koe.

Fakakaukau ko e ʻOfa ʻoku ou maʻu maʻu pē kiate kimoutolú, ʻa ia ʻoku tokoni ki he fakatupulaki ʻa e haʻi ʻokú ne fakatahaʻi kitautolú.

Talamai Ko hoʻo "ʻio" fakatouʻosi ʻi he taimi ʻoku ke fiefia ai mo e taimi ʻoku ke ʻoku loto mamahi. ʻOku ou maʻu ʻa e "ʻio" ko ʻení lava ke tala atu Ke ke fiefia mo nonga, tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻokú ke faí ʻAtakai.

Ko e ʻOku ʻiate koe ʻa e koloa moʻoni, kae ʻikai ʻi ha toe feituʻu. ʻI he Tuku ke veteki ʻa e koloa moʻoni ko ʻeni ʻe lava ʻe he niʻihi kehe Mole ho mahuʻingá ʻi ho matá ʻi he tuʻunga te ke aʻusiá

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Taha pepe te u lava ʻo fakaʻaongaʻi. Ka ki muʻa peá u te ke ala fakaʻaongaʻi lelei koe, kuo pau ke ke fakaʻosi hono oʻi koe.

ʻOku kuo pau ke fou atu ʻa e hamala pe koula ʻi ha afi kae lava ke fakafuo, ʻOku fakafou ʻi he afi ʻo ʻeku ʻofa ʻa ʻeku oʻi koe pea ko e meʻa ʻeni ʻa ia ʻoku ou lolotonga fai he taimi ni. ʻI hoʻo toutou lea ʻaki hoʻo "ʻIo" kiate au, ʻOkú ke tuku pē ke ke fōtunga.

Hangē ko e ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou tutu koe ʻi he Afi ʻo ʻEku ʻOfa pea vela ʻi he taimi tatau te ke kau kotoa ai mo kinautolu pea ʻoku ou fakafalala atu kiate kimoutolu. ʻOku kamata nai ke mahino kiate koe ʻa e founga ʻoku hanga ai ʻe heʻeku ʻOku ʻiate koe ʻa e tauʻatāina mo fakafou ʻiate koé?

ʻOkú ke ʻa ia ʻoku fai ki ai e ngāué ʻi ha ngāue lahi Mālohi, ʻokú ke fakahehema ke talaatu: ʻOku ou fakaʻanaua, ʻoku fuʻu faingofua ke moʻoni; ʻIo, ʻoku moʻoni ia kiate koe he taimí ni pea mo kinautolu ʻoku nau lau ʻení. Ko ʻeku ngaue ia.

Hangē ko e ʻE hoku kiʻi ʻofaʻanga. »

 

 

6 Novema:20

– ʻI Heʻene hoko ko e ko e meʻa fakaʻofoʻofa ke mamata ki he fanga kiʻi selo ko ʻeni ʻo e fevahevaheʻaki fakasosiale

ʻEiki Sīsū, ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, ʻoku ou fie ʻalu atu kiate koe kau mo lotu ʻi ha founga makehe maʻá e fakataha ʻo e ʻaho ni. ʻoku ou kole atu ke ʻave hoʻo ngaahi lelei lahi pea fakafonu ho Laumālié ʻaki ho Laumālié ʻo e ʻOfa, koeʻuhi ke lava ʻa e tokotaha kotoa pe ʻo ongoʻi ʻi hono loto pea ʻoku ʻofaʻi ia ʻe koe.

ʻI he kole Hoʻo ʻOfá, ʻoku ou pehē ne u kolea e meʻa kotoa pē, ʻa ia ko hono ʻuhingá, ko e hā ʻoku lelei taha mo fie maʻú maʻá e tokotaha kotoa pē ʻe ʻi heni he pooni.

ʻoku ou saiʻia Pea ʻoku ou fie maʻu ke ʻofaʻi lahi ange kitautolu he pooni ʻi ha toe taimi. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou saiʻia ke sio atu ʻokú ke kolea ʻEku ʻOfá. Ko ha kole ke ʻikai ke u lava ʻo fakafisingaʻi koeʻuhí

1996

 

Ko ʻeku fonu mahuohua ʻa e fakamāú ʻi he ʻOfa ki Heʻeku fānaú kotoa ʻi he mamani. Hono ʻikai lahi ʻeku fiefia ke mamata ki he fanga kiʻi selo ko ʻeni, ʻoku vahevahe ʻe he ngaahi selo ko ʻeni ʻa e kolo, ʻa e niʻihi kuo u fili ʻa ia tali ke hoko ko e fānau iiki ko ia ʻoku nau hoko ko e kau kolekole ʻo Mon ʻOfa, ʻa ia ʻoku loto ke foki ki he akó. Ka ʻi he taimi ko ʻeni, ʻOku lelei ki Hoku ʻapiako ke ako ʻa e ʻOfa, Ako ke ʻofaʻi au, ke ʻahiʻahiʻi ʻEku ʻOfá, ke ako ʻo ʻai ke ʻofa e niʻihi kehé ʻiate koe. Ako e founga ke ʻOfa ki he niʻihi kehe peheé kae ʻikai fakamāuʻi, fakaangaʻi, tukuakiʻi; Tomuʻa ako ke ke ʻofa ʻiate koe ʻo hange ko kinautolu. naʻe fakatupu ʻe heʻeku Tamaí mo ʻenau Tamaí ʻo hange ko ʻEne finangalo kiate kinautolu.

Pea ko kitautolu Tamai, ʻAlo, mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu ʻo hangē ko iá

ko hai ʻoku pehē. Kapau he ʻikai ke na feʻofaʻaki pe tali ʻIkai, ʻikai koeʻuhi naʻe ʻi ai ha fehalaaki ʻi he fakatupú, ka naʻe ʻikai koeʻuhí ko e ʻo e fakatupu Fini. ʻOku fakafou pē ʻi he ʻOfa ʻa e Tokotaha Ko iá koeʻuhí ke ke lava ʻo kakato. Tamai pea ʻoku lahi hoʻo ʻofá ʻo ne kole atu ai ke ke "ʻio" koeʻuhí fakakakato ʻene ngaue maʻana.

Ko Hoʻo Ko e ʻi ai ʻi he ngaahi selo ʻo e vahevahe fakakolo ko e "ʻIo". Kuo pau ke ke pehe "ʻIo" ʻiate koe pe tuku ke Fakamaʻa ki he Afi ʻo ʻEku ʻOfa ʻi hoʻo ngaahi lea pe toʻonga, kae tautautefito ki hoʻomou ngaahi fakakaukaú; Koeʻuhi he ʻoku ʻi ai ʻoku kamata ke ke langa hake ʻa e ʻOfá, ʻo maʻu pē Ngaahi fakakaukau lelei kiate koe mo e niʻihi kehé.

Tuku ke ke tokangaʻi ʻi he ʻOfa mo tukulolo ki he ʻAloʻofá ʻa e Tamai ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ʻikai te ke saiʻia ai, ʻo tatau ai pe pe ʻoku meiate koe pe ʻo e niʻihi kehe.

ʻOkú ke ʻoku fuʻu siʻisiʻi ke ke liliu koe, kae tukunoaʻi pe ʻa e niʻihi kehe. Tuku kehe pē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOfa ko ia ke liliu ʻa e meʻa kotoa pe, ke fakamaʻa ʻa e meʻa kotoa pe.

Tuku ke ke hoko ko ha pēpē, tuku ke ke hoko ʻo moʻoni, ʻoku ʻosi ʻa e taimí; ko e lahi ange ʻene fakavavevavé, ko e lahi ange ia hoʻo tuku ke ke fakafonu ʻaki ʻEku ʻOfá.

ʻOku Ko e meʻa ʻoku fakavavevavé ke liliu koe ʻe he ʻOfa. Ko e toki taimi pē ia te ke kamata aí fakahoko e misiona ʻoku ou fakafalala atu kiate kimoutolú.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻE founga fefe ʻE lava nai ʻe ha tangata tufunga ʻo ngaue mo ha hamala pe sio ʻoku ʻikai manufactured haohaoa?

Tuku ke ke takiekina ʻi he Afi ʻo ʻEku ʻOfa. ʻOku fakavavevave, kuo u Fie maʻu koe, ko ʻeku ngaahi pou koe.

Tuku ke ke Ke ʻofa; Fakaʻikaiʻi hoʻomou maʻongoʻongá, hoko ko ʻeku fānau īkí. Feʻunga kiʻi meʻa siʻisiʻi ke hao ai, ʻi he konga ki lalo ʻo ho tafaʻaki ki mui, ko e ha e meʻa ʻOku ou loto ke mou pehē fakaʻosi.

I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ai. ʻOku ou ʻofa taʻefakangatangata ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ke Madness.

I te ne talaatu ʻokú ne ʻomi ʻa e ʻofa ʻa e Tamaí, ʻa e Laumālié pea mo e Faʻē ko Melé. »

 

3 Tisema houa ʻe 40

L8. "Lahi ʻaupito tō ki he ngaahi tauhele ʻa e filí

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou muʻomuʻa ʻiate Kimoutolu, ʻo ʻiloʻi ʻoku ou fuʻu siʻisiʻi ʻaupito pea ʻikai hatau ivi ʻi he fehangahangai mo e mamahi lahi ʻa hotau puleʻanga.

ʻOkú ke Ko e Fungani Māfimafí koe! ʻoku ke ʻiloʻi e meʻa kotoa pe! ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa ia kotoa! Te ke lava ʻo liliu ʻa e meʻa kotoa pe!

I fie fakahaaʻi atu ʻa e faingataʻaʻia ʻoku lolotonga aʻusia ʻe P. mo ia. Fāmilí. ʻOku ou tali ke hoko ko hoʻo kiʻi meʻangaue maʻa ʻenau tokoni kapau ʻokú ke fie maʻu. Kuo pau ke ke fai e meʻa kotoa pē, teuteu pea tuku hoʻo māmá mo e meʻangāue ke tuku atú ʻi he Ko Hoku Hala.

I kole hoʻomou ʻOfa kiate kinautolu. Ko ho lotó, kae ʻikai ko e ʻaʻaku. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Ne u fanongo ki hoʻo lotú, siʻeku kiʻi taʻahiné. ʻoku ou fai ia ʻi he hoku hala pea ʻoku ou kole ki heʻeku Tamai, ko hoʻomou Tamai, ke Muimui ʻi he ngaahi tuʻutuʻuní

P. ʻi he meʻá ni ʻokú ne ʻiloʻi ai ʻene tauʻatāina ko e ʻofefine ʻo e ʻOtuá.

Ko kinautolu naʻe fakatupu tauʻataina e fanau ʻa e ʻOtua, pea ʻOku tau loto ke hoko ia. Meʻapango, he ko ʻeni, kuo seiniʻi ʻa e tokolahi, kuo hinga ha tokolahi ʻi he ngaahi tauhele ʻa e fili, pea ʻoku tokolahi, he taimí ni ʻi he ngaahi kuonga kimui ní. ʻOku

1996

 

ʻa e momeniti naʻe kamata ke ke hiki hake ai ho ʻulu, he ʻe vavé ni pē haʻane maʻu ʻa e ngataʻanga ʻo e mālohí.

Hoko atu ke lotua ʻa P. Hili hoʻomou lotu ʻanepō, Naʻe kamata ke u vete ʻa e fakapona ʻo e maea ʻo haʻi ia. Lotu mo loto fiemālie ke ʻaukai maʻana. Te u talaatu ʻa e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e meʻa ʻoku ke moʻua ki ai fai ia. Falala kiate au, ko au ko homou ʻOtuá. ʻoku ʻikai te u ʻoua ʻe fakahā ʻEku Palaní, ʻoku ou ngāue ʻi he taimi totonú Haʻu. ʻOku ou ʻiloʻi koe, naʻá ku mei fie talaatu ke Tomuʻa fai e meʻa te u faí. Ko au ko e ʻOtua ʻo e lolotongá, ʻo e kuohili mo e kahaʻu. Ko e meʻa mahuʻinga ʻe taha ʻoku fie maʻu ke ke Ko e tuí, kuó u fanongo ki hoʻo kolé pea te u ngāue ʻi he momeniti ko iá Haʻu. Te u maʻu ha maama ʻi he mālohi. I Te u toʻo ʻa e laumālie ko ʻení mei he puputuʻu lolotongá.

ʻoku ou maʻu fie maʻu ha loto ʻoku ʻofa ʻiate aú, lotu kiate aú, ke

Foaki loto falala. ʻoku ou faingataʻaʻia lahi ange ʻiate koe, ʻi heʻeku mamata ki heʻeku fānaú ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku faingataʻaʻiá. ʻoku ou fie maʻu kinautolu ʻo lahi ange ʻiate koe ʻiloʻi ʻa e tauʻataina moʻoni ʻa e fanau ʻa ʻOtua. Kuo teʻeki hokosia ʻa e taimi.

ʻI he taimi ni ʻOku ou fakahingoa taha taha ʻa e ngaahi fakamāú, ʻo hangē ko ʻeku ui ko e fakamaau ʻo e P. mo hono entourage, ʻi he faingataʻaʻia ʻoku ne moʻui lolotonga. ʻOua naʻá ke manavasiʻi. ʻI Hono huafa, foaki mai ha "ʻIo", kofukofuʻi ia ʻi he pulupulu ʻo hoku Kāingalotú Mele. ʻokú ne fakahīkihikiʻi ʻa e Tamaí ʻi heʻene ngāue ʻiate iá pea ʻakilotoa ia. He ʻikai fuoloa kuo mahino kiate koe; Te ke fakamoʻoni ki heʻeku ngāué.

Mālō ʻaupito ke tali ʻa e meʻa ʻoku ou akoʻi atú, ke ʻiloʻi hoʻo ʻikai haku malohi pea fakaʻata au ke u ngaue, falala mo ʻo ʻikai ʻilo e meʻa ʻe hoko he ʻaho ni pe ʻapongipongi.

ʻOua naʻa ngalo ʻoua naʻá ke teitei pehē ʻoku ʻikai hoko maʻu pē ʻEku ʻaloʻofá ʻi he taimi totonú mo e taimi totonú. tuʻunga hoʻo ngaahi fie maʻú.

ʻOkú ke ko e tokotaha kuo filí. ʻOku ou ʻofa ʻiate koe pea ʻoku ou fakafonu koe ʻaki ʻa e ngaahi ʻaloʻofa mo e ʻo e Ngaahi Monuʻia. Tui mai kiate au; Ko ho ʻOtua ʻofá au.

I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

5 Tisema houa ʻe 45

Ko ʻeku ʻOku tupu ʻa e faingataʻaʻia lahi mei he foʻi moʻoni ko ia ʻoku fuʻu tokosiʻi ʻaupito ʻa e kakai mateuteu ke fakahā mai ke u ʻofa

« Siʻoku kiʻi taʻahine, fakafanongo lelei ki he meʻa ʻoku ou fie talaatu ʻení pongipongi. ʻOku ou fie kalanga atu ʻAki ʻEku ʻOfa kiate kimoutolu. Tali ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻIkai. ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi hono lahi, maʻolunga, ʻa e maokupu mo e loloto ʻo ʻEku ʻOfa. Ko e ʻofa ʻoku ou maʻu ki he ko ʻEku fānaú takitaha ʻi he māmaní ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. ʻoku ou hoko atu ke nau takitaha lava ʻo fakahaaʻi, ʻahiʻahiʻi ʻEku ʻOfá.

Ko ʻeku ʻoku hoko mai ha mamahi lahi mei he foʻi moʻoni ko ia ʻoku fuʻu tokosiʻi ʻaupito e kakaí tali ke ʻofaʻi ʻe au, siʻisiʻi ange ke naʻe maʻu ia ʻe Hoku ʻofaʻangá.

Kapau naʻe ʻiloʻi ʻe he fakaʻilonga ʻo e Kakaí naʻe ʻikai ko ʻene fiefiá ʻi ha feituʻu kehe. Ka ʻikai au, he ʻikai ke ke lava ʻo fai ha meʻa. ko au ʻa e Maʻuʻanga ʻo e Melinó, Fiefiá mo e ʻOfá.

Ko e Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻui, ʻi he taimi ni, ʻoku meiate koe tuku ke ʻofa. Fakamoleki ha taimi ke ʻahiʻahiʻi ai ʻEku ʻOfá, tuku ke liliu koe ʻe he ʻOfá.

ʻoku ou maʻu Fie maʻu koe, ʻoku ou fie mālōlō ʻiate koe, pea nofo ʻiate koe Ngaohi hoku ʻapi moʻoní.

Nofoʻangá ʻi Hoku ʻAo ke talitali lelei ʻa e ngaahi peau ʻo e ʻOfa ʻa ia ʻoku ou lilingi hifo kiate koe mo hoʻo meʻa kotoa pē ʻi he taimi tatau taimi.

Toʻo taimi ki he lahi tahá; Ko e toenga ko e daire ua.

Tuku ke ʻofa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

3 Tisema houa ʻe 15

– Naʻá ku Tatali kiate kimoutolu ʻi he fiefia lahi. Kuo kamata ʻa e Paati Hahaké, Fakavavevave

ʻEiki Sīsū, ko hoʻo kiʻi taʻahine au ʻoku loto ke tataki au ʻe he koe. Fai kiate au ʻa e meʻa ʻokú ke fie maʻú, founga ʻokú ke fie maʻú, mo e taimi ʻokú ke fie maʻu aí Fie maʻu. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

1996

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou saiʻia ke sio kiate koe siʻisiʻi, ke puke mai koe ʻi Hoku uma, ke u feʻiloaki mo koe ʻi Hoku uma, ke tuʻu fehangahangai mo ʻEku Fakamāú. ʻI he taimi ʻoku fakafepakiʻi ai ʻe ho lotó ʻa e Te u lava ʻo tutu ia ʻi he afi ʻo ʻeku ʻofa. te u lava tutu ia ʻaki ʻEku ʻOfa ke mapuleʻi ia ʻaki ʻEku ʻOfa.

Ko ʻeku ʻoku fuʻu lahi ʻa e hone ʻiate koe pea ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa kiate koe fakafisi. Kimuʻa peá ke ʻeke maí, naʻá ku fanongo ki he holi ki ho tafaʻaki ʻi mui. ʻOku ou ʻai ia ko haʻaku pea foaki ia ki he Tamaí, ki hoʻo Tamaí, ki Heʻetau Tamai, pea ʻokú Ne tali Ia ʻi he ongo toʻukupu ʻoku mafao mai ki Hono toʻukupú ʻOfa.

I fie maʻu ke ke ʻiate koe ʻo hangē pē ko au mo ʻEku Tamaí, koeʻuhí ke ke mou lava ʻo fafanga maʻu pē ʻEmau ʻOfá.

Ko koe ʻeni Ko e hā hono ʻuhingá: Hangē pē ʻokú ke pulia koeʻuhi ke mau lava ʻo nofo ʻiate kimoutolu, ke ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe.

ʻOku Ko ʻEtau ʻOfa ʻe fakafehokotaki ki he loto ʻo kinautolu ʻoku Ko ia pē. Ko ha fakamoʻoni pē kimoutolu ki Heʻemau ngāué. ʻOku ʻOku ʻikai kei hoko ia ko kimoutolu ʻoku moʻui, ka ʻoku mau nofo ʻiate kimoutolu. Ko kimautolu ia ʻokú Ne tataki hoʻomou ngaahi fakakaukaú, ko Kimautolu ʻokú Ne tataki hoʻomou takitaha toʻonga, ko Kitautolu ʻoku tau talanoa ki ai, kae mahulu hake ai ko Kitautolu ʻoku Ko e ʻofa ʻiate kimoutolú, ʻoku liliu maʻu pē ʻe he ʻOfá.

ʻOkú ke Tuʻu ʻaliʻaliaki pea te ke ofo. koe ʻE fakaʻau ke lahi ange ʻa e fakamaloo, pea ko e lahi ange hoʻo ʻi he Nāunaú, ko e lahi ange ia hoʻomou mamata ki Heʻemau Ngāué mo ʻEmau Ngāué ʻOfa. Ko e taha te ne fakaake ʻiate koe ʻa e ngaahi fakahīkihikiʻi kehé, niʻihi kehé Ngaahi ʻuhinga ki ha mana fakaʻofoʻofa ʻoku fakautuutu hono fakaʻofoʻofá. Ko ia ai ʻokú ke fakahū ʻI he taimi pē ko iá ʻi he fiefia taʻengatá. ʻOkú ke te ne lava ʻo ʻai ke tau moʻui ʻaki e fiefia taʻengata ko ʻení, tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko ʻ mavahe meiate kimoutolu.

Kamata leva ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻeku Faʻeé? vivili lahi ki heʻeku kau ʻofisa kuo fili ke hu ki honau Loto?

Moʻui ʻAki ko ʻeni ko e fiefiá ʻa e maʻuʻanga tokoni moʻoni te ke lava ʻo maʻú fafangaʻi, ʻo ʻoatu ʻa e mālohi ke ke moʻui ʻi he melinó Ko e faingataʻa ʻokú ne kuo ʻosi kamata ia.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko ʻeku ʻOku mālohi ange ʻa e ʻofá ʻi ha toe meʻa te ke lava ʻo ongoʻi traumatizing. Fakavavevave ke hū kakato. ʻOku ava kakato hoku loto ʻataʻataa ki he talitali lelei kimoutolu kotoa. ʻOku ou tatali pe ki ha "ʻIo" mei he hoʻo fakamatala.

Tuku ke ke fakafonu; tuku ke ʻofaʻi koe; Tuku ke ke fakapaleʻi; Tuku ke ke pampered;

Tuku ke ke vela ʻi he Afi ʻo ʻEku ʻOfa.

I ʻAlu ʻo talaatu ʻoku ou ʻofa lahi ʻiate koe. ʻOku ʻikai maʻu ʻe Heʻeku ʻOfá ha fakangatangata. Haʻu, ʻunuʻunu maʻu pe ke ofi ange ki hoku fakamaauʻanga, ʻi ai ʻOku ou ʻamanaki atu ke mamata kiate kimoutolu ʻi he fiefia lahi. Kuo kamata e ngaahi ʻaho mālōloó, Fakavavevave. Talaange pe ʻio ki he meʻa ʻOku ou tui ki ai. Ko koe, ko e founga fakahangatonu taha ia. ʻOua naʻa mole taimi ke tau kumi ai ʻi ha feituʻu kehe.

Ngaahi Palopalema mateuteu lahi; ʻOku tau hu mai ki ha tuʻunga maʻongoʻonga faingofua, ko e feituʻu ʻeni ʻoku ou ʻi ai pea fonu mahuohua ai Hoku Fakamaauʻanga ʻo e ʻofa.

I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ai. Haʻu ʻo ʻahiʻahiʻi ʻEku ʻOfá. »

 

4 Tisema houa ʻe 40

– Kapau ʻoku ʻikai te ke saiʻia ʻiate Au ki he tokotaha kotoa pē, ʻoku ʻikai te ke ʻikai taau mo Au

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu, fakahīkihikiʻi Koe, Tāpuakiʻi Koe ʻi he meʻá ni naʻá Ke tuku ke u moʻui ʻi ha māhina ʻe taha, ʻo lava ai ke u fakataha ʻo lahi ange kiate Koe ʻiate au, pea mo e kotoa foki ʻo e ʻOfa ʻoku Ke maʻu kiate au fakamoʻoni, Ko e ngaahi fakakaukau fakalaumālie ko ʻení. Fakaʻosi Fakamālō atu ʻi he ako ne u maʻú.

ʻI he ʻAho ni ʻOku ou fie moʻui maʻau, maʻau pea ʻiate koe. I toe fai pe ʻeku "ʻio" mo e ʻikai fai tuʻungaʻa. ʻOku ou fie maʻu ia ʻi he kiʻi meʻangaue kotoa pe ʻi he vahaʻa ʻo ho nima, kae matuʻaki talangofua. ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻeku fānau īkí, ʻoku ou fiefia lahi ke mamata ki hoʻomou talangofuá, ʻiate kimoutolu ke vakai ki he moʻui ʻo toe lahi ange ʻi hono puleʻi ʻo ʻEku ʻOfa.

1996

 

ʻOku Ko e hala pe taha ki he fiefia maʻau. Ko e meʻa ʻokú ke aʻusia ʻi he Ko e momeniti ko ʻeni ko e kamataʻanga pe ia. Te u pehē ʻoku tau ʻi he kamataʻanga pe ʻo ʻetau ʻekitivitii: Ko e ngaahi fakataha. ʻOkú ke ʻiloʻi ko e laka moʻoní ʻeni hili ʻa e kamataʻangá Fakaʻohovaleʻi. ʻOku ʻi ai ha fakamaʻu pea faifai pea fai ha mali ʻa ia ʻOku fefoakiʻaki ʻe ha ʻofa ʻe ua ʻa kinaua.

Ko ʻeku ko e holi ke taki koe ke ke toe lahi ange ki he ʻOfa. I fie fakatahaʻi lahi ange kimoutolu kiate Au, ʻai ke mou ʻaonga, pea peau lahi ange ʻo e ʻOfa ʻoku ou fakatatali maʻamoutolu, maʻamoutolu kotoa pea mo kinautolu kotoa pe ʻoku ou fie aʻu ki ai. ʻOku ou fakakaukau ʻo tautautefito ki he ʻa kinautolu te nau lau ʻa e ngaahi tohi ko ʻeni.

ʻOkú ke Te ke lava ʻo taʻofi fakaʻaufuli pe hoko atu. ʻOkú ke lava moʻoni ke taʻofi ʻa e meʻa naʻe kamata ʻi hotau vahaʻa; Te ke lava ʻo taʻofi fakataimi ia; ʻOkú ke te ne lava ʻo fakatoloi pe taʻofi ia.

I ʻAi ke mahino kiate koe hoʻo holi lahi ke hoko atu. ʻoku ou toe sio foki Ko hoʻo ngaahi hohaʻa lahi: tautautefito kapau ʻe hu mai ki tuʻa ʻi muʻa ʻi ha haʻofanga kakai tokolahi, ko e ha ʻe lea ʻaki ʻe Léandre Lachance fekauʻaki mo koe ? Ko e hā ha ngaahi tōʻonga ʻa e kakaí kiate koe mo Ho fāmilí? Te u aʻusia fēfē ʻe homou fāmilí ha Ko ha fononga pehee?

ʻOku ʻa e feituʻu ʻoku fai ai hoʻo ngaahi fili pe ko hoʻo ʻofa ki he ʻa e sivi.

Fakafiemālieʻi Ho ʻimisi pe ongoongo? Fakahoholoto ʻOkú ke ʻi heni pe ko ho fāmilí?

Ko Au fakafiemalieʻi ʻo tatau pe mo au?

koe ʻiloʻi ʻEku ngaahi akonakí... kapau ʻoku ʻikai te ke loto ke u ʻa e tokotaha kotoa pe, ʻoku ʻikai ke ke taau mo Au.

Ka ʻOkú ke tauʻatāina kakato ke fili. Ko ʻeku tafaʻaki, ʻoku ʻikai ke u he ʻikai ke ne teitei toʻo ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú. ʻI he ʻI he tafaʻaki ʻe taha, te ke lava ʻo tali kakato ia, fakafisingaʻi pe tali fakakonga ia.

ʻoku ou fakaʻamu Tuku ke ke tali mai. ʻOku ou fai atu e fehuʻi tatau mo Ne u ʻeke ange kia Piea: Léandre, ʻokú ke ʻofa ʻiate au?

Ko Au ʻOku mahutafea hoku fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko ʻeku ʻOku kei kakato pe ʻa e tali pea ʻikai faituʻungaʻa "ʻio". I ka ʻoku ongoʻi "ʻio" ʻa e vaivai, pelepelengesi mo e ilifia ko ʻeni.

I fakafalala pe ki Hoʻo ʻaloʻofa ke tekeʻi mo hoko ʻo mālohi mo mālohi. ʻOku ou kole ki ha "ʻIo" fineʻeiki Mele, ko hoʻo "ʻIo" ʻoku mamahi.

I Ko ha feituʻu au ʻi he malumalu ʻo e pulupulu maʻongoʻonga ʻo e Faʻē ko Melé ke maluʻi mei he ngaahi ʻohofi ʻa e Tokotaha Angakoví.

I Nofo maʻu hoʻo pēpeé. ʻOku ou fie maʻu ho malohi ke maluʻi. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

10 Tisema ʻi he 5:45

– Naʻá ku fie maʻu ke ke hoko ko ha pou ʻo Hoku Siasí

I Fakaʻamu, mālō ,ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻo foaki mai ʻa Mele ko e Faʻeé mo e Fakalaloa. Fakamālō atu ʻi he ngaahi ʻaloʻofa kotoa pē ʻoku Ne mau maʻu he fakaʻosinga ʻo e uike ni. ʻIo ʻoku ou ʻilo ʻofa ʻiate au pea ʻoku ou tali ke u hoko ko e ʻOfa.

I Muimui ʻi hoʻo pēpeé ʻo ʻikai ke ke lava ha meʻa. ʻoku ou ʻi ho fakaʻauha. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou saiʻia ke sio siʻisiʻi kiate koe pea fanongo mai kiate au. ʻOku ʻi he taimi ko ʻení ke u lava ʻo fakafonu kimoutolu ʻaki ʻEku Ngaahi ʻAloʻofá mo e Ngaahi Tāpuakí.

ʻOku Kiate koe ha momeniti propitious ke liliu ho loto ʻataʻataa, ko ha momeniti ʻoku ʻoku ke hoko ai ko e ʻOfa pe ʻoku moʻui ʻa Kalaisi ʻiate koe pea fakaʻata koe ke ke hoko ko ha pou ʻo Hoku Siasí.

Fakafanongo lelei ʻa e meʻa te u talaatu: ʻi he hoko ko ia ko e ʻOfa, ko e ʻOfa Pule ki ho sinó, pea ko e feituʻu ʻeni ʻokú ke kamata aí ke fakahoko ho misiona moʻoní ʻi hoʻo hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Ko ʻeni ia Hoko ko ha tauhisipi ki he fuʻu kakai tokolahi ʻo ʻEku fanga sipí, tuku ke ke hoko ko e sēnolo ko ʻeni ʻo e ʻOfá, ʻa ia ko hono pehē ʻoku fou atu ʻa e ʻOfá ʻi he ʻAlu ʻo Kau fakataha mo e ngaahi laumālie ʻi Heli ʻoku ʻikai ʻiloʻí.

Hoko Atu Toe talamai hoʻo "ʻIo" ʻi he fakaikiiki kotoa pe ʻo hoʻo moʻui. Fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ha meʻa te ke lava ʻo fai ki ai toko taha pē. Ko e ʻOfá ʻokú ne lava ke fai ʻa e meʻa kotoa pē, ko e ʻOfá naʻá ne ʻave koe pe

1996

 

koe Naʻe; hange ko e muimui ʻa Tevita ʻi heʻene takanga ki he Fokotuʻu ha tuʻi. ʻOku ou fie ngaohi koe ko ha pou ʻo Hoku Siasí.

ʻAi ke ʻi he ʻOfa, koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate koe pea te ke hoko ai ko e ʻOfa.

ʻalu Ke fakafonu; Ko e taimi ʻeni ʻokú ke mahuʻinga taha ai kiate Aú. ʻaonga. ʻOua naʻa ke feinga ke mahino, tui, tui pe mo Tuku ke ʻofaʻi koe.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

14 Tisema ʻi he 3:35

Ko e ʻOku vela ʻa e Tamaí ʻi he holi ke fakahaaʻi lahi ange ia ʻi he Ko koe pea ʻi he loto ʻo ʻEne fānaú kotoa ʻi he mamani. ʻOku ou ʻamanaki "ʻio", maʻu pe "ʻio" maʻu pe

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu he meʻa kuó ke fai he meʻá ni. P. ʻOku ou toe fie fakamalo atu ʻi he liliu heʻene hoko naʻá ke tuku ke u fakatokangaʻi he uiké ni ʻi ha niʻihi Ngaahi ʻĒliá.

I ko ha kihiʻi laumālie siʻisiʻi, ka ʻi Ho nimá, Tamai, ʻAlo mo e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo fakafoki kakato mai au pea ʻoku ou tuku hoʻo meʻa fakaʻauha.

« ʻE hoku ʻofaʻanga, ko hoʻomou Tamai au. ʻOfa ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻeku maʻu ia maʻaú. ʻoku ou saiʻia ke ako kiate koe ʻiloʻi ho loloto. Ko e lahi hoʻo moʻuí ko e feituʻu kuó u fili ke feʻiloaki mo koé, Ke akoʻi koe, kae mahulu hake ai, ke ʻofa ʻiate koe.

ʻOku Ko ʻEku ʻOfá pē ʻe lava ke fakahaohaoaʻi ai kimoutolu. I ʻiloʻi ho ngaahi faingataʻaʻiá, masivá, hoʻo Faingataʻaʻiá; Fakafoki mai ia kiate au ʻi hoʻo Fakatokangaʻi kinautolu, ʻi hoʻo ongoʻi pē kinautolú. Ko e Tefitoʻi tuʻunga ke u ngaue ai ʻiate koe, ʻo fakafou ʻi he koe. Ko au toko taha pē ko homou ʻOtuá, ko hoʻomou Tamaí, ko hoʻomou Ko e Tupuʻanga ʻokú Ne lava ʻo ʻai ke fakaʻofoʻofa e ngingāué, koloaʻia Ko e ʻOfa ʻoku ou ʻoatu kiate kimoutolu.

I vela ʻi he holi ke fakahaaʻi lahi ange au ʻiate koe pea ʻi he loto ʻo ʻEku fanau kotoa ʻi he mamani. ʻoku ʻikai ke u faʻa tatali ke maʻu ʻa e tauʻatāina ke ngāué. "ʻIo", maʻu pe "ʻIo".

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko ʻeku Naʻe fakahā atu ʻe he ʻAlo ko Sīsuú ʻa e halá, ko e fekumi pē ki Hoku ʻE.

I fie mamata ki hoʻo faitaha kiate Ia ʻi Heʻene faaitaha mo Au. ko ia ʻofa ke langaki pē ʻi loto ʻiate koe ʻa ʻEku ʻOfá. Ko e Lahi Ange e Tafe ʻEku ʻOfá ki he ʻiate koe, ko e lahi ange ia hoʻo fakakaukau, ʻa ia ko hono ʻuhingá, ʻoku ueʻi fakalaumālie kakato kinautolu ʻe Au.

Hangē ko e ʻoku tataki ʻe hoʻo ngaahi fakakaukaú hoʻo ngaahi tōʻongá mo ho lotó, ʻoku ʻuhinga ʻoku ou ngaue ai ʻiate koe, ʻiate koe pea mo ʻiate koe.

ʻIkai ke ʻi ai ha He ʻikai ke ke lava ʻo fai ha meʻa, ka te ke lava ʻiate au ʻo fai Ngaahi meʻa lalahi.

Vakai, ʻa e ʻuhinga kakato ʻo e fetuʻutaki ʻo hoʻo fakamau mo hoku ʻAlo, Sīsū. ʻOku ou tuku homou lotó ke fakafepakiʻi ʻa Hoku lotó, ʻa ia ʻoku naʻa mo e fakafili kia Sīsū mo Melé, ʻo foaki ai ko ha taumalingi foʻou mai ʻo ʻEku ʻOfá.

Tuku ke ʻofa; tuku ke ke vela ʻi he Afi ʻo ʻEku ʻOfá, "ʻIo" ki he afi ʻo ʻeku ʻofa, ʻa e afi.

Nofoʻangá ʻi he feohi ko ʻeni. Hono ʻikai lahi ʻeku ʻofa ʻiate koé, ʻa ʻeku kiʻi taʻahiné.

Ongó Tamai. »

 

16 Tisema ʻi he 7:10

– ʻOkú ke Fakautuutu e fakamoʻoni ki he va fetuʻutaki liliu

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fanongo kiate Koe ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ko e lahi ange hoʻo tali ke siʻisiʻí, ko e lahi ange ia ʻo e ʻOfá lava ʻo fakalaka ʻiate koe.

ʻOfa te ne lava ʻo liliu ʻa e meʻa kotoa pē, liliu ʻa e meʻa kotoa pē Ko e ʻofa ʻa e maʻongoʻonga taha mālohi ʻo e māmaní. Meʻapango, he ʻoku tokosiʻi pe ha kakai ʻoku nau loto fiemalie ke tuku ke mapuleʻi kinautolu ʻe he ʻofá.

ʻOku tali ʻa e pule ʻe lava ke ngaue ʻa e ʻOfa pea tuku ke hoko ʻeni ʻikai ha taha ke hoko ko e ʻOfa. ʻOku fakaʻofoʻofa moʻoni ke mamata ki he ngaahi kakai ʻoku nau hoko ko e ʻOfa. Ko Kalaisi moʻoni ʻoku moʻui ʻi he ʻa kinautolu. Finangalo ʻo Kalaisí

1996

 

toʻo ko e feituʻu ʻoku ʻaʻana ʻo fakafou mai ʻi he kiʻi kakai iiki ko ʻeni ʻoku loto fiemalie ke pulia ke ʻoange ha feituʻu. ʻOfa ʻofa ʻiate koe pea ke hoko ko e ʻofa: ko ha feohi liliu ia ʻokú ne liliu ʻa e meʻa kotoa pē. ʻIkai fuoloa, kuó ke

lahi ange Makehe mei he kau fakamoʻoni ki he liliu ko ʻeni.

Ko ʻeni ʻoku ʻAʻaku ʻa e liliu, kae ʻikai ko haʻau. ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke Toutou lea ʻaki hoʻo "ʻIo" kiate au, maʻu ai pe "ʻIo"; Fakatokangaʻi hoʻo taʻe-malava pea meʻa tepuu, fai falala ki Hoku Māfimafí ʻi he fakaikiiki kotoa pē.

I fie maʻu ke ke ʻave koe ofi ki hoku fakamaauʻanga ke fakafonu lahi ange koe ʻo Hoku Fakamaauʻanga ʻo e ʻOfa.

Tuku ke ʻofa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

18 Tisema ʻi he 5:10

" Koeʻuhí he ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou toʻo ʻa e kavenga mei hoʻo kau hau kimuʻa."

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne taʻofi au ke u hū ki he loloto ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku nofo ʻeku fakakaukau fakapipiki ki he faile naʻe ngāue ai he poʻulí Fakaʻosí; ʻOku ou fekumi maʻu pe ki ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki.

I ʻafioʻi lelei, ʻEiki, ko au toko taha pe ʻoku ʻikai haku malohi; kae haʻu, ʻuluaki ngaue ʻiate au, koeʻuhi ke u maʻu kakato ʻa e koe. ʻOku ou ʻilo, ko e tefitoʻi meʻa ia. ʻOku ou toe fakaongo atu kiate kimoutolu Ko ʻeku "ʻIo". ʻOku ou fie maʻu hoʻo tokoní. ʻI he taimi ʻoku ou paati ko e Leander maʻongoʻonga ia ʻoku tuʻu hake mo fie maʻu e meʻa kotoa pe palani, fakaleleiʻi mo fokotuʻutuʻu.

ʻOkú ke Tukuange ʻa e kavenga ko ia ʻo e loto ke maʻongoʻongá. Kotoa pē siʻisiʻi ʻi muʻa ʻiate Koe, ʻoku ou loto ke tataki kakato au ʻe Koe. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mo tali ʻeku lotú.

« ʻE hoku foha, ʻe hoku kiʻi ʻofaʻanga, ʻoku ou loto ke tokoni atu. ʻoku ou talaatu Fāʻofua kiate au. tuku ke ke mālōlō ʻi he Fineʻeikí Lotoʻaa. Toe talamai hoʻo ʻofá. Ko hoʻo ʻuluaki fie maʻú ʻoku meiate koe ongoʻi ʻoku ʻofaʻi koe. Ko au ʻa e Tupuʻanga ʻo e ʻOfá.

Hangē ko e ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu, ʻoku ou fakahifo hoʻomou ngaahi ʻekitivitii. . ʻOkú ke kuó ke fai ʻa e meʻa naʻe ʻi ho mālohí; Tuku muʻa ke u ngāue

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Fai ʻe ʻa e niʻihi; Falala mai kiate au, fakangaloʻi ia.

I te ne ueʻi fakalaumālie koe ʻi hono taimi totonú kapau ʻoku fie maʻu moʻoni ke ke ngāue ʻi he Foʻou. ʻOkú ke ʻeveʻeva mālōlō mo e faile ko ʻení ʻi he fakamomeniti, fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie ke fakatahaʻi ai kimoutolu kiate Aú.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

20 Tisema ʻi he 4:40

– Siʻisiʻi ʻOku siʻisiʻi ʻetau fetuʻutaki, ʻa ia ʻoku fakaʻau ke toe lahi ange Fakaʻofoʻofa mo fefeka

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie kole hoʻo fakamolemolé ʻi ha kiʻi taimi nounou ʻoku Ne u fakakaukau kiate koe ʻaneafi. ʻoku ou kole fakamolemole atu ke tuku ke u puleʻi ʻa e ngāué ʻi he foungá ni. I ʻoatu ʻeku ongoʻi tuēnoá. ʻOua naʻa tuku ke u he mei he koe. ʻOku ou ʻofa ʻiate koe pea te u fie moʻui pē maʻau. ʻOkú ke Ko e meʻa pē ʻokú ne ʻai ke u ofi atu kiate koé. Loto ke ngāue ʻi heʻeku lotoʻaa; ʻEiki au. ʻOku ou ʻilo ʻoku ke ʻofa ʻiate au pea ʻoku ou Kuo ngaohi au ke u hoko ko e ʻOfa.

Hangē ko e ʻOku ou ongoʻi mamaʻo mei he tuʻunga ʻoku totonu ke u ʻi aí. ʻoku ʻikai ke u lau Tuku muʻa ke u toe fakaongo atu ʻeku "ʻIo" kiate koe kakato, taʻefakangatangata; Naʻa mo ʻeku "ʻIo" ʻi he ʻo tali ʻa e meʻa ʻoku ou lolotonga ʻi ai- Loi kapau ko hoʻo fakaʻamu ia pe ko ho lotó.

I tuku hifo au, pea ʻoku ou liʻaki kotoa ʻa e ngaahi faile ʻa ia ʻOku ou lolotonga ngāue. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, haʻu ʻo fusi hake hoku nimá. ʻOku mo Ko e melino pē te ke maʻú, Ko ʻEku Melinó. Koeʻuhi he ʻoku ke ʻiloʻi e feituʻu ʻoku kamata ke ke ʻiloʻi ai, ʻoku hoko ia ko e taimi ʻokú ke ʻalu ai ki he pisinisí, ʻokú ke ongoʻi ʻikai ke u maʻu hoku ʻao pea ʻoku faingataʻaʻia ia. Ka ʻOku ou hoko maʻu pē ko e tokotaha lelei ʻiate kimoutolu ʻi homou Lolotó.

ʻIkai maʻu ʻoua ʻe manavahē ʻIkai, tatau ai pē pe ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí, he ʻikai ke u tuku ke ke hinga. Ko hoʻo "ʻIo", hoʻo faingataʻaʻia, tautautefito ki he faingataʻaʻia ongoʻi mamaʻo meiate au, ʻo ʻai ke u lele atu kiate koe mo ʻEma ʻOku toki maʻongoʻonga ange ʻa e fiefiá ʻi he taimi ʻoku tau toe fakataha aí. Pea ʻOku tau fetuʻutaki māmālie pē mo hotau vā fetuʻutakí, ʻa ia ʻoku fakaʻau ke toe lahi ange fakaʻofoʻofa mo fefeka ange.

1996

 

I Tataki e sitepu kotoa pē ʻo e halá. ʻOku ou ueʻi fakalaumālie koe. te u talaatu Maluʻi. Ko ʻeku Faʻeé, ʻoku ʻikai faʻa taʻe-faʻa-laua Maʻau. ʻOua naʻá ke manavasiʻi, fai pē ia ʻe koe ʻo siʻisiʻi. ʻOku ʻOkú ke ʻiloʻi ʻi he momeniti ko ʻení ʻa e nonga mo e fiefia ʻoku ko hoʻo fakaʻamú ia. »

 

 

23 Tisema ʻi he 1:15

– Naʻá ku loto ke ke fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi Hoku ʻAó

ʻEiki Sīsū, ʻi he ofi mai ʻa e Kilisimasí, ʻoku ou fie fakafeʻiloaki atu Ko hoku lotó mo e loto ʻo e kakai kotoa pē mo e fānau ʻa e ʻa e fonua, koeʻuhi ke lava ʻo totongi ha fakamolemole makehe ki loto kotoa pē.

ʻOkú ke ko e Tamaí pē, ko e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní te ne lava ʻo liliu ʻa e loto pea liliu ai ʻa e funga ʻo e mamani.

I kole ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni ʻi ha founga makehe ke Ko e parcoeurs faingataʻa taha, ko e parcoeurs tauʻataina taha ia ki he koe.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu ko ʻení. te u talaatu Hangē pē ko iá.

« Ne u fanongo ki hoʻo lotú, siʻeku kiʻi taʻahiné. ʻoku ou fai ʻeku meʻa ʻi he Tamai. smallness ʻoku ofi ʻaupito ʻa e fanau iki ki Hoku Fakamaauʻanga ʻOku ou fakahoko ʻoku ou tauhi kinautolu ʻi hoku loto ʻataʻataa ke fetuʻutaki mo hoku fakamaauʻanga ʻoku liliu ʻa e ngaahi faingamālié.

ʻoku ou fakaʻamu ke ke fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi Hoku ʻAó. ʻoku Tuku ke u mahuhu lahi ange, tuku ke ke ʻahiʻahiʻi lahi ange ʻEku ʻOfa. Tuku ke u ʻofa atu kiate kimoutolu.

I ʻofa ʻiate koe. »

 

25 Tisema ʻi he 6:25

"ʻI he ʻI heʻeku tali e fāʻeleʻí, naʻá ku tali foki mo e maté. ʻi he Ko e Kolosí ke huhuʻi e ngaahi angahala ʻa e māmaní

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻi he ʻAho ko ʻeni ʻoku ne fakamanatu atu Hoku ʻAloʻi, ʻoku ou fie maʻu ʻokú ke pehē kiate koe hono maʻongoʻonga ʻo ʻEku ʻOfa ki he kakai tangatá mo e houʻeiki fafiné ʻo e māmaní. ʻI heʻeku tali ke fanauʻi au, naʻa ku tali foki ke pekia he kolosí ke huhuʻi e ngaahi angahala ʻa e mamani.

I katakiʻi ʻoku ʻikai ʻofaʻi ʻa e ʻOfa, ke ʻOfa ʻi he meʻa ʻoku ou maʻu ʻOku ʻikai talitali lelei ʻa hono ʻomi ki he māmaní.

Mālōlō ofi mai kiate Au, tali ʻEku ʻOfa, fakamolemoleʻi au hoʻo fiefia pea hoʻo ngaahi mamahí. ʻOku ou ʻai ia ko ʻeku pisinisi.

I ko homou ʻOtuá au. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

28 Tisema ʻi he 5:25

Ko ʻení ʻoku ʻikai ko e "fai" ka ko e "hoko" ʻoku mahuʻinga

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻofoʻofa ko ʻeni kuó Ke foaki mai maʻakú tuku ke moʻui, koeʻuhí ko e moʻui lelei ʻokú Ke foaki maʻakú kae tautautefito ki he Ko Hoʻomou ʻi aí mo e ʻao ʻo e Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoní ʻa ia ʻoku ʻiate au maʻu ai pe.

I ʻoatu he ʻahó ni ʻa ia ʻoku kamatá; ʻoku ou fie maʻu ia ʻo fakatatau ki hoʻo holi. ʻAi ke u talangofua ki Ho Finangaló. I ʻofa ʻiate koe.

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, tuku ke ʻofaʻi koe. Tuku ha taimi ke ke ʻahiʻahiʻi ai Ko ʻEku ʻOfá. ʻOku ou kei lelei pe ʻiate koe. Ko e feituʻu ʻeni ko hoʻo fiefiá, kae ʻikai ʻi ha toe feituʻu. ʻoku ou saiʻia ai ʻi he taimi ʻoku ke tuku ai Ke Fakahīkihikiʻi Au, Tāpuakiʻi Au, Fakamālō Mai. ʻoku ou saiʻia ʻi hoʻo fakamaauʻi ʻa naunau, pea ʻi he taimi tatau ko ha lolo faitoʻo ki Hoku Fakamaauʻanga ʻi he pongipongi. ʻOku pea mo hoʻo liliu ʻoku fakaʻau ke toe lahi ange ai ʻa e ʻofa.

I ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa atu, ʻoku ou ʻofa atu. Ko e ngaahi lea ʻeni kuo pau ke tohi tongi ʻi ho laumālié, lotó mo e ʻatamaí, ʻa ia ko e pehē, ʻi hoʻomou moʻuí kotoa. ʻOkú ne tali ke ʻofaʻi ʻe au, ko homou ʻOtuá.

Toe Lahi Ange ʻoku ke tali ke ʻofaʻi koe, ko e lahi ange ia e nofoʻia ʻe Heʻeku ʻOfa ʻi ʻa kinautolu, ko e lahi ange hono nofoʻi koe ʻe he ʻOfa, ko e lahi ange ia hoʻo hoko ʻo ʻOfa.

1996

 

ʻOkú ke ʻOku ke faʻa fehuʻi pe ko e ha ʻoku totonu ke ke fai ke ke aʻusia ai ʻA au. lelei ange. ʻOku ʻikai ko e "fai" ka ʻoku mahuʻinga ʻa e "hoko" ko ia. Ko e meʻa ʻoku ou maʻu ko e kakai ʻa ia ʻoku hoko ko e ʻOfa. ʻI hoʻo hoko ko ia ko e ʻOfá, ʻokú ke hoko ai ʻo moʻoni fakamoʻoni, ko ha pou ʻo e Hisitōlia Hoku Siasí.

Ko ʻeni ʻOku kau ʻi he fiefiá ʻa e hoko ko e kakai ʻo e ʻOfá mo e ke hoko ko ha fakamoʻoni ki he meʻa ʻoku fai ʻe ʻOfa ʻiate koe, ke ʻiate koe mo takatakai ʻiate koe.

Ko ʻeni ʻOku muʻomuʻa ʻa e fiefiá ʻi he ngaahi faingataʻa lahí, koeʻuhí ke nau tuku ke ke aʻusia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko maí, pea ʻi he taimi tatau pē ʻokú ke ko ha ngaahi maama kamo ia maʻanautolu ʻoku ʻalu ke fekumi ki he māmá. Toe Lahi Ange ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfá, ko e mālohi ange ai pē ia hoʻo maama kamo. ʻI hono fakalea ʻe niʻihi ʻI hono fakalea ʻe taha, ke hoko ko e maama kafakafa ni, kuo pau ke ke hoko ko ha Ko e ʻOfa. pea hoko ko e Tokotaha ko ʻeni ʻo e ʻOfa, ʻa Kimoutolu Kuo pau

Ke mavahe ʻOfa.

ʻIkai. Naʻa ʻoku ʻikai ko hoʻomou ngāué ia, ko e ngāue ia ʻaʻaku; Neongo ia ʻOkú ke kei fie maʻu pē hoʻo fakangofua ke ke hifo ki laló lahi ange ʻi hoʻo moʻuí, ke fakaului pe fakafoki mai hoʻo Tatau totonú, tatau ʻo e kakato ʻo e ʻI he ʻofa.

Houa Lomiʻi, naʻá ku fili koe pea ʻoku ou fie maʻu ke ke hoko ko e ʻOfa ki he Ko e kakai ko ʻeni ʻoku ou fakafalala kiate kimoutolu ʻi he meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai, ka ʻi he ʻasi mai.

Nofoʻangá ʻOfa, vakai ki he ʻofá, fakakaukau ki he ʻofá, lotu ke maʻu ha ʻofa,

Totongi fale ʻofa, fakafetaʻi ʻofa,

Ke ke maʻu ai pe pea ʻi he feituʻu kotoa pe ʻa e ʻOfa.

Hū mai fakataha ʻi he fiefia lahi, he ko au ʻOfa, ʻoku mou ʻOfa, ko kimautolu ʻa e ʻOfa. Ko Hoku misioná ʻeni, ko ho misioná, Ko Hotau ngāue fakafaifekaú. He ko e nāunau ʻo ʻetau Tamaí, ʻoku tau hoko ai ʻo taha pē ʻi he ʻOfa.

ʻOkú ke kotoa ʻeku ʻofa. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

31 Tisema ʻi he 4:40

"Naʻa mau Tau kau kotoa mai muʻa ki he Māmani Foʻoú, ʻa e Siasi Foʻoú

ʻI he ʻi he fakaʻosinga ko ʻeni ʻo e taʻú, ʻoku ou fie fakamālō atu kiate Koe Tamai, ʻAlo mo e Laumālie Māʻoniʻoní, he ko e ngaahi ʻaloʻofa kotoa pē naʻe maʻu ʻi he 1996, ki he moʻui lelei kuó ke foaki maí pea mo e ʻOfa kuó ke foaki mai kiate aú ʻomi au ʻi he kakai ne mau feohi, pea kae ngata pē ʻi he Faʻē ko Melé mo hono mahuʻinga Ngaahi Akonakí.

Ko Hono ʻIloʻi ʻoku ʻikai ke u taau mo e ngaahi lelei kotoa ko ʻeni, ʻo ʻiloʻi foki ʻoku Ko e meʻa kotoa pē ko e ʻaloʻofa, he ʻikai ke u teitei lava ʻo fakamālō feʻunga atu, ko koe fakamālō atu, mālō.

I Toe fai pē ʻeku "ʻIo" ki he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻu maʻakú mole ʻa e manatu ʻi he taʻu ʻoku fakaʻosi. I Toe fai ha meʻa taʻefakangatangata lahi "ʻIo" ki he taʻu ʻoku kamata ʻapongipongi. ʻOku ou fie maʻu ʻa e ʻaho kotoa pē, houa mo e houa kotoa pē Ko ha toe sitepu ʻeni ʻe taha ke ke ofi ange ai kiate Koe.

ʻoku ou tui ki ai ke hoko ko e kiʻi taʻahine ko ia, ʻo ʻofaʻi ʻe he ʻofa pea hoko ko e ʻOfa.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, haʻu ʻo fusi hake hoku nimá. ko ʻEku Fakamāú ke angatuʻu ki ho lotó, koeʻuhí ke tā ho mafú ʻi he ʻAʻaku, koeʻuhí ke ne lava ʻo ako ke ʻofa ʻi he ʻofa tatau ʻa ia ʻoku ʻofa ai hoku fakamaauʻanga.

ʻI he ʻI he taimi tatau pē, kapau te u mahuhu ho lotó, ʻOku ou hū atu ki he lotoʻaa ʻo kimoutolu takitaha. ʻAʻau ʻaʻaku, ʻoua naʻa ngalo ia pea ʻoku lahi hoku ngaahi ʻaloʻofa kiate kinautolu takitaha. ʻOku ou fakahoko kinautolu ʻi ha founga matuʻaki makehe ʻi he uhouhonga ʻo e Taʻu Foʻou.

ʻOkú ke ʻikai ke ke fai ia, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke hohaʻa koe ki ha meʻa, kuo teuteuʻi ʻa e meʻa kotoa pe pea ʻoku ou tokangaʻi ʻa e meʻa kotoa pe; ʻOku kei tuʻu pe ia ke Fakafetaʻi pea mo e fiefia ʻi he sio mai kiate au ʻi he ngāué.

Fakahū fakataha kotoa ʻi he Māmani Foʻoú, ʻa e Siasi Foʻoú, mo e Ko e kakai foʻou ʻoku foʻou mo foʻou maʻu pe parcores foʻou fakafoʻou ʻe he ʻOfá.

Ko Hoʻo ngoue Pea ʻoku malava ange hoʻo ngoue ke ʻofa he ʻaho ni ʻi he ʻaneafi ; Pea ʻe toe lahi ange ʻa e ʻapongipongí

1996

 

Toko taha pē malava ke ʻofa he ʻaho ni, he ko au ia ʻoku ou fakafoʻou kinautolu taʻe kau ai ʻa e kiʻi mōmēniti pē.

ʻIkai. ʻoku nau ʻikai lava ke falala ki he meʻa naʻa nau ʻilo ʻaneafi fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko ia ʻapongipongi, he ko e ʻaho ni ʻoku ou ʻoange kiate kinautolu ha fakamaauʻanga foʻou. Naʻa nau hoko ko ha kakai foʻou ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku ou saiʻia ʻi he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ou ʻiloʻi ʻiate koe mo ʻElisapeti, ho uaifi ʻofeiná, mahuʻinga kiate Au.

ʻOkú ke ko e kakai kuo filí, ʻoua naʻa ngalo ia. Ko ia te ke hoko ai ko e ʻuluaki ke moʻui ʻaki ʻa e Siasi Foʻou ko ʻeni mo e Mamani Foʻou.

Toe talamai Ko hoʻo "ʻIo" ʻi ha faʻahinga taimi pe, feituʻu pe, ʻoua ʻOua te ke hohaʻa ki ai. Naʻá ku tokangaʻi koe.

Hangē ko e ʻOku ou ʻofa ʻiate au pē pea mo kimoutolu foki. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. »

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsuú. ʻOku ke hoko fefe ko ha ʻOtua ʻo e ʻOfa! Hangē ko e Fakamālō atu ʻi he ngaahi tāpuaki lahi. ʻOku ko ha ongo faʻahi pe kinautolu maʻaku mo ʻElisapeti, pe kapau ʻoku nau kuo pau ke vahevahe ia mo ha paati pe ko e faʻahi kotoa Fāmilí?

« ʻOku ou foaki atu ha meʻaʻofa makehe he taʻú ni ʻaki haʻaku fokotuʻu ke hoʻo fakaʻauha ha taha ʻo Hoku ngaahi foha ʻoku ou saiʻia taha aí. ʻOku Ko Ia kuo ne fili ke tataki koe ke ke hu ki he taʻu foʻou ko ʻeni ʻa ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga. Fai e meʻa ʻokú ne talaatu kiate koé fai ia; Loto falala; Vahevahe mo ia ʻa e meʻa ʻokú ke aʻusia Mo au. ʻOua naʻá ke manavahē, ko Ia foki ʻa Hoku kakai kuo filí.

Kotoa pē vahevahe mo e Tamai ko ʻeni ko Tēvitá, taulaʻeiki ʻo fakatatau ki Hoku Fakamaauʻangá. ʻOku ʻOku ʻikai tupukoso pe ʻene fononga mai he taimi ni.

Talaange ki ai ʻoku ou ʻofa ʻiate ia pea ʻoku ou fie maʻu ia. ʻOku fuʻu, fuʻu mahuʻinga ʻaupito kiate au. Falala kiate ia.

I ʻOfa ʻiate ia, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe pea ʻoku ou ʻiate koe. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

PEESI HINEHINA

 

 

 

1997

 

 

 

 

1. Sānuali, ʻi he 10:30

" ʻOku ou ʻofa ʻiate koe ʻo hange pe ko koe." Te ke lava nai ʻo tala ha konga lahi ʻo kinautolu ko koe?

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fakamālō atu, ʻoku ou tāpuakiʻi koe ʻi he meʻá ni nonga ʻokú ke tuku he taimí ni ʻi hoku loto ʻataʻataá. ʻoku ou foaki au kakato kiate Koe mo foaki atu ʻa kinautolu kotoa pe ʻoku ou fua ʻi hoku lotó, ʻi he taimi tatau pē mo ʻeku mavahe meiate Kimoutolú, ʻOku Kamata ʻa e Taʻu Foʻoú.

I talaatu ke ʻoatu ho Laumālié ke mahutafea ki heʻetau fakatahá fāmilí.

I talaatu ke ke tāpuakiʻi ʻa e tokotaha kotoa pē kae tautautefito ki he Tamai ʻofeina ko Tēvita ʻa ia naʻá ke fekauʻi mai kimautolu ko ha meʻafoaki fakahangatonu mei he Langí.

Mālō ʻaupito mo e Lāngilangi kiate Koe, ʻEiki ko Sīsū. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku tau kamata he ʻahó ni ʻa e taʻú Fuʻu mahuʻinga ʻaupito kiate koe mo hoʻo moʻuí. ʻOku mahuʻinga ʻikai ko e tupuʻanga ʻo e meʻa ʻe hoko ʻi tuʻa, Neongo ʻe ngali mahuʻinga he taimi ʻe niʻihi, ka ʻi he Koeʻuhí ko e meʻá ni, ʻe moʻui ia ʻiate kimoutolu takitaha.

ʻI he kimui ni mai, ʻoku ʻi ai haʻaku fie maʻu vivili ʻa e loto ʻoku nau tali Lea kakato mo taʻefakangatangata "ʻio" kiate au. Toe talamai Ko e "ʻio" ʻeni koeʻuhi ke u lava ʻo ngaue, pea te u ngaue leva, koeʻuhi he ʻoku ʻOku lele ʻa e taimi.

ʻoku ou maʻu Fie maʻu ha ngaahi loto ʻoku nau tali ʻa e ngofua ke ʻofaʻí ʻe Au, pea ʻi he taimi ʻoku hu ai ʻEku ʻOfa ki he lotoʻaa, ʻoku Hoko ʻo

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Liliu ʻoku hoko ia ko e māfana ʻo ʻEku ʻOfá koeʻuhí he ʻoku fehokotaki ia ki Heʻeku Fakamāú ʻa ia ʻoku fehokotaki maʻu pē mo e Tamaí Ko e Fakamāú ʻa ia ko e Tupuʻanga moʻoni ia ʻo e ʻOfá.

Fiefia ko koe, ʻIlisapesi mo hoʻo moʻuí, kuo fili koe koeʻuhí ʻa e misiona fakaʻofoʻofa ko ʻeni ke fakamafola ʻa ʻEku ʻOfa ʻi he feituʻu kotoa pe ʻi he ʻa mamani, ʻi he meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai pea ʻi he meʻa ʻoku ʻasi mai, ka ʻo toe lahi ange ʻi he meʻa ʻoku ʻikai lava ke mamata ki aí.

I fie maʻu ʻa e ʻOfa ko ʻeni ke moʻui kakato ʻi hona vahaʻa, pea ʻe hoko ia ko ha Fakamoʻoni maʻanautolu ʻe mamata atu ʻoku ke moʻui.

I Te u talaatu ʻoku ou fakamanatu atu ko ʻEku ngāué ʻeni, ka ʻoku ʻikai ko hoʻo ngāué.

I Te u talaatu pe ha meʻa ʻe taha: ko hoʻo "ʻio" kotoa ia pea fakaikiiki maʻu ai pē, ʻi hoʻo fiefiá mo e ʻi hoʻo ngaahi mamahí, ʻi hoʻo tōnounoú pea ʻi hoʻo tōnounoú ʻi hoʻomou ngaahi lavameʻa.

Ako Ke falala kiate au, tuku ke ʻofaʻi ʻa kimoutolu. ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻo hangē pē ko kimoutolú. Te ke lava nai ʻo fai e meʻa tatau fekauʻaki mo koe?

ʻOku ʻa e fuʻu liliu lahi ʻoku ou fie fai kiate koe lolotonga e taʻú 1997. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku ke ongoʻi ʻoku ʻofeina au ʻe au, pea ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻalu, ke ke ʻofa lahi ange ʻiate koe ʻo hange ko koe.

Ko ʻeni Ko ʻeku meʻaʻofa maʻamoutolu takitaha.

Ko ʻeku ʻoku fonu mahuohua ʻa e fakamau ʻi he ʻofa kiate kimoutolu kotoa. Ko e ha hono lahi ʻo ʻeku ʻofa atu! »

 

3 Sanuali ʻi he 2:40

– kuó u maʻu Fie maʻu ke mou fakahaofi ha ngaahi laumālie tokolahi ʻi he ngāue ʻa e malaʻia

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ki he ngaahi ʻaloʻofa naʻe lilingi hifo ki he Ko e meʻa naʻe hoko ki homau fāmilí kotoa, ʻi he taimi ʻo e ʻuluakí ʻAho ʻo e Taʻu Foʻoú. Hokohoko atu hono tāpuakiʻi mo tauhi ʻi ha Maluʻi maʻu pē.

« ʻEku pepee, ʻoku fonu mahuohua maʻu pe hoku fakamaauʻanga ʻi he ʻofa ki he ʻa e kakai kotoa pe ʻo e mamani. Ko e hā ʻoku ou fie maʻu ʻi Heʻeku ʻOfá fakakākā ʻi he taha kotoa

1997

 

Ko e ʻOku fakangofua ʻa Sani ke ngaue.

Ko e "ʻIo" ʻoku ke fai mai kiate au mo hoʻo ngaahi lotu ʻo e taukapo, tautautefito ki heʻenau fou atu ʻi he fineʻeiki Très Faʻē Māʻoniʻoni, ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he meʻa ʻokú ke fakakaukau ki aí.

Kapau naʻe lahi ange hoʻo tuí, ʻi he taimi naʻá ke maʻu ai Aú lotu, te u lava ʻo fakahoko ha meʻa lahi ange. ʻI he ngaahi taimi kimui ni mai, kuo u ko ha fie maʻu fakavavevave maʻá e kakai ʻoku loto fiemālie ke foʻí ki heʻenau ngaahi holí, tuʻunga leleí, fakafiemālié pea mo hai naʻa mo ʻenau ngaahi fie maʻu pē ʻanautolú ke fakafehokotaki ʻenau ngaahi lotú ki Heʻeku Faʻē Māʻoniʻoni Tahá, Kāingalotú mo e Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoni ki he fuʻu fefaʻuhi lahi ʻoku lolotonga hokó.

ʻOkú ke ʻiloʻi ʻe laiki ʻe heʻeku Faʻē Monūʻiá ʻa e ʻulu ʻo e ngata, ko ia ʻoku tau ʻi he tafaʻaki ʻo e kau ikuna. ʻOku ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ki ai. Ka he ʻikai ke u loto ke mole ha taha ʻo e fānau ʻo e māmaní pea ko e taimi ʻeni ʻoku ʻi ai haʻaku Fie maʻu ngaahi laumālie ʻi he lotú ʻoku nau foaki kakato kinautolu ki he Ko au pea te u lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi heʻeku kātaki ʻo ka fie maʻu ʻi he ʻOku ʻikai ʻiloʻi ke fakahaofi ha ngaahi laumālie tokolahi ʻi he ngāué ʻo e malaʻia. Kapau naʻá ke ʻiloʻi e lahi ʻo e ngaahi fie maʻú ʻoku fakavavevave pea ko e meʻa ʻoku ou aʻusia ʻaki ha kiʻi "ʻio" faingofua ... ʻOkú ke fie pehē "ʻIo" ʻi he ʻaho mo e pō maʻau pea ʻi he Malohi ʻo e loea maʻa e ngaahi laumalie kotoa pe ʻoku faingataʻaʻia.

Mahino Ko e ha naʻe ʻikai ke u fai ai mo ʻeku faʻee

Taʻofi ia ke ʻeke "ʻio". Ko e foungá ʻa e "ʻIo." Ko e ʻoku vave ange ʻene fakaava ʻa e matapaa pea lahi mo e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku lilingi ki he loto, ʻa e faingataʻa taha. ʻOkú ke ʻoku mahuʻinga ʻi Hoku matá, ʻoku ou fie maʻu koe. Fai pē ʻe koe ʻa e meʻ ʻi heʻeku kei siʻi, pea aʻu ʻo ne tali ʻa e fotunga, koeʻuhi ke lava

Ngaue Kakato ʻiate koe, ʻiate koe mo ʻatakaiʻi koe.

ʻOku maʻu ai pē ʻEku ngāué. ʻOku ou fie maʻu koe ki Heʻeku ngāué mo e ʻi hoʻo fie fakaʻaongaʻi Au ki hoʻo ngaue, ʻoku ʻikai malava ke mamalie hifo pe fakatoloi ʻa e meʻa ʻoku fakavavevave ke fakahoko he taimi ni, kae tautautefito ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ʻilo ki ai.

ʻIkai ʻOua ʻe kumi ha ngaahi hala faingataʻa; Tau toʻo ia mei he Ko e faingofua ʻa e feituʻu ʻoku ou ʻi aí. Ako ke ʻoua naʻa ʻikai ke fakamauʻi e meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻa, koeʻuhi he ʻoku ʻOku siʻisiʻi e meʻa ʻi tuʻa

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

mahuʻinga. ʻOku ʻoku mahuʻinga ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi loto. Ko ʻeni ia Tuku ke fakahoko ʻa e tau moʻoni he taimi ni, pea ʻoku fakafou ʻiate ia ʻa ʻeku toe langa ʻa e meʻa ʻoku fakaʻauha ʻe he filí pe tui kuo fakaʻauha.

Toʻo ko e taimi ke fakatahaʻi moʻoni ai e akonaki ko ʻení ʻi he Ko koe: ʻOku hoko ia kiate koe mo kinautolu kotoa te mou lau iá, ko ha maʻuʻanga tokoni ʻo e ʻAloʻofa fakaofo.

Ke ke ʻOku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē mo tataki hoʻomou takitaha sitepu. Hokohoko atu ke tuku ke u ngāue. ko au ʻa e Māfimafí, kuó ke ʻilo ʻi Hoku matá. I ʻofa ʻiate koe. »

Mālō ʻaupito mālō, fakamālō atu ki he ʻEiki ko Sīsuú. Fakanāunau hoku loto ʻataʻataá koeʻuhi ke u lava ʻo moʻui kakato mo e Ko e ngaahi lēsoni mahuʻinga ko ʻení ʻi he malaʻe ʻo ʻeku tamá.

I toutou lea ʻaki ʻeku "ʻio" pea u fakaha atu ko koe, Tamai, ʻAlo mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he nima ʻo e Faʻeé Mele. hoʻo kiʻi taʻahine.

PS : ʻOku ou maʻu ha holi mālohi ke vahevahe ʻa e akonaki ko ʻení ʻi heʻeku loto. mo e Tamai ko Tēvitá.

 

5 Sanuali ʻi he 14:15

Ko ʻení efiafi te u ʻi hoʻomou meʻa toʻotoʻó maʻá e Tukui Kolo ʻo Ko e koló

« Siʻoku kiʻi taʻahine, tokanga mai kiate au, kuo taimi ki he ʻOku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ange kiate kimoutolu he taimí ni. ʻoku ou maʻu ngaahi meʻa lahi ke akoʻi koe, neongo kapau ʻoku ou faʻa toutou fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ke ʻosi ʻiloʻi. I fie maʻu ke ke fakamāmaʻi ho ʻatamaí ʻa e ʻilo ko ʻení, koeʻuhí ke ʻOku impregnated lelei hoʻo moʻui kotoa.

ʻOku Ko e meʻa ʻoku tautefito ʻeku fie maʻu ke ke ʻiloʻi ʻoku ou kei ofi atu kiate koe; ʻE lava nai ke ueʻi fakalaumālie maʻu pē koe mo koe? fakahinohino. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke hohaʻa ki ha meʻa kehe mei he hoʻo holi ke mapuleʻi koe.

Fehuʻi ange ki Heʻeku ʻAloʻofá ke mou kei iiki maʻu ai pē pea tuku ʻa kimoutolu fakahinohino.

ʻI he Neongo ʻeku tataki koé, ka ʻoku ou tataki foki mo ho uaifi ʻofeiná ʻIlisapeti, hoʻo fānaú, honau malí, makapuná mo e kotoa ʻaʻau, i.e.

1997

 

ʻoku ʻE founga fēfē, tuku kehe pē ʻa kinautolu ʻoku nau fakahū ki homou lotó ʻa ia ʻoku ʻikai ʻiloʻí pea ʻoku haʻi ʻaki hoʻo "ʻio" mo hoʻo fakahū maí.

ʻOku ʻI he efiafí, te u ʻi hoʻomou meʻa feʻinasiʻakí fakakolo. ʻOku ou loto ke tali ʻe he taha kotoa ʻi honau lotó pea ʻoku ʻofaʻi fakatāutaha ia ʻe au. ko e meʻa ia kiate au fili ki ha misiona makehe pea ʻoku ou fuʻu fie maʻu lahi ia.

Koeʻuhi he ʻoku ʻaonga kiate au, kuo pau ke ne ongoʻi ʻoku ʻofaʻi ia ʻe Au. Naʻa nau kuo pau ke nau tali mo feʻofaʻaki ʻo hangē ko hono fakatupú ʻe Heʻeku Tamai. Kuo pau ke ne lea ʻaki ʻene "ʻIo" kiate au taʻe kau ai ʻa e tuʻunga. Kuo pau ke siʻisiʻi ʻaupito. Kuo pau ke ne tali ke tataki au taʻe ʻi ai ha fealeaʻaki, fakaʻuhinga mo e ʻo faʻa ʻikai faʻa maʻu ha mahino. Kuo pau ke ke fanongo mai kiate au.

Talaange kiate kinautolu ʻoku ou lea kiate kinautolu ʻo hangē ko ia ʻoku ou fai kiate kimoutolu he taimí ni. ʻOkú Ne foaki kiate kinautolu kumi pē ʻa e founga ʻoku ou fie fakaʻaongaʻí, kehe pe ʻikai mei he ngaahi meʻa ʻoku ou fakaʻaongaʻi maʻaú.

Talaange kiate kinautolu pea ʻoku ʻofaʻi moʻoni kinautolu ʻe Au. ko ia ʻi he ʻI heʻenau tali ʻEku ʻOfá, te nau ʻofa ʻiate kinautolu pē ʻo hangē ko kinautolú, ʻo ʻikai ke nau loto ke liliu.

Fakaʻosi te nau hoko ai ko e ʻOfa, ʻo ʻikai ha launga pe fakaanga, malava ke ke ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku kafo ʻi he moʻuí te u tui honau hala.

ʻI he hoko ko e ʻOfá, te nau fakamoʻui e ngaahi kafo ʻo e kakaí feʻiloaki, ʻaki pe haʻo sio kiate kinautolu, ʻo ʻikai ha toe meʻa pehē ange.

ʻOkú ke ʻoku ʻi he Siasi Foʻoú. Hoko ʻo ʻofa.

ʻOku Fakavavevave, ʻoku fakafalala lahi ia.

ʻOku Ko ʻeku ngāué, kae ʻikai ko hoʻomou ngāué. ʻOku ou fie maʻu hoʻo "ʻIo" ʻi hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá pea ʻi hoʻo fiefiá fakatouʻosi.

I ko ʻOfa, naʻa ku fili koe ke ke fuofua hoko ko e ʻOfa ʻi hoku Siasi Foʻoú. Fai ʻe kimoutolu ʻoku hoko ko e ʻOfá, te u tohoakiʻi mai ha kakai ʻoku nau tatali ʻaki ʻa e fakamāú mateuteu ke maʻu ʻa e ʻOfá ʻo hangē ko ia ʻoku ou ʻoatu kiate koé ; Maʻu pe, kae toe mahulu ange he pooni.

Ke ke taʻe ilifia. ʻOku ou ʻofa lahi atu! »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

5 50 Sanuali

– Hongofulu Mā Nima Ngaahi fakahinohino ki hono ʻiloʻi ʻo e ngāué ke lelei

ʻEiki Sīsū, ʻoku toe kamata pē ʻa e ngāué he ʻahó ni ʻo hangē ko ia ʻokú ke ʻiló. Naʻa ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou moʻua ke ngaue. Koeʻuhi he ʻoku ou manavasiʻi ʻoku ou fie toʻo ʻa e piti kae ʻikai ko e tuku ke fai ʻe hoku ʻEikí mo e ʻOtuá ʻa e ngāué!

Ko e tahá konga, ʻoku ou mateuteu ke fai ʻeku tafaʻaki, ko e meʻa ia ʻoku ou Fai ia. Foki mai he taimi ʻokú ke ueʻi fakalaumālie ai aú.

ʻOku Ko e māhina ʻeni ʻe ua hoʻo akoʻi au ke u fanongo kiate koe ʻi he ʻi he ngaahi peesi ʻoku ne fakafonu ʻa e kiʻi tohi ko ʻeni. ʻE Ke akoʻi au he pongipongí ni ke ʻilo e meʻa ʻoku haʻu meiate koé mo e meʻa ʻoku ʻoku haʻu meiate au ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngāué.

I ʻoku ou fie fakapapauʻi ʻoku ou fai Hoʻo ngaue pea ʻo ʻikai ʻaʻaku, ke ʻoua naʻa fepaki ʻeku ngaahi angafaí mo e Ta ʻE. ʻOku ou ongoʻi vaivaia ʻaupito he tafaʻaki ko ʻeni, Tautautefito ki he taimi ʻoku ou ngāue aí. ʻoku ou fie maʻu hoʻo tokoni. Haʻu ke tokoniʻi au. ʻOku ou kaila atu, Tali mai. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mai ki heʻeku lotú. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻe anga fēfē ha ʻikai ke ke lava ʻo fanongo ki he tokotaha ʻoku ou ʻofa aí ʻi he taimi ʻoku ne ui ai au?

I Kuó ke ʻosi lea ʻaki ia, pea te u toe lea ʻaki ia: ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke ʻikai hohaʻa ki ha meʻa. ʻOku ou ʻiate koe maʻu pe pea ʻoku ou tokanga ʻa e fanga kiʻi fakaikiiki siʻisiʻi taha; ʻOku toe moʻoni foki ʻeni ki he ngāué. ʻi he ngaahi tuʻunga kehe.

Kimuʻa ke fai ha fili, tafoki mai kiate Au. Fehuʻi ange ke ueʻi fakalaumalie koe pea te u fai ia. Hili ia, pea ngaueʻi ʻa e meʻa ʻOkú ke aʻu ki hoʻo ngoué. Kuo pau ke ke falala mai kiate Au ʻo hange ko ia ʻoku mou fai he taimi ni. Ko e Hala Naʻá ku Fili ki aí ʻOku ke ʻiloʻi ia he taimi ni: ko ho fakamaauʻanga ʻeni. Ko e meʻa pē ke faí ko e ngaue ʻi he loto falala, ʻo toutou fai mai hoʻo ngaahi kole kiate Au ʻi he tuʻo taha hono fakahā atu ʻe ha Hala Foʻou kiate koe. I Te u ueʻi fakalaumālie koe ke ke ʻave. Ko hoʻo ʻi aí pē femoʻuekina, ngaahi faingataʻa pe tafoki ʻoku ha mai ʻoku ʻikai ʻoua naʻá ke pehē ʻoku ʻikai ke ke ʻi he hala totonú.

1997

 

Hoko atu ke tui ʻoku ou tataki mo ʻalu mo koe. ʻOku ʻi he ʻi he ngaahi faingataʻa ne hoko ʻi hoʻo fonongá pea naʻe mafola atu ʻa ʻEku Māfimafí koeʻuhí ko hoʻomou maná mo hoʻomou fakataha mo Au, ko ho ʻOtuá.

Ko koe ʻeni ko ia:

ʻOku Kamata ʻaki hono ʻomi maʻu pē hoʻo kolé;

ʻOku ʻoku mateuteu maʻu pe ho Fakamaauʻanga ke maʻu ha tali, ko e hā pē ha fakahinohino te u ʻoatu maʻaú.

Tali ngaahi faingataʻa pe faingataʻa ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ou ʻi aí ke tokoni ke fakaleleiʻi kinautolu;

Toe Fai pē ʻa e ko hoʻo kole ki he hala foʻou takitaha;

Ko Au maʻu ha loto falala ʻi he fakaikiiki kotoa pē;

Ngaue ʻo fakapapauʻi ʻoku ou ʻiate kimoutolu.

Fakatokangaʻi ʻa hoʻomou tuēnoá;

Mālō ki he ngaahi lavameʻa kotoa pē, pea pehē ki he ngaahi tōnounoú ʻAsi mai;

ʻAmanaki lelei fepaki mo e meʻa kotoa pe;

ʻOua naʻa ngalo ʻo ʻikai ko e ʻOtua au ʻo e meʻa taʻe malava.

Ngaue ʻi he ʻOfa, mahino, fakamaau totonu mo e angaʻofa ki he niʻihi ʻoku kau ki aí;

Ke ke Tokanga maʻu pē ke vakaiʻi ʻoku ʻikai ko ha Tauhele ʻa e filí ʻi he taimi ʻokú ke hoko ai ko ha fokotuʻú. Fehuʻi ange ʻE foaki atu ʻeku māmá pea ʻe foaki atu ia kiate koe.

ʻOua naʻa ngalo ʻikai ko e fehokotaki pe mo Au, ʻoku ke ʻoku nau ʻi he tafaʻaki ʻoku ikuna, tatau ai pe pe ko e ha e meʻa ʻoku mahuʻinga ke fōtunga fēfē;

Nofoʻangá ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni; ʻOua naʻá ke teitei fielahi;

Toe lau ia kuo u toki akoʻi mo kei fakafanongo kiate Au, ʻE akoʻi ʻa e mālōloó kiate koe ʻi hono taimi totonú. ʻIkai maʻu manavahē, ʻoua ʻe manavahē, falala mai kiate Au. ko au ʻoku lelei ʻi he Ko kimoutolu ʻi homou kau taki, tatau ai pe pe ʻoku mou ʻi fe pe ko e hā pē ha meʻa te ke fai. Fakapapauʻi ʻeku fuakavá. I ʻoua naʻá ke teitei liʻaki Hoku ngaahi kaungāmeʻá

I ʻofa ʻiate koe. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

4 Sanuali:20

ʻIkai fuoloa, ʻE ʻi ai pē ʻa e ngaahi loto maʻa ʻi he māmaní

– Kotoa ʻe toe langa hake ʻaki e mālohi ʻo Hoku Sinó mo Hoku Totó

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ʻikai fakangatangata ʻa e ʻOfa ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú; Naʻa laka hake ʻi ha faʻahinga meʻa te ke lava ʻo fakakaukau ki ai mo fakakaukau ki ai. Kapau Kuó u huaʻi hifo kiate kimoutolu ʻa hono lahi fau ʻo ʻEku ʻOfá, He ʻikai lava ke ke talitali lelei pe taʻofi ia: ko e Fakamāú ʻe faʻo ai.

I fie maʻu ke ke ʻiloʻi ko e meʻa ʻeni maʻau pea maʻá e tokotaha kotoa pē ʻo Hoku fānau ʻo e fonua ʻo e Amur talifaki, ʻoku nau hangē ha tokolahi Ngaahi meʻaʻofa fakaʻofoʻofa he ʻikai ke ke teitei lava ʻo ʻosi. ʻOkú ke ʻe kei hokohoko atu pe ʻene fakaʻau ke lalahi mo lalahi ange ʻi he ʻohovale. ʻE toe hoko ia ko e fiefia mo e nekeneka Tupulaki.

ʻOfa ʻo e Tamai ʻoku lahi fau ʻa ʻene finangalo ke maʻu ʻa e ʻOfa ko ʻeni, ʻa ia naʻe fakatatali ia maʻa Hevani, ʻe lava ke mafola ʻi mamani, pea ʻe vave ni pe haʻane haʻele mai, ʻa ia, kuo ne Kuo ʻosi kamata maʻa e kau ʻofisa kuo fili, ko kinautolu ia.

Ko ʻeni ʻOku lahi fau mo haohaoa ʻa e ʻofá pea he ʻikai lava ke nofo fakataha ia mo e kovi. Naʻá ne fili ke nofo ʻi ha ngaahi fakamaauʻanga maʻa pea tonu pe ko hai ʻoku ne tali ia.

Kotoa pē He ʻikai lava ha taha ʻo fakangofua ʻa e māmaní. ʻI ha taimi pe ʻoku ke Toe fai pe hoʻo "ʻIo", ko ha konga ia ʻo e hoʻo ngoue ʻoku fakamaʻa pea ko ia ʻoku feʻunga ange ki he maʻu ʻa e ʻOfá.

ʻAupito He ʻikai fuoloa kuo ʻi ai pe ha ngaahi loto ʻoku maʻa ʻi he meʻa ni mamani. ʻE tokoniʻi kinautolu ʻe heʻenau "ʻio", ʻo tokoniʻi kinautolu ʻe he "ʻIo" ʻo e niʻihi kehe, pe ʻi he ngaahi fuʻu mamahi lahi ʻoku ʻe haʻele mai ke fakamaʻa ʻa e mamani ko ʻeni.

Ke vakai Ko e ʻuhinga ʻo e "ʻio" ʻo e lotu, mo e kiʻi taʻeoli ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻilo mo moʻua ki aí; Venerate ʻa e sākalamēnití mo e ngaahi sākalamēnití, tautautefito ki he tokotaha ʻoku ʻaʻakú, he ko Hoku Sino ʻoku ne foaki ia (ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha moʻui lelei ke liliu ki he māmaní). ʻE toe langa hake ʻa e meʻa kotoa pē ʻe he mālohi ʻo Hoku Sinó mo Hoku Totó.

1997

 

ʻOkú ke ʻa ia naʻa ne fiefia ʻi he ngaue mo e ngaahi taumuʻa, taumuʻa ʻa Pee, ʻoku ke ʻiloʻi, ke ʻi ai ha ngaahi fakatātā mahino ʻi he māmani ko ʻení, ʻo malava ke ke talitali lelei kakato ʻa e ʻOfa ʻokú Ne fie maʻú. Ko ʻEtau Tamaí ʻiloʻi ʻEne ngaahi taumuʻá.

Ko ʻeku Naʻe ʻikai totongi taʻeʻuhinga ʻa e toto, pe fuʻu tokolahi mate fakamaʻata ʻi ha taʻu ʻe uaafe. Ko e Taumuʻa ʻa ʻEtau Tamaí ʻe fakahoko, pea ʻe vavé ni pē. Ko e ngaahi pa naʻe fakaʻaongaʻí ʻoku tokolahi:

Ko e Ko e meʻa mahuʻinga tahá ko ʻEku Haʻu ki he māmaní he taʻu ʻe uaafe kuo hilí ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí pea ʻiloʻi ʻa e Siasí.

Fatongia mahuʻinga mo e fineʻeiki Tres Sainte Mere.

Taha fatongia ki he feohi fakatokoua ʻa e kāingalotu ʻo Palataisí ʻa ia ʻoku mou feohi mo iá kuo ui ko e fili ʻa e Tamaí ki he ʻa e misiona ni kimui ni mai.

Maʻa e ʻe hoko mai ʻa kinautolu ʻoku nau tekeʻi, ʻa e ngaahi faingataʻa lahí Fakakakato ʻa e fakaʻataʻata ko ʻeni kuo feʻunga mo ha taʻu ʻe uaafe.

Fiefia Te ke hoko nai ko e kakai kuo fili ʻi he ngaahi taimi ʻo e ngataʻangá? Fakamālō atu ki he ʻE lava ke fakahaofi koe, ha ngaahi faingataʻaʻia lahi.

Naʻa Ko e meʻa pē ia ʻa ʻEku Faʻē Monūʻiá ke ne tauhi koe ʻi he tukulolo lahi ki he Tamai, maluʻi ʻe Heʻene Maʻongoʻonga Lava ʻe he pulupulu ʻo ʻākilotoa ʻa e māmaní kotoa mo puna ki he ʻoua naʻa teitei hoko ʻa e fili ʻoku ne fakatupu ha fuʻu faingataʻaʻia lahi pehe.

toenga ʻi hoku fakaʻauha; ʻOku ʻoatu ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení kiate koe - fanauʻi maʻau mo ha niʻihi tokolahi kehe te u kau ki ai ʻi he ʻo fakafou ʻi he ngaahi tohi ko ʻeni ʻi hono taimi totonu.

Fai pē ʻe koe ʻa e meʻ kiʻi meʻa siʻi, ko e founga ʻeni ʻoku ke ʻaonga taha mo ʻaonga taha ai kiate Au. malava ke maʻu ʻa e ʻOfá.

I ʻofa ʻiate koe. »

 

5 Sanuali:45

" Naʻá ne Kuo pau ke ke kātakiʻi ʻa e ngaahi fakamamahiʻí ka ke tuʻu ʻi ha tuʻunga fonu ʻa e Mamani Foʻou ko ʻeni. "

« ʻOku kei fie maʻu pē ʻe heʻeku kiʻi taʻahiné ha taimi ke fanongo kiate au. ʻoku ou maʻu Meʻa lahi ke ako.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko kinautolu ʻE ʻomi ʻe he ngaahi taimi, ʻa ia ko e fakaʻosi, ha fuʻu liliu lahi mei he Kuo ʻosi kamata ʻa e māmaní.

Ko e ʻOku feʻunga pē kakai īkí, naʻa mo e kakai filí mateuteu ʻi heʻene ngaahi kalasí ke moʻui ʻaki e meʻa ʻe hokó.

ʻoku ou maʻu fie maʻu ha kakai hangē ko koé ʻoku ou fili ʻoku ou ʻofa aí maluʻi mo fakahinohinoʻi kinautolu ke hoko atu ʻo fakahinohinoʻi pea teuteuʻi ʻa e ngaahi lotó ke fakahā ʻa e Ongoongo Leleí koeʻuhí Ko ha ongoongo lelei ʻaupito ʻeni neongo kapau kuo pau ke ke foua ngaahi faingataʻa ki muʻa pea ke toki lava ʻo moʻui ʻaki ia. Ko e Founga ʻa Hoku Kakaí Naʻe pau ke nofo ʻa e kakai filí ʻi he toafá ka nau toki hū ki he māmaní Kuo talaʻofa mai ʻe fie maʻu ke ke kātekina ʻa e mamahí ka ke tamoloki kakato ʻa e Mamani Foʻou ko ʻeni ʻe pule ai ʻa e ʻofa kakato, i.e. fonua pe

Ko e ʻe taʻofi ʻa e koví.

Ke ke ʻo ʻikai manavahē, koeʻuhí he ko e ʻaho kotoa pē, ʻi he houa kotoa pē, ʻo aʻu ki he ʻE tokoniʻi koe he taimí ni ʻe Heʻeku ʻAloʻofá. Te ke loto mamahi kae ʻoua naʻa teitei fakaʻauha. Te ke lavea ka naʻe ʻikai fulihi. ʻE fakahohaʻasi koe ka ʻikai fakaʻauha. Tatau ai pe kapau ko e niʻihi ʻo ʻeku kau ʻofisa kuo fili naʻe pau ke foaki ʻenau moʻuí, ʻa ia ko ha ngaahi ʻaloʻofa mālohi ʻaupito ʻa e te na ō fakataha pea te ne fiefia ke mate pea vave ange ʻene hū maí ʻi he ʻOfa.

Ko ʻeni ʻofa ʻoku ou fakaha atu te mou moʻui kakato ʻi Hevani, ka ko e lahi ʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe ha tokolahi ʻi he māmaní.

ʻOmi kiate au ʻI he ʻahó ni kotoa ho ʻaho lotú mo e toʻu tupú ki he kakai ʻoku ou ui koeʻuhí ke lava ʻa e lotó ʻo fanongo Ko ʻeku fakamanako, ke na fakaava ʻa e ngaahi matapa ʻo hona loto, he ʻoku ou vela ʻa e holi ke hu ki ai, ke hoko ia ko hoku Nofoʻanga. I ʻofa ʻiate kinautolu, ʻoku ou fie fakahaofi kotoa kinautolu, ka ʻoku ou fie maʻu kinautolu fakangofua.

Toe talamai Ko hoʻo ʻofa he ʻaho ni kotoa: ko ha lolo faitoʻo ia ki he fakamaauʻanga mon ʻoku faingataʻaʻia ʻi heʻenau mamata ki Heʻeku ʻOfá, fakafisi ke sio kiate kinautolu ʻoku ʻOku ou saiʻia ke kei tuli ki heʻeku toutou uiuiʻi.

ʻOku ko e: Ko e tangi fakaʻosi ʻa Hoku lotó te ne fakatahaʻi kinautolu ke ʻA au. ka ʻikai ʻe ʻave ia ʻe he ngaahi faʻahinga lalahi

1997

 

Hangē ko e Kuo mou mamata ki hono fufulu ʻo e ngaahi fale ʻe he tafea.

Hangē ko e Hangē ko hoʻomou lau ʻaneafí, ʻe maʻu ʻe he Tamaí hono taumuʻa. Ko ʻEne ʻofá ʻe fefūʻaki ia ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi Hēvaní.

Ko kinautolu ʻoku makatuʻunga ʻa e ngaahi meʻafua ʻi he totongi fakaava pe hano fakafekefeka.

ʻI he ʻAho ni Pulelulu, ʻe fakaava ha ngaahi kalasi lahi ki he ʻaho ni ʻa ia ʻoku fakatapui kiate Au ʻe he tokolahi ʻo ʻEku Kau Filí.

Mālō ʻaupito Naʻe foaki ʻe he Tamai ʻi he angaʻofa ʻa e ʻofa lahi ki Hono Fānau ʻa e Māmaní.

Fiefia ko koe! ʻOku ou ʻofa lahi atu! »

 

10 Sanuali ʻi he 4:10

– Tatau ai pē pe ko e ʻOku puleʻi ʻe he poto ke fakaʻataʻata ʻa e loto, i.e. ʻoku tokangaʻi lelei ia ʻe he faingataʻaʻia ʻi hono ngaahi anga kotoa;

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū, koeʻuhí he naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻau ʻo e ʻOfá ʻaneafi pea ʻoku ou toe ongoʻi ia he pooni. ʻOku ou ongoʻi ʻoku ʻi ai ha liliu moʻoni ʻiate au. ʻOku ou ongoʻi ko e Ongoongo ʻa ia ʻoku lea ki ai ʻa ʻIsaia ʻi he "Houa ʻo e Laukonga" he pongipongi ni kuo ʻosi hu mai ia ki he mamani ko ʻeni.

I ʻAfioʻi, ʻEiki, hono ʻikai ke u ʻofa ʻiate Koe. ʻi he ʻOfá ʻofa ʻiate au pea hoko ʻo ʻOfa.

Naʻa Hangē kiate au te u fakamoleki hoku ngaahi ʻahó mo e poʻulí ʻi he lotu mo e lotu. moihū ... ke ʻofaʻi au ʻe he ʻOfa ʻoku fie maʻu ke mafola ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻE founga fefe te u lava ʻo ongoʻi ha faingamālie; ʻoku ou fie maʻu ke ke Toe fai pē ʻeku "ʻIo" he taimi kotoa pē, he ke ʻoua naʻa mole e tafe mai ʻa e ʻaloʻofa mo e ʻOfa ʻoku lilingi hifo ʻi hoku tafaʻaki ki mui!

Mālō ʻaupito ʻi he ʻofa lahi. ʻOku ou ʻofa lahi atu!

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, haʻu ʻo fusi hake hoku nimá. Mavahe Maʻu Pē ʻofa. Ko e meʻa ia ʻoku lelei taha kiate koe he taimi ni. ʻOkú ke kuo nau fili ʻa e konga lelei tahá.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻI he ʻAho ni ʻOku ou fie talanoa mo kimoutolu mei he malaʻe ʻe taha ki he fakamaauʻanga ʻe taha ʻo hange ko ʻoku fakaʻau ke toe lahi ange ʻa hoku fakamaauʻanga ʻa ia ko e Fakamaauʻanga foki ʻo ʻEku Faʻe Mohu Tapuekina.

ʻOfa ʻokú ke ongoʻi ko e ʻOfa ʻa e Tamaí ʻoku feʻauhi taʻetotongi ʻi Hoku Fakamaauʻangá, Ko ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí pea mo e loto kotoa pē kuo naʻe huhu maluʻi kinautolu. ʻOku ʻi ai ha feituʻu ke inoculate kotoa ʻa e loto ʻo e māmaní.

Lahi ʻaupito fuʻu tokolahi e kakai ʻi Hoku Siasí naʻa nau tui ko e vahaʻa taimi ko ʻeni ʻo e ʻOfá naʻe fakatatali ia ki ha niʻihi tokosiʻi pē naʻe faingamālié. ʻOku ʻoku ʻikai ke moʻoni; hangē ko ʻeku fie ifiʻi ʻa e talupité, Ke fai ia feongoʻaki mo e tuliki ʻe fā ʻo e māmaní pea tala ki he tokotaha kotoa pē fakafoʻituitui mo fakakatoa, ʻi he ʻaho mo e po, ʻi Hoku Fakamaauʻanga pea ʻoku ʻi he Tamaí ha potu maʻá e kakai kotoa pē taʻe ʻi ai ha fakaʻatā makehe.

Haʻu! Haʻu! Haʻu! Tuku ke ke Ke ʻofa! ʻOku lele ʻa e taimi ke liʻaki koe, fakahaohaoaʻi koe ʻe he Ko e afi ʻo ʻEku ʻOfá ka ʻikai ʻe fakamaʻa ʻa kimoutolu ʻe he afi ʻo e fakamoʻulaloa.

I te ne talaatu ʻokú ke saiʻia ai; Naʻá ku foaki ʻEku Moʻuí maʻau. I ʻoua naʻá ke fie sio ʻokú ke faingataʻaʻia; ʻoku ou loto ke mou hoko kotoa fiefia.

Ko Au Pea ʻokú Ne maʻu ʻi hoku lotó ʻa e fonu mahuohua ʻo e ʻOfa ʻa e Tamaí mo Hono ʻoku pau ʻa e tuʻutuʻuni: ʻe feʻunuaki ʻEne ʻofa ʻi he mamani ʻo hange ko ia ʻi he Langi.

Naʻa ʻI he taʻu ʻe uaafe kuo hilí, ne u akoʻi ai ʻEku kau ʻAposetoló ʻa e meʻa ʻoku toutou lea ʻaki ʻe he kakai tuí ki he Tamaí: " ʻE fai ʻa e Thy, thy Come to earth ʻo hange ko ʻene ʻi he langi. Kuo taimi! ʻOkú ke monūʻia, fānau ʻo e māmaní, ke nau hū mai ki he Māmani Foʻoú ʻi he taimí ni.

Mahino he ʻikai lava ke nofo ai ha meʻa taʻemaʻa. Kamata hono Fakamaʻá pea ʻe fakaʻosí: ʻe fakahoko ia ʻe he ʻOfa ʻoku fou atu ʻi he ʻa e loto ʻoku ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e "ʻIo"; pe ʻe fakahoko ʻi he faingataʻaʻia ʻi he faʻahinga kotoa pē.

I Kuo ke ʻosi fakafepakiʻi leʻo lahi koe ʻe he meʻa kotoa pe ko e kiʻi meʻa naʻá ne ueʻi koe ki he ʻata ko ʻení: "Ko e meʻa ʻoku ʻikai akoʻi mai ʻe he Potó kiate aú, ko e mamahí ko ha kavenga."

ʻOku ʻa ia kuo hoko maʻu pe ko ha moʻoni ʻi he tuʻunga ʻo e ʻOku hoko ʻa e fakafoʻituituí ko ha moʻoniʻi meʻa ʻi he tuʻunga ʻo Palanite. Pe

1997

 

ʻeni ʻOku puleʻi ʻe he poto ke fakaʻataʻata ʻa e loto, he ka ʻikai ko SOUF-FALANISE ʻi hono ngaahi fotunga kotoa pe ʻoku ne tokangaʻi ia. Neongo ia ʻoku siʻisiʻi ʻaupito ʻa e taimi ʻe toe; ʻE fuʻu tōmui ʻa e ʻapongipongí.

Kotoa pē Ko ha pōpoaki maʻongoʻonga ʻeni ʻoku ou fie fakamafola atu pea te u fakahā atu kiate kimoutolu. Teuteú. Kei fakafanongo pē kiate Au, toe lea ʻaki ko hoʻo "ʻIo".

ʻOku Ko ʻeku ngāué, kae ʻikai ko hoʻomou ngāué. Ko e taha koe ʻo e ngaahi meʻalea ʻoku ou fie fakaʻaongaʻi ke ʻoatu ʻaki e popoaki ko ʻeni.

I ʻokú ke pehē: Fakahā mai ʻa e feituʻú, taimi mo e tokotaha kehé. ʻI he tatali, ʻahiʻahiʻi ʻEku ʻOfá, ko e feituʻu ʻeni ʻokú ke lahi taha aí ʻaonga, he ʻoku ou fie maʻu ʻeku ngaahi ngahau piko ke haohaoa koeʻuhí ke ʻoua naʻa mole ʻa e vaká pea lava ke nau hū ki he loto vaká ko e piponu lahi taha ʻi he madness ʻo e mamani pea pulia ʻe Ko e filí.

Nofoʻangá ʻI heʻeku ʻofá, ʻe heʻeku pēpeé, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

I ongo malohi ʻaupito ʻi heʻeku ngoue ʻoku fie maʻu ke u vahevahe ʻa e ngaahi ngaahi pōpoaki he vave tahá mo e Tamai ko Tēvitá mo e, ʻIkai fuoloa mei ai, mo ha kau taulaʻeiki kehe.

 

14 Sanuali ʻi he 5:10

– Ko hoʻo ko e maluʻi pe ʻoku ʻiate Au. Ngaahi Koloá Ko e ngaahi nāunaú ko ha maluʻi ʻoku hala

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku ʻamanaki ke tau ke moʻui ʻi he tui.

Toʻo hoku nimá ʻo tataki au. ʻOku ou toe fakaongo atu ʻeku "ʻIo" Maʻu taʻefakangatangata. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa ʻOfa ʻiate au pea ʻoku ou hoko ʻo ʻOfa.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻa kimoutolu ʻoku hoko ko e ʻOfá, ʻoku ʻikai ha meʻa ke mou fai, Manavasiʻi, ʻoku ʻiate au hoʻo malu, ʻi he malumalu ʻo e maluʻi ʻa Ko ʻEku Faʻē Monūʻiá. fakataha kotoa ki he Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko hoʻo maluʻi pe, Ko ha sitepu maʻongoʻonga ʻeni kiate kimoutolu kuo mou tanaki ha ngaahi koloa, ʻa ia kuo fakatau atu e maluʻi fakatuʻasinó mo e

Ngaahi Palaní ʻo e maʻu vahenga maloloo.

Kotoa pē Ko e meʻa naʻe fokotuʻu lelei ʻi he kuo hili ʻe ʻikai hano taimi kuo ʻikai hano mahuʻinga. Kuo pau leva ke ke tuku kotoa hoʻo loto-falalá

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ongó ʻamanaki lelei mo hoʻomou malu ʻiate Au ʻoku ʻIate koe maʻu ai pē, ʻiate koe.

Taimi ʻo e nusipepa. Ko e vave ange hoʻo fai e liliú, ko e ʻuhinga ke ke mavahe mei hoʻo maluʻi ʻo e mamani. ʻAve pē ʻa kinautolu ʻoku ou ʻoatu kiate koé, ʻo vave ange ʻe fiefia pea te Ne ʻOfa.

I ʻOua naʻá ke pehē pē kiate koe, hokohoko atu hono tokangaʻí mo hono fakahokó ʻoku fie maʻu ʻa e ngāué. Ko e ngaahi haʻi ia kuo pau ke ke tuʻusi fakaʻaufuli. ʻoku ou fie ʻoku mou ʻiloʻi mo tokangaʻi ʻi hoʻomou ʻiloʻi ko e ngaahi maluʻi ko ʻeni mo e ngaahi ʻOku ʻikai hano mahuʻinga ʻo e koloa fakamatelié, pea ʻoku hala ngaahi hingoa, ʻoku taha pe meʻa ʻoku moʻoni: ʻoku pea ʻoku ou ʻoatu ia kiate kimoutolu.

Fokotuʻutuʻu meʻa kotoa pē ʻi Hoku nimá ke foaki mai ia kiate Au, ke kakato taʻefakamaʻu, taʻe fakamaʻu, ko ia tau vakai ki he ngaahi koloa ko ʻení pea mo e malu ʻoku ʻi aí. foaki ʻenau mahuʻinga moʻoni, i.e. ʻikai.

Ko e ko e mahuʻinga moʻoni pē kiate koe he taimí ni ko e ʻofa ʻa e ʻOfá ʻiate koe pea hoko ko e ʻOfa.

Toe Fai pē ʻa e ʻa e foʻi setesi ko ʻeni ʻo toutou lea ʻaki; Toe fai pē ia ki he Ko kinautolu ʻokú ke ʻofa aí, toe fai ia maʻanautolu ʻokú ke ʻofa aí feʻiloaki pe siʻisiʻi ange; Toe fai ʻeni ki he kau taulaʻeiki mo e kau pīsope pea mo e māmaní kotoa. ʻI he Ngaahi lea ʻa Seni Pita ʻe lava ke lea ʻaki ʻe Sione Paula II ʻo ʻikai toe momou : ʻOku ʻofa ʻa e ʻofá ʻiate koe, kuó ke hoko ai ko e ʻOfa.

ʻOku ho Maluʻi Moʻoní, aleapau maluʻí ʻikai fakangatangata pe ʻoku ou fokotuʻu atu mo kole atu ke mou fokotuʻu atu ki he Mamani.

I ʻofa ʻiate koe pea ke hoko ko e ʻOfa. »

 

6 Sanuali:10

– Haʻu tā fakatātaaʻi mei Heʻeku ʻOfá, ʻa ia ʻokú ne ʻomi kiate koe ʻa e nongá mo e fiefiá. ʻOku Maluʻi moʻoní

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu he pongipongí ni ʻa e mamahí kiate koe ʻoku ou ongoʻi kuo fakamavaheʻi au mei hoku maluʻi. Kuó u ngāue ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí maʻá e Langa ha maluʻi fakamatelie maʻaku, maʻa e ʻIlisapeti

1997

 

Pea au, ʻamanaki ʻoku kei toe ha taha maʻatautolu maluʻi, maʻa ʻetau fānaú. Pea ko ʻeni ko e kikité talamai ʻe lava ke fiefia ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻa mo e meʻa ʻoku malú pea ngaahi puha tipōsiti ki he malú.

I ʻiloʻi ʻoku ʻikai hano mahuʻinga ʻo e tafaʻaki ko ʻení ʻi hono fakafehoanaki ki he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e ka ko e fakakaukau ko ia te u tukuhausia, ʻo ʻikai ʻoku ʻai ʻe he vala mo e taʻe ʻi ai ha meʻakai, ke u hohaʻa. Naʻá ne ʻokú ne toe fakatupu foki ʻiate au ha holi ke u pipiki. Lahi ange ki he meʻá ni ʻikai ke siʻisiʻi taha.

I ʻOku ke pehe ʻoku ne fakafofongaʻi hoku vaivai ke tuʻusi ʻa e ngaahi Kau fakamaʻu. ʻOku ou pehe "ʻIo" ke aʻusia ʻeni Kiate au. ʻOku ou ʻoatu foki mo ʻeku manavasiʻí. Naʻá ku fakahā ki he Tamaí Ta: "Kapau ʻe lava, ʻoku ʻalu mamaʻo ʻa e ipu meiate Au, ka ʻoku ʻikai Ko Hoku Lotó, kae Sio.

ʻEiki Fanongo ki heʻeku lotú. Fakamālō atu kimuʻa kiate au liliu; Te ke lava, ʻoku ou loto ki ai, ka he ʻikai ke u lava ia ʻe au. Pea ʻOkú ke loto ke ngāue ʻiate Au. ʻoku ou fie hoko ki he meʻa ʻokú ke fie maʻú Ko au ia.

I ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ko ʻeni ʻiate au pea ʻoku ou fakaʻamu ke u hoko ko e ʻOfa. I ʻofa ʻiate koe.

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine masiva, haʻu ʻo fusi hake hoku nima. ʻoku ou fie maʻu naʻa ke tali hoku fakamaauʻanga. ʻOku ou fie lilingi hifo ha lomaki ʻOfa ʻiate kimoutolu; ʻoku fakafou pē ʻi he ʻOfá ʻa ʻeku lava ʻo fai iá Taʻofi hoʻo manavasiʻí pea maumauʻi hoʻo hēkesí. Ko e taimi kotoa pe ʻoku ke nofoʻi ʻe he ngaahi manavasiʻi ko ʻeni, ʻoku toe lahi ange ʻa e ngaahi uooti ke ke toe ʻalu ke loloto ange kiate koe ke fakafetaulaki mai kiate Au.

Kuo ʻi he ngaahi fetaulaki ko ʻeni ʻoku ke haʻu ke fakaʻaongaʻi mei Heʻeku ʻOfa, ʻa ia ʻomi ʻa e melinó mo e fiefiá; Ko ha maluʻi moʻoni ia. ʻOkú ke tui ʻi hoʻo moʻuí kotoa ko e ngaahi koloa mei tuʻá ʻe lava ke ke maʻu ai ha nonga mo ha loto nonga mo e fiefia, he ko e meʻa ia ʻoku ke fekumi ki ai. Ka ʻoku ou talaatu ia ʻOku ʻikai ke moʻoni ia; Vakavakai holo ke kau fakalotoʻi.

Ko e ʻikai lava ke maʻu ʻa e nonga ʻokú ke fie maʻu ʻi ho lotó ka ko kimoutolu, kuo teʻeki ai ha taimi ʻi tuʻa, pea ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ia Konga naʻe toʻo pe te u ʻoatu he taimi ko ʻení, fakataha mo hoʻo fakangofua.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ke ke ʻo ʻikai manavahe, kuo ʻofeina kimoutolu ʻe Hoku fofonga, ʻo hange ko Ko e meʻa ʻeni ʻe hoko kiate kinautolu kotoa te nau lau ʻa e ngaahi laine ko ʻeni.

I ʻOku ou pehē kiate koe: ʻOku ou puke ho nimá ʻi heʻeku puke ʻa e nima ʻo Pitá ʻi he taimi naʻe fakatupu ai ʻe he manavahee ke ne melemo ʻi he tahi. ʻOku ou talaatu: Palomesi, ko e taimi pe ʻe melemo ai hoʻo manavahee, tangi maʻaku te u ʻave koe Nima pea te ne maluʻi koe.

ʻoku ou saiʻia Haʻu ki he ngeia ʻi hoʻo saiʻia ke ʻalu ki he ngeia ʻo ha taha ʻo hoʻomou fānau īkí ke fāʻofua kiate ia, pikitai ki ho loto ʻataʻataá peá ke pehē ange, " ʻOua te ke manavahē ki hoʻo Kuitangatá." ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. I ʻOku ou ʻi heni ke maluʻi koe.

Hangē ko e ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻa ʻeku kiʻi taʻahine, pea te ke hoko ko e ʻOfa. »

ʻI he ʻI he fakaʻosiʻosi ʻo e tohi, naʻe ʻoho mai ha meʻa lahi kiate au Nonga mo e fiefia lahi. Kuo hanga ʻe heʻeku manavasiʻi ʻo naʻe ʻikai ke fuʻu mahuʻinga. Naʻa ku fiefia.

 

5 05 Sanuali

" Naʻá ne ko e taimi ia ki ha liliu lahi ʻi he vave ʻo e fakafetongi

– Naʻa mau ʻOku tau ʻi he kamataʻanga ʻo e talanoa fakaʻofoʻofa taha ʻi he māmaní

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū, ke u lava ʻo moʻui ʻi he melino ʻaneafí mo e fiefia. Foaki mai he ʻahó ni ʻa e meʻaʻofa tatau mei Hoʻo ʻI heʻeku ʻi aí. ʻOku ou talaatu: ʻoku ne fakaha mai ʻeni ʻAho. Kātaki ʻo talamai ke mau ʻiloʻi ʻoku hoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki hoʻomou palaní, ki homou nāunaú. ʻoku ou loto ke ke talamai lea ʻaki e meʻa ʻoku ke ʻamanaki mai meiate au fekauʻaki mo Mahi C. Malo hoʻo kole. Koeʻuhí ko hoʻo ʻofa ʻiate aú, ʻoku ou hoko ai ko e ʻOfa.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻa e ʻOfá, Melinó mo e Fiefia naʻá ke ongoʻi ʻaneafí ko ha konga siʻi pē ia ʻo e meʻa ʻoku ou maʻu ke ʻoatu maʻaú.

1997

 

Kapau naʻe ʻiloʻi pe mamata ʻa e fakatātā ʻo Māmaní ki he ʻOfa ʻoku ou maʻú pea vela ke foaki ki Heʻeku fānau takitaha ʻo e māmaní, ʻoku ʻikai ke nau ʻikai ke nau tui ki honau mata ʻonautolú.

Tamai ʻaki Au mo ʻEku Faʻē Monūʻiá ke kāpui ʻe he ʻOfa ko ʻení vave ʻa e Mamani, koeʻuhi he ʻoku lele ʻa e taimi. Fulihi kosi ko ha momeniti ia ʻo e liliu lahi ʻo e meʻa ʻoku ngalingali ko ia. Ko e meʻa ia Ko e meʻa mahuʻinga taha: ʻoku vave ʻaupito ʻa e loto ʻe lava ke moʻui maʻu pē ʻi he vā fetuʻutaki vāofi ko ʻeni mo Aú.

Fiefia Te ke lava ʻo kamata moʻui lolotonga hoʻo tatali ki he meʻa kotoa pe? Taha konga siʻi ʻo e meʻa ʻe lava ke aʻusia ʻe he Kakai takitaha ʻo e Māmaní kakato kimuʻa pea moʻui ʻaki ia ʻo taʻengata ʻi he Langi.

Toʻo taimi ke ʻahiʻahiʻi ai ʻEku ʻOfá kae fakakāinga Te ke ʻi ai maʻu pē. Ko e vā fetuʻutaki vāofi ko ʻeni mo Aú, Tatau ai pe pe ko e ha e meʻa ʻoku ke foua, ʻoku ʻi tuʻa ia. ʻOkú ke Te ke ongoʻi kuo lavaʻi maʻu pē koe pea te ke fiefia.

Paʻanga ʻoku Totongi Kimuʻ ʻi he loto falala ʻi he hala kuó u fakatotoloʻi ʻi he tautautefito. kae tautautefito kiate koe. ʻoku ou fakatatali koe Fakaʻofoʻofa ʻ pea ʻi he fanga kiʻi hala iiki kuo fakanounouʻi, ʻoku ke hu ʻaupito ki ai vave ʻi he fiefia lahi. Tokanga lahi ange ki he ʻa e founga ʻoku ou tataki ʻaki koe.

Kuo Ko e taimi pe te ke ʻiloʻi ai ʻa e hala, kole mai ke u talaatu pe ʻoku totonu ʻeni kiate koe pea te u tataki koe. Paʻanga ʻoku Totongi Kimuʻ ʻi he loto falala ʻo muimui ki hoʻo fakahinohinó pea mau taki fakalongolongo pe ki he Fonua ʻo e Talaʻofa. Ko e lahi ange ʻetau ʻalú, ko e lahi ange ia ʻetau ʻalu ʻo fiefia. ʻOku siʻisiʻi ʻaupito ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi he lipooti ki he siupeli ʻoku tatali mai kiate kitautolú.

ʻI he ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki ai Tuku hoʻo ngaahi kolé he pongipongí ni, ngāue ʻo hangē ko ia ʻoku ou maʻ ʻoatu ʻi ho loto ʻataʻataa, ʻe huluʻi atu ʻa e toenga kiate koe ʻi ha founga ʻoku taimi tonu.

ʻOkú ke pea ko au, mo Au, ʻoku ta ʻi he mafoa ʻa e ata ʻo e fakaʻofoʻofa taha hisitōlia ʻo e māmaní.

Nofoʻangá ʻiate Au, he ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pe.

Taʻofi pea ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻoku ʻofa ʻiate koé, pea ko ia, hoko ʻo ʻofa ʻiate koe pē. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

6 Sanuali:15

– ʻOkú ke ʻe lava, ʻi ha faʻahinga taimi pe ʻo e ʻaho pe poʻuli, pe ʻi ha faʻahinga ngaahi tūkungá, fetuʻutaki mo au

« Siʻoku kiʻi ʻofaʻanga, ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha te u lava ʻo foaki atu ʻaho faʻeleʻi ke toe talaatu naʻa ke maʻu ʻi ʻi Hoku mata. Ko e fakaʻofoʻofa taha ʻeni ʻo Dara maʻau, koeʻuhi he ʻoku ou ʻOkú ke ʻiate koe maʻu ai pē. Te ke lava, ʻi ha faʻahinga taimi pe ʻo e ʻaho pe ʻo e poo, pe ʻi ha faʻahinga tukunga pe, fai ha fetuʻutaki mo Au, haʻu ʻo tohoakiʻi mai ʻEku Melino, ʻeku fiefia mo ʻeku ʻofa.

ʻOku ʻa kimoutolu ʻoku mou fili ʻa e momeniti mo e momeniti, ʻOku ou fai maʻu pe ʻI ai, mo e ongo nima ʻoku taulōfuʻu, kuo mateuteu maʻau talitali lelei, ha faʻahinga ongo pē ʻokú ke maʻu, ha faʻahinga ongo pē ʻokú ke maʻu, tatau ai pē pe ko e hā pe ko e hā pē ho tuʻunga ʻi ho ʻatamaí mo e laumālié. Haʻu pea ke ke ke fusi hoku nimá, Te ke fiemālie ai, ʻoku ou palōmesi atu.

Mei he ʻIkai ngata aí, ʻoku ou palōmesi atu ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu foʻou ko ʻení ʻa ia ʻoku kamata maʻau, te u fakamalohia hoʻo tui mo e ngaahi mataʻitohi ʻoku ʻoku ʻiate koe. ʻI hoʻo ʻai ke ke ʻofa kiate koé, ʻe mahino leva kiate koe ʻa e ʻUhingá mo e ʻa e mahuʻinga lahi ʻo e meʻafoaki ni ʻi hoʻo fakatupulaki ʻi Hoku ʻAo pe ʻi hono fakalea ʻe taha, ʻo fakatatau ki he taimi mo e tuʻo lahi te ne tuku mai Au.

I fakapapauʻi atu ʻEku ʻOfá mo ʻEku Mateakiʻi e koe. ʻI hoʻo tali mo tali iá, ʻokú ke hoko ai ko ha tangata ko e meʻa ʻoku fakahoko lahi taha ʻi he māmaní. ʻOku ʻi Heʻeku ʻOfa ʻa e meʻa kotoa pe ʻa e meʻa ʻoku ke fie maʻu. He ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo tokoniʻi koe siʻisiʻi.

ʻIkai ko ia ʻOku ʻikai ko e maluʻi fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga taha ? Ko e ha ʻoku ke kumi ai ia ʻi ha feituʻu kehe? ʻOku lelei maʻu pe fakataha mo koe. Pea ʻoku fakaʻau ke toe lahi ange ʻa e hala ke hu ki ai faingofua ange ke ke ʻalu, toe lahi ange; Kuo Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke toe kiʻi ʻalu atu ai ke ʻiloʻi ʻOku toe fakaʻofoʻofa ange mo fakaʻofoʻofa ange ʻa e ngaahi koloa foʻo ʻOku maʻu pe ko ha Fiefia foʻou kiate Au ʻi hoʻo ʻiloʻi iá. Naʻa nau ʻoku ʻi ai pe maʻau pea ʻoku ʻikai ke nau faʻa fakatokangaʻi.

1997

 

Ko ʻeku ʻOku maʻongoʻonga he taimí ni ʻa e fiefiá. ʻoku ou aʻusia fie maʻu ke ke pukepuke hoʻo vaʻa ukameá ke fakafepakiʻi ʻa ʻEku vaʻá pea talaatu kiate koe, loʻimataʻia ʻI he matá: ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate koe ko ʻeku kiʻi taʻahiné! ʻOku ou laukau ʻaki ʻiate kimoutolu ke mou vakai ʻoku mou hoko ko e ʻOfa. ʻIo, ʻio, ʻokú ke hoko ʻOfa. Pea ke hoko leva ko au pea u hoko ʻo hange ko koe.

Nofo Maʻu ʻi he ʻOfa ko ʻeni! ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

Mālō ʻaupito ʻOku ou fakamālō atu ʻi he tafe mai ʻa e ʻOfá ʻa ia ne u ongoʻi ʻi he Folofola; Ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga tahá ʻeni. ʻoku ou ʻiloʻi pea he ʻikai ke u teitei taau mo ia; he ʻikai ke u teitei taha moʻui taau. ka ʻoku ou talitali lelei ia ʻaki e ivi kotoa ʻo ʻeku moʻui ʻi he taimi ko ʻení. ʻOku ou fie hoko ko e ʻOfa. te u talaatu Hangē pē ko iá.

 

5 Sanuali:10

Ko e ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻaloʻofá mo e fakamolemolé, Mateuteu foaki kiate kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi ko e kau faiangahalá kinautolu

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku hoko maʻu pē ia ko ha Fiefia Foʻou kiate Au ʻi he taimi ʻokú ke Tā mai kiate au. ʻOku ou saiʻia he sio ki hoʻo fanongo kiate Aú. Hoko atu ki he lotu fakataha mo Au mo ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí koeʻuhí ke lava ʻe he fakaava ʻa e lotó pea fakafanongo kiate Au. ʻOku nau fekumi lahi ʻi heʻenau ʻilo pe ʻi he meʻa pe ʻanautolu: founga fakaleleiʻi e tūkunga ʻi he māmaní. ʻIkai. ʻOua te ke haʻu sitepu; ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku nau fakataukeiʻi ʻa e mamani ki hono Fakaʻauha kita.

Kapau Ko e ʻaikoni Naʻe fakatokangaʻi ʻe he māmaní ʻene taʻe-ʻamaneikí pea liliu kiate au, ko hono Fakamoʻuí, te u lele kiate kinautolu takitaha pea ʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻe liliu ʻa e māmaní kotoa mei he taimi ki he taimi pea ka ko e faʻahinga maʻongoʻonga ia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe fakamoʻuí.

Hangē ko e ʻOku ou faingataʻaʻia ʻi heʻeku mamata ki he hē ʻa e fanga sipi ʻoku ou ʻofa aí pea naʻa mo kau faifekau ʻe niʻihi. Kuo hokosia ʻa e taimi ki he fakamaau totonú pea kuo hokosia ʻa e fuʻu hulu ʻo e ʻOfa pe fokotuʻutuʻu ʻa e Tamai ʻoku ne fie maʻu ia.

Ko ʻeni ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻaloʻofá mo e fakamolemolé, kuo mateuteu ke aʻu atu kiate kinautolu ʻoku nau fakatokangaʻi kinautolú Kau angahalá;

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻOku Ko e sitepu ke fakahoko ke fiefia ʻi he fuʻu Misé-Ricord. Hokohoko atu hono fakafehuʻia e meʻa ʻoku hoko ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻí koeʻuhí ke nau lava ʻo fakaava ʻa kinautolu ki he lahí ʻAloʻofa ʻa e Tamaí, ko hono ʻiloʻi ko ia ko ha kau angahala pea fakatomala mei heʻenau ngaahi fehālākí.

ʻOku ʻeni: Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fakaʻamu mo ʻamanaki ki ai ʻaki hotau nimá Fakaava. ʻOku ou ʻofa lahi ʻiate kinautolu pea ʻoku ou fie sio kiate kinautolu kotoa ʻoku fanongo mai kiate au ʻo hange ko kimoutolu he taimi ni. ʻoku lahi e meʻa ke u faí talaange ke nau angaʻofa ki Heʻeku ʻOfá.

Lea ʻaki ʻOku fai fakataha ha kole ke feongoʻaki ʻi he ngaahi ʻekitivitií Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻofá ʻiate koé, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa. Koeʻuhi he ʻOku ʻofeina kimoutolu ʻe he ʻofá, pea mou hoko ai ko e ʻOfa. Koeʻuhi he ʻoku talaatu ʻe he ʻofa ʻofa, ʻoku mou hoko ai ko e ʻOfa.

Ko ʻeku Siʻisiʻi, koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfá ʻiate koé, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

ʻE founga fefe ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

 

6 40 Sanuali

Ko e ʻOku kei hokohoko atu pe ʻa e tau lahi ... ʻE puli atu ʻa e kovi pea ʻe hoko ia ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoua te ke manavahē, hoko atu hoʻo ʻaʻeva mai kiate Aú, Tuku ke u tataki kimoutolu. Ko au ho ʻeiki. te u talaatu Tataki ki he fakaikiiki siʻisiʻi tahá. Hoko atu ki he ʻOmi hoʻo fakangofuá. ʻOku ou saiʻia ke sio kiate koe docile pea fakaava ki he ʻa e meʻa ʻoku ou fie foaki atu pea ke ke hoko ai ko e ʻOfa.

ʻI he hoko ko e ʻOfa, ʻoku ke hoko ko ha meʻatau ʻi he momeniti ko ia ... Moʻui leleí, ngahau ʻoku malava ke aʻusia e ngaahi taumuʻa ʻe tokoni atu kiate koé hange ʻoku ʻikai lava ha meʻa ki he faingataʻa lahi ʻoku ʻoku lolotonga fefaʻuhi mo e faingataʻa koeʻuhi he ko e taimi ko ia pe Ko e Fili ʻi he ʻao ʻo e kakai ko ʻEne pule mo ʻEne pule ki he ʻE hange ʻoku haʻao kakato ʻa e fonua. Kovi ʻe puli atu pea ʻe ʻi ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua ʻi he mamani.

Ko e ngāue fakakautaú tataki ʻe Heʻeku Faʻē Mohu Tāpuakí pea ʻokú ke kau ki ai ʻoku mālohi ʻaupito ʻi he meʻa ʻoku ʻikai lava ke mamata ki aí he ʻoku

1997

 

Tokoniʻi ʻe he Kaingalotu kotoa ʻo Palataisi mo e kau ʻAngelo Maʻoniʻoni.

ʻOkú ke Kuo teʻeki ai ke ke fai ia, ko ia ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke hohaʻa ki ai, ʻoku ke ʻi he tafaʻaki ʻo e Ikuna mo e Ikuna ko e Pau. Fakaʻaongaʻi kakato ʻa e ʻaloʻofa ʻa e taha kotoa Fakamatala makehe kuo ʻoatu kiate koe he taimí ni ʻI he ʻamanaki lelei ke ʻi he taimi ni ʻi he fefaʻuhi pulipulia ko ʻeni mo ke hoko ko ha maama kamo kiate kinautolu ʻoku fekumi ki he Māmá.

Hangē ko e ʻOku tau hū ki ha māmani ʻo e māmá, ʻoku fie maʻu ke ʻi ai ha ngaahi maamakamo lahi ke tataki ʻa kinautolu ʻoku fakaʻamu fakahū.

ʻOua naʻa ngalo ʻo ʻikai ʻuhinga ia ko hoʻo ofi ange kiate Aú, ko e maamakamo ngingila ange ia. ʻOku ʻikai hoko ʻa e feohi vaofi ko ʻeni mo Au langa ʻaki pē ʻa e ʻOfa ʻokú ke tuku ke u lilingi atú.

Fakangofua Ko e ʻofá ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻaonga taha ai kiate Aú koeʻuhí he ʻokú ke hoko ʻo ʻOfa.

I ʻofa ʻiate koe. »

 

3 Sanuali

– ʻOkú ke sio Ko e mahuʻinga ʻo e lotú, ʻaukai maʻa ʻeku kau taulaʻeikí ?

« ʻE hoku kiʻi taʻahine, ʻunuʻunu mai ke ofi ange kiate Au. ʻoku ou fie maʻu ho loto ki hoku fakamaauʻanga ke fakanonga ʻeku fieinua. ʻoku ou fie ko e vā fetuʻutaki vāofi ko ʻení mo Hoku ngaahi ʻofaʻanga ʻoku moʻuí he taimí ni ʻi māmani.

Hangē ko e ʻOku ou fie sio ki heʻenau fāʻofua kiate kinautolú kae ʻikai sio kiate kinautolu fekumi ki he fiefiá ʻi he ngaahi koloa fakaemāmaní pe ngaahi ʻotua loi. ʻOku ou faingataʻaʻia lahi mei he hala ʻo e Hoku kakaí.

I fie maʻu foki ke fai ha talanoa ki ha niʻihi ʻo hoku ngaahi fohá ʻOfeina. Ko ha mamahi lahi kiate au ke u sio ki ha Mei heʻeku fakatapui ke hoko ko ha meʻa ke lauʻikoviʻi mo ʻomi ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi laumālié. ʻI he taimi ʻoku fakahaofi ai ʻe ha taulaʻeiki ha meʻa lahi ʻo e ngaahi laumālie ʻoku nau fakamoʻui ʻa kinautolu mo iá,

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻi he ʻo lahi ange ʻi he taimi ʻoku ʻalu ai ʻa e taulaʻeiki ki hono malaʻia, ʻoku toe ha ngaahi laumālie lahi ʻokú ne ʻave mo ia.

Taha ʻOku ʻikai teitei tuēnoa ʻa e taulaʻeikí ʻi he fakamoʻuí pe molé. Vakai, Ko e ʻuhinga ʻo e lotu, ʻo e ʻaukai maʻa ʻeku kau taulaʻeiki, koeʻuhi he ʻoku kotoa ʻa e mamani ʻi he taimi ʻoku hu ai ha taulaʻeiki ki palataisi, ʻoku ʻalu fakataha mo ia ʻo ha kakai tokolahi.

Naʻa nau faingataʻaʻia lahi mei he taʻelata, fetaʻemahinoʻaki mo e siʻisiʻi ʻa e ʻofá. ʻOku ngāue ʻaonga ʻaki ʻeni ʻe he filí ke ʻoange kiate kinautolu ko ha faʻahinga tauhele kotoa pē. Lotua mo kofukofuʻi kinautolu fai ʻe Ma Very Holy Mere. ʻofa ʻiate kinautolu; Ko e taimi kotoa pe ʻoku ke fakakaukau ai kiate kinautolu pe ki ha taha ʻo kinautolu, talaange kiate kinautolu ʻi he ʻa ia ʻoku ʻikai ʻiloʻi: "Koeʻuhi ʻoku ʻofa ʻa e ʻofa ʻiate koe, ʻoku ke hoko ai ʻOfa atu." ʻOange haʻanau faleʻi:

Taʻofi ia Sio pē kiate koe;

Fakafetongi ko hoʻomou mata-meʻa-hā-mai ki he ʻOtuá; Sio ki Heʻene ʻofá; Siofi ʻene ʻAloʻofa; Sio ki Heʻene fakamolemolé;

ʻOkú ke he ʻikai teitei moʻui taau; He ʻikai te ke teitei taau mo ia;

Naʻa talitali lelei ʻene ʻofá, ʻene ʻaloʻofá, ʻene fakamolemolé, koeʻuhí ʻOku finangalo ki ai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí.

Houa Mei he nusipepa, ko e ngaahi lotu ko ʻeni ko ha ngaahi hala rac-courcis. ʻIkai ngata ai ʻi he Lotua ʻo e Kau Taulaʻeikí, ko ha kakai tokolahi ʻoku nau Fakafehokotaki.

ʻOku ʻoku fakataukeiʻi lahi ange ho ngaahi ʻaho ʻo e lotu ki he taukapo maʻá e kau taulaʻeikí.

I lilingi ki he kalasi kotoa pē ʻi hoʻomou kulupú ha lōmaki ʻo e ʻOfá maʻá e Kau Taulaʻeikí. Tokanga pea te ke hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo e liliu te u fakahoko ʻi he fakamaauʻanga ʻo e kau taulaʻeikí ko e ola ia hoʻo ngaahi lotú.

ʻIkai maʻu ʻoua ʻe manavasiʻi ke ʻoua naʻa lau ʻa e pōpoaki ko ʻení kiate kinautolu koeʻuhí ke nau ongoʻingofua ki heʻeku kolé, ʻa ia ʻoku mahuʻinga lahi, mahalo. ko e mahuʻinga taha ʻo ʻeku ngaahi kole kotoa pē naʻe fai ki he ʻi ai.

Kapau ʻOku ou fai atu ʻa e kole ko ʻení kiate kimoutolu koeʻuhí he ʻoku fuʻu lahi hoʻomou kulupú mahuʻinga mo ha toe

1997

 

Ko e kakai ʻi he kulupu. ʻOku ou saiʻia he mamata ki he kakai lalahi ko ʻeni ʻaki e loto ʻo honau ʻa e fanau ʻoku nau omi ʻo fakamoleki ha ʻaho ʻe taha ʻi he uike. Ko e ha hono lahi ʻo ʻeku ʻofa ʻiate kinautolu. ʻOku ou ʻofa lahi ʻiate kinautolu ʻo nau hoko kotoa ai ko e ʻOfa.

Tokosiʻi pē ʻoku ʻikai ke nau fakatokangaʻi ʻoku ʻofaʻi moʻoni kinautolu ʻe Au pe ko ʻenau ngaahi lotú maʻu ha ivi tākiekina lahi pehē ki he fakamaauʻanga ʻo e Tamaí.

ʻOku koeʻuhí ko e ivi tākiekina maʻongoʻonga ko ʻeni ʻi he Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí pea kuó u kolea ha ngaahi lotu lahi ange maʻamoutolu maʻa ʻeku kau taulaʻeiki.

ʻAloʻofa Kuo hoko hoʻomou kulupu lotú kiate kimoutolu takitaha ko ha ko ha pou mahuʻinga maʻa Hoku Siasi. ʻoku ou fie fakahu ʻi heʻetau fetuʻutaki mo kinautolu takitaha ʻoku tau talaange: ko koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou fie maʻu ʻoku mou mahuʻinga ʻi Hoku fofongá pea te mou hoko ʻo tatau ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū, ʻi he ʻOfa lahi. Kātaki ʻo Teuteuʻi ha ngaahi loto ke tali ʻa e pōpoaki ko ʻení, koeʻuhí ke nau ʻomi ha fuaʻiʻakau ʻe teau ki he taha.

I ʻOku ou fie talangofua pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

 

4 55 Sanuali

Ko ʻeku ʻOku ou fakaʻaongaʻi mo faʻufaʻu mo e Faʻē Māʻoniʻoní ʻa e faʻahinga Ngaahi founga foʻou ke aʻu ai ki he loto kotoa ʻo e māmaní

"Ko ʻeku pesoni fano ʻa e pepee ki Heʻeku ʻOfa, he ʻoku ou tatali atu kiate koe Fakaava maʻu pē ho ongo nimá. ʻoku ou tali koe, ʻave koe ki he ʻE hoku ongo toʻukupú, tauhi ho lotó ʻi hoku ʻaó, koeʻuhí ke ʻi ai ha ʻaho ʻe hoko ai vave ʻaupito, he ʻikai ha faikehekehe ʻi he ʻa kinautolu, ʻe hange hoʻomou ngoue ko ʻEku ngoue, ʻo vela mafana ʻi he ʻOfa.

Tuku ke ʻofa. ʻOkú ne ʻomi kiate au ha fiefia lahi ke feʻiloaki mo e fakamaau ʻokú ne fakaʻatā ia ke ʻofaʻi, ke ʻoua naʻa taʻofi hono fakafonu pea lilingi ki ai ʻa e fonu mahuohua ʻo e ʻEku ʻofá. Tuku ha taimi ke talitali lelei ai ia ke ne ʻahiʻahi fakahoko ia.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Mo Te u lava ʻo muimui ʻi ha ngaahi loto mo e feituʻu kotoa pē ʻi he mamani. Ko e meʻa ʻoku ou fai ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe ʻi he meʻa ni, te u fai ʻi he tangata kotoa pe pea mo ia ʻoku ne lau ʻa e ngaahi laine ko ʻeni mo ʻomi kiate au ʻene fakangofua. ʻOku ou palōmesi ange: Te ne maʻu ʻa e meʻa tatau ʻOfa ʻoku ou lilingi atu kiate koe he taimí ni.

Taimi ʻo e nusipepa. Ne u kau fakataha mo ʻeku Faʻē Monūʻiá mo e Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoni, ko e kau māʻoniʻoni kotoa pē ʻo Palataisi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo fakatatau ki he te u pehē ko e fakahinohino naʻe fai ʻi he kole vivili ʻa Peí, ʻOku tau fakaʻaongaʻi mo faʻu ha ngaahi founga foʻou kehekehe ke Aʻu ki he ngaahi naunau kotoa ʻo e mamani. ʻOku tau ngaohi kitautolu ke tau kau kolekole ke fakamafola ʻEtau ʻOfa. ʻOku ʻaonga kiate kitautolu ʻa e ko e lahi taha ʻo kinautolu ʻoku nau tuku ke puleʻi kinautolu ʻe he ʻOfá.

ʻAupito ʻe vave ni pe haʻo ʻalu ki ha ngaahi polokalama ʻe mahino ai kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fai ai ʻeni, pea ʻe vave ni pe haʻane mo ia foki. ʻOku mau mamata kiate kimoutolu ʻi he ngataʻanga ʻo e vanu pea ʻoku mau loto ke Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi founga kotoa pē ʻi homau fakaʻauhá ke fakahaofi koe.

Kotoa pē ʻoku ngofua ke tau maʻu ha ngaahi founga, tuku kehe kapau te ke ngāue taʻe te ke loto ki ai, ko ia ai Ko e fie maʻu lahi ke "ʻio", maʻu pe "ʻio" pea ʻi he founga kotoa pē ke tuʻusi ʻa e ngaahi haʻi kotoa pē, ʻa e kotoa kau fakamaʻu kuo hiki hake koe ʻe he filí mei he takele ʻo e vanu.

ʻOku tau fie maʻu ha ngofua ke tuʻusi ha taha ʻo e kau fakamaʻu ko ʻení ʻa ia ko e ngaahi konga kau. ʻOku tau toe fie maʻu foki ko hoʻo fakangofua ke ke malu ʻi hotau ongo loto toputapu.

Fehangahangai mo e ki he Fili ʻoku ne loto pe ke haʻi kitautolu, ko e Tauʻataina Lahi ʻoku kei pule pe. Naʻa mo e loto ʻataʻataa ʻoku malu ʻOku tau maʻu ʻi hotau loto ʻe ua ʻa e tauʻataina kakato ke tau hao mei ai. ʻOku ʻikai ha Neongo ia, koeʻuhi he ʻoku ne fie maʻu ke fai ia. Fakafuofua ki ai.

Ko e ʻOku moʻoni mo kau lahi ʻa e tau lahi, Ka ʻoku kehekehe ʻaupito ʻa e ngaahi meʻatau ʻoku tau fakaʻaongaʻi. Naʻa nau hange ʻoku ʻikai hano mahuʻinga ʻi hono fakafehoanaki ki he ngaahi meʻatau ʻa e fili, ka ʻoku nau ʻe fakaiku ki he ikuna.

1997

 

Manatuʻi Meʻatau maʻamaʻa ʻa Tēvitá; makehe mei he hā mai ʻa ha ʻI heʻene kei siʻi, naʻa ne fehangahangai mo ha ngaahi meʻatau malohi pea mālohinga ʻo ha moʻungaʻi tangata ko Kolaiate; ʻOku ne malohi ke fuhu.

ʻOku tau ʻe ikuna, ka ʻe fakafalala ʻa e lahi ʻo e ngaahi fakamatala ʻi he fakangofua pe fakasītuʻaʻi ʻe ha ngaahi kautaha ʻa ia ʻoku tohoakiʻi e tokanga he taimi ni.

Mālō ʻaupito ki hoʻo fakangofua taʻefakangatangata pea ʻi he meʻa kotoa pe ngaahi tūkungá. Fakamālō atu ʻi hoʻo ʻai ke ke siʻisiʻi ke tohi ʻaki e tui.

ʻI he ʻI Hoʻo Tali ʻEku ʻOfá, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

Hangē ko e ʻE hoku kiʻi ʻofaʻanga. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. »

 

4 55 Sanuali

Ko e ʻE fokotuʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻIo kuo pau ke ke foaki

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ongoʻi he pongipongí ni ʻoku fie maʻu ke u toe lea ʻaki Ko ʻeku "ʻIo". Fakakātoa mo e tuʻunga taʻefakangatangata, tautautefito ki heʻeku "ʻIo" ke tuʻusi e ngaahi haʻi ʻo e mamani ʻo e pisinisi mo e meʻa kotoa pe ʻoku ko e naunau, ke tauʻataina kakato, ke Fakafanongo kakato kiate koe.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻOku ou ʻilo pau hoʻomou ʻofa pea ʻoku ou tui ʻe ʻi ai e ʻaho te u ʻOfa. ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou ngaohi hoʻo lotú ko ʻeku lotu ʻaʻaku, pea mo e Tamaí kuo ʻosi tali ia ʻe he ʻOtuá.

I fie akoʻi koe ʻi he founga ngāué, ke fakahoko leleí, ke ngāue tauʻatāina, i.e. taʻe kau ai ha ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi meʻa fakamatelié, koeʻuhí ke ke kei tuʻu pē feohi vāofi maʻu pē mo Au. ʻoku ke ongoʻi maʻu ai pē Hoku Lotolotongá ʻi hoʻo ongoʻi iá ʻI he taimi ni. Tuku ke ke hiki hake ho laumālié ke ʻi he momeniti kotoa pe ʻo Au. tuku ke ongoʻi ʻe ho loto ʻa e Fineʻeiki ʻI hoʻo moʻuí. ʻi he Ko e taimi kotoa pe ʻoku ke manava ai ʻoku ke ʻiloʻi ko au ʻoku mānava ʻiate koe, pea te ke ʻiloʻi ko au ʻoku ueʻi fakalaumālie koe ʻi he meʻa kotoa pē fakaikiiki.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko ʻeku ʻE fokotuʻu ʻa e Puleʻangá ʻiate kimoutolu, pea te mou hoko ko e ʻOfa. ʻOkú ke ʻoku kau ʻi Heʻeku fili ke kau ʻi he ʻuluaki ki he fokotuʻu Hoku Puleʻangá. ʻOku ou Fie Maʻu ke Fakaleleiʻi Hoku Puleʻangá ʻi he loto pea ʻe hoko ʻa e tokotaha kotoa pē ko e ʻOfa. Ko e ʻE fokotuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho ʻo e māmani ko ʻení. Ko e ʻE fakahoko ʻa e finangalo ʻo e Tamaí ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi he Langí.

Fiefia Pea ʻokú ke monūʻia ke moʻui ʻi he ngaahi kuonga ko ʻeni ʻo e ke lava ʻo hū ki he kakato ʻo e ʻOfa ʻa e Tamaí lolotonga hoʻo moʻui ʻi he māmaní pea fiefia kakato ʻi he misiona maʻongoʻongá ʻa ia kuó u haʻu ke fakahoko ʻi he māmaní, ʻa ia ʻoku lahi fau ai feilaulauʻi mo foaki ʻe ha kau tangata mo fafine ʻenau moʻui.

Ke ke ʻi he fiefia, ʻofa, longoaʻa māʻoniʻoni, Ofo mo fiefia kakato ʻi he meʻa te ke lava ʻahiʻahi he taimi ni.

I lea lelei he taimi ni, ʻi he ʻaho ni, ʻo ʻikai ʻapongipongi pe ʻi he mahina ʻe ono, kae ʻikai ko ha taʻu, ka ʻoku kei ʻaho ni pe: ʻoku ava ʻa e langi, ko ha kakai tokolahi kau ʻangelo, kau maʻoniʻoni mo e kau maʻoniʻoni ʻiate kimoutolu ke tataki ʻa kimoutolu, ke tau o mo koe ʻi hono ʻiloʻi ha potufolofola maʻongoʻonga ʻa ia ʻoku ne tataki koe ke ke fonu ʻi he ʻOfa.

ʻOkú ke ʻi ai ha meʻa pe ʻe taha ke fai: fai hoʻo fakangofua pea Toe fai pē ʻo ka fie maʻu koeʻuhí ke fakamaʻu ʻa e kau fakamaʻu kotoa pē kosi. Tatau ai pe pe ko hoʻo "ʻio" pe "ʻio" ke tali ʻa e ʻOfá.

ʻOkú ke ʻoku nofo ʻi he tēpile ʻo e kātoanga kai fakalangí. Ko e ʻOku tatali mai ʻa e kau ʻangelo, Kaingalotu mo e Kaingalotu ki hoʻomou fakangofua ke tokoniʻi koe. ʻOkú ke maʻu foki ʻa e faingamālie ke fili ko ha Tokotaha Māʻoniʻoni ke hoko ko hoʻo ngāue tokoni, fakahinohino mo e fai fakahinohino hoá, talaatu e meʻa ʻoku ʻi he menu mo e feituʻu Kamata ke fakaʻatā koe ke ke fakafiemālieʻi hoʻo fiekaiá mo e fieinua ki he ʻa e ʻOfa kuo fakatoka loloto ʻiate koe lolotonga e ʻo ho fakatupu. .

Naʻa nau ʻoku fakaafeʻi kotoa ki he faʻahi ko ʻení, tatau ai pē pe ko e hā e honau tuʻunga fakasōsialé, tuʻunga ʻo e valá pe tuʻunga ʻoku ʻi aí ʻo e tokotaha faiangahala.

1997

 

Ko e Ko e ʻuluaki "ʻIo" kuo pau ke ke foaki ke ke tui tatau mo Ia pe ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ʻiate koe.

Ko e ua "ʻio" ko e ʻofa ʻiate koe ʻo hange ko e ʻOtua, kuo ke naʻe faʻu.

Mei heni ʻOku ʻi ai ʻa e "ʻIo" ke kosi e ngaahi fehokotakiʻanga ʻoku ʻita ʻa e filí pea toe hū atu ki he lotoʻā ʻo ʻOtua. ʻOku faingofua mo faingofua ʻa e founga ko ʻeni ʻo e ʻofa kiate kinautolu ʻoku aʻu ki ai. kau kakato mo kakato.

Mei he ngaahi faingataʻa lahi ʻi hono fakahoko kakato ia pea kakato koeʻuhi he ʻoku kau ai hono liʻaki e loto ʻo e mamani.

Naʻa ʻoku faingofua ange he taimi ni, fakamalo ki hono fakaava ʻo e langi mo e faingataʻaʻia ʻi he hala ki he māmaní, ke maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa ʻIlo ʻokú ne ʻai ke mahino ki he tokolahi ko e hala ʻo e Ko e ngataʻanga ʻo e māmaní ko e ngataʻanga ia ʻo e māmaní pea ʻoku foaki ha meʻa ʻe taha kiate kinautolu. Taha Ko e founga pē taha ʻe lava ke feau ai ʻenau fiekaiá mo e fieinuá: fieinuá ʻo e ʻofa.

Lea ʻaki fakataha ʻa e lotu ko ʻení koeʻuhí ke ongo ki he taha kotoa Lotó: ʻOku ʻofa ʻa e ʻofá ʻiate koe peá ke hoko ko e ʻOfa.

ʻoku ou maʻu Kei lahi pe ke lea ʻaki, ka ʻoku feʻunga pe ia ki he pongipongi ni.

Hangē ko e ʻOku ou fiefia ke mamata ki hoʻo hoko ko e ʻOfá. Angaʻofa, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

4 Sanuali:25

 

Ko e ʻE lava nai ke fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa lahí? pe tukuange?

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou loto lahi ke ʻoatu kiate kimoutolu ʻi he tui ʻa e kole ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻui fakaesino ko ʻení. ʻOku ou tui ʻe hoko ia ko ha Fakapapauʻi lelei kiate ia kapau naʻe fakamoʻui ia he taimi pē ko iá. ʻOku ou ʻilo kapau te ke fie maʻu, te ke lava ʻo fakamoʻui ia.

ʻOku kuo fai ho lotó kae ʻikai ko hoku finangaló; ko au pe ʻa e kiʻi meʻangaue taʻekakato ko ʻeni ʻoku ne pole ke fehuʻi ka ko hai tui ki Ho mālohi faifakamoʻui maʻongoʻongá.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻI he ʻI heʻeku lau ʻa e Breviary, naʻa ku to naʻe fakaʻikaiʻi ʻe he ʻEikí hili ʻEne lotu kia Mōsesé ki hono fakaʻauha ʻo hono kakai fai koví lolotonga ʻa e ʻi he Moʻunga Māʻoniʻoní ʻa Mōsese.

ʻI he ʻAho ni Kuo fakaʻau ke kovi hotau kakaí, ka ʻoku tokolahi ʻa e kau māʻoniʻoní mo e ʻo e kau maʻoniʻoni ʻoku nofo he taimi ni ʻi he mamani. Mo e māʻoniʻoní koeʻuhí ko Sione Paula II ko e ʻulu ia ki hotau Siasí, makehe mei he langí ʻa ia ʻoku ava, ʻoku ʻi ai ʻa e kau maʻoniʻoni ʻo e langi, ʻa e malohi lahi ʻo e Faʻē ko Melé mo e ngaahi lelei kotoa pē naʻe foaki kia ʻa e mamani ko ʻeni ʻi he taʻataʻa lilingi ʻo e ʻOtua ʻa ia naʻe pekia ʻi he kolosi, pea ko hono fakaʻosí ko e mālohi ʻo e ngāue ʻa e kau ʻāngelo māʻoniʻon

Fakatatau ki he Ko e ngaahi kikite kotoa pē, kuo pau ke tau foua ʻa e ngaahi kikite maʻongoʻonga ko ʻení ngaahi faingataʻá pe ko ha konga mahuʻinga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá fakaʻauha pe fakahaohaoaʻi kimuʻa ʻi he fonua ʻo e talaʻofá ʻoku fakaʻauha mo fakafaingamālieʻi.

I ʻOku ou tui ʻoku fuʻu kei siʻi ke mahino kiate ia, pea ʻoku ou tui pau ʻokú ne fuʻu kei siʻi ke aʻu ki ha faʻahinga kaveinga pehē. ʻoku ou Ongoʻi loto-toʻa ʻaupito he pongipongi ni, ko au ʻoku fuʻu siʻisiʻi mo siʻisiʻi ʻikai haohaoa ʻi he ʻao ʻo ha ʻOtua mālohi, lelei mo ʻaloʻofa pehē.

I Kole fakamolemole pea ʻoku ou fakafanongo kiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoua te ke manavahē, Ko e ʻOtua au ʻo e ʻOfá, ʻoku ʻikai ke kole fakamolemole ʻi haʻane fai ha fehuʻi, neongo ʻoku fuʻu sai ʻaupito.

Ko ʻeni Ko e talí ʻoku ʻi he toʻukupu ia ʻo e Tamaí. Ko Ia toko taha pe ʻa e Mālohi ke fakapapauʻi pe naʻe fanongonongo ʻa e ngaahi faingataʻa lahí ʻe lava ke fakasiʻisiʻi pe fakasiʻisiʻi ʻa e māmani ko ʻení fakatauʻatainaʻi pea ʻoku Ne ʻafioʻi toko taha pe ʻa e taimi totonu ʻo e Ko ʻeku foki maí. Neongo ia, ʻoku pau ha meʻa ʻe taha, ko ʻeku ʻOku ofi ʻaupito ʻa e foki mai pea ko e mamani lolotonga, ʻe hono tataki, naʻe taau ʻa e Tokotaha Angakoví mo e ngaahi faingataʻa naʻe fakahā maí ke fakahaohaoaʻi kita.

Kapau te ne ko e fetuʻutaki lahi he taimí ni ʻi he Vā ʻo Hēvaní mo Māmaní, kapau ʻoku fakaava ʻa e ngaahi langí, ke fakasiʻisiʻi pe aʻu pē ki he taʻofi, kapau ʻe lava, ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻeni.

Ko ʻeni ʻOku tuʻu maʻu ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e Tamai: Kuo pau ke feʻunuaki ʻa e ʻofa ʻi he Mamani ʻo hange ko ia ʻi he langi.

Maʻa e ʻoku circulates tauʻataina pe ʻa e ʻofa ko ia, he ʻikai lava ke nofo fakataha mo e kovi. Ko ia kuo pau ke puli atu ʻa e koví.

1997

 

Hangē ko e Kuo tohitongi ʻa e koví ʻi he loto ʻo e tangatá pea Ko e loto ʻo e houʻeiki fafiné kuo pau ke fakaʻataʻatā.

Ko e ʻOku fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē ʻe he Tamaí ʻa e tauʻatāina lahi kuó ne ʻomí ki heʻene fānau ʻo e māmaní. He ʻikai lava ke hoko ʻa e fakamāú maumauʻi, ʻikai lava ke maumauʻi. He ʻikai lava ke ke ʻi hono fakataueleʻi.

ʻI he kae ʻikai hohaʻa pe ko e ha ʻe fai pe taʻe fai ʻe he Tamai, Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke tomuʻa sio ai ki ʻapí, ki hoʻo Kuó ne siʻaki fakaʻaufuli nai ʻa e koví ? ʻOku fakamaʻa nai ia? ʻOkú ne fetuʻutaki nai mo hono ʻOtuá ? ʻOkú ne pehē "ʻio ʻaupito" ʻi he tūkunga kotoa pē ? Kuo ne renounced nai hono finangalo? ʻikai muimui ki ai ʻa e Tamaí? Kuo hoko nai ia ko ha ʻOfa?

ʻI he loto ke ke hoko ko e ʻofa pea ʻi hoʻo hoko ko e ʻofaʻanga ʻoku ke hoko ko ha ko ha sōtia ʻe taha ʻi he kau tau ʻa ʻEku Faʻeé. Toe lahi ange ʻeku ʻOku mālohi ʻa e kau tau faingofuá, ko e lahi ange ia e molia atu ʻa e koví, ko e siʻisiʻi ange ia ʻE fie maʻu ʻa e fakamamahi ʻi he taimi ko ia.

Toe Lahi Ange Hoko ko e ʻOfá, ko e lahi ange ia hoʻo sio ki he ʻOfá, ko e lahi ange ia hoʻo ʻofá ʻokú ke fakamoʻoni ki he meʻa pē ʻokú Ne lavaʻí ʻi he loto pea ʻi he tuʻunga kotoa pe. Ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia lahi, ʻamanaki lelei mo e nekeneka ʻiate koe.

ʻI he Ke Ke Hoko ko e ʻOfá, ʻokú ke lotu taʻetuku ki he Tamaí mo Au mo Hoku Faʻē monūʻia; Ko e taimi ia ʻoku fakaava ai ʻa e loto ʻo e tokolahi ke ʻOfa.

ʻI he taimi ʻOku fakahoko ʻe he ʻofá ʻa ʻene ngāué, pea hoko ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻIkai fie maʻu ʻa ia, ʻoku ʻikai ke nau toe ʻi ai. ʻOku ke lava ʻo sio ki he ʻOkú ke mahuʻinga fēfē?

Fekauʻaki mo e ko hoʻo lotu ki he G-d, ʻoku ou ngaohi ia ko haʻaku lotu. ʻOku foaki kia Pea kuo ʻosi ʻaʻahi ki ai Te mou mamata ki ai ʻi hono ʻelito kotoa.

Taha ʻoku kei mahuʻinga pe ha meʻa ʻe taha, ka ko e taha pe: ʻOku ʻofa ʻa e ʻofa ʻiate koe pea ke hoko ʻOfa.

Ko ʻeku ʻofa. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

25 Sanuali ʻi he 5:50

– ʻOkú ke he ʻikai ke u lava ʻo faivelenga kakato kiate Au kapau ʻoku ou fai ia kiate koe Lea ʻaki ia he taimi kotoa pē. Kole ha sitepu, ʻoku ke hohaʻa pe ko e hā e fakakaukau pe lea ʻa e kakaí

ʻEiki Sīsū, ʻa ia naʻá ke fuʻu liliu lahi ʻa e loto ʻo e Naʻe ngaohi ia ʻe Saula ke hoko ko ha Tangata Māʻoniʻoni ko Paula, ʻo ʻataʻatā mei he ngaahi fakakaukau kotoa pē ʻo e māmani, ke ngaohi ia ko ha ʻaposetolo ʻo e afi, ʻo taha pē ʻene holí - Faivelenga kiate Koe ʻi he meʻa kotoa pē mo e feituʻu kotoa pē - ʻOku ou kole atu ke ke haʻu ʻo tuʻusi ʻeku ngaahi fetuʻutaki kotoa ki he māmaní mo e ngaahi koloa fakamatelié, ke tauʻatāina kakato pea maʻu ha holi pē ʻe taha, Ke ʻAonga ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku ou kolea foki ʻa e ʻaloʻofa ko ʻení maʻanautolu kotoa. ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou toʻotoʻo ʻi hoku loto ʻataʻataa pe ko koe Fakato ʻi Hoku Loto ʻAtaʻataa ki he Ngaahi Meʻa ʻOku ʻIkai Mamata Ki Ai, pea kiate kinautolu foki ʻoku ʻe lau ʻa e ngaahi laine ko ʻení.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu ko ʻení.

I ʻOfa atu kiate koe pea ʻoku ou loto ke faivelenga kiate koe, tatau ai pē pe ko e hā.

"Ko ʻeku Siʻi kiʻi taʻahine, ne u fanongo ki hoʻo lotú. ʻOKU OU NGAOHI IA ʻAʻAKU ʻaki ʻa e Tamai pea ʻoku ʻi ai ha tali.

ʻoku ou maʻu tuʻusi ʻa e ngaahi haʻi kotoa kuo ʻai ʻe he fili kiate koe, koeʻuhí kuó ke fakangofua mai.

ʻOkú ke hoko ko ha tokotaha tauʻataina kakato; ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa hono moʻoni ʻo e tauʻatāina ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻo hange ko e finangalo ʻo e Tamai. lau he taimi ʻo e fakatupu.

Maʻa e hoko ko e ʻOfá, kuo pau ke toe maʻu ʻe he tangatá ʻene tauʻatāiná Tatau totonú. ʻOku fie maʻu ʻa e tauʻataina lahi ko ʻeni maʻá e tokotaha kotoa pē. ʻOku mahuʻinga ange ʻeni kiate koe ʻi hoʻo ngāue ʻoku ou fakafalala atu kiate kimoutolú. He ʻikai ke ke lava ʻo hoko ko Au faivelenga kakato kapau ko e taimi kotoa pe ʻoku ou kole atu ai ke ke Kiʻi manga, ʻoku ke hohaʻa ki he meʻa ʻe fai ʻe he kakai fakakaukau pe lea ʻaki. Kuo pau ke pulia fakaʻaufuli ʻa e ilifia ko ʻeni ʻo ho ʻatamai ke fetongi ʻaki ha taha hohaʻa, faivelenga kiate Au ʻi ha kihiʻi meʻa siʻi Ngaahi Fakaikiikí.

Ko kinautolu ʻeni ʻe ngali faingataʻa kiate koe; Kapau naʻe tuku koe toko taha pe, ʻoku ke moʻoni, ʻe lava pe ke fuʻu faingataʻa. Ka ʻi heʻene aʻu mai ki Heʻeku ngāué kae ʻikai ki hoʻo ngāué, ʻOku fakaʻau ke faingofua. ʻOku ou maumauʻi kotoa e ngaahi haʻi

1997

 

ongó Sai, pea ʻikai ngata ai, ko au ʻoku ueʻi fakalaumalie koe ʻi he siʻisiʻi taha Ngaahi Fakaikiikí.

Fineʻeiki talaatu ʻeku fie maʻu ke u taha mo koe ʻi heʻeku taha mo e Tamai, pea he ʻikai ke toe hoko ia ko kimoutolu ʻoku moʻui, ka te u moʻui ʻi he koe.

Fetongitongi hoʻo sio fakamamaʻu mai kiate Au ke u ʻiloʻi kuo teʻeki ai ke u takiekina ʻe he ngaahi fakakaukau ʻo e mamani, kapau ʻoku ʻikai ke nau sio hono ʻulungāangá, naʻá ku fakataufolofola ki he Tamaí ke maʻu maʻá e māmani ko ʻení ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku fie maʻu ki he ʻene foki ki he Tamaí.

Ko e ʻE foaki kiate ia ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku fie maʻu ʻi he voucher Taimi ke fai ai ʻa e meʻa totonú ʻi he taimi totonu ke fakahoko aí Kakato ʻa e Finangalo ʻo e Tamaí.

Ko e Ke ʻilo, ko e finangalo ʻo e Tamai ko ʻení, ko Hono ʻoku moʻui kakato ʻa e fānaú ʻi māmani ʻi Heʻene ʻOfá. ʻI heʻene hoko ko e ʻOfa, ʻokú ke fakahoko Hono Finangaló. ʻOku ke hoko ko e Afi ʻo e ʻOfa, ko e afi ʻoku ne ulo ʻa e afi ʻi he ngaahi fakamaauʻanga ʻo kinautolu ʻi muʻa ʻiate kinautolu ʻi ʻa ia ʻoku folofola atu ʻa e Tamai Fakafalala kiate koe.

Nofoʻangá Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻokú ke fuʻu ʻaonga mo mahuʻinga kiate Au.

Ko ʻeku Fiefia ʻoku fakaʻofoʻofa moʻoni he momeniti ko ʻení ke mamata ki hoʻo aʻusiá ʻOfa. ʻOku ou talaatu: ʻokú Ne kuku ʻEku Fakamāú, ko koe Toe fai pe ʻa e meʻa te ke fanongo ki ai ʻi he tafaʻaki ki mui ho loto ʻataʻataa. ʻIloʻi ko e ngaahi ʻoku haʻu e ngaahi leá meiate Au.

I ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa atu, ʻoku ou ʻofa atu. »

 

Ko ʻeku Lʻérablière, 25 Sanuali 7:12:50 p.m.

– ʻOkú ke ʻikai lava ke mahino ʻa e maʻongoʻonga mo e mahuʻinga ʻo e meʻa ʻOku tau nofo fakataha he taimí ni

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fie fiefia ʻi he lōngonoa ko ʻení pe ko hoʻo toko taha pē mo au ke toe talanoa ki he fakamaauʻangá. Ko hoʻo fakahuú mo e naʻe fakangofua au ʻe hoʻo "ʻIo" lahi pea u lava ai ʻo fakatokangaʻi Ngaahi meʻa maʻongoʻonga he taimí ni.

ʻOkú ke ongoʻi lelei, ʻa e liliu ʻoku hoko ʻiate koé, ʻokú ke ongoʻi lahi ange ʻeku ʻofa, ka he ʻikai ke ke lava ʻo tali

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Vakai, Ko e maʻongoʻonga mo e mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku tau nofo fakataha aí ʻI he taimi ni. Kuo pau ke liliu ho lotó. Ko e Hekesi naʻa ne taʻofi ia mei hono toe maʻu hono fakaʻofoʻofa naʻe kosi e tatau totonú ki he taha. Founga ʻoku fakaʻofoʻofa aí; ʻOkú ne hū ki ha feituʻu lelei maʻa, mo e fakamaauʻanga ʻo ho uaifi ʻofeina ko ʻElisapetí ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi liliu tatau.

Ko Hoʻo loto ʻe ua kuo fakatahaʻi ki Homa ongo lotó, Ko ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí mo e ʻaʻaku. ʻOku tau hu fakataha ki he mamani ʻo e maʻongoʻonga Fiefia, nonga mo e ʻofa. Ko e liliu tatau pē ʻoku hokó faʻu ʻi ho ngaahi ʻofaʻangá, ʻi ho fāmilí fakatouʻosi ʻi he taimi pe ko ia pea ʻi he kakai ʻi hoʻomou ngaahi kulupu lotu.

ʻOku ʻoku ʻikai ko e kamataʻangá pē. ʻOku ʻi ai ha fiefia lahi ʻi he Langi he taimi ni, ʻo ʻikai koeʻuhi ko e meʻa ʻoku ke lavaʻi, ka koeʻuhí ko e meʻa ʻokú ke lavaʻí, koeʻuhi pe ko e tuʻunga te ke aʻusia. He ʻikai lava ke ke ʻoua ʻe hīkisia, koeʻuhí he ko e ngāue ʻeni ʻoku ʻaʻakú aʻusia tauʻataina ʻi hoʻo fakangofua taʻefakangatangata pea koeʻuhi ko hoʻo tukulolo kuo ne fakaʻata koe ke ke liliu ʻe Au.

Ko ʻeku Ko e pale ki hoʻo "ʻIo" ʻoku ʻikai ngata pe ʻi heʻene Ko hoʻo liliu, ka ko e fiefia ʻi he mamata ki he liliu ʻo e loto ʻakilotoa koe, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku fakafou ʻiate koe, ʻi ha founga ke ʻOfa ke tolonga ange hoʻomou fiefiá. Meʻa ke faí ʻOkú ke fakamoʻoni ko hano liliu ia ʻo ha kiʻi konga siʻi pē ʻo e probabilities, ʻoku malava ʻi hoʻo fakahuu mo hoʻo "ʻIo".

ʻOkú ke ʻOku tokolahi ange ʻa e niʻihi kehé, ʻIlisapeti mo koe, ko e hā e meʻa ʻOku lahi ange hoʻomou moʻui ʻi hoʻomou moʻui Ko e lahi ange ia ʻa e fiefia ʻi he lahi ange ʻa e ʻoku vave ʻa e liliu. ʻOua naʻa ke momou ke siʻaki ʻa e meʻa ʻe fehangahangai mo e ʻOfá.

ʻOua naʻa talitali lelei koe ʻOfa ke hanga ʻe he meʻa ʻoku foaki atu ʻe homau ongo loto pea mo e ʻofa ke ne ngaohi ʻa e toe. Ko e meʻa tatau pe, ʻoua naʻa ke feinga ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku ke fai. Lolotonga moʻui, ko e ʻuhinga pe. ʻOkú ke ongoʻi fakakakato, tali ia, fiefia kakato ai, kia Pee, ʻi heʻene palani ʻo e ʻofa, fie maʻu ke pehe ʻi he taimi ni.

Toe Lahi Ange ʻiate kimoutolu Tali ʻa e meʻa kuo pau ke ke moʻui ʻaki he ʻaho ni pea pehe foki ki he ko ho faingamālie ke maʻu ha lelei mei he

1997

 

ʻaloʻofa kuo teuteuʻi koe ʻe he Tamaí ʻapongipongi. ʻIo Kuo ʻosi ʻeni ha ʻaho.

ʻOkú ke ʻe fakaʻau ʻo lahi ange ʻa e ʻOfá.

Toe Fai pē ʻa e mo ʻElisapeti ʻoku ou ʻofa ʻiate ia pea ʻokú ke ʻofa ai; Ko e hā ʻiate koé hange ʻoku hoko ia ko e ʻOfa.

I ʻOfa lahi atu, ʻoku ou ʻofa lahi atu kiate koe. »

 

27 Sanuali ʻi he 6:30 ko e

– Ako ke falala lahi ange kiate Au pea muimui maʻu pe ki Heʻeku ueʻi fakalaumālie

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, manatuʻi ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pē pea ʻi he koe. Ko hoʻomou fakafiemālie moʻoní ʻeni; ʻOku ʻikai maʻu hoʻo fiemālie moʻoní ʻOua ʻe toe sio ki ha meʻa.

I fie maʻu ke ke tokangaʻi ho fāmilí, kakai ʻoku mou feohí, hoʻomou kulupú, mo e alā meʻa pehē. Ka ʻoku ʻikai ke u loto ke ke fai ia. Taimi lelei, ʻi he kau fakamoʻoni.

Ako ke falala lahi ange kiate Au pea ngāue maʻu pē ʻo fakatatau ki Heʻeku ueʻi fakalaumalie. Tali ko koe ʻa e kiʻi tamasiʻi ʻokú ke tuku ke tataki iá, ʻa ia ʻoua naʻá ke teitei kumi ha fetuʻu, fakalāngilangi pe ko e ʻuluakí feituʻu; ʻAi maʻu pē ʻa e feituʻu fakaʻosí. Tali ʻo hangē kuo hoko mai e meʻa kotoa pē kiate Aú. ki he ngaahi taimi fakama mo e fakaʻapaʻapa; pea pehē ki he taʻelavameʻá ʻo hangē ko e lavameʻa; Ngaahi tauteá mo e fiefiá; Naʻe fakatou hoko ʻa e ongoʻi tāufehiʻá mo e loto sāuní ko e ongoʻi nonga mo e ʻofa ʻe lava ke fakahaaʻi atu ʻe he kakaí kiate koé; masivá mo e koloa ʻi hono ngaahi fotunga kotoa.

ʻOku ʻaki hono tali ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke aʻusiá ʻo hangē ko koé fakatokangaʻi hoʻo taʻe-malava, vaivai, mo e ngaahi fakangatangata; Pea pea te u lava leva ke ʻomi ʻa Hoku Māfimafí mo Hoku Nāunaú. ʻoku ʻOku ou lomakiʻi kimoutolu ʻaki ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻo e Fiefia, Melino mo e Melino ʻo e ʻOfa.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfá ʻiate koe peá ke hoko ko e ʻOfa. Ke ke siʻisiʻi, koeʻuhí ko hoʻo siʻisiʻi angé, ko e lahi ange ia ʻeku ʻofa ʻiate koé mo e lahi ange hoʻo aʻusiá ʻOfa.

Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

29 Sanuali ʻi he 4:15

" Ko hoʻo ʻOku tuʻunuku mai he taimi ni ʻa e misiona moʻoni

ʻEiki ʻE Sīsū, haʻu, ʻoku ou kole atu, tuʻusi kotoa e ngaahi ʻohofi ʻoku tuku muʻa ke u fai kotoa ʻa e meʻa ʻoku mou maʻú. Siofi ʻeku ʻikai ke u lava ha meʻa pea mo hoku ngaahi fakangatangata. Ueʻi fakalaumālie au mo ueʻi fakalaumālie ʻa ngaahi faʻahi ʻoku kau ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻi honau lotó.

ʻIkai ʻoua naʻa tuku ke u afe mei he hala kuo mou mapeʻi ki he ko au. Itinerary. Te u fie hoko fēfē kakato mo koe pea maʻu hoʻomou ngāue tokoní! Ko koe pe te u lava ʻo fakahaohaoaʻi au. ʻOku ou falala pē kiate koe mo fakamālō atu he ko e ʻamanaki lelei ʻeni ʻoku ou sio ki ai ʻi he tafaʻaki langi.

I foaki mai kiate Koe pea ʻoku ou foaki atu ʻa e meʻa kotoa pe.

I ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e ngaahi meʻá ni. Ko e meʻa pe ʻoku ʻOku mahuʻinga ke u hoko ko e ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ʻoku ou ʻilo e meʻa ʻoku ke fie maʻu. ʻOku ou vakai ki he tuʻunga ʻo e Ko hoʻo moʻuí ʻeni pea ʻi hoʻo fakangofua aú ke u akoʻi mo liliu. ʻOku ou loto ke hoko ʻo matuʻaki fakaʻofoʻofa, haohaoa mo hinehina ʻaupito.

I fakakaukau kuo u ʻosi maʻu ha fiefia ʻoku ou moʻua ai kiate koe ʻi Pee ʻi he hokosia ʻa e taimi.

Maʻa e ʻI he momeniti ko iá, ʻoku ou fakaʻaongaʻi e meʻa ʻokú ne ʻākilotoa koé ke fakahaohaoaʻi koe, ke ke aʻusia ʻa e meʻa ʻoku ou loto ke ke aʻusia.

Ko Hoʻo Ngaahi fakataha mo e kakaí, tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai fakatefito ʻa ia ko e ngaahi ʻuhinga fakapalofesinale ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate au. I fakaʻaongaʻi koe ke ke ala ki ha meʻa ʻoku ngalingali he ʻikai te ke ʻiloʻi. Naʻa ku ʻoatu ha fakamoʻoni ki he meʻa ni ʻaneafi ʻi he taimi naʻe Naʻe ʻikai ke talaatu ʻe ha taha, "ʻOku ʻikai ke u ʻilo hono ʻuhingá, ka ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Sio pea ʻoku ou saiʻia he fanongo meiate koé. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi ia, ko Au ia naʻá ne fakatokangaʻi koe pea naʻá ne fakafonu hono lotó mo fakatukupaaʻi ia ke ʻunuʻunu ofi ange kiate Au.

1997

 

Ko Hoʻo Ko e Ngāue Fakafaifekau moʻoní he taimí ni ʻoku ʻikai ʻiloʻi, ka koeʻuhí he ʻokú ke foaki kakato kiate Au kae ʻikai ʻiloʻi ia, ʻoku ou fakaʻaongaʻi koe Ko e fe feituʻu te ke ʻalu ki ai ʻi ha meʻa pe te ke fai ke aʻu ai ki he loto.

ʻOku ʻa ia ʻoku mahuʻinga ko e tuʻunga ʻoku ke ʻi ai, ʻa e meʻa ʻoku ke maʻu Fakaʻatā ha lavameʻa ʻiate koe, ʻo fakafou ʻiate koe pea ʻi he koe.

Koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu pea tuku ke ʻofaʻi au, pea hoko ko e ʻOfa.

I ʻofa ʻiate koe. »

Mālō ʻaupito he ko e melino lahi ko ʻeni ʻokú ke foaki mai kiate au he taimí ni. ʻOkú ke fie maʻu ke ke ʻahiʻahiʻi kakato ia ʻi he fakalongolongo mo e malolo. Mālō ʻaupito Sīsū.

 

30 Sanuali ʻi he 3:00

" ʻEni Ko e meʻa ʻoku ou fie akoʻi atu ke mou fai ʻa e meʻa ʻoku totonu. Ko hono faikehekehé ʻI he vahaʻa ʻo e ngāué mo e tokoni ki he Mutualé

« Siʻeku kiʻi taʻahine, foki mai kiate au, tafoki mai kiate au hoʻo sio ki ai.

ʻOkú ke ʻoku faingofua hono tohoakiʻi e tokanga ʻa pisinisi. ʻOku ke hohaʻa ʻo hange ʻoku toka ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he koe, kae nofoʻia au ʻe he meʻa kotoa pē, ko ho ʻOtuá.

Manatuʻi Ko e meʻa ne u talaatu: ʻOku ou tokangaʻi e fanga kiʻi fakaikiiki siʻisiʻi taha ; Naʻá ku tokangaʻi koe. Kuó ke ʻilo ʻoku saiʻia ai koe ʻi Hoku Mata. Ko Au ʻOku Ou Fili, ʻEku kiʻi tamasiʻi ʻoku ʻOku ou ʻofa mo mataʻikoloa ʻaki.

Haʻu mālōlō ʻi Hoku Fakamaauʻangá, fakamolemoleʻi mai hoʻo kavengá. ʻOkú ke ʻiloʻi ko ʻeku haʻamongá ko e māmá ia.

Mo ʻI hoʻo fakangofua, ʻoku ou kosi tahataha ʻa e ngaahi fehokotakiʻanga, koeʻuhi ke ʻOkú ke tauʻatāina kakato. ʻOku ke pehe ʻoku fakatau atu ia ʻE fakatauʻatainaʻi koe ʻe hoʻo kautaha ... ʻOku ou ʻilo ko e tauʻatāiná ʻoku ʻi ho tafaʻaki ki mui.

ʻOku ho fakamaauʻanga ʻoku ou fie fakatauʻatainaʻi, koeʻuhi he ʻoku ou fie maʻu ʻa e meʻa kotoa pe ke ʻA au. Naʻá ke loto ke ʻuluaki fakahā mai kiate au ʻi ho tuʻunga; ngaahi ʻekitivitī ʻoku ou saiʻia aí. Ka ʻoku ou loto ke ke fakamatala lahi ange ki ho tafaʻaki ʻi mui.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Tokosiʻi pē Tatau ai pe pe ko e ha e meʻa ʻoku hoko takai ʻiate koe, te ke kakato ʻiate Au. Ko e meʻa pē ʻe taha te ke hohaʻa ki aí, ko e nofo pē kakato ʻiate Au, ke ʻofaʻi koe ʻe Au mo koe ʻe hoko ko e ʻOfa.

Hoko ʻo Ko e ʻofá ke nofo maʻu pē ʻi ha vā fetuʻutaki vāofi mo Kita, tuʻusi mei he ngaahi hohaʻa ʻo e māmaní. Naʻá ku pehē loto hohaʻa, naʻe ʻikai ke u naʻá ne pehē naʻe ʻikai ke u ngāue ʻi he māmaní. Ko e meʻa ʻoku ou loto ke ke faí ako ke fakafaikehekeheʻi ʻa e ngāué mo e hohaʻá.

ʻOku Ko hoʻo ngaue ʻa e ngaue, ka ʻoku kau ʻi he tokanga hoʻo fakamau. Ko hoʻo fakamāú ia, ʻa ia ʻoku ou fie maʻu kakato.

Fai ʻe ʻOku ou ʻilo he ʻikai te ke lava ʻo fai ia; ʻOku ʻikai ko hoʻo ʻOku ʻaʻaku ʻa Siope. Neongo ia, ʻoku ou fie maʻu hoʻo aleapau, pea ʻOku ou loto ke ke fakamahinoʻi hoʻo "ʻIo."

ʻoku ou maʻu fanongo ki hoʻo talí peá u toe tuʻusi au. ʻo e ngaahi ʻOfa kehé pea te ke fakatokangaʻi ʻi he sitepu ki he sitepu ʻa e ngaahi liliu te ke liliú. Ngaahi Liliú. Ko e ngaahi ngāué kuo ʻosi kamata ia.

Koeʻuhi he ʻofa ke ʻofa ʻiate koe, ʻoku ne fakatauʻatainaʻi koe pea ke hoko ʻo ʻOfa. ʻI hono fakalea ʻe taha, koeʻuhi ʻoku ke tauʻataina, ʻoku ke hoko ʻo ʻOfa, pea koeʻuhí ko hoʻo hoko ko e ʻOfá, ʻokú ke tauʻatāina ai.

Naʻa nau takitaha ko e taimi pe ʻoku ʻi ai ai haʻo palopalema, kae ʻikai kumi ke fakaleleiʻi, fakavavevave ke foaki mai ia kiate au. ʻOku ou talaatu: ʻOku ou palōmesi atu ʻe hoko ʻE vave pē ʻeta ngāué.

I fai ha fakamatala ki hoʻo hohaʻa ki he fakatau ʻoku ke fai Fai ʻi ho loto ʻataʻataa pea ʻe vave ni pe haʻane ʻosi.

ʻoku ʻoku kei tafoki mai pe ho fakamaauʻanga kiate au ke ʻahiʻahiʻi ʻeku ʻofa.

Koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu, hoko ko e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

1997

 

I ʻomi kotoa ʻeku manavasiʻí. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻo ngaohi kinautolu ko haʻaú. I ongoʻi ha nonga lahi pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo e founga ke fakamālō atu aí.

I mahino kuo pau ke u loto ki ha liliu mahuʻinga ʻi he taimi ʻoku ʻi hoku ʻaó ʻa e hohaʻá; ʻi he ʻuhinga kuo pau ke u ke kole ki he ʻOtuá ke ne fakamāmaʻi au kae ʻikai ko e kumi ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki he taimi pe ko ia.

I kuo pau ke kamata ʻaki hono ʻoange ia ki he ʻOtuá mo tatali ki he ʻOmi e māmá kiate au ke u sio ki he founga ke fakaleleiʻí.

ʻI he ʻOku ou taki ha ngaahi meʻa maʻoniʻoni. ʻI he 7 a.m., ko e founga ke fakaleleiʻi ʻaki Naʻe mahino ʻaupito kiate au. naʻá ku ʻiloʻi lelei Ko e hā e tōʻonga fakakaukau ʻoku totonu ke u ohi maí, ʻo ʻikai ngata aí lolotonga e ʻahó Naʻá ku talanoa mo ha toko tolu naʻe fie maʻu ke u aleaʻi pea naʻá na felotoi Mo au. Naʻe foaki mai ʻe ha taha ʻo kinautolu, ʻoku totonu ke naʻá ku aʻu ki he aofangatuku tatau mo au. te u talaatu Hangē pē ko iá.

 

 

Ko e 2 Fepueli ʻi he 6:15

Ko e ʻOku fie maʻu maʻu pē ʻa e lotú mo e toʻu tupú ke loto ʻo e ului, "ʻio" ke ʻOfa

Faʻeé Mele, ʻoku ou fie maʻu ʻa e uouangataha ʻa e fakamaauʻangá mo e laumālié ke fakataha mo Ko kinautolu kotoa pē ʻoku lotu atu kiate koé he taimí ni, ʻi he funga ʻo e māmaní, maʻau kole ke ʻātakaiʻi ʻa māmani ʻaki ho Pulupulu Maʻongoʻongá koeʻuhí ke lava ʻa e Filí ʻo ʻe ala fakamālohiʻi ke hola kae fakahaohaoaʻi ʻa e lotó pea lava ke tali ʻa e ʻAlo ko Sīsuú, ʻi heʻene vakai ki Heʻene Maʻongoʻongá Toe foki mai.

Mālō ʻaupito ki he ngaahi fakahā, pōpoaki mo e ngaahi akonaki kotoa ko ʻení.

I ʻOfa atu, faʻē ʻofa.

« Siʻoku kiʻi ʻofaʻanga, ʻoku ou talitali lelei hoʻo lotú, ʻoku ou fai pē ia ʻe au. pea, ʻi he nima ʻo hoku ʻAlo ko Sīsuú, ʻoku ou foaki ia ki he Tamai. Ko Ia toko taha pē ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ki he ngaahi ʻi ha taimi nounou mei ai. ʻE mafola ʻa e ʻofá ʻi he māmaní.

Ko e lahi taha ʻOku ou fiefia ke mamata ki he ʻahó ni ʻi he tatali fiefia ʻa e kāingalotu ʻoku pekia ʻi he māmaní,

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

lahi fau Naʻe fanoa ʻeku fakamāú ʻi he taimi ʻoku ou sio ai ki ha kiʻi loto malavameʻa siʻisiʻi. he taimí ni ke talitali kakato ʻa e ʻOfá.

"Ko e Kau Taú", ʻOku maʻu ʻe heʻeku kau tau, ʻa ia ʻoku ke kau ki ai, ha kelekele lahi ʻi he lalo vaʻe ʻo e ʻIkai Mamata, ka ko e ngaue ke fai ko e fuʻu lahi. Ko e Lotu ko ʻení, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e kakai kei talavoú fie maʻu ki he uluí, ko e moʻoni "ʻio" ke ʻOfa.

Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate kimoutolú, pea mou hoko ai ko e ʻOfa. taʻe-ilifia, ʻokú ke ʻi Hoku pulupulu mo e ʻAho kotoa pē ʻOku ou tānaki atu ha ngaahi laumālie lahi.

Ke ke loto falala, vilitaki ʻi he vilitaki mo e lotu. ʻE vavé ni pē haʻo maʻulotu lahi ngaahi liliú.

mations.

I ʻOku ou ʻiate koe pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

3 Fepueli ʻi he 5:25 pm

– Manatuʻi ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko hoʻo fetuʻutaki mo e au, kae ʻikai ko e ngaahi toʻonga, toʻonga pe ʻulungaanga ʻo e niʻihi kehé

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fakafalala atu kiate koe ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou hohaʻa ki aí fekauʻaki mo e ongo fakataha ʻi Monitulio he ʻaho ni.

ʻoku ou maʻu akoʻi ʻe Hoʻomou Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoní ke uouangataha ʻi he fakamaauʻanga mo e laumalie. ʻOku ou ʻilo ka ʻikai koe, ko e meʻa noa pē au. I Falala kotoa atu kiate koe.

Ko ʻeku ʻOku ou fakamālō atu kimuʻa pea ʻoku ou fakamālō atu.

Tauhi au ʻi hoʻo loto fakatokilalo mo e ʻofa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoua naʻá ke manavahē, kuó ke maʻu ha fakamālō ki he ʻOku ou ʻiate koe pea ʻoku ou ʻiate koe. Tuku ke tafoki ho lotó kiate Au, te ke maʻu ʻa e Melinó, Fiefiá mo e ʻOfá, neongo pe ko e hā ʻa ia ʻoku moʻui takatakai ʻiate koe.

ʻOua naʻa ngalo ʻikai, ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko ho vā fetuʻutaki mo Aú, ʻikai ko e ngaahi toʻonga, ʻulungaanga pe ʻulungaanga ʻo e Meʻa Kehe.

1997

 

Taha Ko hoʻo maʻu pē ʻa e meʻá ni Ko hono moʻoní, te ke lava ʻo fehangahangai mo ha faʻahinga moʻoni, ʻikai ʻi he fielahi, ka ʻi he loto fakatōkilalo ʻa ia ʻoku o fakataha mo ia ʻi he nonga, ʻofa, angavaivai, angaʻofa mo e tuʻu maʻu.

ʻI he taimi ʻOku ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha tukunga ʻoku ou ʻi ai ko e pole lahi ʻoku ke hohaʻa ki ai Koeʻuhí ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono ueʻi fakalaumālie koe ʻi he meʻa ʻokú ke faí kuo pau ke u lea ʻaki ia ʻOku ou ueʻi fakalaumālie foki mo ha niʻihi kehe ʻi he tēpilé.

ʻI he ʻAho ni He ʻikai ngata pe ʻi hoʻomou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni, ka te mou kau fakamoʻoni ki hoku mālohí. Nofo ʻi he fakafetaʻi, Totongi pea tauhi ho loto ʻataʻataa ke mateuteu ke talitali lelei mo fiefia ʻi he meʻa te u lavaʻi ʻiate koé, ʻokú ne ʻākilotoa koe pea ʻi he ʻiate koe.

Ke ke pea ʻoua ʻe Manavahē, nofo maʻu ʻi Heʻeku Melinó, ʻoku ou ʻiate kimoutolu.

Ke ke ʻiloʻi ʻoku fakafou ʻi Heʻeku ʻOfá hoʻomou hoko ko e ʻOfá.

I ʻokú ke lea ʻaki ia: ʻOkú Ne foaki ha tāpuaki makehe ki he ʻahó ni mo e uiké ni.

Tuku ke ʻofa. Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

6 Fepueli ʻi he 4:05 pm

ʻoku ou talaatu Foaki ha tui ʻoku lahi angé

« ʻE ʻeku fānau īkí, kei haʻu pē kiate Au ʻi he moʻui fakakātoa. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú ke fie hoko atu lau e ngaahi pou ki muʻa, ka naʻa ku fie maʻu ke ke Tohiʻi.

ʻoku ou saiʻia Sio vave atu kiate koe, melie; Ko ha pale ki hoʻo tukulolo, ʻoku ou tali hoʻo fakamāuʻi Au mo Hoku Kāingalotú Faʻē. ʻOku ou toʻo hoʻo ongosia pea pehe ki hoʻo loto hohaʻa Fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻoku fakavavevave takai koe.

ʻIkai. Naʻe ʻikai ke u talaatu ʻe vave haʻaku ngāue. ʻOmi kiate au Ko hoʻomou tokanga kotoa pē, ʻoku ou ʻai ia ke ʻaʻaku, koeʻuhí ke ʻamoutolu ʻaupito kiate au. ʻOkú ke lolotonga ʻi he Ko hoku ʻapiakó. ʻOkú ke maʻu e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke ke akó, fanongo mai kiate Au, fakakaukau ki he ʻOfa ʻoku ou maʻu kiate koé, hokohoko atu hoʻomou sio kiate Au, tuku ke ʻofaʻi ʻa kimoutolu, nofo siʻisiʻi. ʻOku ʻi hoʻomou kihiʻi meʻá ʻa ʻEku mālōloó mo e ʻEku ʻofá.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

I ʻOkú ke pehē: ʻokú ne ʻoatu ha tui lahi ange kiate koe. Tali ia, kae ʻikai ʻi he ʻa hoʻomou ngaahi lelei, ka ʻi Heʻeku ʻaloʻofa mo ʻEku ʻOfa. I ʻoatu ʻEku Melino kiate koe. Ko e ʻOtua meheka au; ʻoku ou fie maʻu ʻoku ke fai e meʻa kotoa maʻaku, neongo ʻoku ʻi ai ha fuʻu meʻa lahi ʻekitiviti ʻoku mou feohi.

Fakalaulauloto Ko e fakakaukau fakaʻosí ʻeni koeʻuhí ke ne nofoʻia ho lotó pea ʻofa ke ʻiate koe maʻu ai pē naʻa mo e taimi ʻoku lahi ai e ngaahi ʻekitivitií.

ʻOkú ke kuo ʻikai mahino feʻunga ʻa e meʻa pe ʻe taha ʻoku mahuʻinga, pea ko e vā feʻofaʻaki ʻoku tau maʻu fakatahá, ʻa ia kuo pau ke tupulaki kae ʻoua kuo aʻu ki he tuhu ki he feituʻu te ke lava ʻo ongoʻi ai ia, ʻo aʻu pe ki he ngaahi tūkunga ʻo ha sōsaini lahi ʻi tuʻa.

ʻOmi kiate au Founga mo e taimi ʻoku hoko mai ai kiate koe ʻa e meʻa ʻoku ke fakahehema ke toe foki ki ho nimá koeʻuhí ke liliu tauʻatāina ʻa e fakamāú kiate Au.

ʻOku tau ʻoku nau feʻofaʻaki; Ko au, ʻoku ou ngāue ʻaukai ke siʻaki koe hoʻomou kulupú. ʻOku mou ofo ʻi Hoku ʻaó, vakai ki he fono; ʻOkú ke sio fakamamaʻu mai kiate au mo ke tali ʻEku ʻOfá koeʻuhí ke kei hokohoko atu ai pē ʻa e tupulaki ʻa e vā fetuʻutakí ʻi he ʻofa ʻa ia ʻoku toki kamata pe ʻi hotau vahaʻa.

Koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu pea tuku ke ʻofaʻi au, pea hoko ko e ʻOfa.

Tauhi naʻe tafoki mai kiate au ʻa e ongo ʻo hoʻo sio kiate Aú, he ʻoku ou ʻi he taimi kotoa pē ʻiate kimoutolu, ʻA ʻEku ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

5 Fepueli:20

Ko ʻeku Ko e taimi pē ʻokú ke fetaulaki ai mo ha fanga kiʻi faingataʻa iiki, tafoki mai ho matá kiate Au, ʻoua naʻá ke ʻulungāanga tatau mo e kakai ʻo e māmani ʻoku fekumi ki ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki ʻiate kinautolu pē

ʻEiki Sīsū, ʻa kimoutolu naʻe foaki ki he Siasi Sakēsia (Tukú) tui moʻoní, haʻu ʻo liunga lahi ʻeku tuí.

I ʻiloʻi kuo pau ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate au, ʻomi kiate au ʻa e tui ʻoku ou ʻe lava ke liliu ʻo hangē ko hoʻo fakaʻamú. te u talaatu Hangē pē ko iá.

1997

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, haʻu ʻo fusi hake Hoku nimá, ko koe ʻeni, ʻOku ou ʻOku ou tokoni lahi taha. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke ʻi Hoku nimá aí, ʻoku ko ha konga ʻo Au ʻoku mahuhu ho lotó. ʻOkú ke maʻu lahi ʻEku ʻOfa pea ke hoko ʻo kiʻi ʻofa lahi ange.

Ko ʻeku ʻoku fakaʻofoʻofa maʻu pē ʻa e fiefiá ke fakafepakiʻi koe mei Heʻeku Fakamau. ʻOku ou toʻo ha meʻa ʻoku fuʻu mamafa kiate koe, ʻo hange ko hoʻo ongosiá, hohaʻá, hohaʻá, hohaʻá mo e taʻelavameʻá Kuohili.

I fakatauʻatāinaʻi koe mei he ngaahi kavenga kotoa ko ia ʻokú ne taʻofi koe mei hoʻo moʻuí ʻaʻaku kotoa. ʻOku ou fakafonu kotoa e ngaahi fakataʻeʻaongaʻi ko ʻení ʻaki ʻEku ʻOfá, ʻE Hoku Fiefia mo ʻEku Melino.

I talaatu te u ʻaʻeva fakalongolongo pē mo koe ʻo lea ki ho loto ʻataʻataa. Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou fai he taimi ni. ʻoku ou maʻu ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ke talaatu mo fakahoko ʻiate koe.

Ko e meʻa mahuʻinga ko hoʻo hoko ko au he taimí ni

angavaivai ʻoku ke tokanga ʻaupito ki he meʻa ʻoku ou fie maʻu Akoʻi kimoutolu, ʻo aʻu ki he fakaikiiki siʻisiʻi tahá. ʻI ha taimi pē ʻoku ke fetaulaki mo ha Kiʻi Faingataʻa Siʻisiʻi, hanga ho mata ki he Kiate au, ʻoku ʻikai ke u toe fai ha meʻa hange ko e kakai ʻi he mamani ʻoku nau fekumi ki ha fakaleleiʻi ʻiate kinautolu pē.

ʻOkú ke ʻoku ke ʻiloʻi ʻoku ou ʻiate koe pea kuo pau ke hoko mai maʻu pe ʻa e founga ʻo Au. Hili hono kolea au, ʻoku feʻunga pe ia kiate koe ke u tokanga ke fakamoʻoniʻi ʻEku ngāué.

I fie maʻu ke ke fakatotoloʻi hoʻo behaviour ʻi heʻene fekauʻaki mo e Naʻá ku sio ki he pō fakaʻosí. Naʻa ke hoko ko ha tangata ʻo Tui, pe faitatau mo e māmaní?

I fie ngaohi koe ke ke haohaoa ʻi he fakaikiiki kotoa pe ʻoku ou fie akoʻi atu ke sio mai kiate au pea fakapapauʻi ʻoku ou ngaue mo Fakamālō mai.

ʻOku fakamalo ki he ngaahi fakaikiiki ko ʻeni ʻe lava ke ʻiloʻi ʻema feohi feʻofaʻaki. ʻOku ou fie fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki ko ʻeni koeʻuhí ke lahi ange hoʻomou ongoʻi ʻa ʻEku ʻi aí, ʻiate kimoutolu Ako ke falala kiate Au pea tuku ke u ngaue, koeʻuhi ke ke fakaʻikaiʻi hoʻo ngaahi holi pe ko hoʻo loto fiemālie ke muimui ʻi Haʻakú.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻOkú ke Ko koe, ʻoku ou tui ne u fie maʻu e faile ko ʻeni maʻa e fakataha he pongipongí ni. Kuó ke fakakaukau nai kiate au Fehuʻi ange pe ko e hā ʻeku fakakaukau kiate aú?

ʻOku liliu hoʻo fakakaukau kiate Au mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻoku lolotonga hoko. Kiate koe, ʻe ʻuhinga ia ki ha faʻahinga taimi kehe Maʻau. ʻOua ʻe fakahohaʻasi koe peá ke mavahe ʻiate Au, te nau fakatahaʻi lahi ange koe maʻaku. Te ke ongoʻi ʻo lahi ange ʻEku ʻOfa pea te ke hoko ʻo vave ange ai hoʻo ʻOfa.

ʻOkú ke ʻOua naʻa ke ongoʻi halaia ʻi he fanga kiʻi fehalaaki iiki ko ʻeni, ʻoku ke maʻu e ko e totonu ke kākaaʻi ʻa kimoutolu, ʻoku mou ʻi Hoku ʻapiakó, ʻa ia ko e akoʻanga ʻo e ʻOfa. Ko ʻeni ʻoku fakaava ʻe he akó hono matá mo e loto ʻataʻataá ke ke lava ʻo sio ko e ngaahi fakaikiiki siʻisiʻi taha ʻokú ne taʻofi koe mei hoʻo hoko ko e ʻi ha fetuʻutaki ʻofa maʻu pē mo Au.

Tī kuo ne maʻu ha ngaahi lesoni feʻunga ki he pongipongi ni; Manatuʻi pea tatau ai pē pe ko e hā ha meʻa ʻokú ke foua he ʻaho ní, ʻoku ou ʻiate kimoutolu. I Tokangaʻi e fanga kiʻi fakaikiiki siʻisiʻi tahá, falala mai kiate au.

Nofoʻangá ʻi Heʻeku ʻOfa. Ke ke nonga, ʻe hoku kiʻi ʻofaʻanga.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

5 Fepueli:10

– Naʻá ku vakai ki he ngaahi saiti ʻo e ʻofa ʻoku hu mai mei he fakamaauʻanga ʻo hoku foha ko Sisuu mo fakahū hoʻo pōpoakí (Pōpoaki ʻa e Taupoʻou ko Melé)

Keinanga ʻo Hotau Fefine ko Lōtesí. Ko koe, Faʻē ko Mele, haʻu ki he ʻeku tokoni. Haʻu ʻo totongi huhuʻi hoku vaivaí, ʻeku tuēnoá, Ke fakamalo ki he tolu Maʻoniʻoni ʻo e ʻaneafi. kuó u fakamoʻoni ki heʻene ngaue, ʻo lava ai ke u aʻusia ha Aleapau ʻi he fakatau ko ʻeni ʻi he loto.

I fakatukupaaʻi au ke u liʻaki fakaʻaufuli ʻa e ngaahi palopalema kotoa pē ʻa ia ʻoku kei toe ke fakaleleiʻi ʻi he fakatau ko ʻeni.

1997

 

I faʻo au ki he uma hoʻo Faʻeé ke talitali lelei mo fakafoki ʻeku lotu naʻe fai ki he Tamaí ʻi he toʻukupu ho ʻAlo ko Sīsuú.

Mālō. I ʻofa atu, Faʻē lelei.

« Haʻu ʻeku tama, ʻa ʻeku kiʻi taʻahine, ʻo malolo ʻi he lotoʻaa ʻo ho Fineʻeiki. ʻOku ou tali hoʻo kolé. ʻI hoku ʻAlo ko Sīsuú, ʻoku foaki ia ki he Tamaí ʻa ia ʻoku ʻi he taimi tatau Lavea ho taimí mei he ngaahi meʻa ʻokú ne taʻofi koe mei hoʻo hoko ko e tauʻataina ʻaupito. ʻOku ou sio ki he hu mai ʻa e ngaahi saiti ʻo e ʻofa mei he Ko hoku foha ʻi he fakamaauʻanga ko Sisuu ke hu atu kiate koe.

I Toe mahino foki ʻoku ʻata ange ho loto ʻataʻataa ke lava ʻo toe lelei ange maʻu ʻa e ʻOfa ʻoku finangalo ʻa e Tamai ke lilingi hifo kiate koe mei he ʻema ongo fakaʻeiʻeiki.

I Maʻu ha mahino. ʻOku falala atu ʻa Sīsū kiate koe ʻo hangē ko ha fuʻu siʻisiʻi ʻaupito pea ne pehe atu ʻi ho telinga: "Sio ki ha feituʻu kehe. , ʻokú ke ʻiloʻi ai ʻa e Fiefiá, Melinó mo e ʻOfá ʻo lahi fau.

I ʻe toʻo atu hoʻo ongosia mo e loto hohaʻa. Koeʻuhí ʻokú ke maʻu au, Toutou fakafoki mai ia kiate au. Ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí hoko ko ha ʻAʻaku. ʻOkú ke tuku ke ʻofaʻi koe, ʻokú ke tuku ke ke Tuku ke ne fakafonu. Ke ke ʻi he ʻaho maloloo ʻi hoʻo ngoue he taimi ni."

Hangē ko e ʻOku ou fiefia ʻi hoʻomou hoko ʻo iiki mo talangofuá ke maʻu ʻa e ʻofa ʻa hoku ʻAlo Fakalangi.

Tuku ke ʻOfa ke mālōlō. Ko au, ko hoʻo Faʻeé, ʻokú ne kei mohenga pē koe pea ʻoku ʻofa fakaʻita atu kiate koe.

Kotoa pē ʻEku ʻofá. »

 

2 Fepueli:10

Ko ʻeni ʻoku fakaafeʻi ʻa e māmaní kotoa ke nau hū ki Heʻene moʻoní ngāue fakafaifekaú, ke hoko ko e ʻOfa

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻai ke ke loto-toʻa. ʻOku pe Ko au ia. ʻOmi kiate au hoʻo ngaahi hohaʻa mo e loto hohaʻa.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻI he taimi ʻOku ke tokangaʻi au, ʻoku hoko ia ko haʻaku pea ʻoku ou fakaʻaongaʻi ia ke Kosi ha ngaahi haʻi kehe ʻoku ne ʻakilotoa koe. Ko ia, ʻokú ke tauʻatāina ai ke ʻa loto.

Ko ʻeni ʻOku fakaʻatā koe ʻe he Tauʻatāina ʻi lotó ke ke fetuʻutaki ʻiate Au ke u ʻiloʻi hono ʻofaʻi koe ʻe Kiate Au ʻaki hono tali ʻEku ʻOfá mo hoko ko e ʻOfá.

ʻOkú ke hoko ʻo hange ko Au, hoko ko e ʻOfa: ko ho Misiona moʻoni ʻeni, ʻa e tokotaha ʻa ia naʻe fakatupu ai ʻa kimoutolú.

Fiefia Kapau te ke lava ʻo hū ki hoʻo ngāue fakafaifekau moʻoní lolotonga hoʻo moʻui ʻi he mamani. Kuo fakatatali ʻa e faingamālie ko ʻení ki ha falukunga kakai tokosiʻi ʻaupito kuo nau moʻui ʻo e fonua ni.

Koeʻuhi he Fili mei he ngaahi taimi fakaʻosi ʻoku ke kau ai, tanaki atu ki ai mo e ke moʻui ʻaki ho misiona moʻoní, ʻokú ke hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he vahaʻa ʻo e toʻukupu ʻo e Tamaí ke fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻoku moʻuí ʻOku lolotonga ʻi he māmaní ke fakahoko honau misiona moʻoní.

ʻOku ko e Māmani kotoa pē ʻoku fakaafeʻi he taimí ni ke hū ki he hono misiona moʻoni, ke hoko ko e ʻOfa. Ko hono ola ia Ko e fakaʻosi ʻo e fakamaʻa lahi ʻoku ʻi hono lotó he taimí ni, kuó ne kamata. »

I tuʻu ʻo fakalaulauloto mo fakakaukau ki he meʻa Naʻe ʻamanaki ke u tohi. ʻI he fakalaulaulotó, Naʻá ku tō ʻo mohe ʻoku teʻeki ai ke ʻosi e pōpoaki naʻá ku kamata ʻakí.

 

Pompano Beach, 18 Fepueli ʻi he 02:10

– ʻOkú ke ko e taha ʻo e kau fuofua hū ki he Siasi ʻo e Ko e Maama Foʻou, Foʻoú

I fie fakamalo atu, ʻEiki Ko Sisu, ʻi hono ʻomi au ki heni ʻi he feituʻu fakaʻofoʻofa ko ʻení pea ke u maʻu ai ʻa e nonga ko ʻení faingamālie ke mālōlō, kae mahulu hake ʻi he lotu kotoa pē, ʻo e fakalaulauloto mo vahevahe mo ʻIlisapeti. ʻOku tau fiefia ke lava ʻo fakataha ke tokangaʻi hoʻo ʻi ai. ʻOku ou fie fanongo moʻoni kiate koe.

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ou loto ke ke fiefia kakato ʻi he momeniti ko ʻeni. Ko e ʻoku ou foaki atu he taimí ni ʻa e faingamālié." ʻOkú ke

1997

 

Tali ke mapuleʻi ʻe he ʻOfá. ʻOkú ke maʻu au ʻOange ʻa e "ʻIo" ki heʻeku ngaahi kole kotoa pe. ʻOku ko ha taimi ʻo e liliu lahi kiate koe mo ʻElisapeti, ko hoʻo Uaifi ʻofeina.

ʻIkai ke ʻi ai ha ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku ou tataki ai koe, ʻoku ke ongoʻi ʻa e liliu ngāue ʻiate koe. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. Ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ia keinanga lahi ʻi he Langí. Ko e kamataʻangá pē ʻeni. Tuku muʻa ke u liliu. ʻOku motuhi atu ʻa e pipiki ki he ngaahi meʻa fakamamani tahataha. ʻOkú ke kau ki he tauʻatāina lahi ʻa e fānaú ʻo e ʻOtua. ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke hohaʻa ki ai. Ko ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí ʻufiʻufi ʻaki koe Hono Pulupulu Maʻongoʻongá pea kuo fekauʻi mai ʻe he Tamaí Ko ha kau tau ʻa e kau ʻāngelo ke kau fakataha mo kimoutolu ʻi he fuʻu kau tau maʻongoʻonga ko ʻení liliu.

ʻI he hoko ko e kakai ʻo e ʻOfa, ʻoku ke hoko ai ko e Siasi Foʻou, ʻa e Maama Foʻou. ʻOkú ke ʻOsi Foʻou koe ki he Mamani ko ʻeni pea, koeʻuhi ʻoku ke hoko ko e taha ʻo e fuofua tokotaha ke hu, ʻalu pea hoko ko ha kau fakahinohino: ʻi he tafaʻaki ʻe taha ke fakafepakiʻi ʻa e Ngaahi Loto Pulipulia, ke ʻoatu hoʻo "ʻIo" ke moʻui ʻaki e liliu tatau ʻokú ke lolotonga moʻui ʻakí pea ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, kau fakataha mo kinautolu ʻoku nau pehē ʻoku nau "ʻio" ki he moʻui ʻaki ʻa e potufolofola maʻongoʻonga ko ʻeni kuo fakafalala atu ʻe he Tamai kiate koe hoko ko honau kau tauhisipi, ko honau kau tauhisipi.

Ke ke ʻi he fiefia, nekeneka mo e nekeneka Moʻui ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e ʻaloʻofa makehe.

Hoko ʻo Ko e ʻofá ʻa e meʻaʻofa fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga taha ʻokú ke ʻOua ʻaupito naʻa ke teitei fakaʻosi hono fakaava.

Ke ke ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí, maʻá e niʻihi kehé ke Ko e ʻofá ko ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ange ia ki ha tokolahi, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ha fiefia, nekeneka mo ha loto fiefia lahi ange.

Fiefia ʻo e taimi faingamālie ko ʻení kiate koe ʻi he ʻi he momeniti ko ʻeni ke fakatahaʻi ʻiate koe ʻa e nonga, fiefia, angalelei, angavaivai, poto, faʻa ʻiloʻilo, falala, faʻa kataki, Mapuleʻi kita mo e ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē ʻoku haʻu fakataha mo iá ʻOfa.

Ko ʻeni ʻOku foaki kakato atu ʻa e angaʻofá kiate koe, pea pehē ki he ʻaloʻofa mo e faʻa fakamolemole.

Fiefia Kuó ke maʻu nai ha ʻaloʻofa mo e talitali lelei? ʻa e ʻaloʻofa. Fiefia.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

I ʻiate koe ʻo taʻengata pea he ʻikai fuoloa kuo ke mamata kiate Au.

I ʻalu ʻo fakahā atu ʻOfa, ʻe Hoku ʻOfaʻangá. »

 

Pompano Beach, 19 Fepueli 4:55 a.m.

– ʻOfá fakafoki atu kiate koe ʻa e ʻuluaki tauʻatāina ko ia ko e angahalá ko e haʻu ke kidnap koe

Mei he foʻou ʻi he pongipongí ʻoku ou foaki au ki he ʻAloʻofa lahi ʻa e Tamai mo ʻeku misers ke siʻaki kotoa ʻa e ngaahi manavasiʻi ki he māmani ʻo e pisinisí. Te u ʻi he pee Ngaahi Meʻa Ke Faí.

ʻEiki Sīsū, fanongo ki heʻeku lotú mo maumauʻi e ngaahi haʻi ʻoku haʻi au. ʻE Sīsū, ʻoku ou fakamālō atu ʻi hono tali ʻeku lotú.

« Siʻeku fānau īkí, ʻomi hoʻomou ngaahi fehālākí. ʻOku Nau Hoko ko ʻEku pea ʻe ʻave fakakātoa ia meiate koe. ʻIkai. Ongoʻi ʻo lahi ange. Te ke tauʻatāina kakato koeʻuhí he ʻokú ke ʻe hoko ko e ʻOfa.

ʻOfa fakafoki atu kiate koe ʻa e tauʻatāina totonu kau ai ʻa e angahalá kuo haʻu ke taʻofi koe.

Fiefia Kuo pau ke ke ʻi he akó ʻi he loto ʻataʻatā ʻo ʻEku Fineʻeikí pea ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻOfá.

Houa ʻa e nusipepa; Fakaʻaongaʻi ʻa e fanga kiʻi halatuʻusi ʻoku lava ke ke maʻú akoʻi ke hū vave ange ki he ʻOfá.

Tali Ko ha kiʻi faleʻi. Fakaʻehiʻehi mei hoʻo sio pē kiate koé.

ʻOku liliu hoʻo vakai ki he Tamaí. Vakai ki Heʻene ʻofá.

Vakai, ʻEne fakamolemolé. Vakai ki Heʻene ʻaloʻofá. He ʻikai te ke ʻoua naʻa ke teitei moʻui taau ai. He ʻikai te ke teitei taau mo ia.

Naʻa talitali lelei ʻEne ʻOfá, Faʻa Fakamolemolé mo e ʻAloʻofá koeʻuhí he naʻá Ne fie maʻu ia.

1997

 

ʻOfa ʻOku ou ʻofa atu, ʻoku mou hoko ko e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

Pompano Beach, 21 Fepueli 4:30 ko

Ko e kuo hokosia e taimi ke ke nofo maʻu ai pē ʻi Hoku ʻAó

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, haʻu ʻo fusi hake Hoku nimá, ʻokú ne ofi maʻu pē ʻo Au pea ʻiate Au, koeʻuhi ke ke lava ʻo maʻu pe maʻu ʻa e Melino, Nonga, Melino Nekeneka, Nonga mo e Fiefia.

Naʻa nau takitaha ko e mavahe pe ho ʻatamai meiate Au, kuo pau ke u hohaʻa, pea hohaʻa he taimi ʻe niʻihi. Hange Ko ʻEku ʻOfa lilingi hifo kiate koe, ʻoku ou loto ke ke kakato fiefia. ʻE toki lava pē ke fai ʻeni ʻi Hoku ʻAó, ʻi he taimi ʻoku nofotaha hoʻo sio kiate Au, kae tautautefito ki he taimi ʻoku ke aʻu mai ai Kiate au, ʻoku ou feʻiloaki mo ia ʻi he uhouhonga ʻo hoʻomou moʻuí.

Taimi feituʻu naʻá ke haʻu ai ke ke nofo maʻu pē ʻi he Fineʻeikí ʻAfio mai kiate Au neongo pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi aí pea tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku mou fai.

ʻOkú ke ʻoku lolotonga ʻi he Akoʻanga ʻo e ʻOfa pea ʻi he Akoʻanga ʻoku ke ako ʻaki hoʻo ʻahiʻahiʻi mo ʻahiʻahiʻi. Ko e ʻoku tupulaki ʻa e ifo pea ʻoku ke fie maʻu ha meʻa lahi ange.

Mahino pea ʻi he momeniti ko iá ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻokú ke tohí ka ko e Ko Hoku ʻI hoʻo ʻi aí ʻokú ne fakafonu koe ʻaki ʻa e Fiefiá, Melinó mo e ʻOfá.

I fakaʻamu ange ʻi he momeniti makehe ko ʻeni kiate koe mo ʻElisapeti, pe ʻe motuhi koe mei hoʻo manavasiʻí, te ke lava ʻo ʻahiʻahiʻi he ʻaho kotoa pē ʻo lahi ange ki he meʻa ʻoku ʻomi ʻe Hoku Lotolotonga kiate kimoutolu, koeʻuhi ke ʻoku ke ako ke tokanga maʻu pe kiate Au, ke ʻave kiate Au ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku haʻu ʻi ho halá. ko koe ʻi he fakaikiiki kotoa pe, ʻai ke u kakato Falala te u ngāue maʻamoutolu ʻi hono taimi totonú. ʻOkú ke hoko ko ha kau fakamoʻoni ki Heʻeku ngāué ʻi he tanganeʻia, fiefia mo e fiefia.

Ko ʻeni tuʻunga ʻo e ʻE lava ke ke toe fetuʻutaki lahi ange feohi vaofi mo Au, ke u nofo maʻu pe ʻi Hoku ʻAo. ʻOku koeʻuhí ke tau langa ʻa e meʻa ʻoku ou fie maʻu ʻi homa vahaʻá

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

mei he Taʻengatá: ko ha fetuʻutaki ʻofa moʻoni ʻoku ʻikai toe ngata ki he tupulaki, fakalakalaka, haohaoa mo haohaoa.

ʻOkú ke ʻoku kau ʻi he kau ʻuluaki ʻi Hoku Siasi Foʻoú ʻi he Maʻu ha lelei mei ha fetuʻutaki haohaoa mo mālohi ʻo e ʻofá Mo au. Te u fokotuʻu ʻa e meʻa tatau ʻiate koe, fetuʻutaki mo ha loto lahi, he ʻe vavé ni pē haʻaku maʻu ʻa e fetuʻutaki ko ʻeni ʻo e ʻofa mo ʻEku fanau kotoa ʻoku nofo ʻi he mamani.

ʻIkai. naʻa ne ʻe lava ke mahino kiate koe hono mahuʻinga makehe koé, pea naʻa mo ʻOku mou fakaʻatā ke ʻofaʻi pea Fakahoko.

Taimi vilitaki pea kapau ʻoku fakatuotuai ʻEku filí ke ʻofaʻi mo fakafonu, pea ʻoku fakatoloi leva e palani ʻa e Tamai pea ʻoku ʻi ai ha Fili ʻoku malohi.

ʻOua naʻa ngalo ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ko e toko taha pē ʻoku lolotonga ʻi aí Kulupu fili tokosiʻi. Ko e vave ange hono fakamoʻui kinautolú pea ake lelei ʻe he ʻofa ʻa e Tamai, ko e vave ange ʻeni ʻE mafola atu ʻa e ulo ki he meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai mo e meʻa ʻoku ʻasi mai.

ʻIlisapeti Pea ko koe, tokanga ke fakaʻaongaʻi lelei ʻa e taimi faingamālie ko iá ʻOku ou foaki atu he taimí ni ke fakaʻatā ʻEku ʻOfá ke fakaulo koe.

Tuku ke ke ke ke ʻOfa pea tuku ke fakahoko koe. Ko e feituʻu ʻeni ʻOkú ke tokoni lahi taha he taimí ni. ʻOua te ke hohaʻa ʻikai, sio fakamamaʻu mai kiate Au. Tuku ke ke fakafonu mo ʻofaʻi. ʻAhiʻahiʻi Kakato ʻEku ʻOfá.

I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ke madness. ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻE Hoku ʻOfa. »

 

Pompano Beach, 22 Fepueli 4:45 ko

 

– Naʻá ne kuo pau ke hoko ia ko ha liliu ʻi he anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo ʻetau tōʻongá, ʻi he pisinisí, Fāmilí mo e Siasí

« Siʻeku kiʻi taʻahine, hoko ʻo siʻisiʻi pea te ke ʻi Hoku ʻAo maʻu ai pe.

1997

 

ʻI he taimi ʻoku ke hoko ʻo siʻisiʻi, ʻoku ou tokanga ki hoʻo ngaahi hohaʻa, fiefia mo e mamahi koeʻuhi ʻoatu kinautolu ki he Tamaí, pea kiate Ia, ʻi Hono tuʻunga maʻongoʻongá ʻAloʻofa mo ʻEne ʻOfa, ʻai e foʻi tuhu ʻo Hono Tupuʻanga ke tuʻusi ʻa e ngaahi haʻi ʻoku ne taʻofi koe mei haʻo tauʻataina. Mei he ʻo lahi ange, ʻOku Ne fekauʻi mai ʻEne kau ʻangelo ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa pea valoki, teuteuʻi ʻEne fakamau pea mo ia ʻo e ngaahi kaveinga ʻo e fakamatalá. Fakaleleiʻi ʻo e palopalemá ʻoku faingofua. ʻI ha kiʻi taimi he taimí ni, kapau ko e Tamaí tuku atu ha ngaahi fatongia ʻi he māmani ʻo e pisinisí, he ʻokú Ne fie maʻu koe ʻi he ʻātakai ko ʻení. ʻOkú Ne fie maʻu koe Akoʻi ha founga kehe ʻo e vakai ki he ngaahi palopalemá pea ke fakaleleiʻi kinautolu, ke mamata ki he meʻa kotoa pe ʻaki ʻa e mata ʻo e tui, ke tuku ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá... pea ko koe, ʻoku nofo ʻi he Fakaofo

fakahīkihikiʻi Pea fiefia, te ke mamata ki heʻene ngāué.

Pea Te ke lava ʻo akoʻi ʻa e meʻa kuó ke aʻusiá mo e meʻa ʻe hoko ia ko ha founga foʻou ʻo e fakakaukau mo e ngāue ki he meʻá ni Mamani Foʻou. Naʻe Hoko Mai ʻa e Puleʻanga ʻo e Tamaí pea ki he tuku ke fakahoko Hono Finangalo ʻi he mamani, kuo pau ke ʻi ai ha liliu ʻi he anga ʻo e fakakaukaú mo e ngāué, ʻo tatau pē ʻi he māmani ʻo e pisinisí ʻi he ngaahi fāmilí mo e Siasí. Naʻa ʻOku fakavavevave ke liliu ʻe he kakaí ʻa e kakaí ʻi he ngaahi ʻātakai kotoa pē lava ke fai e ngāue ʻa Seymí.

Tali lelei koe ke hoko ko ha konga ʻo e kau ʻofisa kuo fili ke nau moʻui ʻaki e ngaahi aʻusia ko ʻeni. mei he fakalilifu foʻou pea hoko ai ko e kau fakamoʻoni ʻo e ko e ngāue ʻa e Tamaí ʻi he māmani ʻo e pisinisí pea ʻi he ʻa e ongoongo ʻo e Siasí? Talí. »

 

ʻI he ʻI heʻeku fakafalala pē ki he ʻaloʻofá, ko ʻeku talí ʻeni: Ko ha "ʻIo" Fakakakato taʻe ʻi ai ha faʻahinga tukunga. ʻOku ou fie fai ʻa e finangalo ʻo e Tamai. Kiate au fakatautaha, ne u pehe kuo pau ke toʻo mei he māmani ʻo e pisinisí ke kakato liʻoa ki he Tamai, ka ʻo kapau ʻe kehe ʻene tui, Tuku ke fai hono finangaló, kae ʻikai ʻoʻoku.

ʻoku ou maʻu siʻaki ʻeku tuēnoá. Fakakaukau pe ki he ʻa e ngaue lahi ʻo hono liliu ʻo e mamani ʻo e pisinisi, Naʻá ku ilifia pea ʻoku ou fie fufuuʻi.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻIo. koe fie toitoi ʻi ho loto ʻataʻataá, ʻEiki ko Sīsū, pea ʻi he loto ʻataʻataá ʻa e Faʻē ko Melé, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ngata ʻeku "ʻio" ʻikai pea ʻoku ou hoko ko ha meʻangāue talangofua ʻi he tūkunga kotoa pē ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí.

Naʻa Ko au pe, he ʻikai ke u lava ʻe au. ʻOku ʻikai ha meʻa te u faitatau ai ʻaki ia. ʻOku ou fakafalala pē kiate Koe Tamai, ʻAlo pea naʻe kau fakataha ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Faʻē ko Melé.

I ʻOku ou ongoʻi siʻisiʻi ange ʻi ha toe taimi. ʻoku ou foaki au kiate koe mo koe Lea ʻaki ke ke ʻofa.

« ʻOua naʻá ke manavahē, ʻoku ou ʻiate koe pea mo e taimi ʻoku fakafalala mai ai ʻe he Tamaí ha ngāue fakafaifekaú, ʻokú Ne foaki ʻa e ngaahi ʻaloʻofa kotoa pē ʻoku fie maʻú.

ʻOkú ke ʻIloʻi hono faingofua ke moʻui ʻi ha Founga pisinisi foʻou. ʻOku maʻu hoʻo manavaheé mei he ngaahi meʻa kuó ke aʻusi kuo hili mo e meʻa ʻoku ke ʻilo fekauʻaki mo e mamani ʻo e ʻaho ni, ka ʻE lahi hoʻo fiefiá ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻe ʻilo he kahaʻú kuo ke ʻosi kamata ke ʻahiʻahiʻi. Manatuʻi, ko ʻEku ngaue ʻeni, kae ʻikai ko e ʻaʻau. Ko e meʻa pe ke ke fanongo mai kiate au pea ke ʻofaʻi koe.

I ʻofa ʻiate koe. »

 

 

Pompano Beach, 23 Fepueli 4:05 ko

– ʻE founga fēfē ʻE lava nai ke hoko ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻá ni? ? mamani, kapau ʻoku ʻikai ko Hono finangalo, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ʻo fakafou ʻi Heʻene fānaú takitaha

« Siʻoku kiʻi taʻahine, hanga mai ho matá kiate Au, ko ho ʻOtuá. ʻi ho fofonga ke u tokanga maʻu pe kiate au. Ko e fē pē feituʻu ʻokú ke ʻi aí, tatau ai pe pe ko hai ʻoku ke tafoki mai kiate au, ʻoku ou haʻu kiate koe ʻEiki, ko ia ʻoku ou haʻu ai ke toʻo hoʻomou ngaahi fakakaukaú mo hoʻomou ngaahi fakakaukaú ngaahi ngāué.

ʻI he ʻi he akó, ʻoku tau ako ke hoko ko e ʻOfa ʻo e Lotó Ko ʻeku faʻeé. Ko e hoko ko ia ko e ʻOfá, ko e feohiʻangá ia maʻu pē ʻi he ʻOfa. Fetuʻutaki maʻu pē mo Ko e ʻofá ko e tukutaha ho matá ʻi he ʻOfá ʻi he taimi kotoa pē.

1997

 

Tauhi mata ʻoku tuʻu maʻu ʻi he ʻofa ʻa ia kuo pau ke hokohoko atu pe ʻene tauʻataina ʻo e ngaahi hohaʻa mo e manavasiʻi kotoa pē koeʻuhí he ʻoku nau ʻi ai he taimi pē ko iá hiki ki he ʻOfa ʻoku ne ʻai ke nau hoko ko haʻau pea ueʻi hake koe ʻi he momeniti pe ʻo e ngaahi lea mo e toʻonga ke ʻahiʻahiʻi; ʻa ia ʻokú ne ueʻi fakalaumālie foki mo ʻa ia ʻoku uesia ʻe he hohaʻa ko ʻeni, pe ko hai te ne lava hoko ko e meʻangāue kuo fili ʻe he ʻEikí ke fakaleleiʻí ʻa e palopalema pe meʻa ko ia ʻoku fai ki ai e tokanga.

Ko Hono ʻIloʻi ʻe hoko kotoa ʻeni, neongo kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻa e taimi pe founga, vilitaki ʻi he fakalaulaulotó, lotú pea fiefia pea te mou maʻu ʻa e fiefia. ʻI he taimi ʻoku hoko aí hoko, ʻOkú ke ʻiloʻi ko e meʻa naʻe hangē kiate koé Kuo hoko ha palopalema ko ha meʻa ʻokú ke saiʻia ai pe ko ha sitepu ki muʻa kiate koe.

Maʻa e Kamata ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ne u talaatu ai ʻaneafi ha taha kehe ʻI he taimi pe ko ia, ʻoku ou fie maʻu ke ke nofo ʻi he mamani ʻo e pisinisi koeʻuhi ʻoku ou loto ke ke aʻusia moʻoni ʻa e founga ʻi he ʻOfa ʻi ha ʻatakai naʻe hoko ko e ʻaʻau.

ʻI he ʻa e kuohili, naʻe ʻikai feʻunga ʻa e tui ke fakatahaʻi mo e mamani ʻo e pisinisi, naʻa mo e kau toketa lelei.

ʻI he ʻa e Maama Foʻou ʻoku tau hu ki ai, Kuo pau ke hoko ʻa e ʻofa ko e ʻelito ʻo e meʻa kotoa pē; Kuo pau ke ne fakahuhu ʻa e meʻa kotoa pe koeʻuhi ke ueʻi fakalaumālie pea ʻoku taʻeʻaonga ʻa e meʻa kotoa pē.

Tokangaʻí Kuo tafoki hoʻomou sió ki he ʻOfá, ʻo aʻu pē ki he lotolotongá ʻo e Pisinisi, ʻoku tohoakiʻi koe ʻe he ʻOfa. Ko koe mo niʻihi kehe ʻe fili ʻe he Tamai ki he meʻa ni, ʻi hoʻomou lea ʻaki, ʻe ueʻi fakalaumālie ia ʻe he ʻofá, pea fakafou ʻiate kinautolu ʻE ʻosi e ʻaonga ʻo e ʻofá ki he lelei ʻa e fānaú takitaha kau ʻi he meʻa ni.

ʻE founga fefe ʻE lava nai ke hoko ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he fonua ni kapau naʻe ʻikai ke ne fakahaaʻi Hono finangalo ʻo fakafou ʻi Heʻene fānaú takitaha.

ʻI he hoko ko e ʻOfa, ʻoku fili ai koe ke ke hoko ko e fuofua tokotaha ke tukuange tauʻataina atu ʻiate koe ʻa e finangalo ʻo e Tamai. ʻokú ne fakafonu koe ʻaki ʻa e melinó, nēkeneká mo e nēkeneká mo e tataki koe ʻi he fiefia lahi.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Fiefia Ko koe koe, ʻa e kakai kuo filí. ʻOkú ke hoko ko e ihu ʻo ʻOfa. ʻOkú ke ʻosi ʻi he tuʻunga maʻongoʻonga ko ʻení fiefia.

ʻAhiʻahiʻi Kakato ki he ʻofá. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. Ko koe fakatāutaha Léandre, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

Pompano Beach, 24 Fepueli 6:00 ko

– ʻOfá kuo pau ke ʻofaʻi, pea ʻi heʻene maʻu ha fuʻu fale maʻá e ʻOfa ai, ʻoku ne ngaohi ia ke hoko ko hono ʻapi

« Siʻoku kiʻi taʻahine, tuku ha taimi ke talitali lelei ai ʻa e ʻOfá.

ʻOku Ko e momeniti mahuʻinga taha kiate koé.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. Ko ia ai ko e ʻOfá ʻokú ne nofoʻia ʻa kimoutolu. ʻOfa ʻokú ke liliu koe pea hili hoʻo toe hiki foʻoú,

Naʻe Faʻu ʻE mafola ia ʻi ha ngaahi loto lahi.

ʻOkú ke kuo teʻeki ai ke ne fai ʻa e meʻa ke fakaʻatā ai ʻa e ʻOfá ʻi he Ke ke mālohi ʻi ho ʻātakaí pea fakafou ʻiate koe. Pea naʻá ne langa ʻa e Siasi Foʻou ko ʻení mo e Fonua Foʻoú ni.

ʻOfa fie maʻu ke ʻofaʻi, pea ko e taimi ʻokú ne maʻu ai ʻa e fakamāú ʻOkú ne ngaohi ia ke ʻapi ke ʻofa ai.

ʻOku ʻOku ʻikai kei hoko ia ko kimoutolu ʻoku nofo ʻiate kimoutolu, ka ko e ʻOfa. ʻOku ʻikai ke kei ʻa kimoutolu ʻoku fakakaukau, ka ko e ʻOfa.

ʻOku ʻOku ʻikai ke kei hoko ia ko koe ʻokú ke filí, ka ko e ʻOfá. ʻOku ʻikai ke kei ʻa kimoutolu ʻoku lea, ka ko e ʻOfa. ʻOku ʻikai ke kei hoko ia ko kimoutolu ʻoku taki, ka ko e ʻOfá. ʻOku ʻikai kei hoko ia ko koe ʻoku ngāué, ka ʻOfa. ʻOku ʻikai ke ke kei hoko koe tokotaha ʻoku ʻofa, ka ko e tokotaha ʻoku Hangē pē ko iá.

ʻOku tau Te tau lava ʻo talanoa ki he tuʻuaki ʻo e meʻa kotoa pe infinitum. meʻa ʻoku fai ʻe he ʻofá ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe ʻi he taimi ʻoku ne moʻoni ai, ʻo kakato pea moʻui kakato.

ʻOku Ko e moʻui foʻou ʻoku ʻiate koé he taimí ni pea kuo pau ke ke moʻui kakato hoʻo moʻui fakatāutahá, famili, fakalotu, fakasosiale, fakapalofesinale pe fakapalofesinale.

Naʻa Kuo pau ke ke ʻilo mei he meʻa kuó ke aʻusiá ʻa hono faikehekehé ʻi he vahaʻa ʻo e moʻui kuo ke ʻiloʻi mo e moʻui ʻo e ʻOfa ʻoku nofo ʻiate koe,

1997

 

Fiefia kakato ʻi hoʻo fakaʻau ke lahi ange ʻa e ʻofá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

Pompano Beach, 25 Fepueli 17:50 ko

Koeʻuhi he ʻofa ʻiate au, ʻoku ou hoko ai ko e ʻOfa

-ʻOku kiʻi hala siʻisiʻi ne akoʻi ʻe Heʻeku Faʻē Monūʻiá, ko ia pē ʻa e puleʻanga ʻoku ʻaʻeva he taimi ni ke hoko ko e ʻofa

« Siʻeku kiʻi taʻahine, hokohoko atu hono tuku ke ʻofaʻi mo puleʻi koe ʻe he ʻOfa. ʻOua te ke hohaʻa, ʻoku ke ʻi he Muimuiʻi. ʻOku mou ʻi he hala ʻoku ʻomi ʻe he Tamaí fili maʻau, ko e taimi kotoa pe ʻoku ke pehe ai, "Koeʻuhi ʻOfa ʻiate au, ʻoku ou hoko ai ko e ʻofa." Ko ha sitepu ia ʻIkai ngata ai. ʻOku mau vakai atu ki hoʻomou fakalakalaka mei he langí, Pea ko e taimi kotoa pē ʻoku mou Lea ʻaki ia maʻá ha taha kehe, hokohoko atu hoʻo laka ki muʻá mo e niʻihi kehé toe fakalakalaka foki, ʻo ʻiloʻi ʻa e Hala ʻoku ʻoatu kiate kinautolú.

Kuo ʻi he kiʻi hala siʻisiʻi ko ʻeni naʻe akoʻi ʻe Heʻeku Faʻe Monuʻia, naʻa ne ʻOku tokolahi feʻunga ʻa e kakai ʻoku nau lolotonga laka atu ki hoko ʻo ʻOfa. ʻA ia, ko e kakai ʻoku he ʻikai fie maʻu ia ke ne hū ki he Fuʻu Faingataʻá, ʻa ia naʻe mei ʻe lava pē ke fakataʻeʻaongaʻi pea fakahū hangatonu ʻi he Mamani Foʻou.

Hoko Atu ke fakalakalaka ʻi he hala fakaʻofoʻofá ni. Kuo ke hoko ʻOfa. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. »

 

Pompano Beach, 26 Fepueli 5:00 ko

Ko ʻení Ko e meʻa ʻoku tau fie maʻú ʻoku fakaʻatā ʻa e lotó ki he mapuleʻi ʻo e noó ʻaki e ʻofá

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ʻi Heʻene fakaʻatā kimautolu ke mau fakamoʻoni ki hoʻomou ngaue ʻo e ʻaneafi. ʻOku ke ngaue ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻi pea ko koe ʻa ia ʻoku talanoa mo e kalasi.

Mālō ʻaupito ke tau hoko ko e ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e meʻa ʻokú ke aʻusia he taimi ní ko e meʻa pē ʻe taha. Ko e kamataʻangá pē ʻo e meʻa te ke aʻusia ʻi he kahaʻu.

ʻOku tau ʻoua naʻa tau teuteuʻi ha ngaahi loto ke tali ʻEtau ʻOfa. ʻOkú ke ʻe tataki mo akoʻi lahi ange fekauʻaki mo e meʻa ʻOku fakatupu ʻe he ʻofá ʻiate koe.

ʻOku ʻoku tau fie maʻu, ʻoku nau fakaʻatā ʻa e lotó ke pule ʻi he ʻOfa.

ʻOkú ke ke u hoko ko ha kau fakamoʻoni tokolahi ange ki Heʻeku ngāué, pea ʻi he taimi tatau pē taimi lahi ange ki Heʻeku kau fakamoʻoní.

ʻOkú ke fie maʻu koe pea ka ʻikai au, he ʻikai ke ke lava ʻo fai ha meʻa.

Fakaʻata koe ke ʻEiki pea tokanga kiate Au. ʻoku ou maʻu Te ke kei lava pē ʻo ako ha meʻa lahi kimuʻa peá ke toki aʻusiá ʻOfa moʻoni. ʻOku ou ngaohi koe ʻi he ʻaho kotoa pē ke ke siʻisiʻi sitepu. Koeʻuhí ko e fanga kiʻi sitepu siʻisiʻi ko ʻeni ʻoku toutou hokó, pea naʻá ne kei pehē pē ʻe ʻi ai e ʻaho te mau mamata ai ki ha taimi lōloa Fononga.

ʻOkú ke Naʻe fili ʻa Mien ke ne taki e laka. ʻAloʻofa ʻI he taimi ʻoku ke fakavaivai ai, ʻe tokolahi ha niʻihi te nau laka atu ʻi he ʻa kinautolu kuo nau hoko ʻo ʻofa.

ʻAhiʻahiʻi kuo ʻosi ʻi ai ʻa e ʻofa mo e fiefia ʻo e hoko ko ha konga ʻo e laka ko ʻeni ʻa ia ko ha laka tulama ʻoku ʻikai saiʻia ko e niʻihi naʻe akoʻi ʻi he kuohilí pea ʻe akoʻi kinautolu ʻi he kahaʻu, he ko ia ia ʻoku haʻu ke feʻiloaki mo e Tokotaha ʻoku naʻe talaʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ko e Fakamoʻui ʻo e māmani, ʻa e Tokotaha naʻe haʻu ʻo foki mai mo e kotoa Hono Mālohí ʻo e ʻOfa mo Hono Naunau. Fiefia ʻi hoʻo fiefiá! ke ʻi ai

Fiefia ! ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

Pompano Beach, 27 Fepueli 17:45 ko

– ʻI he ʻAhó ni ka te mou kei siotonu pē ʻi Heʻeku ngāué

ʻEiki Sīsū, naʻá ke kole mai ke u vahevahe mo koe ʻeku hohaʻa pe ko ʻeku manavasiʻi. ʻOku ou fakafalala atu ke mou tokangaʻi ʻa e ngāue ʻokú ke ʻiloʻi mo ʻeku tuēnoa ʻi he faile ko ʻení.

1997

 

ʻOkú ke Ko koe pē te ke lava ʻo fakaleleiʻi ʻa e palopalemá ni. ʻOmai hoʻo Kātaki, fai ho lelei tahá mo siofi hoʻo tōʻongá. Mālō ʻaupito ki heʻeku lotú.

« ʻEku kiʻi tamasiʻí, koeʻuhí he ʻoku ou saiʻia ke sio kiate koe ʻi heʻeku kei siʻí, ʻo fakamoʻui koe hoʻo manavasiʻí ʻi heʻenau aʻu mai ki he koe. ʻOku ou ʻai ke u maʻu ia he taimi pe ko ia pea ke sio tokanga lolotonga ʻeku ʻai ke nau puli koeʻuhi ke hoko hoʻo ʻe lava ke tafoki fakaʻaufuli ʻa e fakamāú ki he ʻA au.

ʻI he ʻAho ni te mou toe sio tonu ʻi Heʻeku ngāué. Fakaava lahi hoʻomou Fakamāú ke talitali lelei ʻa e meʻa ʻoku ou teuteu maʻamoutolu ʻa ia ʻoku lelei kiate kimoutolú pea fakaʻofoʻofa. Nofo maʻu ʻi he fiefia mo e fakafetaʻi. Kuo ke hoko ʻOfa. Ko e hā mo ha toe meʻa te ke fie maʻu? Kuo taimi ki he ke ke fakaʻatā koe ke fakahoko. Mālō e lelei ʻofa.

I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ai. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

Pompano Beach, 28 Fepueli 5:05 ko

Ko ha kuo pau ke liliu e matalaʻi ʻakau ke ʻuha, fakapoʻuli, laʻalaʻa ʻOku matala ʻa e burns mo e matangi pea hoko ʻo fakaʻofoʻofa

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoua te ke manavasiʻi, ʻoua naʻa tuku ke hoko ho loto ʻataʻataa Tuku ke ikunaʻi ia ʻe he manavasiʻi pe manavasiʻi naʻa ʻikai lava ha meʻa. Fakapipiki ho fofonga kiate Au.

Vakai, ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate koe mo kimoutolu. Vakai pe ko e hā Kuó u lavaʻi ia ʻiate koe pea ʻi ho ʻātakaí.

Vakai, kae ʻumaʻā foki mo e meʻa ʻoku kamata ke u lavaʻí ʻo fakafou ʻi koe.

Tatau Pē Kapau kuó u fai ha fakamālō lahi kiate koe, ʻoku ou lea ʻaki ia ʻOku ou kamata koeʻuhí he te u lavaʻi ha meʻa lahi ange ʻi he ʻa e kahaʻu. ʻAi ke ke siʻisiʻi, fakatokangaʻi hoʻo tuēnoá.

Teuteu Ko ho fakamaauʻangá ʻi he lotú mo e fakafisingaʻi pē koé ke tokanga lahi ange kiate au, ʻo ʻikai ʻi heʻeku Lea pe mo ʻEku ngaahi ueʻi fakalaumālié, ka te u lea ʻo tautautefito ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki tahá fanga kiʻi meʻa fakafiefia pe fakaʻofa. Kapau te u talaatu tuku ke nau moʻui, ʻoku nau

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

naʻa ne ʻOku ʻi ai ha lesoni kiate koe kuo pau ke ke tali ko ha kuo pau, ko e matalaʻi ʻakau, ko e ngaahi taimi talitali lelei ʻo e ʻuha, fakapoʻuli, vevela ʻa e laʻaá mo e matangí, koeʻuhí ke nau tupulaki pea hoko ʻo hoihoifua.

ʻOkú ke Kuo pau ke ke foua ʻa e faʻahinga meʻa kotoa pe ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻui ke matala pea hoko ʻo fakaʻofoʻofa ki Hoku mata. Kuo pau ke ke tomuʻa tali ʻEku ʻOfá, ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi koe ʻiate Au mo ʻiloʻi ʻoku ou tokangaʻi koe, ʻoku ou maluʻi koe mo tataki koe ki he fakaikiiki siʻisiʻi tahá pea ʻi hoʻo muimui ki he Kolé, ʻOku ou ueʻi fakalaumālie kimoutolu ke mou fai ʻa e fili ʻoku totonú.

Ko Au Falala lahi ange kiate koe, tuku ke ʻofaʻi koe, ko e tupuʻanga ʻeni ʻo e moʻoni ko e fiefia kiate koe.

ʻE founga fefe ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

Pompano Beach, 1 Maʻasi 5:15 a.m.

– Tuku ke u fakahaaʻi atu ʻa e ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi palopalema ʻoku hoko.

« Ko ʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fie talanoa he pongipongi ni ki ho fakamaauʻanga.

Mālō e lelei Ko hoʻo "ʻIo" ʻoku ne fakaʻata au ke tuʻusi ha kau fakamaʻu kehe ʻoku ʻoku ʻi he tuʻunga ʻo e ʻulu pea ʻoku ne taʻofi koe mei hoʻo moʻui kakato ʻi he tuʻunga ho loto ʻataʻataa. ʻOmi kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ke manavasiʻi ʻi heʻenau haʻu kiate koé.

ʻOkú ke naʻe ʻikai ke ne fai ia. ʻOua ʻe kumi ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki, kae tatali Tuku ke liliu. Ueʻi fakalaumālie. Ko ha konga fakaʻofoʻofa moʻoni ʻeni Kiate kimoutolu kuo mou foua ha konga lahi hoʻomou moʻuí ʻi he ko e fekumi ki ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi palopalema naʻe hokó ʻaʻau. ʻIkai ngata ai, naʻa ku fakatupulaki ʻa e Falala ki heʻeku ngaahi founga.

ʻI muʻa ʻi he Siʻaki e founga ko ʻeni ʻo e toʻonga mo e fakakaukau, tatali ʻofa ke ueʻi fakalaumalie ʻeku founga kiate kimoutolu pea ʻe ʻoatu ia kiate kimoutolu ʻi ha founga ʻoku taimi tonu. Tui mai kiate au. ʻOku ou ʻoatu ʻeku leá.

ʻE founga fefe te ke lava ʻo fai ʻEku ngāué kapau he ʻikai ke u ueʻi fakalaumālie koe pea kapau te u ueʻi fakalaumālie koe pe fili ke ueʻi fakalaumālie ha taha maʻau ʻomi ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki,

1997

 

Fefe ʻa e ʻE fie maʻu nai ke ke motuhi ho ʻulu ka ke maʻu ha lelei fakaleleiʻi, he ʻikai maʻu ia meiate koe, ka ʻoku meiate Au.

ʻI he Hoko ko e ʻOfá, ko e meʻa pē ke ke fakaʻatā ʻa e ʻOfá ke ke Mapuleʻi mo ʻomi ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi palopalemá ʻoku hoko mai ia kiate koe.

ʻOku ʻOku ʻikai ke kei hoko ia ko kimoutolu ʻoku ngaue, ka ko e ʻOfa ʻoku ngaue ʻiate kimoutolu pea ʻoku ʻiate koe. Pea ʻi he taimi ʻoku ke fekumi ai ki ha fakaleleiʻí, ʻoku ʻikai ko hono fakatoloi ʻo e ʻOfá, ʻokú ke taʻofi ai hono halá pea ʻOku ke taʻofi ʻa e ephemeral.

Tali ke puli atu koeʻuhi ke ha ʻa e ʻOfa ʻi hono kotoa malohi.

Talitali Lelei ʻOfa atu, he ʻoku ou ʻofa fakaʻita atu, tuku ke u fua kimoutolu. »

 

Pompano Beach, 3 Maʻasi 4:35 ko

Ko ha ko e meʻa pe ʻoku mahuʻinga, ko e "ʻi ai" mo e ʻoua ʻe "fai". Fehokotaki maʻu pē mo e ʻOtuá

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu he pongipongí ni koeʻuhí ko e ngaahi akonakí ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki he Kautaha Foʻou ko ʻeni. Sai ia. I ʻoku mahino kuo pau ke ne tuku ke tataki kakato ia. ʻe ko e Tamaí, ʻoange ki ai ʻa e tokanga kotoa pē, tatali kiate ia ki muʻa pea toki ke fakaʻatā ha loto falala kiate ia ʻi he meʻa kotoa pē, mo tokanga kiate ia, Hili ʻene fehuʻi ange pe ko e hā ʻene fakakaukau ki muʻa peá ne toki ngāué, pea muimui ki he ngaahi fakahinohino kuo ʻomi kiate aú ʻi he konga kimuʻa ʻo Sanuali.

ʻOku Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi ha toe meʻá ko e fakamoʻoni ʻa hotau fakamaau kuo pau ke hoko ko e ʻOfa.

Y ʻOku ʻi ai mo haʻane meʻa kehe ʻoku totonu ke u ʻilo? ʻOku ou fie fanongo atu kiate koe. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, he ʻikai te ke tokanga taha ange ki hono fai, ngaueʻi, founga, pe, taimi, ʻa hai, mo e ala meʻa pehe. Ko e meʻa pe ʻe taha ʻoku mahuʻinga pea ko e "Tokotaha" ia. Taha ʻa ia ʻoku hoko ko e ʻOfa, ʻa ia ko e hokohoko

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

fehokotaki ki Hono ʻOtuá, ʻo Ne ueʻi fakalaumālie mo tataki ia. Ko e Kuo pulia ʻa Malakai, he ʻikai ke toe ʻi ai ha tau ia ʻoku tau he taimi ni ʻiate kinautolu takitaha Tokotaha. Ko e ʻOfá ʻokú ne tokangaʻi ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻOkú ke Ko e taha koe ʻo e kakai kuo filí ke ke moʻui ʻaki ʻa e liliu ko ʻení kimuʻa ʻi he ko e niʻihi ke nau ʻai ʻa e konga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻi he tafaʻaki ʻe taha mei ʻuta ki he tokolahi taha ʻoku teuteu ki he meʻa ni liliu. Ko ia ai, te ke lava ʻo hoko ko ha fakahinohino ki he haʻofanga kakai.

Fai ʻe Sam, ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo fai ha meʻa he ʻoku liliu hoʻo moʻuí. Ko e Tokotaha pē naʻá Ne faʻú te ne lava ʻo liliu ia; Ko e meʻa pē ke ke faí ko hono ʻoange hoʻo fakangofua.

ʻI he ʻI he taimi tatau pe, ko e taimi ʻoku hoko ai ʻa e liliu, ʻoku ke Ako ke nofo mo e, tokotaha foʻou ko ʻeni, ʻa ia ʻoku tataki kakato maʻu pē ʻe he ʻOfá, he ʻokú Ne toe ʻOfa foki. ʻOku toe ʻuhinga foki hono tali ʻo e Liliu ke tali siʻaki ʻa e tangata toulekeleka, ʻene founga fakakaukau, ke aʻusia mo ngāue. Ko e vave ange ko ia hoʻo taʻofi iá, Ko e vave ange hoʻo hoko ko ha tangata foʻoú, ʻa ia, ko ha Naʻe finangalo ʻa e Tamaí ke ʻofaʻi koe ʻi he taimi naʻe fakatupu ai koé, pea tataki kakato ia ʻe Ia. Pea ʻe hoko leva ʻa e meʻa kotoa pē faingofua.

ʻOku Ko e faingofua ʻoku ou fie maʻu ke ke aʻusia ʻi he Senita ʻoku ʻaʻau. ʻOku ʻikai kei hoko ia ko koe ʻoku ngaue, ko e ʻOfa ʻoku ngaue ʻiate koe, koeʻuhi he ʻoku ke hoko ko e ʻOfa.

Nofoʻangá ʻi he fakafetaʻi mo e fiefia. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa ʻoku ou ʻofa lahi atu kiate koe. »

 

Pompano Beach, 4 Maʻasi 2:15 ko

– ʻOfá ko e meʻa ʻa e ʻOtuá maʻau, te ke toki lava pē ʻo ʻiloʻi ia ʻiate koe tuku ʻa e ʻofá

« Siʻeku kiʻi taʻahine, hokohoko atu hoʻo tuku ke tataki koe ʻi he tui. Ko e meʻa lahi ke ke ʻiloʻi, ʻio ke Fekumi ki ai. Kuo teʻeki ai ke ke ʻiloʻi kakato hono ʻikai ʻofaʻi koe ʻe he ʻOtuá.

ʻOkú ke ʻikai, pea naʻe ʻikai foki ke ke ʻiloʻi kakato ia. ʻa e Malohi ʻo e ʻOtua, ʻEne ʻOfa mo e ʻAloʻofa.

1997

 

ʻOfa ko e meʻa ʻa e ʻOtuá maʻau, te ke toki lava pē ʻo ʻiloʻi ia ʻiate koe tuku ʻa e ʻofá.

Ko e ʻaloʻofa lahi ʻa e ʻOtuá, he ʻikai lava ke ʻiloʻi ʻi hono tali kakato ʻo e fakamolemole ʻi he fakaikiiki kotoa pe ʻo hoʻo Ngaahi maumaufonó.

Ko ʻeni ʻE toki lava pē ke ʻiloʻi e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻiate Ia ʻe he ʻo fakaʻata koe ke ke lavaʻi ia. ʻE ʻalu ia kapau te ke hoko ʻo ʻOfa, kapau te ke fakaʻau ʻo fuʻu siʻisiʻi, kapau te ke tali ke puli atu, kapau te ke fakatokangaʻi hoʻo taʻe-malava, kapau te ke fakaʻatā koe ʻEiki, kapau ʻe hokohoko atu hoʻo foaki kiate Ia ʻio, kapau ko hoʻo mateakí ʻoku kakato pea kapau te ke lava ʻo foaki ʻa e lāngilangí kiate ia pea mo Ko Ia toko taha pē ʻi he ngaahi lavameʻa kotoa pē.

ʻOua naʻa ngalo ʻo ʻikai ko hono fili kimoutolu ʻe he Tamaí. Naʻe ʻikai ke ne maʻu koe ʻikai fili koeʻuhi ko ho ngaahi lelei pe ngaahi taleniti ʻoku ʻi he ʻa kimoutolu, ʻi homou tuʻunga fakaʻeiʻeikí, pe ʻo e ngaahi ʻatamai kehekehe koeʻuhí ke feʻunga pe ʻahiʻahiʻi koe ke ke taau feʻunga.

ʻOku ʻi he ʻOfa pe naʻe tuʻu ai ʻEne fili ʻi koe. Ko ha toʻonga taʻesiokita moʻoni ia ʻi heʻene tafaʻaki. Kuo talitali lelei koe ʻi hoʻo kei siʻí talitali lelei e ʻofa ʻa ʻene ongomātuʻá mo fakamālō kiate Ia, ʻo hangē ko e Kāingalotú mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi Palataisí, kae ʻumaʻā foki mo e Kau ʻĀngelo Māʻoniʻon

Mo ʻOku ou fie ʻoatu ʻa e fakalāngilangi ki he Tamaí, ʻo pehē kiate ia:

Tamai mo fakalāngilangiʻi kimoutolu ʻaki ʻa e ngaahi ʻaloʻofa lahi ʻoku mou lilingi atu ʻi he meʻá ni momeniti ki he niʻihi kuó ke filí.

Tamai ʻOku ou foaki kiate koe ʻa e nāunau, koeʻuhí ke fakakakato ho fakatupú ʻi he niʻihi kuo filí.

Tamai ʻOku ou foaki kiate kimoutolu ʻa e nāunau ke ngaohi kinautolu ko e Kakai ʻo e ʻOfa, ʻo uouangataha ki he Ko ʻEku Fakamāú pea toʻo ia mei Heʻeku Faʻeé.

Tamai ʻOku ou fakahīkihikiʻi kimoutolu koeʻuhí ko e lahi ʻo e lotó te mou kau fakataha ʻi he ʻiate kinautolu.

Tamai ʻOku ou ʻoatu ʻa e lāngilangi koeʻuhí ko e siasi foʻou ko ʻení ke mou Toe langa he taimi ni.

Tamai ʻOku ou ʻoatu ʻa e lāngilangi ki he Kautaha Foʻou ko ʻení ʻa ia ʻoku Toe langa hake ʻe hoʻo kakai filí.

Tamai ʻOku ou ʻoatu ʻa e lāngilangi koeʻuhí ko hoʻo veuki hoʻo ʻaloʻofá, Ko hoʻomou ʻofa mo e māfimafí ʻiate kinautolu, ʻokú ne ʻākilotoa kinautolu pea ʻi he ʻiate kinautolu.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Mālō ʻaupito Tamai, ki ha ʻofa lahi pehe, ki he Afi ko ʻeni ʻo e ʻOfa ʻoku vela ʻi he ngaahi loto-fakatātā ʻo e kakai naʻá ke filí ʻi he taimi ko ʻení.

I ʻOku ou kolea ke mafola ʻa e Afi ko ʻeni ʻo e ʻOfa ʻi he loto kotoa pē.

Mālō ʻaupito Tamai ke tali maʻu pē ʻa e Fineʻeikí lotu. Fakafonu e niʻihi kuó ke filí ʻaki hoʻo ʻofá.

Fakamahuʻingaʻí ʻI ha founga pau ki he kiʻi tamasiʻi ʻokú ne tohi ʻa e ngaahi ngaahi laine, pea mo kinautolu kotoa ʻoku ne fua ʻi hono loto ʻataʻataa, pe ko kitautolu kuo nau to ʻi hono loto ʻataʻataa.

ʻOku ʻoku ne fonu mo hono famili ʻi Heʻetau ʻOfa Trinitarian. ʻĒmeni." "

 

Pompano Beach, 5 Maʻasi 4:30 ko

Ko e Kuo pau foki ke hoko mai ʻa e pule ʻa e Tamaí ʻi he lotolotonga ʻo e pisinisí

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu ʻi he taimi lelei ʻokú ke maʻu maʻatautolú. foaki lolotonga hotau ʻaho maloloo heni. Kuo tau Fiemalie, pampered ʻi he tapa kotoa pe.

I fie fakahaaʻi atu ʻeku mamahi, ʻeku tailiili Ko e fie maʻu ke kei hokohoko atu pē ʻenau pisinisí ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi.

I toe lea ʻaki ʻeku "ʻIo" ki Ho Finangalo. Haʻu fetongi Ki hoku vaivai pea kosi kotoa e ngaahi fehokotakiʻanga ʻoku moʻoni ʻa e tupuʻanga ʻo ʻeku tailiili mo e siʻi ʻeku tui.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou fakafalala atu ke tau folau ʻo foki pea mo e meʻa kotoa pe ʻoku fakatatali mai kiate kimautolu ʻi Kanata.

ʻoku ou maʻu fie maʻu koe. ʻOku ou ongoʻi vaivai mo siʻisiʻi. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku pēpē, siʻeku kiʻi pēpē ʻofeina, haʻu ʻo li koe ʻi Hoku nima, ʻai ho loto ke fakafepakiʻi ʻa Hoku loto. Ko e meʻa ʻeni ʻoku hokó pea ko koe pē te ke lava ʻo maʻu ʻa e malu ʻokú ke maʻú Fekumi.

I hoʻo ngaahi fie maʻu maluʻi fakatuʻasino kotoa pē, ho ongoongo mo e ʻimisi.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa, pea ʻi hoʻo hoko ko ia ko e ʻOfá, kuo pau ke ke fakamavaheʻi ai koe ʻa e ngaahi fie maʻu ko ia ʻoku fakataimi pe, hange ko e ongoongo, ʻīmisí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakamāmaní.

1997

 

Ko Hoʻo ko ha meʻa fakafiefia pē kuo pau ke nofo mo fakamālohiá ko e angatonu fakalaumālié; ko e haʻi ʻokú ne haʻi koe ki he Tamaí, ʻo fou atu ʻi Hoku fakamaauʻanga mo e fakamaauʻanga ʻo ʻEku Faʻe Monuʻia, fokotuʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Hangē ko e ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo ʻomi hoʻo tailiili pea mo hoʻomou tailiili. Ko e taimi pē ʻoku nau fakahā ki he Tamai ʻoku hāʻele maí, ʻa Hono Toʻukupu Fakatupú, fakaʻilongaʻi mo fakakakato Koe ʻEne fakatupú, ʻokú ke ʻo foaki ho fakaʻofoʻofa totonu. Ko ha sitepu ia ʻe taha ʻi he hala ʻoku tau fononga fakataha ai ʻoku ne tataki koe ki he ʻOfa.

Download ko e tafe mai ʻa e ngaahi ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻoku lilingi hifo ʻe he Tamaí ʻiate koe, ʻi he taimi ni.

Talitali lelei kinautolu Te ke maʻu kakato ʻa e malu ʻokú ke maʻú Fekumi. Pea ko e hā pē ha meʻa ʻe kole atu ʻe he Tamaí meiate koé, ʻokú ke maʻu hoʻo Fiefiá, Nonga mo e ʻOfa lahi.

ʻOku Ko ha potufolofola maʻongoʻonga: mavahe mei he malu ʻo e mamani ki he ke pikitai kiate kinautolu ʻoku haʻu mei he Tamai, ke hoko ko e ʻOfa.

ʻOkú ke ʻOkú ke loto ke toʻo fakaʻaufuli koe mei he māmani ʻo ngaahi meʻa ke fakaʻehiʻehi ai mei ha toe fakatuʻutāmaki ʻi he meʻá ni pea ke ke liʻoa kakato ki he meʻa ni ʻoku kole atu ʻe he Tamaí.

Ka Naʻe kehe ʻa e meʻa ia naʻe fili ʻe heʻeku tamaí. ʻOkú Ne fie maʻu ʻOkú ke ngāue mālohi ʻi he ʻātakai ko ʻeni naʻá ke ʻi aí ʻI ha ʻuhinga ʻe ua:

Ko e ʻuluaki ko hoʻo aʻusia kakato ʻa e meʻa naʻa Ne koloa, naʻa mo e ʻatakai ko ʻeni ʻoku fakamafaiʻi ai ke ngaue tauʻataina mo loto falala.

Ko e ua Tuku ke fou atu ia ʻiate koe, ʻi he meʻa ʻoku ʻasi mo ʻi he Meʻa ʻOku ʻIkai ʻIloʻí, kae tautautefito ʻi he Meʻa ʻOku ʻIkai ʻIloʻí, ko e "ʻIo" ʻe foaki ʻa e kakaí ki Heʻene Pulé ʻi he haʻu pea ʻofa ke fakahoko hono finangaló ʻi māmani ʻi he pisinisi ʻi he ngaahi siakale kehe.

Fiefia ke fili mo fakaʻaongaʻi ki he fakaʻofoʻofa ko ʻení ngāue fakafaifekaú. Tali ia ʻi he loto falala mo e ʻofa. ʻOkú ke moʻoni ʻa e ongoʻi ʻo e taʻe malava, ʻo tali hoʻo tuenoa koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻamoutolu ia, ka ko e meʻa ia ʻa e Tamaí.

Ke ke ʻe hoku kiʻi ʻofaʻanga, ʻoku ʻata ʻa Hevani pea ʻoku ke maʻu kotoa e tokoni ʻoku ke fie maʻu. Nofo maʻu ʻi he ʻofa

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Tamai pea ngāueʻi hono leʻó mo e ueʻi fakalaumālié. ʻOange ki ai hoʻo Ngaahi meʻa ʻoku ke hohaʻa ki ai ʻi hoʻo ongoʻi pe ia pea hokohoko atu ke fehuʻi kiate ia pe ko e hā e meʻa ʻokú ne fie maʻu ʻi he tūkunga kotoa pē pea Ngāue ʻi he tui. ʻOkú Ne ʻiate koe, ʻokú Ne ʻākilotoa koe pea ʻi ho lotó.

I tuʻu ʻo ofi atu kiate koe mo ʻEku Faʻē Monūʻia kuo mafao maí Ko Hono Kote Maʻongoʻongá ke maluʻi koe.

Ko e ʻOku ʻalu fakataha mo kimoutolu ʻa e kau ʻāngelo ʻo e kau taú. ʻOku ʻofaʻi koe, Siʻoku ʻofaʻanga, ʻoku ou ʻofa atu. »

 

10 Maʻasi ʻi he 1:55 pm

"ʻI he ʻaho ni, ʻoku ou fie maʻu ha lea meiate koe

ʻEiki Sīsū, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻaku fakamālō atu he taimi ko ʻení faingamālie kuó ke fakaʻatā kimautolu mo e maʻu ʻa e ngaahi ʻaloʻofá. ʻOku ou kole atu ke ke tataki au ki he ngaue, ke ke ʻi he malumalu maʻu pe ʻo hoʻo maluʻi Fakatonutonu.

ʻOkú ke Maʻu hoku fakakātoa ʻo e "ʻIo" ke ngāue ʻo hangē ko hoʻo fakaʻamú: pe, ko e taimi mo e founga. Ko e meʻa ʻoku ou kole kiate kimoutolú ke fakahinohino. ʻi he fili kotoa pe ke fai e meʻa ʻoku Ke finangalo ki ai, ʻikai ha meʻa ʻe toe lahi ange pea ʻikai ha meʻa ʻe toe ʻOku ou ongoʻi siʻisiʻi mo vaivai. ʻoku ou maʻu Fie maʻu hoʻo tokoní ke pukepuke au ʻi he hala totonú.

Mālō ʻaupito ʻi heʻeku fanongo ki heʻeku kolé. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, kamata ʻaki haʻo toe lau ʻa e meʻa naʻá ku akoʻi atu ʻi he 6 Sānuali, koeʻuhí ke fonu ʻEku Pōpoakí ʻi he koe. Ko e meʻa ʻoku ou fie maʻu meiate koé he ʻahó ni ko hoʻo fakahū maí. Naʻe ʻikai. ʻOku ʻikai ha meʻa ke Manavasiʻi, ʻe ueʻi fakalaumalie koe ʻo hange ko Te ke fai ʻa e fili kotoa pē. ʻoku kei tauʻataina pe.

I Ke ke ʻiate koe, ʻoua ʻe toe ilifia. ʻE hoku kiʻi ʻofaʻanga. »

 

12 Fika 5:15

– Fakaʻehiʻehi mei he fai ha ngaahi fakafehoanaki; Ko e hala naʻá ne mapeʻi maʻá e ʻoku makehe kiate koe ʻo hange ko koe

1997

 

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻokú ne ʻaʻeva ʻi he tui haohaoa, ʻoku ʻikai feinga ke mahino pe te u tataki koe. Ko e meʻa pe ʻe taha ʻoku mahuʻinga ki he koe: tuku ke tataki koe ʻe Heʻeku ʻOfá, tuku ke tataki koe ʻe Heʻeku ʻOfá mapuleʻi.

Nofoʻangá ʻOku ou fakafanongo atu mo e kakaí fakatouʻosi ʻi ho halá ka ʻi heʻene fekauʻaki pe mo e ngaahi ueʻi fakalaumalie ʻoku ou fai kiate kimoutolu Foaki.

ʻOkú ke Aʻusia ha vahaʻataimi fakaʻofoʻofa moʻoni ʻo e ʻaloʻofa ʻi he taimi pea ko e kamataʻanga pe ʻeni. ʻOku ke kamata ʻa e meʻa kotoa pe ke sio pe ki he meʻa ʻoku fakatupu ʻe he ʻOfa ʻiate koe, ʻoku ne ʻakilotoa koe mo mei he taimi ki he taimi, ʻo fakafou ʻiate koe.

Hoko atu ke fakahā ki he Tamaí ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí mo e taimi ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku nau ʻi ai. Tauhi ho lotó tafoki ki he ʻOfá. Hili e ʻaho takitaha, Toʻo ha kiʻi taimi ke ke vakai lelei ai ki he founga ʻoku tuli ai koe mo e founga ʻoku ueʻi fakalaumālie ai e kakai ʻokú ke fehangahangai mo iá koeʻuhí ke kakato e palani ʻa e Tamaí lavaʻi.

Nofoʻangá ʻI he ofo, nāunau mo e ngāue, ʻaloʻofa ke fakamoʻoniʻi ʻene ngaue, tautautefito ki he ngaahi liliu kuo hoko kiate koé.

ʻA ia hangē ko e fakaʻatā ʻe Peí ke ke moʻui, makehe meiate koe, ʻoku taha pē ʻa e Ko e taumuʻa pē ʻe tahá: ke liliu ho lotó. Ko e halá ʻoku kehe ʻEne fakaʻaongaʻi maʻaú mei he meʻa ʻokú Ne fakaʻaongaʻí Maʻau. ngaahi kole maʻá e niʻihi kehé. Fakaʻehiʻehi mei hono fai e meʻa ʻoku ngaahi fakafehoanaki; ʻOku nau taʻeʻaonga ʻaupito pea faʻa fakatuʻutāmaki ki he leleí ke ʻiloʻi e founga kuó Ne teuteuʻí maʻau, he ʻokú Ne makehe tatau pē mo koe.

Foki Mai hange ha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi ke tuku ke tataki, ʻofaʻi, fakahoko mo e pamper. ʻOku ʻi ai, ʻi he hala ʻo e ʻOfá, pea ko e meʻa foki ia te ke lava ʻo fanongo ki Hono leʻó pea mamata kiate Ia ʻi he ngaue.

Hangē ko e ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku vela hoku lotó ʻi he ʻofa ki he

kautaha.

Nofoʻangá ʻOku ou ʻofa ʻiate koe ʻi Heʻeku ʻOfa ko hoku kaungāmeʻa. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

14 Fika 5:05

"Naʻa ku tokangaʻi kotoa hoʻo pisinisi mo e ngaahi meʻa ʻoku ke tokanga ki ai. I Muimui ʻi he malu ʻoku ke fekumi ki ai

« Siʻeku kiʻi taʻahine, tuku ke ʻofaʻi koe. ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ai he kuó u fakahā kiate kimoutolu kuó ke maʻu ha fakamālō ki Heʻeku mata. ʻOku ou tokangaʻi kotoa hoʻomou pisinisi mo e ngaahi meʻa ʻoku mou hohaʻa ki ai. I ʻai ke ʻAʻaku koeʻuhi he naʻa ke foaki mai ʻa e meʻa kotoa pe pea naʻa ke foaki mai kiate au hoʻo fakangofua kakato mo taʻefakangatangata.

ʻOua naʻa ngalo pea ʻoua naʻa teitei pehē ko au ko e ʻOtua ʻo e ngaahi meʻa taʻe-malavá. ʻOku ʻikai koeʻuhi he kuó u fili ha hala kehe maʻau meiate koe Fakaʻuli ki ha feituʻu hala. Ko hoʻo ngāue fakafaifekaú pē ʻoku Kehe.

Koloa ʻOku Maʻú Lea ʻaki hoʻo "ʻIo" pea toe lea ʻaki ia Te ke aʻusia ʻOfa maʻu ai pē, kae ʻikai ʻi hoʻomou ngaahi ngāué pe kae ʻoua ke ʻoku ke fakatukupaaʻi koe ki ai, ka koeʻuhi pe ko e ʻofa ʻiate koe, he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

ʻOku pongipongí, ʻoku ou fie ʻoatu ha ngaahi ʻaloʻofa makehe maʻá e ʻai ke ke fakapapauʻi ange ʻEku ʻOfa, tali kinautolu.

ʻOku ʻaki hono tali ʻEku ʻOfa ʻoku mou hoko ai ko e ʻOfa. Ko e meʻa pe ia ʻoku ke fekumi ki ai, kae ʻikai ʻi ha toe feituʻu kehe. ʻOua te ke ilifia, tuku ke ke hoko ʻo ʻOfa.

1 tuku ʻa ʻEku fakamāú ke talatalaakiʻi ʻaki ʻa kimoutolu. ʻoku ou tutu ia ʻi ʻa e Afi ʻo ʻEku ʻOfa.

ʻE founga fefe ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

17 Fika 3:40

Ko e ha ko e hā pē ha meʻa te ke faí, te ke ongoʻi maʻu pē ʻEku ʻOfá pea ʻi he feituʻu kotoa pē

« Siʻeku kiʻi taʻahine, kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate koe pea mo ia fefūʻaki ʻi he Langí, he ʻikai ke ke toe kole ha meʻa ka ko e hoko pē ʻOfa. He ʻoku tupu mei he hoko ko e ʻOfá ʻa e lava ke tafe mai ʻa e ʻofá kakato ʻiate koe.

ʻOku ʻokú ke ongoʻi lahi ange ʻi Hoku ʻAó ʻoku kakato pē Kamataʻanga siʻisiʻi. Te ke ongoʻi ʻEku ʻOfá ʻi ha taimi pē Te ke fai ia mo ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai. Te ke nofo ʻi he ʻa loto.

1997

 

ʻOfa ʻE nofo ʻiate kimoutolu ʻa e Kakata mo e ʻOfá ʻo hangē ko e moʻui ʻa ʻEku Tamaí ʻiate aú pea ʻoku ou nofo ʻi heʻeku Tamaí. ʻOua naʻa ke feinga ke mahino; Naʻa talitali lelei ʻi he ʻiloʻilo pau ʻa e meʻa pe ʻoku ou talaatu.

ʻOkú ke Foaki hoʻo "ʻIo" pea tali ʻi he angaʻofa ke tuku ʻa kimoutolu ʻi Hoku ʻAó. ʻE foaki atu ʻa e toenga kiate koe tauʻataina, ʻo ʻikai ha faʻahinga ngaue te ke fai.

Nofoʻangá ʻi Heʻeku ʻOfa ʻoku mou hoko ai ko e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

19 Fika 5:05

Ko e ʻoku fakahoko māmālie mo tuʻo lahi ʻa e liliú ʻo fakafou ʻi he Faingataʻá mo e mamahí

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ʻoku ke hoko ko e ʻofa. He ʻikai lava ʻe ha taha ʻi he māmaní ʻo taʻofi koe mei haʻo hoko ko e tokotaha naʻe faʻu koe, tuku kehe kapau te ke foaki ʻa e mālohi ko iá ki ha taha ʻi he Fakafanongo kiate Ia kae ʻikai fakafanongo kiate Au.

Naʻa kuo pau ke ne foua ha ngaahi sitepu lahi ke ʻOfa. ʻOku ʻikai ko e ʻOfá ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fie maʻu ko ʻení, ka pea ʻoku fie maʻu ia ʻe he tuʻunga naʻá ke ʻi aí pe ko e meʻa ʻoku ke - hoko ko ha tokotaha taʻe-kakato ʻi muʻa ʻiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke aʻu ki ai.

Naʻa ʻOku ʻi ai ha liliu lahi ʻoku hoko ʻiate koe ʻi he meʻá ni momeniti, pea kuo pau ke ke ako ke moʻui ʻaki e meʻa ʻoku ke Aʻusia. ʻOku fakahoko māmālie ʻa e akó ni pea ʻoku faʻa fakahoko ia ʻi he ʻi he ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻaʻia. Maʻa e fakasiʻisiʻi ange, ʻoku fie maʻu ke tuku hoʻo sio, ka ke vakai ki he ʻOfá mo e tuʻunga te ke aʻusiá, ʻa ia ko e ʻOfá.

ʻIkai maʻu ʻOua ʻe ilifia: ko e meʻa kotoa pe ʻoku hohaʻa ki ai koe, ʻi he tuʻunga pea ʻi he tuʻunga fakatouʻosi, ʻo e hoʻo moʻuí, kakai ʻoku mou feohí, ngaahi koloá ko e ngaahi nāunaú mo hoʻo ngāué ʻoku ʻi he toʻukupu ia ʻo e Tamaí.

Maʻa e ʻa e taimi ʻo e Meʻa ʻoku Hokó, pea ʻoku fakataumuʻa pē ia ki ai. Ke ke tokanga, vakai ki he tuʻunga lelei ʻo ʻEne fai, te ke fonu ʻo e fakaofo, ʻo e Mana, ʻo e fakafetaʻi pea mo e fiefia.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻOkú ke kuo teʻeki ai ke ke fai ia ka kuo pau ke hokohoko atu hoʻo talangofuá pea mo koe tuku ke mapuleʻi kitautolu ʻe he ʻOfá. Ko e ʻaho kotoa pē ʻokú ke kau fakamoʻoni ki heʻene ngāué.

Tuku ke ʻofa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

Māʻasi 9:20 pm

- Tuku ke ke Fakahinohinó, ueʻi fakalaumālié mo e pulé

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku hoko maʻu pe pea ko e ʻOfa pe te Ne lava ke fai e meʻa kotoa pe fokotuʻutuʻu. Ke tataki, ueʻi fakalaumālie mo mapuleʻi koe.

I muimui ʻi he ʻOfá, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

 

20 Fika 4:25

Ko e hā hono ʻuhingá ʻOkú ke ʻai ki ho umá ʻa e palopalema pe ko hai ʻa e ʻeku?

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu kotoa e ngaahi faingataʻá pea naʻá ku aʻusia ia ʻaneafi. Fakaava hoku telingá, hoku loto ʻataʻataá mo hoku poto ke mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻoku ke fie akoʻi mai ʻi he ngaahi ngaahi tūkunga ʻokú ke ʻiloʻí.

I loto ke fakatahaʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá mo hoʻomou mamahí, koeʻuhí ke hoko ha mana, Hoʻomou ʻOfá, ʻoku nau foki mai ki he ʻaloʻofá mo e angalelei. Kiate kinautolu ʻoku hoko ko e tupuʻanga ʻo ʻeku faingataʻaʻiá.

ʻOkú ke ʻI heʻeku maʻu ʻa e malohi ke liliu au, he ʻikai ke u lava ʻe au ʻo tatau ai pe pe ʻoku ou fie fai ia.

ʻIkai Ko koe pe ʻoku ke maʻu hoku fakakatoa mo e tuʻunga taʻefakangatangata "ʻio", ka ʻoku ou kole atu ke ke liliu au ke u hoko ko ha ʻOfa. Kātaki ʻo Kosi e ngaahi haʻi kotoa pē ʻokú ne taʻofi au mei he tuʻunga ʻoku ou ʻi aí totonu ke pehē, ko ʻeku ʻofá.

Mālō ʻaupito ki hono tali ʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Ko ʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ou ʻomi hoʻo fakamau ki hoku fakamaauʻanga. ʻoku ou ʻi ai lilingi atu ha ʻofa lahi. ʻoku ou fai ʻa e meʻa tatau ʻi he ʻeni mo

1997

 

Ko kinautolu ʻokú ke fakafalala mai kiate Au. ʻOku ou kei maumauʻi pe ʻa e Ngaahi Fehokotakiʻangá. ʻOua naʻá ke manavahē, ʻoku hoko hoʻo kolé ko Haʻaku pea naʻa mo e ʻahó ni te mou mamata tonu ʻi Heʻeku ngāué.

ʻOkú ke naʻá ku pehē ʻoku ou sai pē; Ko e ha ʻoku hoko atu ai hoʻo uma e palopalema ʻa hai ʻaʻakú? Naʻa ʻOku feʻunga pē ke fakamoʻoniʻi ʻa e palopalemá ʻi heʻene hoko ko iá ʻi ai, ke talitali lelei ia, ke fakatoloi ia, pea ngaue ʻo fakatatau ki Heʻeku ke ueʻi fakalaumālie mo vakaiʻi ʻa e founga te u ʻomí.

Kuo Tempete, ʻi heʻeku fakakaukau ʻoku ou mohe ʻi ha vaka, naʻa ne ʻOku faingataʻa ki heʻeku kau ʻaposetoló ke nau falala mai kiate au. Ko e Meʻa tatau ai pē kiate koe ʻi he meʻa ʻokú ke lolotonga aʻusiá. Mālō e lelei ʻeku ʻOfa, falala kiate Au, te ke fakamoʻoniʻi ʻa ʻEku malohi.

I faʻofua kiate kimoutolu ʻaki ʻEku ʻOfa. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. »

 

 

22 Fika 5:50

Ko hoʻo ʻE vaia ʻa e Thes ʻo hange ko e Sinou ʻi he laʻaa

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ʻikai fakangatangata ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú. ʻOkú ke Fakaʻapaʻapa pe kiate ia. Ko hoʻomou tokotaha Tēni ʻeni ʻoku hulu, Ko ia toko taha pē te na vaʻingá pea ʻokú ne ʻosi taki ngaahi liliu lalahi ʻi honau tafaʻaki ʻi mui.

Ko kinautolu Ngaahi faingataʻa ʻokú ke fetaulaki mo ia ʻi he hoko atu ʻa e moʻuí ʻa loto ʻiate koe pea ʻoua ʻe hohaʻa ʻe mole atu ha ngaahi meʻa lahi ange mei tuʻa ʻi muʻa ʻi he ʻOku molia atu ʻa e ʻofa hange ko e sinou ʻoku ke sio ki ai ʻi he ʻao ʻo e laʻa ʻo e faʻahitaʻu failau.

Fakalaulauloto ʻImisi ko ʻeni: ʻOku ʻikai ha ivi ʻo e mamani ke toʻo ʻa e sinou ʻoku ʻufiʻufi ia; Ko e laʻaa pe mo e vela ʻoku ne maʻu ʻa e malohi ko ʻeni. Ka ʻI he kamata ngāue ʻa e laʻaá, ʻoku molia atu leva ʻa e sinoú vave.

ʻOkú ke ʻokú ke hangē pē ko māmaní, ʻoku hangē hoʻo ngaahi hohaʻá ko e sinoú mo e ʻOfá hangē ko e ʻa e laʻaa, mo e faikehekehe kuo pau ke ke tui ki ai ʻOku fokotuʻu ʻe he ʻofá ia ʻi he tuʻunga ʻo e ngāué. ʻOku hange pe ia ko e māmani

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻoku ou maʻu naʻe pau ke ne fakangofua kimuʻa pea toki fakaʻaongaʻi ʻe he laʻaa hono malohi.

ʻOkú ke ʻOku ke tui ʻoku fakafou ia ʻi hono maluʻi ʻo e ngaahi meʻa Mei tuʻá. (i.e. fakatau atu ʻa e pisinisi) ʻe puli atu ʻa e manavasiʻi ko ia pea ʻe lava ke mamata ho loto moʻui fekauʻaki mo e ʻofá. Moʻoni ʻoku kehe ʻaupito koeʻuhi he ko ho fakamaauʻanga ia ʻoku fehokotaki mo e ʻofa te ne ʻomi ʻa e manavasiʻí.

Tali pea fakatokangaʻi ko e meʻa noa pe koe pea ʻe ʻita ʻa e ʻOfa. ʻi he hono māfimafí.

Ke ke Kuo aʻu mai ʻa e faʻahitaʻu failau kiate koe taʻe ʻi ai ha ilifia. ʻOfa kuo ʻosi ngāue mo hoʻo manavasiʻí ʻe puli atu ʻo hange ko e sinou ʻi he laʻaa.

Kuo ʻI ha faʻahinga taimi pe ʻoku ke hohaʻa ai, kae ʻikai kumi ha fakaleleiʻi, toe foki ki loto, foki ki he ʻe ngaue hoʻomou taʻe-malava, ki hoʻomou siʻisiʻi, pea ʻe ngaue ʻa e ʻOfa vave, ʻo tatau ai pē pe ko e kakai ʻoku mou feohí pe ʻi loto ʻiate koé ʻoku matamatalelei, ʻi he Malohi mo e makehe. Ko koe, koe ko e meʻa pē ʻe fie maʻú ke fakalāngilangiʻi ʻa e Tamaí.

Ako ʻOua naʻá ke ngāue toko taha, kae tuku maʻu pē ke tataki koe ʻe he ʻOfa.

Fehuʻi ange maʻu ai pē ki he Tamaí ʻa e meʻa ʻokú ne finangalo ke ke faí, foki ko e ʻOku fuʻu siʻisiʻi ha kiʻi tamasiʻi ke angalelei, kuo pau ke ʻo tataki ia ʻe ha taha lahi. Kuo pau ke ke hokohoko tataki ʻe he Tamaí ke hoko ʻo ʻOfa kakato.

ʻoku ou saiʻia Akoʻi koe he taimí ni koeʻuhí he ʻoku talitali lelei koe ʻo ʻikai fuʻu lahi e fealēleaʻakí pe fuʻu tōtuʻa maʻu ha mahino, pea te mou hoko ai ko e ʻOfa.

ʻI he hoko ko e ʻOfá, ko e ʻOfá ʻokú ne fakamahamahalo ki he kotoa ʻo e fatongia. pea te ke lava leva ʻo mālōlō ʻi he Fineʻeikí Fakamaauʻanga pea hoko ai ʻo toe lahi ange ʻa e ʻofa.

ʻI he ʻofa Pea ko e moʻoni, ʻoku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū, koeʻuhí ko e fuʻu ʻaloʻofa lahi ko ʻeni kuó ke foaki maʻakú ʻI he taimi ni.

ʻE founga fefe ʻOku ou ongoʻi nonga. Ko e meʻa pē ʻi ho ʻaó ʻoku ou ongoʻi ha faʻahinga nonga mo ha fiefia pehē.

1997

 

Hangē ko e ʻOku ou fie pipiki kiate ia ʻi he ʻoua naʻá ku teitei fakamavaheʻi au meiate ia. Nofo ʻiate au, koeʻuhí ke u nofo ʻiate kimoutolu.

Fakahinohino ʻi he foʻi laka kotoa pe ʻo ʻeku laka. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu.

 

2 ʻEpeleli, 4:00

Ko e Kuo pau ke hoko ha ngaahi meʻa fakafiefia mo fakaʻofa maʻu, tali pea tukuange ki he toʻukupu ʻo e Tamaí, pea ʻoku pehē hono foaki hoʻomou ngaahi koloá kotoa pē

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, haʻu ʻo fusi hake hoku nimá. ʻoku ou tali ʻa e meʻa kotoa pe Ko e meʻa ʻokú ke aʻusia, tatau ai pē pe ko ha ngaahi meʻa fakafiefia ia pe ngaahi meʻa fakaʻofa ne hokó, ʻomai kotoa e ngaahi meʻá ni Ngaahi Meʻa Naʻe Hokó. ʻOku ʻikai ke nau teitei taʻeʻaonga, kuo ʻenau ngaahi ʻuhinga ki heʻenau moʻui, maʻau pe maʻau maʻanautolu ʻoku fakahoko ia ki ho loto ʻataʻataá.

ʻOku ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kapau te ke tali kinautolu te ke lava ʻo fakahā mai ia kiate Au koeʻuhí ke mou lava ʻo foaki ia ki he Tamaí.

Hangē ko e ʻa e ʻuha ʻoku to hili hono fakahoko ʻene ngaue ʻi he mamani, Foki ki he ngaahi ʻao, naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻa fakafeʻiloaki koe hili hoʻo fai hoʻo ngaahi ngaue ʻi ʻapi pea ʻi he niʻihi kehe kuo pau ke ke foki ki Hee.

ʻI he ʻi heʻene maʻu ia mo foaki kinautolu ki he Tamaí, ʻokú ne hangē ha ʻuhá ʻoku to ʻi he kelekele lelei, ʻo ʻikai tatau mo e meʻa ʻoku to ʻI he fonua makamaka, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ola tatau ia. ʻOku ʻikai ʻokú ne toki maʻu kotoa hono koloá ʻi he taimi ʻoku tō ai ʻi he kelekele leleí.

Naʻa ʻOku tatau pe ia mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko, ʻoku nau foaki ʻenau Koloa kotoa pe pea mo e taimi ʻoku maʻu ai, maʻu pea foaki ki he toʻukupu ʻo e Tamaí.

Hangē ko e ʻoku fie maʻu ʻe he Mamani ha ʻuha ke foaki hono koloa, ʻoku ke fie maʻu Fiefia pe Unlucky ngaahi meʻa ʻoku hoko kiate koe Meʻaʻofa ke hoko ko ha ʻOfa kakato.

ʻOku Talitali Lelei Koe pea tali ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku haʻu mei he ʻOfa koeʻuhi ke ke lava hoko ʻo ʻOfa.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Fakalaulauloto Ko ha akonaki ia fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke moʻui ʻakí lolotonga ke ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfá ʻiate koe pea te ke hoko ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

5 ʻEpeleli, 6:10 a.m.

– Kotoa Ko e meʻa ʻoku foaki kiate koé maʻá e niʻihi kehé, pea toe lahi ange kiate koe Foaki, ko e lahi ange hoʻo maʻu, ko e lahi ange ia hoʻo lelei

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, maʻu ʻi he lahi ʻo e ngaahi ʻaloʻofa ʻa e Tamaí ʻAve koe he taimí ni. ʻIkai te ke ʻiloʻi, ha ngaahi liliu lalahi kuó ke ʻosi hoko ʻiate koe. ʻOkú ke ʻi ha potufolofola maʻongoʻonga ʻokú ne tataki koe ki he ʻOfá.

I kuó ne ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi akonaki kotoa pē ʻoku fie maʻú ki he moʻui ʻo fakatatau mo e konga maʻongoʻonga ko ʻení. Ko e meʻa pe ke ke vete ʻa e ngaahi akonaki ko ʻeni. Lau pea toe lau kinautolu koeʻuhí ke nau impregnated lelei ʻiate koe. ʻI ha taimi pe ʻoku ke lau mo fakalaulauloto ki ai, Tamai Kosiʻi ʻa e ngaahi haʻi te ke taʻofi koe pea taʻofi koe mei hoʻo moʻui moʻoni ʻi he hoʻo moʻui.

ʻOkú ke hu ki he tauʻataina lahi ko e fanau ʻa e ʻOtua. ʻOku Kuo pau ke fakakakato ʻe he Tamai ʻa hono fakatupu ʻiate koe pea ʻe hoko ia tatau pē. Kiate kinautolu kotoa pē te nau lau ʻa e ngaahi tohi ko ʻení, kuo teʻeki ai ke ne ʻi ha tuʻunga ʻo e fakangofua. Ongoʻi tauʻatāina ke ʻOatu e ngaahi pōpoaki ko ʻení kiate kinautolu ʻoku ou ueʻi fakalaumālie koé. Tī te ne fakamoʻoniʻi ʻa e liliu maʻongoʻonga naʻe hoko ki he Tamaí ʻoku ngāue ʻi he lotó.

ʻIkai. ʻIkai ʻOua naʻa fufuuʻi ʻa e maama ʻi he lalo puha fuá, koeʻuhí he ʻoku ʻikai, ʻoange hoʻomou Mataʻitofe mo e fanga puaka. Ko ia ko ha fehuʻi ia ʻo e ngāue ʻi he faʻa ʻiloʻiló, kae tautautefito ki he mālohi ʻo e kava mālohí, ʻa ia ʻoku haʻu ki he Tamaí, he ko ia tokotaha pē ʻokú ne maʻu ʻa e ʻiloʻilo haohaoá, ʻo hangē ko ʻene faʻa ʻiloʻiló haohaoa maʻanautolu ʻokú ne finangalo ke fakahokó Ke foaki.

ʻOkú ke angavaivai ʻi he taimi ʻoku fai ai e tohí, ʻokú ke moʻua kiate koe pē ke angavaivai ʻi he taimi ʻoku fakaʻatā ai e niʻihi kehé ke nau lau hoʻo Ngaahi Pōpoakí. ʻOua naʻa teitei ngalo ko e meʻa kotoa pē naʻe foaki kiate koé ʻo e ngaahi meʻaʻofa mo e mataʻofa ʻoku ʻikai teitei hoko ia kiate koe, ka ʻoku hoko maʻu pe

1997

 

ki he ʻa e niʻihi kehe, neongo kapau te ke fakaʻaongaʻi foki ia. Kotoa pē Ko e meʻa ʻoku foaki kiate koé maʻá e niʻihi kehé, pea toe lahi ange kiate koe Foaki, ko e lahi ange hoʻo maʻu maí, ko e lahi ange ia hoʻo paʻanga hū maí. ʻOku ʻikai ke ʻomi ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻoku ʻikai ke ke kau koe, lelei pe kovi, kuo pau ke ke ʻoange ia ki he Tamai.

Taha ko e meʻa pē ʻoku mahuʻinga ke ke hoko ko ha meʻangāue talangofua ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí. Ko e makatuʻungá ʻeni, ʻOku ʻikai mahuʻinga e toengá ia.

ʻAupito He ʻikai fuoloa kuo toe mahino lahi ange kiate koe ʻa e meʻa ʻoku ou akoʻi atu ʻi he taimi ni ʻo fakafou ʻi he meʻa te ke lava ʻo aʻusia.

Ke ke ʻo ʻikai manavahe, ʻoku ke tataki ʻa e ʻOfa, ʻoku ke hoko ai ko e ʻOfa.

ʻoku ou ʻuma hoʻo fakamāuʻi Au mo ʻEku Faʻē Monūʻiá. ʻOku ou fakamoʻui ia ki he Afi ʻo ʻEku ʻOfá. ʻOku tāpuekina koe koeʻuhí ʻi he ʻi ho loto ʻataʻataá, ʻe lahi e ngaahi loto ʻe tutu ʻaki e Afí ʻo ʻEku ʻOfa Velá.

I Fiefia he hulohulá, ʻeku ʻofá. ʻOku ou ʻofa atu kiate koe ʻi he ʻofa mo e ʻofa. »

 

6 ʻEpeleli, 21:55

Ko ʻeku ʻE fakahā atu kiate koe ʻa e palaní ʻi hoʻo ʻe laka ki muʻa

ʻIlisapeti Pea naʻe ʻi ai haʻaku ngaue ʻi he fakamaauʻanga ke langa ha taha ʻo hoʻo Ngāué. ʻOku ou fie ʻilo meiate Koe ʻEiki ko Sīsuú kapau te tau ʻi ai hano fatongia ke fakahoko ʻi hono fakatupulaki ʻo e meʻá ni ngāué? Kuo pau nai ke tau ngāue? Ke maʻu ʻeni fale? Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mai ki heʻeku lotú pea mo e tali ki heʻeku kolé. ʻoku ou fie kakato hoʻo ngāué; ko ia kuo pau ke u ʻiloʻi Ho Finangalo. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ʻikai fakangatangata ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú. ʻOku ko e meʻa tatau pē kiate kinautolu kotoa ʻoku ngāue ʻi Heʻeku ngāué.

ʻOku Ko e meʻa ʻoku ou ʻuluaki fie maʻú ke fakafonu kinautolu ʻi he tuʻunga ʻo ʻenau fakamāú, pea ʻOkú ke fakamoʻoni ʻoku nau fonu moʻoni.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻI he Pea koeʻuhí ko ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó, ʻoku ou tokanga ki he siʻisiʻi tahá Ngaahi Fakaikiikí. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke nau hohaʻa ki halaʻata. ʻOku ou ohi hake maʻu pe ha kakai ke tokoniʻi kinautolu ʻi he Houa.

ʻIo ko au ia he ʻahó ni naʻá ku fakahū ia ki he loto ʻo ʻElōtia mo ho lotó ke hoko atu ʻa e fakatotolo fekauʻaki mo e fale ni. Mālō ʻaupito ke ngāueʻi hoku ueʻi fakalaumālié.

Hoko Atu Tuku ke u tataki kimoutolu. Ngāueʻi ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku ou Tuku ki homou lotó pea tokanga ki he ngaahi fua ʻo hoʻomou Ngaahi Sitepu. ʻE fakahā atu ʻeku palaní kiate koe ʻi hoʻo laka atu ki muʻa.

Ke ke kuo ʻosi ʻi he fiefia mo fakalāngilangiʻi ʻa e Tamaí maʻá e ko e feituʻu fakaʻofoʻofa ʻokú ne tuku ki heʻene ngāué pea ko hono fakaʻaongaʻí ʻokú ne fie maʻu ke ne ngaohi koe. ʻOku ʻAʻana Kimoutolu fili pea ʻokú Ne fakafonu koe ʻi he ʻaho kotoa pē. Tuku ke ke fakahoko pea fakafanongo ki ai.

Ngaue ʻi he Tui ʻoku fakangofua ke ngaue kae ʻikai ʻiloʻi ʻa e Ngaahi olá. Kapau naʻá ku fakatokanga atu ke Kimuʻá, he ʻikai toe fie maʻu ia ke ke fakalakalaka ʻi he tui haohaoá ʻo hangē ko Naʻá ku fai ia. holi maʻau he taimí ni.

I Te u fakahā atu ʻa e māʻolunga ʻo ʻEku ʻOfá. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

9 ʻEpeleli, 5:07

– Maʻu falala ʻe lava ʻe he ʻOfá ʻo liliu ʻa e meʻa kotoa pē, Liliu, fakahaohaoaʻi

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e ʻOfa ʻoku ʻiate koé ʻa e lahi taha ʻokú ke maʻú Fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga. Falala ʻe lava ʻe he ʻofá ʻo fai ha faʻahinga meʻa pē liliu, liliu, fakamaʻa.

ʻI he Hoko ko e ʻOfa, ʻoku ke hoko ai ko ha tokotaha foʻou. Tuku ke ke hoko ʻo hangē ko ia ʻoku fie maʻu ʻe ʻOfá ke ke aʻusiá.

Tuku ke ʻOfa, Fakahoko, Fakafiemalieʻi mo Fakahaohaoaʻi. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

1997

 

10 ʻEpeleli, 15:40 a.m.

-Ko e ʻOku hoko ʻa e pipiki ki he tokanga ki he ngaahi meʻa ʻo e mamani ʻo hange ko ʻauha e maea pala

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie maʻu fēfē ke faifai peá u hoko ko e ʻOfá, ke u hoko ai ko ʻeni kuo pau ke u: ko ha tangata māʻoniʻoni, ʻo ʻikai fakatatau ki heʻeku ngaahi ngāue māʻoniʻoní, ka koeʻuhí he ʻoku Māʻoniʻoni ʻetau Tamaí.

I fie maʻu ka he ʻikai ke u lava. Ka te ke lava ʻo ngāue ʻiate Au. I foaki atu ʻeku tuēnoá.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ko e taimi kotoa pē ʻokú ke ui ai aú, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. I toe puke mai koe. Ko e founga ʻoku ou saiʻia ai ke hao ko hoʻo fakamāuʻi au mo e taimi kotoa pē ʻoku fakaʻau ke lahi ange ai ʻo tanaki atu ki he ʻOfa.

Ko ʻeni hoko ʻa e pipiki ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻo hangē ha maeá pala ʻa e movete ko ia, ʻo ʻikai ha malohi.

ʻOku He ʻikai lava ke fakatokangaʻi ha konga ʻoku ke lolotonga aʻusia vave ange, ʻo hange ko e fie maʻu ʻe ha kiʻi tamasiʻi ha taimi ke aʻusia ʻOku toe lōloa ange ʻa e taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe ha fānau mo ha fānau ke hoko ko ha kakai lalahí.

ʻOkú ke Naʻe kiʻi fuoloa pea u toki lava ʻo fakahu ʻa e konga ko ʻeni, ʻa e konga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻoku ne tataki koe ki he ʻOfa. ʻE ʻOku toe loloa ange ʻa e taimi ke te hoko ai ko e ʻofa kakato.

Ko e meʻa mahuʻinga ke ʻi he hala totonú, ʻa ia ko e meʻa ʻoku tataki koe ki he ʻOfá.

ʻOkú ke ʻoku ʻi he Hala Moʻoni, pea ko ʻeni ʻoku ke ngaʻunu ʻi he vave taha ʻe lava ke maʻu ia ʻe hoʻo Tokotaha.

ʻIkai. Tuku muʻa ke u Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e potufolofola maʻongoʻonga ko ʻeni pe ko e fakaʻofoʻofa ʻo e meʻa tatali kiate koe, pe ko e faingamalie maʻongoʻonga kuo pau ke ke ʻi he lotolotonga ʻo e ʻuluaki ke fili ke moʻui ʻaki ʻa e ʻOfa ko ʻeni ʻi he mamani, ka ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e faʻahinga ʻOfa ko ʻeni ʻe toki lava pe ʻi palataisi.

ʻIkai Ko ia, ʻoua naʻa tuku ke tataki koe, ʻoku ke ʻi he tokotaha totonu hala. Naʻe akoʻi atu ʻe heʻeku Faʻē Monūʻiá ʻa e fanga kiʻi founga īk

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Niʻihi Shortcuts ʻoku ne fakaʻata koe ke ke hiki ʻo toe lahi ange vave; ʻOku ou tataki hoʻomou foʻi laka kotoa pē. Ko ia Te ke lava ʻo hokohoko atu hoʻo laka ki muʻá ʻo ʻikai manavahē.

ʻOkú ke ʻoku nau ʻi he hala ʻo e ʻOfá. ʻOku tataki koe ʻi he ʻOfa.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. »

 

11 ʻEpeleli, 4:45 a.m.

– Naʻá ne ʻOku taha pē founga ke tekeʻi ʻaki e fakapoʻulí: ke nau fakamaama ʻa kinautolu; Ke tekeʻi ʻa e koví: Tuku ia ki loto ʻOfa

-Taha lisi ʻo e "ʻio" ke talaange ki he Tamaí

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku fuʻu lahi hoʻo ʻofa ne u tohi tuʻo taha, pea ʻoku kuo hokosia e taimí ki he ʻOfa ʻokú ne fakafonu ʻa e kakai fili ʻo e Langí mafola ʻi he māmaní. Kuo pau ke ʻalu ʻa e koví.

Hangē ko e ʻOku taha pē founga ke kapusi ai ki tuʻa ʻa e fakapoʻulí: fakamaama kinautolu ʻi he founga tatau. ʻOku taha pē Ko e founga pē ke tekeʻi ʻaki ʻa e koví ko hono fokotuʻu ia ʻi he ʻOfa.

ʻOfa atu, ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia te ke lava ʻo ʻave ki ha feituʻu pe. pea mo ke foaki, kapau naʻe ʻikai ke ne liliu faingamālie koe, ʻa ia, ke kapau kuo teʻeki ai ke mou hoko ko e ʻOfa. Ka ʻikai, he ʻikai ke ke lava Ke foaki. Te ke lava ʻo lea ʻaki ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa, te ke lava ʻo aʻu ki he Talaange ki ha taha ʻokú ke ʻofa ʻiate kinautolu. Ka ko e meʻa ia uesia moʻoni ʻa e tokotaha ko ee, ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻoku ke lea ʻaki, ka ko e meʻa ʻoku ke ʻoku pehē. Ko e ʻOfá, ʻokú ke fakatupu ai ʻi he ʻOfa ʻe tahá, ko ia ʻa e ʻuhinga ʻo e hoko ko e ʻOfa, pea he ʻikai ke ke lava ʻo hoko ko e ʻOfa ʻaki ʻe koe.

Ko e ʻOku toki maʻu pē ʻa e mālohí ʻi he tauʻatāina lahi ʻoku maʻu ʻe Kuo ʻoatu ʻe he Tangataʻeikí ke ke tali ʻio pe ʻikai. Maʻa e ʻo hoko ko e ʻOfa, kuo pau ke tau tali ʻio.

Lea ʻaki Ko e "ʻIo" ki he ʻOfá ko e pehē "ʻio" ki he Tamaí ʻo hange pe ko koe, ʻo tali koe ʻo hange ko ʻEne fakatupu koe.

Lea ʻaki ʻOku toe pehē foki ʻa e "ʻIo" ki he ʻOfá " ʻIo" ki he Tamai ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi ai e niʻihi kehe, ʻo tali kinautolu ko e Naʻe fakatupu kinautolu ʻe he ʻOtuá.

1997

 

Lea ʻaki "ʻIo" ki he ʻOfá ko ʻene toe pehē " ʻIo" ki he Tamai koeʻuhí ko e tūkunga ʻokú ke ʻi ai ʻi he tūkunga ko ʻení. momeniti, maumauʻi pe loto mamahi.

Lea ʻaki ʻOku toe pehē foki ʻa e "ʻIo" ki he ʻOfá "ʻIo" ki he Tamai ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he ʻOkú ke fiefia pe loto mamahi.

Lea ʻaki ʻOku toe pehē foki ʻa e "ʻIo" ki he ʻOfá " ʻIo" ki he Tamai koeʻuhí ko hoʻo tuēnoá.

Lea ʻaki "ʻIo" ki he ʻOfá ko ʻene toe pehē " ʻIo" ki he Tamai ke tuku ke liliu koe.

Lea ʻaki "ʻIo" ki he ʻOfá ko ʻene toe pehē " ʻIo" ki he Tamai pea tuku ke ne siʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú tanaki ʻi hoʻo kato: uta fakaʻatamai, ʻilo mo e tākiekina, ʻīmisi, ongoongo, ngaahi maʻuʻanga tokoni fakamāmaní pea naʻa mo e ngaahi feohi fakakaungāmeʻa leleí.

ʻI he Fakaʻosí, ke pehē "ʻIo" ki he ʻOfá ko hono tali ia ʻoku ʻi ai ha ko e meʻa pe ʻoku mahuʻinga: ko e finangalo ʻo e Tamai, pea fakatokangaʻi ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo ʻikai mahuʻinga, taʻe-mahuʻinga.

Kapau ʻOku fuʻu femoʻuekina, te ke lava ʻo pehe ʻikai, ʻoku ke tauʻataina ʻaupito, ka ko e meʻa mahuʻinga ko hoʻo ʻiloʻi lelei ʻa e Moʻoni pea tuku ke pipiki ho loto ʻi he ʻiloʻi kakato ʻo e ngaahi moʻoni.

Fiefia Te ke foaki nai hoʻo "ʻio", ke tali ʻa e ʻOfa, ke hoko ʻo ʻOfa.

I ʻofa ʻiate koe ʻita. »

 

12 ʻEpeleli, 4:30 a.m.

" Ko ʻeku naʻe ngoto loloto mo loloto ange ʻa e kakaí ʻi he kemisitulii ʻo e Malaʻiá mo e faingataʻaʻiá

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e ʻOfá pē ʻa e founga ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi palopalema ʻo e laulalo ʻoku lolotonga nofo ʻi he Mamani. Ko hoku kakaí kuó Ne fakamamaʻo moʻoni meiate Au mo ʻEku Tamaí. Pea ʻI heʻene ʻalu, naʻe mole hono hala. Naʻa Naʻe fakaʻatā ia ke kākaaʻi ia ʻe he filí, pea naʻá ne loto ke langa haʻane meʻa pē ʻaʻana.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

fiefia ʻi heʻene ʻiló, hono mālohi ʻoʻoná pea ʻi heʻene fakangofua ʻa e kakai kotoa pē ngaahi fiefia ʻoku malava mo ʻikai mafakakaukaua. ʻOku ne fononga atu ki he faingataʻaʻia ʻi hono ngaahi fōtunga kotoa pē: fetāʻakí, taú, mavahevahe, fakatanga pe faikovi ʻoku fakatupu ʻe heʻenau koví ʻulungāangá.

Ko e Ko e faingataʻaʻia lahi tahá ʻa e kovi ʻo e laumālié, ʻa e siʻi ʻa e ʻOfá.

Ko ʻeku fakamaau, ko e fakakaukau ʻa ʻEku Tamaí mo ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí faingataʻaʻia ʻi he puputuʻu ʻa ʻEtau Fānau iiki ʻa e fonua ʻoku Tau ʻOfa ai mo mamata kiate kinautolu ʻoku nau faingataʻaʻia lahi pea hokohoko atu ke tō loloto mo loloto ange ki he hala ʻo e malaʻiá mo e faingataʻaʻiá.

Naʻa nau ʻoku: lahi ʻaupito ʻi he fakapoʻulí ʻoku nau manavahē ai ki he māmá, pea ʻi heʻenau mamata ki ai, ʻoku ʻikai toe lava ʻe honau mata ʻo katakiʻi ia pea ʻOku nau foki ki honau fakapoʻulí.

Kapau ʻI heʻenau ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻoku nau maʻú, te nau fāʻofua kiate kitautolu ki he taha pea ʻi ha talite vave. Te nau ʻiloʻi pea kuo fakamolemoleʻi ʻa kinautolu, ʻOfeina, fakahaohaoaʻi, mo ʻE fakaleleiʻi ʻe he ʻofá ʻa e meʻa kotoa p

ʻOkú ke ʻeku Fili mei he lotolotonga ʻo e ngaahi taimi fakaʻosi naʻa ne lau ʻa e ngaahi laine ko ʻeni, ko koe ia naʻe fili ʻa e Tamaí ke fakamafola ʻEne ʻOfá fonu mahuohua. Mahalo naʻa ʻahiʻahiʻi koe ke ke ʻalu ʻo fai ha kaluseti ki he Misiona Fakaʻofoʻofa mo Maʻongoʻonga ko ʻení, ka ʻo kapau te ke Fai leva ia he taimi pē ko iá, te ke fai ha fehālaaki he ʻoku ʻikai palani ʻa e Tamaí. Ko ʻEne palaní ke ke aʻusia ʻOfa, ke ke foaki hoʻo "ʻIo" ʻo ʻikai hano makatuʻunga ki he tuku koe ʻi ha liliu ʻoku ke kamata ai he taimi pe ko ia ʻi ha misiona ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻi he lotú, ʻofa, mo hono fakahoko ʻo e sākalamēnití, pea mo e toʻu tupú foki.

ʻI he ʻi he taimi tatau, ko e taimi ʻokú ke ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekaú kuo pau, kiʻi pēpē siʻisiʻi ʻokú ke hoko ko e ʻofá. ʻI he hoko ko ia ko e ʻOfá, ʻoku ke vela ʻi he Afi ʻo e ʻOfa, afi, mo koe ʻo fakatupu ʻa kinautolu ʻoku fekauʻi atu koe ʻe he Tamaí.

Fiefia te ke hoko nai ko ʻEne tokotaha kuo fili ki he fakaʻofoʻofa mo e maʻongoʻonga ko ʻeni ngāue fakafaifekaú? ʻoku haʻu ke fakatauʻatainaʻi, fakamoʻui, liliu, liliu pea fetongi e faingataʻaʻia ʻaki e ʻOfa.

ʻOfa fakatupu ʻa e ʻofá.

1997

 

Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate koé, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa, pea koeʻuhí ko koe hoko ko e ʻOfá, ʻokú ke fāʻeleʻi ʻa e ʻOfá.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

20 ʻEpeleli, 4:20 a.m.

" Ko e faingataʻaʻia mo e ongoʻi taʻepau ne aʻusia ʻe ʻOku fakaava he taimí ni ʻe he kakai ʻo e fonuá ha tokolahi ngaahi lokiako naʻe tāpuni kimuʻá

« Siʻeku kiʻi taʻahine, laka atu ki muʻa ʻo ʻikai ʻiloʻi e feituʻu ʻoku ou tataki koe ki aí.

I ko ho ʻEikí au, ko ʻEku ākonga koe, pea ko e tokotaha koeʻuhí ʻOku ou fakamoʻui, ʻa ia ʻoku ou fakahinohinoʻi, ʻa ia ʻoku ou akoʻi kae tautautefito ki he ʻOku ou saiʻia madness. ʻI hono tali pē ʻEku ʻOfá te ke lava ʻo maʻu ha meʻa lahi meiate Au.

ʻOkú ke ʻoku fakautuutu ange ai hoʻo ʻilo ki he ngaahi lelei ʻokú ke maʻú ʻAonga; ʻokú ke fie moʻui taau mo ia, pea he ʻikai ke ke lava ia ʻe koe.

Tali tukunga ko ʻeni koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke ke teitei taau mo e meʻa ʻoku ou Foaki.

ʻI he ʻOkú ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo fakafou ʻi he meʻa ʻokú ke lolotonga fouá ʻo e malohi ʻo ʻEku ʻOfa.

ʻOku ʻoku ou lavaʻi ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe, ʻa ʻeku lava ʻo ʻiloʻi ʻi he loto kotoa ʻo e māmaní. Ko e tuʻunga pe ʻe taha ko e ʻOku ou maʻu ha "ʻIo" ke ngaue.

Lotu ʻiate Au ko e Tamaí, ʻofa ke fakaava ʻa e ngaahi lotó ke maʻu hoʻomou Kakato mo taʻefakangatangata "ʻio".

Taimi Hokohoko atu pe hoʻo teke, ʻoua naʻa tuku ke ne taʻofi koe pe mamalie hifo ʻa e faʻahi ʻoku haʻu maʻu pe ke tutuuʻi ʻa e veiveiua pe ko koe Ke tui, kimuʻa peá ke lotú pe leá, he ka ʻikai, he ʻikai tali ʻe he tokotaha ko ee ʻa e meʻa ʻoku ke talaange.

ʻI he ko ha founga ʻeni ke ʻai ai e Filí ke ne unmask, koeʻuhi ko e taimi kuo ne lava ai ʻo ngaohi koe tui ʻe noa pe hono ola, ʻoku taʻeʻaonga ke lotu pe lea; Ko ia ai, ʻoku ke maʻu ʻa e Totonu ke ʻoua naʻa fai ha meʻa.

Hangē ko e Kuo fili ʻe he Tamaí ke ueʻi e loto ʻo e meʻá ni ʻikai ha taha kapau ʻoku ʻikai ke ke lotu pe lea

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻOku pe ko e fakangalingali ne fekauʻi atu koe ʻe he Tamaí he ʻikai ke ne tali ia, ikunaʻi pe ha taha fakafepaki, ʻo fakatoloi ko ia ai ko e palani ʻa e Tamaí.

ʻIkai. ʻOku ʻoku ʻikai ko e meʻa pe ia ʻaʻau ke ke fili ki he tokotaha ko ee; Ko hono fakamaauʻangá mahalo ʻe tauʻataina ange ia ʻi he meʻa ʻoku ke fakakaukau ki ai. Ako ke falala ki he Tamaí, ʻa ia ko e ʻOtua ʻo e ngaahi meʻá Taʻemalava. ʻOua naʻá ke fakaʻaongaʻi hoʻo ngaahi aʻusia he kuohilí ke fai ha ngaahi fakamahamahalo fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko.

Ko e ʻOku fakaava ʻa e ngaahi langí he taimí ni. Faingataʻaʻiá mo e taʻepauʻiá Ko e meʻa ʻoku tokoni ki ai e kakai ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻokú ne fakaava ha tokolahi loto naʻe tāpuni.

Ke ke loto falala. Ngāue ʻo hangē ha tangata ʻo e tuí pea tuku ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he vahaʻa ʻo e ongo meʻá ni. toʻukupu ʻo e Tamaí.

ʻIkai ʻOua ʻe fai ha fehuʻi, tali ke ʻofaʻi koe pea hoko ʻo ko ia ai ʻa e ʻOfá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

ʻEpeleli 4:15 pm

– ʻOkú ke kuo pau ke tau aʻusia fakataha ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻOfa ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻatā ia ke ngāue

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou loto ke ke ʻoatu e pōpoaki ko ʻení ki he kāingalotu ʻo e ko e Feʻinasiʻaki ʻi homou Koló.

ʻOkú ke naʻá ne fili au ke moʻui, ʻi he ʻao ʻo ha niʻihi tokolahi kehe, ko e lahi Fragment ko ha liliu ia ʻo hoʻo parcoeurs takitaha. ʻOkú ke kuo pau ke aʻusia fakataha ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻOfa ʻi he taimi ʻoku fakaʻatā ia ke ngāue.

I fie maʻu ke fanongo e mēmipa takitaha ʻo e kulupú ki he pōpoaki ʻo e ʻaho 10 ʻo ʻEpelelí 97 ʻikai hange ko e, ka naʻe fakataumuʻa mahino ki he tokotaha kotoa pe pea takitaha koeʻuhí he ʻoku nau fakakaukau kiate kimoutolu takitaha kuó u ueʻi fakalaumālie au ʻa e popoaki ko ʻeni.

Fakaava Falahi ʻa e telinga, kae tautautefito ki he telinga ʻo e loto ʻataʻataa, ke puke pea ʻiloʻi lelei koe ʻe he ʻOfá.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate kimoutolu takitaha.

ʻOkú ke Hoko ʻo ʻOfa ʻo hangē ko ʻeku ʻofa ʻiate kimoutolú. »

1997

 

23 ʻEpeleli, 6:15 a.m.

Ko ʻeku Ko e taimi pē ʻokú ke taʻemanonga ai ʻi tuʻá, ʻOku ʻohofi koe ʻe he loto hohaʻá mo e loto hohaʻá

Mālō ʻaupito ʻEiki, ʻi he taʻu ʻe fangofulu ma nima ko ʻeni ʻo e moʻui ʻi he konga ki lalo ʻo e Maluʻí. Kuo ke foaki mai ha ngaue maʻuʻanga moʻui lelei pea ʻoku ou Fakamālō atu ai. ʻOku ou ʻoatu ʻa e manavasiʻi kotoa pē ʻoku kei meʻaʻofa ʻaupito ʻiate au. Ko koe pe te ke lava ʻo kosi ʻa e ngaahi haʻi kotoa ko ʻeni pea ngaohi au ko e fanau moʻoni ʻa e ʻOtua, fiefia ʻi he tauʻatāina lahi ʻokú Ne foaki ki Heʻene fānaú.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, haʻu ʻo fusi hake hoku nimá. Ko e meʻa pe te ke lava ʻo hū ai ki he tauʻatāina lahi ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻIloʻi ko e taimi pē ʻokú ke ʻita aí Ko tuʻa, hohaʻa mo hohaʻa kiate koe ʻOhofi. ʻi hoʻo foki mai kiate Aú, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e Melinó mo e Fiefiá.

ʻI he Kuo pau ke ke ʻalu mei he taha ki he taha ke ʻiloʻi ʻa e loloto ange ʻa e faikehekehe.

Mei ha konga, kuo pau ke ke faingataʻaʻia ʻi hoʻo ʻi tuʻa, fie moʻui kakato ʻi loto, loloto ʻo hono fakamaauʻanga, ʻa ia ko ʻeku ʻofa.

ʻI he taimi ʻe ʻosi ʻa e vaʻinga fakaʻofoʻofa ʻa ia kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú, te ke ʻi Heʻeku ʻOfá maʻu ai pē. Ngaahi meʻa ʻi tuʻa he ʻikai ke toe ʻi ai ha ola tatau kiate koe.

Fiefia ʻOku totonu nai ke fili koe pea ke ke foua ʻa e sitepu lahi ko ʻení ʻi he faingataʻaʻia ke fakamavaheʻi koe he taimi ʻe niʻihi mei Heʻeku ʻOfa ki he fiefia lahi ange ʻi he Melino mo e Fiefia ʻo ʻEku ʻOfa te ne ngaohi koe ʻe foaki kakato ia.

Mālō e lelei Siʻoku ʻofaʻanga. Tuku ha taimi ke ke ʻofaʻi ai koe. ʻI he Ngaahi momeniti ʻo e tokangá mo e loto hohaʻá, manatuʻi pea toutou lea ʻaki:

"Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻiate au ʻa e ʻOfa, ʻoku ou hoko ai ko e ʻOfa." ʻI he ʻofa mo e Ko hono moʻoní, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

26 ʻEpeleli, 4:07

– ʻOkú ke ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai ha hohaʻa pe loto-foʻi ʻi hono ʻiloʻi ʻoku hoʻo Tamaí, ʻa ia ʻokú ne ʻofa ʻiate koé, ʻokú ne tokangaʻi koe ʻi he madness; Ko e meʻa kotoa pe, ʻo aʻu ki he fakaikiiki siʻisiʻi taha

« Siʻeku kiʻi taʻahine, vakai lelei ki he meʻa ʻoku ke aʻusia, meʻa ʻoku hoko ʻiate koe pea ʻiate koe.

Ko ʻeni ʻOku fakaʻatā koe ʻe hoʻo vakaí ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke kei hoko ia ko ha taha ʻokú ke ngāue ; Fakamoʻoniʻi pe ʻa e ngaue ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko hoʻomou fai ki he fakamuimui tahá ngaahi ʻahó. Fakakaukau ki hoʻo talanoa mo J, P, M, R, J.

ʻOku ko e: Ko kinautolu naʻa nau fakaleleiʻi ha tuʻunga ʻe lava ke ke maʻu ke ke tuʻu maʻu; Ko e meʻa pe naʻe fie maʻu ke mau tali ʻenau Ngaahi Founga Ke Fakaleleiʻí.

I kuó ne fakahā atu ʻoku ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻokú ke, Naʻe ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ki ai.

ʻOkú ke ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai haʻo manavasiʻi pe loto-hohaʻa- ʻOku ke ʻiloʻi ko hoʻo ʻOku tokangaʻi ʻe he Tamai ʻokú ne ʻofa ʻiate koe ke madness ʻa e meʻa kotoa pē ʻo aʻu pē ki he ʻa e fanga kiʻi fakaikiiki siʻisiʻi taha.

Ki he fakapapauʻi ʻoku ke siofi hoʻo ngaahi aʻusia Kuohili. Ko e lahi ange hoʻo tuí, ko e lahi ange ia hoʻo tukulolo, ko e lahi ange ia ʻEne lava, ko e Tamai, ʻo ngaue maʻau tukuange pea fakafonu koe.

Fiefia Kuo ke ʻilo nai ʻa e ʻaloʻofa ke totongi fakafoki? Nuellement ko hoʻo "ʻio" ke ke mapuleʻi koe ʻi he ʻOfá ko e naʻe hoko ko e ʻOfa. ʻOku ou fie maʻu ke ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOfá pea mo e ngāue ʻa e Tamaí.

Ko Hoʻo ʻOku liliu ʻa e loto hohaʻá ko e fakamālō mo e fakafetaʻi.

I fakafetaʻi kiate koe, Tamai, ʻi he ʻOfa lahi. Angaʻofa, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

ʻEpeleli 5:05 a.m.

– Mālōlō ʻI heʻeku fanongo kiate aú, ʻoku ou fie maʻu koe, naʻá ku fili koe ke ke Ko ha misiona mahuʻinga

« Siʻeku kiʻi taʻahine, fanongo mai kiate au, kuo pau ke ke, ne u fili koe ke ke Ko ha misiona maʻongoʻonga. He ʻikai ke ke lava ʻo fai ia

1997

 

ʻOku Taimi ke mahino pe ʻiloʻi, neongo ko ha kofukofu pe: ko e fakaʻofoʻofa, maʻongoʻonga mo e ʻuhinga ʻo e misiona ko ʻeni.

Ko ʻeni ʻOku ʻikai ko e ngāue fakafaifekaú ʻaʻau, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke Ke mahino, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ke mahino. Meʻa kotoa pē ʻokú ke fie maʻ ʻOku foaki atu ʻa e fie maʻú ʻi he ʻaloʻofa. Kuo pau ke ke Kiate koe, ʻai ke siʻisiʻi, tali mo kole ha loto fakatōkilalo pea mo e tukulolo ke ngaue maʻu pe ʻi he tui.

ʻOkú ke Kuo teʻeki ai ke fai ia, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ilifia ai, he ʻoku ʻOfa ʻokú ne tokangaʻi koe koeʻuhí ke ke hoko ko e ʻOfá.

ʻI he ʻi he taimi tatau pe kimuʻa pea hoko ʻa e konga lahi ko ʻeni ʻiate koe, ʻoku ke ʻOsi Fakaʻaongaʻi, ʻuluaki ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻí, ka ʻi he meʻa foki ʻoku ʻasi maí.

Fehuʻi ange maʻu ai pē ki he Tamaí ʻa e meʻa ʻokú Ne fie maʻu meiate koe ʻi he tokotaha takitaha Tūkunga ʻokú ke fetaulaki mo ia ʻi hoʻo fonongá. Pea naʻa ne ngāue ʻi he Tuí ʻo fakatatau ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie kuo ʻoatu kiate koé.

ʻIloʻi Fakapotopoto maʻu pē ʻaki e faleʻi ʻokú ke maʻú ; ko e niʻihi ʻoku haʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ka ko e tokolahi ʻe haʻu mei he ʻa e fili ke taʻofi koe mei hono fakahoko hoʻo ngaue fakafaifekau.

I ʻIloʻi ko e momeniti ko ʻení ʻoku ngali taʻe-malava ke fai lelei, fai hoʻo Fekumi pea ʻoku ke moʻoni. Toko taha pē, ʻoku taʻe-malava. Neongo ia ʻi he lotu maʻu pē ki he Tamaí, ʻe ʻoatu ʻe he ʻaloʻofá kiate koe ʻe foaki ia ki he ngaahi papa takitaha pea mo e ngaahi konga takitaha ʻo e ngaahi tūkunga ʻoku hoko mai ʻi ho halá.

Ngaue ʻi he tuí; Kapau ʻoku ke pehe naʻa ke fai ha fehalaaki, foaki ia ki he Tamaí. Te ne fai lelei kiate koe pea kiate ʻa e kaveinga ʻo e fakamatala.

ʻIkai. ʻOua naʻá ke feinga ke fakatokolahi hoʻo ngaahi ngāué, kae tali ke ngāue ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻo hangē ko ia ʻokú ke fai he taimi ní, ʻi hoʻo mateuteu ke holomui kapau ʻe kole ʻe he Tamai.

Tali ke hoko ko ha kiʻi tamaioʻeiki pē ʻe lava ʻe he Tamaí Tokoniʻi ia ʻo hangē ko ʻene fakahokó pea holomui ʻi he taimi ʻokú ne loto ki aí.

Naʻa ʻOku taha pe taumuʻa: ʻOku maʻu ʻe Hono naunau ...

ʻOkú ke tali ʻa hono fakaʻaongaʻi pe mavahe ki Hono Naunau.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻOkú ke tali ke tuku ke mapuleʻi koe ʻe he ʻOfa ki Hono Nāunaú.

ʻOkú ke tali ke hoko ko e ʻOfa ki Hono Nāunaú. ʻOkú ke tali ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku ke fai ʻa e meʻa kotoa pe ki Hono Naunau.

ʻOkú ke Ko e meʻa noa pē koe.

Fai ʻe ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfá. Angaʻofa, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

ʻEpeleli 4:00 a.m.

– Fakangaloʻi ko e ha ʻoku hoko ʻi tuʻa meiate koe, telia naʻa ʻai ia ke moʻui pē mei loto ʻiate Au mo Au

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e tūkunga ʻoku ou moʻui aí ʻI he taimi ni. Pea ʻoku ke ʻiloʻi ia. ʻoku ou ʻoatu ʻeku tuēnoá pea mo ʻeku faingataʻaʻia ʻi hono moʻui ʻaki e meʻa kuó ke akoʻi maí, ke ʻiloʻi Tuku ke ke ngāue mo fakamoʻoni pē ki hoʻo ngāué. Vakai, hoku vaivai! Haʻu ki hoku ngeia! Fakamālō atu ʻi hoʻo maʻu e ne u fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻoku ou puke mai koe Pea naʻa mo e taimi tatau pe ʻoku ou tali hoʻo manavasiʻi. ʻoku nau hoko ʻo ʻaʻaku. ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ki ai; Mālōlō ʻi he Ko hoku fakamaauʻangá, tuku ke ʻofaʻi koe, fakangaloʻi e meʻa ʻoku hoko ʻi he ʻi tuʻa ʻiate koe, ke moʻui pe mei loto ʻiate Au mo Au.

ʻI he taimi ʻOku ke ʻaʻeva ʻi he kiʻi hala siʻisiʻi ko ʻeni mei loto, ʻoku ke maʻu ai ha Ko ha nofoʻanga fiemalie, fakaʻofoʻofa mo mafana ʻoku ne maluʻi koe mei kovi ʻa e ʻea mei tuʻa. Te ke maʻu ʻi he hūfangaʻanga ko ʻení ʻoku fuʻu lahi hoʻo fie nofo maʻu aí. ʻOku ʻe malava he ʻoku fakataumuʻa pe ia kiate koe pea ʻoku hoko maʻu pe ia ʻata kiate koe, tatau ai pe pe ko e ha e taimi ʻo e ʻaho pe poʻuli. Ko e lahi ange hoʻo liliu, ko e lahi ange ia hoʻo hoko ʻOfa.

Toe Lahi Ange ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfá, ko e lahi ange ia hoʻo taha mo Aú. ʻIkai ke toe ʻai ke taha mo Au, ko e lahi ange ia hoʻo aʻu

Ko e Ko e finangalo ʻo e kiʻi taʻa a.

Toe Lahi Ange ʻokú ke fakahoko e finangalo ʻo e Tamaí, ko e lahi ange ia ʻEne ngāué ʻiate koe mo takatakai ʻiate koe.

1997

 

Toe Lahi Ange ʻOkú Ne ʻai hoʻo ngaahi holí ke Hoko ko ʻEne ngāué, ko e lahi ange ia ʻEne toʻo hoʻo Loto hohaʻa.

Toe Lahi Ange ʻokú ke fakamoʻoni ki Heʻene ngāué, ko e lahi ange ia hoʻo hoko ʻo tahá ke ke ʻofa... ko e lahi ange ia hoʻo hoko ko e ʻOfá.

Naʻa ʻOku taha pe founga kiate koe mo e tokotaha ʻoku fie hoko ko e ʻOfa: ko e meʻa ia ʻoku ou akoʻi atu kiate kimoutolú, ʻo fakafou ʻi he ngaahi tohi ko ʻení, ʻoku ʻikai mo ha toe meʻa kehe.

ʻOku kamata fakakaukauʻi e ngaahi meʻa ʻoku hokó mei tuʻa ko ha ngaahi tukunga ʻoku fie maʻu ai ke ke ʻAlu ki he hala ʻo ho lotó ke ʻilo Nonga, fiefia mo e ʻofa. ʻoku ou fiefia ʻi hoʻo maʻu ʻiloʻi ʻa e hala ko ʻeni. ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku ʻIloʻi. ʻOku aʻu ʻo fiefia ange ʻa kinautolu ʻoku Puke pea fakatupu honau lotó

ʻenau ʻapi moʻoni.

Taha Tuluta ʻo e ʻOfa mo e Melino ʻa ia ʻoku nofoʻia ʻiate koe ʻi he meʻa ni momeniti. Tuku ke ʻofaʻi koe ʻe he ʻOfá.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

7 Me, 3h25

– Tuēnoa ʻOku maʻu ʻe he ʻofa ʻa e malohi ke fakamoʻui, malolo, pe toe faʻu ha ngaahi kongokonga kuo maumau pe fakaʻauha ʻe ʻo e kakaí

I fie fakamalo atu, fakahikihikiʻi koe mo koe tāpuakiʻi ke fakaʻatā ʻa e ʻōfisí ke fakatau atu ʻi he ʻaho kimuʻa he ʻaneafí, ʻa ia ko hono ʻuhinga, ko e fie fakatau naʻe faifai Fakaʻosi.

I kole atu ke ke vilitaki ʻi he Loseli Māʻoniʻoni ʻo Faʻe ko Mele, ko e kotoa ʻo e "ʻikai" ki he ʻofa ʻoku haʻu mei he ko au pe ko ha niʻihi kehe ʻi he taimi ʻoku faʻu ai ʻa e fouluta ko ʻení, tatau ai pē pe foaki ki he Tamai ʻAloʻofa maʻongoʻongá ke lava ʻo liliu ʻo hoko ko ha "ʻio" ke ʻofa ai. I ʻe fai ha totongi fakalelei ʻaki haʻo talaange kiate kinautolu kotoa ʻoku kau ʻi he meʻá ni: "koeʻuhí ko e ʻOfá ʻofa atu, ʻoku ke hoko ai ko e ʻOfa."

Mālō ʻaupito ʻi he ʻaho ko ʻení ʻokú ne fakamanatua ʻa e taʻu ʻo e sākalamēniti ʻo e mali naʻe maʻu ʻe heʻeku ongomātuʻá. Fakamālō atu ʻi he fakaʻofoʻofa feituʻu ʻokú ne ʻoatu ia kiate koe.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

I ʻoku ne fakafofongaʻi ʻeku ongosia, ʻa e ngaahi manavasiʻi kotoa ʻoku kei toe pea mo ʻeku Kiʻi tui siʻisiʻi hili hoʻo fakahoko mo koe foki. I ʻofa ʻiate koe.

« Ko ʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ke fie maʻu maʻu pe ʻi hoku fakamaauʻanga Haʻu ʻo mālōlō. Haʻu ʻo fusi hake Hoku nimá, toʻo ia taimi ke talitali lelei ai ʻEku ʻOfa.

Tatau Pē kapau, ʻi he ʻao ʻo e māmaní, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ngali mahuʻinga, Ko e ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni ʻokú ke aʻusia ʻiate koé ʻoku ʻikai mahuʻinga fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke moʻui aí ʻi loto.

Ko kinautolu ʻoku mahuʻinga pe ʻa e ngaahi meʻa mei tuʻa ki he lahi ʻoku ʻOku nau tokoni ki hoʻo tupulaki ʻi lotó. Naʻa nau ʻoua ʻe tokoni ke ke tupulaki loto pē ʻi he taimi ʻoku talitali lelei ai kinautolú, moʻui mo liʻekina ʻi he Tamai.

Kotoa pē ʻoku haʻu meiate Ia pea kuo pau ke fakafoki ʻa e meʻa kotoa pe kiate Ia.

Fehangahangai mo e ki he meʻa ʻokú ke lolotonga aʻusia mo e meʻa ʻoku aʻusia ʻe he niʻihi kehé moʻui, te nau lava foki mo kinautolu ʻo moʻui, lotu mo au ko e Tamaí. Ko e foaki e ngaahi tūkunga kotoa ʻokú ke ongoʻí hohaʻa, pea aʻu ʻo tekeʻi he taimi ʻe niʻihi, ko ha tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e ʻaloʻofá ki he ngaahi probabilities ʻoku faʻa uesia ʻe he ʻa e ngaahi fekainaki ʻi he mamani ʻo e pisinisi mo e hili ʻa e moʻui. Koeʻuhi ke nau fakaava ʻa kinautolu ke nau maʻu ʻa e ʻofa ʻoku ʻoku finangalo ʻa e Tamai ke lilingi hifo kiate kinautolu.

ʻOfa ʻOkú Ne maʻu ʻe Ia tonu ʻa e mālohi ke fakamoʻui, ke mālōlō, ke ne fakahā pe toe faʻu ha ngaahi kongokonga kuo maumau pe fakaʻauha ʻo ha tangata.

Fiefia Te ke kamata ke ʻiloʻi pe ko e ha e koloa ʻOfa. Hokohoko atu hoʻo fakalakalaká ʻi he meʻá ni ʻilo; Ko e meʻa pē ia te ke lava ʻo faí ʻIloʻi e meʻa ʻoku ke fekumi ki ai pea kuo ke fekumi ki ai taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke fuʻu lahi hoʻo ʻiló ʻi hoʻo moʻuí kotoa.

Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate kimoutolu, hoko ʻo ʻOfa pea ʻoua naʻa mou ʻiloʻi ke kae ʻikai ko e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻOfá.

I lilingi mai ha ʻofa lahi ki hoʻo lotoʻaa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

1997

 

4 Māʻasi 45

Ko ʻení ʻa ia ʻoku ʻasi mai ko ha sivi ko ha maʻuʻanga tokoni maʻu pe ia ʻo e Fakamālō mo e Tāpuaki maʻá e tokotaha ʻoku ʻalu fakataha mo ia. Fili

ʻEiki Sīsū, kuó u tuku kakato au ki homou nimá. I ʻoatu kotoa e ngaahi meʻa ʻoku ou hohaʻa ki ai, kae ngata pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo ko hono fakatau atu ʻo e ʻofisi mo ha faʻahinga toʻonga pe kakai.

I Toe fakafoʻou ʻeku kiʻi meʻa siʻi. ʻOku ou tui ki Hoʻomou ʻofá.

I fie talitali lelei Hoʻo ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, hokohoko atu hoʻo liliu koe. kiʻi toko taha siʻisiʻi Kiʻi meʻa siʻi, ʻokú ke hoko ko e ʻOfa.

ʻI he hoko ko e ʻOfa, ʻoku ke vakai foʻou ki he meʻa ʻoku ke Moʻuiʻaki, ʻi he meʻa ʻoku mou nofo aí, ʻi he tuʻunga ʻokú ke ʻi aí fakamoʻoni.

ʻOkú ke kamata sio fakalaka atu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hokó, mahulu atu ʻi he ngāué. Ko e ha e meʻa ʻoku hange ko ha ʻoku hoko maʻu pe ʻa e ʻahiʻahi ko e Tupuʻanga ʻo e ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ia maʻana. Tali moʻui mo ia, tuku kakato ia ki he nima ʻo e Tamai.

Fiefia Ke ke maʻu e ngaahi maama ko ʻení. Tuku ke ke liliu; ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

4 Māʻasi 05

Ko e Ko e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi faingataʻa pē ʻokú ke fehangahangai mo iá ngaahi momeniti nounou ʻo e fakahaohaoaʻí mo e fakamāʻoniʻoniʻí

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou loto ke ke fiefia fakataha mo au ʻi he ʻitaniti. Faingataʻaʻiá mo e faingataʻá ʻoku mou fetaulaki ko ha kiʻi taimi nounou pe ʻo e fakamaʻa mo e ʻo e fakamāʻoniʻoniʻí. ʻOku ʻamoutolu kinautolu he ʻoku ʻuha mahuʻinga ki he fuʻu ʻakaú.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻoku ou saiʻia vakai ki hoʻo tali ʻa e ngaahi momeniti faingataʻaʻia ko ʻení ʻi he tukulolo ; moʻui ʻaki kinautolu pea ʻoatu ia ki he Tamaí.

Tauhi ho leʻó." Naʻe tafoki ʻa e sio ki he peae. Siofi hono ʻofa

Ke vakai ʻEne angalelei

Vakai, ʻEne ʻaloʻofa lahí, vakai ki Hono mālohí,

Vakai, ʻene angavaivai, vakai ki heʻene angavaivai,

Vakai, ʻa e ngaue ʻoku Ne fakakakato ʻiate koe: ʻoku Ne fai ʻa e ʻOfa.

ʻOkú ke ʻoku ʻi he Hala ʻo e Liliu Lahi ʻoku ne tataki koe ki he maʻoniʻoni; Kuo pau ke ke foua ha ngaahi Ngaahi Koló.

Naʻa nau takitaha ko ʻene taaʻi pē ʻe he Tamaí ʻa e fehokotakiʻangá ʻaki e louhiʻi toʻukupu ʻo hono Tupuʻangá, ʻOkú ke aʻusia ʻa e mamahí, ʻa e mate pau, pea ko e meʻa ia ʻokú Ke faí fakaʻatā kitautolu ke tau fakalakalaka ʻi he hala ʻo e tauʻatāina lahí.

Toe Lahi Ange te ke tali vave ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi muʻa ʻiate koé, Ko e vave ange hoʻo fakatauʻatainaʻi koe mei ai pea te ke moʻui ʻaki ʻa e fiefia lahi ʻa ia ʻoku foaki ʻe he Tamaí ki hono kakai filí takitaha.

Ke ke ʻo ʻikai manavahe, ʻoku Ne tataki koe, ʻoku ke ʻi he hala kuo Ne kuo fili maʻau.

Tuku ke vala, fakamaʻa, fakamaʻoniʻoniʻi, liliu, liliu, ʻofa pea fakafonu.

Mo ʻOku ou fakamālō ki he Tamaí ʻi he hoko ʻa e meʻá ni.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu.

 

3 Māʻasi 30

– ʻOkú ke Ke ke ʻi he hala ki he malú ʻoku maʻu ia mei he ʻOfa ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakahā atu kiate koe ʻa ʻeku mamahí, ke tuku hifo ʻa e ngaahi faile ʻoku ou hohaʻa ki ai he taimi ko ia pea mo e taʻepau ʻoku ou koeʻuhi ko e tukunga ko ʻeni.

1997

 

ʻoku ou fakaʻamu ko e meʻa lahi ke tuku au ʻi ho nimá mo ʻiloʻi ʻOkú Ne tuku au ke u fakaʻuli ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo ki heʻeku lotu. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ai he naʻa ke maʻu ia ʻi Hoku mata. ʻOku ke ʻi ha hala ʻoku tataki koe ki he Malu ʻoku maʻu mei he ʻa e ʻOfa ʻoku ou maʻu kiate kimoutolu.

Kimuʻa ke lava ʻo moʻui ʻaki e maluʻi foʻou ko ʻeni ʻoku hokó Kuo pau ke ke tukuange ʻa e maluʻi kuo langa ʻiate koe ʻo e niʻihi kehe. Ko ia ʻa e tau lahi ʻoku ke tau ʻI he taimi ni. Muimui ʻi he vilitaki ʻi ha kiʻi hala siʻisiʻi Ko ho lotó. ʻOmi Maʻu Pē Kiate Au ʻa hoʻo taʻe-malava.

ʻAupito He ʻikai fuoloa kuó ke mamata ki ha maluʻi lahi ʻa ia te ne nofoʻia ʻa kimoutolu, ʻa ia ʻe hoko ko hono fakavaʻe: ʻOFA

Tali ke ʻofaʻi ʻe au, ko homou ʻOtuá. Ko hoʻo tokotaha moʻoní ʻOku ʻi ai ʻa e malu, kae ʻikai ʻi ha toe feituʻu.

I ʻofa ʻiate koe pea ke hoko ko e ʻOfa. »

 

4 Māʻasi 30

– ʻOkú ne tali ngaahi meʻa fakafiefia pe fakaʻofa ke fai ki he Tamai

« Siʻoku kiʻi taʻahine, tuku ke ʻofaʻi koe, tuku ha taimi ke ke maʻu ai ʻa e ʻOfá pea ʻoku ou foaki atu ia maʻamoutolu.

ʻOku ʻOfa ko ʻeni ʻoku ne tataki koe, ʻa ia ʻoku ne tataki koe ki ha moʻui. Naʻe ʻikai ke ke fai ia ke hokohoko atu hoʻo talangofuá, ke tataki mo talitali lelei kinautolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻo hangē ko e haʻu mei he Tamaí. Naʻa loto ke aʻusia ha ngaahi meʻa, fiefia pe loto mamahi, ke foaki kinautolu ki he Tamaí.

Ko e ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai ʻa e ʻuhinga kuo pau ke ke moʻui ai; koeʻuhi ke ke ʻOfa ke ke lavaʻi ʻa e konga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻoku ne tataki koe ki he kakato ʻo e ʻOfa.

Tuku ke teka hangē ha kiʻi lamí. Te ke ʻiloʻi kotoa ia ʻoku fekumi ki ai ho lotó.

Fiefia Ko koe pē, ʻokú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

4 Māʻasi 25

Ko ʻeni Ko au ia ʻoku ou ʻofa mo fakamolemole ʻo fakafou ʻiate koé

ʻEiki Sīsū, naʻá ke ʻoatu hoku fakamaauʻangá ke lotu kiate koe ke fakamaama ʻa e ʻEikí ki Heʻene fakahinohino pe fili ʻi he kahaʻú hono ʻapi ʻi he kahaʻu.

I tui te u fiefia ke hoko ko hoʻo meʻangaue maʻana ʻave (transmit)

I ʻiloʻi ʻoku ke ʻofa ʻiate ia ʻi ha founga matuʻaki makehe. ʻOkú ke mahalo ʻoku ʻi ai haʻane misiona lelei moʻoni maʻana. ʻOku ʻoku totonu ko hoʻomou fakaʻaongaʻi mo e taimi kotoa pe ʻa kimoutolu ofi pe ʻoku fie maʻu ke ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku ke fie maʻu meiate ia.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou talitali fiefia hoʻo lotua ʻEku ʻeiki ʻofeina ʻoku fonu mahuohua hoku fakamaauʻanga ʻi he ʻofa ki he naʻá ne fai ia. Ko ha mataʻitofe mahuʻinga ia kiate au. I Puke meheka.

Talu mei ai ʻOku ou teuteuʻi ia ʻi ha taimi lōloa ki he ngāue fakafaifekau fakaʻofoʻofa ko iá. Naʻá ku totongi; kuo ʻosi fakahaohaoaʻi ia ʻi he vela ʻo e faingataʻá ʻaki ʻa e mamahí.

Ko ʻeni ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ki he Ko hoku matá. ʻI ʻapí, ʻoku fakafoki au ʻe he Fineʻeikí ki he Fale. Naʻá ne fili au ko hono husepāniti.

I fie maʻu ke ne ʻiloʻi ko e fiefia lahi ʻa ʻeku tali iá ʻo hange ko hono ʻEiki Taʻane pea ʻoku ou kole kiate ia ke hoko ko hoku uaifi ʻofeina ʻoku ou fie vahevahe mo ia ʻeku ʻofa.

ʻOku tau Tau fevahevaheʻaki muʻa hotau ngaahi faingataʻaʻiá ʻi ha taimi lōloa, pea ʻoku ou fie maʻu ia Pehē:

Siʻisiʻi M. ti ma Cour, haʻu ʻo snuggle ʻi Hoku ongo nima. ʻOku ou hao mei ho loto kiate au. ʻOku māfana ʻaupito ho lotó ʻe he Afi ʻo ʻEku ʻOfa. ʻOku ʻikai ke kei ta ho mafu ʻi ho fatafata, ka ko e ʻAʻaku. Ko au ʻeni ʻoku ʻofa mo ʻa ia ʻoku ne fakamolemoleʻi ʻiate koe.

1997

 

M. ʻOkú ke Tuku e Fiefia ʻa ʻEku Tamai Hēvaní mo ʻEku Faʻeé ʻOku ʻufiʻufi koe ʻe he monuʻia ʻaki Hono pulupulu maluʻi maʻongoʻonga. ʻI he ʻI he taimi tatau, ʻokú ne ʻākilotoa ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻaʻau. ʻOkú ke ʻOua naʻá ke manavahē.

Taimi haʻu. Te mou fakamoʻoniʻi ʻEku ngāué, maʻamoutolu ʻoku fakaʻilongaʻi kotoa kinautolu ʻaki ʻEku tākaí, ʻo ʻikai ha toe fakaʻatā makehe.

Ko Hoʻo Ko e tangutuʻangá ʻa e tokotaha ʻoku tau fakatahaʻí, ko au ʻiate koe mo koe ʻIate au.

Fakapapauʻi ko ha kiʻi taimi ke maʻu ai ha feituʻu ki hoʻo pisinisi, he ko koe ia ʻOku ou ui pea ʻoku ou fie maʻu ke ke tauʻatāina kakato, ʻataʻatā kakato mei he ngaahi koloa fakaemāmaní.

Ko Au loto-falala kiate kita. Manatu ko au homou Tangata Taʻané ʻOfeina pea tuku muʻa ke u tokangaʻi kakato koe ʻa ʻEku ʻOfá pea mou hoko ko e ʻOfa. »

« ʻOku ou tafoki atu he taimi ni kiate koe, Leander.

I ʻiloʻi ʻoku faingataʻa kiate koe pea ʻoku ke manavasiʻi ke fai ha meʻa ʻoku kovi tamaioʻeiki koeʻuhi ʻe talaange ʻe hoʻo fakaʻuhinga ke ne fokotuʻutuʻu ha foʻou Nofoʻangá.

ʻOku ko kimoutolu ʻoku ou fakaʻaongaʻi ko ha meʻangāue ke lea ki Hoku ʻofaʻangá pea ko kimoutolu ʻoku faingataʻa ke falala kiate Aú. ʻOmi kiate au Ko e mamahi ko ʻeni koeʻuhi ke u haʻu ke fakaleleiʻi e siʻisiʻi hoʻo tui.

Mālō ʻaupito ki hoʻomou tukulolo, loto fiemalie ke ngaue taʻe maʻu ha mahino; ʻOku ʻI hoʻo fai iá, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate koe, Léandre. »

 

17 Me, 4:10 a.m.

Ko e ʻOku fakaava ʻa hevani, ko ha moʻui foʻou ia ʻoku kamata ʻi he mamani

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻai koe ke ke siʻisiʻi ke talitali lelei ʻa e ʻOfa ʻoku ou fie maʻu huaʻi hifo kiate kimoutolu. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke talitali lelei ai ʻEku ʻOfá ʻI hoʻo hoko ko ia ʻo siʻisiʻí, ko ha konga ia ʻo kimoutolu ʻokú ne liliu mo e ngaahi meʻa ko iá ʻoku ke hoko ai ko e ʻOfa, ko e meʻa ia ʻoku ngaohi koe ki ai.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻOku ʻa ia ko ha ʻaloʻofa lahi ke moʻui, ʻi heni ʻi lalo, ko e liliu.

Kimuʻá naʻe toki foaki pē ʻa e ʻaloʻofa ko ʻení ʻi Hēvani, ka ʻi he taimi ʻOku fakaava mai ʻa langi, ko ha Moʻui Foʻou ia ʻoku kamata ʻi he mamani.

Papitaiso moʻui ʻi he ʻao ʻo e ngaahi ʻaloʻofa kehe naʻe ʻiate aú totongi hili ʻeku fuofua ʻaʻahi ki ke lava ʻo fakahā ko e moʻoni ko Kalaisi naʻe naʻe haʻu ki he māmaní. ʻOku pehē pē ʻa e hoko ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ko ʻení kiate kimoutolu. fakamatala ke fanongonongo ʻa e Ko ʻEku Foki Mai ʻi he ʻiloʻilo pau, kae tautautefito ki he ke fakamaʻa homou lotó mei he ngaahi angaʻuli kotoa pē, lava ke tali Au.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

23 Me, 5:10 a.m.

"ʻOku ke Foua e ngaahi taimi ʻo e faingataʻá mo e fiefiá. ʻOku ke moʻua kiate koe pe ke Fakafeʻiloaki ki he ongo tafaʻakí fakatouʻosi

ʻEiki Sīsū, haʻu ke tokoniʻi au. ʻoku ou ongoʻi ʻo hange ʻoku ou mavahe ʻo kimoutolu. Foaki mai kiate au ʻa e ʻaloʻofa ʻo e faʻa ʻiloʻiló koeʻuhí ke u lava ʻo ʻe lava ke unmask ʻa e faʻahi pea fakaʻata hoʻo ʻOfa ke mapuleʻi au.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« ʻE hoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou toe loto ke ʻave koe ʻI hoku nimá, puke mai koe ke ke ofi ki hoku lotó peá ke pehē atu kiate koe: Tuku ke ʻofaʻi koe. ʻOkú ke foua e ngaahi momeniti ʻo e faingataʻá mo e ʻo e fiefia.

ʻOkú ke kuo pau ke talitali lelei fakatouʻosi kinaua ʻo hange ko hoʻo Ngaahi Meʻa Mahuʻinga ʻi he meʻa ni momeniti. ʻAi ke nau moʻui ʻaki pea ʻoatu ia kiate Au.

Toe lea ʻaki ia : koeʻuhí ko e ʻofa ʻiate aú, ʻoku ou hoko ai ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

28 Me, 5h30

Ko ʻeku ʻoku fakalaveaʻi e lotó ʻe he puputuʻu ʻa hoku kakaí ʻoku ou ʻofa

1997

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu he pongipongí ni ʻa ʻeku mamahí ke maʻu hoʻo ʻOfa, ʻoku moʻua ʻeku fakakaukau ʻi he fakatau ʻoku Naʻá ku ngāue ʻaneafi.

Haʻu ki Heʻeku Tokoní. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoua te ke manavahē. Kuó ke ʻilo ʻoku saiʻia ai koe ʻi Hoku Mata. ʻI he ngaahi momeniti ʻokú ke aʻusia aí faingataʻa ke mapuleʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú, ʻa ia ʻoku moʻua ʻi he ngaahi meʻa ʻi tuʻa, ʻoku ke ala ki hoʻo taʻe-malava, mo ho ngaahi fakangatangata. Ka ʻikai Au, he ʻikai te ke lava ʻOua naʻá ke fai ha meʻa, pea naʻa mo e lotú. Ko e meʻa kotoa pē ko e ʻaloʻofa.

Fiefia ʻOku totonu nai ke ke moʻui ʻaki ʻa e meʻa taʻe malava ko ʻení, ke fakatokangaʻi ia pea kiate Au ʻoatu ia. ʻI he taimi ko ʻení, ʻoku mahuʻinga ke ke fakatokangaʻi ʻo lahi ange ʻi hoʻo foaki mai kiate Au ʻa e meʻa kotoa pe koeʻuhi ke u lava ʻo fakafonu koe ʻo toe lahi ange.

I ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē ke fakafonu kimoutolu ʻaki ʻEku ʻOfá.

Talitali Lelei Ko ʻeku ʻofá, ʻoku mālohi ange ia ʻi he ngaahi fakakaukau ʻoku taʻofi koe mei haʻo fakataha mo Au.

ʻOku ʻoku ʻi hoʻo tuenoa fakaʻau pe pea ʻi hoʻo siʻisiʻi tau hoko atu ki ʻa e fetuʻutaki fakakaumeʻa ko ʻeni ʻokú ne fakafonu koe mo fakanonga hoku lotó kafo ʻi he hē holo Hoku kakaí ʻa ia ʻoku ou ʻofa aí mo kinautolu ʻoku ou ʻofa aí Helaʻia he sio ki he faingataʻaʻiá. ʻOku kei hokohoko atu pe ʻene ngoto mei he fakaʻau ke lahi ange ʻa e faingataʻaʻiá ʻi heʻenau fakafisi ke foki mai kiate Aú.

Ko ʻeku ʻOku maʻongoʻonga ʻaupito ʻa e fakafiemālie ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ha taha ʻo ʻeku fānau īkí ki he Te u tuku ke ke liliu ʻi heʻeku liliu koe ki he meʻá ni momeniti. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

29 Me, 4:35 a.m.

Ko e kakai ʻoku mou fua homou loto ʻataʻataa ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻoku Fakamoʻuí: Ko Au Honau Fakamoʻuí

ʻEiki Sīsū, ʻoku ʻi ai haʻaku kole maʻau. ʻOku ou ʻiloʻi koe, ʻiloʻi kotoa kinautolu. ʻoku ou tuku ia kiate kimoutolu ke u ʻai au ke u hoko ko e lesoni pe fakamatala mai kau ki ha tokotaha pau ʻoku ou Fua hoku lotó ʻi heʻeku ngoué.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻoku ou maʻu fie fanongo kakato atu kiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, ko e ha pe ha meʻa ʻoku ke fie maʻu ʻoku ke ʻiloʻi kuo pau ke ke fetuʻutaki maʻu pē mo e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, Pea Ko e meʻa mahuʻinga taha ko e feohi fakakaumeʻa ʻoku tau maʻu fakataha. ʻOku ʻata ho fakamaauʻanga ke tali au pea ʻoku ou falala atu kiate koe ko ha faʻē ʻoku falala atu ʻi he mohenga pēpeé kiʻi tamasiʻi ʻokú ne ʻākilotoa ia ʻaki hono tokangaʻí.

Ko e kakai ʻa e meʻa ʻoku ke tui ʻi ho loto ʻataʻataa, ʻoku ʻikai ko koe ʻa ia ko e Fakamoʻui. Ko au honau Fakamoʻuí. Ko e meʻa pē ʻokú ke maʻ Kiate au, fakafalala ange kiate kinautolu. ʻoku ou ʻosi sio ki ʻiate kinautolu takitaha ʻo hange pe ko au ʻiate kimoutolu.

Ka ʻikai pehe ange, mahalo naʻa fie maʻu ke ke fakaʻaongaʻi koe ke ʻave ʻEku ngaahi ʻota koeʻuhi he ʻoku mahalo ko ha taha kehe ia. Mālōlō ʻi hoku angaʻaki; Talangofua. ʻI hono taimi totonu, te ke ueʻi fakalaumālie pea ʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito ʻa e fuá, makehe mei heʻene hoko ko e ʻo lahi ʻaupito.

ʻOkú ke Hoko ko e ʻOfa pea ʻoku tafe atu ʻa e ʻofa ko ʻeni ʻiate koe.

ʻE founga fefe ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

30 Me, 5h20

" Kapau Naʻá ke ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e paʻangá mo e ngaahi koloa fakatuʻasinó Mahuʻinga

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou falala atu ki he ngāue ko ʻeni ʻo e fehūʻaki fakapaʻangá hangē ko e pea ʻokú ne ʻi he taimí ni, ke faitotonu mo angalelei ki he ʻa e ngaahi faʻahi kotoa pē, kae ʻikai launoa; Fakahoko e fatongiá ʻoku ʻikai ke u toe foki ʻo ʻikai mo ha toe meʻa kehe.

ʻIloʻi ʻOku ʻikai mahuʻinga e paʻanga ko iá, ka ʻoku ou fie maʻu hoʻo māmá.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, kapau naʻá ke ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo e paʻangá mo e koloá Ngaahi nāunaú; ʻIkai ngata ai, ʻoku mahuʻinga hoʻo hohaʻa ki he fakamaau totonu.

1997

 

ʻOku kuo pau ke fakahoko koe ʻi he fakatau ko ʻeni, ʻoku ko e ola ʻo ʻeku ueʻi fakalaumālié. Ko e ha ʻoku ʻikai fakakaukauʻi ai ke foaki ia ki Heʻeku Ngaue?

Te u ueʻi fakalaumālie hoʻo kau ʻetivaisa ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fakamaau totonu pea ke fai ia ʻaonga ki Heʻeku Ngaue.

I tokangaʻi e meʻa kotoa pē, nonga pea ngāue ʻo fakatatau ki Heʻeku ueʻi fakalaumalie. ʻEke mai pe ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke faí mo ha toe meʻa ʻe taha Te ke siotonu he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku ngāué.

Tokosiʻi pē Tatau ai pe pe ko e ha hoʻo meʻa ʻoku fai, ʻoku ou ʻi ho tafaʻaki maʻu pe. I tataki koe ki ha tuʻunga te ke hoko ai ʻo siʻisiʻi pe ko koe tuku ke fakahinohino mo e feituʻu ʻoku ke kole tokoni ai kiate au ʻi muʻa ʻiate koe fai ha fili.

I Ko hoʻo ʻetivaisa lelei taha nai, ofo ʻi he vakai pe ʻoku anga fēfē ʻeku ngāué.

Tali Ko ʻeku tokoní, kae meʻatēpuú hono tali ʻEku ʻOfá. Ko ʻEku ʻOfá ʻokú ne liliu koe mo ʻai ke ke ʻofa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

3 Sune, 4:45 a.m.

– Naʻá ne ʻOku ʻikai lahi ha ngaahi moʻoni, ʻoku ʻikai taha pē pea ʻoku tatau ia ki he taha kotoa

Ko e Kuo nofoʻia au ʻe he ʻEiki ko Sīsuú talu mei he Pulelulu kuo ʻosí ʻi he holi ke fakahaaʻi e ngaahi laumālie loi ʻokú ne fakatupu e mavahe ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai ki he moʻoní.

I kole mai kiate au mo e kulupú ke lotua ke akoʻi e meʻá ni kaveingá.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fiefia ke tali hoʻo fehuʻi, koeʻuhí he ʻoku faʻa fakakeheʻi ʻa e moʻoní, he ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pe ke ʻomi ʻene moʻoni. ʻOku ʻikai ha ngaahi moʻoni lahi, ʻoku ʻikai ha taha heni pea ʻoku ko e meʻa tatau ki he kakai kotoa pē.

Maʻa e Maʻu ia, kuo pau ke ke ʻuluaki fakaʻaongaʻi ia ʻaki ha fakamaauʻanga kuo mateuteu ke tali ia, ʻa ia ko ha fakamaauʻanga kuo mateuteu ke

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Naʻa nau fakafisingaʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú, ʻenau founga pē ʻanautolú Ke mamata; ʻOku mateuteu ha fakamaauʻanga ke fakaʻuhingaʻi ʻa e Ngaahi meʻa pe ngaahi meʻa ʻo e moʻuí ʻi he māmá ʻo e tuí, ʻo fakatatau ki he foaki ʻo ʻEku Leá mo e fakaʻuhingá ʻe Hoku Siasi.

ʻIkai fuoloa mei ai ʻE vavé ni pē ha hokosia ʻa e taimi he ʻikai toe hoko mai ai ʻa e filí Tutuuʻi ʻa e tea ʻi he taimi ʻoku tutuuʻi ai ʻa e tengaʻi ʻakau totonu.

Ko ʻeni Ko e founga ke ʻiloʻi ai ʻa e tea pe loi ʻoku hafu ki Ko e moʻoni:

ʻIkai. ʻoku nau ʻoku ʻikai ke nau felotoi mo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he tapa kotoa pē;

ʻIkai. ʻoku nau ʻoua ʻe tokoni ki he tupulaki ʻa e ʻOfá, ka ʻoku fehangahangai, ʻoku nau fakatupu ʻa e mavahevahe;

Naʻa nau ʻoua ʻe fakaafeʻi ke fuʻu lahi e fakamole pea foaki ʻofa;

ʻIkai. ʻoku nau ʻoua ʻe fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga hangē ko e tokotahá, mali, famili, mo e ala meʻa pehe;

Naʻa nau Tukuange ʻa e tokotaha ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kinautolú mei heʻenau aggressiveness paʻanga ʻofa;

Naʻa nau fakaʻaiʻai ʻa e siokitá mo e loto hīkisiá; ʻOku ʻikai ke nau ʻoku ʻikai tukuange ʻi he ʻOfa.

ʻIkai. ʻoku ko e ngaahi tefitoʻi tokoni te ne fakaʻatā koe ke ke ʻiloʻi ha loi ʻi hoʻo fakatokangaʻi ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni.

ʻOkú ke kuo pau ke lotu ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke maʻu ha faikehekehe. ʻOku faingofua ke ʻave hoʻo Moʻoní ki he Moʻoní, pea ʻoku feinga maʻu pē ʻa e Filí ke fakatupu ha mavahevahe ; ʻi he taimi ʻoku fehangahangai ai mo e ngaahi fakakaukaú.

Naʻa ko ia ʻoku mahuʻinga ai ke ʻoua naʻa tau piki maʻu ki ai ʻaki ha ngaahi founga Ko e haohaoá ko e lotu maʻu pē ia kimuʻa peá ke toki ʻiloʻi pe ko hai pe ko e hā ʻOku ʻuhinga ʻeni ke fakapapauʻi ʻoku ongona mo fakaʻosi ʻoku fakahoko ʻa e faiva ʻi he ʻOfa. ʻOku lelei ange Mole ha faingamālie ke tala ʻa e moʻoní ʻi haʻo lea ʻaki ha tokoto pe fakaava ha kafo ʻokú ne fakatupu ha taha ke fokotuʻu maʻu koe ʻi hoʻo loí.

Lotu Pea ʻoku ʻikai fakatupu ʻe he ngaahi ngaueʻofa pulipulia ha fehalaaki pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻi he fakalea. ʻOua naʻa talaatu ʻa e fakatuʻutamaki fakaʻuhingaʻi ʻe he tokotaha ʻoku ne maʻu ia pea ʻoku fakaake ʻe he fili ʻiate ia.

1997

 

Kimuʻa ke fie maʻu ke fai e moʻoní ʻi he niʻihi kehé, kuo pau ke ke fakapapauʻi ko e Tokotaha koe ʻo e moʻoní pea kimuʻa ke ke hoko ko ha tokotaha ʻo e moʻoni, ʻoku ke kuo pau ko ha taha ia ʻo e ʻOfa; ko e ʻOfa ʻoku fakamaamangia ʻa e moʻoní, kae ʻikai ko e founga ʻe tahá.

Naʻa nau ʻa e moʻoni moʻoni pe te u lea ʻaki ʻa e moʻoni maʻongoʻonga taha he ʻoku ʻofa ʻa ʻOfa ʻiate koe pea haʻu ke ke ʻofa ai.

ʻI he Hoko ko e ʻOfa, ʻoku ke hoko ai ko e moʻoni.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

9 Sune, 3:20 a.m.

L06. – Ko ha Tefitoʻi Tuʻunga ʻe Ua ke Nofo ai ʻa Kalaisi ʻiate Koe mo Fakahaaʻi Ia

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, talitali lelei ʻEku ʻOfá. Tuku ke ʻofaʻi koe, ʻoua naʻa ʻoua naʻá ke feinga ke mahino ʻa e meʻa ʻoku fakatupu ʻe he ʻOfá ʻiate koé. ʻOkú ke ʻe toki lava pe ʻo sio ki he ngaahi liliu, ʻa e liliu kuo hoko ʻoku fakalele ʻiate koe. Te ke lava fefe ʻo sio ki he meʻa ʻOku ou lavaʻi ia ʻiate kimoutolu; Kiʻi meʻa siʻisiʻi tokoni ʻi hoʻo tafaʻaki pea kuo toki hoko ha liliu lahi ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.

ʻOkú ke ʻoku mahino ʻoku ʻikai ko koe te ke lava ʻomi ha faʻahinga ola pehē, ka ko Kalaisi ʻokú Ne moʻui ʻiate koé mo fakahā ia ʻi he niʻihi kehe pe niʻihi kehe ʻiate koe.

Naʻa Ko ia ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi makatuʻunga ʻe ua:

ʻOku ʻUluakí ko e fakaʻofoʻofa pe loto fakatōkilalo he ʻoku fie maʻu ʻe he hīkisiá nofoʻi pea foaki ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha feituʻu moʻo Kalaisi.

Ko e tahá ko ho vā fetuʻutaki mo Aú. Ko e lahi ange hoʻo loto fiemalie ke feohi mo Au, ʻo tali ʻEku ʻOfa pea te u lava foki mo koe fakaʻaongaʻi ke aʻu ki Heʻeku fānau kehé ʻa ia ʻoku ou ʻofa lahi aí ; Ko e fānau ko ʻeni ʻoku nau fie maʻu ha toko taha fika tolu ke fanongo ki ai ʻi he telinga kuo nau ʻosi fanongo ai kimuʻa ʻi honau ngaahi lokiako.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Tuku ke ke liliu ʻi he ʻOfá ko e ui ko ia ʻoku ou lea ki aí ʻo ʻEku fanau ʻo e mamani. ʻOku mahulu hake ia ʻi he tangi, Ko ha fakatokanga ngaahi mama ki he meʻa fakatuʻupakee ke fakatokanga ki Heʻeku fanau ʻofeina ʻo e to mai ʻa e matangi ʻo fakaʻohovaleʻi kinautolu.

Naʻa He ʻikai ha ofo moʻoni ʻiate koe, koeʻuhi ko hoʻo hoko ʻOfa ke ke nofo maʻu ʻi he ngaahi meʻa lilo ʻa e Tamaí.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

10 Sune, 4:45 a.m.

– Tali lelei koe ʻa e liliu maʻongoʻonga ʻoku ou fai kiate koe he taimi ni?

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ke tali kakato nai ʻa e liliu maʻongoʻonga ko ia ʻOku ou fai ia ʻiate koe he taimi ni? »

ʻIo ʻikai ha momou pea ʻoku ou tui foki ʻikai Ke mahino ʻa e meʻa ʻoku hoko he taimi ni. ʻoku ou kole pe ha taha meʻa: tali hoʻo ʻaloʻofa mo hoʻo mama ke ʻa e meʻangaue ʻoku Ke finangalo ke u hoko ki ai.

« Siʻoku kiʻi ʻofaʻanga, ko hoʻo tali pē ʻa e ngaahi ʻaloʻofá ʻoku foaki ki he aʻaá ʻo lahi fau; Maama mo e ʻOku angamaʻa maʻu pē ʻa e faʻa ʻiloʻiló, fakaʻehiʻehi mei he fehālākí. »

I ʻOku ou ongoʻi matuʻaki pelepelengesi mo taʻe-maluʻi. Ka ʻIkai Hoʻomou ʻAloʻofá He ʻikai ke u hoko ko ha meʻa noa pe. Haʻu ke tokoniʻi au.

« ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke manavasiʻi ki ai he ʻoku ou kei ʻi heni. ʻOkú ke malolo ʻi Hoku Fakamaauʻanga mo ʻEku Faʻee. Lolotonga e mālōlō ko ʻení, ʻokú ke liliu pea hoko ko e ʻOfa.

ʻE founga fefe ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

12 Sune, 4:10

– ʻOkú ke ʻoku ʻi he hala totonu pea ʻoku kamata ke ke ʻahiʻahiʻi Ngaahi naunau ʻo e ʻofa

1997

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu, fakahīkihikiʻi Koe, Tāpuakiʻi Koe mo Au ke fakamālō koeʻuhí ko e meʻa naʻá Ke ʻai ke tau moʻui ai ʻaneafí mo e Ngaahi Tamaí Franciscan.

Hangē ko e Kuo mou hae ʻa e ʻā ʻo Selikoó, pea tuku hifo ia Naʻa ma sio ʻaneafi ki he holisi fakaʻosi naʻa ke langa ke foaki ha langa hake ki hoʻo ngāué makehe mei he foakí Paʻanga.

Ongó Naʻe ʻai au ʻe he ʻofá mo Hoʻo ngāué ke u tangi ʻi he fiefia. ʻoku ʻikai ke u ʻilo Founga ke fakamālō atu ai ʻi he ʻaloʻofa fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku tau maʻú fakaʻaongaʻi ʻi he foulutā ko ʻení, ʻo lava ai ke tau Kau fakamoʻoni ki hoʻo ngāué.

I toe lea ʻaki ʻeku "ʻio" kakato ki he meʻa naʻa ke ʻamanaki meiate au ʻi he kahaʻu mo ha feituʻu pe te ke fie maʻu.

Ko ʻeku ʻOku ou fiefia ʻi he fiefia ʻi he fakamaauʻanga. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko ha meʻa fakafiefia moʻoni kiate au ke u mamata kiate koe ʻi he fiefia.

ʻOku ʻokú ke aʻusia he taimí ni ko ha konga siʻi pē ia ʻo e Ko e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate kimoutolu mo kimoutolu takitaha. Ko ʻeku fānau ʻa e mamani.

Kapau te ne ʻIloʻi, ʻio, kapau naʻe ʻilo ʻe he māmaní ʻa e ʻOfá, Fiefiá mo e Melinó ʻa ia ʻoku tatali mai kiate kinautolu ko e fekumi ki he ngaahi koloa ʻo e Langi. ʻE nofotaha ʻa e ngaahi ʻekitivitī kotoa ʻo e māmaní ʻi he ngaahi koloa ko ʻení kae ʻikai ʻi he ngaahi koloa ʻo e māmaní, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻi he fakangalingali mo e taimi nounou.

ʻOkú ke ʻoku ʻi he hala totonu pea ʻoku kamata ke ke ʻahiʻahiʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻofa. Kamata ke ke sio ki he meʻa ʻoku ke ʻe hoko ia ʻi he hoko ko e ʻOfa, fotunga ʻo e mamani ʻi he hoko ko e ʻOfa.

Fiefia ʻOku ʻamanaki ke ke kamata sio mo mahino ʻa e meʻa ʻoku ne ʻomi? ʻOfa, ke kau ʻi he ʻuluaki ke aʻusia ʻa e liliu ko ʻeni, ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOfa ko ʻeni kuo foaki atu ke mou aʻusia.

Toʻo ko e taimi ke fiefia ai mo fakatahaʻi kakato ia ki he koe. ʻI he foungá ni, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

ʻAfu ʻOku foua ʻe he ʻofa ʻa e ʻofa koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe madly. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

14 Sune, 4:50 a.m.

Ko ʻení fehuʻi ʻo e fetuʻutaki mo e kakai kāpaí fokotuʻu ha ngaahi fakatahaʻi lahi ʻi Hoku Siasí pea ʻi he tokolahi ʻo ʻEku kau taulaʻeikí

ʻEiki Sīsū, ʻi he pongipongí ni naʻá ke ʻeke ki hoku fakamaauʻangá ha fehuʻi fekauʻaki mo e Tamaí D. fekauʻaki mo e ʻU sakalasí maʻá e toe mali fakapuleʻanga.

I fakakaukau ko ha fehuʻi faingataʻa ʻeni. Kapau ʻokú ke fie maʻu Fakaʻaongaʻi au ke u tali e fehuʻi ko ʻeni, ʻoku ou talaatu "ʻIo ʻaupito"; Ko hoʻo kiʻi taʻahiné au tamaioʻeiki. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, kuó u toutou talaatu ko e ʻa e ʻOfa ʻoku maʻu ʻe he Tupuʻanga ʻo e Tamaí maʻa ʻEne fānau ʻo e māmaní ʻoku ʻikai fakangatangata. Naʻá ku toe talaatu foki naʻá Ne foaki kiate ʻOku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ha tauʻatāina lahi ke fili. Kiate kinautolu naʻe hū ki he Kakai ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Papitaisó mo e ʻa ia naʻá Ne tuku ke hoko ai Hoku Sinó mo Hoku Totó Meʻakai fakalaumālié.

Ki he ʻOfa ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pe ha loto maʻa ke maʻu ʻeni Meʻakai ʻo e Laumālié, naʻá Ne fakaʻatā Au ke u kamata ʻa e Sākalamēniti ʻo e Fakalelei, ʻa ia ʻoku ne tamateʻi ʻa e ongoʻi halaia kotoa pe ʻo kinautolu ʻoku fakatomala mei aí pea ʻikai ke nau toe taumuʻa mālohi ke toe fai pē ia. .

Ko ʻeni faʻu ha fehuʻi ʻo e fetuʻutaki mo e kau kaí puputuʻu lahi ʻi Hoku Siasí mo e konga lahi ʻo Hoku Kau Taulaʻeikí.

Kapau ʻokú ne fakatupu ha puputuʻu lahi ʻi heʻenau fai ʻEní ʻoku ʻikai ko e fehuʻi totonú ia, He ʻoku ʻikai ko ha fehuʻi ia pe ko ha taha kuo toe mali ʻoku lava ke fai ha fetuʻutaki fakapuleʻanga, ka ke ʻiloʻi pe ko e tokotaha ko iá kuo fili ke fai e finangalo ʻo e Tamaí pe ko e Siena. ʻOkú ne fie fai lelei pe ʻokú ne fie ngāue ʻo fakatatau ki ai fiefia ʻaʻatá? ʻOku ne mateuteu nai ke fakafoki ʻene moʻui? ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtua pe ʻoku ne fie fokotuʻutuʻu ia ʻo fakatatau ki hono mahino? Ko e fehuʻi moʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻetivaisa Kuo pau ke fehuʻi loto pē ʻe ha taha kiate ia: ʻOku ʻikai ʻilo ʻe ha taha pe ʻokú ne pehē " ʻIo" ki he ʻOtua pe kiate ia.

1997

 

Kapau ʻokú ne pehē " ʻIo" ki he ʻOtuá, ko e taulaʻeikí faleʻi ke tauhi faivelenga ki he Finangalo ʻo e ʻOtua, pe ko e meʻa ia kuo pau ke ne fai.

Ko e palopalema ʻi he ngaahi meʻa lahi he kuo fili ʻe ha taha ke ngāue ʻo fakatatau ki hono finangaló, pe fai ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he tokolahi kehe fai ia, pe ko e taʻeʻilo ki he fono ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku faʻa tupu ai ʻa e ua. Pea ko ia ia naʻe pehē ʻe he taulaʻeikí: "ʻOku ou loto ke hokohoko atu ʻeku ngāué ʻo fakatatau ki hoku lotó pea fakafiemālieʻi Ko ʻeku ngaahi holi ... ʻE lava nai ke u maʻu ha fetuʻutaki? ʻI he meʻa ni, ko e tali ko e ʻikai."

Fai ʻe Fekauʻaki mo e talí ko e "ʻio" mo e ongo nima fiemālie kapau ʻOku ʻiloʻi ʻe he taha kotoa ʻenau ongoʻi halaia, kole fakamolemole pea ʻoku tukupā ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke moʻui ʻakí ʻo fakatatau ki he ʻOtuá, ʻo fakapapauʻi kuó ne fai ha fili maʻá e ʻOtua ʻoku hāʻele maí Fakahaofi hono vaivai. ʻOkú ne ʻanalaiso e ngaahi meʻa ne hok ke moʻui fakatatau mo e ʻOtuá.

Ko ʻeni ʻOku fie maʻu ʻe he tōʻonga fakakaukaú ha tui lahi ke tūʻulu fuoloa ki tuʻa mei he laó hala; ʻOku lahi foki mo ha ngaahi tui fakalotu ʻoku nau faleʻi fakalaumālie ia.

Lotu koeʻuhí ke toe foki mai ʻa e tuí pea toe lelei ʻa e meʻa kotoa pē. ʻIkai ʻOua naʻa ke teitei fakamaau koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke ke ʻilo e meʻa ʻoku hoko ʻi he lotoʻā ʻo ha taha; Mahalo ko ia pe ʻilo ʻoku halaia pea fakakaukau ke nofo ʻi he malumalu ʻo e ʻOku fokotuʻu mai ʻe he palani ʻa e ʻOtuá ha meʻa kehe. ʻI he Kae kehe, ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he tokotahá ni hoʻo fakamāú, ka ʻokú ne ʻoku fie maʻu lahi hoʻomou ngaahi lotú mo hoʻomou ʻOfa ke aʻusiá ʻOkú Ne toe ʻOfa foki.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

20 Sune, 4:55 a.m.

Ko ʻeku ʻI he ngaahi faingataʻa ko ʻení ki he tafaʻaki ʻe tahá

ʻEiki Sīsū, haʻu ki hoku ngeia he mamahi ʻa kinautolú ni Ngaahi Fehūʻaki Fakapaʻangá.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko e ha ʻa e ʻoku fie maʻu ke u ako?

Ko e ha ʻa e ʻoku fie maʻu ke u fakalakalaka? ʻOku ou ʻoatu e tūkunga ko ʻení pea ʻeku taʻe-malava.

Mālō ʻaupito ʻi heʻeku fanongo ki heʻeku kolé. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, haʻu ʻo fusi hake hoku nimá. Kuo ʻosi lelei ange kiate koe. ʻoku ou ʻi heni pea ʻoku ʻikai ke u liʻaki koe ʻikai ʻaupito.

Tuku muʻa ke u falala pea te ke fakatokangaʻi ʻoku siʻisiʻi hoʻo tuí, loto vaivai mo pelepelengesi. Naʻá Ne foua e ngaahi faingataʻa ko ʻení ke Tafoki ki he matātahi ʻe tahá. ʻOua te ke feinga ke mahino. Toʻo ʻEku ʻofá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

24 Sune, 4:35 ko

– ʻOkú ke Fakamoʻoniʻi ha meʻa ʻe ua: ko hoʻo tuēnoá mo e Māfimafi ʻo e ʻOfá

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoua te ke manavahē. ʻOku mālohi ange ʻa e ʻofá ʻi he ʻa e meʻa kotoa pe. Mālohi ange ʻi he ngaahi faingataʻá mo e faingataʻá ke mo feʻiloaki ʻi ho hala. Mālohi ange ʻiate kinautolu ʻoku tui ʻoku nau malohi.

ʻOkú ke ko ha meʻa noa pe ia ʻi hono fakafehoanaki ki he malohi ʻo e ʻofa. Faka-Pelea toe ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení; Tali ia kakato.

ʻI he ʻa e faile langa ʻo ʻEku Ngaue, ʻa ia ʻoku ke Fakamoʻoni, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe ua: ko hoʻo tuenoa mo e Māfimafi ʻo e ʻOfá.

Ko ʻeni Ko e moʻoni ko ia te ke ʻilo ʻi he foulutā ko ʻení ko e tatau ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻi he ngaahi foulutā kotoa ʻokú ke ʻi aí kau ai. ʻOku kei fie maʻu pe ke ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ia tauʻataina. Ke tauʻatāina ho nimá, kuo pau ke hoko atu ʻi he holoa ʻa Sione Papitaiso, toe lahi ange ʻi he ʻa e fetuʻutaki ʻofa ko ʻeni mo e ʻOfa.

ʻOku Ko e ʻuluaki sitepú ke tuku ke puleʻi maʻu pē koe ʻe he ʻOfá, fakatokangaʻi ʻa e vaivai ʻo ha taha, tali ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfá ʻiate koe pea ʻoku ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa. Te mou hoko ko ha kau fakamoʻoni tokolahi ange ʻo e malohi ʻo e ʻofa.

1997

 

Naʻa ʻOku taha pē ʻa e fie maʻu vivili moʻoní, ʻa ia ko hono tali kakato ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ko iá ʻiate koe pea ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

24 Sune, 11:40 ko

"Naʻa ku ko hono ʻOtuá au pea he ʻikai ke ne masiva ʻi ha meʻa

ʻEiki Sīsū, naʻá ke fanongo ki he fepōtalanoaʻaki mo Misa Lʻheure founga. Te ke lava ʻo tataki au, ʻoku ʻi ai ha meʻa ke ʻoku fai? meiate kimautolu.

Mālō ʻaupito ʻi heʻeku fanongo ki heʻeku kolé. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« ʻE hoku kiʻi taʻahine, fanongo mai kiate au. ʻOku ʻikai ke u foaki kiate kinautolu kuo falala kiate Au, kau ai honau laumālié, ʻoku ʻikai ke nau teitei manavahē, he ʻoku ou ʻOku ou ʻi heni pea ʻoku ʻi hoku nimá ʻa e ʻEikí.

I Ko hono ʻOtua au pea he ʻikai ke ne taʻe-maʻu ha meʻa. ʻoku ou teuteu ʻOku lolotonga ʻi ai ha ngaahi loto ke talitali lelei ia. Ko e meʻa kakato ʻeni ʻoku ou fie maʻu au pea ofi ʻaupito ki hoku fakamaauʻanga. kuo u maʻu ia fili ko ho uaifí mo e meʻa kotoa pē te ke fai pe te ke fai maʻá e ko e meʻa ia ʻokú ke fai Maʻakú.

ʻOua naʻá ke momou ke ʻoua naʻá ke fai hoʻo tokoní. Kapau ko ʻEku Palaní, ko e matapaá te ne fakaava, he ka ʻikai ʻe ofi mai ia. Ko e meʻa ʻoku ou fie maʻu meiate koé ko e Ko hoʻo holi ke tokoni kiate iá, ʻoku ʻaʻaku leva ʻa e toengá. ʻOua naʻa ʻOua te ke hohaʻa ki ai, ʻe vave ni pe hano fakafonu. ko e Husepāniti lelei ʻaupito.

Mālō ʻaupito ke hoko ko e kiʻi meʻangaue pelesitiki ko ia ʻi Hoku nima. ʻI hoʻo ko e moʻui mo hoʻo faingamalie, ʻoku ke ʻomi ho nima kiate au ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ou ʻofa aí, pea mou hoko ko e ʻOfa.

Nofoʻangá Maʻungofua pea tuku ke ʻofaʻi koe. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

25 Sune, 6:10 ko

-ʻOku ou tokangaʻi e ngaahi fakaikiiki siʻisiʻi tahá

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻEiki Sīsū, ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u fai ʻi hoʻo ngaahi failé mo ia ʻo L. ? Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo ki heʻeku kolé. ʻOku ou fie fanongo atu kiate koe. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, laka atu ki muʻa pea ʻi hoʻo fakalakalaka, ʻe ngangana tahataha ʻa e ʻA vahevahe. ʻOua naʻa ke kakaaʻi. Ako ke falala kiate Au. ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pe.

Tatau Pē Kapau ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie ko ʻení, ʻoku ou ʻi he ʻOku ta tokangaʻi e fanga kiʻi fakaikiiki siʻisiʻi taha.

I ʻoku ke pehe: ʻoku ke fie maʻu e meʻa kotoa pe maʻaku, hokohoko atu ke Fanongo mai kiate au. ʻOku ou tataki koe ʻi hoʻo hoko ko ha faʻeé ʻo tataki ia kiʻi tamasiʻi.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

28 Sune, 4:50 ko

– Naʻá ku akoʻi koe ʻi ha founga ʻe ua, hangē ko ha lēlue ʻe ua, pe te ke feʻiloaki mo Au ko e moʻoni: Ko e ʻOfa mo e ʻOfa ʻi he Siʻisiʻi

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻio, ʻoku ke siʻisiʻi pea ʻoku ke fakaʻau ʻo siʻisiʻi. ʻOkú Ne kole mai ʻa e ʻaloʻofa ʻo e siʻisiʻi. He ʻikai lava ke ke aʻusia ʻOfa ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ke siʻisiʻi. Ko e lahi ange hoʻo siʻisiʻi, ko e lahi ange ia hoʻo feʻofaʻaki. Ko e Lahi Ange Hoʻo ʻOfá, Ko e Lahi Ange ia Hoʻo ʻOfá ʻOkú ke hoko ʻo siʻisiʻi.

ʻI he taimi te ke tuku koe ʻi Hoku ʻAó (tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi aí ʻa e) pea ʻoku ou loto ke toe lahi ange feohi vaofi mo Au, te u talaatu: ʻOmai ha hala ʻe ua ʻa ia te ke feʻiloaki moʻoni mo Au: ʻOfa mo e siʻisiʻi. Naʻa ʻoku fie maʻu pe ke ke tokanga mo talitali lelei ʻEku ʻOfa pe ko koe Tukutaha hoʻo tokangá pea talitali lelei hoʻo kiʻi meʻa siʻisiʻí ʻI he ongo meʻá ni, te ke fakafonu maʻu pē Au. Te u ʻi he ongo meʻá ni maʻu ai pē ngaahi hala, ʻa ia ʻoku kiʻi hange ha rails ʻe ua ʻoku ou toʻo maʻu pē.

Ko ʻeni halanga ua ʻoku ou akoʻi atu he taimi tatau ʻi heʻeku akoʻi koe Fai ha palōmesi te u lava ʻo feʻiloaki mo ia ke tokotaha kotoa pe ʻOku ʻikai ha taha te ne lau e ngaahi lea ni.

1997

 

Ko e Ko e ngaahi fakamoʻoniʻi naʻe fai ʻi he tohí ʻoku toe ʻoatu p ʻoange ki he tokotaha ʻoku ne lau ʻa e meʻa ʻoku ke tohi, Ko e tuʻunga pe ʻe taha mo e tukunga: ʻoku ne ʻomi ʻene "ʻIo".

Naʻa ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi meʻa lalahi ʻe tolu ko e "ʻIo" ke ne ʻomi kiate au: "ʻIo" ʻi he Siʻisiʻi.

"ʻIo" maʻu ʻa e ʻOfá. "ʻIo" ke hoifua ki ai.

Naʻa ʻOku tokosiʻi pe mo ha ngaahi "ʻio" ke foaki, ka ko e tolu ko ʻeni "ʻIo" ʻoku fakatahaʻí ko e ngaahi matapā hūʻangá ke mahuhu ho loto pea Feohi fafale mo au ʻi he founga.

Tokosiʻi pē ʻOku tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi aí. ʻOku tatau ai pe pe ko e ha hoʻo taʻefiemālie. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā ho mamaʻó ʻoku meiate Au.

ʻOkú ke pea mo kimoutolu kotoa ʻoku lau pe fanongo ki he meʻa ʻoku ou talaatu ʻi he meʻa ni. momeniti, Ko e meʻa pē ke faí ko e pehē:

ʻIo. I ʻOku ou fuʻu siʻisiʻi ʻaupito.

ʻIo. ʻIloʻi ʻokú ke ʻofa ʻiate au. ʻIo, ʻoku ou tali hoʻo ngaahi fie maʻu.

ʻOkú ke te Ne ongoʻi ʻOku ʻi homou lotó ʻa Hoku Lotolotongá. Ko e lahi ange hoʻo toutou lea ʻaki - Pelesi ko e "ʻIo", ko e lahi ange ia hoʻo ongoʻi ia mo e lahi ange hoʻo ʻe hoko ko e ʻOfa.

Mālō ʻaupito ke hoko ko ʻEku kiʻi meʻangāue ke lilingi hifo ʻEku kiʻi vaí ʻo e ʻOfa mo e ʻaloʻofa ki he kakai kuo Ngaohi koe ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻi.

Haʻu ʻo fusi hake ʻi hoku ongo nima koeʻuhi ke fakatahaʻi homou fakamaauʻanga ke tauʻi Hoku Fakamāuʻi ʻoku tau tuku ʻa e ʻOfá ke feʻaveʻaki faka

Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou fakafonu kimoutolu ʻaki ʻa e ngaahi ʻaloʻofa. »

Mālō ʻaupito Sīsū ʻi he ʻofa lahi. ʻIo, ʻoku ou fuʻu siʻisiʻi ʻaupito.

ʻIo. ʻIloʻi ʻokú ke ʻofa ʻiate au. ʻIo, ʻoku ou tali hoʻo ngaahi fie maʻu.

ʻIo. ʻOfa pea tau ʻiloʻi. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

30 Sune, 4:10

– Tipōsití hoʻo ngaahi faingataʻaʻia ʻi Hoku Fakamaauʻanga koeʻuhi ke nau maʻu ha Mahuʻinga ʻo e Huhuʻí

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku hoko maʻu pē ko ha meʻa fakafiefia foʻou kiate au ke u ʻo e fakamaauʻanga mo e laumālie tatau pē mo koe. Ko ʻeni ko e vā fetuʻutakí ko ha lolo faitoʻo ki Heʻeku Fakamaau Kafó. ʻOkú ke ʻoku siʻisiʻi hoʻo mamahí ʻi he fehangahangai mo ha ngaahi ʻulungāanga pau pe ʻOkú ke ongoʻi ʻoku ngaohi leleiʻi koe.

I, Pea ʻomi mo ia ʻa e mamahi lahi koeʻuhí ko e koví fakahinohino ʻa e kakai ʻo Mona. ʻOku toe lahi ange hoku faingataʻaʻiá ʻi he taimi ʻoku ne hoko ai ko e taha ʻo hoku ngaahi foha ʻoku ou saiʻia taha ai.

Toho ʻo hoʻo ngaahi faingataʻaʻia ʻi Hoku Fakamaauʻanga, koeʻuhi ke nau lava ʻo maʻu ʻa e mahuʻinga ʻo e huhuʻí, maʻanautolu ʻoku nau ʻai ke ke faingataʻaʻiá pea mo kinautolu ʻoku nau ʻai ke ke faingataʻaʻiá ʻa kimoutolu, ʻa ia ko kinautolu ʻoku fai homou fakamau, pea kae ʻumaʻā foki ʻa e liunga lahi kuo fakafalala atu kiate koé ʻi he ʻa ia ʻoku ʻikai mamata ki ai.

ki he ʻoua naʻa mole ha meʻa, tuku ʻa e meʻa kotoa pe ʻi Hoku Fakamaauʻanga, tuku ke pehe, tuku ke ka ko e ngaahi faingataʻá, mamahí, fiefiá, ngaahi hohaʻá pe ko e ʻUlungia ... Ko e meʻa kotoa pe, ʻa e meʻa kotoa pe. Te ke lava ʻo tānaki atu ʻa e malolo, ongosia, fiekaia mo e fieinua, pea pehe ki he meʻakai, inu, ʻea vela mo e momoko, fiemalie mo e mamahi... Fakaʻosí, ko e meʻa kotoa pē te ke lava ʻo fakakaukau ki ai mo aʻusiá. Kapau ko ha siteiti ʻoku tuku ʻi Hoku Fakamaauʻangá, tali pea moʻui ʻaki ʻe ʻOfa kiate au mo au, ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito he ʻoku hoko ko ha lolo faitoʻo ki heʻeku fakakaukau kuo kafó. ʻI he kiʻi tohi, ʻoku ʻi ai maʻu ha loto mo ha laumālie lahi ʻoku fakafehokotaki ʻe he ʻOfá ke hoko ko e ʻOfa.

Kotoa pē naʻe fakatupu ʻe he ʻOfá pea ʻe ʻOfa. ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻa e meʻa kotoa pe, moʻui ʻaki ʻa e ʻOfa mo e ʻo foaki ki he ʻOfa, ʻoku hoko pe toe hoko ʻa e meʻa kotoa pe ko e ʻOfa.

ʻOku ʻa e misiona fakaʻofoʻofa naʻe fakafalala mai ʻe he Tamaí ki he tokotaha kotoa pē ʻo ʻene fanau iki ʻi he taimi ʻoku nau tali ai ʻenau siʻisiʻi.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

1997

 

7 Siulai ʻi he 3:07 pm

Ko ʻeku ʻe ikuna ʻe he kau tau ʻa e tau fakaʻosi, pea ʻoku lelei ʻaupito ʻa e tau

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ko e fe pe ha feituʻu ʻoku ke ʻi ai, pe ko e ha pe ha meʻa ʻoku ke fai, ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pe. Ko ia ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke hohaʻa ki ai. I ʻufiʻufi kimoutolu ʻaki Hoku Pulupulu te ne maluʻi kimoutolu mei he ngaahi malohi ʻo e ʻa e fili ko Setane, pea ʻi he taimi tatau pe ʻoku ou ʻufiʻufi kotoa hoʻomou pea mo kinautolu kuo fakafalala atu kiate kimoutolú.

Hoko atu ke ke mapuleʻi koe ʻe Heʻeku ʻOfá. Kuo hanga ʻe he ʻofa ʻo fie maʻu koe pea ʻoku ke fie maʻu ha kakai ʻoku nau tuku ke nau mapuleʻi ʻi he ʻOfa. ʻOku tokolahi ha kakai poto mo ʻa e kakai poto ʻoku nau puleʻi pe kinautolu, pe ko kinautolu ʻoku tui, ʻo faʻa fai taʻeʻilo, ʻo ngaue ʻo fakatatau mo e ueʻi fakalaumalie ʻa Setane.

ʻOku ʻa ia ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai ʻi he ngaahi taimi fakaʻosi ko ʻeni, ko hono maʻu ha kau tau tokolahi ʻo ha kakai ne ueʻi fakalaumālie, tataki mo puleʻi ʻe he ʻofa.

Ko ʻeni Kalani Armée ʻa ia ʻoku ke kau ki ai ʻoku ʻi he malumalu ʻo e maluʻi mo e ʻa e fakahinohino ʻa e Senita Mon Saint. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau tau ko ʻeni ʻI he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻilo ki aí, ʻoku ʻi ai hono mālohi mo ha ivi makehe. ʻOku ʻa e kau tau ko ʻeni. Ikuna ʻa e tau fakaʻosi ʻe fetaulaki mo ia Ne u toe foki mai.

ʻOku tau Tau ʻiloʻi ko e meʻa ʻokú ne ʻai ha kau taú ke mālohí ko e mālohinga ʻo e ʻene kau sotia takitaha. ʻOku makatuʻunga heni ʻa e mālohinga ʻo e kau sōtia ʻo e kau tau ko ʻení, ko e malava ʻe he tokotaha kotoa pē ke ke tuku ke mapuleʻi kita pea hoko ko e ʻOfa.

Ko ʻeni ʻoku maʻu ʻa e malava ko ia ʻe ha "ʻio" ke tali, tuku ke mapuleʻi pea faifai pea hoko ko e ʻOfa.

ʻOfa hoko ko e mālohi maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní, naʻe fakatupu ʻi he Kamata mei he kau tau malohi taha ko ʻeni. Ko e tau ko e mātuʻaki fakalakalaka ʻaupito. Te ke toe tokolahi ange kau fakamoʻoni ki hono moʻulaloá. ʻE ʻita ʻene ikuna ʻi he taimi ʻe fai ai ʻe he fili te ne tui kuó ne ikunaʻi ʻa e taú.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Fiefia Te ke hoko nai ko ha konga ʻo e kau tau ko ʻení pea hoko ʻOfa.

I ʻofa ʻiate koe ʻita. »

 

8 Siulai ʻi he 4:00 pm

– Lolotongá takitaha ki he ʻAloʻofa ʻa e Tamaí ʻi he sākalamēnití fakalelei

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku mahulu atu ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu maʻamoutolu, ʻa hoʻomou Lahi e ngaahi tōnounoú, hoʻo tōnounoú mo hoʻo ngaahi fehālākí. ʻIkai maʻu ilifia naʻa ne li koe ki Hoku ongo nima, ʻo tatau ai pe pe ko e ha e ngaahi tūkunga ʻokú ke ʻiloʻi ai koé pea tatau ai pē pe ko e hā e ʻa e fehalaaki naʻa ke toki fai. Ko e ʻaloʻofa ʻa ʻoku taʻe fakangatangata ʻeku Tamaí.

Naʻa tafoki hoʻo sio ki he faingataʻaʻia kuó u fakamatalaʻi ʻi he Chemin du Calvaire ʻi he totongi huhuʻi ki hoku ngaahi foʻui. Ke vakai Ko e tōʻonga fakakaukau ʻa e tamai ʻa e foha maumau koloá. Siofi ʻeku ʻulungāanga ʻi he ʻao ʻo e fefine Samēliá, ko e fefine lahi ko Sakeasi, Mele Makitaline mo ha ngaahi meʻa lahi kehe.

Kotoa pē ʻoku maʻu heni ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Tamaí ʻi he sākalamēniti ʻo e Fakalelei. Ko e lahi ange hoʻo fakalakalaka ʻi he tuʻunga maʻongoʻonga ko ʻení liliu, ko e lahi ange hoʻo hu ki he mama, ko e lahi ange ia hoʻo ʻE fakaha atu kiate koe ʻa e ngaahi fetoʻaki. Ko koe ia Fakahoko ha fuʻu fakamaʻa lahi ʻi he ngaahi faingataʻaʻia ʻo ho laumālié koeʻuhi ko ho vaivai fakaetangata. ʻOku fakaha mai ʻe he vaivai ko ʻeni hoʻo tuʻu laveangofua, hoʻo fakaʻofoʻofa, hoʻo ʻita mo hoʻomou siʻisiʻi.

ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku ou ʻaʻeva maʻu pē ʻi he hala ʻo e siʻisiʻí

; ʻOku Ko ho taimi ʻeni ke ke fakaʻaongaʻi lelei ai ho ngaahi vaivaiʻanga ke haʻu ke fakafetaulaki mai kiate Au pea tali ʻEku ʻAloʻofa mo ʻEku ʻOfa.

I Ko e ʻOtua au ʻoku fonu ʻi he ʻAloʻofa mo e ʻOfa.

I ʻOua naʻá ke akoʻi koe ʻe tupu mei hoʻomou ngaahi ngāue leleí ʻa ʻene hoko iá ʻOfa, ka koeʻuhi ʻe ngaohi koe ʻe he ʻofa ke ke angaʻofa. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ko ha fuʻu faikehekehe lahi.

ʻOku ʻi he faikehekehe ko ʻeni ʻoku ke hoko ai ko e ʻOfa. Fakamatala je ʻofa ʻiate koe. »

1997

 

9 Siulai ʻi he 5:05 pm

– ʻI he taimi ʻoku fakaava ʻa e fakamaauʻanga ki he "ʻIo", ʻoku hu ki ai ʻa e ʻofa pea ʻai hono ʻapí ke ʻi ai

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou vakai kiate koe ʻi ha fiefia lahi ke ʻiloʻi ho ngaahi vaivai, hoʻo ngaahi tonounou mo hoʻo fakaʻofoʻofa. Ko ha fakaʻilonga kiate koe ʻokú ke hū lahi ange ʻo tānaki atu ki he māmá.

ʻI he Ko e Mama, te ke ʻiloʻi kapau ʻoku ke Ko e meʻa noa pē koe; taʻe kau ai ʻa koe ʻikai ke ne lava ʻo fai ha meʻa.

ʻOku ʻI he ngaahi ʻilo maʻongoʻonga ko ʻení ko ho lotó fakaava hake ha meʻa lahi ange ke talitali lelei Hoku ʻAfioʻangá, Ko ʻEku ʻOfá mo ʻEku ʻAloʻofa.

ʻI he taimi ʻOku ʻikai ke u ongoʻi ʻoku ou ʻi ai, ʻoku ʻikai ongoʻi Koeʻuhi he kuo ne ʻalu. ʻOku ou kei ʻi heni. Naʻa ʻoku mahuʻinga ke tauʻatāina maʻu pē. ʻOku hangē ʻa e lotoʻaá ko ha lose: kuo pau ke fakaava. Ko e feinga ko ia ke fakaava ia ʻi he fakamalohiʻi ko e ʻuliʻi, pea pehe ki he lose. Ko e ngaahi tuʻunga ʻaonga pe hange ko e laʻaa, vai mo e vela Tuku ke ava ʻa e lose.

ʻOku Ko e meʻa tatau pē ki hoʻo ngoué. Ngaahi tuʻunga kotoa pē ʻo e moʻui ʻokú ke ʻiloʻi ai ʻokú ke moʻui ʻi he fakaava hoʻo ngoue. Ko e meʻa pe ia ʻoku fie maʻu ke tauhi ʻaki hoʻo Tauʻatāina kakato ʻi he ngoué.

Ko e ʻikai ʻomi ʻe he ngaahi tuʻunga ʻo e tokotaha pe niʻihi ʻa honau ngaahi ola, ʻa ia, ʻoku tali lelei pe ʻikai, ʻo tatau ai pe pe ʻoku talitali lelei kinautolu pea moʻui.

Fakafisi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku ke ʻi ai; "ʻIkai" ke ʻOfa lolotonga hono tali ʻOku "ʻio" ki he ʻOfa mo tuʻuaki ʻa hono fakaava ʻo e fakamaauʻanga.

ʻI he taimi ʻoku ava ʻa e fakamaauʻanga, ʻoku hu ʻa e ʻofa ki ai ʻo fai ʻene ngaue pea kei tuʻu pe, pea ʻoku hoko ʻa e lotó ko e ʻOfa.

Ko Hoʻo hoko ʻa e fakamaauʻangá ko e ʻOfa pea ʻoku ou ʻofa lahi ange ʻiate koe. ʻAhiʻahiʻi ʻeku ʻofa. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

14 Siulai ʻi he 5:15 pm

Kuo pau ke ke fakatauʻatāinaʻi koe mei he meʻa kotoa pē ke hū ki Heʻeku ʻOfá

« Siʻeku fānau īkí, ko e fē pē ha feituʻu ʻokú ke ʻi ai, ko e hā pē ha meʻa ʻokú ke fai, tali ʻofa ke u ʻiate kimoutolu maʻu ai pē.

ʻOmi kiate au Ko hoʻo fiefiá mo e mamahí, ngāue maʻuʻanga moʻuí mo e hohaʻá, mo hoʻo ngaahi lavameʻá pe ko hoʻo tonounou.

Kotoa pē toʻo ʻi heʻeku ngoue. Kuo pau ke ke mavahe mei he meʻa kotoa pe ke ke hu ki ai ʻi Heʻeku ʻOfa.

Ko ʻeku pepe, ʻa ia ko e meʻa kotoa pe ʻoku fie maʻu ke ne puleʻi ʻa e meʻa kotoa pe vavaa. Tuku ke u ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

16 Siulai ʻi he 2:07 pm

– kuó u maʻu fie maʻu ha kakai tangata mo fafine ʻoku loto fiemālie ke akoʻi kinautolu, liliu, hoko ko ha Kakai ʻo e ʻOfa

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻE kakato ʻeku fiefiá ʻi he taimi ʻoku pule ai ʻa e ʻOfá kakato ʻi he mamani.

ʻoku ou maʻu fie maʻu ha kakai tangata mo fafine ʻoku loto fiemālie ke akoʻi kinautolu, liliu, hoko ko ha kakai ʻo e ʻOfa.

ʻOkú ke ʻiloʻi Ko e hā ʻa e uho ʻo e ʻofá?

I ʻOku ou fie feinga ke mahino kiate au ʻa e ngaahi tefitoʻi fotunga:

Kimuʻa ke hoko ko ha tokotaha ʻofa, ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻení kuo pau ke fakangofua kakato mo taʻefakangatangata ʻa e kole ki he ʻIkai. kuo pau ke ne ʻoange maʻu pē hono "ʻio" ki he ngaahi meʻa kehekehé ngaahi sitepu ki he liliu.

ʻOku He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo ʻiloʻi ʻene taʻe-malava, ʻene siʻisiʻi, ke fakaʻatā ʻa e ʻOfá ke nofo kakato ʻiate ia.

ʻOku ʻoku ʻikai totonu ke tali ʻe ha taha ke ne tuku ke ʻofaʻi ia ʻe he ʻofa.

Ko ʻeni sētesi fakaʻosí ʻoku ʻi ai kotoa e ongoongoleleí mo e akó ʻo e Siasi.

1997

 

Tali ke ʻofaʻi kitautolu ʻe he ʻOfá ko hono tali ia ko e ʻOtuá ʻoku ʻOfa. ko hono tali ia ʻo ʻEne ʻaloʻofá; ʻOku tali ʻa Sīsū ko e Fakamoʻuí, Ko Mele ko Mitiasī, ko e feohi ʻa e kau māʻoniʻoní, ko e kau ʻāngelo māʻoniʻ

Ke ke Ko e ʻofá ko ha uouangataha ia kiate au ʻi heʻeku uouangataha mo ʻA au. Tamai.

Petrol dʻAmour hoko ko ha malleable ʻi he nima ʻo ʻOtua.

ʻOkú ke Hoko ko e tokotaha ko ʻeni ʻo e ʻOfá, ʻOku ou ʻofa atu. »

 

24 Siulai ʻi he 4:15 pm

-Ko ʻeni tokoniʻi ia ʻe he siví ke vave ange ʻene ʻofá

ʻEiki Sīsū, ʻio, ʻoku ou tali ʻeku kiʻi meʻa siʻí. ʻIo, ʻoku ou tali ia ʻe koe ʻOfa ʻiate au, pea tuku ke ʻofaʻi mo fakahoko au. ʻIo, ʻoku ou tali ko e ngaahi lelei kotoa pē te ke ʻomi kiate au ʻi he angaʻofa, foaki, mo e ʻilo ʻoku ʻikai totonu ke u maʻu ha meʻa.

I kole ke talitali lelei ʻa R. mo au pea ke fakafonu ʻa J. ti ʻi ha founga pau, pea pehe kia G. mo L. ʻi he ʻa e meʻa ʻoku nau lolotonga aʻusia.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

« Ne u fanongo ki hoʻo lotú, ʻeku kiʻi taʻahiné. ʻoku ou fai ia ʻAʻAKU pea ʻoatu ia ki he Tamaí ke maʻu mei ai ʻene talí.

Fiefia ʻOku ke fiefia nai ke ofi ki hoku fakamaauʻanga ʻoku ʻOkú mo fengāueʻaki, kae meʻatēpuú ke feohi mo e fakamaauʻangá mo e laumālié mo e kāingalotu ʻo e Palataisi, ʻalu fakataha maʻu pe mo hoʻomou kau ʻangelo maʻoniʻoni.

R hoko ko ha māʻoniʻoni kehe ʻe fetuʻutaki mo koe pea ʻi ha matuʻaki makehe mo J ke tokoniʻi ia. Tali pea moʻui ʻaki ʻeni Liliu lahi ʻi hoʻo moʻui pea mo ha vahaʻataimi maʻongoʻonga foki ʻo e ʻaloʻofa kiate ia. Naʻá ne ʻosi ʻi hono falé ongoʻi ʻa e ngaahi lelei; ʻE tokoniʻi koe ʻe he sivi ko ʻení ke ke aʻusia ʻOfa ʻo vave ange.

Maʻa e ko ia ʻoku falala ki he ʻOtuá, ʻoku ʻikai ha sivi moʻoni ia ʻoku ʻikai ha ʻi ha meʻa ʻe malava

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

hoko ʻo ʻo vave ange ʻa e ʻOfa naʻe fakatupu ai ʻa e tangata kotoa pe.

ʻOku Ko e Founga Moʻoni ke Vakai ai ki he Ngaahi Meʻa ʻOku Hokó ke fakafeʻiloaki koe pe feohi mo koe.

Taumuʻa ko e tumutumu ʻo e tokotaha ʻe hoko ko e ʻOfá, ngaahi meʻa ʻoku hokó Ko ha ngaahi founga ʻeni ke vave ange ai hoʻo aʻu ki ai.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

02 Siulai:10

Ko ʻeku Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke manga ai kiate au, ʻoku ou laka atu ʻi ha sitepu ʻe hongofulu ki he Ta feʻiloaki

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻeku ngaahi meʻa fakahohaʻá mo e hohaʻá. ko e meʻa ia ha faʻahinga meʻa pē te ne taʻofi au mei haʻaku ʻatā kakato ki he maʻu hoʻo ʻofá.

I Ko e feituʻu ia ke ke fanongo ki ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoua naʻá ke manavahē ke haʻu ʻo fusi hake hoku nimá. Ko ʻeku Ko e taimi kotoa pe ʻoku ke manga mai ai kiate au, ʻoku ou laka atu ʻi he sitepu ʻe hongofulu ki he ʻomi koe ke ke lavameʻa. ʻOku taha pe ʻeku fakaʻamu: ke ofi ange kiate koe.

I ʻofa ʻiate koe. »

 

5 Siulai:10

-Naʻa ʻOku taha pē ʻa e faitoʻo ki he faingataʻaʻiá, ko e ʻofá

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa hoku vaivai ʻi he uhouhonga ʻo e ʻa e tukunga ʻo e ʻEiki mo e G. Haʻu ke tokoni kiate au kapau ʻoku ʻi ai haʻaku fakafaivaʻi mo kinautolu.

ʻoku ou maʻu fie fanongo kakato atu kiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou saiʻia ke sio ʻokú ke fakatokangaʻi hoʻo tuēnoá. taha saliote. Ko e toki taimi pē ia te ke fakaʻaongaʻi ai kiate aú.

I ʻo talaatu ʻoku mahuʻinga ʻa M. ʻi Hoku fofonga pea pea ʻoku lelei hono tūkungá. ʻI he taimi ʻoku hangē ʻoku ʻikai hā mai ai ha meʻá ʻI homou fofongá, ko e feituʻu ʻeni ʻoku ou lavaʻi lelei taha aí.

1997

 

Tī kuo pau ke feʻiloaki mo ʻIlisapeti. ʻE toki maʻu leva ʻeni ʻe he mama ʻoku fie maʻu ke fai ia. Ngāueʻi mo falala ʻa ia ʻe toki foaki atu pē kiate koé. ʻOkú ke ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ne ʻilo, ka ko ia. Pea kapau ʻoku ou fie maʻu koe Ko hoʻo fakaʻaongaʻí ʻoku fakatautaha pē ia ki hoʻo tuí.

ʻI he ko e ha e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa G, feʻiloaki mo ia pea fokotuʻutuʻu ho fakamaauʻanga ke talitali lelei ia ʻi he ʻOfa, ke fakafanongo kiate ia ʻi he ʻOfa, ke ne toʻo Taimi lahi ke fanongo ki ai.

ʻI he taimi ʻE fie maʻu ke ke talanoa mo ia, te u poupouʻi koe ke ke talaange ki ai ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke ne fanongo ki aí mo ia ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻofaʻí.

Naʻa ʻOku ʻikai taha pē ʻa e faitoʻo ki he faingataʻaʻiá, pea ʻoku ʻOfa, ʻOfa maʻu ai pe, ʻOfa pe, ʻikai ha meʻa ka ko e ʻOfa pe.

ʻI he foaki ʻa e ʻOfá, ʻokú ke maʻu ʻa e ʻOfá pea hoko leva ko e ʻOfa.

Mālō ʻaupito ke u ʻi Hoku ʻapiako, ko e akoʻanga ʻo e ʻOfa. I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

7 ʻAokosi, houa ʻe 2 miniti ʻe 40

– ʻOkú ke fakapapauʻi ʻokú ke ʻalu maʻu pē ki he ʻAʻakú, ʻaki hono fakaʻikaiʻi ho loto ʻoʻoú.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoua te ke manavasiʻi, hokohoko atu hoʻo fakalakalaka pe te u talaatu Drive. Manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha ki he koe. ʻOku ʻikai ko ha koloa fakamatelie ʻeni pe ko e foʻou ka ʻoku ke fakatau.

Taha ko e meʻa pē ʻe taha ʻoku mahuʻingá pea ko hotau vā fetuʻutakí ʻI he ʻofa: ko koe ʻiate au mo au ʻiate koe. ʻOku hoko ʻa e vā fetuʻutaki ko ʻ faingamālie mālō hoʻo "ʻio" ke fokotuʻú taimi pea ke fakamuʻomuʻa ia ʻi hoʻo moʻui. Naʻa ne ʻe fakatupulaki ʻo makatuʻunga ʻi hoʻo fakangofua mo tukupa ki ha faʻahinga fakavaivai pe ki he Fineʻeiki ko Uili. ʻIkai ko ʻeni ko hoʻo fie maʻú, ka ko e meʻa ʻoku ou fie maʻú, ko au. (Hange ko ʻeku lea ki he Tamai ʻi he Ngoue ʻo e Mamahi: "ʻIkai, ʻikai ko hoku loto, ka ʻoku ʻaʻau").

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Fineʻeiki talaatu te ke lava maʻu pe ʻo feʻiloaki mo Au ʻi he ongo hala fakatouʻosi, ko e taha ʻo hoko ko e taha ʻoku ke fakatokangaʻi ai hoʻo siʻisiʻi mo e taha ʻo hoko ko e tokotaha ʻoku ke talitali lelei ai ʻEku ʻOfa.

ʻI he taimi ni ʻOku ou talaatu te ke lava ʻo mālōlō fakapapau ʻokú ke ʻe ʻaʻeva maʻu pe ʻi Hoku tafaʻaki, ʻo fakaʻikaiʻi ʻi ho loto pe ʻoʻou ke saiʻia ange ʻi he ʻaʻaku. Ko e taimi pē ʻokú ke tali ai ho lotó toʻo ha feituʻu siʻisiʻi ange, ʻoku toe lahi ange ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe la Mienne, pea ʻikai ʻikai fakahaaʻi lahi ange Hoku Finangaló ʻo fakafou ʻi he koe. ʻOkú ke fakapapauʻi leva ʻoku ongo ʻa Hoku Lotolotongá ki he ʻo toe lahi ange.

Pea koe, Fiefia ʻo lahi ange ʻi Heʻeku ʻOfá pea te ke fakaʻau ʻo toe lahi ange tanaki atu ki ai mo e ʻOfa.

ʻIo. hahake ʻEku ʻofá. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. »

 

12 ʻAokosi 04:55

Ko ʻetau Ko e Tamaí ʻa e Tupuʻangá pea ʻokú ne faʻu mo toe faʻu foʻou ʻI Heʻene ʻofá maʻu ai pē

I fakatokangaʻi ʻa e kihiʻi meʻa iiki kotoa pē, vaivai mo ʻikai ha mālohi taʻe kau ai Ho ʻAó, ʻEiki ko Sīsuú. ʻOku ou tali Hoʻo ʻOfa pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku taʻe fakangatangata, pea ʻoku mahulu ange ia ʻi heʻeku ngaahi fehalākí mo ʻeku Taʻelavameʻá.

Mālō e lelei Kuo mau tuku ke fakahaohaoaʻi kimautolu ʻe hoʻomou ʻofá. I fie fanongo kakato kiate koe. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fie fakahā fakamātoato atu he pongipongí ni mo ʻOfa atu mo hoʻo ʻofa kiate koé.

Tatau Pē tuku taʻetotongi hoʻo fakakaukaú, he ʻikai ke ke lava ʻoua naʻá ke fakakaukau ki he Kofu ʻo e ʻOfa ki he ʻOtua ko ʻEku Tamaí, ko hoʻo Tamaí, ko hoʻo Tamaí, ʻOku ʻomi ʻe heʻetau Tamaí maʻau mo ʻEne fānau kotoa pē ʻi he māmaní.

ʻEne ko e fakamaauʻanga ko e Afi ʻo e ʻOfa, ko e Afi Tuʻumaʻu ʻoku fakafoʻou taʻe kau ai ʻa e pea ʻoku ʻikai pē hū ia ki tuʻa. Pea ko e taimi te ke ʻo pehe "ʻIo" ke ke ʻofa ai, ʻa hoʻo ngaahi angakovi kotoa pe, hoʻo hē holó, hīkisiá, ho ngaahi vaivaí mo e meʻa ʻoku loi ke ʻE taʻemaʻa ʻaupito ʻa loto ʻiate koe fakangaloʻi pea ko e ʻOfa ʻoku haʻu ke fakaleleiʻi. ʻOkú Ne hāʻele mai toʻo kotoa ʻa e ʻataa pea ngaue

1997

 

ʻI he uouangatahá Ko e ngaahi konga siʻisiʻi taha hoʻo moʻuí ki he ʻiloʻi hono fakaʻofoʻofa totonú.

Naʻe hanga ʻe heʻ Ko e Tamaí ʻa e Tupuʻangá pea ʻokú ne faʻu mo toe faʻu foʻou maʻu ai pē, ʻi Heʻene ʻOfá. Ko e taimi kotoa pe ʻoku hoko maʻu pe foʻou mo fakaʻofoʻofa ange.

Fiefia ʻOkú ke fiefia nai ʻi hono fili koe ke moʻuí ʻi he ʻao ʻo e tokolahi kehe ʻo e ʻOfa ko ʻení pea hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e meʻa ʻoku fakatupu ʻe he ʻOfá ʻiate koé, ʻokú ne ʻākilotoa koe pea fakafou ʻiate koé koe. ʻI he foungá ni, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

Kapau Naʻá ku ʻiloʻi hono ʻofaʻi koe ʻe he Tamaí mo e lahi ʻo ʻeku ʻofa ʻiate koe. »

 

16 ʻAokosi 5:10

– ʻOku Ko au, fakataha mo e Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e misiona ʻo kimoutolú drive

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, haʻu ʻo ofi ange kiate Au, fakafoki Ko ʻeku fakamāuʻangá hoʻomou ngaahi fakakaukaú, ngāué, ngaahi fakakaukaú mo hoʻomou ngaahi fakakaukaú ngaahi fakakaukau Hohaʻa.

ʻOkú ke vakai, neongo ʻokú ke tuēnoa, ka ʻokú ke fuʻu siʻisiʻi, fuʻu vaivai, fuʻu pelepelengesi mo fuʻu ongoʻingofua ke fili ʻa e hala totonú.

ʻOku Ko au, fakataha mo e Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e misiona ʻo kimoutolú drive. Tuku ha taimi ke ke tuʻu ai, ke vakai ki he foki, ke sio pe naʻe anga fefe hoʻo duct. ʻOkú ne kei talangofua pē. Ko e fokotuʻutuʻu ia Mei ho loto ʻataʻataá maʻu pē ke lava ʻo tataki koe ʻe he ʻA au.

Toe Lahi Ange Tuku ke heka, ko e vave ange ia hoʻo hoko ko e ʻofa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

25 ʻAokosi 4:20

– ʻOua ʻe feinga ke ʻoua naʻa ʻai ki homou umá ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke mau faí fakataha

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko ʻeku lelei Sīsū, ʻoku ou fie faivelenga moʻoni kiate Koe ʻi he ʻa e meʻa kotoa pe mo e feituʻu kotoa pe.

ʻoku ou maʻu ʻoange ʻeku "ʻio". ʻOku ou manavasiʻi naʻa mole ʻa e ʻo e toʻonga ʻoku ʻikai fenapasi ia mo ʻeku "ʻIo". ʻOku ʻi ai nai "ʻIkai" ʻoku totonu ke u lea ʻaki kae ʻikai pehē mai? funga siteisi. ʻOku totonu ke hoko ia ko ha Fakafonu ʻa e "ʻIo".

Haʻu akoʻi au, kātaki. ʻOku ou fie maʻu hoʻo tokoní.

Mālō ʻaupito ʻi hono tali ʻeku kole. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoua te ke manavahē. ʻOku ou tui ki ai. ʻoku ou maʻu fanongo ki hoʻo kolé, pea mahulu ange aí, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻi ho lotó Ko hoʻo fakaʻamú, ke ke tui faivelenga ki hoʻo "ʻio" kuo ke foaki mai pea ʻoku ke kei foaki mai maʻaku.

ʻIkai. ʻIkai ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku ou ʻi he ngāué, pea kuo pau ke u ngāue ʻOta ʻi hoʻo pisinisi ʻaki haʻo fakaʻata koe ke ke fakatau atu ʻa e meʻa ʻOku fuʻu lahi e meʻa ʻoku ke maʻu pea ke ʻai ho hala ki he kakai ʻoku ke fie maʻu ke fakamaʻa hoʻo ʻasenitá; Ko e meʻa ʻeni ke lava ʻo ngaohi ai kinautolu ʻata lahi ange ki he misiona ʻoku ou fakafalala atu kiate kimoutolu.

I ʻoku ke lea ʻaki ia: ʻoku ne kole atu ke ke falala lahi ange kiate Au. ʻOku Ko e loto-falala ko ia te ne ʻoatu ʻa e taimi kotoa pē te ke fie maʻu aí ke pukepuke ʻa e feohi fafale fakaesino ko ʻeni mo Au pea ngaue ʻo fakatatau ki Heʻeku Ngaahi Fakaʻaongaʻí.

ʻOkú ke Naʻe ʻikai ke u toe fai ia ke lele. Fekumi ʻi Heʻeku Moʻuí fakafoʻituitui. ʻOmi maʻu pē hoʻo hohaʻá pe ko hoʻo palopalema (ʻe sai ange ke u lea ʻaki hoʻo fakakaukau) Ko e palopalema he ʻoku ke manatuʻi lelei ko e meʻa ʻokú ke ui ko e kamataʻanga pē ʻo e tukuangé ʻoku ou fie fai maʻamoutolu).

Fakangofua Fakaʻuli ʻi ha ka, tuku ke ʻofaʻi koe. Ko e lahi ange hoʻo hoko ʻikai lava ke fakaleleiʻi, ko e lahi ange ia hoʻo hoko ko ha meʻangāue te u lava fakaʻaongaʻi. Ko e lahi ange hoʻo ongoʻi fiemālie ʻi hoʻo hoko ko e faivelenga ki he "ʻIo", ke lava ʻo pehe " ʻIkai" hili ha tuʻuaki lelei. ʻAtakaiʻi.

ʻOua ʻe feinga ke ʻoua naʻa ʻai ki homou umá ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke mau faí fakataha. ʻOua naʻá ke feinga ke fakaleleiʻi ia ʻe koe. ʻoku Kuo pau ke tau fakaleleiʻi fakataha pea ʻoua ʻe feinga ke ngāue toko taha pē ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ke tau ngaue fakataha.

Fai ia ʻo toutou ui maʻu pe au. ʻoku ou vaofi maʻu pe ʻa kimoutolu mo kimoutolu.

1997

 

I fie haʻu mo koe he ʻoku ou fie talanoa maʻu pe mo koe pea Ueʻi fakalaumālie koe. ʻOku ou fie nofo ʻiate koe. ʻOkú Ne loto ke foaki mai kiate au ʻa e feituʻu kotoa pe pea ke fakamoʻoniʻi ʻEku ngaue.

ʻOku pea pehē foki ki hoʻo hoko ko e ʻOfá. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

2 Sepitema ʻi he 5:50

– ʻOkú ke lava ke moʻui ʻaki ha fetuʻutaki ʻo e ʻOfá mo e niʻihi kehé, ka he ʻikai toe laka hake ʻi he kuo teʻeki ke ke toʻo mei Heʻeku maʻuʻanga fakamatalá

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku fakaʻofoʻofa ange ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu maʻaú ʻiate koe ʻe lava ke ke fakakaukau atu ki ai. Kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo ʻenau feʻofaʻaki.

ʻI he palani ʻo e ʻOfá, ʻokú ke maʻu e meʻa kotoa pē ke ʻiloʻi mo koe ʻikai ke ke lava ʻo ʻiloʻi ia ʻaki haʻo tuku ke ʻofaʻi koe. Naʻa nau takitaha ko hoʻo tuku pē ha taimi ke talitali lelei ai ʻa e ʻOfá, ke ke liʻaki koe ʻofa ʻiate Au, ʻoku fakaava ʻe ho loto ha kiʻi meʻa lahi ange ki Heʻeku ʻOfa. Ko e akoʻanga moʻoni ʻo e ʻofa ko e: ko koe ʻoku Ko au mo Au mo koe; ʻIate au pea ʻoku ou ʻiate koe.

Mei heni te ke lava ʻo aʻusia ai ʻa e fetuʻutaki ko ʻeni ʻo e ʻOfá mo e niʻihi kehé, kae ʻikai ke toe lahi ange ʻi he meʻa naʻá ke maʻu mei aí Fineʻeiki faʻahitaʻu failau.

ʻOkú ke ʻOku ʻikai ʻaupito ko koe ʻa e tupuʻanga, ko ha tauʻanga pe koe ʻi ha lele ʻoku ʻE lava ke tipōsiti ʻiate koe ʻa e ʻofá ke ke ʻave ki he niʻihi kehé.

Hoko ʻo Ko e ʻofá ke nofoʻi fakaʻaufuli pea kakato ʻaki ʻEku ʻOfa.

Fiefia ʻOku ke ʻi he hala ʻoku ne tataki koe ki he ʻOfa. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange kiate koe ʻi he meʻá ni momeniti. Ko e mavahe pē mei he pēpeé ko e founga pē ia ʻe taha ki he ʻai ke mou ʻofa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

3 Sepitema ʻi he 3:30 ko

" ʻOku ou ʻAlu maʻu pē ki he feituʻu ko ʻeni ʻo hoʻo kiʻi tamasiʻí. "

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ki he M., ʻa ia naʻá ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa ʻene Huʻanga ki he Fale ʻo e Lotu.

Mālō ʻaupito ki hono tali ʻene ngaahi lotú mo ʻetau ngaahi lotú; Fakamālō atu ʻi hoʻo fakahā ange ʻa e feituʻu ʻoku ke fie mavahe mei ai. Fakamālō atu ʻi hoʻo ʻave kotoa e Ngaahi ʻa vahevahe naʻa ne taʻofi ia mei haʻane sio ki he hala naʻa ke ʻoange kuo fakatotoloʻi.

Mālō ʻaupito ke fakapapauʻi mai kiate au ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi popoaki ʻoku naʻá ke foaki au maʻana; Fakamālō atu ʻi hono akoʻi koé ʻomi kiate au ʻa e meʻa ko ʻeni ne hokó.

I talaatu ke fakatupulaki ʻeku tuí koeʻuhí ke u lava ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻokú ke fie maʻu ke u hoko ki ai.

Mālō ʻaupito ke u haʻu ʻo fakaleleiʻi hoku fuʻu vaivaiʻangá mo hoku siʻisiʻi ʻa e tuí.

I Fakafalala pē kiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou saiʻia ke sio ki he ongo ʻoku maʻu ʻe hoʻo kiʻi taʻahine, hoʻo ʻaa. Ko e toki taimi pē ia ʻe hoko ai ko ha meʻangāue Te u lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi heʻeku kataki.

ʻE founga fefe Naʻá ku akoʻi kiate koe ʻoku ou ʻaʻeva maʻu pē ʻi he hala ko ʻení Hoʻo Kiʻi tamasiʻi; ʻi he foungá ni te ke feʻiloaki ai mo Au ko e moʻoni. ʻOku kei hokohoko atu pe ʻene fakalaulauloto ki he homily ʻo Seni Kulekili ko e Lahi (ʻa ia ko ʻene katoanga ko e ʻi he ʻahó ni) ki he palōfita ko ʻIsikelí. ʻOkú ke Toʻo meiate Ia ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu he taimi ko ʻení. Fiefia ke ʻilo lahi ange ki hoʻo kiʻi tamasiʻí he pongipongí ni?

Tesse pea mo talitali lelei ʻEku ʻOfa.

ʻOku pea pehē foki ki hoʻo hoko ko e ʻOfá. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

7 Sepitema ʻi he 4:15

 

Ko ha tuʻulutui ʻi homou ʻao, ʻoku ou haʻu ke kole atu ke mou fai ha "Fakakātoa ʻo e ʻió", ʻikai ha ngaahi fakangatangata pe tuʻunga

1997

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu, mālō ʻokú ke tāpuakiʻi ʻa e ngaahi ʻaloʻofa lahi naʻá ke li ki he pilisone ʻo e vahevahe ʻa e kolo ʻaneafi pea mo e ʻofa ʻoku ke maʻu foaki ki he Kāingalotu Kāingalotú takitaha.

I kole ha fakamolemole makehe maʻa C., ʻa ia ʻoku ʻi ʻa e falemahaki, pea kia J., ko hono husepaniti. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakafanongó Ko hoku uiuiʻí. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ko e meʻa naʻá ke aʻusia ʻaneafí ko ha kiʻi meʻa siʻisiʻi pē kamataʻanga ʻo e meʻa ʻoku ou ui ko e moʻui. ʻOku ʻikai ko e kiʻi afi siʻisiʻi pe ʻoku kamata ke u ulo. Ko kinautolu ʻe hanga ʻe he fanga kiʻi afi iiki ʻo ʻEku ʻOfá ʻo fakaulo ʻa e māmaní kotoa ʻo fakatatau mo kinautolu fakaʻatā loto fiemālie ke vela ʻo hangē ha sinoʻi ʻakaú.

Kotoa pē liliu mo e founga lavameʻa [ʻa e vela ʻo e afi mo e taimi ʻoku fie maʻu ke mafola ai] ʻoku makatuʻunga ia ʻi hoʻo holi ke fakaʻauha koe ʻe he Afi ʻo ʻEku ʻOfá, ʻo e hoko ko e ʻOfa, ko e Afi ʻo e ʻOfa , ʻikai, ʻoku vela pe, ka ke koa ʻiate kinautolu ʻe fakakofuʻi ʻe he Tamai ho hala.

Tali lelei koe ke pehe "ʻIo" ki he afi fakaʻauha ko ʻeni ʻoku ne fie maʻu ke puli atu ʻiate kimoutolu takitaha ʻa e "ko au, au, ʻa au" ʻoku ne feinga maʻu pe ke maʻu ha feituʻu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻi ai kotoa e Feituʻu ke fetongi ʻaki ha meʻa ʻe ua:

ʻOku Talitali Lelei Koe ʻE hoku ʻofaʻanga;

ʻAve (Transmit) ʻOku hoko ʻeni ki he kau mēmipa ʻo hoʻo toʻotoʻó koeʻuhí ke nau akoʻi koe. Foaki ki he niʻihi kehé, ʻi he ʻahó mo e poó, ʻi he taʻú kakato, ʻi he meʻa ʻoku hā maí ʻo hangē ko e ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻi.

Ko ʻeni ho misiona moʻoni, ʻa ia naʻe Fakatupu koe pea kuo fili kimui ni mai ko ha kau ʻaposetolo pe kau akonga.

I fie maʻu ke ke ʻoange ha tatau ʻo e pōpoakí ni ki he mēmipa takitaha mei hoʻo meʻa toʻotoʻó koeʻuhí ke nau lava ʻi he feohi fafale mo Aú ʻo ke maʻu, fakalaulauloto, lotu pea ʻi he tauʻatāina lahi ʻo e ʻoku nau ʻi ai, ʻOmi ʻenau "ʻIo".

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

"ʻIo" ʻoku fie maʻu maʻu pē ke laka ki muʻa koeʻuhí he ko e Tamaí fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē ʻa e tauʻatāina lahi kuó ne foaki ki he ʻene fānaú takitaha. Tatau ai pe kapau te ne maʻu ha "ʻikai" ʻi Heʻene kole ha "ʻio", ʻoku ʻikai pe holomui ʻEne ʻOfa. Naʻa ʻOku kei tuʻu pe ʻa e foʻi moʻoni ko ia ko e tokotaha ʻoku ne polokaʻi pe fakatoloi ʻene fakalakalaka. ʻOkú ne toe fakatoloi foki ʻa e palani ʻo e ʻofá ʻa ia ko e Tamaí kuo palani maʻá e māmaní kotoa.

Fiefia ʻOku ke fiefia kuo fili koe ki ha faʻahinga fakaʻofoʻofa mo ko ha misiona maʻongoʻonga moʻoni, ʻa ia ko e misiona ia ʻo e ngāue fakafaifekaú; Fefe ʻa e Kuó u haʻu ki he māmaní, kuó u pekia ʻi he kolosí, pea ʻoku ou Toetuʻu, ʻo fakaʻata ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangata ke Fakatauʻatāinaʻi mei he ngaahi mālohi ʻo e koví pea hū ki he vaʻe kakató ʻi he palani ʻo e ʻOfa ʻa e Tamai.

ʻOku tuʻulutui ʻi homou ʻao, ke u haʻu ke kole kiate kimoutolu ; ʻomi ʻa e "fakakātoa ʻo e ʻió", ʻikai ha fakangatangata pe ʻikai tuʻunga.

I Te u talaatu, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, pea ʻoku ou vela ʻi he holi ke naʻá ke mamata ki hoʻo hoko ko e ʻOfá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu hono kotoa. »

 

Saint-Benoit-du-Lac, 11 Sepitema 7:06:50 p.m.

-Ko hoʻo Fakapapauʻi ʻe he tokateu mo e fakafisi hoʻo "ʻIo"

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ko e taimi ʻokú ke tali ai ke haʻu kiate iá, ke fakatahaʻi koe kiate Au, ke tuku ke liliu koe ʻe Au, ʻOku ou Muimui ʻiate koe ʻi he taimi mahuʻinga taha.

Maʻa e ʻoku tupulaki ha feohi feʻofaʻaki, ʻoku fie maʻu ke ʻiloʻi ʻOku lahi ange ʻa e taimi, pea ʻoku ʻikai ko ha fetuʻutaki pe ʻiate kitautolu, ʻoku ʻi ai ha Liliu hoʻo moʻuí ʻi he ʻofa ʻo e fakalakalaká ʻa ia kuo pau ke tupulaki ʻi heʻetau feohi fakakaungāmeʻá. ʻOku fie maʻu heni fakangofua mo e taimi.

Niʻihi toni ʻinivesimeni ʻi he fakalau atu e taimi mo hono fakapapauʻi Ko hoʻo "ʻio", ko hoʻo holi ke liliu, ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOku ke fiefia ke lava ʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻataina ke

1997

 

Teuteu Ki he misiona fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku ʻamoutolu. Ko e meʻa pe ʻamui ange ʻe mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi ʻaho ko ʻeni ʻoku Mateaki.

I te ne lilingi hifo ha ngaahi ʻaloʻofa lahi kiate koe ʻi he taimi ko ʻení pea kiate kinautolu kotoa pē ʻokú ke fakafalala mai kiate Aú.

ʻOkú ke Hoko ko e meʻa naʻe fakatupu koe ke ke faí: ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

ʻI he ʻaʻahi ki ha ʻapi ʻo hano kaungāmeʻa ʻi hala ʻi he ʻaho 14 ʻo Sepitema ʻi he 5:20

– Naʻá ku kole atu ke mou fakaʻikaiʻi hoʻomou ngaahi founga ngāué, ʻa hoʻomou ngaahi founga ʻo e fakakaukau, hoʻo ngaahi founga ngaue, ko hoʻo manavasiʻi naʻa fakatupu hohaʻa pe fakahohaʻasi koe

« Naʻá ku haʻu mo ʻeku kiʻi taʻahiné.

Mālō ʻaupito he te ke lava ʻo fakaʻuli. ʻOku ou saiʻia ʻi hoʻo tukulolo.

Ko ʻeni ʻe ʻi ai ha Loki, ʻi he Loki ko ʻení te u lava ai ʻo lea ʻo lahi ange ki homou loto. ʻOku ou fie lea lahi ange ʻi he loto ʻo C. ʻE hoku foha ʻofeina.

I fie maʻu ke ke ako ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻe Heʻeku ʻOfa ʻi he taimi ʻoku lelei ai, talitali lelei ʻe heʻeku fānaú takitaha.

I te ne tala atu Kole ke tukuange hoʻomou ngaahi founga hono fai ʻo e ngaahi meʻá, hoʻo ngaahi founga fakakaukau, hoʻo ngaahi toʻonga, mo hoʻo manavasiʻi ki ha meʻa fakatupu hohaʻa pe fakatupu hohaʻa.

I loto mālie kiate kimoutolu toko tolú. ʻoku ou fie ʻa e tokotaha naʻa ke tokangaʻi. ʻoku ke ʻi heni ʻi Hoku Fale, ko Au ia ʻoku ne talitali lelei koe, ko au kuo u fili koe, ko au ʻoku ou fie maʻu ke mou feohi.

I fie maʻu ke mo aʻusia fakataha ʻa e meʻa ʻoku ne ʻomi ʻOfa. ʻOkú ke ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi vahevahe lelei. ʻoku ou loto ke fuʻu siʻisiʻi ki he ʻAlu ke loloto ange koeʻuhí ke ke lava ʻo Langa ʻi ha maka fefeka.

Kimuʻa ke ngāue, ʻoku ou fie maʻu maʻu pē hoʻo fakangofuá. ʻoku ou fie maʻu koe Ko e fuofua taimi ʻeni ke fakataha ai

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Tolu ʻI muʻa ʻiate aú, ʻokú ke fakahā kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku ou fokotuʻu ʻi hoʻo fakamāuʻi he momeniti ko ʻení, ʻa ia ʻokú ke fakafanongo lahi ki aí Tokanga mo ʻofa ʻi he meʻa ʻe maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻi honau lotó.

ʻOku ʻOku fakahaaʻi ʻe he tokotaha kotoa pe ʻenau fakakaukau pe talifaki. ʻO aʻu ki ha tuʻunga ʻa e feituʻu ʻoku ke tali ai, ʻo tatau ai pe pe ko au ho Tokotaha Tauhi, ko hoʻo Tamaioʻeiki pea ʻi he taimi tatau pē ko ho ʻEikí, ke ke mahalo te nau aʻusia ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻOfa mo e meʻa ʻoku ne ʻomi ʻuhinga: "koeʻuhi ʻoku ʻofa ʻa e ʻofa ʻiate au, ʻoku ou hoko ai ko e ʻOfa".

Ke ke ʻI ʻapi, ʻi ʻapi. ʻOku ou fiefia ʻaupito ke talitali lelei au fakataha kotoa ʻa e toko tolu ʻi Hoku Fale.

Tuku ke ke ke ʻofa ʻiate Au. Fevahevaheʻaki ʻa e ʻOfa ko ʻení.

Hoko ʻo sino ʻo e ʻOfa, ʻo fakaʻata koe ke ke vela ʻi he Afi ʻo ʻEku Afi ʻo e ʻOfa.

Maʻa e ʻI heʻeku taʻemanavaheé, ʻoku ou ʻiate kimoutolu fakatāutaha. Angaʻofa, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

Kadîub, 15 Sepitema ʻi he 2:45 pm

– Naʻá ku fakalotolahiʻi koe ke ke fakalaulauloto ki he talanoa fakatātā ʻo e mohukú mo e fuʻu konga ʻakau

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu kiate koe ʻetau tuēnoá, mo ʻetau Mamahi mo hotau ngaahi fakangatangata ke aʻusia ʻa e moʻoni fua ʻo e ʻOfá. Ko e toko tolu pē ʻo kitautolú. ʻOku tau Kuo fuoloa ʻetau ʻiloʻi mo ʻofaʻi.

Kotoa pē Tolú, ʻoku tau lotu; ʻOku tau pehē kotoa ʻetau "ʻio"; ʻOku mau vahevahe ʻe kimautolu toko tolu ʻa e ngaahi tui tatau; ʻOku vahevahe ʻe he toko tolu ni ʻa e holi ke aʻusia ʻa e tafaʻaki totonu ʻo e ʻOfa.

Naʻe hanga ʻe heʻ Naʻe vahevahe ʻaneafi ʻa e ngaahi momeniti ʻo e ʻofa mo e ngaahi taimi faingataʻá. Ko e hā ʻoku pehē aí? Fakaava ʻetau mata, fakaava hotau telinga, kae tautautefito ki hotau Fakamau mo ʻetau poto, koeʻuhi ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e hala ke hoko ko ha Kakai Moʻoni ʻo e ʻOfa. ʻoku ou fie fanongo moʻoni atu kiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

1997

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻokú ke fakafehokotaki maʻu pē hoʻo ngaahi ʻekitivitií mo ʻeku ngaahi ʻekitivitií te ke maʻu ai e talí. ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fakalaulauloto ki he Talanoa Fakatata ʻo e Mohuku mo e Fuʻu ʻAkau.

ʻOkú ke ʻi ai ha pongipongi fonu ʻi he ʻOfa koeʻuhi ko hoʻo toko tolu faaitaha ʻa e ngaahi kalasí ke fanongo kiate Au.

Toʻo Mata ʻe Taha ʻi he Taimi ʻOku Kamata Ai e Ngaahi Meʻá fakaʻau ke kovi ange: ʻoku ʻi ai e taimi naʻa ke fie tokoni ai ki he tokotaha ko ee ʻai ke lelei ange hili haʻo fakatokangaʻi ha ngaahi meʻa siʻi. Pea ka ʻoku ʻikai kole tokoni atu ʻa e Fika Uá.

Naʻa ʻOku ʻikai ha palopalema ia ʻi hono kumi ha ngaahi fehalaaki ʻi he ko e tahá. ʻE lava pe ke lelei ʻaupito neongo kapau te ke Fie tokoni, ka ʻoku totonu nai ke pehe? Ko e tahá ʻoku ʻiloʻi hono vaivai pea kole tokoni. Ka ʻikai, ʻe ongoʻi ʻoku maumauʻi ʻiate ia pe fakafisingaʻi he taimi ʻe niʻihi.

ʻOku ʻa ia ʻoku fie maʻu ke mou hoko kotoa ko e Kakai ʻo e ʻOfa, Ko e meʻa ia ke ongoʻi ʻoku talitali lelei, tali lelei mo ʻofaʻi kitautolu ʻi he faʻahinga meʻa pehee. ʻoku ʻikai haʻamou taumuʻa pau ki he meʻá ni Liliu pe ko e Liliu ko ʻení.

ʻI he taimi ʻOkú ke fakatokangaʻi ha vaivaiʻanga, ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke ke faí ke fakafeʻiloaki ʻaki ʻa e. ʻE fakaha mai ia ʻi hono taimi totonu ki he tokotaha pea kapau ʻoku ʻi ai hao fatongia ke vaʻinga, ʻe ʻe ava ʻa e kelekele ke maʻu ia.

ʻOkú ke ʻoku ke ʻi heni ʻi Hoku ʻApiako, ʻoku ʻi ai hoʻo totonu ke fai Ngaahi Fehālaakí. ʻOua te ke ongoʻi halaia; ʻOmi maʻu ai pē ʻa e ngaahi tūkunga ko ʻení. Tuku mai hoʻo tuēnoá, ʻOku ou haeʻi ʻeku

Māfimafí.

ʻOmi kiate au Ko hoʻo "ʻIKAI" ki he ʻofa, te u fakaʻaaki ʻeku ʻOfa.

ʻOmi kiate au ʻa hoʻomou ngaahi hohaʻa, te u fakahohaʻasi ʻEku Melino.

ʻOku Ko ʻeku ngāué, kae ʻikai ko hoʻomou ngāué. Nofo maʻu ʻi Heʻeku ʻOfá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻAhiʻahiʻi ʻeku ʻofá.

I ʻokú ke ʻofa ʻia C., ʻIlisapeti, ko koe Léandre. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Kadîub, 16 Sepitema ʻi he 4:55 pm

– ʻIkai ʻOua ʻe fakamoleki ha taimi ke sio kiate koe kimuʻa pe ko hai koe pe naʻe, ko e meʻa naʻá ke faí pe meʻa kuó ke faí pe ʻE. Vakai ki he tuʻunga ʻoku ke aʻusia: ʻofa taʻe-hano-tatau

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fie maʻu e pōpoakí ni maʻa Hoku ʻofaʻangá foha ko C. Ko e kiʻi sipi fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo Hoku Fakamaauʻangá ʻa ia kuó u vaheʻí.

C., ko kimoutolu kuó u ʻofa maʻu ai pē ʻi ha ʻOfa makehé, fakafanongo tokanga ki he meʻa ʻoku ou fie talaatu.

Fefe ʻa e ʻOkú ke kei veiveiua pē nai ki Heʻeku ʻOfá? Mamata ʻi he aʻusia fakaʻofoʻofa kuo tau fakataha. Sio angé pe kuo tuʻo fiha nai ʻeku maʻu koé protege. Sio ki he ngaahi halá mo e ngaahi tohoaki kotoa pē ʻa ia naʻe pau ke u no ke tohoakiʻi mai koe kiate Au. Kiʻi vakai Ko e meʻa kuó u lavaʻi ʻiate koé, ʻokú ne ʻākilotoa koe pea fakafou ʻiate koé.

Tali kakato ʻa e palani ʻo e ʻofá ʻa ia naʻe palani ʻe he Tamaí maʻau kimuʻa pea tuʻituʻia.

Tali ko e hala naʻá Ne fakatotoloʻi maʻaú ko e hala lahi tahá ia fakaʻofoʻofa mo e founga lelei taha ke ke aʻu ai ki he feituʻu ʻokú ke ʻi aí ko e taimí ni.

Tali ke lolotonga ʻi he feituʻu lelei taha ke

kautaha.

I vela mo ha holi lahi ke lilingi hifo kiate koe, ʻa e taha mo e

Peau ʻOfa ʻi hoʻo ngoué.

Ko e hā e meʻa ʻokú ke maʻú maʻu ʻo aʻu mai ki he taimi ni, ko ha kofu pe ia ʻo e ʻa e meʻa ʻoku ou fie ʻoatu maʻamoutolu.

ʻOkú ke kuo pau ke ne tali ha meʻa lahi ange ke ʻofaʻi ʻi he fakavalevale, ke fakamolemoleʻi kakato, ke ke vela ʻi he Afi ʻo ʻEku ʻOfa, ke tutu ʻa kimoutolu ʻi he Afi ʻo ʻEku Afi ʻo e ʻofa.

ʻOkú ke C. ʻOku anga fēfē hoʻo vakai kiate koé, ʻokú ke fakamāuʻi fēfē koe, ʻokú ke fakamāuʻi fēfē foki koe? Fakahalaiaʻi, he ʻikai ke ke toe ʻi ai. He ʻikai maʻu ia ʻe he taha ko ʻeni mahuʻinga kiate koe. Ko au, Kalaisi, te u toʻo ʻa e meʻa kotoa pē ʻa e potu ʻiate koe, pea te ke lava ʻo tala ʻa e founga naʻe fai ai ʻe Seni Paula: "Ko ʻeni ʻOku ʻikai kei hoko ia ko au ʻoku moʻui, ka ko Kalaisi ʻoku nofo ʻiate ia." ʻOkú ke ʻe hoko ko e ʻofa incarnate, ko e alea ia.

1997

 

Tokosiʻi pē ʻOku mahuʻinga ke vakai pe ko hai koe, meʻa naʻa ke fai ʻaki Lelei pe kovi. Ko e meʻa pe ʻe taha ʻoku mahuʻinga: ko hai koe pea mo ia kuo fili kimoutolu ke mou hoko ko e ʻOfa. ʻE lava holi ki ha meʻa ʻoku maʻongoʻonga ange ʻi he aʻusia? ʻOfa incarnate?

ʻIkai ʻOua ʻe maumauʻi ho taimí ʻi hoʻo sio kiate koe kimuʻa pe ko hai koé pe ko e, meʻa ʻokú ke faí pe meʻa kuó ke faí pe ʻE. Vakai ki he tuʻunga ʻoku ke aʻusia: ko e ʻofa taʻe-hano-tatau. Naʻa ne ko ho misiona moʻoní ia.

ʻoku ou maʻu fie maʻu koe. ʻOkú ke mahulu hake koe ʻi ha fanga sipi fakaʻofoʻofa pē kiate Au, Ko ha Mataʻitofe hahamolofia mo mahuʻinga.

ʻoku ou ʻuma hoʻomou fakamāuʻi ʻa ʻEku fakamāú pea mo e Faʻē ko Melé, koeʻuhí ke lava ʻo fakaʻauha kakato koe ʻe he Afi ʻo e ʻEku ʻofá. ʻOku ke monuʻia, C. hoku lotoʻa ʻofaʻanga. ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

21 Sepitema ʻi he 4:15

– Foaki Mai Kiate Au ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ke hohaʻa ki ai, ʻo tatau ai pe pe ʻoku fakatautaha, fāmilí pe fakasōsialé, anga fakafonuá, fakapolitikale mo e tui fakalotú

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakafeʻiloaki koe kia G. mo hono fāmilí, pea tautautefito ki heʻene ngāue ki he fāmilí mo e fakaʻapaʻapa ki he moʻuí.

I foaki ʻeku tuēnoá ke tokoniʻi ia pea aʻu ʻo tokoniʻi ia Talamonu ʻi he ngaahi fakamatala fakapepa naʻa ne ʻomi kiate au.

ʻoku ou maʻu fie fanongo kakato atu kiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

I ʻOku ʻiloa ia ʻi heʻene kei siʻí. ʻOku ou tali hoʻomou ʻofá.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, foki ki he Tupuʻanga ʻo e ʻOfa. Te ke maʻu maʻu pē ʻa e melinó mo e fiefiá, pea pehē ki he tali kotoa hoʻo ngaahi fehuʻi. Ko e ha e meʻa ʻoku mahuʻ ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻokú ke ʻiló, ka ko e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí.

ʻOku tatau kia G. ʻOku ʻikai ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ʻa e meʻa ʻokú ne faí, ka ko hai ia. Ongo

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

taha holi lahi ke kau fakataha mo Au, ke tuku ke liliu au ʻe Au pea hoko ko ha faifekau kiate Au, ke u matuʻaki mahuʻinga kiate Au. ʻOku ou loto ke ke ʻoange ʻeni:

 

G., ʻE hoku foha ʻofeina, haʻu ʻo fusi hake ʻi hoku toʻukupu. Fakafalala mai kiate au ʻa e kotoa hoʻo ngaahi hohaʻa, ʻofa ke nau ko ha fāmili fakatāutaha pe fakafāmili pe fakasōsiale, anga fakafonua, fakapolitikale pe fakalotu.

ʻOmi kiate au Ko hoʻomou kavengá, te mou fakatokangaʻi ʻoku maʻamaʻa ʻeku haʻamongá. Kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate koe, te ke ʻofa ʻiate koe ʻo hange ko Naʻe fakatupu koe ʻe heʻeku Tamaí.

G., ʻoku ke mahuʻinga kiate Au. ʻOku ke mahuʻinga ki Heʻeku mata. Ko e meʻa ʻoku ou fie maʻu meiate kimoutolú ke ke tuku ke ʻofaʻi koe, ke ʻoku ke tali ʻEku ʻOfa.

I fie talanoa mo ho fakamaauʻanga. Fanongo mai kiate au. ʻoku ou maʻu fie maʻu koe. ʻOku ou mamata ki hoʻomou holi lahi ke ngāue Maʻakú.

Naʻa ʻoku ʻikai ke ne ʻoatu ha faʻahinga ʻota. Ko e meʻangāue ʻeni ʻoku ou maʻú kuo fili. Toe talamai hoʻo "ʻIo" ki he ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ʻata ke mou maʻu. tali foki ʻa e meʻa kotoa maʻa Mon ʻOfa, ʻi he fiefia kae ʻikai ʻi he faingataʻá.

Fekauʻaki mo e hoʻo ngāué, muimui ʻi he ngaahi sitepu ʻoku ou maʻu e fakamatala ʻi he mei he ʻaho 6 ʻo Sānualí.

G., Ko ʻeni, ʻoua te ke manavasiʻi. Ne u tafoki ʻo sio fakamamaʻu atu kiate koe.

Tuku ke ʻofa; ʻOku ʻi hoʻo smallness maʻu pe pea ʻi he tuʻunga ʻo hoʻo Fakamaau te ke lava ʻo feʻiloaki mo Au.

Mo ko ho finangaló, ʻoku ou tutu ho lotó ʻi Heʻeku Afí koeʻuhí ke pea ʻofa ke hoko hoʻomou ngāué ko e meʻa ia ʻAʻaku.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

24 Sepitema ʻi he 4:15

– ʻOkú ke ko e fuofua tokotaha ke moʻui ʻaki ʻa e Siasi Foʻou ko ʻení, ko e sosaieti, ko e Mamani Foʻou ko ʻeni, ʻa ia ʻe kakato ueʻi fakalaumālie, tataki mo tataki ʻe Au

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ko au, Sīsū, ʻokú Ne tataki mo ueʻi fakalaumālie koe ke tohi. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke ʻilo ʻi he Ko e laka ki muʻa ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke tohí, pe siviʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke tohí Ueʻi fakalaumālie.

1997

 

Ko Hoʻo Kuo pau ke tauhi maʻu ʻa e fakahuú, ʻo ʻikai fie maʻu ke ne toʻo ʻa e mapuleʻi. Ka ʻikai, he ʻikai ke u toe lea, ka ka ko koe. Kuó u fili ʻa e hala ko ʻení ke akoʻi koe ke fakafou ʻi he meʻa ʻoku ou ueʻi fakalaumalie koe mo ngaohi koe ke ke moʻui pea mo fakafou ʻi he ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻeku fakalaka atu ʻiate koé.

Mo ʻaʻau pea ʻoange kiate koe ʻa e "ʻio" lahi kuo ne foaki mai kiate Au pea mei he fie maʻu ʻoku ou maʻu meiate kimoutolu, ʻoku mou ʻi ha vahaʻataimi ʻo e ako koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe vave ʻAi ke ke toe tokolahi ange ʻa kimoutolu naʻe nofo ʻiate kimoutolu ka ko au naʻe nofo ʻiate kimoutolu.

ʻI he hoko mo e meʻa ʻokú ke tohí, te u moʻui Ko e kakai tokolahi te nau lau mo lea ʻaki ʻenau "ʻIo" kakato mo taʻefakangatangata.

ʻOkú ke ko e fuofua tokotaha ke moʻui ʻaki ʻa e Siasi Foʻou ko ʻení, kautaha ni, ʻa e Mamani Foʻou ko ʻeni, ʻa ia ʻe ueʻi fakalaumālie kakato, tataki mo tataki ʻe he ʻA au.

Naʻa ʻa e fie maʻu ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo ʻEku Tamaí, ki Hono ʻE hoko mai. ke ngaohi ia ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi he langi.

Ko e ʻOku nofo ʻeku Tamaí ʻiate au pea ʻoku ou nofo ʻiate koe. ʻE tatau pē ki hoku ʻofaʻanga; Lotu: "Koeʻuhí ke u taha mo kinautolu. ʻe Tamai, ʻoku ou taha fēfē mo koe."

I ʻosi moʻui ʻaki ʻa e Fiefia ko ʻení ʻi heʻeku tuku ke mou moʻui ʻaki iá ʻaʻaku pea ʻe aʻusia ia ʻe he kakai ʻi heʻeku lau ʻa e ngaahi laine ko ʻeni.

ʻOku tau kuo ʻosi ʻi he Siasí ni pea ʻi he māmaní Ko ha kiʻi talanoa ne ueʻi fakalaumālie mo fakamālohisino ʻe ha tokotaha meʻa: ko e ʻofa ʻa e Tamai.

Fiefia ʻOkú ke fiefia, fiefia mo monūʻia, ko e fuofua tokotaha ke moʻui ʻaki ʻení ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOku ou ʻofa ʻiate koe ke madness mo Madness, ʻoku ne ʻofa ʻiate koe. »

 

27 Sepitema ʻi he 4:40

– Naʻá ne ʻoku tokolahi ha niʻihi kuo seiniʻi, fanauʻi ʻe Sētane

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fiefia lahi ʻi heʻeku haʻu ki hoʻo fakataha he pongipongí ni foki, koeʻuhí ke ke lava ʻo ʻahiʻahiʻi lahi ange ʻEku ʻOfa.

ʻI he ʻi he taimi tatau, ʻi heʻeku feʻiloaki mo kimoutolu, ʻoku ou feʻiloaki kotoa mo e ʻaʻau pea mo kinautolu kotoa ʻoku ke ʻomi kiate Au.

I Ko ha liberator moʻoni au. ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa. ʻoku ou maʻu Fie maʻu ha ngaahi loto ʻokú ne tali aú, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ʻenau "ʻio" Tuku ke u liliu, liliu, fakatauʻatainaʻi au.

Ko e Fie maʻu ʻe he ngaahi faʻee ʻa e ngaue fakafaifekau ke fakamafola ʻa e Ongoongo lelei pea te u lava ai ʻo fakahaofi ʻa e kau tamaioʻeiki.

Naʻa nau Ko e: tokolahi ʻoku seiniʻi ʻe Setane. Fakafeʻiloaki mai kinautolu kiate Au. te u tukuange kinautolu pea ngaohi ʻa e Cookies koeʻuhi he ʻoku liliu kinautolu ʻe he ʻOfa.

ʻOku ʻOfa ʻokú ne fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he taimi ʻoku fakaʻatā ai ke ngāué.

Fiefia ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu ʻi he ʻofa. »

 

6 ʻOkatopa ʻi he 5:30 ko

ʻOku siva e ʻamanakí ʻo e kiʻi tamasiʻi ʻoku ne fakaʻata ia ke fonu ʻi he ʻofa

« ʻE hoku kiʻi taʻahine, ʻunuʻunu mai ke u ofi ange kiate au. Laka atu ki muʻa mo e Ko e tui haohaoá, tuku ke tataki koe, ʻoua naʻá ke feinga ke mahino. ʻOku fuʻu siʻisiʻi ke feinga ke mahino ʻa e meʻa ʻoku ke foua pe founga ʻoku ou ʻokú ne fakaʻaongaʻi koe he taimí ni.

Maʻa e tokoniʻi koe ke ke tali mo talangofua ki he Ko e meʻa ʻoku ou kole atú, ʻokú ne sio ki he kiʻi tamasiʻí ʻi heʻene kei pēpeé : koeʻuhi ko ia toko taha pē ʻoku ʻikai te ne faʻa fai ha meʻa, ʻo ʻikai siʻi kai pe inu. Kuo pau ke ne ʻamanaki atu ki he meʻa kotoa pē mei heʻene faʻeé. ʻI he ʻI he taimi tatau pē ʻokú ne maʻu ai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe hono sinó, naʻá ne maʻu ʻa e meʻa ʻoku maʻu ʻe hono lotó, laumālié mo e laumālié Fie maʻú: ʻofá. Ko ʻene tuēnoá ʻokú ne fakaʻatā ai ia ke maʻu ʻa e ʻofa ʻoku fie maʻu ki hono fakatupulaki ʻo e meʻa kotoa pē ʻene moʻui.

Naʻa Ko e meʻa tatau pe kiate koe mo e tokotaha kotoa pe ʻoku ne lau ʻa e ngaahi Ngaahi Lainé. ʻOku tupu ia mei hoʻo tuēnoa kimuʻá

1997

 

ʻOtua Māfimafí kuo pau ke ke ʻamanaki atu ki he meʻa kotoa pē meiate Ia. Fakamālō hoʻo taʻe-malava, tali ʻa e ʻamanaki mei he meʻa kotoa pe meiate Ia, ʻoku ke maʻu Ko e meʻaʻofa fakaʻofoʻofa, maʻongoʻonga taha, mo mahuʻinga taha ʻoku ʻikai he ʻikai pe ke ʻosi ʻene fakaava: ʻofa.

Tamai Tuku ke fai ʻe he fuʻu ngāue lahí. ʻOku tokoni ia kiate kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi ʻenau ʻaa. ʻOkú Ne fakafonu ʻa kinautolu ʻoku fiekaiá ʻaki ha ngaahi koloa peá Ne fakafoki mai ʻa e koloaʻia naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha.

Fiefia ʻOkú ke fiefia mo fiefia nai ke fakahaaʻi hoʻo taʻe-malava ke ke ʻamanaki ʻe fakahoko e meʻa kotoa pē mei he Tamaí ʻe ʻene ʻofa. ʻOkú mo hoko ko e ʻOfa.

Ko e ʻAʻaku mo ʻEku fānau īkí, tuku ke fakahū koe ʻe heʻeku Faʻeé ki Hoku Ko e ʻOfá, ʻa ia ko e ʻOfa ʻa ʻEku Tamaí, ko Hoʻo Tamaí, Ko Hotau Tamai.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

9 ʻOkatopa ʻi he 3:05 pm

– Naʻá ku fie maʻu ke ke kole maʻu pē kiate Au pea maʻá e Fakaikiiki siʻisiʻi tahá

Lahi Fakamālō atu Sīsū, ʻi he meʻa kuó ke tuku ke u aʻusia ʻaneafí.

Ko e ʻuluaki ʻaki haʻo fakafisi mei he palakipoe ʻo e fakatau maluʻi moʻui ʻi Monitulio, ʻa ia ne pau ke u fai ia, koeʻuhi he ko hono Palesiteni au ʻi Sanuali ʻo e taʻu kuo ʻosi. pea naʻá ku puleʻi ʻa e kau palesitenisī ʻo e fatongia ki he fakakakato ʻo e fakatau;

Ko e ʻomai hono ua kiate au ha kau ʻangelo ʻe toko tolu lolotonga ʻeku ʻi ha impasse kakato te ne fakamalohiʻi au ke u tali ha Nofoʻanga taʻe totonu ʻe ala fakamuʻomuʻa ʻi ha ngaahi maumau lahi ne fakatupu ʻe ha faihala ʻi he ʻa hono fakaʻuhingaʻi ʻo e fakatau.

ʻOku pea ʻi he taimi tatau pē naʻá ku fakatokangaʻi ai ʻa e impasse ko ʻení, ko e tolu Fakatau tokotaha maʻu ʻinasi ʻasi hake ʻi he ʻofisi, taʻe ʻi ai ha fanongonongo. Naʻa ku tangi leva kiate kinaua pea Naʻá ku fakamatalaʻi ange ʻa e tūkunga pelepelengesi kiate kinautolú. Ueʻi fakalaumālie ke hoko atu ko ia ne u tuku kinaua ki he tokotaha fakatau maʻa kumi ha founga ke ke hū ai ki tuʻa. ki he palopalema ni. Pea ʻi he ʻI ha momeniti ʻe taha

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Houa Ka naʻe ʻikai ke u tokoniʻi ʻa e palopalemá, naʻe loto fakapapau. ʻi ha founga faitotonu.

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ʻi Heʻene haʻele mai ke tokoni kiate au ʻi he meʻá ni momeniti ʻo e Feʻunga ʻaki hono fekauʻi mai kiate au ha kau ʻangelo ʻe toko tolu ʻo fakafou ʻi he tokotaha maʻu ʻinasi ko ʻeni ʻe tolu. Fakamālō atu ʻi hoʻo toe fakangofua mai aú ke fakamoʻoniʻi hoʻo ngāué mo hoʻo māfimafí ʻi heʻeku tuēnoá. Fakamālō atu ʻi hoʻo toutou lea ʻaki iá Ko ʻeku lotu ʻaneafi ʻi heʻeku kole atu ke ke ʻave ʻOku ʻomi ʻe hoʻomou kau ʻāngelo māʻoniʻoní ʻa e uouangatahá Ngaahi Fakatahá. Fakamālō atu ʻi he ngaahi mana kotoa ko ʻení. ʻoku ou ʻi ho fakaʻauha. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻio, ko ho ʻOtuá au pea ʻoku siʻi ange ʻeku tokangá ʻi he fakaikiiki, neongo ʻoku ʻikai ke nau mahuʻinga, koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, he ʻoku ou fie maʻu ke u feohi kakato mo koe ʻi he ngaahi leá, ka ʻi hoʻo holi ke fai ʻa e Finangalo ʻo Hoku Tamai, pea mo hoʻo moʻui ke aʻusia Ko e meʻa ʻoku nau fehuʻi atu: tatau ai pe pe ʻoku ke moʻui, ʻo fakafou ʻi he niʻihi kehe, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻoatu kiate koe.

I fie maʻu ke ke kole maʻu pē kiate Au ke Fakaikiiki siʻisiʻi tahá. Ko e taimi ʻeni ʻoku ke fakatokangaʻi ai hoʻo taʻe-malava, hoʻo ngaahi fehalaki, ho vaivai, hoʻo siʻisiʻi ʻa ia ne u ʻe lava ke ne puhi ʻa Hoku māfimafí. ʻOku fiefia ho matá Fakaava feʻunga ke sio ki he anga ʻeku ngaue.

Haʻu tuku ho malaʻe ʻiate Au pea ʻi heʻeku Faʻe monuʻia, pea kimuʻa ʻe ʻāʻā lahi ange ho matá ke tafoki hono matá maʻu ai pē, maʻu ai pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē ki he ʻOfá mo e ʻAloʻofá ʻo e Tamai.

ʻOkú ke Ko ia ʻokú ke tataki ai ho misiona moʻoní, ki he meʻá ni maʻá e Meʻa naʻe faʻú: hoko ʻo ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

12 ʻOkatopa ʻi he 1:40 pm

ʻoku ʻikai te u te ne foaki ʻeku moʻuí maʻau pē

1997

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu hoku mamahí ke ʻoua naʻá ku lava ke tukutaha hoʻo tokangá ʻiate koe, ʻo ʻoatu kotoa e ngaahi fakakaukau ko ʻení mo e manavasiʻi ʻoku haʻu ki heʻeku fakakaukaú.

Kapau ʻOku ʻikai te ke haʻu ke tokoniʻi au, he ʻikai ke u lava ʻo lotu tonu. ʻOku ou fuʻu siʻisiʻi, fuʻu vaivai, fuʻu tohoakiʻi ʻeku tokangá. I ʻOku ou tuēnoa ʻaupito. Haʻu ki hoku ngeia ʻaki Ho Māfimafí. ʻOku ou fiefia ʻi hoʻomou ʻofá.

Maʻa e ʻoku ou fie lotua koe he houa ko ʻení maʻau C., P. mo hona ʻofefine ko M. En ʻI he taimi tatau, ʻoku ou fie lotua koe. Taimi, ʻoku ou kole atu ke ke naʻe fakaʻauha, mavahevahe ʻa e ngaahi fale ni kotoa. ʻOkú ke ʻiloʻi e faingataʻaʻia lahi ʻa e kakaí ni, tautautefito ʻenau fanau.

I fakahū ʻa e kole ki he F pea ʻoku ou ʻoatu ki hoʻo fanongo. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mai ki heʻeku ngaahi lotú mo ʻene ngaahi lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku faingataʻaʻia hoku fakamaauʻanga mei heʻeku sio ki he faingataʻaʻia ʻeku fanau iki ʻi heʻeku ʻOku ou fiefia. Kapau naʻa nau fakatokangaʻi ʻenau tuēnoá mo tali ʻEku ʻOfa, ʻo foaki kakato "ʻio" mo ʻikai faituʻunga ʻi Hoku Finangaló mo Hoku Lotó ʻo ʻEku Tamai ʻa ia ʻoku tatau. ʻI he kamataʻanga, naʻa nau kuo nau mamata ki ha liliu ʻi honau tafaʻaki ʻi mui pea ʻi he meʻa kotoa pe koeʻuhí ko kinautolu; Pea te nau fakamoʻoniʻi leva ʻEku ngāué ʻakilotoa kinautolu.

I ʻoku ou fie lea ki he F ko ʻení: ʻIo, naʻá ku fanongo ki hoʻo lotú, ʻoku ou fanongo ki ai ʻai haʻaku pea ʻoku ou ʻoatu ia ki he Tamaí. Mālō e lelei hoʻo soufflé-Falanisee. ʻOkú ne fakamanatu mai ʻeku meʻa ke faí ha ngaahi matalaʻi lose ke fakafeʻiloaki ʻaki ʻa e.

Tali Ko e meʻa ʻokú ke pehē ʻoku lelei taha kiate koé he taimí ni, ʻo aʻu pē ki he kapau ʻoku ʻikai mahino kiate koe. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ʻiloʻi; Neongo ia, kuo pau ke ke foaki hoʻo "ʻIo" kakato mo taʻefakangatangata hoʻo tali ʻoku ou ʻofa ʻiate koe Madness.

ʻOkú ke ʻoku mahuʻinga kiate Au, ʻoku ke mahuʻinga ki Heʻeku mata. Te u foaki ʻeku moʻuí maʻau pē. te u ʻave koe ʻi Hoku ongo nima. ʻOku ou tali hoʻo fakamāú kiate Au mo Hoku Kāingalotú Faʻē, ke nau vela ʻaki ʻa e Afi ʻo ʻEku ʻOfá.

ʻIkai ʻOku ʻikai ha taimi ke sio atu ai kiate koe mo hoʻo mamahi. Sio ki heʻeku pēpeé, sio ki he ʻofá ʻo e fineʻeiki

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Pē vakai, vakai ki he ʻOfa ʻa ʻEku Tamai, ʻa koe. ʻOkú ke kuo teʻeki ai ke fai ia, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ilifia ai, kuo ʻosi maʻu ʻe he Tamaí Sio atu kiate koe, naʻa ke ʻilo ʻoku saiʻia ʻi hono fofonga. ʻOkú ne loto tatau maʻu pē mo ia, ʻi he taimi ʻokú ne fakahoko ai ʻa e liliu maʻongoʻonga kuó ne kamataʻí Te ke fakamoʻoniʻi ʻi loto ʻiate koe ʻa e liliu ʻoku ne ʻe fakahoko takatakai ʻiate koe, ʻo fakatefito pe ʻi he P.

Fekauʻaki mo e kiʻi M., kuo ke fakafalala mai ia kiate Au. Taʻe-ilifia, ke ʻi he faingataʻaʻia ʻoku ne aʻusia he taimi ni - ʻoku ou fakalahi hono loto ke ngaohi ia ke fonu ʻi he ʻofa, ʻo fakatatau ki he Ko ʻeku fakamāú. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke tui ia, Ka kuo pau ke ke ʻalu mo ia, ʻofa ʻiate ia ʻi he angaʻofa mo talaange ʻoku ʻoku ke saiʻia ai. Ko e ʻOfá mo e ʻOfá pē ʻa e fakaleleiʻi ʻo e ngaahi palopalema kotoa pē.

Fiefia Ko koe, C., ke ke hoko ko ha taha fonu ʻi he ʻOfá ʻo fakafou ʻi hoʻo faingataʻaʻiá.

Fiefia pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku mou feohí he te nau liliu ʻe Heʻeku ʻOfa ʻiate koe. Tali Ko hoku lotó, ʻoua naʻá ke feinga ke mahino. ko ʻEku ngaue, kae ʻikai ko haʻau.

Fakatokangaʻi Hoʻo taʻe-malava pea tuku ke ʻofaʻi koe ʻaki haʻo foaki hoʻo "ʻIo". Maʻu ʻa e torrent ko ʻeni ʻo e ʻofa ʻa ia ʻoku ou lilingi atu ʻi hoʻomou ngoue he taimi ni.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

16 ʻOkatopa ʻi he 4:05 pm

– Ko hoʻo kuo pau ke ngāue ʻa homou ʻatamai leleí ʻi he ngāue ʻa e ko hoʻo Fakamāú, kae ʻikai ko e tafaʻaki ʻe tahá

« Siʻeku kiʻi taʻahine, tuku ke toe lahi ange ʻa e feituʻu ʻoku ʻataa ʻi hoʻo ngoue, ʻa ia ko e toe tokanga ange ki hoʻo ngoue, ke hoko ko e ʻOfa.

Ko Hoʻo kuo pau ke ʻi hoʻo ngāue ʻa hoʻo ʻuhingá mo e ngaahi meʻa ʻokú ke malavá ʻa e fakamaauʻanga, kae ʻikai ko e tafaʻaki ʻe taha. Ko e tuʻunga hoʻo fakamāú ʻoku ʻOku ou kau ki ha va fetuʻutaki mo koe, ʻo ʻikai teitei ʻi he tuʻunga hoʻo poto pea mo e ngaahi meʻa ʻoku ke malava.

Naʻa nau takitaha Ko hoʻo fakaʻatā pē au ke u hū ki lotó, ʻoku ou hū leva ki loto he taimi pē ko iá ʻo toʻo ha feituʻu lahi ange. Ongó

1997

 

Ko e ʻoku fakalahi nounou ʻi he taimi kotoa pe (ko ha uoua ʻoku tupu liliu ki ha ngaahi polokalama hokohoko). Ko ʻeni ko e toki kamata pe ia ʻa e liliu. ʻOku ʻi ai ha feituʻu ki he ngaahi liliu lahi. Ko e ngaahi momeniti makehe ko ʻení, ko e nocturnal pe, paasi ʻa e lahi mo e density pea hoko ko ha tuʻunga tuʻumaʻu. Te ke moʻui ʻaki ia ʻi ha taʻu ʻe uofulu mā fā houa ʻe taha ʻi he ʻaho, ʻaho mo e pō. ʻOku ʻi he feituʻú ni ia. ʻI he ʻi he taimi te ke hoko ai ko e ʻOfá, te ke lava ʻo pehē, "Ko e ʻOku ʻikai kei hoko ia ko au ʻoku moʻui, ka ko Kalaisi ʻoku moʻui ʻiate au."

I fie moʻui ʻi ha feohi vāofi mo e kakai kotoa pē ʻoku moʻui ʻi he fonua ni. Te u foaki kiate kinautolu ha ngaahi ʻaloʻofa makehe pea kiate kinautolu te nau lau ʻa e ngaahi tohi ko ʻeni, ke ʻo kapau te nau fakahaaʻi ʻenau "ʻio" taʻe ʻi ai ha fakangatangata, pea ʻoku ʻoku fenapasi ʻenau ngaahi ngaue mo ʻenau ngaahi tukupaa, ʻa ia ko ʻenau hoko ko ha meʻa mahuʻinga ʻi honau moʻui.

ʻOku Mateuteu kotoa ke tukuange ʻa e meʻa kotoa pē Maʻaku muimui ki ai. ʻOku nau loto fiemālie nai ke tukuange ʻenau ngaahi founga ʻo e sio, fakakaukau mo e ngāue ke tukutaha ʻenau tokangá ʻi he Tamaí, pea ko ia ai:

Piki maʻu kotoa Ia.

Kotoa pē ʻa e meʻa ʻoku ne kole;

Kotoa pē talitali lelei koe;

Tali lelei kakato pe kovi, fiefia, melino, ʻofa, mamahi pea mo e faingataʻaʻia ʻi he haʻu meiate Ia;

Kotoa pē Paasi ia koeʻuhí ke fakamaʻa kakato ʻa e loto ʻataʻataá, tuku ke ke liliu pea hoko ko e ʻOfa.

Kamata ke mahino ʻa e ʻuhinga ho misiona, ʻa ia ko e taimi foki ia, Ko e taimi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá:

Ke nau liliu kinautolu ke liliu e niʻihi kehé;

Moʻui ʻAki ʻi he faliki kelekele koeʻuhi ke lava ʻa e niʻihi kehe ʻo nofo ʻi honau faliki kelekele;

Hoko ʻo ʻOfa ki he niʻihi kehé ke nau hoko ko e ʻOfá.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Fiefia Kuo fili nai koe ke ke moʻui ʻi he ngaahi momeniti ko ʻení Makehe? pe lahi fau ʻa e ngaahi ʻaloʻofá.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

19 ʻOkatopa ʻi he 4:50 pm

I Ko au toko taha pē te u lava ʻo fakatupu ʻa e uouangatahá ʻi he ko koe kapau ʻe tuku hoʻo fakafeʻatungiaʻi pea tuku ke u Ke ngāue

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu kiate koe ʻa e tūkunga ʻo e Kolo (...) ʻOku ke ʻiloʻi ʻenau holi ke maʻu ʻe he kakai ke moʻui fehokotaki mo Hoʻomou ʻOfá. ʻOkú ke ʻiloʻi pea mo e faingataʻaʻia ʻoku nau lolotonga aʻusia.

I ʻIkai ke ke ʻilo. ʻOku ʻikai te ke fehuʻi pe ko hai ʻoku totonú pea ko hai ʻoku halá. I Fie maʻu pē ke nau ʻiloʻi e meʻa ʻokú ke loto ke akoʻi kiate kinautolú ʻi he faingataʻaʻia ni.

Kapau ʻOku ʻi ai hoku fatongia ke vaʻinga, ka ʻoku ou tali, neongo ʻoku ou saiʻia ange ai, ʻo tatau ai pe pe ʻoku ke nofo ʻi heʻenau ngoue pe fakafou ko ha taha kehe. ʻOku ou ʻi homou fakaʻauha.

Mālō ʻaupito ki hono tali ʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« ʻOku tali ʻe heʻeku kiʻi tamasiʻi ʻa e tukunga ko ʻeni ʻoku ʻikai kumi ʻe koe, neongo naʻá ku ngāue ʻaki koe ke fakatauʻatāinaʻi ha niʻihi Ngaahi Fekau. ʻOku ʻikai fie maʻu ke puleʻi ʻe he tokotaha faʻele ʻa e fiefia pe ʻa e mamahi ʻoku ʻomi ʻe he ʻaloʻi.

Toko Hongofulu Tau fakamahino, ʻoku lelei hoʻomou lotua ʻa e ʻOna, ke mou ʻofa ʻiate kinautolu, Pea tatau ai pe pe ʻoku ke fie sio ki he kiʻi taʻahine ko ʻeni, ʻoku tupulaki ʻi Mon Amour. ʻOku nau takitaha ʻi he ʻIloʻi ʻa e ngaahi meʻa maʻongoʻongá kae lava ke kakato ʻOfa. ʻE Tamai, ʻoku ou lotua e loto ko iá fakaava ʻa e malava kakato ke matuʻuaki e meʻa ni faingataʻaʻia, kae mahulu hake ʻi he liliu maʻongoʻonga ʻoku maʻu ʻe he ʻOku fie ngāue ʻa e Tamaí ʻi he tūkunga ko ʻení.

Maʻa e hoko ko e kakai ʻo e ʻOfa, kuo pau ke tau kolosi pea tali mate, feilaulau, liʻaki mo fakafehuʻia. Naʻa kuo pau

1997

 

Ongo Ngaahi tefitoʻi moʻoní, ngaahi tuʻutuʻuní, ngaahi founga fakakaukau mo ngāue ki he fetongi ha meʻa lahi ange, lelei ange, fie maʻu.

ʻI he Aofangatuku, ko e ʻofa ʻoku fakahaaʻi ʻi hono tali ʻo e tokotaha ko ee ʻi he faʻahinga meʻa pehee. ko hono ʻuhingá, ʻo ʻikai fie maʻu ke liliu pe fulihi, ko hono ʻuhingá, ʻi he fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tokotaha ko eé ʻi heʻene tauʻatāiná, ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Fehuʻi Ko ha taha ʻi he: fakahaaʻi ia ʻi heʻene ʻiloʻi pe ʻoku ʻoku ʻikai ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku nofo ʻi heʻene ngaahi fakakaukaú, ko ʻene ngaahi toʻonga, ʻene ngaahi lea pe

hono Ngaahi toʻonga.

I lilingi hifo ha ngaahi ʻaloʻofa lahi mo ha ʻOfa kiate kinautolu takitaha, koeʻuhí ke nau ongoʻi ʻi honau lotó ʻoku nau moʻoni ʻofa ʻiate Au, ʻai ke nau ʻiloʻi ko e meʻa ʻoku hokó ko e ʻi ai, ʻi Hoku Finangalo, ke tataki kinautolu ke loloto ange ʻi he ʻOfa.

Toe tuʻo taha, ʻoku ou fie maʻu ʻenau "ʻIo" ki Hoku Loto pea ʻoku ʻi ai haʻane "ʻIkai". ʻOku nau fakatokangaʻi ʻenau siʻisiʻi mo e taʻeʻamaneikí, koeʻuhí ke u lava ʻo taʻofi ʻEku Māfimafí, ʻIkai Ngata Pē ʻi he Afi ʻo e ʻOfá ʻOku ou Fie Māmá ʻiate kinautolu, ka ʻi he Afí ʻoku ou loto ai ke tafunaki ʻa e fuʻu loto lahi ʻiate kinautolu.

Ko e ʻOku ʻi ai e Founga ʻa e Tamaí ki hono fai ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko maʻu pē ko e tatau pē. ʻOku kamata ia ʻi hono tutu ha afi ʻi he ngoue ʻo ha taha kimuʻa pea ne toki fakaʻaongaʻi ia ke fakamaama ʻaki e afi ʻi he loto ʻo e niʻihi kehe. ʻIo, ko e meʻa tatau pe ki he kiʻi meʻa siʻisiʻi ko ʻeni tukui koló. Ko e taimi ʻeni ʻe vela ai ʻa e Afi ʻo e ʻOfá ʻi hona vahaʻá ʻe maama ia ki ha niʻihi tokolahi kehe.

ʻoku ou saiʻia Ko e konga lahi ʻo e kiʻi kolo ko ʻeni. Naʻa ku fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu ʻOku tuʻo lahi ʻeku ʻofa. ʻOku ou fie lea ʻaki ʻeni kiate kinautolu:

"Ko ʻeku ʻOku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. ʻOku ʻikai ko e koló ni Ko ho fakatupú, ka ko au pē. Ko au pē te u lava ʻo uouangatahá ʻi he loto kapau ʻe tuku hoʻo fai ʻeni pea kapau te ke tuku ke ngāue. ʻAi ke u hoko ko ha tokotaha ngalivale ʻoku teu mali ki pea te u lava ʻo tataki koe ke ke ʻOfa lahi ange ʻi he Meʻa ʻOkú ke Moʻui ʻAkí ʻOku ʻikai ko ha sivi ʻeni ia, ka ko ha faingamālie ke tupulaki ʻi Heʻeku ʻOfá, kapau

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻOkú ke ʻiloʻi ʻeku ʻofa lahi ʻiate koé. ʻOku ou fie maʻu koe. ʻOku ke mataʻitofe mahuʻinga kiate Au. Talavou, ʻoku ou saiʻia ai."

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

21 ʻOkatopa ʻi he 4:10 pm

Ko e ʻOku fie maʻu ha ngaahi meʻa fakaʻofa ke ke Ngaahi ʻuhinga lahi

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakahā atu ʻa e meʻa naʻe hokó ʻaneafi; Ko e meʻa ʻokú ne ʻai ke u loto mamahí ko e tuku ke u fakamahamahalo ʻeku taʻefiemalie ki ai ʻi he tukunga kuo u fili pea fakalongolongo koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku fakalaveaʻi ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he kahaʻu ʻoku ou fie maʻú vakai, fanauʻi foʻou ʻi he ʻOfa, Fokotuʻu ʻa e ʻOfa ʻi ʻolunga Ko e meʻa ʻe taha, ko e kiʻi mei feituʻu kehe paʻanga ʻi he loto.

I ʻomi ʻa e palopalema ko ʻeni pea pehe foki ki heʻeku fakaʻau ke fakaleleiʻi. Ko au ʻa e feituʻu ke u fakafanongo atu kapau ʻOkú ke fakahinohinoʻi au ʻi he fakamatala ko ʻení. Kapau ʻoku ʻikai, ʻoku ou ʻamanaki pē ke ke ueʻi au ʻi he taimi totonu mo mapuleʻi ʻeku ʻulungaanga ke fakahu ki he ngaahi fakaʻaliʻali kovi mo e ʻa ia ʻoku ou huʻuhuʻu ki ai.

I ʻomi ʻeku tuēnoá. ʻOku ou falala atu pe kiate koe. Haʻu ke ʻeku tokoni. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mo tali ʻeku lotú.

ʻoku ou saiʻia pea te u toki lava pē ʻi Hoʻomou ʻaloʻofá ʻo hoko ko ha Tokotaha ʻo e ʻofa.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoua te ke manavahē, kuó u fanongo ki hoʻo lotú. Ko e ngaahi meʻa ʻoku ke ui ko e pango ʻoku fie maʻu ʻI ha ngaahi ʻuhinga lahi:

Maʻa e ʻOku ke ʻiloʻi hoʻo fakaʻofoʻofa, ho tuʻu laveangofua mo e siva e ʻamanakí;

Fai ʻomi ʻa e moʻoní, koeʻuhí he ʻikai ke tau lava ʻo Langa ʻi he solidity, ʻo fakangalingali ʻoku ... pe feinga ke tui ko ia ... neongo ʻoku kehe ʻaupito ʻetau moʻuí ʻi loto;

Koeʻuhi he Tuku ke fou atu ʻa e Tamaí ʻiate koe, he ko au pē ʻoku ʻikai ʻikai ke ne lava ʻo fokotuʻu ha feohi ʻofa;

1997

 

Maʻa e ʻOkú ke siʻisiʻi, akoʻi koe ke ke sio ki hoʻo siʻisiʻí.

Maʻa e ʻOku ke fakangofua ʻa e ongo tukunga fakaʻofa mo e ngaahi tūkunga fiefia ke aʻusia mo tali lelei;

Koeʻuhi he akoʻi kimoutolu ke mou ʻomi kiate au ʻa e ngaahi tūkunga mo e meʻa kotoa pē, ʻamanaki meiate Au, ʻa e Tamai mo e Laumalie Maʻoniʻoni.

Maʻa e mou hoko muʻa ko ha kau fakamoʻoni ki hotau māfimafí mo ʻetau ʻOfá ʻoku mau maʻu ia maʻamoutolu.

ʻOkú ke lava he taimí ni ke mālōlō. ʻOku ou maʻu e tukunga lelei ʻi he mapuleʻi. Ko e meʻa ʻoku ke fie maʻu, ko koe pe lavaʻi ia. Kuo mateuteu he taimi ni ʻa e Toenga ke fakamālō mo totongi ki ho ʻOtua ʻoku tatali ke fiefiá ʻi he hokosia ʻa e taimi ke fakamoʻoniʻi ai ʻEku ngaue.

ʻOku pea pehē foki ki hoʻo fakatokangaʻi māmālie ʻa e ʻOfa ko iá ʻofa ʻiate koe pea hoko ko e ʻOfa. ʻoku ou kofukofuʻi koe ʻi hoku kote ʻo e ʻofa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

22 ʻOkatopa ʻi he 4:50 pm

" ʻI he ʻI he momeniti ko ʻeni, ʻoku maʻu ʻe ho fakamaauʻanga ha ʻofa mo ha ʻofa lahi. ke lava ʻo ʻi ai

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, kuó u fanongo ki hoʻo lotú peá u teuteu ko hoʻo Fakamāuʻi ʻa e meʻa te ke moʻui ai ʻi he ngaahi ʻaho te ke aʻusiá haʻu. Ko koe ʻa e tokotaha kuó u filí. ʻOku ou saiʻia ʻi hoʻo tukulolo mo ko hoʻo holi lahi ke fai pē Hoku Lotó.

I ʻOkú ke lea ʻaki ia: toe fakaongo atu, ʻokú ne ʻufiʻufi koe ʻaki ʻa e tākai kotoa pē tautautefito ʻa ia te ke lava ai ʻo fakatokangaʻi lahi ange ʻikai ngata pe ʻi he meʻa ʻoku haʻu meiate Au pea mo e lava ke fakafisingaʻi kotoa ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi ho hala maʻau, fakahaaʻi koe ki he tuʻunga fakatuʻutamaki kiate koe ke fakamamaʻo meiate Au, ʻa ia ko hono ʻuhinga, ke taʻofi koe mei hoko ko ha ʻaposetolo ʻoku ou loto ke ke hoko ki ai.

ʻI he taimi ni ʻOku maʻu ʻe homou fakamaauʻanga ʻa e ʻaloʻofa mo e ʻofa lahi taha ʻo hange ko ia ʻe lava ke kau ai. ʻI Hoku ʻAó, ʻi he lotu, ʻi hono fakahoko ʻo e sākalamēnití, tautautefito ki he fakaleleí, pea fakafou ʻi he Eucharist ʻa e tupulaki ho loto ʻo hoko lava ke maʻu ha meʻa lahi ange. Ko e founga ʻeni ʻoku ʻiloʻi: "Ko e lahi ange hoʻo maʻu, ko e lahi ange ia hoʻo maʻu."

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻOku ʻo aʻu ki he taimi kotoa pe ʻoku ke pehe ai, "Koeʻuhi ko e ʻofa ʻofa ʻiate au, ʻoku ou hoko ʻo ʻofa" pe ko ha taimi pe ʻoku ke mateuteu ke tohi e meʻa ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koé. ʻOku ʻe tatau mo e tokotaha ʻokú ne lau e ngaahi laine fakalaumālie ko ʻení, Loto fiemālie ke tuku kotoa hono lotó pea ʻoange ki ai hono Fakakatoa, taʻefakangatangata mo irreversible fakangofua.

I ʻoku fakakaukau ʻa e afi ʻo e ʻofa ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe kakato ai ho fakamaauʻanga fakalahi, pe te u lava ʻo circulate ʻa e tokotaha kotoa pe LʻAmour que ʻOku ou fie maʻu maʻau. Ko e ʻofa ʻoku ou taʻofi koeʻuhi he ʻikai te ke lava maʻu ha meʻa lahi ange. ʻI he foungá ni, te tau taha pē ʻo hangē ko ʻeku ʻi he Tamaí. ʻIo, ʻio, ʻofa ʻofa atu, ʻoku mou hoko ai ko e ʻOfa.

ʻI he ʻofa pea ʻoku ou ʻofa atu kiate koe, ʻe hoku kiʻi ʻofaʻanga. »

 

25 ʻOkatopa ʻi he 4:45 pm

– Kapau ʻOku ou tohi ia, ʻikai ʻoku totonu ke u ʻomai ʻa e hingoa ʻo e leʻo lahi?

ʻEiki Sīsū, ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi pau pe ko e hā e hingoa ʻokú ke fie foaki ki he ʻa e ngaahi tohi ko ʻeni.

Tuku muʻa ke u Kātaki ʻo fakahā mahino mai ʻa e hingoa he ʻikai kaunga ki he puputuʻu pea te ne liliu ʻa e tefito ʻoku fakamatalaʻi ʻe hoʻo Ongoongo.

Mālō ʻaupito ʻi heʻeku fanongo ki heʻeku kolé. ʻoku ou ʻi hoʻo ʻāveá. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pē. naʻa ku fanongo ki hoʻo kole. ʻOku ou fiefia ke sio kiate koe ʻoku siʻisiʻi ʻaupito, ʻiate au kotoa kole, ke u ʻamanaki atu ki he meʻa kotoa pē meiate Au pea fakamālō mai kiate au koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kotoa ko iá ʻOkú ke maʻu, ʻokú ke moʻui pea ʻokú ke maʻu. ʻOku ʻi he tupuʻanga ʻo e meʻá ni he ʻikai ke u lava ʻo fou atu ʻiate koe pea ʻokú ke ʻA au. ʻaonga.

ʻUhingá ʻI he ngaahi pōpoaki ko ʻení, ʻoku toe ʻi ai pē foki mo e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku ou lilingi hifo kiate koe ʻi hoʻo tohi, pea kae ʻumaʻā foki ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻa ia ʻoku ou lilingi atu ʻo lahi ʻaupito ʻi he ngaahi tokotaha laukongá, ʻo fakatatau ki hono lotó, ʻo fakaava ʻene fakamāú mo ʻene fakangofua.

1997

 

Ko e ko e hingoa ko ha talateu pe, ka koeʻuhi ko au ʻoku ou ko e tokotaha faʻu tohí, kapau ʻoku ʻikai ke pehē: Koeʻuhí ko e fiefia ʻa Mon Naʻa ku fili ʻa SISU.

ʻOkú ke Naʻá ke fili Ke ke Fiefia, Sīsū, fili ʻe Koe, fakakaukau ʻoku ke tohi maʻaku. Ka ko e ha hono moʻoni Meʻa Mahuʻingá... ʻOkú ke tohi maʻaku pe ʻokú ke ʻOku ou tohi ʻIate Koe?

Kapau Ko au ʻoku tohi, ʻikai ʻoku totonu ke u ʻoange ha hingoa? Pea Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi he hingoa ko ʻení ko e meʻa ʻokú ke aʻusia ʻi he ʻi loto ʻiate kimoutolu. Pe "ʻIo" ke ongoʻi ke nofo ʻi ha feituʻu pau pe puli ke ʻomi kiate Au ʻa e feituʻu kotoa pe. Fakamālō atu ʻi he meʻa ʻoku ou mamata ki ai ʻi hoʻo fakaʻamú ke ʻomi kiate au ʻa e loki kotoa. ʻOku ou tali hoʻo fakamāú ke fakafepakiʻi Ko au mo ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí, koeʻuhí ke toe lahi ange pea lava ke maʻu ʻa e ʻOfa ʻoku ou fie fakamafola ʻi he loto ʻo e ʻaho siʻi ka hokó. ʻOua te ke fakafehuʻia koe, tuku ke ʻofaʻi koe pea te mou hoko ai ko e ʻOfa.

Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻo hange ko ʻeku ʻofa ʻiate koe. »

 

4 Novema ʻi he 6:10

– TUÍ pea ʻoku ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi ʻa e ʻofá

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, fanongo mai kiate au ʻi ha feituʻu pe ʻoku ke ʻi ai, tatau ai pe pe ko e ha pe ko ia. ʻIo." ʻOku ou lea kiate kimoutolu, ʻoku ou tataki kimoutolu. Ako e founga ke Nonga, tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku talaatu kiate koé, tuku ke hoko ia kiate koe. ʻIkai ʻOua te ke hohaʻa ki ai. Ako ke ke sio ki tuʻa Ko e meʻa naʻe hoko ko ha fakamoʻoni moʻui lelei ʻo e Ko ʻEku Ngāué mo ʻEku Māfimafí.

Ke ke kuo ʻosi ʻi he fakafetaʻi mo e fakafetaʻi ʻi he meʻa ʻOku ou fie fakahoko ʻa e meʻa ko ʻení loto mamahi. Manatuʻi e meʻa kuó u fai maʻa Hoku kaungāmeʻá Lasalosi ʻi heʻene toetuʻu ʻo hange kuo pala hono sino.

Maʻata pea ʻoku loto ʻa Mele ke u lau atu ia kimuʻa. Naʻa ne maʻu mo hono Naʻe loto ha ongo tautehina ke u fakamoʻui ia lolotonga ʻene puke fuoloa. Kapau naʻe pehe, ʻoua naʻa teitei hoko ʻa e He ʻikai pehē ʻa e māfimafi kuo foaki mai ʻe he Tamaí kiate Aú fakaʻofoʻofa ki he Liliu

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Lotó. Ko e fiha kuo tafoki ʻa e lotó kiate Au pea ʻoku nau kei tafoki ki he Hili e mana ko ʻení.

Vakai, Ko ʻeku ngāue mo kinautolu kuo ofi ki he Te u ako ke u ʻamanaki lelei, ʻo tatau ai pe pe ko e ha pea ki he tokotaha kotoa pē.

ʻOku Pongipongi, ʻoku ou huaʻi hifo kiate koe, ʻo ʻatakaiʻi koe pea ki he tokotaha kotoa pe, ʻi he Lau e akonaki ko ʻení, ʻa e ʻaloʻofa ʻo e tuí Loloto.

ʻOmi kiate au ʻI hoʻo kiʻi tui, te u fetongi ʻaki ia e tui ʻa ha ʻaposetolo pea ʻo ha palofita. ʻOku ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi ʻa e tuí mo e ʻofá. ʻI he hoko ko e kakai ʻo e TUÍ, ʻokú ke hoko ko ha kakai ʻOFA. ʻI hoʻo hoko ko e kakai ʻofá, ʻokú ke hoko ai kakai ʻo e TUÍ.

Fiefia pea fiefia ʻi hoʻo hoko ko ia, ʻo hoko ko e ʻOFA mo e TUI, TUI mo e ʻOFA.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

5 Novema ʻi he 5:50

Pea te ke lava ʻo tukulolo lahi ange kiate Au pea liʻaki Au kotoa hoʻo ngaahi hohaʻá

ʻEiki Sīsū, ʻoku ʻi ai haʻaku kole maʻau. ʻIloʻi ʻokú ke ʻiloʻi kotoa kinautolu, ʻe sai ange ke u tuku ke mou fili ʻa e akonaki te ke fai mai kiate au. ʻOku lahi fau e meʻa ke u Ako ke ke aʻusia e tuʻunga ʻoku ke finangalo ke u aʻusia. ko e feituʻu ʻe lava ke ke fakafanongo ai kiate koe pea ʻoku ou fehuʻi atu ke fakaava hoku loto ʻataʻataá ke talitali lelei hoʻo mahuʻinga tahá akoʻí. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, vakai ki he founga kuo u tataki ai koe mo e founga ʻeku Ne u tataki koe. naʻe totonu maʻu pē ia; Vakai ko e ha e meʻa naʻe hoko ʻi he taʻu kuo ʻosi, ko e ʻaho naʻe Naʻa ke kamata tohi ʻi he ueʻi fakalaumalie ʻo Mon.

Toe Lahi Ange ʻoku ke vakai ki he meʻa kuo u lavaʻi ʻi he kuo hili, tanaki atu ki ai mo koe ʻoku lava ke u sio ki he meʻa ʻoku ou lavaʻi he taimi ni mo e taimi ko e lahi ange hoʻo falala kiate Au ʻi he kahaʻú.

Ko ia te ke lava ʻo foaki lahi ange koe kiate Au mo fakafalala mai kiate Au hoʻo ngaahi hohaʻa kotoa, mo hoʻo fiefia,

1997

 

Ko Hoʻo ngaahi mamahí, faingataʻaʻiá mo hoʻo ngaahi lavameʻá. Hoko atu Ke ʻoua naʻá ke toe hoko ko ha taha ka ko au pē ʻoku ngāue ʻiate koé, ʻo takatakai ʻiate koe pea mo ʻiate koe.

ʻI he ʻOku ou hoko ʻiate au pea fakafou ʻiate au ko e ʻOfá, ʻoku mou ongoʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke u faí ʻOua ʻe toe fai ha meʻa ʻi ho lotó. »

I ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa atu, ʻoku ou ʻofa atu. »

 

10 Novema ʻi he 6h30

– ʻI he taimi ko ha meʻangāue koe kuo fili ʻe he Tamaí ke foaki ki Heʻene ʻOfá, ʻokú ke fakatokangaʻi koe ʻaki e poini ʻe fitú Ko e Muimui

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e ʻOfá pē ʻa e founga ki he taha kotoa ngaahi palopalema ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi he ʻEku fānau ʻo e māmaní. ʻOkú ke faʻa pehē ʻokú ke te ke lava ʻo fakaleleiʻi e ngaahi palopalemá ʻiate koe pē, ʻaki ʻo fakaʻaongaʻi hoʻo ʻatamai poto, hoʻo ʻilo-founga, hoʻo ʻilo pe ko hoʻomou saienisi ʻo e ʻatamai.

ʻI he taimi ʻoku ke fehangahangai mo ha taha ʻoku ne fie maʻu ʻa e ʻOfa, ʻa ia mamahi ʻi hono fakafisingaʻí, ʻa ia ʻokú ne fua ha ngaahi kafo lahi, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ko e tupuʻanga ʻo e ngaahi lavea ko ʻeni-tatau ai pe pe naʻe fakahoko ʻi he moʻuí pe ʻe heʻene mātuʻá mo e ngaahi Kuí - ʻOku lelei ke ʻiloʻi ʻeni: ʻE lava ʻe he tokoni ʻiate koe pe, ʻo fakamolu ʻa e maumau, ʻai ia ʻi he maama ʻo e poʻuli pea, taimi ʻe niʻihi, ngaahi kinautolu. Ko e ʻOfá pē ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke faifakamoʻ ; ka ko e tokotaha pe ʻoku

Tupuʻangá ʻo e ʻOfa ʻi he Fakamaauʻanga ʻo e Tamai.

Naʻa ʻe lava ke fakahoko moʻui ʻaki ʻe Peila. ʻE lava foki ke ke foaki kinautolu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi aí pea ʻoku faʻa hoko ia. Ko e taimi ʻokú ke hoko ai ko e meʻangāue ʻa e Tamaí kuo ke fili ke foaki ki Heʻene ʻOfa, ʻoku ke fakatokangaʻi koe ki he Ko e Ngaahi Meʻa Ko ʻEní:

ʻOfa ʻokú ke ongoʻi ʻoku haohaoa, moʻoni;

Hala ha taha ʻoku ʻikai toe maʻu ʻa e ongoʻi kovi ki he tokotahá;

ʻIkai. ʻIkai ʻOua te ke fakaangaʻi ia;

ʻOkú ke ʻoku ueʻi ʻa kinautolu ʻe he manavaʻofa lahi;

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻIkai. ʻoku nau ʻoua ʻe tulifua ki ha meʻa fakafoʻituitui pe tokanga ki ai;

Tokoni Ko e tokotaha pē ʻeni ʻokú ke fie maʻú;

Ko Hoʻo ʻOku lahi fau ʻa e ʻofa ki he tokotaha ko ʻení pea kuó ke mateuteu ke mamahi koeʻuhi ke lava ʻo fakamoʻui ia.

Ko ʻeni Ngaahi meʻa ʻe niʻihi te ne fakaʻatā koe ke ke ʻilo mo ʻiloʻi ko e ʻOfa ia ʻa e Tamaí ʻokú ke liliu lea. Ko e ngaahi ongo kehe te ke ala aʻusiá ko e ʻi he tafe tatau ʻa e ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá. Ko e fehangahangai mo ia ʻoku ʻikai ueʻi ʻe he ʻofa ʻa e Tamaí ʻikai lava ke fakatauʻatāinaʻi mo fakamoʻui ko e ʻOfa pē ʻoku hoko maí ʻe lava ʻiate Ia; Ko ha ʻofa ʻoku faʻa fie maʻu ke foua ia ke fakamoʻui hono ngaahi kafó, pea ʻi he taimi tatau pē ʻai ʻe he taimí ke ke ʻiloʻi ʻokú ke mahuʻinga ke Hono fofongá, ʻofa ke Ne ʻofa ʻiate koe he ʻokú Ne fou atu ʻiate koe ke Foaki ʻEne ʻOfá.

ʻI he hoko ko ha sēnolo ʻo ʻEne ʻOfá, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa. ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa.

ʻoku ou fakaʻaongaʻi "ko koe" kae ʻikai ko e "ko koe" ke tokoniʻi ʻa e tokotaha laukonga mo e ʻOku ongoʻi ʻe he tokotaha laukonga ʻi he meʻa ni akoʻí.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

3 Novema:15

Ko ʻení Ko e meʻa ʻokú ne ʻai ke tupulaki hoʻo faingataʻaʻiá ko hoʻo malava ko iá ke mahino

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e mamahi ʻoku ou fuesia ʻi he momeniti. ʻOku ou loto ke fekauʻaki ia mo Hoʻomou Kāingalotú Ngaahi Kafó.

I tuku hifo ʻeku tuēnoá, koeʻuhí ke ke lava ʻo maumauʻi Hoʻo Māfimafí.

Lomekina au ʻo Hoʻomou ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, piki ki Hoku nimá, piki maʻu ki he Hoku ongo nimá. Te ke maʻu maʻu pē ia ʻi Hoku Fakamaauʻangá, Fakafiemālié, fiefiá mo e melino ke hoko atu hoʻo fonongá.

ʻIkai. ʻOku ʻikai ko e mamahi ʻoku lava ke ke maʻú ʻIkai fie maʻu. Siʻisiʻi pe lahi, maama pe

1997

 

Loloto Nounou pe lōloa, fai ha fuʻu liliu lahi kiate koe.

Ko ʻeni ʻOku toe fie maʻu foki ʻa e faingataʻaʻiá kae lava ʻa e tangatá ʻo tupu pea tupu, tuku ke maʻu ʻe he ʻuha ʻa e fuʻu ʻakau, ʻo lava ai ke tupu.

ʻOku ʻa ia ʻoku ne fakapapauʻi ʻa e kelekele ʻo ha fuʻu ʻakau ko hono malava ke mahino ʻa e ʻuha. ʻOku moʻoni ʻa e meʻa tatau. Kiate koe: ko e ha ʻoku ne fakapapauʻi ʻa e kelekele ʻo e ko hoʻo faingataʻaʻiá ʻa hoʻo malava ke maʻu iá, ʻa ia ko e fakakaukau ʻoku ke faʻu ia, ko hoʻo ʻulungaanga mo hoʻo toʻonga ki ai.

Maʻa e hoko ʻo ʻOfa, kuo pau ke mou maʻu ha ʻulungaanga haohaoa, ʻo tatau pe ʻi he fehangahangai mo e mamahi pe ʻi he uhouhonga ʻo e nekeneka mo e fiefia. ʻOku ʻikai te ke ʻikai ke ke lava ʻo fai ia ʻiate koe pe, ʻoku taʻe-malava kapau ʻoku ʻa e ʻofa ʻa e Tamaí ʻa ia ʻoku haʻu ke tōnounoú ʻiate koe.

ʻOkú ke ʻa ia ʻoku Ne Foaki hoʻo "ʻIo" ki he faingataʻaʻia, ʻi he Tohi ʻo Siope, naʻa ke lau: "ʻOku tau tali ʻa e fiefia ʻi he haʻu mei he ʻOtua. ; Faingataʻa, ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau tali iá? Ko ia?"

ʻI he fakalaulauloto ki Hoku Ngaahi Faingataʻaʻiá, mo e ngaahi mamahi ʻa hoʻo Faʻeé ʻo Hevani mo e kau maʻoniʻoni kuo muʻomuʻa ʻiate kimoutolu, Te ke maʻu ʻa e ivi ʻoku fie maʻu ki hoʻo "ʻIo" ʻoku ʻikai ke ne taʻe-malava.

Fiefia ʻOkú ke fiefia nai ke lava ʻo faingataʻaʻia mo Au ʻi hoʻo hoko ko ha Kaunga-Redemptorists ʻo e faʻahinga ʻo e tangata. ʻI hoʻo "ʻio", ʻoku Mālohi ange ʻa e Melino mo e Fiefia Lahi ʻoku ʻiate kimoutolú ʻi he ʻa e mamahi ʻoku ke ongoʻi.

Ko ʻeni ʻOku tokoniʻi koe ʻe he faingataʻaʻiá ke ke hoko ʻo lahi ange ʻOfa vave.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi lahi. Tali ke hoko ʻeni ʻOku mālohi mo mālohi ange ʻa e ʻofá ʻi ha toe meʻa.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. ʻIo, ʻio, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

5 Novema:33

« Ko e kautahá ʻoku maʻu ʻe homou lotó ha mālohi lahi ki he Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí

– ʻOkú ke ʻikai lava ke fakakaukau atu ki he ʻuhinga ʻo e "ngaahi ʻaho" ko ʻení. ngaahi lotú"

ʻEiki Sīsū, hangē pē ko au he ʻaho ní, kuo pau ke u tali ʻa e ngaungaue ʻa hotau kuonga ʻo e lotu. Te ke lava ʻo talamai pe ko e hā ʻa e kaveingá kuo pau ko e kaveinga ia ʻo e Fakalaulauloto Fakakolo. Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« ʻE hoku kiʻi ʻofaʻanga, ʻoku hoko ʻa e kulupu lotu ko ʻeni ko ha lolo faitoʻo ki heʻeku ʻi mui kuo kafo ʻa ia naʻe faingataʻaʻia ʻi heʻeku sio ki Hoku kakai loto-mamahi pea to Hoku Siasi.

Hangē ko e Te u fiefia kapau te mou ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo e hoʻomou ngaahi lotu. Ko e taimi lahi, ʻoku ke fakangatangata hono lahi ki ho ʻatakai vave pe ko ho taiosisi. Ko e taimi ʻoku ke ʻi he tafaʻaki totonu ai ʻo e Ko e lotú ko e māmani, kakato, mo e fakahaohaoaʻanga ia ʻoku ngaahi monuʻia, i.e kakai tangata, fafine, ʻa e fānaú, ʻa e kakai ʻoku nau nofo aí.

ʻOku Ko e meʻa ʻokú ne ʻomi ha mālohi lahi ki he lotú ko e tuʻunga ko iá ʻo e lotu ʻokú ke hū tonu ki aí ko e Ko e Fetuʻuaki

1. Koeʻuhí he naʻe ʻosi nai ha uike ʻe ua, ʻi he uhouhonga ʻo ʻeku lotú, Naʻá ku kole kia Sīsū ke ne akoʻi mai ha founga ke fakahoko ha fetuʻutaki mo Ia (he kuo tuʻo lahi ʻeku faʻa maʻu ia ʻi he ʻa e tafaʻaki ki tuʻa. Talu mei he momeniti ʻo e lotú mo ʻeku maʻu ʻa e ʻa e ongo ʻo ʻeku fakamamaʻo meiate Iá), ʻa ia ko e pehē, ʻa ia naʻe tuʻu ʻi heʻeku fakamāú:

Halaʻata ʻoku tuʻu maʻu maʻu pē ʻiate au ʻi heʻeku mānavá. Kapau naʻe pau ke u fakangata ʻeku aleapau mo Ia, ʻo tatau ai pe pe ʻoku ou ʻiloʻi pe ʻIkai, ʻe ʻi ai hono ʻaonga ʻi he taimi kotoa pe ʻoku ou holi ai, ʻoku ou pehē: Mālō ʻetau maʻu e pongipongí ni, ʻEiki ko Sīsū, pea ʻi he taimi tatau, ʻoku ou talitali lelei koe, ʻoku ou talitali lelei hoʻo ʻofa, hoʻo fiefia, hoʻo nonga, mo e ala meʻa pehe. ʻOku ou fakaʻapaʻapa ko e Tamaí, ko e Laumālie Māʻoniʻoní, Faʻē ko Melé, ko e fetuʻutaki ʻa e kau maʻoniʻoni mo e kau ʻangelo maʻoniʻoni.

ʻI he Exhaling, tuku ke u pehe atu kiate kimoutolu: ʻOku ou ʻoatu au kiate koe pea ko hoku ʻOku kau ʻi he feilaulaú ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻiate aú, ʻa hoku lotó, mo hoku ngaahi fakakaukaú, ngaahi holí, fiefiá, mamahí, fakaʻosí, fakaʻosí, meʻa kotoa pē ʻa e meʻa ʻoku ou maʻu, pea mo ʻeni kotoa pea mo kinautolu kotoa pe ʻoku ʻOku ou ʻātakaiʻi pe toʻotoʻo holo hoku loto ʻataʻataá.

1997

 

Fakamau pea mo e laumālie fakataha mo e kāingalotu ʻo palataisí, kau ʻāngelo māʻoniʻoní, ngaahi lotú mo e kau lotu ʻo e māmaní.

Ko hai ʻomai ha ngaahi fua lahi ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke mamata ki aí pea ʻi he lotó, ʻOku ʻoku ʻikai ko e lahi hoʻo ngaahi lotú, ka ko e lahi hoʻo ngaahi lotú Ko e tukupā mo e fakaʻamu ʻa hoʻomou moʻuí kotoa Hangē ko e ʻOfá, fakamāloó, faʻa fakamolemolé, mo kole ha fakamolemolé ki he ʻOtuá.

Ko e ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e uouangatahá. Ko ia ai Mahuʻinga ange ke kau ʻi he lotu ʻa e tokotaha ko eé kae ʻikai ko e Fakakaukau ki he lotu ʻoku ke fie fai. Kapau ʻoku pehe ko e meʻa naʻe hokó, naʻe faʻa ʻi ai ha fanga kiʻi mālōlō nounou ʻi he vahaʻ ʻa e ngaahi lotu takitaha.

I ʻOku mou toe fakaongo atu ʻoku maʻu ʻe he fakatahaʻi homou lotó ha fuʻu meʻa lahi mālohi ki he Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí, ʻo mahulu hake ia ʻi he tokolahi ʻo e ngaahi lotu naʻe faʻu fakavavevave.

Ko Hoʻo maʻu kalasí, ko hoʻo kau maí mo hoʻo kau ʻi he Kakai Kotoa pē ʻOku foaki atu ʻe he ʻaho ha ngaahi hoifua lahi kiate koe. He ʻikai lava ke ke ʻOua naʻá ke fakakaukau ki hono mahuʻinga ʻo e ngaahi ʻaho ko ʻení. Ko e Tamaí ni lilingi hifo kiate kinautolu takitaha ha ngaahi ʻaloʻofa lahi. koe.

Fakatatau ki he ʻa e ongo ʻo e ʻOfa, ʻOku Ne ngaohi koe ke ke hoko ko e Kakai ʻo e ʻOfa ʻo fakatatau ki he hoʻomou loto ki aí mo e ngaahi ngāue ʻoku mou liʻakí.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi mālohi ʻe he Tamaí.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

Fakakaukau Ko e kamataʻanga ʻo ʻeku mānavá takitaha ko e: Ko Au

Mālō e lelei Kau fafine mo e kau tangata, ʻEiki ko Sīsū ʻokú ma foaki kitautolu ki he koe. ʻI he hoko mai ʻa e ʻea ke oxygenate hoku sino, ko e ʻofa ʻa ʻOku haʻu ʻa Sīsū ke ʻokisikenaʻi hoku laumālié mo e laumālié.

Mo Ko e akoako ko ʻení, ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻeku taʻeʻaonga fakaʻosí, te u pehē ʻOku ou foaki au kiate Koe, ʻEiki ko Sīsū. Talu mei ai, mo ʻeku Ko e ngaahi momeniti ʻo e fakalaulauloto mo e ʻofa ko e meʻa ia ʻoku hoko ʻi hoku manava. ʻOku tatau pe mo e taimi ʻoku ou ongoʻi ai ʻo hange ʻoku fie maʻu ke ke mālōlō pe mānava lahi. Bonjour Jésus pea ʻoku ou foaki atu kitautolu kiate Ia.

Quand je veux prier pour quelqu'un, par procuration, j'offre mon souffle pour que cette personne accueille Jésus et qu'elle s'offre à Lui.

Pour Mon propre bonheur, Mon JÉSUS choisi

 

15 novembre à 2:55

ʻOku tau moʻui ʻI ha sosaieti ʻoku tuʻu hake ai ʻa e taonakita

Naʻe hanga ʻe heʻ ʻE lava ke hoko ʻa e mānavá ko ha lotu

ʻEiki Sīsū, ʻoku tau nofo ʻi ha sosaieti ʻoku ʻOku tuʻu hake ʻa e taonakita. Naʻa ke fanongo ki ai- fehuʻi ange fekauʻaki mo ia. ʻoku ou ʻoatu ia kiate koe ʻi he foʻou pea faʻu haʻo meʻa pe ʻaʻau. ʻoku ou kole ke ko hoʻo fanongo ki he ngaahi akonaki fekauʻaki mo e kaveinga ni kapau te ke ʻOku feʻunga ʻa e fakamau. Ko e ʻOtua koe ʻo e ʻOfá. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. hoʻo siʻisiʻi.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻOku lahi ʻaupito hoku faingataʻaʻiá ʻi he taimi ʻoku ou sio ai ki he ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo Hoku kakaí. ʻOku ne mamahiʻia ʻiate au ke sio ki heʻene muimui ʻi he ngaahi hala ʻoku fakaiku ki ha ngaahi meʻa lahi ange faingataʻaʻia lahi ange. Ko kinautolu ia: fuʻu lahi pea ʻikai fai ʻe ha niʻihi lava ke toe lahi ange ʻa e tokotaha poupou mo e Laumalie ʻo e Mau-vais fakaʻaongaʻi ia ke fakaafeʻi kinautolu ke nau fakaʻauha kinautolu.

Lahi ʻaupito ʻoku ʻikai ʻiloʻi kakato ʻe he kakai ko ʻení ʻa hono mamafa ʻo ʻenau ngaahi toʻonga. Kapau naʻa nau kakato ʻI heʻenau ʻiloʻi, naʻa nau mei fakatokangaʻi ʻa e fakamanavahe ʻo e hia ko ʻeni. Ko e ha ʻa e ʻi he fakaʻauha pē kitá, taʻe fakaʻapaʻapa ki he mahuʻinga tahá pea ko ʻenau Tamaí, ʻa e Tamai ko ʻení kiate Au, ʻa ia naʻá Ne foaki mai kiate kitautolú ʻa e fakamatala ʻa ʻetau Tamai ʻi he ʻofa lahi. ʻIo ʻoku fakafou ʻi he ui maʻongoʻonga ʻo e ʻofa ʻa e Tamaí ʻa e tokotaha kotoa pē naʻe fakatupu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe Faʻu ʻi he ʻOfa ke hoko ʻo ʻOfa ʻaki haʻo pehe "ʻIo" ki he ʻOfa mo tukulolo ki he ʻOfa.

Meʻapango ʻOku ʻikai fakahaaʻi mai ʻe he sosaieti ʻokú ke nofo aí ʻIkai ko e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ʻoku hala. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ne akoʻi ha tokolahi hala. Ngaahi ʻOtua. Ko e ngaahi ʻotua loi ko ʻeni ʻoku nau fakahā kinautolu ko e ko ha ngaahi Founga taimi nounou pē ki he Fiefiá Ngaahi hala ʻo e tautea ʻi he founga ki he taimi loloa, ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau toe lava ʻo matuʻuaki kinautolu.

Meʻa mālié ʻoku ʻaloʻofa taʻefakangatangata ʻa e Tamaí pea ʻokú Ne foaki ki he naʻa nau fili tauʻatāina e ngaahi faingamālie lahi takitaha ke fai ai ha ako ke fiefia fakataha mo Ia ʻi he kotoa ʻo ʻitānití. ʻOku ʻOku fai e filí he taimi kotoa pē

1997

 

lōloa mo e Moʻui ʻi he Māmaní, ʻi he houa ʻo e maté, pea naʻa mo ʻi he aʻusia ʻo e maté ʻokú ne ʻomi ha Ongoongo Ngaahi faingamālie maʻá e kakai kotoa pē. Ko e ngaahi lelei lahi taha ʻI he ngaahi faingamālie fakaʻosi ko ʻení ko kinautolu ia ʻoku mohe ʻi he taʻeʻilo ki he ʻOfa ʻa e ʻOtuá.

ʻOkú ke ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e faingamālie maʻongoʻonga ke ʻiloʻi, moʻui ʻaki mo ʻahiʻahiʻi, naʻa mo e lolotonga hoʻo moʻui koeʻuhi ko e ʻOtua, ʻoku ke lava ʻo tokoniʻi ha ngaahi laumālie tokolahi ʻi hoʻo ngaahi lotú, hoʻo Ko e Eucharist mo hoʻo ngaahi feilaulau ʻi he founga kotoa pe ʻE lava. Hokohoko Atu pē e Feilaulaú ʻi he Mānava Kotoa Pē ʻOkú ke Fakaʻaonga ʻI heʻeku toki ueʻi fakalaumalie koe ʻi he fakamole ʻa e pekia pea mo kinautolu foki te nau lava taonakita. 1

ʻOkú ke fiefia mo fiefia ke ʻiloʻi mo ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOfa ʻa e Tamai mo ʻEne ʻaloʻofa lahi. Fiefia ʻOkú ke fou nai ʻi he founga ke ke hoko ai ko ha meʻangāue ʻi hono toʻukupú? ʻa ia ʻokú ne fakahā ki he ngaahi laumālie tokolahi ʻa e nēkeneka, fiefia ʻoku ʻomi ʻe he ʻOfa mo e ʻAloʻofa ʻa Tamai, ko e fiefia ʻo hono tuku ke liliu kita ʻe he ʻofa, koeʻuhi ʻOfa.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. ʻI Heʻeku ʻOfa atu, ʻe hoku kiʻi ʻofaʻanga! »

 

1 Novema:45

Ko e ʻOku fie maʻu fakavavevave ʻe he Tamai ha fanau iiki ke toe langa Naʻe ʻikai toe fakaleleiʻi Hono Siasí

« Siʻeku kiʻi tamasiʻí, kimuʻa pea toki fakatupú, naʻá ku ʻai koe ke ke fili, ne u sio atu kiate koe. I kuo ke teuteuʻi koe, ʻo fakatefito pe ʻi he tuʻunga ʻo hoʻo ʻi mui, ʻo vakai ki he meʻa ʻoku ke lolotonga aʻusia pea ʻa e meʻa ʻe vave ni haʻo aʻusia ʻi he lolotonga ʻo e mahina kakato.

ʻOkú ke kuo fakafōtunga ia ke hoko ko ha Tokotaha ʻo e ʻofa. ʻI hoʻo tokolahi, fakakātoa ʻo e "ʻIo", taʻefakangatangata mo fakaʻaufuli ʻa ia kuo mou foaki kiate aú, Kuo pau ke u fakakakato ʻa e fakatupu naʻa ku kamata ʻiate koe. Fakalongolongo, ʻo ʻikai ke ke ʻilo

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Foki ki mui Fuʻu lahi hoʻo mahuʻinga, ʻoku ke hoko ai ko e fakatata ʻoku ou fie maʻu ke ke Ke ke hoko.

Kapau he pooni, ko au, ko hoʻo Tamaí, ʻoku ou fie lea atu he ʻi he meʻa ʻoku ke tohi, ʻoku ou loto ke ke ʻave ʻiloʻi hoʻo mahuʻinga kiate Au, ko hoʻo Tamaí.

Ko ʻeku fonu mahuohua ʻa e lotoʻaa ʻi he ʻofa kiate koe. ʻOku ou Fie Maʻu ʻEku ʻOfá fou atu ʻiate kimoutolu ke kau mo ʻofa ʻi he tokolahi ʻo ʻEku fānau ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi Au, ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi lelei Au pe ʻoku nau ʻiloʻi lelei Au ʻiloʻi ke fakamamaʻo meiate au, ʻo fakaʻata ai kita ke kakaaʻi ʻe Ko e tokotaha ʻoku ne fakamafola ʻa e loi fekauʻaki mo e counterfeiting ko e ke Hoko ko ha ʻotua pea ʻoatu ʻEku fānaú ki ha Tokolahi ʻo e ngaahi ʻOtua loi ʻoku ʻikai tatauʻi. Neongo ʻoku hange ʻoku malohi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa, ʻo infiltrated ʻo hange ko e teʻeki ai ha taimi kimuʻa ki muʻa ʻi Hoku Siasí, ʻoku ala hono taimí ki hono ngataʻanga. Ko hoku ʻofefine Belovéd, ko e Immaculate Conception ʻoku ʻi he tuʻunga ke laiki e ʻulu. ʻOku toe lahi ange hono haʻihaʻi ʻi he Loseli Māʻoniʻoní naʻe tataki ʻe Seni Maikolo ko e ʻĀngelo Pulé ʻi he Kuo pau ke ʻahiʻahiʻi hoku fakamaauʻanga, fakahalaiaʻi mo Fekauʻi atu ki heli ke taʻengata.

ʻoku ou maʻu Ko ha fie maʻu fakavavevave ki he fanau iki hange ko kimoutolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu -

Ko e Fakangofua Kakato, Taʻefakangatangata mo Taʻe-hano-tatau kia Toe Langa Hake Hoku Siasí Hoholo ke Feʻiloaki mo Hoku Fohá Sīsū, koeʻuhí ke Lava ʻo Hoko ʻEne Toe Foki Maʻongoʻongá ʻi he naunau. ʻOku ou teuteuʻi ha kau tau tokolahi ʻaupito ʻI he taimi ni. ʻOku ou fili koe ke ke kau ki ai, ʻi heʻeku Fili kotoa pē ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú, ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fakamatalaʻi maí. Mei he faingamālie, laukonga. Ki he fiefiá ʻo Hoku kakai, naʻa ku fili ʻa SISU.

Ko Hoʻo ʻOku faingofua pē ʻa e ngāue fakafaifekaú, pea faingofua ʻaupito, pea fuʻu faingofua ki he maʻongoʻonga ʻo e māmaní, he ko ha fehuʻi ia ʻo hono talitali Lelei ʻEku ʻOfá, tuku kiate Ia liliu koe; hoko ko e sēnolo ko ʻení pe ko au, ʻoku tafe ʻa e ʻofá tauʻataina mo lahi koeʻuhi ke kau fakataha mo e kakai ʻoku ʻaʻau naʻe fakafalala kiate kinautolu ʻoku ʻikai mamata ki aí kae pehē foki ki he meʻa ʻoku ʻasi maí.

ʻOua ʻe feinga ʻOku ʻikai ʻiate koe pē ke ke aʻusia ʻa e founga haohaoa ko ia ʻoku tauʻatāiná tauʻataina ke feʻfoakiʻaki ʻEku ʻOfa,

1997

 

ʻIkai. ʻOku ʻikai ke hoko ia. ʻI he taimi ʻokú ke fakatokangaʻi ai hoʻo ngaahi tōnounoú pe ngaahi faingataʻa ʻoku ne taʻofi ʻa e ʻOfa mei he feʻaveʻaki taʻetotongi, ʻoku ko e meʻa pe ke ke foaki mai kiate Au pea te u ʻai ke nau pulia.

Ko ʻeni ʻOku maʻu ʻe he misiona kuo fakafalala atu kiate koe ʻa e malohi ke fakahohaʻasi Makehe, kae faingofua. ʻOku ke faʻa pehe te ke lava hoko ʻo mahuʻinga ʻi hoʻo ngaahi tōʻongá ʻi heʻeku akoʻi koe mo aú ʻOkú Ke Foaki Mai ʻa ia te u lava ai ʻo ʻai ke ke hoko ko ha tokotaha mahuʻinga he Tuku Ke u lavaʻi ʻEku ngāué ʻa ia ʻoku ʻiloʻi kakato ʻe Heʻeku ʻOfa.

Mālō ʻaupito ke liliu hoʻo moʻui fakakātoá ʻe Heʻeku ʻOfá. Mālō ʻaupito ke tali hono feʻaveʻaki ʻo ʻEku ʻOfá. Fakamālō atu ʻi he Tuku ke tafe taʻetotongi atu ʻiate koe.

Maʻu Mai Ko ʻeku Tamai ʻuma ʻoku ne ngaohi koe ke ke ʻofa. ʻI he ʻofa ki hoʻo TAMAI, KO HOʻO TAMAI. »

 

4 Novema:40

– Drive ngaahi laumālie ki he ʻOtuá, ʻi he ʻaho mo e pō

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, tali ʻa e meʻa ʻokú ke aʻusia he taimí ni ʻi hoʻo hoko ko e ko ha tāpuaki maʻongoʻonga mei he Tamaí. Tali ʻa e moʻui kae ʻikai ʻiloʻi e feituʻu te ne tataki koe ki aí.

Taha Ko e meʻa pe ʻoku mahuʻinga, ko hoʻo ngaue mamalie ka ko e moʻoni ki hono lavaʻi ho misiona maʻongoʻongá, ko hoʻo misiona fakaʻofoʻofa kuo fakafalala atu ʻe he Tamaí kiate koé. ʻI he taimi tatau ʻI hoʻo hoko atu ki hoʻo ngāue fakafaifekaú, ʻe hoko hoʻo moʻuí ko e ʻe liliu ke hoko ko ha toʻo meʻa fakatokāteline ki he tuʻunga kuo pau ke ʻi aí ke fakahoko ʻa e misiona ko ʻení.

Hangē ko e He ʻikai lava ke fua kovi ha fuʻu ʻakau lelei, pea kovi ʻe lava ke fua lelei ʻa e fuʻu ʻakaú, kuo pau ke hoko hoʻo moʻuí kotoa sinou-hinehina, ʻa ia ko e haohaoa ʻaupito, nofoʻi ʻe ha holi pē ʻe taha ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻEku Tamai, ko hoʻo Tamaí.

Taha ko e fakakaukau pe kuo pau ke ne nofoʻi maʻu pe koe: "ʻOFA ». Ko e fakakaukau ko ia ʻoku ke maʻu mei he Tamai pea ke foaki

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Kehekehe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻasi mo ʻasi maí, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku meiate Ia ʻa e meʻa kotoa pē pea pea foki ʻa e meʻa kotoa pē kiate Ia.

Ko ia He ʻikai toe ʻi ai ha feituʻu ʻi homou ʻapí ke mou fakakaukau ki ai, ngaahi toʻonga pe lea ʻoku fehangahangai mo e ʻOfa; ʻi heʻene hoko ko e veni- tomui, hikisia, fakaanga, lauʻikoviʻi, fakamāú, loí, mo e alā meʻa pehē. He ʻikai ke ke toe lava ʻo fafanga ʻa e kihiʻi fakakaukau siʻisiʻi. ʻikai ke kovi ki ha taha.

Ko Hoʻo Ko e ngaahi fakakaukaú ʻeni: Manavaʻofá, Mahinó, Faʻa Fakamolemolé, ʻAloʻofa, Talitali Lelei mo e ʻOfa. Ko hoʻo ngaahi holí ʻe: ke ʻi he feituʻu ʻoku finangalo ki ai ʻa e Tamaí ʻoku totonu ke ke fai e meʻa ʻokú Ne finangalo ke ke faí, ke tokoniʻi e loto mamahi, ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ke tataki e ngaahi laumālié ki he ʻOtuá, ʻi he ʻaho mo e pō, ʻi he meʻa ʻoku ʻikai lava ke mamata ki aí mo ia ʻoku ʻasi maí.

ʻOkú ke ʻiloʻi e founga ke taki ai e laumālié ki he ʻOtuá, ʻa ia ko hono tali mo fakamolemoleʻi, ʻaloʻofa mo e ʻOfa. Ko e hala ʻeni kuo pau ke ke muimui aí, ʻUluaki maʻau vakai kiate koe koeʻuhi ke ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ia ʻaki haʻo sio ki he Meʻa Kehe.

Ko ʻeni ki he Tamai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku lolotonga ʻi he halá, tuku ke ke ʻi ai kau tauʻataina. ʻE toʻo ʻe pee ʻa e ngaahi faingataʻa pea ʻai ke hoko ʻeni Hala faingofua mo fakalata.

Fiefia ʻOkú ke fiefia mo fiefia ʻi hoʻo fonongá ki he ʻOfá.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

20 Novema ʻi he 5:12

– Meʻa kotoa pē, Kuo pau ke fakahaohaoaʻi ʻa e meʻa kotoa pē mo e meʻa kotoa pē

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻokú ke fiefia, kuó ke maʻu ha fakamālō ki he Ko hoku matá.

I Kuó u fili kimoutolu ke fonu mahuohua ʻi Heʻeku ʻOfá. ʻOkú ke ʻiloʻi ko e meʻá ni ʻoku ʻikai koeʻuhi ko hoʻomou ngaahi lelei, ka ko e koeʻuhi pe ko e ʻOfa. Ko ho lelei pē tahá ʻoku ʻaʻau ia.

1997

 

Je ne dois pas essayer de séduire des coeurs afin d'obtenir un "oui" à cette relation plus intime avec Moi et en Suivant ils reçoivent un "oui" total, inconditionnel et Irrévocable de se laisser maîtriser par Mon Amour.

Ces consentements ont toujours été très importants, mais maintenant ils le sont encore plus. Ils sont obligatoires pour faire la grande transition du monde actuel vers le Nouveau monde. Tout, tout et tout doit être purifié. Comme rien de sale ne peut entrer dans le Royaume des Cieux, rien de souillé ne peut ou ne veut entrer dans le Nouveau Monde.

Après mon Grand Retour, rien de sale ne se retrouve dans Ma Présence. Tous, sans exception, doivent être purifiés comme Ma Mère le demande partout dans le monde (par la prière, jeune homme, par la pratique des sacrements, mais surtout par des consentements totaux, inconditionnels et irrévocables). Purifiés aussi par les grandes tribulations qui se sont mises très lentement à inviter le plus d'âmes possible à se tourner vers Dieu, à se reconnaître pécheurs, miséricordieux, à devenir miséricordieux ; Me considérer impuissant à témoigner de la toute-puissance du Père ; Découvrez et sachez qu'ils sont pleinement aimés du Père pour répandre cet Amour dans l'invisible et le visible et ainsi pouvoir entrer dans le Nouveau Monde et venir à Ma Grande Rencontre.

Je brûle d'Amour Feu en pensant à cette grande joie

qui explosera de partout dans ce moment tant attendu. Ces préparatifs sont en coeurs. Bientôt cette Joie explosera. Salut mon amour. Laisse-moi me nettoyer.

Profitez pleinement de ces instants de grâce. Fou, je t'aime, Fou, je t'aime. »

 

23 novembre à 4h30

– Regarder les événements de la vie, heureux ou malheureux, avec les yeux de la foi

Pour Mon propre bonheur, Mon JÉSUS choisi

 

« Siʻeku fānau īkí, vakaiʻi fakalelei ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻiate kimoutolú mo ia ʻoku mou feohí pea te mou hoko ko ha kau fakamoʻoni lahi ange ki Heʻeku Ngaahi Ngāué. Halaʻata ʻoku ʻikai ke taʻeʻaonga e tūʻuta ki aí; pe ko ha ngaahi meʻa fakafiefia ʻoku ne fakafonu ho loto ʻaki ʻa e fiefia pea ko ʻEne taumuʻa ke fakahikihikiʻi, tāpuakiʻi mo fakamālō ki he fuʻu angalelei lahi ʻa ʻEne Tamaí mo ʻEne ʻOfá, ʻo tatau ai pē pe ko ha meʻa ʻoku lahi ange pe siʻisiʻi ange ʻa e meʻa fakaʻofa ʻoku fakaʻatā koe ke ke ʻiloʻi hoʻo tuēnoá, hoʻo tuʻu laveangofua, hoʻo fakaʻofoʻofa mo hoʻo ngaahi fehalaki, neongo ʻa e ngaahi taumuʻa leleí. Lipooti e ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó ʻoku totonu ke ne poupouʻi koe ke ke lipooti e meʻa kotoa pē. ʻi he ongo nimá ʻo e Tamaí, he ka ʻikai ia, ko e meʻa noa pē ʻa kimoutolu.

Pe Ko ha ngaahi meʻa fakaʻofa ʻaupito ʻeni ʻoku fakapapauʻi hoʻo tuēnoá mo ho ngaahi fakangatangatá, pea tānaki atu ki aí, ʻokú ke tuku ke ke fakatahaʻi hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá mo ʻEku faingataʻaʻiá pea mamahi mo Au pea hoko ai ko e kaungā-huhuʻi mo Au ke u fiefia lahi ange fiefia taʻengata.

ʻOku pe Ko e tokotaha ʻoku sio ki he ngaahi meʻa ʻo e moʻui mo e Mata ʻo e Tuí, kae ʻikai ʻaki e mata ʻo e sinó. ʻIloʻi ha Fua foʻou: liliu ʻa e meʻa kotoa pe, liliu kehekehe ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he matasioʻata lalahi ʻe tolu.

Naʻa nau takitaha ʻOku hoko ʻa e meʻa fakafiefia pe fakaʻofa ko ha faingamālie ke ʻoatu, fakahikihikiʻi, fakamolemoleʻi pe kole fakamolemole, taukapo, fakafetaʻi mo e ʻofa; Ngaahi Faingamālié ke u fakatahaʻi lahi ange au, ke u hoko ʻo lahi ange ʻi he ʻOfá.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. I ʻofa ʻiate koe. »

 

24 Novema ʻi he 3:55

– Māʻoniʻoni Ngaahi sīpinga ʻo Pita Sione Paula II mo Mother Teresa Vakai ki he meʻa ʻokú ke ʻomi pettiness.

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou foaki kakato au kiate Koe mo ʻeku ʻa hoku vaivai mo ʻeku taʻe-malava. ʻoku ou ʻamanaki ki he meʻa kotoa meiate koe mo au fakafalala ki hoʻo fakafanongó. Fakamālō atu ʻi hoʻo loto fiemālie ke Ko e talanoa ki he meʻangaue kovi ʻoku ou ʻi ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

1997

 

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou kofukofuʻi koe ʻi Hoku Tangata Maʻongoʻongá ke maluʻi koe pea ʻufiʻufi ʻaki koe ʻa e Ko Hoku ʻAta. Ko e siʻisiʻi ange hoʻo ongó, Vaivai ange, ʻikai lava ha meʻa pea ʻikai ha maluʻi, ko e lahi ange hoʻo ʻaonga kiate Aú, ko e lahi ange ia hoʻo fai ia kiate Aú ʻaonga. ko e lahi ange ia ʻeku lava ʻo fou atu ʻiate koe ʻo fakaʻaongaʻi koe.

ʻI he taimi ni Faingataʻaʻia Lahi, Tupu mei he Puputuʻu Ko Hono Ola ʻo Hoku kakaí mo e vaivaiʻanga ʻo Hoku Siasí ko ha tala ko e maʻongoʻongá, mālohí mo e ivi ʻokú ne ikunaʻí ʻiate kinautolu ʻoku nau faʻu mo tataki ia. Ka ko e Tamai Māʻoniʻoní ʻIkai naʻe muimui ʻa Sione Paula II mo Mother Teresa ʻi he sīpinga kia vakai ki he meʻa ʻoku fai ʻe he kiʻi taʻahine?

ʻIkai ke ʻi ai ha ko e mālohi ʻo e ʻOtuá, ko e meʻa noa pē ʻa e tangata kotoa ʻi he māmaní; ʻOkú ke te ne fakamoʻoniʻi ʻeni ʻo toe lahi ange ʻi he fakalau atu ʻa e taimí. ʻo e Moʻoni Maʻongoʻonga ʻoku ofi mai pea ko e meʻa kotoa pe ʻoku kuo pau ke toʻo ʻa e loí, fakaʻauha pe ʻave ʻi he takele ʻo heli ke fakaʻata ha potu ki he maama ʻo e moʻoni.

ʻOfa atu, fie maʻu ke ʻai ʻEne fānaú ke nau sino fakaemāmani ʻo e ʻOfá, kuo pau ke ʻomi kinautolu ki he ʻao ʻo e maama ʻo e moʻoní, koeʻuhí ke toʻo atu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku loi ʻi aí pea Tuli. Ko ia ai, ʻe lava ʻa e taha kotoa, ʻa e tokotaha kotoa pe ʻo ʻilo ʻa ʻene maʻongoʻonga ʻa e tauʻataina ʻi heʻene hoko ko e fanau ʻa e ʻOtua mo hono fakaʻofoʻofa totonu.

ʻI he taimi ʻOkú ke hoko ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó, pea koeʻuhí ke ʻoua naʻa Lauʻikoviʻi koe pe tuku ke ke loto mafasia, ʻAi ke ke fiefia, ʻi he fiefia mo hū, he ko e momeniti ʻeni ʻo e moʻoní ʻa ia ʻoku kamata ʻaki ʻa e Ta maʻa e fuʻu tauʻataina lahi ʻoku tataki ki he ʻOfá.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. Angaʻofa, ke ke ʻofaʻi. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

25 Novema ʻi he 6:00

"Ko hoʻo ʻOku ʻi he ngaue ʻa e ngaahi malohi ʻi ho fakamaauʻanga

Faʻeé Mele, ʻa koe ʻoku ke maʻu ʻa e Fakamaauʻanga ʻo e Faʻee, ʻa koe ʻoku mahino kiate koe ʻeku mamahi, ʻoku ou fie tafoki atu kiate koe he ʻoku ou kiʻi ongoʻi faingataʻa ke toe foki kia Sīsū, ko e Tokotaha ʻokú Ne Ko e meʻa lahi kiate au naʻá ku fakahoko, fiemālie mo tokanga maʻu pē ki aí ʻaki e ngaahi meʻa fakamatelie ʻo e maʻu ha kihiʻi tui siʻisiʻi, ʻo e maʻu Lahi e ngaahi faingataʻa ʻi he lotu mo hoku fakamaauʻangá mo e tali ʻEne ʻOfá, ʻEne ʻAloʻofá.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko ʻeku Fineʻeiki, ʻave ʻeku mamahí, ʻoatu ia ki he Ko Ho ʻAlo ko Sīsuú ke liliu ki he Ngaahi ʻAloʻofá mo e ngaahi tāpuaki ʻo e faingataʻaʻia lahi taha ʻi he meʻá ni Mamani, ʻi he taimi ni.

Mālō ʻaupito ke maluʻi au.

Ko Hoʻo foha vaivai ʻoku fie maʻu tokoni ke ne aʻusia e tuʻunga ʻoku totonu ke ne ʻi ai.

Fineʻeiki ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi tamasiʻí, ʻoku ou fiefia lahi ke fāʻofua kiate koe ke fakafepakiʻi ʻEku Fakamāú pea fakafehokotaki ʻa e Kuo pau ke talitali lelei ha taimi ki ha ngaahi parcoeurs lahi hange ko kimoutolu ʻOfá, ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi kitautolú ka ʻoku hohaʻa mo ʻOku taʻofi kitautolu ʻe he ngaahi ʻohofi ʻo e ngaahi meʻa ʻo e māmaní mei he maʻu, feʻiloaki pea ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOfa ʻoku maʻu ʻe hoku ʻAlo ko Sīsuú maʻu maʻu pē mei he Tamaí ke foaki ia kiate kinautolu.

ʻI he taimi ʻOku ʻikai ngāue hoʻo lahí mo e meʻa ʻokú ke malavá Mei ho loto ʻataʻataa, he ʻikai ke ke lava ʻo maʻu e meʻa ʻoku maʻu ʻe ho fakamaauʻanga fie maʻu. Neongo ia, koeʻuhi ko hoʻo siʻisiʻi mo hoʻo fakamaauʻanga, ʻoku faingofua kiate au, ko hoʻo Faʻeé, kiate koe taki ki Hoku ʻAlo ko Sīsuú, koeʻuhí ke ke lava ʻo vai ʻi he maʻuʻanga moʻoni ʻo e ʻOfa.

Toe Lahi Ange ʻOku fuʻifuʻi hoʻo ngoue, ko e lahi ange ia ʻene tupu. Toe Lahi Ange ʻOkú ne fakatupulaki, ko e lahi ange ʻene inú, pea mo e lahi ange ʻene inú, ko e lahi ange ia ʻene tupulaki mo fie maʻu ha feituʻu lahi ange ʻiate koe, mo e ngaahi meʻa ʻokú ke malavá hoko ʻo ngāue ʻi ho fakamaauʻangá.

ʻOku ko e Liliu Maʻongoʻonga ʻoku hoko ʻiate koe ʻi he momeniti ko ʻeni, ko e konga lahi ʻoku ke ʻilo ai koe pea te ne ngaohi koe ke ke Ke ʻofa. Tatau ai pē pe ʻokú ke ongoʻi mamaʻo he taimi ʻe niʻihi, ʻoua te ke hohaʻa ʻikai, ʻoku puke maʻu pē ʻe hoʻo faʻeé ho nimá he taimi kotoa pē, ʻi he kaungāʻapi hoko maí meiate koe Sīsū, ke maʻu ʻa e ʻOfa kotoa ʻoku maʻu ʻe ho lotó ʻe lava ke hao ai.

Hangē ko e ʻoku ke hoihoifua ʻi hoʻo hoko ʻo siʻisiʻi pea ko au, ko hoʻo Faʻee, te u lava makaʻi koe ke ke ʻoatu ʻa e meʻa ʻoku ke fie maʻu.

Tali ʻoku ʻofaʻi fakaʻita koe pea ʻoku fakaʻau ke lahi ange hoʻo moʻuí angaʻofa.

Ko Hoʻo Faʻē ʻokú ne fāʻofua kiate koe, ko hoʻo Faʻē ko Melé. »

1997

 

27 Novema ʻi he 3:00

"ʻOku ke moʻui ʻi ha māmani kuo hē fakaʻaufuli

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, maʻu pe ʻi hoku loto ʻataʻataa te ke lava ʻo maʻu ʻa e meʻa ʻoku ke fekumi ki ai: ʻa e melino, fiefia, melino mo e ʻofa.

ʻOkú ke moʻui ʻi ha māmani kuo hē fakaʻaufuli, Maʻu ha ngaahi foha mo ha ngaahi foha tokolahi ki he ʻahiʻahiʻi. Kapau te ke fakaleleiʻi ʻa e mamani mo e ngaahi fehalaaki ʻoku tukupa ʻi Hoku Siasi, ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻoku ne ngaohi koe Loto-foʻi.

Fai ʻe ki he, kapau ko e taimi kotoa pē ʻokú ke fakamoʻoni ai ʻo ha fakafofonga loi mo e ngaahi fehalaaki ʻoku ke talitali lelei kinautolu ʻi hoʻo taʻeʻamaneingá, ʻoatu ia ki he kiʻi taʻe-malava, tauhi fofonga kiate Ia ʻi heʻenau fakakaukau atu ki Heʻene leleí, ʻEne mamahí, Hono Māfimafí mo ʻEne ʻOfá, ʻokú ke hoko ai ko e kau tauhi mo e kau tangata leʻo ʻo e meʻa ʻe vave ni mai. ʻOua ʻe hoko ko ha kakai ʻI hoʻo ilifia he fakapoʻuli ʻo e poó, ʻokú ke hoko ai ʻoku nau mamata ki he ʻOfá mo e sivilaise ʻo e ʻOfa ʻoku hoko maí ʻo hange tofu pe ko e ʻaho hono hoko ʻI he poʻuli.

Foaki kotoa hoʻomou "ʻio" ki he ʻOfa ke ʻiloʻi Fakamaʻa kakato, fakamāʻoniʻoniʻi ke hoko fakatauʻatāinaʻi kakato mei he ngaahi mālohi ʻo e koví, mei he hoko ʻo ʻofa kakato. ʻI he foungá ni, ʻokú ke Maʻu kakato ʻi ʻapi ʻaki haʻo fakahū ʻeni Sosaieti ʻo e ʻofa foʻou.

Ko e ʻI he fakaava ʻa e langi, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke pikitai ki he mamani ko ʻeni ʻo e faingataʻaʻia, ka te ke lava ʻi he taimi pe ko ia, ʻi he faiʻanga tulihopo ʻi loto ʻiate koe pea tafoki ho fofonga ki he ʻofa ʻa e Tamaí, kuo ʻosi moʻui ʻaki e ʻOfa ko ʻení ʻi he ʻOku mou tatali ke ʻita ki he maʻongoʻonga ʻo e māmaní.

Fiefia ʻOkú ke fiefia ke lava he taimí ni ke moʻui ʻi he ʻOfa ko ʻení, ʻo fakaʻatā koe ke liliu koe ʻe he ʻOfá.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate koe."

 

28 Novema ʻi he 6:00

"ʻIkai fuoloa, he ʻikai ke toe ʻi ai ha afo mo ha meʻa ʻoku ʻikai ke toe mahuʻingaʻia ai

"Ko ʻeku Siʻisiʻi, ʻoku ʻi he fiefia ia ʻo e ʻamanaki lelei fakaʻofoʻofa ʻo e meʻa ni Māmani Foʻou kuo pau ke mou laka ki muʻa ʻi he ʻaho ki he ʻaho.

ʻOkú ke lolotonga siotonu ʻi ha fuʻu faingataʻaʻia lahi pea ʻoku ke ʻe toe lahi ange ia ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko mai. ʻOku ke kau fakamoʻoni foki ki ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa mo fakaʻofoʻofa Liliu ʻo e lotó naʻe fakatupu ʻe he ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he ʻaloʻofa, ʻi he ʻOfa, pea te ke ʻo lahi ange ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko mai.

ʻAupito He ʻikai fuoloa kuo ʻikai toe ʻi ai ha feituʻu ia ki he ngaahi fehokotakiʻangá mo e Taʻe-mahuʻingaʻia. ʻE ʻi ai ha niʻihi te nau kakato fakamamaʻi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he mamani. ʻOku ʻi ai ha ngaahi te nau maʻu ʻa kinautolu ʻe ʻi he fakapoʻulí kakato. Naʻa he ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa ʻe tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻikai ʻaupito fakatouʻosi.

Maʻa e ʻa kinautolu ʻe hu ki he mamani ʻo e mama, ʻE toe lahi ange ʻenau ngaahi fehalaaki, ʻenau hee. Fai ʻe ʻenau "ʻIo", te nau tauʻataina ʻaupito mei ai koeʻuhí ke hinehina honau laumālié ʻo hangē ha sinoú.

Maʻa e ko e niʻihi kehe ʻe ʻi he fakapoʻulí, te nau ʻi he fakamāmaʻi lahi ange ʻe he laumālie ʻo e mālohí, hīkisiá, Sauni, taufehiʻa, ʻita, fetaʻaki. ʻOku nau te ne tamateʻi mo fakaʻauha pe kita koeʻuhi he kuo ʻosi kamata.

Lotu ʻiate au ko e Tamaí, koeʻuhí ke lava ʻo fakaʻā ʻa e matá pea ke ʻi ai ʻOku fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e kakai ʻi he māmani ʻo e māmá. ʻIkai ʻOua naʻa mole ho taimi ke ke vakai ai ki he mamani ʻo Fakapoʻuli, kae hanga hoʻo sio ki he ʻa e Mama, ki he ʻOfa, ke Hoko ko e ʻOfa ʻi he vave taha, koeʻuhí ko e ʻofaʻí.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

1997

 

2 Tisema ʻi he 4:00

"Ko koe Tui te ke lava ʻo hoko ko ha mālohi, ko ha mālohi. :ʻOku hala ʻaupito

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou tuʻu ʻi homou ʻao ʻo fanongo kiate Kimoutolú ʻIkai ʻaonga ʻaupito ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he kuohili, ʻo ʻikai ʻilo e meʻa ʻoku Ke fie akoʻi mai he pongipongi ni.

Mālō ʻaupito he ʻoku ʻikai ke Mou lava ʻo mamata ki ai ʻa ia ʻoku hoko mai ki hono tokoniʻi ʻo e masivá ʻi he ʻo fakafou ʻi he meʻangaue ʻoku ou ʻi ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi ʻi he ngaahi ʻaho ni, ʻoku ou fie maʻu ʻOku tokolahi ha fānau iiki, iiki ʻaupito, ke ʻi he maʻolunga ʻo ʻenau ngaahi lekōtí pea fanongo kiate Au. ʻOku mo ʻi he taimi pe ʻoku nau hoko ai ko ha ngaahi meʻangaue mahuʻinga ʻi hoku va nima.

ʻOkú ke Tui te ke lava ʻo hoko ko ha mālohi, ko ha mālohi. ʻOku ʻoku ʻikai ʻaupito ke moʻoni ia! Kapau ʻoku ʻikai ko au, ʻoku ke hange ko e havili ʻoku fakalaka pea ʻikai ha meʻa ʻe mavahe mei hono halá. Ka ʻo kapau te u kolosi ʻiate koe, ʻOku hoko ʻa e kiʻi havili vaivai ko e malohinga ʻo ha Afa, ko ha saikolone ʻoku ne lava ʻo hiki hake mo liliu e meʻa kotoa pe ʻi he ʻene potufolofola.

ʻOku ʻuhinga ʻoku fakahoko ai ʻe Hoku Lotolotongá ʻa e faikehekehé. Ko ʻeku ʻOku ʻikai fie maʻu ke ʻi ai ha taha kapau ʻoku ʻikai ke fie maʻu pea naʻe talitali lelei ia. He ʻikai ke ke lava , ʻiate koe pē, ʻo fai ha ngaahi ʻota. ʻOku ʻikai ke ke maʻu ha mālohi lahi ange ʻi he Fineʻeikí ʻI hoʻo ʻi ai ʻi ha matangi, afa pe Malolo ʻa e saikolone. Ko e meʻa tatau pē, ʻoku ʻikai ke ke maʻu ha mālohi ke ikunaʻi ʻOku ʻiate koe ʻa Hoku Nofoʻangá, ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe koe. Ka ke fakapapauʻi ʻe fai ia ʻiate koe, ʻakilotoa koe pea fakafou ʻiate koe, kapau ʻe fie maʻu, tali, pea kapau ʻokú ke loto fiemālie ke foaki ia ʻa e feituʻu ʻoku ne fie maʻu ke ne maʻu. Koeʻuhi he ʻoku ne fie maʻu maʻu pe ʻave, ʻo ʻikai ko ha feituʻu pe, ka ʻi ha feituʻu pe.

ʻOku ʻeku lotu maʻu pe ki he Tamai: "Fai ʻa e

ʻoku ʻOku ou taha pē ʻiate au ʻo hangē ko ʻeku taha ʻiate kimoutolú."

Hangē ko e Lotu kia Sione Papitaiso: "ʻAi ke u holoa kae lava ke u tupulaki."

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Naʻa nau takitaha ko hoʻo loto pe ke holomui, ʻOku ou tali ke toe lahi ange ʻa e feituʻu ʻiate au pea te u lava ʻo toʻo kotoa ʻa e ʻataa pea ʻai ke ke hoko ko e ʻofa.

Kapau Naʻá ku ʻiloʻi pe naʻá ke ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻokú ke maʻú mo e meʻa ʻoku fakatupu ʻe he ʻOfá ʻiate koé, ko e meʻa pē ʻe taha mo e meʻa te ke maʻú holi ke siʻisiʻi ange mo siʻisiʻi ange koeʻuhí he ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOfá ʻa e meʻa kotoa pē ʻa e feituʻu.

Fiefia pea fiefia ʻoku ke ʻi he hala fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e ʻOfa.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi mālohi. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

3 Tisema ʻi he 3:05

-Paʻanga ʻoku Totongi Kimuʻá ʻi he tuí ʻo ʻikai mamata pe ʻiloʻi e feituʻu ʻoku ou tataki koe ki aí

« ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa e laka ki muʻa ʻeku pēpeé ʻi he tuí ʻo ʻikai sio pe Ke ʻiloʻi. pe te u fakaʻuli atu. ʻOku ʻi he hala ko ʻení ʻa hoʻo Tafoki.

Ko e meʻa mahuʻinga, ʻOku ʻikai ke ne ʻilo pe ko e fe feituʻu ʻoku ne ʻave koe ki ai, ka ko ke ke ʻi he hala kuo fili ʻe he Tamaí maʻaú, ke mou tuku ke tataki kakato kimoutolu ʻe Au. ʻOku ʻOku angamaheni pe ke ke aʻusia ʻa e faʻahinga sensations kotoa pe, mei he fakamoʻulaloa ki he fiefia.

ʻI he Talitali lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku haʻu kiate koé ʻi hoʻo haʻu mei he Tamaí, Pea ʻi hono foaki kiate ia ʻa e meʻa kotoa pe, ʻoku hoko leva ʻa e meʻa takitaha ki he ko koe ko ha hahau ʻoku tokoni ke fakafoʻou koe pea mo ngaohi koe ke ke tupulaki ʻi he ʻOfa.

Ko Hoʻo Talaatu ʻe he Fineʻeikí ko ho misiona moʻoni ʻi he māmaní ko hoʻo hoko ʻo ʻOfa. Te ke lava fēfē ʻo ʻofa kapau te ke ʻoku ʻikai tataki mo akoʻi ʻe ha Taha ʻoku kuo ʻosi ʻi ai ʻa e ʻOfa? Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou tuʻu ai Ofi maʻu pē kiate koe koeʻuhí: makehe mei hono tataki mo fakahinohinoʻi koé fakahinohino, ʻoku ou ueʻi fakalaumālie koe, ʻoku ou maluʻi koe, ʻoku ou maluʻi koe Tuʻu hake kapau te ke hinga, ʻoku ou ueʻi fakalaumalie ʻa kinautolu ʻoku fononga. I ʻoʻofaki kimoutolu ʻi Hoku Pulupulu Maʻongoʻongá, kae mahuʻinga angé,

1997

 

Naʻa ne lingi ki hoʻo ngoue, mo e momeniti kotoa pe ʻo e ʻaho mo e ʻo e poo, ʻOfa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ke maʻu.

Mei he ʻi he foungá ni, hoko ʻo ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

6 Tisema ʻi he 5:40

Ko e fakamaʻa lahi ʻoku kole meiate koe pea ʻoku kamata ia ʻe hokohoko atu ʻa e maʻongoʻonga ʻo e māmaní ki he fānau kotoa ʻa e Tamaí

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻe ʻi ai ha fiefia lahi ʻi Hēvani ʻo hangē ko e māmaní, ʻa e ʻaho ʻo ʻEku Haʻele Maʻongoʻonga Mai. He ʻikai hoko ʻa e ʻaho ko ʻeni ne fuoloa e tatali ki ai ʻOku lahi ʻa e ngaahi teuteú ʻi he tatali loto vēkeveke ki aí. Kapau ʻOkú ke ʻāʻā hake ʻo talitali lelei ho fakamaauʻangá, ʻi he tui, mo e meʻa ʻoku hokó Paasi he taimí ni ʻa e meʻa ʻokú ke siotonu aí.

Ko ʻeni Teuteu ʻoku fie maʻu ki he tokotaha takitaha ʻoku moʻui mei he ko e Māmani ko ʻení ko e teuteuʻanga ia ʻo hono fakamaauʻangá. Ko e ko ha lotoʻaa ʻa e fale ʻoku teuteu ki he Foki Maʻongoʻonga liliu kakato ʻe he ʻOfá, nofoʻi maʻu pē ʻe he ngaahi fakakaukau ʻo e melino, fiefia, ʻofa, mo e feituʻu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻikai ha feituʻu moʻo e ngaahi fakakaukau kovi ʻi ha faʻahinga faʻahinga meʻa pē, hangē ko e tāufehiʻá, ʻitá, Sauni, fakafisingaʻi, ʻikai tali ha taha (ko e ha tatau ai pē pe ko e hā hono ʻulungāangá), ngaahi hohaʻá mo e ilifiá nāunau mo fakalaumālie, pe ʻi muʻa ai- tatau pē : ʻikai tali ʻa e meʻa ko iá.

ʻOku ko: ko ia ko e fakamaau haohaoa ʻi he tafaʻaki kotoa pē; Ko e ha ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻikai lava ʻo aʻusia toko taha. Ko e Tupuʻangá pē taha ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke haʻu ʻo haohaoa pe fakakakato ʻEne fakatupú. Hangē ko e Naʻá ne ʻomi ha tauʻatāina lahi ke ko e tokotaha naʻe fakatupu ʻe he ʻOfá, ʻokú Ne ʻamanaki mai ke hoko Ko ha fakakātoa, ʻikai faituʻungaʻa pea ʻikai lava ʻo "ʻio". Taha Lahi "ʻIo" ki he suu mo e fanga kiʻi "ʻio" lahi ke haʻu ʻo kosi kotoa e ngaahi fehokotakiʻanga mo e toʻonga moʻui ʻoku ne taʻofi ko e tokotaha ko ʻení ke hoko ko ha Tokotaha ʻofa. ʻIkai ngata ai He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo foaki "ʻikai" ha tokolahi ki he meʻa kotoa pē

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko e Hahaké fehangahangai mo e ʻOfa pe taʻofi ia mei haʻane hoko ko ha meʻangāue talangofua mo lahi ʻi he nima ʻo e Tamai.

Ko e Fakamaʻa Lahi ʻoku fie maʻu meiate koe pea ʻoku kamata ia ʻe hoko atu ʻi he funga ʻo e māmaní, ki he fānau kotoa ʻa e Tamaí. Ko e ʻOku lele ʻa e taimi ki hoʻo "ʻIo". Koeʻuhi ko koe ko kinautolu ʻoku ʻuluaki fili, pea lahi mo e ngaahi lelei ʻoku maʻú kuo pau ke faingataʻaʻia hoʻo loto tauʻatāina "ʻio" ke tupuʻanga hoʻo fakafisingaʻi pe veiveiua.

Ko Hoʻo ʻIo ʻoku lahi ange ʻa e fili ʻi he meʻa ʻoku ke fakakaukau ki ai ; Hangē tofu pē ko e kau fuofua ʻaposetoló, naʻe ʻikai ke nau tokanga ko e ʻuhinga moʻoni ʻo ʻenau "ʻio" ke muimui ʻi he Kalaisi.

Fiefia pea fiefia ʻi hono fili koé, ʻokú ke hoko ko e ʻOfa ki he foaki ʻa e ʻOfá.

I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

10 Tisema ʻi he 3:00

– Naʻá ku ʻofa ʻiate koe ʻaki hoʻo masivá, ho ngaahi vaivaí mo ho ngaahi fakangatangatá

ʻEiki ʻE Sīsū, ʻoku ou toe fie ʻoatu haʻaku Kapau te ke kataki, ʻo lotu mo fakafanongo kiate koe. Hoko maʻu pē tohoakiʻi ʻe he faʻahinga hohaʻa fakamatelie kotoa pē mo ʻeku kiʻi taʻahiné tui, kuo hanga ʻe heʻeku faingataʻaʻia ʻo tuku kinautolu maʻau taʻe kau ai ʻa e hoko atu. Haʻu ke tokoniʻi au. ʻOku ou ʻi he ʻi ho nima mo e ngaahi tukunga fakapisinisi kotoa ko ia ʻoku fakahohaʻasi au

ke kakato ʻi muʻa ʻiate koe.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoua te ke manavahē, ʻokú ke mahuʻinga kiate Au. ʻOkú ke mahuʻinga ʻi Hoku matá. ʻOku ʻikai ke u teitei liʻaki kimoutolu. ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pe. ʻOku ou tokangaʻi ʻa e fanga kiʻi fakaikiiki siʻisiʻi taha ʻA e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ke hohaʻa ki ai.

ʻOkú ke ke ʻai koe ke ke ʻofa ʻi Hoku fofonga, te ke fie toʻonga Ko hono moʻoni, ko e tokotaha ʻoku ke fakakaukau ʻoku feʻunga, ʻoku ʻi ai ha tangata ʻo e tui. Kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻeku ʻofa ʻiate koe ʻi hoʻo miser, ko hoʻo ngaahi vaivaí mo ho ngaahi vaivaí Te ke lau kinautolu ko e hā ʻoku fie maʻu koe ʻe he Tamaí he taimí ni. ʻOkú ke

1997

 

ʻOkú ke kuo nau tali pe kinautolu ʻi honau tuʻunga totonu, pea ʻoku lelei ange maʻau he taimí ni ke ʻoatu ia ki he Tamaí pea foaki Ko hoʻo "ʻio" hokohoko.

Ko ʻeni liliu hoʻo moʻuí ko ʻEne ngāue kiate Ia, ka ʻoku ʻikai ʻaʻau. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kuo pau ke ke foua ʻI he taimi ni. Kapau ʻokú ke fie hoko ʻo haohaoa, ʻuluaki fakatahaʻi hoʻo Loto ki he tokotaha ʻokú Ne finangalo ke ke aʻusia ʻaho ni. Ko ʻapongipongi ʻe hoko ia ko ha meʻa kehe, ka te ke fie maʻu kei fakatahaʻi ho lotó mo e meʻa ʻokú Ne finangalo ke ke faí ke ke ʻi ho tuʻunga totonú pea te Ne finangalo ke ke moʻui ʻi he ʻo fakafou ʻi he kakai ʻoku mou feohi pea ʻoku ke lavaʻi ngaahi meʻa naʻe hokó.

Ko e ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻaloʻofá ke tokoniʻi ho vaivaí mo Maʻu e ʻofá.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi mālohi. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

11 Tisema ʻi he 5:05

Toko taha pē ʻOku fakaʻatā koe ʻe hoʻo fakamāú ke ke feohi fafale mo Ko au, ke talitali lelei ʻa e ngaahi faʻunga mo e ʻaloʻofa ʻoku maʻu ʻe he Laumālié ʻOku fie lilingi hifo ʻe he tokotaha Maʻoniʻoni kiate koe

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ou vakai atu kiate koe ʻi he fiefia lahi ʻoku ke laka atu ki muʻa ki he hoko ʻo ʻOfa.

Maʻu Siʻisiʻi, kei siʻisiʻi, siʻisiʻi maʻu pe ke tuku koe ʻi he maʻolunga ho tafaʻaki ʻi mui. Ko hoʻo ngoue pe te ne lava ʻi ai ʻa e ʻofa. Ko ho tafaʻaki ʻi mui pe ʻoku ne fakaʻata koe ke hū kiate koe pea ki he Tamaí, ke hū ki he feohi fafale mo Au, ke talitali lelei e ngaahi ueʻi mo e ʻaloʻofa ʻoku fie maʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakatauʻatāinaʻi ʻa kinautolu ʻoku moʻui he taimí ni ʻi he mamani ko ʻeni.

ʻOku ko ho tafaʻaki ʻi mui pe te ne lava ʻo ʻomi ʻa e mama ʻiate koe, ʻo fakaʻata koe ke ke sio ki he ngaahi toʻonga fakakaukau ʻoku fie maʻu ke Liliu. toulekeleka, foaki maʻu pe kinautolu ki he Tamai hili hono maʻu ia ʻi he loto fakatokilalo ʻo ha kiʻi tamasiʻi ʻokú ne fie maʻu e meʻa kotoa mei heʻene Tamaí.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Tali ʻa e fakaʻosinga homou fakamaauʻangá, ke ʻoatu ia ki he Tamaí, koeʻuhí ke Ne lava ʻo ʻofa ke haʻu ʻa e Toʻukupu ʻo Hono Tupuʻangá ʻo liliu ia, pea ʻe hoko ia fakaʻosi ʻi ha ngaahi tuʻuʻanga kehekehe, ʻo fakaʻata ai ʻEne ʻofa kia Se ʻUnu tauʻataina atu ki ho loto ʻataʻataa.

ʻI he taimi ko e ʻofa ʻa e Tamaí ʻoku fefūʻaki tauʻatāina pē ʻi he lotoʻaá, ʻi he lotoʻaá ni hoko ko ha fetuʻutaki maʻu pē mo Au, mo Hoku Māʻoniʻoni Tahá Faʻē, fakataha mo e kau ʻāngelo mo e kau māʻoniʻoni kotoa ʻo e langí mo e māmaní.

ʻOku ʻIkai ʻaupito ke toe ʻiate kimoutolu ʻoku moʻui he funga ʻo e mamani pea ʻoku kamata ke feinga ke fai lelei ko ha ngaue ia ʻa e Tamai, ko ha ngaue ʻo e ʻOfa ʻoku fou atu ʻiate koe, ʻoku fakatupu ia ʻi he feituʻu kotoa pe ʻi he mamani ke fakatukupaaʻi ia ke ne hoko ko e ʻOfa, ke fakangofua ke u liliu ke hoko ko e ʻOfa.

ʻOkú ke ʻoku ʻikai fili ke lahi mo mālohi ʻi he matá ʻo e mamani, ka ke iiki, siʻisiʻi ʻi he ʻao ʻo e mamani, ke hoko ʻo mālohi ʻi he Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí.

Maʻa e Tokoni ke mahino kiate koe ʻa e malohi ko ʻeni, vakai ki he tokotaha ʻoku ngaue mei he pepe toki faʻeleʻi ʻi he matuʻa. ʻI hono fakakatoa ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko, ʻOkú ne liliu fakaʻaufuli e moʻui ʻa ʻene ongomātuʻá pea ʻokú ne fekumi ko ia ai ko e ʻOfa ʻokú ne fie maʻu ki heʻene ʻofá.

ʻOku ʻa e malohi ko ʻeni ki he Fakamaauʻanga ʻo e Tamai ko e foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e ʻoku foaki atu ʻe he Tokotaha Kuo Filí. He ʻikai ke ke lava ʻo lag fekauʻaki mo ia, tuku kehe pe koe Mole ho mālohi ʻoku ʻoatu ʻe he siʻisiʻí.

ʻI he Fakaʻosí, ko e siʻisiʻi hoʻo ngoué ko e founga ia ke te aʻusia aí ʻOfa ʻaki hono tali ʻo e ʻofá.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOku ke madly ʻofaʻi koe.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

17 Tisema ʻi he 5:55

– Taó ʻi he fili, lava ke mahuhu taha Toe fakatoka mahuʻinga ange

Ko ʻeku Siʻi, ko e ʻOfa ʻoku ʻiate koé, ʻoku ʻikai ke ke sio ki aí, ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi ʻikai maʻu pē, ka ko e

1997

 

taimi ʻe niʻihi ʻOku ngāue moʻoni ia. Ko ha liliu kakato ia ʻo hono fakahaohaoaʻi ʻaki koe, ʻai ke hoko ia ko ha foʻi ngahau ʻo e filí, lava ke hū ki he ngaahi fakamaau mahuʻinga tahá Fakafefeka.

ʻOkú ke naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e taimi ʻe kakato ai ʻa e liliu pe ko e founga ʻE hoko ia, kuo pau pe ke ke tui ki ai pea hokohoko atu ke Foaki ʻio. Ko ha matalaʻi ʻakau ʻoku ʻi he ako liliu-ki he fonu ʻi hono fakaʻofoʻofá kotoa ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e taimí pe ʻa e founga ʻe hoko ai ʻeni; ʻOku ʻikai totonu ke ne ʻilo he ko e ngāue ia ʻa e Tupuʻangá.

ʻOku Meʻa tatau pē kiate koe. Makehe mei hoʻo fakangofua, ʻoku ʻikai ke ke maʻu Malohi lahi ange ʻi hono fakapapauʻi e taimi mo e founga ʻo e matalaʻi ʻakau ʻiate ia pe; ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne hohaʻa ki ai ʻoku ʻikai ke ne fakafotunga kotoa hono fakaʻofoʻofa pea ʻoku ʻikai fiefia ʻiate kinautolu ʻoku sio ki ai. ʻIkai ʻikai ke ne toe lava ʻo fakamoʻua ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi ai.

ʻOku Ko e meʻa tatau pe kiate koe: he ʻikai ke ke lava ʻo ʻulungaanga ʻaki e totonu ke ke aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku ke ʻi ai he ʻoku ʻikai hoʻo ngaue. He ʻikai te ke hoko ko ha meʻa noa pē. ʻOkú ke kuo pau ke ke fakalāngilangiʻi ʻa e Tamaí ʻi he taimi kotoa pē koeʻuhí ko e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí mo e meʻa ʻokú Ne fakaʻatā ke ke lavaʻí.

Mo ʻOku ou fie fakamālō kiate Ia ʻi Heʻene hoko ko e ʻOfá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

20 Tisema ʻi he 5:50

– ʻI he taimi ʻOku nofoʻia koe ʻe he ʻofá pea ʻokú ne maʻu ʻa e tauʻatāina kakato ke ngāué, ʻokú ne ʻai ke Ngaahi Maná

« Siʻeku kiʻi taʻahine, kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e ʻOfa ʻoku ʻi he Langi, kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e ʻOfa ʻoku finangalo ʻa e Tamai ke lilingi hifo kiate koe pea ʻi he koe. ʻene fānau kotoa pē ʻo e māmaní. Kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku fakatupu ʻe he ʻOfa ko ia ʻi he lotoʻaa, ʻi he taimi ʻoku talitali lelei kakato ai, he ʻikai te ke fie maʻu ha meʻa ka ko e ʻOfá pē.

Lea : ʻI heʻeku fakamatalaʻi ʻa e meʻaʻofa naʻe foaki mai ʻe Sīsū kiate aú, ne u naʻe pehē fau ʻa e fiefiá-

fakaleleiʻí Naʻe ʻikai ke u lava ʻo taʻofi hoku loʻimatá.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻIkai. I Te u lotua pē ke u hoko ko ha ʻOfa. Ko e taha pē te ke maʻú Holi kiate kinautolu kotoa pē ʻokú ke fua ho fakamāú (ʻa kinautolu ʻa ia ʻoku fakahoko ki ho fakamāú) pea ko e kakai ko ʻení hoko ʻo ʻOfa.

Ko Hoʻo ngaahi fakakaukau pē ʻo e ʻOfá, pēpeé ʻOku tatau ai pe pe ko e ha naʻe mei lea ʻaki pe fai ʻe he tokotaha ko ia. Koeʻuhi ko ha toe meʻa lahi ʻoku pehē ʻe he Tokotaha ko ʻení, ʻoku saiʻia pe hangē ʻoku saiʻia aí ke manukiʻi ia, ko ha ʻOfa ʻoku ne fie fakahaaʻi ia, ʻokú ne fie hū kiate ia, liliu mo ʻai ia ke hoko ko ha tokotaha moʻoni ke u ʻOfa.

ʻOfa ko hai ʻoku ʻi he tokotaha takitaha he ʻikai ke ne lava ʻo fakahā ia ʻi he fakataha ʻOfa. Ko e ʻofá ko e founga pē ia ʻe ua ke feʻiloaki ai mo iá ʻOfa naʻe faile ʻi he fakamaauʻanga ʻo Tokotaha takitaha: ʻo moʻui pe ʻe ha taha kehe. Naʻa nau takitaha ko ʻene ʻi ai pē ha taha ʻi ho kelekelé. Ko e Vakai, ko e ha pe ha meʻa, ko e ha pe ha meʻa te ne talaatu, ko e ha pe ha meʻa te ne fai kiate koe, fehuʻi ki he Tamaí pe ʻokú ke fie foua ia fehokotaki mo e ʻOfá kuo fokotuʻu ʻi hono fakamaauʻangá; Taha ʻofa ʻe lava ke fakaʻa fuoloa, ʻa ia ʻe lava foki ke laiki, kuo taulofuʻu mo tanu ʻi he moʻunga ʻo e mamahi, ngaahi laveá, fakafisingaʻí, ka ʻe lava ʻo tuʻu hake ki ʻolunga ʻaki ha kiʻi fotunga faingofua, fakafeʻiloaki pe lea ʻofa mei ha tokotaha loto fakamātoato. fekumi.

ʻI he taimi ʻOku nofo ʻa e ʻofá ʻiate koe pe ʻiate koe pea ʻokú ne

Ko hono fakakātoá Tauʻatāina ke ngāué, ngāue ki ha ngaahi meʻa fakaofo. Fakamālō atu mo fakamālō atu Tamai ʻoku ne ʻi ai.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Kuo ke hoko ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

23 Tisema ʻi he 5:35

Ko hoʻo Fakaava ʻa e lotoʻaa ʻi he ʻaho ki he ʻaho

Ko ʻeku ʻOku ou kole kiate koe, ʻEiki Sīsū, kuo hoko ʻa e Kilisimasí, ke ke fakaava hoku fakamaauʻanga koeʻuhi ke lava ʻo talitali lelei ange ʻa e ʻOfa ʻOku ke fie lilingi ki ai, he ka ʻikai Hoʻomou ʻOfá, ko e meʻa noa pē au. Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú.

1997

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ou toʻo ho loto, ʻoku ou ʻai ia kiate au ki ʻofa ke tamateʻi ia ʻaki ʻa e Afi ʻo ʻEku ʻOfá. Ko e Afi ko ʻeni ʻoku hoko mai fakamaʻa, tukuange pea kosi ʻa e ngaahi haʻi te ne taʻofi iá ke maʻu ʻa e ʻOfa kotoa pē ʻoku finangalo ʻa e Tamaí ke lilingi hifo ʻi he ia.

Ko Hoʻo lotoʻaa ʻi he ʻaho ki he ʻaho. ʻOku fakaʻau ke toe lahi ange ʻeni ʻOfa lahi ange. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

24 Tisema ʻi he 3:00

Ko ha meʻaʻofa he ʻikai ke toe ʻosi hoʻo fakaava

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fakaava hoʻo ngoue, ʻoku ou fakalahi ia, naʻa ku tuʻusi Ko e ngaahi haʻi, ʻoku ou fie maʻu ke fakaava lahi ia ki he katoanga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e Kilisimasi

I fie foaki atu ko ha meʻaʻofa ke ne lilingi atu ha ʻOfa lahi ki hoʻo lotoʻaa. Ko ho fakakātoá, ʻikai faituʻungaʻa mo taʻe-hano-tatau ʻio ʻoange ʻa e tauʻataina ke fai ia ʻi heʻeku ngoue.

ʻOku ʻi he ngoue tatau mo ia ʻoku ou fie maʻu ke ngaohi ʻaki ʻEku fale aí koeʻuhí he ʻoku ou loto ke ke nofo maʻu pē ʻi he ʻAʻaku.

ʻAloʻofa ki he meʻá ni, ʻi he ʻAho Kilisimasí, ʻa ia ko e Kātoanga ʻo Hoku ʻUluaki haʻele mai ʻi he ʻaho ko ʻeni, mamani, ʻoku lahi maʻu pe ʻa e ngaahi ʻaloʻofa, ngaahi lelei mo e ʻofa ʻoku lilingi atu ki he loto. ʻI he Kilisimasi ko ʻeni ʻo e 1997, ʻoku ou fie kamata ʻaki e talanoa ʻo e Fuakava.

ʻOkú ke ʻiloʻi e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e "fuakavá", ʻa ia ʻoku leleí Mahulu hake ʻi ha fakangalingali (ko ha va fetuʻutaki mamaʻo ʻi he fakahoko ʻo e ngaahi ʻekitivitī fakaʻahó); pe ko ha Taʻofi ʻa e feohi (ʻuhinga) ʻi he vahaʻa ʻo hoku loto pea mo hoʻo moʻuí, ko ha feohi ʻo e moʻuí mo Au kae ʻikai ʻiate Au ʻi he feituʻu ʻoku tauhi ʻe he tokotaha kotoa pe ʻa honau tuʻunga totonu).

Taha ko e va fetuʻutaki fakataha ko ha va fetuʻutaki totonu ia mo e Tokotaha ʻoku holi ke mali mo ho laumālié. Ko e Māʻoniʻoní ia Uouangataha. ʻOkú ke moʻui Maʻaku, ʻokú ke nofo ʻiate Au. ʻOku ke

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

MEʻA KOTOA PĒ ʻOKU ʻAMOUTOLU AU. ʻOku ta KĀTOA.

ʻOku ʻa e foʻi mama mali ʻoku ou foaki atu ko ha meʻaʻofa ʻi he Kilisimasi ko ʻeni.

ʻOku ko e: ko ha meʻaʻofa he ʻikai ke ke teitei lava ʻo ʻosi, ʻa ia ʻe te ne fakaava māmālie ʻa e meʻa kotoa pē, ko e taimi kotoa pē te ke Kolea Au pea tuku koe ʻi Hoku ʻAo ʻo tatau ai pe pe ko e ha. Pe te ke hoko ko ha meʻa pe te ke fai. »

Fakatātā fakatataaʻi e founga ʻoku mahino ai kiate au ʻa e ngaahi faikehekehe ʻe tolu ʻi he vahaʻa ʻo e Ko e va fetuʻutaki ʻo annuity mo e ʻOtua:

FELOTOIHE TUʻU ʻA E FAKANGALINGALI

 



ʻOtua au

MDM

Naʻa ʻoku totonu ke fakatokangaʻi ʻoku holo ʻa e "M", ʻo fakataipe ia Kuo pau ke u tali ke holo kae lava ke u maʻu ha va fetuʻutaki vaofi ange mo e ʻOtuá, pea toe holoki ke hoko ʻo "taha" mo Ia.

« Te ke sio ki hono vete ʻo e meʻaʻofa ko ʻení ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou fakaʻaongaʻi koe ke lingi ʻEku ʻOfá ki he loto ʻataʻatā ʻoku ʻikai ke u tuku ki aí ʻOku ʻikai ha taha ʻi ho hala.

ʻOkú ke fakamoʻoni ki he meʻa ʻoku ʻomi ʻe he meʻafoaki ko ʻeni ʻo e Felotoi ki he Lotó. Ko e meʻa ʻokú ke fakamoʻoní ʻe taha pē konga siʻi ʻo e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he felotoi ko ʻení, ko e hā e meʻa ʻoku faí kae ngata pē ʻi he Meʻa ʻOku ʻIkai ʻIló, ko ia ka ʻikai hoʻo ʻiló, ke hoʻo ʻilo ʻOku mahino ʻEni, kapau ʻoku ʻikai ʻi he tui, pea ta ko hoʻo ʻOku fonu ʻa e lotó.

Toʻo Taimi ke fakafeʻiloaki, fakalaulauloto mo ʻahiʻahiʻi e meʻa ko ʻeni Koloa meʻaʻofa ʻi hoʻo ngoue.

ʻOku meʻaʻofa Ko e meʻaʻofa tatau pē ki ho uaifi ʻofeiná ʻIlisapeti. Koeʻuhí ko kimoua fakatouʻosi, te u foaki ia ki he ʻa e kakai, taʻe kau ai hoʻomou ʻilo, ka, te mou fakamoʻoniʻi ʻo e faingamalie ko ʻeni.

ʻOku Talitali Lelei Koe ʻofa. Hoko ʻo ʻofa. foaki ʻa e ʻofá.

1997

 

Naʻa ʻOku ʻikai mo ha toe misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga ange ʻi he meʻá ni mamani.

Fiefia Pea ʻokú ke fiefia ʻi hoʻo ʻosi ʻi he ʻa e misiona ko ʻeni.

ʻOkú ke hoko ʻo lahi ange ʻa e ʻOfá. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

29 Tisema ʻi he 5:25

– ʻOfá lingi ki he loto ʻo tatau mo e ʻuha ʻoku tō ki he kelekelé

« Siʻeku fānau īkí, hokohoko atu hono talitali lelei ʻo e ʻOfa naʻá ku fakamafola atú ʻi hoku tafaʻaki ki mui.

ʻOfa ʻoku tatau ʻa e li ki he loto ʻataʻataa mo e ʻuha ʻoku to ʻi mamani: he ʻikai lava ke mahino ki he mamani ʻa e ʻuha kotoa ʻoku to ai; ʻE mahua ha paʻanga lahi ʻi he vaitafe ʻo ʻikai mahuhu e kelekele.

Ko e ʻOku foaki lahi maʻu pē ʻe he Tamaí ʻo lahi ange ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻikai lava ke kau ai. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke makamaka ai ʻa e kelekelé, naʻa mo Kapau ʻoku ʻikai ke ne maʻu kotoa e ʻuha ʻoku to, ʻoku mahino feʻunga ia ke tupu e vao ʻoku tupu ke mavahe mei he fakaʻikaiʻi ʻe he fonuá ʻa ʻene koloá.

Naʻa ʻoku tatau pē ia mo e ʻOfa ʻa e Tamaí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi kalasi he ʻikai ke ne teitei lava ʻo toʻo kakato ia ʻo tuku mahuhu. ʻOku mahuʻinga ke nau fakaava mo talitali lelei feʻunga ke fakafeʻiloaki, kapau ko ha konga siʻi pe ʻo e meʻa kuo mafola.

Ko ʻeni ʻoku feʻunga pē ʻa e kiʻi konga īkí ke liliu ʻa e ngoué, fai ia tupu mo matala ʻo hangē ha lose fakaʻofoʻofá ʻo ʻoange ʻene koloaʻia kotoa.

Hangē ko e ko ha mamani kuo ʻosi ʻi ai ha vai lahi ʻoku malava ange ke mahino ia ʻi ha kelekele ʻoku fuʻu momoa, ko ha loto ʻataʻata kuo ʻosi ʻoku feʻunga ange ʻa e lahi ʻo e ʻofa ke maʻu ia.

I ko ia ʻoua naʻá ke manavahē ke tali ʻa e ʻOfá, ʻa ia ʻoku foaki lahi ʻi he fakahangatonu, ʻi he meʻa ʻoku haʻu mei he niʻihi kehe.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Toe Lahi Ange Te ke talitali lelei ha niʻihi, ko e lahi ange ia hoʻo lava ʻo hao mo e vave ange te ke hoko ko e Tokotaha ʻofa ko ʻeni ʻoku malava ke ne fakaʻaiʻai ʻa kinautolu ʻoku ʻoku fakafalala atu kiate koe, ʻo tatau pē ʻi he meʻa ʻoku hā maí mo ia ʻoku ʻikai lava ke mamata ki aí.

Toe Lahi Ange ʻe vave ange hoʻo foaki hoʻo "ʻIo" ki he ʻOfa, ʻo vave ange te ke hoko ai ko e ʻOfa pea ko e vave ange ia hoʻo hoko ko e ʻOfa.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

31 Tisema ʻi he 6:25

Tanaki atu ki ai mo e taha fānaú ʻoku siʻisiʻi, vaivai mo vaivai, ko e lahi ange ia ʻene fonu ʻi he ʻofá

ʻI he ʻI he ʻaho fakaʻosi ko ʻeni ʻo e 1997, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻaku fakamālō Ko e Tolu Māʻoniʻoní mo e Faʻē ko Melé ki he ngaahi ʻaloʻofa kotoa pē maʻu ʻi he uhouhonga ʻo e taʻú, ki he mahuʻinga fakamatala naʻe maʻu mei he Tamaí, mei he ʻEiki ko Sīsuú mo e Faʻē ko Melé.

ʻOku ʻa ia ʻoku ou tui kuo mou maʻú ʻoku mahuʻinga ange, Ko e fakaakeake ia ne hoko ʻiate aú, ʻo fakaʻata koe ke ke ʻIloʻi pea aʻusia ʻoku ou ko ha Tokotaha naʻe fakatupu ʻe he ʻOfa, pea ʻoku ou ʻofa lahi ʻi heʻeku Tamai Hēvaní, ʻofa ke ne tali pe ʻa e ʻOfa, hoko ko ha Tokotaha ʻofa pea foaki ʻa e ʻOfa, ʻo ʻikai hano ʻaonga kiate au, tuku kehe pē kapau te u loto ke foaki ʻeku "ʻIo", ke kole kiate Ia ʻa e meʻa kotoa pe, ke foaki kiate Ia ʻa e meʻa kotoa pe pea mo maʻu kotoa ia.

Naʻa ʻikai teitei lava ke fakamālō, fakahīkihikiʻi, faitāpuekina mo fakamālō.

Mālō ʻaupito Tamai, fakafetaʻi ki he ʻEiki ko Sīsuú, fakamālō atu ki he Laumālie Māʻoniʻoní, mālō Fineʻeiki. Mele.

Ko Hoʻo Kiʻi tamasiʻi.

 

« Ko ʻeku kiʻi taʻahiné ʻa e kiʻi taʻahine ʻokú ke ʻi aí pea ʻokú ne tali ke ke pehē, ʻa ia ʻoku ne fakaʻata koe ke tataki koe ʻe he hala ko ʻeni ʻo e ʻOfa. Toe Lahi Ange ʻoku ke tali hoʻo siʻisiʻi, ko e lahi ange ia hoʻo ʻofa. ʻI he ʻa e tafaʻaki ʻe taha, kapau te ke feinga ke mo hoko ʻo maʻongoʻonga, te ke mavahe ai mei he ʻOfá.

1997

 

Ko e Tamasiʻí Naʻá ne mamata ki heʻene ongomātuʻá: ko ʻene siʻisiʻi angé, vaivai mo tuenoa, ko e lahi ange ia ʻene fonu ʻi he ʻofa. ʻI he ʻI heʻene tupu hake, ʻoku ne autonomous mo tauʻataina, ʻo hange pe ko ʻene hiki mei he ʻofa naʻá ne maʻu ʻi hono taʻu siʻisiʻi.

ʻoku ou fakaʻamu Tuku ke mahino kiate koe ʻoku ʻikai ko e fakaʻosinga ʻo e taʻu ka hokó ʻIkai maʻau ha tuʻunga ʻo e aʻu atu, ka ko ha tuʻunga ʻo e mavahe. Ko e kamataʻangá pē ia. ʻĀ Hake ki he ʻofa. ʻIkai. Feituʻu ke kamata aí ke ʻiloʻi ʻa e lahi hono ʻofaʻi koé, Koeʻuhí he ʻokú ke toki kamata ke fakatokangaʻi hoʻo siʻisiʻi.

Ko e meʻa mahuʻinga ʻoku ʻamanaki ke kamata. Ko e ʻuhinga ia kuo pau ke tau vilitaki. ʻI he hala ko ʻeni ʻo e siʻisiʻi mo e taʻe-malava, ʻAlu mei he ʻilo ki he ʻilo, mei he fakaʻofoʻofa ki he fakaʻofoʻofa, mei he ʻofa ki he ʻofa.

Ko Au hoʻo Tamai Māfimafí, ʻoku ou kole atu ke ke talitali lelei koe Ko ʻeku ʻOfá, pea ʻikai ngata aí, ʻoku ou fie maʻu lahi koe, kae ngata pē ʻi hoʻo īkí, mo ho vaivaí, mo hoʻo tuēnoá, he ʻo huaʻi atu ʻa ʻEku ʻOfa kotoa ki ai.

Mālō ʻaupito ʻE hoku foha ʻi hono fakaʻata koe ke ʻofaʻi koe ʻe Au, ko hoʻo Tamai.

I ʻoku mou pehē: tāpuakiʻi ʻa kimoutolu pea ʻātakaiʻi ʻa kimoutolu ʻaki Hoku ʻOfa. Tuku ke u fiefia ke fakafonu kimoutolu.

I ʻofa ʻiate koe ʻi hoʻo faʻeé mo hoʻo faʻeé. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

1998

 

 

 

 

 

1. Sānuali, ʻi he 4:20

– Maʻu mai, mahino mo fakamafola ʻa e ʻOfá, ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻí pea ʻi he Ko e meʻa ʻoku ʻasi maí, ko e uho ʻeni ho misioná

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou kolea ha tāpuaki maʻá e Taʻu foʻou ʻoku kamata, koeʻuhi ke tau hoko ko e kakai vave ʻo e ʻOfa.

I ʻOku ou mateuteu ʻaupito ke fanongo kiate koe, ko koe pea mo hoʻomou potungāué. ʻOku hounga ia kiate au.

« ʻE heʻeku pēpeé, ʻoku ou fiefia lahi ʻi heʻeku talaatu kiate koé ʻa e takafi ʻo Hoku kote fakaʻeiʻeiki. ʻOkú ke toe ʻufiʻufi ʻe he Manteau Matres Sainte Mere. ʻOku ke maʻu ʻa e maama ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e ʻofa ʻa e Tamaí ʻokú ne ʻomi koe foaki ʻa e ngaahi ʻaloʻofá, ngaahi tāpuakí, melinó, fiefiá, potó mo e faʻa ʻiloʻiló. ʻOkú ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fie maʻ Kamata ʻa e taʻu foʻoú. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke ilifia. ʻOku ou ʻi ai maʻu pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.

Kuo tuʻunga ʻi he ngaahi "ʻio" lahi kuo ke foaki mai kiate au pea pea hokohoko atu hoʻo foaki ki he Tamaí, ko hoku misioná ko ke tataki koe ke ke toe ʻofa lahi ange ai.

Ko e taʻú kuo toki ʻosí ke ke lava ʻo sio ki ho tuʻunga totonú ongoʻi ʻofaʻi koe ʻe he Tamaí pea ʻofa ʻiate koe ʻo hangē ko e ko koe ia. ʻE fakaʻatā koe ʻe he taʻu ʻe kamata aí ke ke aʻusia ʻa e meʻa ʻoku fakatupu ʻe he ʻOfa ʻiate koe ʻi he taimi ʻoku Tauʻatāina ke ngāue mo e meʻa ʻokú ne ʻākilotoa koé pea fakafou ʻi he koe.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻI he taimi Te ke piponu kakato, te ke hange ha vavae ʻa ia ʻoku mafola ʻa e vai ʻi ha feituʻu pe ʻoku ʻave ki ai. ʻOkú ke Fakamafola ʻa e ʻofá ʻi ha feituʻu pē te ke ʻalu ki ai. Toʻo taimi maʻu pe ke tuku ke piponu koe ʻe he ʻuha ʻo e ʻOfa ʻoku ʻikai tuku ʻa e ʻuha lahi kiate kimoutolu.

Fiefia pea fiefia kuo fili koe ki ha faʻahinga fakaʻofoʻofa pehē pea mo ha misiona maʻongoʻonga moʻoni. ʻOku ʻikai hano ʻaonga ʻo ha vavae taʻe ʻi ai ha vai ; ko e meʻa tatau pē ki ha taha ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOfa.

ʻI he ʻOku ʻi ai ʻa e ʻOfá, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa pea ʻoku maʻu koe ʻi he ʻOfa.

ʻOku Talitali Lelei Koe ke mahino mo fakamafola ʻa e ʻOfá, fakatouʻosi ʻi he "ʻikai ʻilo ki aí" ʻi he meʻa pē ʻoku hā maí: ko e ngaahi ui ʻeni ʻa e Tamaí. ʻO fai atu mei heni ʻoku lahi ange e moʻui ʻa e Misioná ʻi he meʻa ʻoku ʻikai lava ke mamata ki aí, ke siʻisiʻi ʻikai ke fuʻu ʻasi. Ko e uho ʻeni ho misioná. 1998, ʻoku mahuʻinga ʻa e toenga siʻisiʻi ʻaupito hono mahuʻingá.

Tauhi ʻi hoʻomou vakai ki he ʻuha ko ʻeni ʻo e ʻaloʻofa mo e ʻOfa ʻoku ʻikai teitei ngata ke lilingi hifo kiate koe ke ke ʻofa ai.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. I ʻofa ʻiate koe. »

 

6 Sanuali ʻi he 4:25

ʻOku ou saiʻia ke vakai ʻoku ke to ʻi he ʻuha ʻo e ngaahi ʻaloʻofa mo e ʻOfa, ʻa ia ʻoku to taʻe ngata ʻi he kotoa ʻo ʻEku Fānau ʻo e Māmaní

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie tukulolo ki he ʻuha ko ʻeni ʻo e ʻaloʻofá mo e ngaahi tāpuaki ʻoku hokohoko atu ʻene tō kiate kinautolú takitaha. ʻOku tau fakahaohaoaʻi au mei he meʻa kotoa pē ʻokú ne taʻofi kitautolu mei heʻetau moʻuí tukutaha hoʻo tokangá ʻi Hoʻo ʻOfá, Hoʻo ʻaloʻofá, Hoʻo angaleleí, Mo Hoʻo Fakaʻofoʻofa, hoʻo nonga mo e fiefia.

ʻI he ʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ou talitali lelei Hoʻo ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

1998

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou saiʻia ke mamata ki hoʻo foaki atu ʻi he ʻuha ʻo e ʻaloʻofá pea mo e ʻOfa ʻoku tō taʻetuku ki Heʻeku fānau ʻo e māmaní, Hangē ʻokú ke ʻi aí.

Ko ʻeku faingataʻaʻia lahi he ko e tokosiʻi pē ʻoku nau tali ke maʻu. He ʻikai fuoloa, kuo liliu fakaʻaufuli ʻa e tūkungá. Ko e Ko e ngaahi loto ʻe hokohoko atu ʻene taá ʻe kakato tauʻataina ke Tali ʻEku ʻOfa.

Fiefia Pea ʻoku monūʻia ʻa kimoutolu ke ʻiloʻi mo tui ʻoku hoko ʻeni ʻOku vave ʻaupito e hoko mai ʻa e liliu ʻo e faʻahinga ʻo e tangata pea fakaava homou lotó he taimi pē ko iá ki he ʻUha ko ʻeni ʻo e ko e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fufulu mo fakamaʻa kinautolú, ka ʻoku hoko mai ia tupu mo fakatupulaki ʻa e tenga ʻo e ʻOfa ʻa ia kuo tipōsiti ki hoʻo takitaha ʻasi ʻi he taimi ʻo hoʻo faʻufaʻu, pea naʻe fuʻifuʻi ʻeni maʻa e Fuofua taimi ʻi ho papitaisó.

ʻOua ʻe feinga ke ʻoua naʻa mahino ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou akoʻi atu kiate koe ʻaki ho ʻulú ʻo ʻikai tomuʻa talitali kakato ia ki hoʻo ngoue.

Maʻa e toe vave ange ki he konga lahi ʻo ʻeku lea kiate kimoutolú, ʻOku fie maʻu leva ke talitali lelei koe ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi ai hoʻo ʻi mui. ʻE fakahoko ʻa e sitepu hono uá pea ʻi he tuʻunga ʻo e ʻulú, ʻoku ʻikai tatau ia mo hoʻo toʻonga moʻui ʻo e fie maʻu ʻa e meʻa kotoa pe, mahino ʻa e tuʻunga ho ʻulu pea tukuange leva ia ʻi ho tafaʻaki ki muí. ʻOku ko e ha ʻoku ʻi ai ai ha blockage.

ʻOkú ke pehe "ʻIo" ki he ʻOfa, ʻoku ke fie hoko ko e ʻOfa, talitali lelei ʻa e ʻuha ko ʻeni ʻo e ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻi he tuʻunga ho lotoʻaa. Ko e founga ia ʻo e ʻOfá ʻa e Tamai kuo filí a, ʻikai ha toe founga.

Toe Lahi Ange ʻoku ke fakamoleki ha taimi ʻi homou loto ʻataʻataa ke talitali ʻa e ʻuha ko ʻeni ʻo e ʻOfa, ko e vave ange ko ia hoʻo ʻOfa, ko e vave ange ia hoʻo lava ʻave ʻa e ʻOfá.

Hangē ko e ngaohi ʻe he laʻaa mo e ʻuha ha matalaʻi ʻakau, vela mo e ʻuha, ʻOku fakalahi ʻe Heʻeku ʻOfá ho lotó ke ne fakalahi ʻaki ʻEku ʻOfá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu, ʻoku mou hoko ai ko e ʻOfa. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

9 Sanuali ʻi he 6:45

" ʻOkú ke ʻoku nau fakamoʻoniʻi he taimí ni e tuenoa ʻa e tangatá ʻi he Ko e fonuá ni

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ako ke ʻai e meʻa kotoa ki he nima ʻo e Tamai, ako ke falala kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pe. ʻOkú ke ʻoku nau hoko he taimí ni ko ha kau fakamoʻoni ki he tuenoa ʻa e tangatá ʻi he uhouhonga ʻo e ki he fonuá ni.

ʻIkai ke ʻi ai ha ʻOtua, ko e meʻa noa pe ʻa e tangata. Ko Ia toko taha pē ʻa e ʻOtua Māfimafí. ʻOkú ke ʻe fakautuutu ʻene fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni ko ʻeni mo ʻo e moʻoni ko ʻeni.

Mo Ko ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí, Kāingalotu ʻo Hēvani mo Māmani, Kāingalotu Kau ʻangelo, lotu ki he Tamai ke hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku Kamata ke ke moʻui, fakaava e fofonga ho lotó ke ʻa e moʻoni ko ʻeni, ke foki ʻa e ngaahi kalasi ki he ʻOtua.

Kotoa pē ʻoku ʻikai ha fakaʻatā makehe ʻoku ui ke tafoki ki he ʻOtuá, ke fakaava honau parcores ke hoko ko e ʻOfa.

Ko e ʻE ha mai ʻa e faingataʻa lahi, ʻa ia ʻoku hoko ʻi he meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai, lahi ange ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié, ʻo fakaʻatā ai koe ke vakai ʻaki ho mata ʻoʻoú ki he taʻeʻaonga ʻa e tangatá mo e Māfimafí ʻo e ʻOtua.

Vakai, ʻa e mafimafi ʻo e Tamai. Vakai ki Heʻene maʻongoʻongá ʻaloʻofa.

Vakai, ʻEne ʻofá.

Ko e Ko e ngataʻanga ʻo e moʻoni ʻoku ʻi he vahaʻa pe ʻo hono nima. Falala kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pē.

Foaki Ko ho fakakātoá, ʻikai faituʻungaʻa pea ʻikai lava ʻo "ʻio".

ʻOku Talitali Lelei Koe ʻene ʻofa. Hoko ʻo ʻofa.

Ke foaki ʻofa.

Fiefia Pea fiefia ʻi hoʻo ʻosi ʻi he hala ko ʻeni ko e ʻOfa.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

1998

 

15 Sanuali ʻi he 4:25

Ko e ʻuha ʻo e ʻaloʻofá mo e ʻofá ʻoku tō maʻu pē mei he Langí

ʻEiki Sīsū, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻaku fakamālō atu kiate Koe ʻi hoʻo maʻu ha meʻa lahi peheé Maluʻi lolotonga e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e matangi ʻaisi, fakatouʻosi ko e tuʻuʻanga ʻo e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ko e kelekelé Ngaahi Nāunaú. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai taau ʻi heʻetau tafaʻaki, ka ʻi he ʻOfa pe mo e ʻAloʻofa. Naʻe hanga ʻe heʻ Mahalo kuo teʻeki aʻu mai ʻa e fefonongaʻaki ... ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku Kuo pau foki ke fakahaohaoaʻi mo kitautolu kimuʻa pea tau toki hoko ʻOfa.

ʻoku ou foʻi ko ʻeku lea ki hono fakakatoa, ʻikai faituʻungaʻa "ʻio" mo e ʻikai tali ʻa e fakahaohaoa ko ʻení. ʻOku ou fakafoʻou kakato ʻi ho nima. Ko hono moʻoní, kātaki ʻo Tauhi kinautolu ke molu mo faingofua. ʻE fai ʻa Eti, ʻikai ʻaʻaku; koeʻuhí ke u hoko ki he tuʻunga ʻokú ke finangalo ke u aʻusiá: ʻOfa. Tuku ke u hoko ko e meʻangāue fakatokāteline ko ʻení ʻi homou nimá pea tuku ke u hoko atu ʻOku fakaʻaongaʻi au ʻo hangē ko hoʻo fie maʻú, ʻi he taimi ʻokú ke fie maʻú mo e feituʻu ʻokú ke fie maʻú.

ʻI muʻa ʻi he ʻOku ou ongoʻi mātuʻaki siʻisiʻi mo taʻe-malava ke fai ha meʻa. Hoko ko hoku ʻEiki, ko hoku faifakahinohino, ko hoku maluʻi. Tali ke puli atu ke nofoʻi kotoa ʻa e feituʻú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi tamasiʻi siʻisiʻí, ʻa ʻeku tama ʻofeiná, ʻOku ou saiʻia ke kofukofuʻi koe ʻi hoku koté mo e koté. Maʻoniʻoni Faʻē, telia naʻa puke koe ʻe he filí ʻi hono nimá. ʻOkú ke ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ai, ko ho fakahaohaoaʻí ko e moʻoni Kamata, ʻi he melie mo e ʻofa.

Ko Hoʻo tukulolo maʻongoʻonga ʻo lava ai ʻEku Tamai, "ko hoʻo Tamai" ke ngaue. Tatau ai pē kapau naʻe pau ke ʻi ai momeniti faingataʻa ange, ʻo hange ko ia ʻoku hoko he taimi ni ki he niʻihi kehe Ne u fili, ʻa e meʻa ʻokú ke maʻu meiate koe ʻi he ʻOku toe mālohi ange ʻa e melinó ʻi he fiefiá mo e ʻofá pea toe lahi ange malohi ʻi he Meʻa ʻe lava ke ui ki ha moʻui faingataʻa ʻi tuʻa meiate kimoutolu.

Taha ko e meʻa pē ʻoku mahuʻingá. ʻOku taha pe ʻa e moʻoni mo e ko ha maluʻi makehe maʻá e kakaí: melinó,

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Fiefia kae tautautefito ki he ʻOfá, ʻa ia ʻoku ou huaʻi fiefia ʻi he parcoeurs.

ʻOku hangē ko ha ʻuha ʻo e ʻaloʻofá mo e ʻofá ʻoku tō hokohoko mei he langí pea ʻi he hili pe hono fakaava ʻo e Fakamaauʻanga ʻo e Tali, ʻOkú ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne fie maʻu ki he lolotongá pea pea ki he kahaʻú foki.

Fuʻifuʻi taʻe-tuku ʻi he ʻuha ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻaloʻofa mo e tutu ʻi he Afi ʻo e ʻofa afi, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe mole ke ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa maʻongoʻonga ngaahi faingataʻa ʻoku fekauʻaki mo e fiefia lahi.

ʻAi ke ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi moʻoni kimoutolu.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi lahi. ʻIo, ʻio, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

17 Sanuali ʻi he 5:10

– ʻOkú ke ʻOua naʻá ke toe ngāue, ka ʻoku ou ngāue ʻo fakafou ʻiate koe

ʻEiki Sīsū, ʻi he ʻaho makehe ko ʻení, ʻoku ou fie maʻu ke ke ke ke maʻu ʻa e fakafetaʻi, fakafetaʻi, ʻofa ke mou tāpuakiʻi ʻi he ʻOfa, ki he ngaahi lelei mo e ʻaloʻofa lahi ʻoku Mou kuó u loto ʻaki e taʻu ʻe onongofulu mā fā ko ʻení.

Hala ha taha ʻoku totonu ke u maʻu ia meiate au, ʻoku ou ongoʻi pampered ʻoku ʻikai ke u ʻilo e founga ke fakamālō atu aí. ʻOku ou pehē ʻoku ou moʻoni - ʻOku ou moʻua kiate koe ʻi ha moʻua lahi he ʻikai ke u teitei lava exonerate au. ʻOku ʻikai haʻaku meʻa ke foaki atu tuku kehe pē ʻeku vaivai ha kiʻi ʻio siʻisiʻi.

I ʻiloʻi ʻoku lahi Fau Hoʻo ʻOfá pea ke fakahōifua kiate Koe, kuo pau ke u toe talitali lelei ange Hoʻo ʻOfá, Hoʻo ʻAloʻofá mo Hoʻo Ngaahi Tāpuakí. Tatau ai pē kapau ʻoku ou sio loto atu ki he meʻá ni Ko e meʻa laulaunoa pē ʻa e feʻaveʻaki ʻo e foaki ʻofá, ʻOku ou talitali fiefia ia , koeʻuhi pe he ko e meʻa ia pea ʻokú ke loto ke pehē.

Mālō ʻaupito ʻi he ʻofa lahi. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi, ʻoku toe lahi ange maʻu pe ʻo e fiefia ke thy loto ki Hoku fakamaauʻanga, ke mafola ʻEku ʻOfá, ke fokotuʻu hoku ʻapí ʻo taʻengata.

1998

 

Fai ʻe ʻeni, ko e Vā Fetuʻutaki ʻo e Fuakavá kuo fokotuʻu he taimí ni ʻi ʻE toe lahi ange ʻemau fakamoʻoniʻi atu ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻoku Nofo ʻiate kimoutolu, ka ʻoku ou nofo ʻiate kimoutolu.

ʻOku ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻoku hū ki he Tamaí, ka ko e moʻoni, ʻOku ou ʻofa ki he Tamaí, ʻoku ou maʻu ʻiate kimoutolu.

ʻOku ʻOku ʻikai ke kei hoko ia ko e lotu ki he Tamai, ka ko au ʻoku lotu kiate ia ke ʻiate koe.

ʻOku ʻOku ʻikai kei kau ai ʻa kimoutolu ʻoku fakalaulauloto ki he Tamaí, ka ko au ʻoku fakalaulauloto ki aí ʻiate koe.

Naʻa ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku fakakaukau, ofo mo vakavakaiʻi ka Fakaʻofoʻofa mo lelei, ʻoku ou mālohi ʻiate koe.

ʻOku ʻOku ʻikai kei hoko ia ko kimoutolu ʻoku ngāué, ka ko au ʻoku ngāue ke ʻiate koe.

ʻOku ʻOku ʻikai kei hoko ia ko kimoutolu ʻoku leá, ka ko au moʻoni ʻoku lea ki he ʻiate koe.

ʻOku ʻOku ʻikai kei hoko ia ko kimoutolu ʻoku ʻofá, ka ko hono moʻoní ʻoku ou ʻofa ai ʻe koe.

ʻOku tau ʻe lava ke hokohoko atu hono fakalahi e lisí ke ʻikai ha ngataʻanga ke Fakahaaʻi e meʻa ʻokú ne ʻoatu kiate koe ha fuakavá pea ʻoku ou loto ke fokotuʻu Mo e fānau takitaha ʻo e māmaní, koeʻuhí ke hoko ʻeni Sosaieti Foʻou ʻo e ʻOfa ʻa ia ʻoku langa fakalelei ʻe he Naʻe kamata ʻa e ngaahi faingataʻá.

Ko ʻeni ʻOku hanga ʻe he vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá ʻo ngaohi koe Koeʻuhi he ʻoku talaatu ʻe he ʻofa ʻofa, ʻoku mou hoko ai ko e ʻOfa. Ongongofua mo Vale, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

21 Sanuali ʻi he 4:40 pm

ʻA ia Ko ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ʻo e tuí!

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu, fakahīkihikiʻi, tāpuakiʻi koe mo Fakamālō atu ʻi hoʻo fakaʻatā au ke u mamata ki he meʻa maʻongoʻongá tui ʻokú ke foaki kia M. pea liʻaki; kakato ko hai ʻokú ne ngaohi koe ʻi heʻene foki mai mei falemahakí, ʻo maʻu ai ʻa e ʻi ha fasi hip pea ʻiloʻi kuo ʻosi ʻi ai hono husepaniti puke lahi ʻaupito.

I kole atu ke ke hokohoko atu hono fakafonu kinautolu ʻaki hoʻo ngaahi ʻaloʻofa pea ho ngaahi tāpuakí, ke foaki kiate kinautolu ʻa e tokoni kotoa pē ʻoku nau maʻú ʻoku nau maʻu

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻa e tūkunga faingataʻa ʻa ia ʻoku nau ʻiloʻi ai kinautolú pea hokohoko atu ke hoko ko ha kau fakamoʻoni moʻoni.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

Fakatokangaʻi ange : Pea talu mei heʻeku kiʻi ʻaʻahi nounou ki falemahakí mo ʻeku ongo moʻoni ki he kau faivelengá M e tokanga ʻi heʻene pehe mai kiate au:

"Naʻe Naʻe ʻikai mei lava ʻe he ʻEiki ʻo fili ha taimi lelei ange ke u aʻu ai ki Ko e falemahaki ʻi hono maʻu hoku fohá mo e mokopuna tangatá ʻi ʻapi koeʻuhi ko ha mate ʻa e ʻuhila naʻe fakatupu ʻe he ʻaisi.

ʻoku ou maʻu fakamahinoʻi ange ki hoku husepaniti ʻe hoko ʻa e faingataʻa ko ʻeni tokoniʻi ha momeniti lelei ʻo e lotú, fevahevaheʻakí mo e Laukonga fiefia. Naʻá ku kole foki ke ʻoua naʻá ne hohaʻa ki heʻeku foki maí he ʻe tokangaʻi ia ʻe he ʻEikí mo ia foki.

Pea Naʻa ku talaange ki hoku foha ko P. ʻi he taimi ʻoku ʻuhila ai ʻe foki mai ki ʻapi, te ne lava ʻo foki ki ʻapi pea he ʻikai ke ne maʻu ke ʻoua ʻe hohaʻa ki he ngaahi nunuʻá, ko e ʻEikí ʻokú ne tokangaʻi lelei ia."

ʻA ia Ko ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ʻo e tuí!

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ke moʻoni ke ke ofo mo ofo ke fakafepakiʻi ʻe ha faʻahinga fakamoʻoni pehe ʻo e tui, pea ko ha tokotaha naʻa ne taʻofi ʻa e Toni. Ko ʻetau Tamaí ko ha ʻOtua ʻo e ʻOfa. ʻOkú ne foaki ngaahi ʻaloʻofa maʻu pē ʻoku mahulu atu ia ʻi he faingataʻá ʻEni. ʻOku faʻa ʻikai ke nau faʻa maʻu ʻoku lava ʻe he kakaí ʻo talitali lelei ʻEne ʻOfá mo e ʻaloʻofá.

ʻOkú ke kuo hoko ko ha fakamoʻoni ki he meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻOfá ʻi he tokotaha ʻoku ne talitali lelei ia. ʻOku o fakataha maʻu pe ʻa e fiefia ʻo e faingataʻa pea faʻa muʻomuʻa ʻaupito ʻo e faingataʻa.

Fiefia ʻOkú ke fakapapauʻi ʻoku ʻāʻā feʻunga ho matá ke vakai ki ai.

Kuo ʻOku ou fie talaatu kiate koe mo hono husepānití, ʻo fakafou ʻiate koe:

Mei he ʻi hoʻo kei tupu hake, naʻa ku tuku koe ki hoku lalo Pulupulu Maluʻi. Ko e ngaahi mataʻitofe mahuʻinga kimoutolu ki he Kiate au taʻe kau ai hoʻomou ʻiló. Kuo u faʻa fakaʻaongaʻi koe ke fakaake ʻa e lotó ki he tuí mo e taʻe malava fakaesinó ʻi he lolotonga ni, ʻOku ke ʻaonga lahi ange kiate au ʻi ha toe taimi. ʻOku mau tatali mo ʻikai faʻa kātaki ʻi he vahaʻataimi fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e ʻaloʻofá ʻokú ke mo Ko e taimí ni.

Tokosiʻi pē Tatau ai pe pe ʻoku fotunga fefe, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia. Ko hoku kau fakafofonga kimoutolu kuo fili pea ʻoku mou hoko Kakai

1998

 

ʻofa. ʻoku ou maʻu Fie maʻu koe ʻi ho tuʻunga lolotonga mo ho faingataʻaʻia fakaesino ke ʻofa ke aʻu ʻeku māfimafí ki ha ngaahi loto lahi ʻoku ʻikai lava ke mamata ki ai.

ʻoku ou maʻu tokangaʻi lelei koe. ʻOku ou tokangaʻi koe ʻi he ngāue kotoa pē Ngaahi Fakaikiikí. ʻOku ou loto ke ke ʻahiʻahiʻi kakato ʻEku ʻOfa. He ʻikai te ke masiva ʻi ha meʻa ʻoku mahuʻinga koeʻuhí ko au, ko hoʻo ʻE ʻOtua, ʻoku ou ʻi heni, ʻiate koe, ʻo takatakai ʻiate koe pea fakafou ʻi he koe.

Ke ke ʻi he fiefia. ʻOku ou ʻofa lahi mo ʻita atu kiate kimoutolu.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

26 Sanuali ʻi he 5:10

"Tamai liliu mamalie

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, kuo pau ke ke talitali lelei mo moʻui ʻaki e ngaahi meʻa ʻoku hokó lelei mo kovi, siʻisiʻi pe lahi, fiefia pe mamahi, faingofua pe faingataʻa, ke ha atu ʻa e teniti kiate koe. Ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe ho ʻoku ke ʻi ai ke tekeʻi lahi ange koe ki he ʻofa.

Ko e ʻI hoʻo tali pea moʻuí, ʻokú ke foaki ia ki he Tamaí, koeʻuhi ke ne disposes ia ʻo hange ko ʻene fakaʻamu. Hili ia pea fakatupu (maʻa e ke nau fakatupu) ʻa e ngaahi fua kotoa pe ʻoku fie maʻu ki hoʻo meʻakai fakalaumālié, koeʻuhí ke ke lava ʻo... moʻoni ko e kakai ʻo e ʻOfa.

Maʻa e Pe, ʻe malava ʻa e meʻa kotoa, te Ne lava ʻo liliu he taimi pe ko ia, founga te Ne lava ai ʻo tō ha fuʻu ʻakau ʻi he taimi pē ko iá. Neongo ia ʻOku tupu mamalie ʻeni, ʻa ia ʻoku ne fakaʻata ha taha ke ke fakahoungaʻi lahi ange ia. ʻOku tatau pe mo e liliu: te ne lava ʻo ʻai ke hoko ia ʻi he taha momeniti, ka ke lava ʻo fakahoungaʻi lahi ange kinautolu, ʻOku māmālie pē. Ngaahi meʻa ka hoko he ʻokú ke fakakau ai ʻa e ngaahi founga kuó Ne fili ko e meʻakaí ʻoku fie maʻu fakaʻaho ki hoʻo liliu.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Toe Lahi Ange ʻikai hano taimi kuo tali, moʻui mo foaki ki he Tamaí, ko e vave ange ʻenau fua mo vave ange hoʻo hoko ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

30 Sanuali ʻi he 6:15

– Naʻá ku te ne fakalaka atu ʻiate koe ke kau ki ha ngaahi loto lahi

« Siʻoku kiʻi taʻahine, koeʻuhi ko koe, koeʻuhi ko e meʻa ʻoku ʻi ai haʻaku vaivai ʻiate koe, tuēnoa ange, ʻa ia ʻoku ou ʻalu ki aí.

Toe Ko e tuʻo taha, ʻoua naʻa ke feinga ke ʻiloʻi hono ʻuhinga pe ʻikai ke ke ʻilo ʻa e founga mo e taimi ʻe hoko ai ʻeni. ʻOku ou fakahā atu ʻokú ke ʻiloʻi hoʻo fakangofua ke fakamafaiʻi ʻa e Liliu, tuku ke ke fakahaohaoaʻi pea tuku ke ke fetaulaki mo e meʻa kotoa pe ʻoku taʻemaau, ko e ha ʻo hifo koe mo e meʻa ʻe lava. ʻOua naʻá ke tuku ke ke hoko ko e tangata vale ʻoku ou Fie maʻu ke mou loto tauʻatāina.

Fakalaulauloto ʻOku mahuʻinga ange ʻa e akonaki ko ʻení ʻiate koe ʻi ho tafaʻaki ʻi muí ʻOua te ke tui ki ai. Tuku muʻa ke u ngāue ʻi homou lotó, Ko ia ne u lava ai ʻo Teuteuʻi ia ʻo hangē ko ʻeku fakaʻamú.

Mālō ʻaupito ki hoʻo fakangofuá mo e fakahuú. Hangē ko ʻení, ʻokú ke hoko ʻo ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

3 Fepueli ʻi he 4:55 pm

Ko e Kuo fakakaukau e Tamaí ke fakahoko ʻEne taumuʻá mo kinautolu ʻoku loto ke foaki kiate Ia ʻenau foakí

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ʻofaʻi lahi koe, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke fai. ilifia, pea koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfá ʻiate koe, te ke aʻu ai ki he ʻaho ki he ʻaho ʻOfa. ʻOku hoko mamalie ʻa e liliu ka Ko e moʻoni pea ko e moʻoni.

Ko Hoʻo ʻOku mahuʻinga maʻu pe ʻa e "ʻIo" ki he founga ʻa e Lahi Ngaahi faingataʻá, ko hai ʻokú ne fai e meʻa ko iá

1998

 

kamata. ʻIo ʻE fakaʻau ke faingataʻa ange hono fai ʻo e fili Ke foaki. Ko e faingataʻa ange ʻenau hange kiate koe, ko ʻenau faingataʻa ange ia. ʻoku nau ʻe mahuʻinga pea mālohi ange ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he lahi ange ʻenau transformers, lolotonga ʻene fakatupu ha fiefia lahi.

ʻOku ʻikai. ʻOku ʻikai fie maʻu ke mahino kiate koe ke ke nofo ʻi he hala; Neongo ia, kuo pau ke loto ki ai ko e palani mo e ngāue ʻa e ʻOtua ko ʻeku Tamaí, ko hoʻomou Tamaí, ʻe lava ke ʻafioʻi kakato ʻe heʻetau Tamaí ʻa e ʻofá ʻuluaki feohi mo koe pea fakaʻosi, ʻo fakafou ʻiate koe.

ʻOku pea ʻoku ou pehē kiate au, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kotoa pē, ke tokotaha kotoa pē ʻokú ne lau e meʻa ʻokú ke tohí, pea fakaʻosi ki he Ko e faʻahinga moʻui kotoa pē ʻi he māmaní he ʻahó ni.

ʻOfa kuo pau ke pule kakato ʻi he māmaní pea ko Ia pē ʻoku ʻe lava ʻe he Maʻuʻanga ʻo e ʻOfa ʻo fakahoko ha faʻahinga liliu.

Naʻa mahalo te ne fakaʻauha ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pea fakaongoongoleleiʻi Mo ha kakai foʻou, fonu ʻi he ʻOfa. ʻI he Naʻá Ne fakakaukau ke fai Hono Poto Lahí mo ʻEne ʻOfá ʻi he koeʻuhi ke hoko ʻeni: fokotuʻu ʻEne palani mo kinautolu ʻoku tali ia, pea fakafou ʻiate kinautolu ʻoku nau tali iá, ʻa ʻenau loto ki aí.

ʻOkú ke kuo nau mamata ki he ulo vave hake ʻa e teʻelango ʻi he ʻa e siasi ʻaneafi; Ko e meʻa tatau pē ki hono tali ʻo e ko e palani ʻa e Tamaí maʻá e māmaní kotoa.

Fiefia ʻOkú ke fiefia mo fiefia, moʻui ʻi he taimi tatau ʻa ia ʻoku fuʻu ofi ki he mafola ʻa e ʻOfá. Pea ʻoku ke pea fiefia mo fiefia ange ke kau ʻi he ʻUluakí, ke lava ʻo moʻui ʻaki e ʻOfa ko ʻení pea ʻoatu ia ki he niʻihi kehé.

ʻOkú ke hoko ko e teʻelango ʻo e ʻOfá ʻokú ne fakamaama ʻa e niʻihi kehé mo honau fakaʻatā kinautolu ke nau tutu ʻenau teʻelangó. Ko Hono Talitali Lelei ʻo e ʻOfá ʻa ia kuo foaki tauʻataina atu kiate kimoutolu, ʻoku muimui mai ai hoʻomou fakangofua, ʻOku pule kakato ʻa e ʻofá ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe ʻoku hoko ʻo ʻOfa.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOfa ʻOku ou saiʻia ai. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻa e 5 Fepueli ʻi he 5:35

– Kapau Naʻá ke lotu kimuʻa peá ke toki ngāué, kae ʻikai ko hono olá ʻe fuʻu kehekehe ʻaupito

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e mamahi ʻo ʻeku moʻuí ʻOfa ʻi he tūkunga ʻokú ke ʻiloʻí. Haʻu ki heʻeku tokoni. Toko taha pē, ʻoku ʻikai haku mālohi pea te u lava ʻo fai ha tukupā Lahi e ngaahi fehālākí. Ko koe pē te ke lava ʻo ʻai ho melie ki aí, Hoʻo ʻOfá.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻOku ou fiefia lahi ʻi he lava ke u haʻu ʻo fetongi ʻa e vaivaiʻanga ʻo ha taha ʻo ʻEku fānau īkí ʻokú ne fakatokangaʻi iá, ʻa ia ko Au ngaahi leá. Neongo ia, ko e meʻa ʻoku lelei ange ko ʻene moʻui liliu ʻe he ʻOfá. Koeʻuhi ʻoku ke ʻi he Hala ʻo e liliu ko ʻení, ʻoku fie maʻu ke moʻui mamahi ko ʻeni ke ʻiloʻi hoʻo taʻe-malava kapau ʻe ʻofa ʻoku ʻikai ke ne fakalaka ʻiate koe.

ʻOfa ʻoku ʻikai fie maʻu ia. ʻOkú Ne fetongi pē koe foaki pe ʻaki haʻo ui kiate Ia kimuʻa pea ke toki ngaue.

Fuʻu lahi Ko e taimi lahi ʻokú ke tuʻu ki ʻolunga, ngāue, pea ko e toki taimi pē ia ʻokú ke kole aí ki hoku ʻOfa ke ngāué. ʻOkú ke fie maʻu fēfē ʻeni ke ngāue ʻi Tī ʻi he taimi pē naʻá ke ngāue aí. Kapau Naʻa ke tuku ha taimi ke kole ange ke ne ngaue ʻiate koe pe kimuʻa ke fai ha faʻahinga ngaue pe tuʻutuʻuni, ko hono ola ʻe kehe ʻaupito ia.

Naʻa ʻOku fie maʻu ke ke aʻusia fakatouʻosi e ongo halá: Ke ke ʻiloʻi ʻoku taha pē ʻokú ne fakaʻatā ʻa e ʻOfá ke ngāue ʻi he ʻoku muʻomuʻa ʻa e tūkunga kotoa pē pea mo hoʻo kolé Fai maʻu pē hoʻo ngaahi filí, ngāué pe leá, te ne kuo pau ke ʻi ha fetuʻutaki maʻu pē, ʻi he ʻaho mo e pō, ʻI he ʻofa.

ʻI he taimi ʻoku ne fakamahino mai kuo ke hoko ko e ʻofa kakato pea ko e meʻa ʻeni ʻokú ke aʻusia he taimí ni ʻo fakafou ʻi he kakai Miseres.

Fakatokangaʻi ʻoku ʻofaʻi mo ʻofaʻi fakamātoato kimoutolu.

ʻOku ʻa ia ʻoku ne tataki koe ki he ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

1998

 

Miami Beach, 24 Fepueli 7:03:50 p.m.

" ʻOku ou fie akoʻi atu pe ko e hā ʻa e tauʻatāina moʻoní

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu, ʻoatu ha nāunau mo tāpuakiʻi koe ʻi he taimi lelei ko ʻeni ʻoku ke foaki mai ai ʻa ʻElisapeti. ʻoku ou fie maʻu Ko e momeniti kotoa pē ʻokú ne ʻomi au ke u toe ofi ange kiate koe, ʻai ke u toe ofi ange kiate koe liliu ʻi he ʻOfá pea hoko ko e tokotaha ʻokú ke ui au ke u hoko ki aí: ʻOfa.

Kotoa pē ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e mālōloó, ka ko koe pē, ko hoku ʻOtuá, ke tuʻusi kotoa ʻa e ngaahi pipiki ko ʻeni ki he ngaahi meʻa ʻo e mamani pea kakato ʻa e Tokotaha ʻoku ou ʻi aí.

Mālō ʻaupito ke fanongo mai ki heʻeku lotú pea ke angalelei kiate kimoutolu punou hifo ʻi he meʻangāue Vaivai ko iá.

I Ko e feituʻu ia ke ke fanongo ki ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻeku fiefia ke sio atu kiate koe, ke Puke ho lotó ki hoku lotó, ke tuʻusi ʻa e ngaahi haʻi ki he ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, koeʻuhí ke mou tauʻatāina kakato, Koeʻuhi ke ke lava ʻo ʻahiʻahiʻi ʻa e moʻui ʻi he mamani, ko e tauʻataina moʻoni ʻo e fanau ʻa e ʻOtua.

I fie akoʻi atu ʻa e tauʻatāina moʻoní. Ki he lelei ʻI he mahino ʻa e akonaki ko ʻení, kuo pau ke mau toe foki ki hoʻomou loto. loloto ʻi he taimi naʻe fakatupu ai koé. ʻOkú ke mavahe mei he Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí ʻi he tangi ʻo e ʻOfá, ʻokú ke ongoʻi ʻa e ʻOfa naʻe maʻu ʻe he Tamaí maʻaú. Ko e ʻOfá ʻokú ke kumi, koeʻuhí he ʻokú ke ʻiloʻi moʻoni ko e ʻOfá ʻoku ne ʻoatu kiate koe ʻa e tauʻataina fakakatoa kuo ke fekumi ki ai talu mei ka.

Ko ʻeni ʻOku ʻikai ko e tauʻataina moʻoni ke fai ʻa e meʻa ʻoku ke fie maʻu, ʻi he taimi ʻoku ke fie maʻu ai fie maʻu mo e founga ʻoku ke fie maʻu, ka ʻoku lelei ke ʻiloʻi ʻoku ke fai ʻa e Finangalo ʻo hoʻomou Tamaí, ʻa ia kuo ngaohi ʻa kimoutolu ki aí.

Ke vakai Hange ko e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatupu: ko ha foʻi manupuna ʻoku naʻe fakatupu ia ke puna ʻo mavahe mei hono tauʻatāiná ʻI he vakapuná; Ko ha ika naʻe faʻu ʻoku toe maʻu ʻe he kakaú ʻa e tauʻatāiná ʻaki haʻatau kakau; Kuo ngaohi koe ke ʻofa. Ko ia ai ʻi he

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

makinito te ke maʻu ʻa e tauʻatāiná, ka ʻoku ʻikai ko ha faʻahinga tauʻatāina pē. ʻA ia ʻofa. ʻOku taha pē ʻa e ʻOfa ʻokú ne ʻoatu kiate koe ʻa e tauʻatāina ko ʻení pea ko e meʻa ia ʻoku haʻu mei he Tamaí. Te ke lava fēfē ʻo ʻOange ia kapau naʻe teʻeki ke ke maʻu ia kimuʻa? Pea Ke maʻu iá, kuo pau ke tali ia ʻe ha taha, tali ke ne ʻofa moʻoni ʻiate Ia.

Ko e Ko e hala ki he tauʻatāiná ko e ʻOfá. Ko e Founga ʻo e ʻOfá ko hono tali ʻo e ʻofa ki hono Maʻuʻanga Moʻoní.

ʻOku Ko e meʻa tatau pē, ʻi he sitepu ki he sitepu, ʻokú ke hoko ai ʻOfa. Ongongofua mo Vale, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ki he fuʻu melino lahi ko ʻeni ʻoku nofo ʻiate aú ʻi he meʻá ni momeniti. ʻIo, ʻoku ou tali Hoʻo ʻOfá. ʻoku ou ongoʻi kakato Tauʻataina he ʻoku ou ongoʻi kakato mo kakato ʻofaʻi.

I ʻOku ʻikai ngata pe ʻi heʻeku fie maʻu: ke u nofo maʻu ʻi he ʻofa ko ʻeni. ʻOku ou saiʻia, hoku Ko e ʻOfa ʻa Sīsuú.

 

Miami Beach, 25 Fepueli 19:4:55 p.m.

Ko e fakamuʻomuʻa hoʻo moʻuí: ko hoʻo feohi fafale mo Aú

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku fie maʻu ke ke aʻusia pea kuo pau ke fakamoleki ki ai ho taimí, ko hoʻo feohi fafale fakaesinó mo Au, ko homou ʻOtuá.

Naʻe hanga ʻe heʻ ʻOku fakaʻofoʻofa ʻaupito ʻa e feohi ʻo e ʻofá. Ke tupulaki pea hoko ʻo mālohi mo tuʻu maʻu ange, ʻoku fie maʻu ke ke fakamuʻomuʻa ia ʻi hoʻo moʻui. Tatau ai pē pe ʻokú ke ʻi fē, tatau ai pē pe ko e hā Neongo pe ko e hā e ngāue ʻoku faí, tatau ai pē pe ko e hā e fiefiá mo e mamahí, tatau ai pē pe ko e hā e Tatau ai pē pe ko e hā e ongoongo leleí pe fakamamahi, siʻisiʻi Ko e ha pe ha lavameʻa pe taʻe lavameʻa, tatau ai pe pe ko e ha e Ngaahi meʻa fakafiefia pe fakaʻofa, ʻoku ʻikai mahuʻinga ia ʻa ia ʻoku ʻi ho tafaʻaki pea ʻoku ne ʻakilotoa koe.

ʻOkú ke ʻOfa ke mou tauhi maʻu ʻi homou lotó ha holi pē ʻe taha? : ko hoʻo feohi fafale mo Au, ʻo tatau ai pe pe ʻoku ke fakakaukau, ʻi he lea pe ngaue. Ko hoʻo mālōlō, ngāué, vaʻingá, hoʻo momeniti ʻo e mālōloó, kuo pau ke taha pē taumuʻa ʻa e taha kotoa: ko hoʻo feohi fafale mo Au, tali ʻo e ʻOfa, hoko ko e ʻOfa mo e foaki ʻOfa.

1998

 

ʻOkú ke tali ʻa e meʻa kotoa pe tuʻunga ʻi he ʻOfa kiate Au. Te ke foaki mai kiate au ʻa e meʻa kotoa pē, ko Au Feongoongoi ʻi he meʻa kotoa pē, ʻokú ke fehuʻi mai ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fie maʻ ʻi he ikuʻangá ʻokú ke ngāue pē ʻo fakatatau mo e ueʻi fakalaumālie ʻoku ou maʻ Ko e founga ʻeni. ke mou hoko foki ko e ʻOfa.

Mālō ʻaupito ki hoʻo fakahuú. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

11 Māʻasi, ʻi he 5:25

"Ko ʻeku ʻoku fonu e lotoʻaa ʻi he ʻofa kiate koe

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū, ʻi he vahaʻataimi mālōlōʻanga fakaʻofoʻofa ko ʻení, ka tautautefito ki he feohi fafale mo Koe lolotonga e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e ʻaho maloloo. Fakamālō atu ʻi he Fiefia mo e ʻOfa ʻokú Ke maʻu maʻamautolu fakangofua ke nofo ʻi Pompano mo homa ongo ʻofefiné, hona uaifí pea mo ʻena fānau ʻe toko fitú. Fakamālō atu ʻi hoʻo maluʻi kimautolu mo maluʻi ʻa kinautolu ʻoku tau fua ʻi hotau ʻi mui. Fakamālō atu ʻi hoʻo tokangaʻi e ngaahi kulupú. ʻOku fakapapauʻi mai ko e meʻa taʻeʻamaneingá mo e fakangatangatá, ko Ho Māfimafí Ngaue ki he fakaikiiki siʻisiʻi taha.

I tuku mai ʻa e kole ʻa e Tamai B. mo e M. Ke ueʻi mo fakahinohinoʻi au koeʻuhí ke u hoko ko ha meʻangāue talangofua mo mahuʻinga ʻi he vahaʻa ʻo e Ho ongo nimá. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

"Ko ʻeku ʻI heʻene kei siʻi, naʻa ne ʻi he fakamaauʻanga mo e fiefia lahi. Liʻaki au fakafonu koe ʻo hange ko ʻeni." ʻOku fonu mahuohua hoku fakamaauʻanga ʻi he ʻofa. Kapau Naʻá ku ʻiloʻi ʻeku fie maʻu lahi ʻa e fānau iiki ʻoku nau tuku ʻa e ʻofá ke ʻOku mou tali pē ʻe kimoutolu ʻa ʻEku ʻOfá.

Hoko atu ke ke tuku ke ke fakaulo ʻa ʻEku ʻOfá. Hono ʻikai ke u fiefia ke vakai atu ʻoku ke laka atu maʻu pe ki muʻa ʻi he loto falala ʻi he hala ʻo e maʻoniʻoni. Te ke hoko ʻo lahi ange ʻi he ʻaho ki he ʻaho tanaki atu ki ai mo e taha mo Au. Tuku ke ne fakafonu ia, he ko e founga ia. ke mou hoko ko e ʻOfa.

Ke ke ʻi he fetuʻutaki maʻu pē mo e ʻOfá, ko e founga pē ia ʻe taha ke te aʻusia aí ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

23 Fika 6:15

Ko e Ko e folofolá ko ha hala lahi ia ʻo e fonongá; ʻE fakahā atu ʻe he maama ko ʻení fakaʻatā koe ke ke sio lelei ki he hala ko ʻení

« ʻOku fakaʻau ke loloto mo loloto ange ʻeku kiʻi tamasiʻi ki hoʻo pehē. Ko e feituʻu ʻeni te ke maʻu ai ʻa e nongá, fiefiá, fiefia mo e Fakamaama te ne fakamaama koe ki he taha kotoa Ngaahi hala kuo pau ke ke fononga aí pe ko haʻo poleʻi ke fonongaʻia pea ʻokú ke faʻa faingataʻa mo fakapoʻuli he taimi ʻe niʻihi.

ʻIkai. ʻOua ʻe toe sio ki ha meʻa. ʻOku lelei ʻiate koe ʻa e māmá he ko e feituʻu ia pe ʻOku ou ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOfá. Ko ʻeni ʻOku hoko mai ʻa e Maama ʻi Lotó ke fakamāmaʻi koe mo koe ke lava ʻo moʻui ʻaki e kakato ʻo e Folofola ʻa e ʻOtua.

Ko ʻeni ʻOku haʻu kiate koe ʻa e māmá, ʻo fakatatau mo e Folofolá tuku mai ʻa e Faʻahitaʻu Failaú. ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ki ai. Ko e foʻi lea ko e ko ha hala lahi ʻo e halá; Maama fakaʻata koe ke ke sio lelei- ʻoku ta ʻa e fakahokohoko ko ʻeni ʻi loto pea ʻahiʻahiʻi kakato ʻa e meʻa ʻoku ke ʻilo. ʻOkú ke ʻOku pehe pe mo e hala ki he liliu. Ko ʻeni liliu ʻokú ne ngaohi koe ke ke ʻofa.

Kotoa pē ko e ʻAlu mei loto, ko ia ai ko e mahuʻinga ʻo e ta fakatata mei ai ʻa e ngaahi koloa kotoa kuo tuku ʻe he Tamaí ʻi he Taimi naʻe fakatupu ai koé.

Fiefia ʻOkú ke fiefia mo fiefia nai ke moʻui ʻi he vahaʻataimi maʻongoʻonga ko ʻení ʻo e ʻaloʻofa ʻoku ne fakaʻata koe ke ke maʻu ʻa e ngaahi koloa ʻoku maʻu ʻe he Kuo fakahū ʻe he Tamaí kiate kimoutolu takitaha.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi lahi.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi lahi. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

31 Fika 5:40

"ʻOku koeʻuhí ko e faingataʻa ko ʻeni ʻokú ke haʻu ai kiate Aú

ʻEiki Sīsū, ʻoku taha pē ʻeku fakaʻamú: ke u fanongo kiate Koe kakato. Vakai ki heʻeku mamahí ʻi ha feituʻu kehe maʻu pē ʻi hoku ʻatamaí.

1998

 

Haʻu ki heʻeku tokoní, koeʻuhí ke liliu ʻeku ngaahi fakakaukaú kiate koe, ʻi he fakalaulauloto mo e talangofua kakato ʻaʻau.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, ʻoku fakamamahi ia kiate au. Vakaiʻi Ko e tamasiʻi ʻoku kamata ke fie ngaue, vakai ki he faingataʻaʻia ʻa ia kuo pau ke ne tomuʻa fai. ʻOku fou ia ʻi he faingataʻa ko ʻení ʻoku Ne ako ke fanaʻi pea ʻalu leva. Ko ʻene loto kītakí ʻo lava ai ke ne ʻaʻeva pea aʻu pē ki he lele ʻi ha ʻaho ʻe taha.

Naʻa ʻOku tatau pē mo kimoutolu: ko hoʻomou kātakí ia, moʻui vā fetuʻutaki maʻu pē mo Au, ʻa ia te ke lava ai ʻo ʻahiʻahiʻi fakaʻau ke lahi ange Hoku Lotolotonga pea fakatauʻatainaʻi koe mei he ngaahi fakakaukau ʻo e māmaní, ʻo e kau maʻu pē ʻi he vā fetuʻutaki ko ʻení feohi fafale mo e ʻofa ʻiate au.

Fiefia ʻOku totonu nai ke ke maʻu ʻa e holi ko ʻení ʻi hoʻo ngoué ? ʻOmi kiate au ʻa e holi pea te u fai ia ko ʻEku ngaue. ʻIkai ʻOua te ke hohaʻa, ʻoku ke fakapapauʻi ʻa e totonu hala. Vilitaki, pea te ke fanongo ʻo lahi ange Faʻē mo e fiefia lahi tahá te ke pehē: Ko e fiefia ʻoku ou tatali ki aí, ʻOku ou vakai ki ai. ʻOku mou ʻi he hala ʻo e ʻOfá. ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa.

Kapau Naʻá ku ʻiloʻi ʻeku ʻofa lahi ʻiate koé. »

 

6 ʻEpeleli, 5:25 a.m.

– Naʻá ne ʻoku faingataʻa ke mou takitaha ʻilo ʻa e meʻa ʻoku moʻoní mo e meʻa ʻoku ʻoku hala

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou kei fie talanoa pē kiate koe ʻi mui ʻi ho loto ʻataʻataá. ʻOkú ke ʻOkú ke kei maʻu pē ha ngaahi moʻoni lahi ke ke ʻiloʻi.

ʻOkú ke ʻOku lolotonga nofo ʻi ha māmani ʻoku lahi ai e ngaahi loí feʻauhi taʻetotongi. ʻOku faingataʻa kiate kimoutolu takitaha ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní mo e meʻa ʻoku halá. Taʻe kau ai e lotú akoako e sākalamēnití, lau ʻEku Leá mo e feohi fafale lahi ko ʻení Mo au

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻI he Lāngilangi mo e ʻOfa, he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fai ia.

Ko e Ko e kií ko e tauʻatāina ki he ngaahi ngāue ʻaloʻofá mateaki mo e "ʻio" taʻetuku ki he ʻOfa, koeʻuhi ko e ʻofa pē ʻiate koé te ne lava ke ʻoatu kiate koe ʻa e potó mo e faʻa ʻiloʻiló fie maʻu ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi loi ʻoku mafola ʻa e ngaahi moʻoní ʻi he taimi ʻoku lahi aí ʻOku malangaʻi ʻa e ngaahi loí, ʻa e ngaahi moʻoni maʻongoʻongá.

Kotoa pē kuo pau ke foaki mai kiate Au pea kuo pau ke fie maʻu meiate au ʻa e meʻa kotoa pe, he tuku muʻa ke u haʻu ʻo fakamāmaʻi kimoutolu, ʻo fakaʻatā ai kimoutolu ke mou tali ʻa e meʻa ʻoku moʻoní pea siʻaki ʻa e meʻa ʻoku halá. ʻOku ke ʻi ha māmani puputuʻu lahi.

Toe Lahi Ange Ka ko e meʻa mahuʻinga, ʻoku kei ava pe ʻa e langi, lahi mo e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku ʻoku toʻo ʻa e fakamatalá. Fehuʻi pe kiate koe ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku halá pea tali ʻa e moʻoní ʻi hono maʻa. Ko e ʻofá mo e moʻoní ʻoku ʻIkai lava ke fakamavahevaheʻi. ʻI heʻetau talitali lelei ha taha, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ko e tahá. ʻI hoʻo hoko ko ia ko e ʻOfá, ʻokú ke hoko ai ko e Tokotaha ʻo e moʻoní, pea ʻi he hoko ko e Tokotaha

ʻOkú ke hoko ko ha Tokotaha ʻofa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

15 ʻEpeleli, 3:55 a.m.

– ʻOkú ke kuo pau ke ne ʻiloʻi ʻa e ʻotua ʻi he Fakaikiiki siʻisiʻi tahá

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e meʻa ʻokú ke aʻusia he taimi ní ko e meʻa kuo pau ke ke moʻui ʻakí ke toe loloto ange ki hoʻo pehē. ʻOua naʻá ke fakakaukau ʻokú ke mavahe meiate Au, ʻOkú ke maumauʻi e tuʻunga ʻo hoʻo tuí koeʻuhí ko e manavasiʻí he ʻikai ke ke lava ʻo siʻaki kakato pea ʻoku kei ʻi hoʻo Laumalie.

Ko ʻeku ʻOku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa e ngaahi halá, ʻOku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa Hoku ngaahi halá. sitepu hoʻomou ngaahi foungá. Naʻá ke ʻomai hoʻo "ʻIo" pea naʻá ke foaki mai ia kiate au Foaki maʻu pē. ʻOkú ke loto fiemālie ke tuku ha taimi ke fakahoko mo ʻofaʻi ʻe au, ʻo tatau ai pe pe naʻe fai ʻe

1998

 

Eucharist lotu, ʻofa, fakalaulauloto pe lotu. ʻOkú ke ʻOmi maʻu pe kiate au ʻa e ngaahi manavasiʻi pe ngaahi fakakaukau ko ia ʻoku monopolize ho ʻatamai. Ko e toengá ʻoku ʻikai ko hoʻomou sitepú ia. I ʻiloʻi e meʻa kuo pau ke ke foua ke ke hoko ai ko e tokotaha ʻa e Tamaí fie maʻu ke ke hoko ʻo ʻiloʻi ho fakaʻofoʻofa totonú.

Taimi ʻoku ʻikai ʻaʻau pea kuo pau ke ke ʻilo ʻi he ʻi hoʻo aʻusia hoʻo taʻe-malava, ho ngaahi fakangatangata, ho ʻita mo hoʻo tuʻu laveangofua.

Naʻa ʻOku toe fie maʻu foki ke ʻiloʻi, ʻi he meʻa kuo tau aʻusiá, ʻa e mālohi ʻo e Ko e ʻOtuá mo ʻEne ʻOtuá ʻi he fakaikiiki kotoa pē ʻo e hoʻo moʻuí, ʻi he māmani ʻo e pisinisí pea ʻi he māmani ʻo e pisinisi kae ʻikai ʻi he fakafoʻituitui, famili mo e siasi.

Maʻa e hoko ko e Kakai ʻo e ʻOfa, toe ʻiloʻi ho fakaʻofoʻofa ʻUluaki, kuo pau ke ke tuku ke liliu hoʻo sio ke sio ʻOtua ʻi he feituʻu ʻokú Ne ʻi aí, ʻa ia ko e mamata kiate Ia ʻi he feituʻu kotoa pē, ke fakahaaʻi ʻokú Ne tauʻatāina ke ngāue. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ngāue Moʻuiʻaki, ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe he taimi ʻe niʻihi ʻo fakafou ʻi he kehe pe fakafou ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko.

Fetongitongi ke lahi ange hoʻo sio kiate Iá, vakai ki Hono māfimafí, vakai ki Hono māfimafí ʻAloʻofa, hanga ki Heʻene ʻOfá. ʻOku fakafou ia ʻi heʻetau sio kiate Ia ʻoku ʻe fetongi ʻe he falala hoʻo manavasiʻi pea fakaʻau ʻo toe lahi ange ko ha Taha ʻo e ʻOfa.

Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate kimoutolú, pea mou hoko ai ko e ʻOfa.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. ʻoku ou kole atu ke ke fakafiemālie lahi ange kiate au ʻi heʻeku tali ʻEku ʻOfá koeʻuhí he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ke madness. »

Mālō ʻaupito Fakamālō atu ʻi he ʻEiki ko Sīsuú ʻi he ʻofa mo e melino lahi.

Ko ʻeku ʻOku vela foki mo e lotoʻaa ʻi he ʻofa. ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakaʻamú ke moʻui maʻu pē ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo e ʻOfá mo e Melinó.

ʻoku ou fakaava hoku ongo nimá mo hoku lotó ke talitali lelei Hoʻo ʻOfa. ʻOku hounga ia kiate au.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

21 ʻEpeleli, 2:10

– Foaki Mai Kiate Au ʻa hoʻomou veiveiua, ʻoku ʻikai ke haʻu ia meiate Au

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko au, ko ho ʻOtuá, ʻoku fie talanoa mo koe ʻi he meʻa ʻoku ke tohi. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku faʻa ʻOku faingataʻa ke ke tui te u lava ʻo tataki koe ʻo hange ko ʻeni. Toe Ko ʻeku talaatu pe ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke mahino kiate koe ʻa e founga ʻOku ne hoko ke tuku ke hoko ia. Ko e meʻa pe ke ke fakaʻapaʻapaʻi, talangofua ki hoku ngaahi ueʻi fakalaumālié pea ke tui.

Kiʻi vakai ʻa e hala kuo tau fononga fakataha ai. ʻOkú ke pehē ko Semi lava ke hiki kotoa e ngaahi peesi ko iá taʻe ʻi ai ha ngaahi fakamatala ? ? ʻOkú ke pehē te ke lava ʻo ongoʻi ha nonga lahi pehē pea ʻofa ʻaki haʻo tohi mo toe lau ʻa e meʻa kuo ke ʻosi maʻu ʻi heʻene tohí?

ʻOmi kiate au ʻOku ʻikai ke nau haʻu meiate au hoʻomou veiveiua... . Koeʻuhi he ʻoku ke talamai Foaki, ʻoku ou liliu kinautolu ke pau maʻau, koeʻuhí ke ke lava ʻo ʻIloʻi ko au ʻoku tohi ʻiate koé.

ʻOku ko e: Ko e ngaahi momeniti mahuʻinga taha ʻo hoʻo moʻui ʻi he māmaní. Naʻa nau tuku ia, ʻe makatuʻunga pe ʻi ho Tupuʻanga ko e ʻOtua kapau te Ne ʻe ala atu Hono toʻukupú kiate koe pe hoko atu e ngāue ʻo ʻEne fakatupú, ʻo ʻai koe ke ke fonu ʻi he ʻOfa. Ko ia, ke ʻoua naʻa ʻikai, ʻokú Ne teuteuʻi koe ki ho misiona totonú, ʻa ia ʻokú Ne naʻá ne fakatupu koe: ke hoko ko e ʻOfa pea foaki ʻa e ʻOfá.

Tuku ke ʻofa. Mālō e lelei. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ʻi he ngaahi momeniti lelei ko ʻeni ʻo e Melinó, Fiefiá mo e ʻo e ʻOfa ʻoku nofo ʻiate au he taimi ni. Fakamālō atu ʻi hoʻo liliu ʻeku ʻa e veiveiua lahi ʻi Hoʻomou ʻi ai ʻi he ʻofa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

ʻEpeleli 2:15 a.m.

– Fakataha ʻoku tau hu atu ki he Maama Foʻou, ʻa e Kautaha ʻo e Maama Foʻoú, ʻi he Siasi Foʻoú, ʻa ia ko e ʻOfa

1998

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou loto kiate koe ʻi he Fiefia, ʻi ha taimi pe te ke Fakatokangaʻi hoʻo taʻe-malava, hoʻo siʻisiʻi, ʻaʻau, pea mo koe invokes au. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke faingataʻaʻia koeʻuhí ko e ʻa hoʻo taʻeʻamaneingá, kuo pau ke ke fiefia koeʻuhí he ko e meʻa ʻeni ʻoku ou maʻú fakaʻatā koe ke ke fakahū ʻa Hoku Māfimafí pea fakaʻatā koe ke mou fakamoʻoni ki Heʻeku ngāué.

Toe Lahi Ange ʻOku mou fakamoʻoni ki he meʻa ʻoku ou lavaʻi, ko e lahi ange ia e ngaahi ʻuhinga ʻoku mou maʻu ki he Fakamālō mai, tāpuakiʻi mo fakahīkihikiʻi au. ʻOku ʻi he laumālie ko ʻení ʻo e ʻofa ʻa ia ʻoku ne langa hake hotau va fetuʻutaki ʻo e ʻofa ʻa ia ʻoku ne liliu ʻOua ʻe tuku ho lotó mo hoʻomou moʻuí kotoa.

Taha taimi ʻe liliu ai koe ke ke aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi aí ke - ʻOfa - ʻoku haʻu ʻa e ngaahi lea tatau pe mei ho ngutu, Ko e ngaahi toʻonga tatau pe ʻoku haʻu mei hoʻo ʻikai ke toe ʻomi ʻa e ngaahi ola tatau ʻi he niʻihi kehe pe niʻihi kehe. Ko e meʻa ʻeni ʻa ia kuo ke toki kamata ke fakamoʻoni ki ai pea ko hai koe Toe lahi ange hoʻo moʻui ʻi he ngaahi uike mo e ngaahi mahina ka hoko mai.1

ʻOku Talitali Lelei Koe Ko e ngaahi aʻusia ko ʻení ko ha ngaahi meʻafoaki mahuʻinga ia he ʻikai te ke maʻu kuo teʻeki ai ʻosi ʻenau ʻiloʻí pea ʻe hā fakaʻau pē ʻo lahi ange ʻo lahi ange ki he lahi hoʻo hokohoko atu hono foaki hoʻo "ʻIo" pea ke ʻiloʻi hoʻo siʻisiʻi mo ʻa hoʻo taʻe-malava.

Fakataha ʻoku tau hu ki he Maama Foʻou, ko e Sosaieti Foʻou, ʻa e Siasi Foʻou, ʻa ia ko e Siasi ʻo ʻOfa. Tau fakamālō fakataha ki he Tamaí ʻa ia naʻá ne ngaohi ʻení ʻe lava. Pea tau fiefia mo nekeneka. Tau liʻaki kitautolu toho atu ki Heʻene ʻOfá

1. ʻOku ou fakaava heni ha haʻi ke fakamatalaʻi e meʻa ne aʻusia ʻe Falaite

ʻa e fakamuimui taha pea mo ia ʻoku lolotonga langa ʻi hoku ngoue. Talanoa mo ha toko ua pea fakamoʻoni ko e Ko e angamahení, naʻá ku loto mamahi ʻi heʻena Ngaahi toʻonga. — Naʻe pehe mai ha taha ʻo kinautolu, "ʻOi, ʻoku ke ongo," pea ko e tahá, kae sio pē hono matá naʻe teka ʻi he loto vaí, ʻo tuʻu hake ke mavahe mei he lokí. Fai ia. ʻIkai ke toe ʻi ai ha meʻa. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi e ʻulungaanga ko ʻeni kehe mei he foʻi moʻoni ko ia ko e ʻofa ʻa e ʻOtua naʻe ʻo fakahoko ha kiʻi fepōtalanoaʻaki faingofua. Mālō ʻe Tamai, ʻAlo mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ke u lava ai ʻo hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Hoʻo ngaue.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Mahino Kakato ʻEne ʻOfá pea puhi ki tuʻa ʻEne ʻOfá.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

ʻEpeleli 1:50 pm

Ko ʻení moʻui ʻo e ʻOfá, ʻa ia ʻokú ne falute lelei koe, ʻoku hoko ia ko ha fetuʻutaki

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e ʻOfa ʻoku ne nofoʻia koe he taimi ni, ko e meʻaʻofa ʻo e ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he meʻa te ke lava ʻo maʻu. ʻOku fou ia ʻi he meʻá ni ʻOfa ʻokú ke liliu. ʻOku ʻikai ke ke toe maʻu ʻOku ʻikai haʻane kaunga kiate koe. Fehuʻi ange pe ko e hā hoʻo ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ke ʻiloʻi ko ho misioná ke hoko ko e ʻOfa. Naʻa ʻOku ʻi ai pē ʻa e ʻOfá mo e taimi lōloa ʻo hoʻo fetuʻutaki mo e ʻOfá.

Toʻo Taimi, taimi lahi mo ha taimi lahi ange ke mavahe meiate koe ki he ʻofá, ke talitali lelei ʻa e ʻOfá ʻo lahi ʻaupito ʻa ia ʻoku maʻu ʻe he Tamaí lilingi hifo kiate koe, ke fakafoki ia ki he Tamaí ʻi he ʻOfa mo e Fakafetaʻi, koeʻuhí ko e ʻOfa ʻa e Tamaí ʻe lava ke ke ngaue tauʻataina ʻi loto ʻiate koe. ʻOkú ke maʻu ia, ʻokú ke Fakafeʻiloaki pea ke fakafoki mai ʻa e lelei, hange ko e ʻea ʻoku ke puhiʻi ki tuʻa mo e mānava ʻokú ne ngaohi koe ke ke moʻui; ʻo hangē ko e ʻOfá, Naʻá Ne ʻoatu kiate koe ha moʻui foʻou, tupulaki ʻo kakato.

Ko ʻeni moʻuí, fakafoʻou maʻu pē ʻe he ʻOfá mo e taʻe-tokangaʻí ʻOku ke hoko ko ha fetuʻutaki ʻiate koe. ʻE lava pē ke tau pehē " mafola" ʻi he ʻuhinga ʻoku ʻave ia ki he ʻa e ʻilo pe ko hai ʻoku fetuʻutaki ki ai mo kinautolu ʻoku nau maʻu ia.

ʻOku ʻa ia ʻoku makehe ki he ʻOfá he ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha mamaʻo ʻaupito, ʻo hangē pē ko e taimi kotoa pē ʻoku fie maʻú ke aʻusia ʻa e taumuʻa pea aʻusia ʻa e ola. Talu mei he mamaʻo mo e ko e taimí ʻoku ʻa e Tamaí, ʻoku ʻikai te ke tokanga koe ki ai sitepu. Ko e meʻa ʻoku maʻu ʻe he maama ʻo e māmani kotoa ʻo ʻEne ʻOfá ko e fie maʻú ko ha niʻihi ia ʻoku nau tuku ke fakamoʻui kinautolu, pea nau tuku ke tauʻataina circulate ʻofa, tatau ai pe pe ko e ʻofa ʻoku moʻui pe ʻe ha niʻihi kehe, pe ko e foki ʻa e ʻOfa ki he Tamai pe foaki ki he niʻihi kehé.

1998

 

Fiefia ʻOku ke fiefia mo fiefia ke tuku ʻa e ʻofa ke circulate tauʻataina ʻiate koe. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa, hoko ʻo ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

2 Me, 4:20 a.m.

Ko ʻeku ʻOku ʻiate koe ʻa e Moʻoní, Potó mo e Māmá

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻiloʻi ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pē pea ʻi he koe. Ko Hoku Lotolotongá pē te Ne lava ʻo talaatu ke ke liliu Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ke ke fai ʻi hoʻo tafaʻakí te ne lava ʻo fai ʻeni, ka ʻi hono tuku pe ke u ngaue ʻiate koe. Ko ʻeku ʻI hoʻo ʻi aí, ʻa ia ko e ʻOfá, Moʻoní, Potó mo e Māmá, ngāue ʻi he taimi totonu maʻau, kae tautautefito ki he niʻihi kehe ʻoku mou feohi, tatau ai pe pe ko hai koe pe ko hai koe mo koe, ko e hā pē ha meʻa te ke fai.

ʻI he ʻi he fakahā lahi ange hoku Lotolotongá Lahi ange ʻiate koe, kuo pau ke ke fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he Tali au, Tuku ke ke liliu, tuku ke ʻofaʻi koe, maʻu ai pē ʻi hono fakatokangaʻi hoʻo taʻe-malava mo hoʻo siʻisiʻí.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi lahi. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

5 Me, 4:00 a.m.

ʻoku ou talaatu foaki ha ʻaloʻofa foʻou, ʻaloʻofa ʻo e liʻaki

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, haʻu ʻo toe haʻu ʻo fusi hake Hoku nimá. Pea tuku hoʻo fakamāú ki Heʻeku fakamāú, koeʻuhí ke lava ʻo ʻai ha taimi foʻou ʻa e tā ko iá ʻi heʻeku vave tahá.

I ʻoatu kiate koe ha ʻaloʻofa foʻou, ʻa e ʻaloʻofa ʻo e liʻó. ʻOku ʻaloʻofa mahuʻinga taha ke ma fetuʻutaki mo Au, tauʻatāina kakato pea lava ke tali ʻa e ʻOfá pea ʻoku ou fie lilingi atu ia ke mou hoko ko e ʻOfa.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Lolotonga e Koeʻuhí ko e pōpoaki ko ʻení, naʻá ku ongoʻi ʻoku ou fakaʻaongaʻi peá u fiemālie ʻo mohe tuʻo ua lolotonga ʻeku tohí Ko e ngaahi laine fakaʻosi, ke faifai pea mohe ʻikai ʻaupito ke lava ʻo fakaʻosi ʻa e pōpoaki ko ʻení.

 

8 Me, 4:50 a.m.

– Kotoa ʻi he hoko ʻa e Tamai ko e ʻOfa, ʻo ofi atu kiate koe ʻoku tohoakiʻi ʻe he ʻofa (sipinga ʻo e vakapuna mo e Kalakatoa)

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, fakataha, ʻio, ʻoku lelei fakataha, mo au, ʻiate koe, ke ke ʻunuʻunu ke ofi ki he Tamai, ke tataki koe ki he Tamai. Hangē pē ko e Tamaí ko e ʻOfá, ʻo fakatatau ki he Hiva ʻa e Tamai ʻoku tohoakiʻi koe ki ai ʻOfa. ʻOku hange ia ha vakapuna ʻoku fakaofi atu ki ha Kalakatoa ʻi he effervescence kakato: ʻe sucked ia ki he Kalakatoa mo e ʻe hoko ia ko ha afi.

ʻI he ʻi heʻene hoko ko e fānau ʻa e Tamaí, naʻe ngaohi ʻi Hono tataú mo maʻu Hono meimei tatau, ʻoku ne ofi kiate Ia, ʻoku tohoakiʻi mo liliu ʻiate Ia, pea ʻikai ha feinga ʻa e Tokotaha naʻe Hohaʻá.

Hangē ko e Ko e vakapuna ko ia naʻa ne fie maʻu hono malohi ke haʻu ki he Kalakatoa, Ko ʻene ʻosi pē hono kōpí, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ʻOku liliu ʻa e malohi ʻo hoko ko ha afi. Ko e meʻa tatau pē ki he ʻokú ne ʻunuʻunu ofi ki he Tamaí: naʻá ne fie maʻu hono mālohí ke haʻu kiate ia. Ko e "ʻIo" ʻeni naʻá ne ʻomí ke ne tataki kita ʻe Au, ʻufiʻufi ʻe he loppée ʻa Ne ʻalu fakataha hoku Pulupulu Faingofua Māʻoniʻoní, poupouʻi ʻe he kau ʻāngelo Māʻoniʻoní ʻo e kau maʻoniʻoni ʻo e Langi mo e mamani.

Naʻa hoko mai ha taimi ko e fakaʻānaua ia ki he ʻOfa ʻa e Tamaí (hange ha afi Kalakatoa) ʻoku ne tokangaʻi ʻa e meʻa kotoa pe pea liliu ia ki he ke hoko ha taha ko e ʻOfa (ʻi he hoko ʻa e vakapuná ko ha afi).

Fiefia ʻOkú ke fiefia mo fiefia nai ʻi hoʻo ofi ki he ʻOfá, ke ke ʻunuʻunu atu kiate Ia pea hoko ʻo hangē ko iá, ʻOfa.

1998

 

Toʻo Taimi ke ʻahiʻahiʻi ai, tuku ha taimi ke ʻahiʻahiʻi ai ʻeni ʻOfa. ʻOku ʻofaʻi mālohi koe mo koe. ʻIo ʻOku ou ʻofa atu kiate koe ʻi he ʻofa mo e ʻofa.

I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ai. »

 

11 Me, 4:00 a.m.

Ko ʻeku Ko e taimi pē ʻokú ke faingataʻaʻia aí, sio ki ai pea talaatu kiate koe ʻoku Ko au, ʻa ia naʻe hoko pea ko e ʻOtuá au, naʻá ku moʻui ʻo lahi ange

« Siʻeku kiʻi taʻahine, tauhi koe ke ke siʻisiʻi pea tuku ke ke fakahinohino. ʻOua naʻá ke feinga ke fokotuʻutuʻu pe palani, tataki pe ke mapuleʻi. Kuo pau ke u fai ʻeni.

Fakamālō ʻA hoʻo siʻisiʻí, vaivaí, siva e ʻamanakí mo e tuʻu laveangofuá, Ko ia kuo pau ke ke ʻamanaki atu ki he meʻa kotoa pe meiate Au. Ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pe, naʻa ne ko ia kuo pau ke ke kole ʻa e meʻa kotoa pe pea lava ke ne tali ʻa e meʻa kotoa pe tuʻunga ʻi he ʻofa kiate Au.

ʻOkú ke ʻoange hoʻo "ʻIo", muimui ʻi Heʻeku sitepu. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fie maʻu ai ke ke lava ʻo aʻusia fakakonga pe ʻa e meʻa ne u aʻusia kakato.

ʻOkú ke ʻI heʻeku ongoʻi liʻekina, naʻa ku moʻui ʻaki ia ʻo laka ange ʻiate koe.

ʻOkú ke faingataʻaʻia ʻi he taʻemahino, kuo u moʻui ʻaki ia ʻo lahi ange ʻiate koe ;

ʻOkú ke Naʻá ku ongoʻi kuo lavakiʻi au, pea naʻe lahi ange ʻa hono lavakiʻi aú ʻiate koe.

Taha ʻe lava ke hoko atu peheni ʻi ha taimi loloa. Ko e taimi kotoa pe ʻoku ke faingataʻaʻia, vakai ki ai pea tala kiate koe ko au naʻe pea kuo lahi ange ʻa e meʻa kuo ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá. ʻOku fakafou ʻi he ʻOfá ʻa ʻeku maʻu kinautolú naʻe talitali lelei mo moʻui. Ko e ʻOfá foki ʻokú ke moʻua ki aí Talitali lelei kinautolu, moʻui ʻaki kinautolu pea fakafalala mai kiate au. Ko e faingataʻaʻia pehee ʻoku liliu ia ko e ngaahi ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki.

Fiefia ʻOkú ke fiefia nai mo fiefia ke faingataʻaʻia? ke hoko ʻo ʻOfa ʻo vave ange.

Ke ke ʻi he fiefia mo e nekeneka, he ʻoku mou hoko ko e ʻOfa.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

I Te u talaatu ʻaki haʻaku fāʻofua ki Hoku Fakamaauʻangá, talanoa mo pehē atu: ʻE hoku Kiʻi taʻahine, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, ʻio ke madness ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

20 Me, 5:00 a.m.

– ʻOku ko e ʻOfa mo e faingataʻaʻia koe, ʻoku talitali lelei koe ʻe he halaia

« Siʻeku kiʻi taʻahine, tuku ke tataki koe ki ha feohi fafale lahi ange mo ko au. Ko e feohi fafale lahi ange ko ʻeni ʻoku fetaulaki mo ia ʻOku ke ʻiloʻi ia ʻi ho loto ʻataʻataa mo ho tuʻunga kotoa, ʻi he koe.

Naʻa ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke sio ki tuʻa ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e meʻa kotoa pe mei loto. ʻI he taimi naʻe fakatupu ai, kuo tuku ʻe he Tamaí kiate koe ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fie maʻú ki hono fakatupulaki kakato hoʻo moʻuí.

ʻOku Ko hai ʻiate kimoutolú ʻoku tatau mo ha māmani kuo fokotuʻu lelei. ʻOkú ne maʻu e meʻa kotoa pē ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke maʻu ai ha fuaʻiʻakau ke hao ai mei he ʻea vela mo e ʻuha.

ʻOkú ke Ko e ʻOfá mo e faingataʻaʻiá kuo pau ke ke tali. ʻOua naʻá ke hohaʻa ki ai ʻIkai. Kapau ʻoku fie maʻu ʻe he māmaní ha vela lahi ange ʻi he ʻI he tuʻunga ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku lahi ange ʻa e ʻofá ʻi he faingataʻaʻiá. Ko hono moʻoní pe moʻoni ko ʻení ʻoku ʻikai ha mahino, ko e feituʻu ʻeni ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻo e ʻOfa ʻoku ʻikai talitali lelei. Koeʻuhí he ʻoku ʻikai teitei fakamālohiʻi ʻe he ʻofá ia, ʻoku fie maʻu ia: ko ia ai, ke talitali lelei ia, ke tuku ke ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu pea ke Ne tuku pē Ia Ke ʻofa.

ʻOku ʻa e ʻOfa ʻoku haʻu ke fakamoʻui e ngaahi kafo ne fakatupu ʻe he faingataʻaʻia koeʻuhí he ko e vela ia ʻa e laʻaá ʻokú ne huaʻi ʻa e pelepelá toʻohema ʻe he ʻuha, mo e faikehekehe ʻi he ʻOku imposes ʻa e vela ʻo e laʻaa ʻi he mamani soggy neongo ʻoku ʻikai fakamālohiʻi ʻe he ʻofá ia ha kafo ʻe faingataʻaʻiá neongo ʻokú Ne ʻi ai maʻu pē, mateuteu ke meʻa kotoa pē ke liliu ʻa e meʻa ʻoku tali Ia ki aí pea tauʻatāina ke ngāué, Tuku ke ʻomi ia mei loto.

ʻOku pea pehē ki hoʻo feohi vāofi mo e ʻOfá pea ʻokú mo hoko ʻo ʻOfa.

1998

 

ʻI he Ko e Feohi Fafale Fakaʻofoʻofa ko ʻeni, ʻoku ou fanafana atu ʻi he loloto hoʻo ke:

I ʻofa ʻiate koe. »

 

3 Sune, 4:00 a.m.

" ʻOku mau ta ō fakataha ki he Kolo Hēvaní

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ʻi ai hoʻo fiefia lahi ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi hoʻo haʻu ʻo talanoa mo Hoku ʻofefine ʻofeina, ʻa e kiʻi tamasiʻi ko ʻení ʻofeina ʻo hoku fakamaauʻanga (...). ʻOku ʻi ai haʻaku lea maʻana:

Taha kiʻi mataʻitofe ʻo Hoku Fakamaauʻangá kuó u fili talu mei he taimi fuoloá ni ʻa ia ʻoku ou ikuʻanga, ʻa ia naʻe fakamaʻa ʻe he afi ʻo e faingataʻá, pea ʻoua ʻe manavahē, ʻoku takatakaiʻi koe ʻi Hoku Pulupulu Fakangāué, Ko Hoku Faʻē mo e Seni Siosefa. Kuó ke maʻu ha fakamālō ki he Ko hoku matá. ʻOku ou ʻave koe ʻi hoku fakamaauʻanga ʻoku ke toe lahi ange ʻi he uouangataha ange kiate Au. Ke ta taha pē, ʻiate au, ʻiate koe. ʻOku mau fononga ʻi he hala tatau pē, pea ʻoku faʻa fakahoko maʻu pē ʻa e fanga kiʻi hala makamaka iiki, ʻa ia ʻoku motumotu ʻaki ʻa e ʻakau talatala mo e ʻakau talatala, ka ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ʻoku fakatatali mai kiate kitautolu ʻi he moʻunga māʻolungá ni, makehe mei he havili fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku fakaʻata ʻe he mama ke tau manava ʻaki e nanamu ʻo e ngaahi matalaʻi lose.

Fakataha ʻoku tau ʻalu ki he Kolo Silesitialé.

ʻI he Ko e Koló ni, ʻa ʻEku Tamaí, ko hoʻo Tamaí, ko ʻetau Tamaí kuó ne ʻai koe ke ke hoko ko ha feituʻu ʻiloa, ofi ʻaupito ki he ʻA au. Ko e Taʻahine Mali ʻofeina koe ʻo Hoku Fakamaauʻangá. Naʻa Ko ia ʻoku angamaheni ʻaki pē ke tau vāofi ʻaupito mo e niʻihi kehé ko e tahá, ʻoku tau ʻi ai maʻu pē pea ʻoku tau ʻi ai maʻu pē pea ʻoku tau ʻi ai maʻu pē pea ʻi he feituʻu kotoa pe.

Siʻisiʻi ʻOfefine ʻo hoku fakamaauʻanga, ʻoku ke fiefia ke ofi mai kiate au ʻoku tutu koe ʻi he Afi ʻo ʻEku ʻOfa. Kuo ke hoko ʻOfa pea fakafou ʻiate koe, ʻa ʻeku lilingi atu ʻEku ʻOfa ki he kakai ʻo e ngaahi parcoeurs ʻo e faingataʻaʻiá. Ko koe naʻa ku fili ʻa e meʻa fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga ko ʻeni ngāue fakafaifekaú. ʻOua naʻá ke feinga ke ʻiloʻi pe ʻiloʻi ʻa e founga, ʻa e taimi pe feituʻu ʻe hoko ai ʻeni. ʻoku ou ngaohileleiʻi Fakaikiiki siʻisiʻi tahá. Ko ʻeni

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻa e Kuo ʻosi kamata fakakonga pe ʻa e ngaue fakafaifekau ʻi he ʻasi mai, kae tautautefito ʻi he meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai.

Ko Au loto-falala kiate kita. Ko ha Mali faivelenga au. ʻOkú ke ʻOua naʻá ke hohaʻa ki ai. Ko e ha pe ha meʻa te ke fai, ʻoku ou ʻOku ʻikai mahuʻinga ia ʻi he feituʻú ni maʻu ai pē.

Liʻaki au ʻOfa lahi ange ʻiate koe. ʻOku ou fie fakafonu koe, pamper koe. Ko ʻeku ʻofa. Talitali Lelei ʻEku ʻOfa, ʻoku mou hoko ai ko e ʻOfa. ʻOku ne ʻomi feohi fafale lahi ange mo Au. ʻoku ou fie maʻu hoʻo ʻofa, ʻoku ke hoko ko ha lolo faitoʻo ki heʻeku fakakaukau kuo kafo.

Siʻisiʻi Mataʻitofe ʻo Hoku Fakamaauʻangá, ʻoku ou ʻākilotoa kimoutolu ʻaki ʻEku ʻOfá. Fakafanongo ki he tangi ʻi heʻeku fakamāú.

I ʻofa ʻiate koe. »

 

26 Sune, 5:00

" Tuku muʻa ke u ʻofa atu." ʻOku melts ʻe he ʻofa ʻa e mamahi ʻo hange ko e laʻaa melts Sinou

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu e ngaahi tūkunga ko ʻeni ʻo e faingataʻaʻia ʻokú ke fakaʻatā ai ke mau fakamoʻoni. Niʻihi Ngaahi tūkunga ʻoku vilitaki mo holoa hili ʻa e Ngaahi lotu lahi ʻoku fakamoʻoniʻi, ʻi he fanga kiʻi fakaikiiki, ko hoʻo tokoni.

ʻOku ʻOku totonu ke tau fehangahangai mo ha ngaahi tukunga peheni ke hilifakinima? ʻA ʻetau tuēnoá?

Mālō ʻaupito ʻi hono tali ʻeku kole. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻi hoʻo fehuʻi "ko e ha e meʻa ʻoku totonu ke tau aʻusia", ʻOkú ke fai ʻa e fehuʻi totonú.

ʻIkai. Naʻa ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki he meʻa ʻoku totonu ke ke fakakaukau ki ai, meʻa ʻoku totonu ke ke fai, pe ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke lea ʻakí, ka ko e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke aʻusia.

ʻOku ʻa e ʻOfa kotoa, ʻoku ʻi ai e tukunga ʻoku ʻi ai ʻa e talitali lelei kotoa pe, ko ha "ʻio fakakātoa" ki he Finangalo ʻo e Tamaí pea kamata ke ke fakakaukau ʻo hangē ko e finangalo ʻo e Tamaí, ke lea mo ngāue ʻo fakatatau mo ʻEne ueʻi fakalaumālié.

1998

 

ʻI he hoko ko e Kakai ʻo e ʻOfa, te ke lava ʻo talitali lelei ʻa e faingataʻaʻia ke ʻoatu ia ki he Tamaí, ke liliu kakato ʻe Ia, ke hoko ko e ʻOfa.

Fiefia Pea ʻokú ke fiefia ke ʻi he hala ko ʻeni ʻokú ne tataki koé ke ʻOfa.

Tuku ke ke Ke ʻofa. Melts faingataʻaʻia ʻa e ʻofa ʻo hange ko e laʻaa vaia ʻa e sinoú. ʻOku lahi ange ʻa e ʻofa ʻa e Tamaí ki he foaki pe kiate Ia. ʻOku ʻi ai ha faingataʻaʻia ʻi he māmaní.

Kotoa pē ʻOku ʻofeina koe ʻo taʻengata. Litolito ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

9 Siulai ʻi he 1h30

"ʻOku ke ʻoku nau ʻi ha hala feliliuaki. Ko e liliu ko ʻeni ʻo e ʻOku ʻikai ko Matia hoʻo ngāué, ka ko e ngāue ʻa hoʻo Tamaí

« Siʻeku kiʻi taʻahine, vakai lelei ki he meʻa kuó u aʻusia ʻiate koé kimui ni mai. ʻOkú ke ʻi ha hala feliliuaki.

Ko ʻeni ʻOku ʻikai ko hoʻo ngaue ʻa e liliu, ka ko e ngaue ʻa Ko hoʻo Tamaí, ko ʻemau Tamaí.

ʻOkú ke Kuó ke toki maʻu, fakamoʻoni ki he meʻá ni liliu mo fakalangilangiʻi ʻa e ʻOtua.

Mei he ʻi he foungá ni, hoko ʻo ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

3 Siulai:40

" ʻEni ʻoku ʻikai ʻaʻau ʻa e meʻa naʻá ke tohí." ʻOku ʻikai ke ke maʻu ia Ko hono moʻoní, kuo teʻeki ke ke fili e meʻa ke fai ki aí

ʻEiki Sīsū, ne ʻikai ueʻi fakalaulalo au kimuí ni mai ke tohi. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e taimi ʻoku ou toe lau aí, ʻoku ou ʻilo pea ongoʻi ha nonga mo ha fiefia lahi. Kuo taimi nai ke taʻofi e tohí?

Ko e hā e meʻa ʻoku tau maʻú Ko e hā e meʻa ʻoku tohi fekauʻaki mo iá?

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I fie maʻu ke fakakātoa - ʻoku ou fanongo. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e meʻa kuó ke tohí ʻoku ʻikai ʻaʻau ia. ʻOkú ke ʻOua naʻa fie maʻu ke ke fili pe ko e hā e meʻa ʻe fai ki aí. ʻAupito ʻe vave ni pe haʻaku tuku mai ʻa e misiona ʻo e ngaahi tohi ko ʻeni ke ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi.

Nofoʻangá Fakalongolongo. ʻI he taimi ʻoku ou fakaʻaongaʻi ai ha taha ʻoku ʻi ai haʻan Charisma makehe, ʻoku ʻikai teitei hoko ia kiate ia (Neongo naʻa ne fakaʻaongaʻi ia), ka ki he tokolahi ʻoku ou fie kau mo maʻu kuo ʻosi fili.

I ʻOkú ke pehē: ʻeke ange pe ʻoku ʻi ai haʻo tatau pea kakato hoʻo ngaahi tataú Tokanga, ʻoange ia kiate kinautolu ʻoku ou ueʻi fakalaumālie koé.

Hoko atu ke u hoko ko e kiʻi tamasiʻi fakaʻofoʻofa ʻi Hoku nimá, ʻo tatau pē mo e lahi tohiʻi ʻa e fakaʻehiʻehi mei he tohí, toe lau pe ʻikai, ʻoange Ko e ngaahi tohi ko ʻení ki ha taha pe ʻikai.

Hili ʻomai ha tohi kole, hili hono maʻu ueʻi fakalaumālie mo ngāueʻi e meʻa kuó ke ueʻi fakalaumālié, Fiemalie, ʻoku ʻikai ʻamoutolu ʻa e toenga. ʻOku ʻikai ke ke maʻu talitali lelei mo e ngaahi fakamatala kovi maʻaku fokotuʻu, tatau ai pe pe ko e ha hono tupuʻanga.

Manatuʻi ke tau kau fakataha ki he Siasi Foʻoú koeʻuhí ko e toe langa ʻo e Kautaha Foʻoú, ʻa ia ʻe tataki kakato ʻe he Toko Tolu Maʻoniʻoni, ʻa ia ko hono ʻuhingá, he ʻikai toe maʻu ʻe he ngaahi mālohi ʻo e koví ha malohi. Ko e ʻOfá pē ʻe ʻi he uho ʻo e meʻa kotoa pē pea ʻa e meʻa kotoa pe. ʻOfa, ʻoku maʻu lelei ia ʻe he kakai kuo toʻo "ʻio" ke Hoko ʻa e Liliu ko e ʻOfa, ʻe hoko ia ko e fehokotakiʻanga ʻiate kinaua.

ʻIo. pea mo ʻoku ʻofeina kimoutolu ʻaki ha ʻOfa ʻoku mahulu hake ʻi he Meʻa Kotoa pe, ʻoku liliu, ʻa ia ʻoku ne fakamoʻui, ʻoku ne fakatauʻatainaʻi, ʻa ia ʻoku ne lavaʻi ʻa e taha kotoa, ʻi he taimi ʻoku tau talitali lelei ai Ia mo tuku ke Ne ngaue.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻE hoku kiʻi ʻofaʻanga, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

1998

 

2 Siulai:45

Ko e ʻoku hoko hokohoko foki ʻa e liliú ʻi he taimi ʻoku ngāue aí ʻi he momeniti pe ʻo e maloloo mo e maloloo (Sipinga ko ha fale piliki ʻi ha holisi piliki)

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoua te ke manavasiʻi, ʻoku ou ʻiate koe. ʻoku ou fua koe ʻI hoku nimá, ʻoku kei mafao mai pē ho lotó kiate au.

Ko ʻeni ʻoku hoko hokohoko ʻa e liliú, pea pehē foki ki he taimi ʻoku ʻikai te ke Ngāue pē ʻi he momeniti ʻo e mālōloó mo e mālōloó. Ko kinautolu Ko e ngaahi momeniti ʻo e lotú mo e lotú ʻoku tō ia ʻi he tō ʻa e momeniti ʻo e Tau faaitaha muʻa mo kitautolu, mo e niʻihi kehé. Ngaahi Momeniti haʻu ke fakatahaʻi ʻa e feohi ko ʻení, ʻo ke lava ai ʻo ʻahiʻahiʻi Ko Hoku ʻAó, ke mamata kiate Au ʻi he kamataʻangá pea hoko ko ha fakamoʻoni ʻo ʻeku ngaue, hange ha meisoni. ko hai ʻokú ne langa ha holisi Piliki. ʻOku ʻi ai ha taimi ke ʻi ai ha sima mo ha piliki fakatoka, pea ʻi ha taimi kehe ke fakafefeka mo ngaohi ʻa e sima moveuveu. ʻOku toe fakaʻata foki ʻe he taimi fakaʻosi ko ʻeni ʻa e Meisoni ke fakapapauʻi ʻoku fakahoko e tuʻunga lelei ʻo e ngāué.

ʻOkú ke naʻe ʻikai ke ne ongoʻi halaia ʻi he fie maʻu ke ngaue, pe

Toʻo Taimi ke fakamālohisino, mālōlō mo homo nimá. ʻOku mahuʻinga ke haohaoa hoʻo maʻú ʻIloʻi ko e taimi mahuʻinga tahá ʻa e taimi ko iá līʻoa ki heʻetau feohi fafale fakaesinó, ki heʻetau feohi feʻofaʻaki, pea kuo pau ke loloa feʻunga ke pea ʻokú ke ongoʻi taʻemaʻa maʻu pē.

Manatuʻi ʻoku fakafofongaʻi ʻe he taimi ʻoku ou nofo ai ʻi Hoku ʻAo ʻa e taimi ke fokotuʻu ai ʻe he meisoni ʻa e sima mo e piliki, pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he toenga ʻo e ngaahi momeniti ʻa e loloa ʻo e fakamōmoa sima, ʻa ia ʻoku ʻi ai e ngaahi monitoa meisoni kuo ʻosi e ngāué.

ʻOkú ke lava ʻo mālōlō he taimí ni, koeʻuhí ko e meʻa naʻá ku mei maʻú Fafangaʻi koe, kou tipōsiti pē ia. Ko ia ʻoku langa ʻa e ʻofá ʻi he sitepu ki he sitepu, ʻi he sitepu ki he sitepu, ʻaki e piliki.

ʻOkú ke pea hoko ʻo ʻOfa. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko ʻeni Naʻe haʻu ʻa e akoʻí ke u fehangahangai mo e fatongiá ne u pehē pē ʻe au ko Misa Mamatea. Fakamālō atu Sīsū, ʻi hoʻo angavaivaí mo hoʻo Angaʻofa kiate kitautolu takitaha.

 

21 Siulai ʻi he 3:40 pm

– ʻOku ʻi he fiefia kuo pau ke ke tali ʻa e aʻusia ʻo e Ngaahi meʻa fakafiefia pe fakaʻofa ʻoku hoko kiate koé

« Siʻoku kiʻi taʻahine, kuo pau ke ke tali fiefia ia. Moʻui ʻaki e Ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he koe. Kuo pau ke lahi ange hoʻo Fiefiá ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pē.

Kapau te ne ko ha meʻa fakafiefia, ʻoku faingofua ke maʻu ʻi he fiefia, ʻiloʻi ko e Tamaí ʻokú ke fakahaaʻi ʻEne ʻOfá. Kapau ko ha meʻa loto mamahi, ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku ou ʻi hení ke ke moʻui ʻiate koe pea ʻe fakaʻata koe ʻe he meʻa ko ʻeni ke fakaloloto hoʻo tuí, ke holoki ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku hīkisiá mo e hikisia, ke tupulaki ʻi he loto fakatokilalo mo e maʻoniʻoni, ʻiloʻi kuo pau ke Ne fakatupu koe ʻaki haʻo hoko ko e ʻOfa, founga He ʻikai nai ke ke lava ʻo tali fiefia ia?

Ko e fiefia ke ongoʻi ʻoku ou ʻalu mo koe, ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo ʻEku ke ngaue, ke mamata ʻoku ke hoko ko e ʻOfa, ʻoku lelei, ʻo lahi ange ia ʻi he Loto mamahi, mamahi ʻe lava ke ʻomi ʻe ha meʻa loto mamahi.

Ko ʻeni ʻOku mahuʻinga ʻa e fiefia ke kau ki he ngaahi ʻekitiviti ʻi he ʻasi mai, kae tautautefito ʻi he meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai. ʻOku fie maʻu ʻe he Tamaí ke maʻu ʻEne ngāue maʻá e kakai fonu fiefiá, ʻo fakafōtunga atu Hono Melinó mo ʻEne ʻOfá.

Nofo Maʻu pea nofo maʻu ʻi he Fiefia ko ʻeni ʻo e hoko ko e ʻOfá. ʻOku ke Naʻe ʻofa ʻa Madly.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

1998

 

23 Siulai ʻi he 17:20 pm

– Toe Lahi Ange ʻoku ke tuku mai haku taimi, ko e vave ange hoʻo hoko ko e meʻangaue ʻi he Tamai Fie maʻu

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ke ʻi he hala ʻo e ʻOfa. ʻAmanaki leleí mo e Vilitaki koeʻuhi he ʻe vave ni pe haʻo fakatokangaʻi ʻa e meʻa Kuó u lavaʻi ʻiate kimoutolu ʻa e meʻa ʻoku ou fie maʻu meiate kimoutolú.

I kuo pau ke ke hoko ko ha meʻangāue mahuʻinga ke fakaʻaongaʻi ʻi ha ngaahi feituʻu pau, ki ha ngaahi ngāue pelepelengesi ko ia pē ʻokú ne fakangofua kakato iá te ne lava ʻo fakahoko tataki ʻe Au.

Toe Lahi Ange ʻOkú ke fakatapui ha taimi kiate au, ko e vave ange ia hoʻo hoko ko e meʻangāue ko ʻení ko e finangalo ia ʻo e Tamai. ʻOange ʻa e " ʻIo", talitali lelei ʻa e ʻOfa, tuku ha taimi mo ha taimi lahi koeʻuhi ke ʻOku fakakau lelei ʻa e ʻofa ki hoʻo moʻui, ko e founga ia ʻoku ʻoku ʻave koe ʻe he Tamaí ke ke hoko ko e meʻangāue ʻokú Ne finangalo ki aí ʻoku ke ʻi Hono Siasi Foʻou ʻoku fonu ʻi he ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

27 Siulai ʻi he 5:05 pm

– Tohí ko e founga kuó u fili ke lea ʻaki ki hoku lotó pea ʻi he taimi tatau pē talanoa mo kinautolu te nau lau ʻa e ngaahi tohi ʻi he tui

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou loto moʻoni ke ke fanongo mai kiate au. ʻoku ou maʻu ʻOku kei lahi pē ʻa e meʻa ke akó. ʻOua naʻá ke fakakaukau ko e ngaahi kuo kakato. Ko hono tataki koe ʻi he tohí ko e ʻuhinga kuo u fili ke ke lea ki ho loto pea ʻi he taimi tatau pe kiate kinautolu te nau lau, ʻi he Tui, ngaahi Tohi.

ʻI he ʻAho ni ʻOku ou loto moʻoni ke ke ʻi he tuʻunga ho loto ʻataʻataa ʻi muʻa ʻA au. ʻIkai ko e ngāue ia kuo pau ke ke faí fakamavaheʻi kitautolu mei he niʻihi kehé. ʻoku ou ʻiate koe, ʻo tataki ʻi he foʻi laka kotoa pe ʻoku ke laka atu ai. Tui mai kiate au. Kuó u palani ʻa e meʻa kotoa pē. I ʻOkú ke ʻiate koe maʻu ai pē.

Naʻa talitali lelei ʻa e meʻa ʻe fakahoko atu kiate koe, ʻi hoʻo fakafeʻiloaki ki he Fineʻeiki ʻofaʻanga.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

28 Siulai ʻi he 2:20 pm

– Kotoa naʻe foaki tauʻataina atu kiate koe, kuo pau ke ke liʻaki. ʻOku ou fie maʻu ha fakakātoa pea ʻikai faituʻungaʻa ʻio

« Siʻoku kiʻi taʻahine siʻisiʻi J., siʻisiʻi taha ʻo hoku fakamaauʻanga. Kapau te u tafoki ki he ʻOku ke fuʻu mahuʻinga ʻaupito he pooni kiate au he lōloa. Kimuʻa pea feitamaʻi koé, naʻá Ne kamata ke fakafonu koe, ʻo teuteuʻi koe ʻi he meʻa ʻoku ou loto ke fakapaleʻi koe pea aʻu ʻo hoʻo saiʻia ʻiate koé.

ʻOku ʻoku mou tui ʻoku nau maʻu, pe ko ha ngaahi talēniti, mataʻitohi pe naunau mo e koloa fakapaʻanga, ʻikai ha meʻa he ʻikai lava ke aʻusia ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa. ʻI ho ngaahi lelei, Naʻe foaki taʻetotongi atu ʻa e meʻa kotoa pē kiate koe. Tauʻataina Tatau pē ki he fāmilí pe kakai lalahí pea mo ia ʻokú ke pehē ʻokú ke maʻú ʻI he taimi ni.

Halaʻata ʻOku ʻikai ha meʻa ʻaʻau, kuo fakafalala atu ʻa e meʻa kotoa pē kiate koe. Ko e kuo hokosia e taimi kuo pau ke ke fakafoki e meʻa kotoa pē, siʻaki e meʻa kotoa pē, maʻu pe ʻa e holi ʻe taha: ke ngaue ʻo fakatatau ki Hoku Loto, ke tali ki he ui kuó u fai kiate koé, ʻa ia kuó ke fakatokangaʻi ʻi ho lotó, ko e mafu ʻo e kakato ʻi mon Ko e ngaue tokoni, ʻo fakatefito pe ʻi he meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai ka ʻi he meʻa foki ʻoku ʻasi mai.

ʻOkú ke fie maʻu koe, ʻokú ke mahuʻinga kiate Au ke u lava fakaʻaongaʻi koe ʻo fakatatau ki Heʻeku palaní. ʻOku ʻi ai haʻo "ʻIo" ke ʻomai kiate au:

« ʻIo" koeʻuhi ke u lava ʻo ʻuluaki fokotuʻu ʻi he tuʻunga hoʻo ngaahi fakakaukaú;

"ʻIo" ko au ʻoku ou fuofua tuʻu ʻi homou loto ʻataʻataá; "ʻIo" koeʻuhi ke u lava ʻo hoko ko e ʻuluaki feituʻu ʻi hoʻo lēvolo

Ngāue Maʻuʻanga Moʻu pe ʻataʻataa.

I fie maʻu ke "ʻio" kiate au ʻa e fakakatoa mo e tuʻunga taʻe-faituʻungaʻa ʻUluakí, ʻi he feituʻu kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻi heʻeku moʻuí.

Kapau ʻOku fakalelei fakatuʻotuʻa mo fakatupu hohaʻa ʻeku ʻofa ʻiate koe mo fie maʻu ke ʻa e meʻa kotoa pe maʻaku. Neongo ia, ʻoku ke fuʻu lahi Tauʻatāina mo siʻisiʻi, tatau ai pē pe ko e hā hoʻo talí, he ʻikai ke u holomui ʻOua Naʻá Ke Teitei ʻOfa tuku kehe kapau te u Maʻu Ia. ʻOua te ke ilifia, ʻoku ou mo koe. ʻOku ou fua koe ʻi Hoku nimá koeʻuhí ke lava ho lotó vela ʻi he afi ʻo ʻEku ʻofa.

1998

 

Mālō e lelei ʻE Hoku ʻOfa, tuku ke ʻofaʻi koe. Ko hoʻo fiefia moʻoni ia, ʻoua ʻOua naʻá ke toe sio ki ha meʻa.

Litolito pea fakasesele, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, ʻe hoku kiʻi S."

 

31 Siulai ʻi he 5:25 pm

– ʻAlu loloto mo loloto ange ʻiate koe pea te ke ongoʻi lahi ange Ko hoku lotolotongá

« Siʻeku kiʻi taʻahine, toe loloto ange kiate koe pea te ke ongoʻi ʻo fakaʻau ke lahi ange Hoku Lotolotonga. ʻOua te ke kumi au ʻi ha feituʻu ʻI he ngaahi feituʻu kehe, ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku ou ʻi homou loloto. ʻI he taimi ni ʻoku ke fie maʻu ke u lau ha meʻa lahi ange.

ʻOku kuó ke ʻiloʻi ʻoku ko e kofu pē ʻe taha ʻo Hoku Lotolotongá. ʻOku fakafou mai ia ʻi he toutou fai e meʻa tatau, ko e ngāue ko ʻeni ʻoku kau ki ai ʻa e ʻAʻeva ʻi he kiʻi hala siʻisiʻi ko ʻeni ʻi loto ʻoku ne taki koe ki he loloto mo loloto ange meiate koe ke ke ʻiloʻi lahi ange au. ʻO e Fakafokifā pē kuo ʻāʻā hake ʻa e kiʻi hala siʻisiʻi ko ʻení ʻo lōloa ange. ʻI heʻeku hoko ko ha ko e faʻahinga meʻa peheé, ʻoku faingofua ange ke ʻaʻahi ki ai; Ko hoku lotolotongá ʻoku fakaʻau ke toe pelepelengesi ange. ʻOku fakaʻau ke toe lahi ange hoʻo hoko ko ʻeku loloto ange. ʻI he foungá ni, te u lava ʻo nofoʻi ha feituʻu ʻo toe mahuʻinga ange ʻiate koe.

I Hoko ʻo hangē ko koé. ʻOkú ma fakataha, ʻOku tau fakahoko e mali ngalikehe ko ʻeni ʻokú ne ngaohi koe ke ke aʻusiá ʻOfa. ʻOku fakafou ʻi hoʻomou tali ʻa e ʻOfá ʻa hoʻomou hoko ko e ʻOfa. Ko e founga pē ʻeni, ʻoku ʻikai mo ha toe founga. Naʻa ʻoku siʻisiʻi, fasiʻi mo taʻetukua, ʻo faʻa ʻikai ke ʻi ai ha fokotuʻu ha ngaahi fuʻu fakaangaanga.

Fiefia ʻOkú ke fiefia mo fiefia nai ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻeni ke ke maʻú ʻOfa mo hoko ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

1 ʻAokosi, houa ʻe 4 miniti ʻe 00

Ko ʻení ʻoku ou talaatu he pongipongí ni, ʻoku ou lea ki he kakai ʻo Hoku Kakai ʻoku ʻikai ʻiloʻí

« Siʻoku kiʻi ʻofaʻanga, ko e ha pe ha meʻa ʻoku ke foua, manatuʻi ʻoku ʻi he taumalingi mai ʻa e ʻofa naʻe fakatupu ai kimoutolu. ʻOku

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻa e fonu mahuohua ʻa e moʻuí ʻi he nofo pōpulá koeʻuhí ko Hoku fanga manú ʻoua ʻe tali ʻEku ʻOfá. ʻOku ʻikai ʻofaʻi ʻEku ʻOfá, ʻikai talitali lelei, kae ʻikai tali. Ko ia ʻoku ʻikai haku mālohi ke ʻoange ia. Ko ha kiʻi toenga pē ʻo e tupu pea faʻa kehekehe hono ngaahi tuʻunga. ʻI he ngaahi meʻa lahi, ʻoku ou foaki ʻEku ʻOfá ʻi he tulutā mo e tulutā, te u pehē kehe pe ke u maʻu ha ʻoseni ʻo e ʻofa ke foaki.

Kapau naʻe ʻā ho matá, te ke sio ʻOku ou tūʻulutui ʻi ho ʻaó, ʻA Au kole fakamatoato, ʻo aʻu ki he kole ke maʻu ʻa e ʻOfa ʻoku ou fie maʻu ai. huaʻi hifo.

ʻOkú ke kuo nau ʻosi ʻahiʻahiʻi ʻEku ʻOfa ʻi he tuʻunga ʻi he ngaahi "ʻio" lahi kuo ke foaki kiate Au mo ke ke foaki maʻu pē kiate Au. Fefe ʻa e ʻOkú ke tauhi nai ʻa e talifaki ko ʻení koeʻuhi ko hoʻo manavasiʻí? talitali lelei ʻo e ʻOfá ʻoku ou fie huaʻi hifo ki ai?

I ʻiloʻi, neongo he ʻikai te ke lava ʻo fai toko taha ia. ʻoku ou ʻalu atu kiate koe Fehuʻi mai, ʻomi ʻa e talifaki ko ʻeni, ʻa e manavasiʻi ko ʻeni ʻoku hange ha holisi ʻo e ʻaisi ʻoku ne ʻakilotoa koe. ʻI heʻeku foaki mai ia kiate Aú, te u fakahā ia ki he huelo ʻo ʻEku ʻOfa. Te u vaia ia ke fakangofua ki heʻeku ʻOfá ke u ngāue tauʻatāina. Mei heni ʻi ha founga, ʻoku ke hoko ai ko e ʻOfa.

Manatuʻi naʻe fakatupu koe ʻe he fonu mahuohua ʻo e ʻOfa ke hoko ʻo ʻOfa; ʻIkai ngata ai, ko hoʻo moʻoni ko e ngāue fakafaifekaú ko hono foaki ʻo e ʻOfá.

I talaatu ʻoku ou talanoa he pongipongí ni ki ha niʻihi tokolahi ʻo ʻeku Meʻa moʻuí. ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻi. te u lea ʻaki ia ʻo toe lahi ange mahino. ʻi he loto ʻo e tokotaha kotoa pē ʻokú ne lau ʻa e ngaahi ʻa e ngaahi lea ʻi he tui. ʻOku ʻofaʻi kotoa kinautolu.

Taimi naʻe aʻu mai ʻa ti Moni Teni; Kuo taimi ke kamata ʻa e taimi ʻE fakahoko hoku lotó ʻi māmani pea ʻi Hēvani foki. ʻOku ʻOku circulate tauʻataina hoku loto ʻi he ʻofa ko ia ʻi he fakamaauʻanga.

Fai ʻe hoʻomou ngaahi fakangofua lahi, kuo ʻosi fetafeaki ʻa e fetafeaki ko ʻeni ʻo e ʻofa kamata ʻiate koe pea ke hoko ko e ʻOfa.

I ʻoku ke lea ʻaki ia: ko e takafi ʻo ʻeku ʻofa ʻuma. ʻOfa KO HOʻO TAMAI. »

1998

 

2 ʻAokosi, 4:00 p.m.

Ko e Kuo pau ke fakaʻosi ʻe he Tamaí ʻa e ngaahi fakatupu naʻá Ne maʻú kamata ʻiate koe

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ke lolotonga aʻusia ha liliu fakaʻofoʻofa ʻo ho loto. Kuo pau ke fakakakato ʻe he Tamaí ʻa e fakatupu kuo Ne kamata ʻiate kimoutolu. Ko ʻeni ia Liliu ʻokú ne fakaʻatā koe ke ke fakaloloto ʻa e lotó Mo au.

Ko e Fiefia mo e nonga ʻokú ke ʻiloʻi ʻi he ngaahi momeniti ko ʻeni ʻo e feohi fafale fakaesinó ko e kamataʻangá pē ia. Tuku ke ke ongoʻi lōmekina ʻe he fiefia ko ʻení pea mo e melino ko ia ʻa ia ko e fua ʻo e ʻOfa.

Maʻa e ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻi he ngaahi momeniti makehe ko ʻení ʻa ia ʻoku ʻoatu taʻetotongi kiate kimoutolu ke mou fai ha ngāue ʻoku mou fai ʻi loto.

Pea Tuku ke ne fakafonu. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. Angaʻofa, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

8 ʻAokosi, 6:45 p.m.

– ʻOku ʻaho ni, ko e momeniti lolotonga ia ʻoku ʻi ai ʻa e Tamai fie fakafonu koe ʻaki ʻEne ʻOfá

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, kapau naʻá ke ʻiloʻi ʻa e ʻOfa ʻoku fie maʻu ʻe he Tamaí ʻI hoʻomou mafola ʻi he loto ʻo e ʻaho ní te mou kakato Liliu. Te ke hoko ko ha lotu he taimi kotoa pē ʻo e ʻaho ni ke fakaava ʻa e ngaahi loto ke tali ʻa e ʻOfa ʻoku finangalo ʻa e Tamai ke lilingi hifo kiate ia. Te ke ko ha tokotaha kolekole ke fakaava homou fakamaauʻanga koeʻuhi ke ʻoua naʻa mole ʻa e mahuʻinga ko ʻeni mataʻikoloa ʻoku finangalo e Tamai ke foaki maʻau he ʻaho ni. Sitepu ʻapongipongi, ʻo ʻikai ʻi he uike kahaʻu, ʻo ʻikai ʻi he mahina ʻe ono pe taʻu, ko ʻI he ʻahó ni, ʻoku fie maʻu ʻe he Tamaí ke fakafonu koe ʻaki ʻEne ʻOfa.

ʻOkú ke mateuteu ke talitali Lelei Ia, kuo ke mateuteu nai ke tukuange Ko hoʻo ngaahi hohaʻá, fiefiá, mo e mamahí? Kuó ke mateuteu nai ke ʻOange kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne taʻofi koe mei haʻo kakato ʻOkú ke mateuteu nai ke talitali lelei ʻEne ʻOfá?

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻoku ou fanongo ʻa e ngaahi "ʻio" lahi ʻoku ke foaki mai mei he kotoa ʻo ʻetau moʻui ho loto, pea ʻikai ha toe veiveiua. ʻOku ke fakafonu koe he taimi pē ko iá, ʻokú ke ongoʻi ʻEne ʻOfa. Fakaava maʻu pē ia he ʻahó kotoa pea vavé ni mai pē te ke hoko ai ko e ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

11 ʻAokosi 2:50

-ʻOku Ko au, ko ho kaungāmeʻá ʻi he taimi kotoa pē, ko hoʻo ʻāngelo leʻó, ʻoku haʻu kiate koe lea

« Ko au, ko ho kaungāmeʻá ʻi he taimi kotoa pē, ko hoʻo ʻāngelo leʻó, ʻoku haʻu talanoa mo koe. ʻOku ou fiefia lahi ʻi heʻeku ʻi ho tafaʻakí.

ʻOlunga ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ki he tuʻunga te mou aʻusiá, ki he meʻá ni ko e hā ʻa e Tamaí, ʻa hotau ʻOtuá, naʻe fakatupu ʻiate kimoutolú. Ko ʻeku ʻOku maʻu ʻa e fiefia lahi mei ha ongo maʻuʻanga tokoni ʻe ua: Ko e ʻuluaki ke mamata founga ʻoku fakahoko ai e palani ʻa hotau ʻOtuá ki he ʻOfá lolotonga hoʻo ʻoku kei moʻui pe ʻi he mamani; Ko hono uá ko hoʻo tukulolo ʻa e kiʻi tamasiʻi ʻoku mavahe meiate iá, ngāue ʻiate koe mo sio ʻOku ʻāʻā lahi ange ho matá kiate koe, ʻa ʻEne ngāue takai ʻiate koé ʻiate kimoutolu, ʻiate kimoutolu, pea fakaʻosi ʻiate kimoutolu.

I fakafetaʻi maʻu pē ki hotau ʻOtuá, pea ʻoku ou fiefia ke fakatupulaki Hoku langilangiʻia he taimi kotoa pe ʻoku ou fai ai ha kole.

I ʻOku ou fiefia ke ʻalu mo koe ʻi he meʻa ʻoku ʻasi maí, ka ʻoku ou lahi ange Ke tau kau fakataha ʻi he fakaʻofoʻofa ʻoku ʻikai mamata ki aí, maʻongoʻonga mo e misiona fakaʻeiʻeiki ʻoku fakafalala atu ʻe he Tamaí kiate koé.

ʻI he taimi te ke lava ʻo sio ki he meʻa kuo lavaʻi ʻe he Tamaí ʻo fakafou ʻi he He ʻikai ke ke maʻu ha taʻengata feʻunga maʻau Feohi mo ʻetau ngaahi hiva ʻo e fakamāloó.

ʻoku ou totongi ko e Tamaí ke hoko ko ho Tauhi pea mamata ki he maná ʻo e ʻOfa ʻoku Ne ngaohi koe. Ko e meʻa tatau pē ki hoʻo ʻofaʻanga ko e uaifi ko ʻIlisapeti. Ko ha fehuʻi ia ke fai Ko hoʻomo ongomeʻa malí ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e ʻofá. ʻOku ke hoko ko ha kiʻi Vela Mafana ʻo ʻEne ʻOfa pe ʻIkai Mamata Ki Ai, ʻoku haʻu e kakai ʻo fakamafanaʻi. ʻOkú ke Fakamoʻoniʻi ange ʻoku lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻasi maí

1998

 

ʻi he Feinga e ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ke nau ofi ange ki he ʻoku ke fiefia ʻi he mafana ko ʻeni ʻo e afi ʻo e ʻofa ʻoku ke liliu lea. Fiefia, fiefia ʻi hoʻo tuku ke hoko ia.

Kapau Naʻa ku ʻiloʻi ʻeku monuʻia ke vaofi ʻaupito ʻiate kimoutolu mo tataki hoʻomou foʻi laka kotoa pe ke ofi ange ki ʻOfa koeʻuhí ʻi ha kiʻi taimi nounou ʻokú mo fakatou tohoakiʻi kakato atu ki he ʻau ko ʻeni ʻo e ʻOfa ʻa Ko e afi te ne ngaohi koe ko e Kakai moʻoni ʻo e ʻofa.

ʻIkai maʻu Ilifia, ʻoku mau haʻu mo hoʻomou kau ʻāngeló Kau leʻo. Ko hoʻomou kau tamaioʻeiki faivelenga kimautolu ki ha nāunauʻia lahi ange ʻetau Tamai Lelei ʻo e ʻOfá.

Toenga Sai. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi homou hingoá ki he Tamaí, ko hotau ʻOtuá, ʻi he ʻaho mo e ʻaho poʻuli. Mālō e lelei, ʻoku ou ʻi hoʻo ʻāveá. Ko ha meʻaʻofa ia maʻau he ʻokú ke ko ha meʻaʻofa kiate Au.

Ko Hoʻo Kaungāmeʻa faivelengá. »

 

21 ʻAokosi 3:50

"ʻOku ke ʻikai ke u ʻilo e feituʻu ʻoku ou ʻave koe ki ai, pea ʻoku lelei ia ʻAlu

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ou maʻu koe pea ʻoku ou fili koe ki he meʻa ni ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻikai te ke ʻilo pe ko e fe feituʻu te u ʻave koe ki ai, pea te ne Sai ia. ʻOku ne fakamalohiʻi koe ke ke kei tokanga pe ki he Ko au, ke u angavaivai mo malleable. Z ʻIkai ngata aí, ʻOku hanga ʻe he meʻá ni ʻo ʻai ke ke loto fakat

Ko kinautolu Kuo pau ke mahino lelei ʻa e tefitoʻi fakamatalá ʻi he ʻoku ke tuʻu maʻu koeʻuhi ke ke lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he kiʻi faifekau ʻi he misiona maʻongoʻonga ʻo e Tamaí.

Fiefia ko koe, kuo tokangaʻi koe ʻe he ʻofá, liliu koe, ʻOku tataki koe ʻe he ʻOfá pea te ke hoko ai ko e ʻOfá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

22 15:20 ʻAokosi

– Kapau ʻoku ke kau kakato ʻi he ngaahi ngaue ʻa e Tamai, ʻOkú Ne toʻo hoʻo meʻa kotoa pē

Lelei Faʻē ko Mele, ko koe kuini ʻi hēvaní pea pehē ki he māmani, ʻo fakafou ʻiate kimoutolu ʻa ia ʻoku ou loto ke foaki ai ʻeku mamahí kiate ʻa e Tolu Maʻoniʻoni ʻo ʻeku ngaahi ngaue, ʻi he tuʻunga ʻo e kakai ʻoku mau feohi, ʻi he tuʻunga ʻo e ngaahi kulupu naʻa ku ʻOku ou fatongia ʻaki. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mai ki heʻeku Kole taukapo kiate au, ʻo e tokoni ʻi hoku ngaahi vaivaí. ʻOkú ke Faʻē, ʻokú ke fakaʻofoʻofa, maʻa kotoa. Hangē ha kiʻi tamasiʻí Pepe, ʻoku ou foki ki hoʻo

toʻukupu.

Tatau Pē kapau ʻoku ʻikai ke ne haohaoa, ʻoku ne tali ʻeku ʻofa pea ʻoku ou fie talitali lelei Hoʻo ʻOfa haohaoa ʻokú Ke foaki maʻakú. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

« ʻE siʻeku kiʻi tamasiʻí koeʻuhí he ʻoku ou saiʻia ke sio kiate koe kotoa, ʻave koe ʻi hoku nima, ʻai ho loto, hao au.

ʻI he ʻi he taimi tatau, lolotonga ʻeku puke koe ʻi Hoku nima, ʻoku ou toʻo kiate ʻoku ʻamoutolu kotoa pe pea ʻoku ou kole ki he Tamai ʻaki ʻa e louhiʻi nima ʻo e Tupuʻanga ke haʻu kosi ʻa e ngaahi haʻi ʻoku ne taʻofi koe mei haʻo kau kakato ʻi he ngaahi ngāue ʻa e Tamaí, koeʻuhí ke Ne lava ʻo ʻe lava ke ne tokangaʻi kotoa hoʻo pisinisi.

ʻOkú ke Vakai ki he faingofua ʻo e akonaki ko ʻení. Kapau ʻoku ke kakato ʻi he ngāue ʻa e Tamaí, ʻOkú Ne toʻo ʻa e meʻa kotoa pē ke koe. Kapau ko e konga ia ʻo e ngāue ʻa e Tamaí, te Ne ko e taha ia ʻo kimoutolu. Kapau ʻokú ke ʻi he ʻokú Ne fai ʻi hoʻo tokanga pē ʻaʻaú, ʻokú Ne maʻu ʻe Ia ʻa e meʻa kotoa pē kiʻi loki ke kau mai, he ʻoku Ne tuku koe ki he feituʻu ʻoku ke fie maʻu Ia, ʻoku Ne tatali mai ke ke loto lelei ke ke holomui ke nofo ʻi he feituʻu ʻokú ke ʻoange kiate Iá.

Fakakaukau ki he ʻaki au ʻEne ʻofá, ʻEne ongongofuá. Ko Ia, ʻa e Tupuʻangá, ko e Māfimafí, ʻoku ʻikai ke Ne tekeʻi koe, ʻoku ʻikai ke Ne hao, ʻokú Ne tatali mai Faʻa kātaki ke ke ʻoange kiate Ia ha feituʻu ke Ne nofo ai.

1998

 

Toe Lahi Ange ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻiloa ʻi homou ʻapí, ko e lahi ange ʻene mālohí, ko e lahi ange ia hoʻo fakamoʻoni ki heʻene ngāué, ko e lahi ange hoʻo fakalāngilangiʻi iá.

Toe Lahi Ange ʻoku ke loto fiemalie ke holoa, ko e lahi ange ʻEne ʻi heni ʻiate koe, ko e lahi ange ia ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

ʻI he ʻofa ʻi he uma ʻo ʻEku Faʻee, ʻoku ou mohenga ai koe, ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, kae lava ke ke ke maʻu ʻa e ʻOfa kotoa ʻoku finangalo ʻa e Tamai ke lilingi hifo ʻi homou loto ʻataʻataa.

I mahino kia Sīsū ʻoku falala atu ke ke haʻu ʻo fakahā atu Telinga kiate au: ʻOku ou ʻofa ʻiate koe.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

Ko Hoʻo Faʻē ko Melé. »

 

26 ʻAokosi 4:30

– Naʻá ne ʻoku ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku moʻui ʻi he māmaní ke Fili kapau te ne fili ʻa e meʻa ʻoku foaki ange ʻe he Tamaí pe ko e meʻa ʻoku foaki ange ʻe he Māmaní maʻaná Foaki mo e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻing

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, kuó ke maʻu ha fakamālō ki Heʻeku mata. Nit- ʻOku ke kolosi ʻi ha potufolofola maʻongoʻonga ʻoku ne tataki koe ki he ho Misiona Moʻoní, ʻa ia naʻe faʻu koe ki aí : "hoko ko e ʻofa", ʻo kakato ʻi he Ngaahi meʻa ʻa e Tamai, ʻi he ʻaho mo e po, ʻoku tokoto pe Tuʻu, lotu, ngaue pe ʻi ho taimi ʻataa.

ʻOku ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻokú ke faí, pe ko hai koe, ʻa e meʻa ʻokú ne fakapapauʻi mai pe ʻokú ke ʻoku mou ʻio pe ʻikai ʻi he ngaahi meʻa ʻa e Tamaí, ka ʻi homou tuʻungá ʻo e laumalie, ko hoʻo "ʻIo", ko hoʻo fakangofua ke ko e meʻangāue faingofua ko ʻení ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí ʻo fakaʻata Ia ke Ne fakaʻaongaʻi koe ʻi he feituʻu ʻoku Ne finangalo ki ai, ʻi he taimi ʻoku Ne finangalo ai, ke ʻa ia ʻoku Ne finangalo ki ai, ʻi ha faʻahinga ngaue tokoni pe ʻoku Ne finangalo ki ai.

ʻOku Ko e moʻoni, ʻe toki lava pe ke aʻusia ʻeni kapau : ʻOku ʻi ai ha ngaahi momeniti lōloa ʻo e feohi fafale mo aú, lotú, taimi ʻo e ʻofá mo hono fakahoko ʻo e sākalamēnití, Ko e fetuʻutaki pe ʻoku ʻi ai hoku sino mo hoku toto.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻI he Kuo palani ʻe he Tamaí ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Heʻene Palani ʻo e ʻOfá. Naʻa ne fokotuʻu ʻi hoʻo Fokotuʻutuʻu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku fie maʻu ke ke aʻusia ʻOku tataki koe ʻe he konga fakaʻofoʻofa ko ʻeni ki he ʻOfa. ʻOku ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku nofo ʻi he meʻá ni fonua ke fakapapauʻi pe ʻokú ne fili ʻa e meʻa ʻoku foaki ange ʻe he Tamaí maʻaná ʻoatu, ʻa ia ko e meʻa ʻoku foaki mo fakamahuʻingaʻi ʻe he mamani.

ʻOku ʻi he uhouhonga ʻo ʻene moʻuí ʻe lava ke maʻu ʻe he tangatá ʻa e ʻaloʻofá fie maʻu ke fakaʻaongaʻi tauʻatāina ʻa e filí mo e fili totonú.

Fiefia ʻOku totonu nai ke ke kau ʻi he kiʻi hala siʻisiʻi ko ʻení ʻo lava ai ke ke ʻalu ʻIloʻi lelei e ngaahi koloa mahuʻinga ko ʻení faʻo he ʻikai ke toe ʻosi hoʻo fakaava pea ʻe tataki koe ke ke toe mamaʻo ange ʻi he hala ʻo e ʻOfá.

ʻI he Ko e feohi fafale maʻongoʻonga ko ʻeni ʻokú ne fakatahaʻi kitautolú, fakataha pea mei he meʻa tatau ko e fakamāú ke tau fakalāngilangiʻi ʻa e Tamaí, ʻa ia ʻoku ʻi he momeniti ko iá meʻaʻofa ʻokú ne ngaohi koe ke ke ʻofa.

Tuku ke ke fakaoloolo ʻe Heʻeku ʻOfa mo fakafanongo ki he ngaahi lea ʻi he loloto ʻo e ko e feituʻu ʻokú ke nofo aí naʻá ku fanafana leʻo siʻi mo ʻofa:

I ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa atu, ʻoku ou ʻofa atu. »

 

27 ʻAokosi 4:20

-ʻOku ou Piki maʻu kiate koe

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko hoʻo moʻui fakakāinga ki Hoku Laumālié ke ke fakaʻatā kimautolu ke mau laka ki muʻa ʻi he potufolofola maʻongoʻonga ko ʻeku ʻOfa kiate kimoutolú fakahinohino. Kuó ke mateuteu nai ke toe hoko atu mamaʻo atu ʻi he Hala ʻoku ne tataki koe ki he ʻOfa? »

ʻIkai ke ʻi ai ha ʻI heʻeku momou, ʻoku ou ʻoange ʻeku "ʻio". ʻOku ʻikai ke u maʻu ia. Taha Ko e holi pe: ke hoko ko e meʻa ʻoku ke fie maʻu. ʻoku ou ʻi he feituʻu ʻOkú ke fekauʻi mai au pea ʻoku ou ʻatā kakato ke ʻiloʻi ko e ha pe ha meʻa ʻoku ke fie maʻu. ʻOku ou tui ki ai. Fakamālō atu ʻi hoʻo tokangaʻi aú.

« Ne u fanongo ki hoʻo talí. ʻOku ou talitali lelei hono kanotohi. I te ne tokangaʻi lelei koe. ʻIkai ngata aí, te mou mamata tonu ki Heʻeku Ngaue ʻiate koe, ʻo takatakai ʻiate koe pea ʻiate koe.

1998

 

Maʻa e ʻeni, ʻi he pongipongi, tali ʻa ʻEku ʻOfa pe, tuku ke mou fakahoko. Naʻa ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange kiate koe ka ko e feohi ʻofa ko ʻení ʻiate kimaua, ʻa e va fetuʻutaki ʻoku ne ngaohi koe ke ke ʻofa.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

 

4 Sepitema ʻi he 3:10

– Maʻu pē ʻOku ou kole atu ʻi he tui haohaoa ke mou laka atu ki muʻa

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou tokoto ʻi homou loto ʻataʻataá, fokotuʻu e Tokotaha Faipulusí mo e hingoa Kailo ke fakaʻaongaʻi, kae lava ke pulusi: "Maʻa e ʻa e fiefia ʻa Kimoutolu, ko Sisu kuo u fili."

I ʻoange ʻeku ʻ ʻioʻ taʻefakangatangata pea ʻoku ou tatali ki hoʻo tali.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

« ʻOku kole mai ʻe heʻeku kiʻi taʻahine, te u talaatu maʻu pē, ʻi he tui haohaoa Toe ngāue lahi ange. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻá ke Fakamoʻoniʻi pe ko hai ʻoku ne maʻu ʻa e ngaahi kole ko ʻeni pea ʻoku ne maʻu ʻa e Lava ke maʻu ʻe he fakamaauʻanga ha tali, kiʻi fakahinohino naʻe fie maʻu ʻe he Tamaí, ʻo muimui ki he ongo meʻá ni ngaahi tefitoʻi tōʻonga fakakaukau ʻo e Fie maʻú mo Hono Talí, kuó ke fakamoʻoni kuo tataki pē koe ʻe hoʻo ueʻi fakalaumālie pe Kakai kuo tuku ʻi ho halá, pe ʻe Ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he koe. He ʻikai toe kehe ia ki hono pulusi ʻo e ngaahi ngaahi tohi, ʻa ia te ne akoʻi ʻa e kau laukonga ke tukulolo ki he Laumālie Māʻoniʻoni ʻi he tapa kotoa pē ʻo e moʻuí, tali ʻo e ʻa e ʻOfa ʻoku fie huaʻi hifo ʻe Pere kiate ia pea aʻu pe ʻo aʻu ki he ʻOfa.

ʻI he ʻoua te ke loto mamahi koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke u lea taʻe-

ʻI he taimi ni meʻa ʻoku fie maʻu ke ke faí, sio ki he founga ne u tataki ai koe ʻaneafí ʻi He Te u ʻOatu ha Pōpoaki ki ha Taha ʻo Hoku Ngaahi Uaifí ʻOfeina. Sio ki he tuʻunga naʻá ke ʻi aí Ne nau foua ha ngaahi tūkunga lahi.

ʻOkú ke Tuku ke tataki koe kae ʻoua naʻa ke ʻiloʻi pe ko hai, founga, mo e ala meʻa pehee. Ko hoʻo siʻisiʻí Pea ko e meʻa ʻeni ʻokú ne ʻai koe ke ke hoko ko ha meʻangāue ʻaonga ʻi he nima ʻo e Tamai.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻI he taimi ni Tatau ai pe pe ʻoku ke lau ʻoku ke siʻisiʻi, foki mai ki he loto naʻa mo homa va fetuʻutaki vaofi. Talitali Lelei ʻEku ʻOfá, tuku ke ʻofaʻi koe, tuku ke tali lelei koe ʻe he ʻOfá. Haʻu kaukau lelei ʻi he tahi ʻo e ʻOfa ʻa e Tamaí pea ʻo ke hoko ai ko e ʻOfa.

Fakafanongo ʻa e fanafana malie ʻi ho loto: ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻOku ou ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa atu. »

 

5 Sepitema ʻi he 3:50

Ko e Maʻuʻanga ʻo e ʻOfa ʻa e Tamaí ʻoku hangē ia ko e "Vaí" fakaʻofoʻofa"

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku loloto ia ʻi loto ʻi hoʻo kiʻi taʻahine, hoʻo taʻe-malava ke fakaleleiʻi hoʻo ngaahi palopalemá ; Ko e loloto ʻeni hoʻo hu ki he fakamaauʻanga ʻo ʻOtua, ko ho Tupuʻangá; ke ke hū ki he Tupuʻangá ʻa e ʻOfa.

Ko e Maʻuʻanga ʻo e ʻOfa ʻa e Tamai ʻoku mahulu hake ia ʻi he vai ke tamateʻi ʻa hoʻomou fieinua. Te ke lava ʻi he vai ko ʻení ʻo fakafemoʻungá kakato, tautautefito he ʻoku fakaʻofoʻofa mo ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei kotoa te ke lava ʻo fakakaukau ki ai. Mahulu hake ʻiate ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga maʻa ʻoku lahi taʻe fakangatangata, ʻoku malava ke fakafiemālieʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fie maʻú, ʻo tatau ai pē ʻiloʻi pe ʻikai.

ʻI he ʻI he taimi tatau, kuo hokosia e taimi ke fakamaʻa ʻa e meʻa ʻoku ʻuli ʻiate koe, ʻokú Ne toe fakaongo atu ʻa e meʻa ʻoku mafesí, ʻOkú ne maʻu ʻa e mālohi ke faʻu pe toe faʻu ʻa e meʻa ʻokú ke ʻikai ke ke aʻusia e tuʻunga ʻoku finangalo e Tamai ke ke aʻusia: ko ha ke ke fonu ʻi he ʻOfa. ʻI hono fakalea ʻe taha, ko e Maʻuʻanga Fakamatala ʻeni ʻa ia ʻoku ne maʻu ʻa e malohi ke fakakakato. Ko e tokotaha taʻekakato ko koe ia.

Ako ke fai ha fakamatala ki he ngaahi tūkunga pe meʻa kotoa pē naʻe hokó ʻa ia te ne fakahā kinautolu ʻi homou ʻaó, ke ʻalu hifo ʻo lahi ange ʻi hoʻomou siʻisiʻi mo taʻe-malava, ke tuʻulu loloto ange ki he Maʻuʻanga Taʻefakangatangata ʻo e ʻOfa ʻa e Tamai, pea hoko leva ʻo vave ange ʻa e ʻOfá.

1998

 

I ʻalu mo koe ki hoʻo tuʻulu takitaha, pea ʻoku ou Fakaʻau ke lahi ange hoʻo laukau ʻaki e kiʻi tamasiʻi ʻokú ke ʻi aí.

Ko ʻeku ʻoku fonu mahuohua ʻa e fakamau ʻi he ʻOfa kiate koe. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

11 Sepitema ʻi he 4:30 ko

-ʻI ai Ko e fe ʻa e ʻofa, ʻe malohi, tatau ai pe pe ko e ha e faiva

ʻEiki Sīsū, foaki mai kiate au ʻa e ʻaloʻofa ke u tali ʻa e tūkunga ko ʻení ʻa ia ʻai ke u faingataʻaʻia, fakamamahiʻi, fakamamahiʻi au mo fakamamahiʻi au fakasiʻisiʻi ʻeku tuēnoá pea kuo laka hake he taʻu ʻe hongofulú Ngaahi Taʻú. Haʻu ʻo maʻu ʻiate au ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke u lava ʻo maʻu ʻi he ʻaʻaku.

Haʻu tāpuakiʻi ʻa e Tamaí mo au koeʻuhí ke pehē, pea haʻu ʻo foaki ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ki he taha kotoa pea ʻa e ngaahi fakamolemole kotoa pe ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fai koeʻuhi ko e tuʻunga ne u ʻi ai ʻo e angahala, ʻa e hikisia ʻoku nofo maʻu ʻiate au.

I ʻOange hoku fakakātoá mo e "ʻio" ki he ngaahi meʻá ni kotoa ngaahi tūkunga ʻoku natula ʻaki ʻe he tangatá, ʻa ia ʻoku ou Deplores. Haʻu ʻo fakafonu au ʻaki hoʻo ʻOfá. Mālō ʻaupito ki he fanongo mo e tali ki heʻeku Lotu ʻi he loto fakatōkilalo.

Haʻu fakaʻapaʻapa ki he Tamaí ʻiate au pea haʻu ʻo ʻofa ʻiate au ʻa ia ʻokú ke maʻú ʻai hoku hala pea ʻi ha founga makehe, ʻa e tokotaha ʻoku Kuo tā mo fakamamahiʻi au he taimí ni. ʻI heʻeku kei siʻí, ne u fāʻofua ki ho ongo nimá. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻa e founga ke ʻoua naʻá ke talitali lelei ai hoʻo kiʻi taʻahiné. Ko e mafao atu hoku nimá pea fakaava hoku lotó, ʻoku ou talitali kimoutolu, toʻo hoku nimá, Fakafepakiʻi hoku lotó, fai hoʻo lotú pea ʻoatu ia ki he Tamaí.

ʻIkai ʻOku ou tali pe hoʻo faingataʻaʻia, ka ʻoku ou fakafekauʻaki ia mo e ngaahi mamahi ʻo e Langí, ʻa kinautolu ʻoku haʻu mei he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai ko e ʻOfá ʻIkai ʻofa ʻi he māmaní.

ʻOkú ke Toʻo atu ʻa e kavenga mamafa ko ia naʻe hili ʻi homou uma. I ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi ʻaloʻofa mo e fakamaama ʻoku fie maʻu ʻe tataki koe ʻe he hē atú ke ke fakaʻehiʻehi mei he fehalākí pea ke ʻI hono fai iá

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

tūkungá ko ha maʻuʻanga fakamamahi ʻo e ʻofa mo e melino kiate koe, ki he tokotaha ko ee kaveinga ʻo e fakamatalá, pea pehē kiate kinautolu kotoa ʻoku ʻaʻau ofi pea ʻoku ke toʻotoʻo ʻi ho loto ʻataʻataa.

Toe Ko e tuʻo tahá, ʻoua te ke manavasiʻi, ʻoku ou ʻiate koe. Ko e feituʻu ʻoku ou ʻi aí ʻofa. Ko e Feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOfá, ʻoku ʻi ai ʻa e Ikuna, ʻo tatau ai pe pe ko e ha e fotunga.

ʻIkai. ʻOua naʻá ke sio ki he ngaahi tūkunga fakamamahi ko ʻení, vakai ki he Tamaí, vakai ki Heʻene ʻOfá. ʻI he foungá ni, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

16 Sepitema ʻi he 4:30 ko

Ko hoʻo tali ʻa ʻEku ʻOfa ʻoku ne fakaʻata Ia ke mahuhu ʻiate koe

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku fakautuutu ʻeku fiefia ʻi heʻeku ʻUnuʻunu atu kiate koe. ʻOku fakautuutu e malava ke aʻu ho loto ʻataʻataa ki he talitali lelei ʻEku ʻOfa. ʻOua te ke hohaʻa, ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻoua naʻa ke teitei totuʻa.

ʻI he ʻi he momeniti ko ʻeni, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange kiate koe ka ko hono talitali lelei Hoku ʻOfa. Ko e fakafeʻiloaki ʻeni ʻokú ne fakaʻatā ʻa e ʻOfá ke mahuohuhu hoʻo moʻuí. Ko e ʻofa ʻoku fakakau lelei kiate kimoutolu ʻoku fakamaʻa kimoutolu, ʻa ia ʻoku ne liliu kimoutolu, ʻa ia Ueʻi fakalaumālie, ʻa ia ʻokú ne fakahinohinoʻi, faleʻi koe, poupouʻi mo ngaohi koe ko koe Kalaisi ʻe tahá. ʻI he foungá ni, ʻokú ke hoko ai ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

22 Sepitema:20

– Acrostic ʻaki e foʻi lea ko e "uluí"

Pulelulu ʻi he uike kuo ʻosi, ki hono fakaava ʻo e ʻAho Lotu, naʻa ku ueʻi fakalaumālie ke ʻai ha kiʻi meʻa ʻaonga ʻaki e foʻi lea ko e "uluí" ke fakahaaʻi e ʻuhinga ʻo e founga ko ʻení kiate aú mo ia ʻokú ne fie maʻú ʻo ʻeku tokanga ʻi he ʻaho kotoa pe.

Faʻa Fakakaukau ʻo e ʻOtua ʻa ia ʻoku haʻu.

Foaki ʻa e meʻa ʻoku Ne fakafalala mai kiate kitautolu mo e tuʻunga ʻoku tau ʻi ai.

1998

 

Naʻa nau ʻoku ʻikai tohoakiʻi ʻenau tokangá ʻe he ngaahi fakakaukau ʻo e māmaní.

Kona V ʻi ha feohi fafale ʻoku fakautuutu maʻu pē mo Sīsū.

E ke liliu maʻu pē ʻe Heʻene ʻOfá.

FANAUʻI ʻOku tau toe fakakaukau pē he ʻaho kotoa pē, ki heʻetau tōʻonga moʻuí mo ʻemau behaviours.

ʻoku ʻoku meiate Ia ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻOku ou moʻui ʻaki ʻo toe lahi ange ʻa e meʻa ʻoku fakamatalaʻi mai kiate kitautolu.

O n moʻui ʻi ha fakafoʻou foʻou maʻu pē.

Naʻe hanga ʻe heʻ Ko e ʻamanaki lelei lahí ʻa e moʻui taʻengatá.

 

29 Sepitema ʻi he 4:05

– Tukunoaʻi Ko e kuohili, lelei pe kovi, ʻoua ʻe hohaʻa ki kahaʻú, ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo e lolotongá

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻa kimoutolu kuo u fili, fakaʻata ke ke toe lahi ange. Tuli, fakaʻuli mo ueʻi fakalaumalie au, ko ho ʻOtua." Ko e ʻaloʻofa ko ʻení kuo pau ke tataki koe ʻi he taimi ʻokú ke tohi aí, tukuange koe Vakaiʻi ʻa e potufolofola maʻongoʻonga ko ʻeni ʻoku ne tataki koe mei he tokotaha ʻi he ʻuta.

ʻOku ʻi he matatahi ko ʻeni ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOfa ʻi he kakato, pe kotoa ko e kakai ko e kakai ʻo e ʻOfa, ʻo ʻikai tuku ʻata ki he meʻa ʻoku fehangahangai mo e ʻOfa.

Fiefia ʻOkú ke fiefia mo fiefia nai ke ʻi he vaka ko ʻení ki he Fakaʻaongaʻi kakato ʻa e ngaahi ʻaloʻofa lahi ʻoku lava ke ke maʻú kuo tali ia he taimí ni. Kuo pau ke ke ako ke moʻui Tokangaʻi kakato ia ʻi he momeniti lolotongá. Fakakakato fakakaukau pe ʻo e kuohili, lelei pe kovi, koeʻuhi he naʻe kuo foaki ki he ʻaloʻofa ʻa e Tamaí, ʻoku ʻikai mahuʻinga ange. Ko e meʻa pe ʻe taha ʻoku fuʻu mahuʻinga: ko e taimi lolotonga, ko e ʻofa ʻoku lilingi atu ki hoʻo fakamaauʻangá mo e feohi fafale ʻokú ma feohi aí, ko koe ʻiate Au mo Au ʻiate koe.

ʻI he taimi ʻOkú ke ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻo e momeniti lolotongá, ʻo e ngaahi ʻaloʻofá pea mo e ʻofa ʻoku lilingi hifo kiate koe ʻi he taimi kotoa pē ʻi he taimi pe ko ia, ʻoku tupulaki ho loto pea hoko

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ko ia lava ke maʻu ha meʻa lahi ange ʻi he momeniti hono hoko. Ko e meʻa ʻeni fakaʻatā koe ke ke tupulaki.

ʻE founga fefe ʻoku ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai teitei toʻo ʻe he Tamai ʻEne hoifua meiate koe, pea ʻEne ʻOfá, ka ʻokú Ne foaki lahi ange, founga loto toʻa ke ke hohaʻa pe hohaʻa ki he kahaʻu, fakapapauʻi ʻoku toe lahi ange hono fakahoko ʻiate koé, ko e hā pē ha fōtunga mo ha meʻa te ke moʻui ai ʻi he ʻa e tafaʻaki ki tuʻa.

ʻI he lahi ange ke ʻilo mo aʻusia ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga, ko e ha e Ko e fakamatala ko e meʻa ia ʻoku ke aʻusia ʻi loto kae ʻikai ko e meʻa ʻoku hoko ia ʻi tuʻa; ʻiloʻi ʻokú ke hoko ʻo ʻOfa, he ʻikai ke ke toe lava ʻo hohaʻa ki ha meʻa. Ko Hoʻo ʻOku ʻi ai ha maluʻi moʻoni, kae ʻikai ʻi ha toe feituʻu.

Fiefia ʻOkú ke fiefia mo fiefia nai ʻi hoʻo ʻiloʻi iá, Tui ki ai, fakapipiki koe ki ai pea moʻui kakato ʻaki ia. Fakataha tuku ke tau ʻahiʻahiʻi kakato muʻa mo ifoʻia ʻi he ʻOfa mo e ʻaloʻofa ʻa lolotonga.

Download Ko ʻeku pēpeé. Tali ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Tuku ke ke Ko e ʻofá ko e founga ia ʻokú ke toe hoko ai ko e ʻOfá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

4 ʻOkatopa ʻi he 5:50 pm

– ʻOku moʻui kakato ʻaki ʻa e loto te u lava ʻo teuteuʻi ʻa Hoku Tuʻunga Maʻongoʻongá Hāʻele mai ʻi he nāunau

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻokú ne toe hoko atu pē kiate koe. Fanongo mai kiate au ʻo toe lahi ange. Ko e ngaahi momeniti makehe ko ʻeni ʻoku tau Tau feohi, pe fakahoko ha feohi fafale fakaesino lahi, ʻoku ou fie maʻu ke nau hoko ʻo tuʻuloa. ʻI he foungá ni, ʻokú ke Te u fakafanongo maʻu pē kiate au. Te u tataki hoʻomou fakakaukau kotoa pē pea mo hoʻo ngaahi laka takitaha, ʻo kapui ai hoʻo ngaahi lea takitaha.

ʻOku ʻaki haʻaku nofoʻi kakato ʻa e ngaahi loto te u lava ʻo teuteuʻi ʻeku Hāʻele maʻongoʻonga mai ʻi he nāunau. ʻOku ou fie maʻu ha fanga kiʻi laumālie iiki ʻa ia ʻoku ne ʻomi kiate au honau fakakatoa "ʻIo", ʻa ia ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa kinautolu, ʻa ia ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa kinautolu, ʻa ia tuku ke hu fakaʻaufuli atu ki Hoku ʻAo.

1998

 

Ko ʻeku ʻI ai, ko ha tokotaha kuo fokotuʻu lelei ʻoku loto ke ngāue tauʻatāina, ngaahi meʻa fakaofo kae ʻikai fakakaukau ki he meʻa ʻokú ne kuo pau ke ne fai ke fakahoifua kiate Au. Ko e Liliu Fakakātoa ʻeni ʻo e ʻa e tokotaha, ke hoko ko ha taha fonu ʻi he ʻOfa, kakato tataki ʻe he ʻOfá, ʻa ia ʻokú ne ʻomi pē ʻa e ʻOfá, siʻisiʻi Tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻokú ne ʻi aí pe ko hai kuo pau ke ikuna. ʻOfa tokangaʻi ʻa e meʻa kotoa pe, ko hoʻo ʻuluaki, pea toki hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokó mo e kakai ʻoku mou feohí. (Kapau te ke pehe ke tohi ʻa e "ngaahi meʻa naʻe hoko" ʻi muʻa ʻi he ʻoku ʻikai fekauʻi ʻa e "kakai" koeʻuhi he ko e taumuʻa ko ha ʻikai ha taha, ka koeʻuhi he ʻoku faingofua ange ki he ʻofa ke mapuleʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ki he kakai, ko e ngaahi ʻoku tauʻataina ʻaupito, kuo pau ke tatali ʻa e ʻofa ki heʻenau alea-

tement).

Toʻo Taimi ke fakatahaʻi ai e akonaki ko ʻení mo koe. Naʻa ka naʻe ʻikai. Taumuʻa ʻe taha: ke ngaohi koe mo kinautolu kotoa pe ʻoku lau e ngaahi laine ko ʻeni ʻo e kakai fonu ʻi he ʻOfá, tataki ʻe he ʻOfá, ke fakatupu ha ʻofa ʻoku lahi angé.

ʻOku koeʻuhí he ʻoku vave ʻa e teuteu ʻa ʻEku Hāʻele Maʻongoʻongá kuó Ne langa ʻa e Kautaha Foʻou ko ʻeni ʻo e ʻOfa, ʻo ngaohi koe ke ke pea pehe ki hoʻomou fonu ʻi he ʻofa.

Koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, hoko ʻo ʻOfa, pea koeʻuhí ko hoʻo ʻofá, mo e niʻihi kehé hoko ʻo ʻOfa, pea fai pehē atu ai pē, kae ʻoua ke aʻu ki he māmaní ʻoku fakafoʻou kakato ia.

ʻOku ko ha ngāue maʻongoʻonga he taimí ni naʻe fāʻeleʻi ʻi he ʻOfá pea mo koe ko hono fakahoko ʻo e "ʻOfá". Kei hoko pe ko e kiʻi tamasiʻi ʻoku ne tuku ke ʻofaʻi ia.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

13 ʻOkatopa ʻi he 4:50 pm

– ʻAʻeva ʻi he tuí; ʻOua naʻa ngalo ke ke faiako he ʻaho 6 ʻo Sānuali 1997

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou tuku ʻa e fakataha ʻo e hoʻatā ní he ʻoku ou manavasiʻi naʻa ʻikai ke u ʻofa. Haʻu ʻo ʻave

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

mapuleʻí ʻo e fakataha ko ʻeni. ʻOku ou fakafalala atu kiate kimoutolu ʻeku tuēnoá. Mālō ʻaupito ke u fanongo mo tali ʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, laka atu ki muʻa ʻi he tui. ʻOua naʻa ngalo ʻa e ako ʻo e ʻaho 6 ʻo Sanuali 1997. Toe vakaiʻi e sitepu takitaha pea fakapapauʻi ke moʻui ʻaki ia ke lelei. Faivelenga ki he akonaki ko ʻení pea mo au. te nau mateakiʻi ʻa e Fineʻeiki Lea. Te ke toe ʻiloʻi ai ko au ʻa e ʻOtua Mafimafi ʻo e taʻemalava.

ʻoku ʻOku fetongi ʻe he falala ʻa e ilifia, ʻoku fetongi ʻe he ʻofa mavahevahe, ʻoku fetongi ʻe he angavaivai ko iá ʻa e ʻitá, faingofua ko iá Fetongi e ngaahi faingataʻá. Te ke nonga, ʻi hoʻo ʻa e meʻangaue ko ʻeni ʻo e ʻOfa ʻi he toʻukupu ʻo e Tamai ʻoku ne liliu ʻa e meʻa kotoa pe ʻi Hono hala. Ko e Tamai ko ʻeni ʻokú ne liliu e ngaahi tūkungá mo e ʻoku tokoni ai ki hono langa hake ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOfá ʻi he meʻá ni mamani. ʻE lava ke ngāue tauʻatāina ʻa e ʻofá ʻaki hoʻo siʻisiʻí.

ʻOku ʻaki ʻa e ʻOfa mo e ʻOfa kuo pau ke ke tomuʻa teuteuʻi ʻa e tokotaha takitaha fakataha. Fiemālie ʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou ʻiate koe.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

19 ʻOkatopa ʻi he 5:45 pm

– Toʻo taimi ʻi he ʻaho kotoa pē ke feohi vāofi mo Loloto hoʻo moʻuí, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke manavahē ki ai

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ko e uhouhonga hoʻomou moʻuí ʻoku mou faaitaha aí kiate Au, ʻoku mou talitali lelei ʻEku ʻOfa. ʻOku moʻoni ʻa e meʻa tatau. maʻá e tokotaha ʻokú ke maʻu e ngaahi akonaki kau ki he Ngaahi ngāue ke fai pe ʻikai.

Ko e Naʻe ʻoange ʻe he koloa ha "ʻio" lahi ke muimui ʻi he Finangalo ʻo e Tamaí mo e tokolahi "ʻikai" ki he tuku ke takiekina koe ʻe he ngaahi fakakaukaú ʻo e māmaní, ke talangataʻa ki ho loto ʻoʻoú, ʻi heʻene kei nofo maʻu pe ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ko ʻeni, ʻo fakakaukauʻi ko e ʻahó ko e momeniti ia ʻo e feohi fafale fakaesinó mo Au ʻi he loloto hoʻo moʻui, ʻo tali e meʻa naʻe ʻaʻau

1998

 

Naʻa naʻe akoʻi ʻi he ʻaho 6 ʻo Sanuali 1997 ... ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke manavasiʻi ke toʻo ʻa e meʻa ni ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pe, tataki koe, ueʻi fakalaumalie koe mo ʻulungaanga ʻaki au.

Ke ke pea ʻoua ʻe manavahē, nofo maʻu ʻi Heʻeku ʻOfá. Kuo ke hoko ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

30 ʻOkatopa ʻi he 5:30 ko

– Ke ʻa e kiʻi tamasiʻi ʻokú ne fie maʻu ʻa e meʻa kotoa pē mei heʻene Tamaí

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou ui koe ke ke hoko ko ha tokotaha kakato ʻo e ʻOfa, maʻu ai pe pea ʻi he feituʻu kotoa pe.

Tamai ngaohi koe ke ke moʻui ʻi ha ngaahi aʻusia lahi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata fakapalofesinale, faingofua mo faingofua he taimi ʻe niʻihi, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku toe lahi ange faingataʻa ange, faingataʻa ange pea toe puputuʻu ange. Kiʻi Meʻa Siʻisiʻi tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó, ʻoku ʻikai te ke fie maʻu koe teuteu. ʻi ai. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke ke fai ha meʻa ʻai ki he nima ʻo Pema, ʻo falala kiate ia naʻe ʻE ʻoatu ʻa e fakaleleiʻi kiate koe ʻi hono taimi.

ʻIkai ʻOua naʻá ke hoko ko e tokotaha maʻongoʻonga ʻokú ne fili ʻa e ngaahi meʻa lahi. Ke ke ʻa e kiʻi tamasiʻi ʻoku kei moʻui pea ʻikai hano malohi ʻi he fehangahangai mo e kakai pea ngaahi tūkunga ʻoku nau ʻoatu kinautolu kiate koé, ʻa ia ʻamanaki ki he meʻa kotoa pē mei hoʻo Tamaí, ʻa ia ʻoku hoko ko ha fakamoʻoni ki Heʻene ngāue mo fakamālō kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pē.

ʻOkú ke ʻI hoʻo fakangofuá, ʻokú ke lolotonga ʻi he akó he taimí ni ʻo e ʻOfa mo e ngaue kotoa pe kuo pau ke ke fai ki he ola ʻo hono fakaʻata koe ke ke hoko ko ha ʻOfa kakato, ʻo fakafou ʻi he : aʻusia ʻa e ngaahi folofola ʻe tolu ʻo e ʻOfá, Potó mo e Potó ʻo e Tamaí, ʻa ia kuo fakahā ʻiate koé, ʻe he niʻihi kehe pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko.

Taha ko e meʻa pe ʻoku kei mahuʻinga, ko e liliu ʻoku hoko ʻiate kita mo e niʻihi kehe. Fakamālō ki he Tamaí ʻi he meʻá ni pea ʻe pehē pē. Ko e hala ʻeni kuó Ne fili ke ke aʻusiá ʻOfa. ʻOua te ke hohaʻa, ʻoku ke moʻoni ki he ʻa e founga kuo Ne fili maʻau. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa.

I ʻofa ʻiate koe. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

5 Novema ʻi he 4:20

ʻOku ʻOku ʻikai ke kei hoko ia ko kimoutolu ʻoku fakakaukau, lea mo ngāue, ko au ia

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu ʻi he ongo meʻa ko ʻeni ne hokó. Naʻe taukei ʻi he pisinisi. ʻOku ou ʻi he mana ʻo hono fakamatalaʻi ʻo e ngaahi meʻa ne hokó, ʻulungaanga ʻo e kakai pea aʻusia ʻa e ikuʻanga.

Naʻa He ʻikai ke u lava ʻo maʻu ha faʻahinga ola pehē. ʻOku Ko e ha ʻoku ou sio ai ki hoʻomou talaʻofa ʻo e ʻaho 22 mo e 23 ʻo Fepueli 1997. Kotoa pē Akoʻi mai ko koe naʻe ngāue kae ʻikai ko au.

Tauhi au iiki, koeʻuhí ke ke lava ʻo ngāue kakato ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku hokó ʻo ʻeku moʻui. Mālō ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻoku ʻikai te u ʻilo pe ʻe anga fefe hoʻo mālō. Tauhi Au ʻi Hoʻomou ʻOfá. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku fānau īkí, ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ke mamata ki hoʻomou taʻe-lavameʻá ʻi he taimi tatau pē taimi ko e māfimafi ʻo e Tamaí. Tuku ha taimi ke fai lelei, vakai ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku hokó, fakalaulauloto ki ai, fakamālō ki he Tamaí ʻi heʻenau ō atu ki he kotoa hoʻo moʻuí, ʻa ia ʻoku ke fakasiʻisiʻi ke Fakangofua Au ke u ʻave kotoa ʻa e nofo ʻiate koe.

I ʻiate koe mo koe ʻiate au. ʻOku ʻikai ke kei hoko ia ko kimoutolu ʻoku fakakaukau, lea mo Ngāue, ko au ia. Te ke toe fiefia ange, ʻa e fiefia mo e fiefia, neongo ʻa e ngaahi faingataʻa.

ʻOku tau ʻe hū ki he Maama Foʻoú, ʻa e Siasi Foʻoú. ʻOkú ke ke nau ʻiloʻi kotoa. ʻOku ou fiefia ke talaatu pikinima ke taʻofi koe mei haʻo to, ke tauhi koe ʻi he Sio tonu pea mamata ki hoʻo maná.

Ke ke ʻo ʻikai manavahe, laka atu ki muʻa; Ko au ʻoku ou tataki koe kae ʻikai ke ʻo ʻikai ke toe lahi ange hoʻomou ʻofá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

12 Novema ʻi he 3:45

– Hongofulu Mā Tolu Ngaahi meʻa mahuʻinga ke fakakaukauʻi ʻi he fakataha ko ʻení tukuʻuta

1998

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fakafalala kiate Kimoutolu ʻi he fakataha ko ʻení ʻi he hoʻatā mālōlō ko ʻení mo e toko nima kakai. Noo, fakataumuʻa ke fakafetongi ki he malava ke toe hoko atu e ngaahi ʻekitivitií fekauʻaki mo e ngaue ʻo e fakatauʻatainaʻi.

ʻOku ou vetehia ʻeku taʻe-malava. ʻOku ou fakafalala ʻataʻatā pē ki he Laumālie Māʻoniʻoní mo e fanongo ki ha faʻahinga akonaki te ke ala fai mai kiate au ki he fakataha ko ʻení.

Mālō ʻaupito ʻi heʻeku fanongo ki heʻeku kolé. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, manavahe, ʻoku ou ʻiate koe, tauhi ke fakalakalaka ʻi he tui haohaoa. Tui mai kiate au, ʻoku ou tataki hoʻomou takitaha ngaahi fakakaukaú, sitepu mo e sitepu kotoa pē ʻokú ke fakahoko.

Ko ʻeni Ngaahi meʻa mahuʻinga ki he fakataha ko ʻení:

ʻOfa pea mo e talitali lelei te mou maʻu ki he niʻihi kehé.

Ko Hoʻo Lava ke maʻu ʻa loto ke fokotuʻutuʻu ʻa e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻiate koe, ʻiate koe mo ʻākilotoa koe.

ʻOkú ke ʻokú ke fehokotaki kakato mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia te ne fakalaka atú ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he tahataha, pea taimi ʻe niʻihi ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.

ʻOku ko hoʻo fakaʻamu ke makehe: ke tokoni ki he Siasí faivelenga, muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié Māʻoniʻoni.

Maʻu ʻa e lototoʻa ʻo hoʻomou tui.

ʻIkai ʻOku ʻikai ke ke tuku ke kākaaʻi koe ʻe he ʻau ʻo e fakakaukaú ʻoku ʻoku ʻi he Siasí he ʻahó ni.

Fakaʻehiʻehi mei he ha faʻahinga fakaanga ʻoku ʻikai mahuʻinga.

Sitepu manavasiʻi ke fakahaaʻi e meʻa ʻoku halá.

Maʻu falala ko Hoku Siasí ʻeni pea ʻoku ou tokangaʻi ia.

I ko e ʻOtua au ʻo e meʻa ʻoku ʻikai malava.

I te ne talaatu ha kole ʻoku nau fuʻu iiki ʻaupito ngaahi meʻangāue ʻokú ne fakaʻatā koe ke ke liʻaki ʻaupito tataki au.

ʻOkú ke ʻoku ʻi he kamataʻanga pe ʻo hano lisi foʻou ha moʻui maʻamoutolu mo hoku siasi ʻoku ʻikai kau ki he siasí.

Ke ke ʻOku ʻikai ha manavahē ʻoku ou ʻiate kimoutolu.

I Te ke lea ʻaki ia: ʻoku fie maʻu ki ai ha toʻonga ʻo e tui, loto fakatokilalo mo e moʻui lolotonga e laukongá, ʻi he kamataʻanga pē ʻo e fakataha ko ʻení, ʻa e meʻa naʻa ke toki tohi.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻOku Ngāue ke tataki kakato ʻe Hoku Laumālié, fakaʻatā hoʻo ke liliu kita pea hoko ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

15 Novema ʻi he 5:25

– ʻOkú ke ʻoku ne fakamoʻoniʻi ko e ʻOtua au ʻoku ngaue ʻi Heʻene foaki mai kiate au ʻa e Tauʻatāina ke ngāué

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, fiefia maʻu pe. Fakatahaʻi au kiate kimoutolu, Tuku muʻa ke ta ō, tuku muʻa ke u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu."

ʻOkú ke ko ha fakamoʻoni ko e ʻOtua au ʻi he ngāué ʻi he taimi ʻoku ou pea tuku tauʻatāina ke ngāue.

Ko ʻeni tauʻataina, ʻoku ou toʻo ia mei ha fakamaauʻanga ʻoku siʻisiʻi, ʻaupito siʻisiʻi, siʻisiʻi feʻunga ke maʻu ha faʻahinga meʻa pē ʻoku ou fie maʻu, foaki, feʻunga siʻisiʻi ke ʻEke mai ʻe he meʻa kotoa pē kiate au pea siʻisiʻi feʻunga ke u fakatokangaʻi naʻá ku ngāue ʻiate Ia, ʻiate Ia mo ʻEne tokotaha ngāué ke ʻoua naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e meʻa ne u toki lavaʻi ʻi heʻene loto toʻá, hono mālohí mo hono nāunau ʻoʻoná.

Toe Lahi Ange ʻikai ʻaupito, ʻoku ou fekumi ki ha fanga kiʻi loto iiki ke langa ha sosaieti ʻo e ʻOfa ʻoku nau lava ʻo talitali lelei Au ʻi Hoku Tuʻunga Maʻongoʻonga Foki mai, ʻa ia ʻoku fuoloa ʻene hoko.

Mo ko ha kiʻi loto ʻataʻata pe ʻoku ne ʻomi kotoa hoʻo "ʻio", ʻoku ou ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi ke pehē " ʻikai" ʻoku fie maʻu ki he Tuʻuaki ʻa e "ʻIo":

ʻIo ki he siʻisiʻi, ʻIo ke ʻauʻauha, ʻIo ke ʻaloʻofa, ʻIo ki he talitali lelei,

Ko ia ko e ʻofá.

Maʻa e Ko e ngaahi "ʻio" takitaha ko ʻení, ʻoku taha mo lahi "ʻikai" " ʻa ia ʻokú ne fakamālohiʻi mo fefakafepakiʻaki. He ʻikai ke ke lava ʻo tali ʻio

1998

 

Maʻa e ʻoku ʻikai pehē ʻe he siʻisiʻí ia pea ʻi he taimi tatau pē ʻikai ke holi ki ai ke hā mai, ke ʻiloʻi, ke mālohi, ke fakahoungaʻi, ke fakahoungaʻi pea fakafiemālieʻi ʻa e hīkisia mo e hīkisia kotoa pē.

Naʻa nau takitaha ʻAho, ʻoku lahi ha ngaahi fili te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi kapau te ke ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻOfá, ʻi he maama ʻo e ʻOfa, ke tali ʻa e ui ʻo e ʻOfá. ʻAupito vave hoʻo hoko ko e ʻOfá. ʻOku mou fakasesele ʻi hoku ʻofaʻangá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

17 Novema ʻi he 5:15

– ʻOku ke u tuku ke u mateuteu ke tali ʻa Sīsū ? ʻI heʻene fuʻu konga lahi?

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi siʻi, ʻoku ʻi ai haʻane fehuʻi ʻoku ke fai: "Kuo u mateuteu nai? ke talitali lelei ʻa Sīsū ki Heʻene Toe Foki Maʻongoʻongá?" Ko ʻeni Ko ʻeku fakamatala: feinga ke teuteu ki ai, ko ha ʻIkai lava ke ngāue fakafaifekau, ko ha fehuʻi ʻoku totonu ke ke fai pē kiate koe: " ʻOku ou fakaʻatā nai au ke u mateuteu ke talitali lelei Sīsū ʻi Heʻene toe hāʻele maí?

Maʻa e tokoni atu ke ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení pea fai ha kiʻi maama fekauʻaki mo e fehuʻi ko ʻeni, te ke lava ʻo fehuʻi pe kiate koe Ko e ngaahi fehuʻi iiki ko ʻení:

ʻOku ke u mavahe kakato mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke ngāue ʻiate au ?

ʻOku ou lava ke ʻiloʻi Ia ʻi he taimi ʻokú Ne ngāue ai ʻiate aú, ʻo takatakai ʻiate ʻIate au, pea fakafou ʻiate au?

Tuku muʻa ke u Fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa pē taʻe te ke loto ki aí? Ko e vaʻinga pe ki hoku naunau ?

ʻI he ʻOku ʻi ai ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga kehe ʻe tolu ʻi loto ʻi he ngaahi fehuʻi mahuʻinga ko ʻení ngaahi fehuʻi ke maʻu mei ai ha tali lahi ange. Faʻifaʻitakiʻanga : ʻi he fehuʻi 1, ʻokú ne maʻu nai ha tauʻatāina kakato ke ngāue ʻiate au ? Ko e ngaahi fua nai ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne maʻu meiate aú, hange ko seni Paula ʻi he Kaletia 5:22-23 ʻa ia ko e ʻofa, fiefia, nonga, faʻa kātaki,

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

malava angaʻofa, falala ki he niʻihi kehé, angavaivaí, mapuleʻi ʻo e kiate kita.

ʻOkú ke fakatokangaʻi maʻu pē ʻa e Fuʻu ʻAkaú ʻaki hono ngaahi fuá. Kapau te ke fie ʻilo pe ko e faʻahinga fuʻu ʻakau fefe koe, vakai ki he ngaahi fua ke ke fakatupu. Kapau ʻoku ʻikai ko e kakai totonu kinautolu, ʻoku ke foaki e ʻaloʻofa ʻa e Tamaí. ʻOkú ke ʻoange ki ai hoʻo "ʻIo" Haʻu ʻo kosi e ngaahi haʻi ʻokú ne taʻofi koe mei hoʻo moʻuí fuʻu ʻakau lelei moʻoni. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻokú ke ʻoange kiate Ia hoʻo "ʻIo" ʻi hono lahi, neongo ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tafa ʻa e tafa ko ʻeni Fakamamahi.

ʻOkú ke ʻOange ki ai hoʻo "ʻIo" ke toʻo pea toʻo ia ʻOku ke hala kotoa pea ʻoku ne taʻofi koe mei hoʻo hoko ko ha tokotaha lelei ʻakau ʻoku ne fakatupu ʻa e lahi mo e haohaoa. Tatau Pē kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi maʻu pe ʻa e lahi ʻo e koloa (koeʻuhi he ʻoku faʻa hoko ia ʻi he meʻa ʻoku ʻikai lava ke mamata ki ai), ko e meʻa ʻoku ke sio ki ai ko e ʻo ha ʻulungaanga lelei ʻoku mahulu hake ia ʻi he meʻa naʻa ke mei lava ʻiloʻi.

ʻOku ko e meʻa tatau pē ki he ngaahi fehuʻi kehé. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa Hangē kiate koe ko e taʻemaʻá, kuo pau ke ke liʻaki koe ki he ʻaloʻofa ʻa e Tamaí. Kuo pau ke ke foaki kotoa kiate ia ʻOku ne fie ʻeke atu ʻe he "ʻIo" ʻo tatau ai pe pe ʻoku fakahangatonu, ʻo fakafou mai ʻi he niʻihi kehé pe fakafou mai Ngaahi Meʻa Naʻe Hokó.

ʻOku koeʻuhi ke ke lava ʻo aʻusia kakato ʻa e ʻApikale c: [Talitali Lelei, Tāpuakiʻi mo Mahino], pea hoko ʻo pehē ʻOfa kakato.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

21 Novema ʻi he 5:00

ʻEni Naʻe hanga ʻe he meʻa naʻe hokó ʻo ʻai ke mou fakatokangaʻi hoʻomou tuēnoá mo e toni taʻeʻahí

ʻEiki Sīsū, ʻoku ʻikai mahino kiate au ʻa e meʻa ne u aʻusia ʻaneafí koeʻuhí ke kuo pau ke u ngāue ʻi ha miniti ʻe uofulu ka u kamatá Naʻe maʻu au ʻe ha loli naʻe ngaue kimuʻa. Ko ʻeku fehalaki he Naʻa ku fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ki ʻo ʻeku kaa, neongo naʻe mahino ʻiloʻi, neongo naʻa ku maʻu ʻa e ki totonu ʻi hoku kato, loli. Ko hono fakanounoú, ko e tefitoʻi meʻa mahuʻingá ʻe toki lava pē ʻo fai ʻi hano tokoniʻi ʻe ha taha kehe ʻa ia naʻa ne loto ke tokoniʻi au.

1998

 

I fakakaukau ko ha aʻusia fakaofo ia; ʻoku ou ma ke Lahi ange ia ʻi hono fakatupu ha veiveiua lahi fekauʻaki mo au ʻulungāangá. Ko e ha e meʻa ʻoku hoko kiate au? ʻOku ou ke mole? Ko ʻeku pōtoʻi ngāue fakafekauʻakí?

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻi heʻeku kei fakaloloto ange te ke maʻu ai ʻa e talí, koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ha Akoʻi kakato ʻi he aʻusia ko ʻení kuó ke aʻusia ia. Tau vakai fakataha ki ai.

Maʻa e Kamata, ʻoku ne ʻai ke malava ʻo toʻo concretely Ko hono ʻiloʻi hono fakaʻofoʻofa, laveangofua. Naʻa ʻOku ʻikai ha meʻa ʻiate koe ʻe lava ʻo ngāue taʻe maʻu ha ngofua mei he Tamai. ʻOkú ke fakafalala kakato kiate Ia ; ʻOku ʻikai ha meʻa ʻaʻau pea ʻoku ʻikai moʻoni ha meʻa ʻiate koe mapuleʻi. ʻOku hoko mai ʻa e meʻa kotoa pē kiate Ia ʻokú Ne puleʻi pea kuo pau ke foki ʻa e meʻa kotoa pē kiate Ia.

Ko ʻeni ʻOku ʻi ai e aʻusia, moʻui lelei ʻaki koe, he ʻokú ke ʻai ke u fakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo e meʻa kotoa pē ke ʻai ia ki he toʻukupu ʻo e Tamaí, kae meʻatēpuú ko e tatali ki he meʻa kotoa pē ʻo Ia. ʻI he veʻe hala, naʻa ke ʻave ʻIloʻi hoʻo tuēnoá mo e taʻeʻamanekiná.

Naʻa ʻoku mahuʻinga ke ke tali kakato ʻa e aʻusia ko ʻeni ke ke tāpuakiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻui ʻaki iá ka ʻoku ʻikai Te ke toki ʻilo kimui ai ha ngaahi mataʻitofe kehe ʻoku ʻoku fekauʻaki ia mo e aʻusia ko ʻení, Siʻisiʻi pē ʻi he kiate kita kae tuʻumālie mo loloto ʻa e taʻefakangatangatá.

Naʻa Kuo pau ke ne foua ha ngaahi fakahaohaoa lahi kae lava ke ne aʻusia ʻOfa kakato.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

23 Novema ʻi he 5:15

"ʻOua naʻa ʻOua naʻa ke incredulous ʻi he meʻa ʻoku ke foua.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoua naʻa ke fakatupu tui ki he meʻa ʻoku ke foua Ko e taimí ni. ʻOku fakaʻau pē ke lahi ange ʻa e moʻui ʻa Kalaisi ʻiate kimoutolú.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Kotoa pē ko e ha ʻa e meʻa ʻoku ʻiate koe pea ʻoku ʻikai fenapasi ʻi he tafaʻaki kotoa pe Kuo pau ke fakaʻaliʻali pea tuli meiate koe. Kuo pau ke ke Fiefia ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke aʻusiá.

Kapau Ko e meʻa ʻeni ʻoku hokó, ko ha meʻa fakafiefia ia ʻoku hoko ʻi he Naʻe lava ʻa Kalaisi ʻo fakahaaʻi tauʻataina. Kapau ko ha meʻa Meʻapango, he ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e fakahaohaoá. ʻI he meʻa ʻe ua, ʻo hangē ko e meʻa ʻe tahá, kuo pau ke ke fiefia, He ʻoku ʻe ʻaonga kiate koe pea ʻe ʻaonga kiate koe. ʻI he taimi ni ke hoko atu ʻa e hala kuo mou fokotuʻu ai kimoutolú tukupa, ʻa ia ʻoku hoko ia ko e ʻOfa kakato.

Kotoa pē ʻOku fie maʻu ha taimi ke fakaleleiʻi ai e ngaahi meʻa ko ʻení ; Ke haʻi koe kiate Au, ke fakahoko ʻema feohi fafale, ke maʻu ʻa e ʻOfa ʻoku ou lilingi ki homou loto. I ʻIloʻi ʻoku ʻofaʻi lahi koe pea ko e ʻOfa pē ʻoku Talitali Lelei koe ki hoʻo fakamāú ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke liliu kotoa hoʻo moʻuí ke Liliu e meʻa kotoa ʻoku moʻuí ko koe pea te ne liliu fakaʻaufuli ʻa e māmaní.

Fiefia Pea ʻoku ke fiefia ʻi hoʻo kamata he hala ko ʻeni ke fakafeʻiloaki ʻo mamalie atu mei he ʻOfa pea hoko ʻo ʻOfa.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

4 Tisema ʻi he 2:00

– Tali ke hoko ko ha Kalaisi ʻe taha ko hono tali foki ia ʻo e faingataʻaʻiá

« ʻE hoku kiʻi ʻofaʻanga, ʻoua naʻá ke manavahē, ko au, ko homou ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa kimoutolú tuʻu mei he mohengá ʻi he momeniti ko ia ʻo e feohi fafale ʻoku tau maʻú fakataha. Ko e feohi fafale lahi ko ʻení ʻoku tau fie maʻu ke tataki koe ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻa ia ʻoku ou ʻe fakaʻaongaʻi ke fokotuʻu ha feohi vaofi mo Ngaahi laumālie tokolahi. ʻOku ou fifili pe ʻoku totonu nai ho hingoá ke ʻasi mai pe ʻikai, Ko e meʻa ia ʻoku ou fie maʻú, Ko Au. ʻOku mahuʻinga ke tali naʻa ku fili koe. Ko e tahá, ʻoku ʻikai ko e koeʻuhi ko hoʻomou ngaahi ngāue māʻoniʻoní, ka koeʻuhi ko e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku ʻai ke malava

Hili lahi e ngaahi fakangofua.

1998

 

Ko ʻeni Feohi fafale, ʻoku ou fie maʻu ia ʻi he meʻa kotoa pe. Ko e ngaahi taimi ʻeni Ko e ngaahi meʻa fakamuimuitaha, kuo pau ke u ngaue vave. ʻOku fie maʻu ke ʻiloʻi ʻe he mamani ko Ko au ʻoku ngāué mo ngāue ʻi he loto kotoa pē ʻoku tafe maí tauʻataina. ʻOku ʻikai mahuʻinga ho hingoá pe ko e hā te u fai ʻi he Te u lava ʻo aʻu atu ki he kakaí ʻo fakafou ʻiate koe ʻo kapau te u maʻu ha tuʻunga taʻefakangatangata mo irreversible "ʻIo".

Ka neongo iá ʻoku fie maʻu ʻe he mamani ha niʻihi kehe ke nau tuku ke tataki kinautolu kiate Au mo kiate au, ʻoku ou saiʻia ke fakaʻaongaʻi e niʻihi kehé ke tataki kinautolu ki he Kiate au, ʻo hangē ko ia ne u fai maʻaú. Vakai ki he tokolahi ʻo e kakai kuó u faʻa taki koe kiate Au pea mo ia ʻoku ou kei fakaʻaongaʻí.

Kuo Ko e taimi kotoa pē naʻe ʻiloʻi lelei ai ʻa e kakaí. Ko e lahi taha ʻOku ou fie maʻu ʻa e tokotaha ko ʻeni ke ne loto fiemalie ke pulia ʻa ʻA au. ʻoange ʻa e feituʻu kotoa, ʻoku ou fie maʻu lahi koeʻuhi ke ʻiloʻi lelei, fakataha mo e ngaahi lelei mo e ngaahi kovi ʻe lava ke fakatupu ʻe he meʻá ni, fakatouʻosi ki he pōpoakí ʻiate ia pe.

ʻOku Ko e meʻa ko ia pea kuo pau ke ke faingataʻaʻia moʻoni. ʻE hoko ʻa e tali ko ha ʻoku tali foki ʻe Kalaisi kehe ke mamahi. ʻOkú ke kei tauʻataina ke holomui pe fufuuʻi, ka ʻoku ou fakamahinoʻi ʻeku ʻE pehē maʻau.

Ko ʻeni fakafetaʻi ʻi heʻeku huaʻi hifo kiate kimoutolú, ʻa e melino kuó u fokotuʻú ʻi homou loto mo e ʻOfa ʻoku mou ongoʻi mei Hoku ʻAo ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he faingataʻaʻiá kuo pau ke ke kātakiʻi koeʻuhí ko Au.

Hū mai ʻi he fengaueʻaki ʻa e loto mo e ʻatamai mo ʻEku fuofua Kau ʻAposetolo, ʻa e Kaingalotu ʻo Palataisi mo kinautolu ʻoku lolotonga ʻi he mamani. Mo pea nau fakafetaʻi fakataha mo kinautolu ki he Tamaí koeʻuhí kuo nau kuo fili ke mamahi mo Au pea mo ʻEku ngāué.

ʻOku Ko e mamahi ko ʻeni ʻokú ne fakamaʻa mo ngaohi koe ke ke hoko ko e kau huhuʻí ʻi he taimi tatau pē ʻokú ke lava ai ʻo fakahū kakato ʻa e ngāue ʻo e ʻOfá kuo fili ʻe he Tamaí maʻaú. ʻIo ʻoku ʻa e meʻa ko ia. te ke hoko ai ko e ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

10 Tisema ʻi he 5:45

– Naʻá ku ʻOku ou tuku ke ʻilo au ʻi he ongo foungá ni: fakafeʻiloaki Ko ʻEku ʻOfá mo e Houngaʻia ʻi Heʻeku Kiʻi Taʻahiné

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, hokohoko atu hono talitali lelei ʻEku ʻOfá mo fakatokangaʻi koe Kiʻi tamasiʻi. ʻI he ongo hala ko ʻení ʻoku ou ʻaʻeva ai pea tukunoaʻi au Ke maʻu.

Kapau naʻá ke ongoʻi naʻá ku mavahe meiate kimoua, muimui ki he ongo meʻá ni hala, fakaloloto kinautolu takitaha pea te ke ʻiloʻi Au. ʻOku koeʻuhí pē ko ʻeku loto ke toe lahi ange ʻeku tataki koe ki he ʻOfa, pea ʻi he meʻá ni, kuo pau ke ke fakaloloto ange ai hoʻo Iiki mo e Talitali lelei ʻoku ʻofaʻi moʻoni koe.

Fakafetongi mo e Tamai ko Tēvitá ke ʻiloʻi ha taha ʻo Hoku Fohá Ko hai te ne lava ʻo fakamatala ki he meʻa ʻokú ke fie maʻú Tohiʻi.

Nofoʻangá Fakalongolongo. ʻOku ou tokangaʻi ʻa e fanga kiʻi fakaikiiki siʻisiʻi taha. ʻOkú ke ʻOkú ke fuʻu siʻisiʻi, te ke toki lava pē ʻo talitali lelei ʻEku ʻOfá. ʻOku pea pehē foki ki hoʻo hoko ko e ʻOfá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

15 Tisema ʻi he 5:35

" Ko e ʻOku faʻa hoko ʻa e faingataʻaʻiá ko ha hala ʻokú ne ʻave lahi ange koe ʻi loto ʻiate koe

« ʻOku toe loloto mo loloto ange ʻeku kiʻi taʻahiné ki hoʻo moʻuí, Ko e feituʻu ia ʻoku ou ʻi ai, ko e feituʻu pe ia te ke lava Maʻu ʻa e nonga ʻokú ke fekumi ki aí.

Ko ʻeni ʻOku faʻa hoko ʻa e faingataʻaʻiá ko ha hala ʻokú ne ʻave lahi ange koe loloto ʻiate koe. Ko e moʻuí pe maumauʻi e moʻuí, moʻui moʻoni, ko e moʻui ʻo e ʻofa. Ko e feituʻu foki ia ʻokú ke aʻu ki aí siʻisiʻi, pe Ko Hoʻo tuku ke ʻofaʻi koe, pe Ko Hoʻo Hoko ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

1998

 

22 Tisema ʻi he 4:55

– Naʻá ne ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻe tō ʻi he mālohi ʻo e filí ʻoku feinga ke ʻuhinga kotoa pē ke taʻofi hono fakahoko ʻEku palaní

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ke hu lahi ki ha moʻui foʻou Loto. Tuku ke toe tataki koe; ʻOua naʻa ʻOua te ke hohaʻa, ʻoku ou mapuleʻi e tukunga. ʻIkai Ko au pe ʻoku ou tataki mo tataki kimoutolu, ka ʻoku ou ueʻi fakalaumalie ʻa kinautolu ʻoku ʻAtakaiʻi. ʻOku ou fakatupu ha ngaahi meʻa koeʻuhí ke hoko ʻeni ʻoku ou fakaʻamu ke u lava ʻo ʻiloʻi kakato au mo vave.

Lomiʻi Ko e houa, ko ha ngaahi laumalie lahi ʻoku fakafalala. ʻIkai fuoloa mei ai he ʻikai toe ʻi ai ha feituʻu moʻo e mamafana, ʻa e talatalakehe, ʻo aʻu kiate kinautolu ʻoku nau vakavakaiʻi, tui ʻoku nau fakapotopoto mo poto.

ʻOku ko kinautolu ia kuo nau foaki ʻenau "ʻIo" pe ko hai ʻe liliu ʻe he Afi ʻo ʻEku ʻOfa. ʻE ʻi ai foki mo kinautolu ʻa ia ʻe tō ʻi he mālohi ʻo e Filí pea te ne ʻahiʻahiʻi ʻa kinautolu kotoa pē ngaahi founga ke taʻofi ai hono fakahoko ʻEku Palani ʻo e ʻOfá ʻe he ʻohofi ʻo kinautolu ʻoku nau tali ke hoko ko ha meʻangāue ʻi he vahaʻa ʻo e Hoku ongo nimá, ʻa ia kuó ne foaki kotoa honau "ʻIo" pea ko e fē ʻo hoko ko ha fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku fonu ʻi he ʻofa.

Tī ʻe toe lahi ange ʻa e ʻilo ʻe he kau mamahi, ʻoku haʻu mei he kau tamaioʻeiki ʻa ʻa e Fili, ʻe tokoni ki he foki mai ʻa kinautolu ʻoku, fakamalohia Naʻe pehe ʻe heʻenau "ʻIo" ʻi he tui, ke toe vela ange ʻi he ʻenau ʻofa mo ngingila ange ʻi honau fakaʻofoʻofa ʻi loto, ʻOku fakautuutu ʻa e ʻasi ʻeni ʻi tuʻa.

Fiefia ʻOkú ke fiefia ke foaki kotoa hoʻo "ʻio" kotoa pē. ke kau he niʻihi ʻoku hoko kakato ko e ʻOfá.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e lotoʻaa ʻi he ʻofa ke talitali lelei kimoutolu kotoa. Hoku ongo nimá ʻoku tauʻatāina lahi. Haʻu ʻo ʻoua ʻe manavahē, ko au ʻOfa pea ko au ʻa kimoutolu te ne lea ʻaki ʻa e ʻofá.

I ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

24 Tisema ʻi he 3:35

« Kimuʻa ke u toe tuʻu hake, naʻe pau ke u foua ʻa e kolosí

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e meʻa ʻokú ke aʻusia he taimi ní ʻokú ne taki koe ki he ʻOfá ; ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni he ʻikai ha faingataʻa pe fakamamahiʻi. Ko e meʻa ʻoku haʻu mei tuʻa ʻoku fika ua. ʻOku ʻa ia ʻoku mahuʻinga taha ko e meʻa ʻeni ʻoku hoko ʻiate koe, pea naʻa mo e liliu kakato hoʻo Hoko ko ha Fonu ʻi he ʻofá.

Hangē ko e ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo fakamuʻomuʻa ia ʻI hoʻo moʻuí, ko ho taimi ke ke mālōlō mo mālōlō aí. ʻOku ʻi he taimi ko ʻeni Foaki mai ke u lava ʻo maʻu pea toe lahi ange ʻa e feohi fafale loloto. Ko e momeniti kotoa pē ʻokú ke ʻomi kiate au, te ke hoko ʻo kiʻi lahi ange, pea ʻoku ou ʻave ho faʻahinga ʻo e tangata, ko hono ʻuhingá, ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻeku moʻui ʻiate koé pea toe lahi ange ʻa e meʻa ʻoku ou moʻui aí ʻataʻatā pē ʻiate koe, koeʻuhí ko e meʻa naʻá ke maʻú Molia atu.

Ko e ʻoku ou nofo ʻiate kimoutolu he taimí ni, ʻoku ou loto ke nofoʻia kotoa ia ʻe Hoku fānau ʻi he māmaní pea fakalaka atu ai. Ko e meʻa ʻoku ou fie maʻú ko e Ko e Finangalo ʻo ʻEku Tamai, ʻi he ʻuhinga ko ia ko Hoku ʻOku tatau ʻa e finangalo mo e finangalo ʻo ʻEku Tamai.

Ko ʻeni ʻe fokotuʻu vave ʻaupito pea ʻoku fakavavevave ke ʻOku ʻiloa ʻeni ke fakaʻata ʻa kinautolu ʻoku nau fie fai ia ke fakangofua.

ʻOkú ke ko e taha ia ʻo kinautolu kuó u fili ke fakahā iá. Toe Ko ʻene ʻosi pe, he ʻikai ke tali ʻe he taha kotoa ʻa e ui. Ko kinautolu pea he ʻikai tuku ʻa kinautolu ʻoku nau tali taʻe kau ai ʻa e fakapaleʻi. Ka ki muʻa pea toki maʻu ʻa e pale faingataʻaʻiá. Naʻe pau ke u fou atu ʻi he Kolosí.

ʻOku ʻikai lahi ʻa e ākongá ʻi he ʻEikí, ka kuo pau ke ne tali mei he loloto ʻo ʻene moʻuí ke muimui ʻi he hala tatau kae lava ke ke ʻiloʻi kakato ʻa e Finangalo ʻo e Tamaí mei he tafaʻaki ʻo e pale taʻengatá.

Ke ke Te u ʻiate koe maʻu ai pē ke poupouʻi koe mo koe maluʻi. ʻOku tau kau fakataha

1998

 

hisitōliá Ko e sitepu ʻokú ne ʻave koe ke loloto ange ki he ʻofa.

I ʻiloʻi ʻoku ke fuʻu siʻisiʻi, vaivai mo pelepelengesi, ko ia, piki maʻu fetakinima maʻu pē ke ʻoua naʻá ke fononga pea pehē pē mo koe tuku ke ke fakalakalaka ʻi he hala kuo fakatotoloʻi ʻe he Tamaí maʻaú pea ʻoku tataki ai koe ki he kakato ʻo e ʻOfá.

Ko ʻeni Mahalo pe ko e mamahi mo e kolosi kuo pau ke ke fua fakafehoanaki ki he fanga kiʻi makamaka iiki ʻi he halá, pe ʻi he ʻa hono lahi fau ʻo e ʻOfa ʻoku fakatatali mai kiate koe, ʻa ia ʻoku fakatatali mai kiate koe.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOku ke vale ʻi heʻeku totongi mamafa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

PS Ko e Kilisimasi ko ʻení ko ha fanauʻi foʻou moʻoni ia kiate koe. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

 

 

1999

 

 

 

1 Sanuali ʻi he 4:30 ko e

– ʻE talitali lelei koe ʻe he tuʻunga taʻefakangatangata te ke haʻisia ki Hono Palani ʻo e ʻOfá ke fakahaohaoaʻi ʻa e māmani ko ʻení

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻi he taimi tatau pē mo e kamata ʻo e taʻu foʻoú, Kamata kiate koe mo ha kakai tokolahi, ʻoku moʻui ʻi he māmaní, ko ha moʻui foʻou.

Ko ʻeni Ko e moʻui foʻou ʻa e moʻui ʻoku ne tataki koe ki he kakato. ako ʻa e ʻOfá. Ko e ongoongo ko ʻení ʻOku malava he taimi ni ʻa e moʻui hili ha ngaahi fili lahi "ʻIo" faituʻungaʻa mo ʻikai lava ʻo fai ha meʻa.

ʻOkú ke Maʻu pea ʻi he taimí ni kuo pau ke mou teuteuʻi homou lotó ki he meʻa kotoa pē tali e faingataʻaʻiá, fiefiá mo e mamahí, fakatouʻosi Taufehiʻa mo e ʻofa, fakatouʻosi ʻa hono fakafisingaʻi mo hono tali kita, ʻi he fakatouʻosi ʻa e fefaʻuhi mo e uouangataha.

Ko Hoʻo ʻE tataki koe ʻe he fili "ʻIo" taʻefakangatangata ki ha talitali taʻefakangatangata. ʻOku ke tali ʻa e meʻa kotoa pe ki he meʻa kotoa pe ʻoatu ki he Tamaí, koeʻuhí ke fakahaohaoaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi Heʻene mamahí mo ʻEne ʻOfá. ʻI hoʻo talitali lelei koe fakafehokotaki ki Heʻene Palani ʻo e ʻOfá ke fakahaohaoaʻi ʻa e māmani ko ʻení. ʻOku ko e hā e meʻa ʻe toe foki mai kiate koé koeʻuhí ke mau hoko ko ha kau fakamoʻoni tokolahi ange ʻo ʻEne ngaue, ʻo e Liliu ʻoku hoko ʻiate koe, ʻakilotoa koe pea fakafou ʻiate koe.

ʻOkú ke ʻe toe lahi ange ʻa e fakafetaʻí, ʻi he Nāunaú, ʻi he fakamālō mo e fiefia, v

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko e Tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki he meʻa kotoa pē, ʻo ʻafioʻi ʻi he kalasí ʻoku ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he founga ke fakahaohaoaʻí pea ʻoku tokoni ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻa e naunau ʻo e Tamai.

Fiefia ʻOku ou fiefia ʻi hoʻomou feohi vāofi ʻaupito ki Heʻeku Tamaí, ko hoʻo Tamai, ko ʻEtau Tamaí, koeʻuhí Ko ha ngāue fakaʻofoʻofa moʻoni, ʻa ia ne u haʻu ki ai ki he māmaní, ko e ko e tokotaha pē naʻe foaki ki ai ʻe he kāingalotu tokolahi ʻenau moʻuí. ʻOku Ko e ngāué ʻa e taha ʻokú ne tataki koe ki he kakato ʻo e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

3 Sanuali ʻi he 4:35

Ko ʻení ʻE hoko ʻa e voliume ko ha fakahinohino ki ha taha loto fakamatoato ʻoku fekumi ʻOtua

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ne ngaue maʻu pe ʻi he tui haohaoa, ʻa e tui haohaoa ko ia ʻoku ʻai ke ʻoua naʻá ke ʻiloʻi e meʻa te ke tohí, pe tatau ai pē kapau ʻOku ueʻi fakalaumālie koe ke ke tohi. Kiʻi nofo- Tokoto hifo, fakafanongo ki ho loto, ʻa ia ʻoku talaatu ke ke Toʻo ha kiʻi pepa mo ha peni vahevahe. Ko e meʻa ia ʻoku ne ʻai ke ke nofo siʻisiʻi, ke hoko ko ʻeku tokotaha fakafanongo pea hoko ko ha meʻangaue mahuʻinga ʻi Hoku Ongo Nimá. Ko e Fakamaʻa Lahi Naʻe Kamata pea ʻoku ʻamanaki ke hoko Ke ngaohi ʻa e māmaní ke maʻongoʻonga ʻI he kakai kotoa pē, he ʻikai lava ke fai ʻeni ʻe he ʻa e kakai, neongo pe ko e ha hono lelei ʻo e taumuʻa. Ko e ʻOtuá pē ʻokú Ne maʻu ʻení malohi. Ko e moʻoni ʻe fou ia ʻi he kakai, ka ʻe kinautolu pe ʻoku hoko ʻo siʻisiʻi, siʻisiʻi feʻunga ke foaki kotoa ʻenau "ʻio", ke nau liliu kotoa pe pea tuku ke nau kakato

tataki ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni.

ʻI he ʻoku ui ʻe he Tamaí he taimí ni ʻa e Ngaahi Laumālié ʻi he halá ʻoku fakatau ki he ʻOfa: Ko e hala ʻo e siʻisiʻi. Taha lahi e ngaahi ʻaloʻofa ʻe lilingi hifo ki he tokotaha takitaha He ʻikai ha taha te ne foaki ʻene "ʻio" ʻaki haʻane lau ʻi he tui ʻa e meʻa Naʻa ke tohi.

ʻOku ʻe hoko ʻa e leʻolahi ko ha fakahinohino kiate kinautolu kotoa ʻoku fekumi ki he ʻOtua pea mo hai ʻoku nau fekumi ki ha totonu fakafoʻituitui fakapalofesinale lahi ange

1999

 

ʻI he ko e fakavaʻe ʻo e ʻOfa ʻoku fie maʻu ke hoko kakato fakahaohaoaʻi pea fonu ʻi he ʻOfá, mateuteu ke hū ki he Maama Foʻou, ko e Siasi Foʻoú.

Maʻa e ke hū ki he Siasi foʻou ko ʻení, kuo pau ke ʻuluaki faivelenga ki he Siasi lolotongá, talangofua ki he kakato ki he fakahinohino fakatokāteline ʻa e Siasí, lotu, ʻofa mo moʻui ʻaki kotoa e ngaahi sākalamēnití ke tali, feinga ke ʻoua naʻa fakasituʻaʻi ha faʻahinga meʻa - ʻofa, tokoni ki he Siasi pea tui faivelenga kiate Ia, ʻo tatau ai pe pe ko e ha te Ne fai. Maʻanautolu ʻoku nau maʻu iá toʻohema, ʻoku lava ʻe he foʻi moʻoni ʻo ʻene foki mai ʻo maʻu ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaloʻofa ʻoku fakatatali ki heʻene foki maí.

Fiefia Pea ʻoku ke fiefia ke moʻui ʻi ha ngaahi taimi ʻoku fuʻu ofi ki he kakato ʻo e ʻOfá, ʻa ia te ke lava ʻi he taimi pē ko iá vai koe pea hoko ai ko ha kakai fonu ʻi he ʻOfa ʻi he ngāue ʻa e Tamaí, ʻo fakahoko kakato Hono finangaló.

Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate kimoutolú, pea mou hoko ai ko e ʻOfa. Angaʻofa, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

4 Sanuali ʻi he 4:30 ko e

Ko e Ngaahi taimi faingataʻa ʻokú ke moʻui aí tohoakiʻi hono ngataʻangá

« Siʻeku tama ʻofeina, fakaofi atu maʻu pe ʻi he fiefia ki he taha ʻo e Ko ʻeku fānau naʻa nau tuku ke nau haʻú, ʻa ia ʻoku nau fakangofua au ke ke ʻofa ʻiate kinautolu ʻo hangē ko ia te u faí. ʻOku fie maʻu ʻe ha tokolahi ke u ʻofa ʻiate kinautolu ʻo hange ko ʻenau fakakaukau ʻoku totonu ke u fai. ʻOku Nau Kolea ʻEku ʻOfa ʻIate Aú ʻo lea ʻaki e meʻa ʻoku nau fie maʻu, ʻo faʻa tanaki atu ʻa e "founga", "pe", "taimi" mo posing ha taha pe lahi ange ngaahi tūkungá.

Kapau te ne ʻo tali ʻenau ngaahi kole, te u ʻoange ha meʻa lahi ʻaupito kiate kinautolu Ngāue tokoni koví. ʻOku ou fuʻu ʻofa lahi ʻiate kinautolu ke fai ia. I Ko ha ʻOtua faʻa kātaki au. ʻOku ou tatali ki hono fakaava ʻo e ngaahi kalasi ki he talitali lelei ʻEku ʻOfá ʻo hangē ko ia kuo pau ke u foaki atú: ʻo hangē ko ia ʻoku hokó, ʻoku nau ʻomi ʻa e fua lelei kotoa pe ʻoku haʻu fakataha mo ia.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

Ko kinautolu kuponi fuaʻiʻakau, te ke fakatokangaʻi kinautolu ʻaki e meʻa kuo ʻahiʻahiʻi lelei maʻu pē; ʻoku tokolahi; ʻoku tuʻuloa mo fakatokolahi taʻe fakangatangata.

Ko e Ngaahi taimi faingataʻa ʻokú ke moʻui aí ʻoku fakaʻau ke ʻosi. ʻOkú ke hū mai ki he Maama Foʻoú, ko e Siasi foʻoú, ʻa ia ʻe puli atu ai ʻa e māmá fakapoʻuli kotoa pe.

Ko ʻeni ʻOku ʻatā he taimí ni ʻa e māmá maʻanautolu ʻoku nau holi ki aí pea ʻoku nau mateuteu ke tali ia. Ko e maama ko ʻení ko e ʻOfa foki. ʻI hoʻo "ʻio" ʻoku ke hoko ai ko e Maama, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

Mālō ʻaupito ki hoʻo ʻio. Fakamālō atu ʻi he "ʻio". ʻOku ʻa e ʻOfa ʻoku ne tokangaʻi koe, ʻo hange pe ko e ʻOfa kuo ne fakahoko tokangaʻi koe ke ke tohi.

Ko Au hoʻomou Tamai, ʻoku ou kolea hoʻomou ʻofa.

Haʻu Haʻu Kiate Au, ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. Ko hoʻo tamaí.

 

5 Sanuali ʻi he 4:45

Ko ha ʻOku kamata ʻiate koe ʻa e moʻui foʻoú pea mo e tokotaha ʻokú ne lau ʻa e ngaahi laine ko ʻení. Ko e ʻOku fie fakafonu kotoa koe ʻe he tamaí

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, ʻoku ʻikai ke ne fakatokangaʻi, tau fakahu ha Moʻui, ko ha moʻui moʻoni:

Taha Moʻui he ʻikai mate, ko ha moʻui te ne fakatupulaki mo ʻe toutou fakafoʻou koeʻuhí he ʻoku tataki kakato ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní;

Taha moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻokú ke moʻui, ʻa ia kuo fakahū ʻiate kimoutolu ʻi he Taimi ʻo hoʻo tuʻituʻia mo papitaiso, hilifakinima Hili mei ai ha ngaahi taimi lahi, ʻo fakatefito pe ʻi he lolotonga ʻo e Sākalamēniti ʻo e Hilifakinimá.

Ko ʻeni Ko e moʻui moʻoni ʻeni, he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo toʻo meiate koe. Ko e ʻe lava ke holoa e sino pea aʻu pe ʻo puli, Ka ʻe hoko atu pē ʻa e moʻuí ni.

Maʻa e ʻI he Moʻui Foʻou ko ʻení, te ke toe ʻilo lahi ange ai ki he meʻa ʻoku mahuʻinga, ʻo e meʻa ʻoku fika ua mo ia ʻoku ʻikai ʻuhingamalie.

1999

 

Ko ʻeni ʻE ʻomi ʻe he Moʻui Foʻoú ha maama foʻou maʻau tuku ke ʻiloʻi lelei ange ʻi he ngaahi tūkunga ʻoku hokó ʻoatu kiate koe.

I ʻoku ke fiefia ʻi hoʻo ongoʻi ʻoku fakautuutu e fie maʻu ke tohi Taimi, taimi lahi ki heʻetau totonu fakafoʻituitui. ʻOku Ko e taimi ko ʻeni ʻoku ke fakatukupaaʻi koe kiate Au, ʻa ia ʻoku ne fakangofua ʻeni Moʻui foʻou ke kakato.

Ko ʻeni Ko e Moʻui Foʻou ʻoku kamata ʻiate koé ʻe toe foaki ia pea ʻi he ko e mālohi lahi ki he tokotaha ʻokú ne lau ʻa e ngaahi laine ko ʻení ki he ʻa e tokotaha ʻoku ne tohi ia. ʻI heʻene pehee, ko kimoutolu kotoa Tuʻunga Tataú; ʻOkú Ne finangalo ke fakafonu kotoa koe. Ko e hā e meʻa ʻokú ne fakapapau ko e lahi ʻo e paʻanga naʻe lilingi ʻe he ʻaloʻofa ko e malava ke maʻu kinautolú ko hono fakaava ia ʻo e Fakamaauʻanga ʻo ha Ko e tuʻo lahi ʻeku faʻa lea ʻi he ngaahi pōpoakí Ki Muʻá.

Ko ʻeni Ko e moʻui foʻoú ko e ʻofa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa, ʻokú ke hoko ai ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakahā mai ke u ʻofa ʻiate koé. »

 

9 Sanuali ʻi he 3:45

Ko ha Fakatokanga ki he taʻau ʻo e ngaahi fakakaukau hala ʻoku feʻaveʻaki holo he funga ʻo e māmaní

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻí, tokanga telia ʻa e ngaahi ʻau ʻo e fakakaukaú ʻi he mamani. ʻOku toe ʻuhinga pē foki ʻa e fakatokangá ni ki he ʻa e kau laukonga kotoa pe. ʻOku lelei hono maʻu ʻo e ʻaloʻofa, ka ʻOku lelei ange ʻa e fakapotopotoʻi.

ʻOkú ke Moʻui ʻi ha kuonga kuo pau ke ʻi ai ʻa e māmaní kotoa fakahaohaoaʻi, ʻo kamata ʻi Heʻeku Siasi.

ʻI he taimi ʻoku fili ʻe he Tamaí, ʻi heʻene palani ʻo e ʻofá, ha meʻa ʻe taha pe lahi ange Kakai ke fakahaohaoaʻi ʻa e māmaní, ʻokú ne fakafonu ia ʻaki ha ngaahi ʻaloʻofa lahi Tautautefito ki he taimi ni kiate koe pea mo kinautolu kotoa pe ʻoku lau ʻa e leʻo ʻoku fakaava mo fakakaungāmeʻa ko ʻení.

ʻOku ʻOku fakahoko ʻa e fakafoʻoú ʻaki ʻa e loto ʻo e fakahaohaoá. Ko e fakamaauʻanga ʻoku maʻu e ui mo e ʻaloʻofa ke fakamaʻa kuo pau ke ʻoua naʻa kei hokohoko atu hono fafangaʻi, pea takiekina ʻe he ngaahi fakakaukau hala ʻo e mamani, naʻa kapau kuo hū ʻa e ngaahi loi ko ʻení ki ha konga pē ʻo Hoku Siasí.

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 

ʻIkai ha taha ʻikai ha toe fili: tali ki he uiuiʻi mo e hoifua pe muimui ki he ngaahi fakakaukau ʻo e māmaní. ʻIkai ʻaupito ha fili ʻe ua ke ko e taimí: ko e tahá pe ko e tahá, He ʻoku fepaki ʻa e tahá mo e tahá.

Ko ʻeni tokotaha ʻokú ne fakakaukau ke tali e uiuiʻí mo e He ʻikai lava ʻe he ʻaloʻofá ʻo fai tokotaha ʻeni. ʻIkai ngata aí, ʻoku fie maʻu ke lotu, lotu, ʻaukai, lau mo fanongo ki he Folofola ʻa e ʻOtuá Fafanga fakaʻaho pea akoako maʻu pē sākalamēnití, ko e ngaahi sākalamēniti pē ʻo e Fakaleleí pea mo e Eucharist.

ʻOkú ke ko ia kuo pau ai ke nau hoko ko ha kau toketa faivelenga ʻi Hoku Siasi. Maʻa e Ko e taumuʻa ko ʻeni, ʻa ia ko e ʻau ʻo e ngaahi fakakaukau hala ʻoku ne maʻu Kuo pau ke mahuhu ʻa loto Kole ʻa e ʻaloʻofa ʻo e potó mo e faʻa ʻiloʻiló. Kapau ʻoku ʻi ai ʻi ai haʻane veiveiua, kuo pau ke ne falala ki he Folofola, ki hono akoʻi ʻo e Tokāteline ʻo e Siasí, ʻi he Encyclical and on the Position mahino mo pau hoʻomou tamai māʻoniʻoni lolotongá, ʻa Sione Paula II.

Ko Hoʻo Naʻe fai tauʻatāina hoʻo "ʻIó" ʻi hoʻo filí tuʻunga ʻi he finangalo ʻo e Tamaí, ko koe te ne ʻomi ʻa e Fakafetaʻí, Māmá mo e potó ki he Hoko atu hoʻo fonongá ke fakamaʻa kotoa hoʻo ʻi mui, ʻo tokoni ki hono fakahaohaoaʻi ʻo e kelekele ke hoko ia ko ha fonua ʻo e ʻOfa ʻo fakafou ʻi he Siasi ʻo e ʻOfa, fakafou ʻi he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ʻOtua, fonu ʻi he ʻofa.

ʻOku Ko e meʻa ʻoku fie maʻu ke fai ʻaki ha fili ʻoku lelei, maʻu lelei mo lelei fakapoongi. ʻOkú ke fiefia mo fiefia ʻi hoʻo moʻuí fili ki ha misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga pehē.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

10 Sanuali ʻi he 6:30 ko e

– Tokotaha Laukongá, ʻiloʻi ʻoku ʻaʻau tonu ia, ʻoku ou pehē

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoua te ke maʻu ha meʻa fakailifia, ʻoku ne laka atu ki muʻa ʻo lahi ange loloto ange ʻi he tuí.

Toʻo Taimi ke u tuʻu ai ʻo vakai ki he meʻa kuó u lavaʻi ʻi he koe. Naʻa ku huaʻi atu e torrents ʻo e ʻofa

1999

 

ʻi he ho Fakamaauʻangá, ʻoku lahi ange ʻa e meʻa te ke lavá ʻi he meʻa te ke lavá Fakakaukau ange ki ai. Vakai ki he ngaahi liliu naʻá ku fai ʻi he koe. Vakai ki he meʻa kuó u lavaʻi ʻi ho ʻātakaí. Kiʻi vakai ʻa e meʻa kuo u lavaʻi koeʻuhi ko kimoutolu.

ʻOku ke sio, mamata mo ʻiloʻi ko ha konga siʻi pe ia ʻo e Ko hono moʻoní, he ʻikai ke u lea ʻaki ha toko tahaafe.

ʻOku ʻoku ou ʻiloʻi ʻi he kahaʻú, ʻi hoʻo fakangofuá, ʻoku pea ʻoku fuʻu mahuʻinga ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha faʻunga ʻe lava ʻi he moʻoni lolotonga.

I ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke mahino kiate koe mo ke tali, ka Ko hono moʻoní ia. ʻOku ʻikai toe fie maʻu ia ke ke muimui ki Heʻeku ngaahi fakahinohinó ke ʻoatu hoʻo "ʻio", tali ʻEku ʻOfa, kei iiki mo iiki ange pea Tui ki he ha faʻahinga ʻamanaki pe.

Kapau ʻI hoʻo hoko ko e tokotaha laukonga, ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi femoʻuekina ʻi he meʻa kuo ke toki lau, kuo pau ke hoko atu hoʻo lau ia popoaki.

ʻAi ke ʻiloʻi ʻoku ou lea fakahangatonu atu kiate kimoutolu. ʻE ʻaonga kiate koe ʻo ha lau kakato, ho loto ʻataʻataa kae ʻikai ko ho ʻulu ke u huaʻi atu ʻeku ʻofa ki ho fakamaauʻanga koeʻuhi ke naʻá ma vāofi ke u lava ʻo pukepuke ho lotó ki he ʻAʻakú Puke ho nimá ʻo hangē ha tamai ʻokú ne pukepuke ha kiʻi valevale ke akoʻi ia ke lue.

Ko Au Pea ʻokú ke fie maʻu ke taki koe ki he Foʻou ko ʻení Fonua ko e ʻOfá. Ko e ʻuhinga ia naʻá ke ʻi heni aí naʻe faʻu.

Fiefia ʻOkú ke fiefia ke fakahoko pehē. ʻoku ou tui ki ai pea ke tali kakato ʻa ʻEku ʻOfá.

ʻOku ʻI hoʻo hoko ko e tokotaha laukongá, ʻoku ou pehē ʻi hono telingá: ʻOku ou ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa atu, ʻoku ou ʻofa atu. »

Maʻa e Ko ʻeku fiefiá, Ko Sīsū Naʻá ku filí

 



 

1999

 

 

 

 

17 Sanuali ʻi he 6:20

Ko ʻeku Totonu Fakafoʻituituí: Ko hoʻo koloá

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha te u lava ʻo foaki atu maʻa hoʻo ʻaho faʻeleʻi, ha meʻaʻofa lahi ʻiate koe pea ʻiate koe, mo ʻa ia ko hono fakaʻofoʻofa mo e fakaʻofoʻofa he ʻikai pe tuku hoʻo ʻilo. ko e koloá ko e: Ko hoku mity.

Toe Lahi Ange ʻOku mau vāofi ange, ko e lahi ange ia hoʻomou ʻaonga ki he meʻa ʻOku ʻaʻaku ia. Koeʻuhi ʻoku ou maʻu ʻa e meʻa kotoa pe, ʻa e meʻ ʻe lava ke ke maʻu ia. Ko e matapā ʻo e fuʻu ʻakaú ni ko e ʻOfa; Ko e matapa ʻeni ʻoku ne fakaʻata koe ke ke hu ki he loki ʻoku mou hoko kotoa ai ko e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié, ʻa e kotoa ʻo e ngaahi mataʻitohi mo e kotoa ʻo ʻEku melino.

Hoko atu ke kātaki ʻi he matapā ko ʻeni ʻo e ʻOfá; ʻOkú ke ʻe tohoakiʻi lahi ange mei Heʻeku ngaahi koloa kotoa.

Ko ʻeku Ko e holi ke taha mo koe ʻo hange ko ʻeku taha mo e Tamai. ʻOku ʻaʻaku ʻa e meʻa maʻá e Tamaí, ko ia ko e hā ʻaʻaku; ko e meʻa ia ʻaʻau.

Ko e ʻoku ava lahi ʻa e matapaa, te ke lava ʻo hu ki ai ʻi he lahi taha te ke lava ʻa e fakaʻamu. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke kolosi ai he kamataʻangá, ʻokú ke Kiʻi ʻalu siʻisiʻi ange

 

ʻI he ʻilo lahi ange. ʻI he foungá ni, ʻokú ke hoko ai ko ha kiʻi ʻofa lahi ange.

ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa, pea ke hoko ko e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

22 Sanuali ʻi he 4:50

– Naʻá ne talangofua ki Hoku Lotó

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu ha tūkunga ʻokú ke ʻiloʻi ʻi hono paaki hoʻo tohi mo e ngaahi faikehekehe ʻo e fakakaukau fekauʻaki mo mataʻitohi kolomuʻa mo e meʻa ʻe lava ke tuʻusi. Ty alea-mon taʻe-maaʻusia ʻi he malaʻe ko ʻeni naʻe faʻeleʻi, ʻeku ʻaa. sance mo ʻeku siʻisiʻi.

I Fakamālō atu mo fakamālō atu ʻi he kakai ʻe toko tolu naʻá ke fili ke u haʻu ʻo fakakakato hoku vaivaí pea fakaʻosi e ngāué ni : ko e tokotaha faipulusi mo ho ongo foha ʻoku na saiʻia taha ai. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻenau tuí, ʻenau tui fakaʻofoʻofá mo ʻenau holi fakamātoató ke fai Ho Finangalo.

I tuku au ki hoʻo meʻa fakaʻauha ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku ke fie maʻu akoʻi mai he taimi pe ko ia mo e meʻa ʻoku ke fie maʻu takitaha ʻe he ʻiloʻi kitautolu, koeʻuhí ke hoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi ha ʻātakai ʻo e melino, fiefia, ʻofa mo e uouangataha ʻi ho ʻao, fakamamaʻi ʻe hoʻomou mama pea ueʻi fakalaumalie ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Mālō ʻaupito ki hono tali ʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

"Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, ko ha meʻa fakafiefia ia ki hoku fakamaauʻanga ke sio kiate koe ʻoku fuʻu siʻisiʻi mo fie maʻu ʻamanaki ki he meʻa kotoa meiate Au, neongo kuo pau ke u foua ʻa e niʻihi kehe! ʻOku ʻata ha fanaʻi fakaʻofoʻofa ʻo kinautolu naʻa ku fili ki Hoku Finangalo ʻi he lahi taha te u lavaʻi kinautolu, ka ʻoku ou fakaʻosi ʻaki ʻeku lavaʻi niʻihi pe ʻi ha ngaahi meʻa ʻoku hoko.

 

Ko Au Naʻá ke pehē kiate koe ʻi he kamataʻangá, ko au, ʻoku haohaoá, ʻoku ou fie maʻu hoko ʻo haohaoa. Ko e meʻa ʻoku ou fie maʻu maʻau, ʻoku ou fie maʻu kotoa ʻEku fānau ʻo e māmaní, ka ʻoku ou fie maʻu ia tautautefito maʻanautolu ʻoku ou maʻú fili ke tokoni atu ʻi hono fakakakato ʻo e tohi ko ʻení.

Taha ko ia kuo pau ke mahuʻinga ki he tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ʻi he kae tautautefito ki he kulupú foki. Ko e founga ʻeni ʻoku ou naʻá ne akoʻi koe ʻi he ʻaho 6 ʻo Sānuali 1997; 1 ko e lahi ange ia ʻOku mahuʻinga ke ʻi ai ha ngaahi potoʻi ngaue mo ha preconceptions. ʻOku ʻoku fie maʻu ki ai ha ngaahi feilaulau lahi maʻá e tokotaha kotoa pē.

Voliume 1, mei he pōpoaki #34:

Kamata ʻaki maʻu pe haʻo tafoki mai kiate Au ʻaki hoʻo kole.

ʻOku ʻoku mateuteu maʻu pe ho fakamaauʻanga ke tali, siʻisiʻi ʻOku tatau ai pe pe ko e ha e huʻunga te u ʻave koe ki ai.

Tali ngaahi faingataʻa pe faingataʻa ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ou ʻi aí ke tokoni ke fakaleleiʻi kinautolu;

Toe Fai pē ʻa e hoʻo kole ʻi he founga foʻou kotoa pe;

Tuku muʻa ke u falala ki he fakaikiiki kotoa pē.

Ngaue ʻi he ʻiloʻilo pau ʻoku ou ʻiate kimoutolu.

Fakatokangaʻi ʻa hoʻomou tuēnoá;

Mālō ki he ngaahi lavameʻa kotoa pē, pea pehē ki he ngaahi tōnounoú ʻAsi mai;

ʻAmanaki lelei fepaki mo e meʻa kotoa pe;

ʻOua naʻa ngalo pea ʻoua naʻa teitei pehē ko au ko e ʻOtua ʻo e ngaahi meʻa taʻe-malavá.

Ngaue ʻi he ʻofa, mahino, fakamaau totonu mo e angaʻofa ki he niʻihi ʻoku kau ki aí;

Ke ke Tokanga maʻu pē ke vakaiʻi ʻoku ʻikai ko ha Tauhele ʻa e filí ʻi he taimi ʻokú ke hoko ai ko ha fokotuʻú. Fehuʻi ange ʻE foaki atu ʻeku māmá pea ʻe foaki atu ia kiate koe.

ʻOua naʻa ngalo ʻikai ko e fehokotaki pe mo Au, ʻoku ke ʻoku nau ʻi he tafaʻaki ʻoku ikuna, tatau ai pe pe ko e ha e meʻa ʻoku mahuʻinga ke fōtunga fēfē;

Ke ke ʻi he loto fakatōkilalo lahi; ʻOua naʻá ke teitei fielahi;

Toe lau ia kuo u toki akoʻi mo kei fakafanongo kiate Au, ʻE akoʻi ʻa e mālōloó kiate koe ʻi hono taimi totonú. ʻIkai maʻu manavahē, ʻoua ʻe manavahē, falala mai kiate Au. ko au ʻoku lelei ʻi he ʻi ho loloto, tatau ai pe pe ʻoku ke ʻi fe pe ʻa e meʻa ʻoku mou fai. Fakapapauʻi ʻEku Fuakavá. ʻoku ʻikai te u ʻoua naʻá ke teitei liʻaki Hoku ngaahi kaungāmeʻá

 

ʻOkú ke fie maʻu ke vakaiʻi ʻoku mateuteu ʻa e tokotaha kotoa pē kiate koe talitali lelei taʻe ʻi ai ha fakangatangata pe tuʻunga ʻUluaki Tolu poini. Kapau ʻoku pehē, te ke lava ʻo hoko atu. Ka ʻikai, te ke kuo pau ke tuʻu ʻo lotu mo tatali ki he uouangatahá ke fakakakato. ʻE fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa tatau ki he tokotaha takitaha ʻo e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ke ke fili.

Ko ʻeni Tali, ʻoku ou fie ʻoange ia ki he kulupu, ʻo fakafou ʻi he kulupu, ke ʻai ke kiʻi lahi ange ʻa e ngaahi meʻa "Ko e kolo mo e Kolisi". Kātaki ʻo fakaafeʻi ʻa Elbieta mo Marta ki fakataha ko ʻení. ʻOku mahuʻinga ke ʻosi fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻiloʻi ʻene kau ki he Siasi Foʻoú Fakaʻofoʻofa mo Haohaoa. Ke pukepuke ʻa e fakaʻofoʻofa mo e haohaoa, Kuo pau ke ngalo ʻiate ia ʻene founga sio mo fakakaukau ke mali ʻa e taha kuo fili ʻo e Tamai ʻoku fakafalala ki hono foaki kiate Ia ʻa e meʻa kotoa pe, ʻEke kiate ia ʻa e meʻa kotoa pe pea ʻamanaki atu ki he meʻa kotoa pe meiate ia.

Ke ke ʻOua ʻe manavasiʻi, laka atu ki muʻa ʻi he tui. Te ke fakahaaʻi ʻokú ke ʻoku nau ʻi he hala totonú koeʻuhí ko ʻEku melino ʻi he koe. ʻOku toe fakamālō foki ki he meʻá ni ʻa e ongoʻi nonga ke ke lava ʻo hoko atu hoʻo laka ki muʻá mo hono fakahoko iá ngaahi tuʻutuʻuni ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo ʻEku Tamaí.

ʻOkú ke es ko e tokotaha kuo u fili ki ha misiona matuʻaki fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga, ʻoku ko hoʻo talangofua ki he Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakapapauʻi ho tuʻingá ʻo e mohu founga. Tuku ke liliu koe ʻe he ʻofá.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū, ʻi Heʻene fakamanatu mai kiate au ʻa e fatongiá mahuʻinga mo e fie maʻu ke vaʻinga ʻa Maʻata ʻi he hiki ʻo e tohi ko ʻení. Fakamalo atu foki ʻi hoʻo fakamanatu mai kiate au ʻa e tokoni taʻetukua mo taʻeueʻia mei Elbieta, ko hoku uaifi Siʻi. ʻOku ou toe fakamālō atu ʻi hoʻo haʻu ke fetongi ʻeku vaivai.

 

Fai ʻe Ko e Mana ʻo Hoʻomou ʻOfá, ʻe liliu ʻeku ngaahi tōnounoú ki he ngaahi ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki maʻa ʻElisapeti mo Maʻata.

ʻOku hounga ia kiate au.

 

25 Sanuali ʻi he 2:15

– Naʻá ne tali ʻEku Palaní taʻe mahino

 

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ngaue ʻi he tui haohaoa, ko e meʻa ʻeni ne u kole atu ki he ʻi he kamataʻanga pe ʻo ʻetau Quentations, ʻi heʻetau fetuʻutaki lahi ange Feohi fafale. Ko e meʻa pē ʻeni ʻoku ou kole atu he ʻahó ni.

ʻOku tau Tau hu ki ha tuʻunga foʻou ʻa ia ʻe kei hokohoko atu ai pe ʻeku tataki mo ueʻi fakalaumālie koe. Te ke ʻiloʻi founga mo e taimi te u fakaʻaongaʻi ai e paʻangá. Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá, ko hoʻo fakafanongo kiate au ke ʻoua naʻa maʻu ha momoko ʻi he founga ʻoku ke ʻiloʻi ʻaki haʻo pehē atu kiate koe, "Ko e founga ʻeni ʻoku ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí au" koeʻuhí he ko e founga pē ia ʻe taha ʻi he niʻihi kehé.

ʻOkú ke ʻE lava ke mahino kiate koe ʻoku fakaʻosi ʻe he pōpoaki ʻo e ʻaho 10 ʻo Sānualí ʻa e voliume ko ʻení. ʻI he Ko e fehuʻi ʻokú ke fehuʻi loto pē kiate koé pe ʻe ʻi ai mo ha niʻihi kehe, ʻokú ke te ne ʻiloʻi ʻi he kahaʻú.

Siʻi Hifo ʻi he Ko ʻeku ueʻi fakalaumālié, kuó ke toki fakaʻosi ha tohi ʻe maʻu ngaahi fua huʻa melie mo tolonga. Mahutafea mo mahutafea, pea ʻe fakatokolahi, pea he ʻikai ke ke ʻiloʻi moʻoni e founga. ʻOkú ke Ko e kamata pe. fakatokangaʻi e meʻa ʻoku ou aʻusia, A ʻo fakafou ʻiate koe.

Ko Hono ʻIloʻi hoʻo holi ke fokotuʻutuʻu, palani mo fokotuʻutuʻu, kapau naʻa ke ʻiloʻi kimuʻa ʻEku fakaʻamu ke ke tokangaʻi, Ngaahi ngāue te ne ʻai e kakaí ke ʻikai ke nau lava ʻo mapuleʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoní

 

ʻoku te ne holoki pe fakatoloi ʻEku palaní.

ʻIkai ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko ʻEku palaní pe ko e meʻa ʻoku ou fie maʻu meiate kimoutolú, kuo pau ke ke ke u ʻamanaki ki he meʻa kotoa pe meiate Au, ke fehuʻi mai kiate au ʻa e meʻa kotoa pe pea ke kei hoko atu pe ʻEku talangofua. Ko e feituʻu ʻeni ʻokú ke ʻaonga taha ai kiate Aú lolotonga ʻeku fakangofua au ke u toe loto ki ai. ʻIkai ngata ai Tokanga telia ʻa e pettiness. Te ke lava fēfē ʻo Laukau ʻaki ha meʻa ʻoku hoko taʻe te ke ʻilo ki ai?

ʻOkú ke ʻoku matuʻaki mahuʻinga kiate au. Toe taha taimi, ʻoku ou lilingi atu ha ʻofa lahi ki ho ngoue. Ka ne taʻe ʻoua au, ʻoku mou ʻi ai pea he ʻikai ke mou kei hoko ko ha meʻa noa pē, halaʻata. ʻIate au pea ʻiate au, he ʻikai pe ke ʻosi hoʻo ʻilo ʻa e ngaahi koloa kuo tuku ʻe he Tamaí kiate kimoutolú ʻi he taimi naʻe fakatupu ai koe.

ʻOku Talitali Lelei Koe ʻa e meʻa ʻoku ke aʻusia ʻo ʻikai mahino kiate koe.

Mālō e lelei ʻOku ʻofaʻi koe, naʻe ʻikai totonu ke ke maʻu ʻeni.

Ko ʻeku ʻOku talitali lelei koe ʻe he potó taʻe te ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fakatupu ʻiate koé.

Tali Ko ʻeku melinó ʻo ʻikai ke u ʻiloʻi moʻoni ʻa e meʻa ko iá.

Naʻa talitali lelei koe ke ke taha mo Au kae ʻikai ʻilo hono ʻuhingá.

Naʻa talitali lelei ʻEku angaʻofa ʻo ʻikai ongoʻi ia.

Naʻa talitali ʻa e meʻa kotoa pē ʻo ʻikai ha mahino koeʻuhí he ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

 

30 Sanuali ʻi he 13:25

-ʻI he Hala ki he Tangataʻeikí

 

« Siʻeku fānau īkí, ʻoku ou laukau ʻaki: sio ki muʻa ʻiate koe ʻi he ʻa e founga kuo teuteu ʻe he Tamai maʻau. Naʻa ko e hala ia ʻokú ne tataki koe ki he māʻoniʻoní, ke kakato ʻi he ʻOfa.

 

ʻOkú ke ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻoku ʻikai ko koe ʻoku ngaue, ka ko e Laumālie Māʻoniʻoni ʻokú ne ngāue ʻiate koe, takatakai ʻiate koé, ʻi he koe. Tau fakamālō fakataha ki he Tamaí koeʻuhí ke ne ko ia. Kapau te ke nofo maʻu ʻi hoʻo smallness pea hokohoko atu ke talitali lelei koe ʻe Heʻeku ʻOfa, te ke hoko foki ko e fakamoʻoni ʻo e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Tatau ai pe kapau naʻe ʻikai Fakamoʻoni ki ha meʻa ʻi tuʻa, te ke fakamoʻoni pea ʻokú Ne ngāue mei he lotó mo e tuí, Te ke ʻiloʻi pea ʻokú Ne ngāue mālohi ʻi he ʻIkai ʻAfio Maí ʻi ha ngaahi loto lahi, ʻo e ko hoʻo "ʻIo" ke tuku ke ngaue ʻo ʻikai ha fakangatangata ʻikai ha tuʻunga .

Tuku ke ke tataki hoku nimá, tafoki hoʻo tokangá ki he Tamaí, fakakaukau kiate au ʻi heʻene angaʻofa ke fakaʻaongaʻi koe ʻi heʻene lava ʻo ngāue toko taha pē. Fūfuuʻi ʻEne ʻaloʻofá ke ke ngāue ʻaki ʻo ʻikai hoko ʻo haohaoa. Fakakaukau ki hono mālohí, ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne maʻú ʻiloʻi ʻaki ha kiʻi "ʻio", fakamatoato. Fakakaukau kiate Au ʻi Heʻene angaʻofá ke foaki ha meʻa lahi ki he kiʻi meʻa siʻisiʻi peheé. Tau fakakaukau kiate Ia fakataha ʻOfa, Ongo ʻOfa taʻe fakangatangata, ʻikai ha fakangatangata, ʻikai ha fakangatangata ʻokú Ne mafola ʻi he Lahi ʻi he taimi mo e feituʻu pe ʻoku ʻasi ai ʻoku ʻi ai ha kiʻi ava siʻisiʻi, te u lea motuhia, he ʻoku ne fie fakafonu hono ʻOku taha pē ʻa e fānau ʻi he māmaní; Ko ha Māmani Foʻou, kātoa haohaoa, fakaʻofoʻofa kotoa, mo lava ke talitali lelei Au ki Heʻeku Foki Maʻongoʻongá, ʻa ia ʻoku ʻamanaki ke aʻu mai.

ʻOku ʻuhinga ʻoku lele ai ʻa e taimi ke foaki "ʻio" maʻu pe, ke tuku ke Ne ngāue, ke lau ʻokú Ne siʻisiʻi mo talitali lelei Ia ʻEne ʻofá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

 

Fepueli 1:50

Ko ʻeku ʻOku liliu koe ʻe hoʻo ʻi aí

 

ʻEiki Sīsū, ʻi heʻeku siʻisiʻi ʻeku moʻuí ʻoku ou tafoki atu ke ke toe fakafeʻiloaki koe, ʻe hoku maʻuhala, ke ʻamoutolu kotoa. Faʻa tekeʻi ʻI heʻeku hohaʻá, ʻoku ou loto ke ʻoatu ia kiate koe. Ko au ʻa e feituʻu Te ke lava ʻo fakafanongo kakato Ueʻi fakalaumālie mo fakatauʻatāinaʻi koe.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

« ʻE hoku kiʻi taʻahine, ʻunuʻunu mai ke ofi ange kiate Au. ʻOku vela hoku loto ʻataʻataá ʻo e ʻofa kiate kimoutolu. ʻOku fakamafana ho loto ʻataʻataa ke ʻaʻaku ʻoku ne fakahaohaoaʻi ia. Ko e ngaahi momeniti lōloa ko ʻeni ʻo e feohi fafale fakaesinó fakataha mo Au homou lotó ki haʻaku, pea ʻi he ngataʻangá ʻe hoko ʻeni te mou fakataha kotoa mo Au.

Nofo Maʻu ʻi he tuʻunga feohi fafale ko ʻeni mo Au ʻa e loloa taha malava, ʻoua naʻá ke hohaʻa ki he taimí, mohé mo e mālōloó. Ko ʻeku ʻI he feohi fafale ko ʻeni ʻoku tau fakataha ai ko ha mālōlōʻanga fakaʻofoʻofa ia kiate koe. ʻOkú ke fiefia Tuku ke liliu koe ʻe Hoku Lotolotonga. Hangē ko ʻení, ʻOku mou mateuteu ki he kakato ʻo e ʻOfa.

Kapau te ne kuo ne ʻiloʻi ʻa e fiefia ʻoku ʻi he langi koeʻuhi pe ko e ngaahi ngaahi momeniti ʻo e feohi fafale ʻoku ke tuku mai ke u feohi mo koe. ʻOku ko ha Afi ʻo e ʻOfa, ko ha Afi ʻoku ʻikai ngata pe ʻi hono ulo lahi ange ʻi homou loto ʻataʻataa, ka ko e maama ko ia ʻoku ulo ʻi ha ngaahi loto lahi mo matuʻaki ʻe vave ni pe hano liliu kakato ʻo e mamani, fakafoʻou, mateuteu ke talitali lelei Au koeʻuhí ko ʻEku Ngāue Maʻongoʻongá Toe foki mai.

Mālō ʻaupito ke u hoko ko e sēnolo ʻokú ne fakaʻatā au ke u toe lahi ange ʻo lahi ange ʻene ʻi ai ʻi he loto ʻo e tokolahi.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

2 Fepueli:50

– Ko e Fetuʻuaki ʻo e Maama Foʻou mo Langi

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoua naʻa ke tuku ke ke loto mamahi pe hohaʻa fekauʻaki mo ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní. Lolotonga hoʻo kei ʻi he Mamani, ʻoua naʻa mou toe hoko ko ha konga ʻo e mamani ʻoku mou nofo ai. ʻOkú ke kuo ʻosi ʻi he Maama Foʻoú mo e Maama foʻou ko ʻení ʻoku uouangataha maʻu pē ʻa māmani mo e Langí, Kāingalotú, Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoní, ʻi he ko e Maluʻi ʻa Hoku Tangata Māʻoniʻoní. ʻOku ueʻi fakalaumālie maʻu pē ia ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni, ʻi he feohi fafale lahi mo Hoku Fakamaauʻanga, naʻa ne koeʻuhí ke tō ʻa ʻEku Fakamāú kiate kimoutolu pea ʻiate kimoutolu kotoa.

Ko e ʻOku hoko ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he tokanga maʻu pe, tokanga mo ʻaloʻofa pea fonu ʻi he ʻofa ʻa e Tamaí. Ko e Maama Foʻou ʻeni ʻi he ko hai koe; miniti ʻe miniti ʻe fakahu ko e meʻa ia naʻa ku talaatu akoʻi, ko e taha ʻokú ne ʻave koe ki he loloto ʻo e hoʻo moʻui.

Ko Hoʻo ʻuluaki ngāue fakafaifekaú ʻi he Fāi pulipuliá, ʻi he fetuʻutaki mo e kāingalotú, ʻa e kau ʻangelo maʻoniʻoni pea ʻi honau ʻao ʻa kinautolu naʻe fili ʻe heʻenau Tamai ʻa e founga ʻi he taimi ʻokú Ne finangalo aí, ʻi he taimi totonú, ki he faʻahinga ngāué pe ʻo e tokoni kuo Ne fili. Ko Ia tokotaha pē ʻoku pule ki he ngataʻanga. Ko e founga ʻeni ʻoku hoko mai ai Hono Finangalo ki he mamani ʻo hange ko ia ʻi he langi pea ʻofa ke fakamaʻoniʻoniʻi Hono huafa.

Kimuʻá Ko e Misiona ko ʻeni ʻi he Fāi pulipuliá, ko e Misiona Maʻongoʻongá, ko e Misiona moʻoní, ʻoku fakafalala mai ʻa e Tamaí, ʻi he fanga kiʻi misiona ʻoku ʻasi maí ʻoku ʻi ai ha tataki kakato ʻa e tokotahá ʻe he ngāue ʻa e Laumālié Māʻoniʻoni, ʻo ʻikai ke ne ʻiloʻi moʻoni e meʻa ʻokú ne faí, kae ʻikai ke ʻi ai haʻane palani pea ʻo ʻikai fakahaaʻi moʻoni ʻa e ngaue ʻa e tangata, ʻo hange ko ia ʻoku hoko ki he hotau ngaahi ʻaho ʻi he taimi ʻoku tau anga ai ki he tohi. Maʻu

 

Taha ʻE lava ke hoko ha momeniti ʻe taha ko ha fepotalanoaʻaki, ʻo kole ha toʻonga pau ki ha taha pe falukunga kakai, ka maʻu ai pē ʻi he ʻofa pea ʻi he talangofua haohaoa taha ki he ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he ngaahi momeniti lōloa ʻo e lotú, ʻofa, feohi fafale mo ʻEku kau atu maʻu pē ki he ngaahi sākalamēnití, kae ngata pē ʻi he Fakalelei mo e Eucharist.

ʻI he ʻI he māmani foʻoú ni, ʻoku ʻi ai ha ngaahi misiona, mo kinautolu takitaha Mahuʻinga. Neongo ia, ʻoku ʻikai ha taha ʻe kau mei he Fakamalohiʻi ʻi he kau tau, ʻoku kei tauʻataina ʻaupito pe ʻa e memipasipi ; ʻOku loto tauʻataina ka ʻoku mahino. Ko e "ʻio" ko "ʻIo" pe "ʻikai" pe "ʻikai" ʻi he ʻOku fenāpasi ʻa e ngaahi filí mo e ngaahi ngāué mo e "ʻio" ko ʻení Pea ko e "ʻikai"! Ko e fili ke fai mei he Ko hoʻo "ʻIo", pea ʻikai mei he ngaahi fakakaukau fakamamani, hoʻo ngaahi toʻonga moʻui pe pipiki ki he ngaahi meʻa Fakamāmani!

Fiefia ʻOku ke ʻosi fiefia ʻi he Maama Foʻou ko ʻeni, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻOfa. Ko ʻeni ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai, ʻokú ke ʻe lava ke nofo ai pe mavahe mei ai; ʻOku ʻaʻau ʻa e fili, ʻoku taha pe ko e tahá, ka naʻe ʻikai ke na fakatou fai ia. ʻOku kakato ʻa e ngaahi matapaá Fakaava. ʻOku fakatatali atu ʻa e ʻofa ʻi ho nima pea fakaava ʻa e lotoʻaa koeʻuhí ke mou hoko mo kimoutolu ko ha kakai kakato ʻo e ʻofa.

ʻOfa ʻofa ʻiate koe pea ke hoko ko e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

7 Fepueli ʻi he 5:15 pm

Ko ʻeku kuo hanga ʻe he mamahí ʻo faitoʻo hoku Misioná

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻeku pulusinga ʻo e mamahí voliume ʻoku talí "Ke fiefia ʻa Hoku kakaí, Ko ʻEku filí Sīsū", pea pehē ki he ngaahi veiveiua mo e manavasiʻi lahi ʻoku nofo ʻiate aú.

I ʻOku ou ongoʻi vaivai, siʻisiʻi mo tuēnoa. ʻOku ou ʻoatu ʻa e mamahí ni pea ke fakatahaʻi ia mo hoʻomou moʻuí ke fakahaohaoaʻi ai au mo hoku kāingá, kae ngata pē ʻiate kinautolu ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmakí pea te nau mate ʻaho ni.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga lahi ʻo e faingataʻaʻia, he mahuhu ʻo loloto ange ki he ʻOfá. Ko e liliu e mamahí ke hoko ko e ngaahi ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻi he taimi ʻoku talitali lelei ai kinautolú, ʻoku foaki ki he Tamaí ʻi he fāitaha mo e ʻaʻaku.

ʻOkú ke fiefia ke ongoʻi ʻa e faingataʻaʻia ko ʻeni kimuʻa pea tukuange ʻa ʻa e voliume ko ʻeni. ʻOku hoko mai ʻa hono tali mo foaki ʻo e faingataʻaʻiá fafangaʻi ʻa e meʻa ʻe fakatupu ʻe he tohi ko ʻení ʻi he lotó ʻo e Kau Lau Makasini. Tali ke ke ʻiloʻi ko hoku faingataʻaʻia lahi, ʻi he momeniti ʻo e mamahi ʻi he Ngoue ʻOlive, impregnated Ma ngāue fakafaifekaú mo ʻEku pekiá. Kapau ʻe fakamanatu ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻI heʻeku faingataʻaʻiá, ʻoku ʻikai ko ha meʻa angamaheni pē hoʻo ʻOku hoko mai ʻa e faingataʻaʻiá ʻo faitoʻo ho misioná?

Ko kinautolu ʻoku ʻikai maʻongoʻonga ange ʻa e kau ākongá ʻi he ʻEikí. Naʻa nau kuo pau ke talitali lelei honau lotó ke muimui ʻi he hala tatau pē mo ko au. He ʻikai ke nau lava ʻo taha mo Au taʻe toʻo hake honau kolosí pea Muimui ʻIate Au. Ka ʻoku nau maʻu ʻa e faingamālie maʻongoʻonga ko ia ʻoku ou haʻu ke huhuʻi kinautolu. Fineʻeiki, ko e taimi pē ʻoku nau ongoʻi ai ʻa e kavengá ʻo e faingataʻaʻiá, te nau lava ʻo fakahū mai ia kiate Au ke u ʻiloʻi pea ko ʻeku haʻamongá ko e māmá ia.

Hoko atu ke fakamolemoleʻi au hoʻo ngaahi mamahí ʻi hoʻo fai pē kinautolú. Ongoʻi. Te ke ʻiloʻi ʻo toe lahi ange ʻa e Fineʻeiki

 

ʻAo ʻOkú ne fakamaʻamaʻa hoʻo kavengá. Manatuʻi ko koe ʻOku ʻikai ke u teitei tuēnoa, ʻoku ou feohi maʻu pē mo koe. ʻOku nau tohi fakataha ʻa e tohi ko ʻení: " Koeʻuhí ke fiefia ʻa hoku kakaí, ko ʻeku fili ʻa Sīsuú." ; ʻOku fakatahaʻi ke tau kātakiʻi ʻa e fakamamahiʻí, kae pehē foki ki he te tau moʻui fakataha ʻaki ʻa e "fiefia" ʻe ʻomi ʻe he tohi ni, ʻa ia ko e lahi ange ʻetau feohi vāofi ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke tau aʻusiá ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

 

9 Fepueli ʻi he 4:55 pm

Kotoa pē maʻana, meʻa kotoa pē maʻau, meʻa kotoa pē maʻá e niʻihi kehé

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakafalala atu kiate koe ʻa e meʻa ke tau faí kole mai ke u teuteu ki he "kakato" ʻa e meʻa kotoa pe. ʻOku mou ʻiloʻi ʻeku tuēnoá, hoku ngaahi fakangatangatá, mo hoku ngaahi vaivaí. I fakafalala ʻataʻatā pē ki Ho Māfimafí. ʻoku ou kakato ʻi Ho nima, ʻoku ou fakafalala pe kiate Koe.

ʻoku ou maʻu fie fanongo kakato atu kiate koe. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakalahi pea ki hono tali ʻeku lotú.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko ha ngaahi tefitoʻi lao ʻeni ʻoku ʻikai ke ke maʻu ke fakaʻapaʻapaʻi. ʻOua naʻa ngalo. ʻOku lelei ke fie maʻu hoko ko e meʻa kotoa maʻá e tokotaha kotoa pē, ka ki muʻa peá ke fie foaki pē ʻe koe ʻa koe ki he niʻihi kehé, kuo pau ke ʻuluaki aʻusia ia ʻe ha taha, he ʻikai teitei lava ʻe ha Taha ʻo foaki ʻo lahi ange ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai.

Kapau ʻOku ʻikai ko ha taha koe ʻoku tui, te ke lava fēfē ʻo Fakaake ʻa e tuí?

Kapau ʻOku ʻikai ko ha tokotaha fakatuʻamelie koe, te ke lava ʻo faʻeleʻi ha ʻAmanaki lelei?

 

Kapau ʻoku ʻikai ko ha Tokotaha koe ʻo e ʻOfa, ʻe anga fefe haʻo ʻave ʻa e ʻOfá?

ʻIkai ʻI hoʻo lava ʻo foaki pē ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí, ko ia kuo pau ke ke fai ia Kimuʻa pea ke lava ʻo foaki. Te ke lava fefe ʻo Ko e hā e meʻa ʻokú ke fie foakí? Naʻá ku pehē ke ʻoua ʻe ako; ʻOku ʻi ai ha faikehekehe lahi. ʻOkú ke te ke lava ʻo ako ha meʻa lahi ʻiate koe pe: ʻi he ʻi he ngaahi taleniti kuo foaki kiate koe, ʻOku foaki atu ʻe he ʻOtuá ha mālohi kiate koe.

ʻI heʻene hoko ko e ki ho ʻelito, ʻoku kehe ʻaupito ia : ko e mālohi pē ʻokú ke maʻú ko hono ʻoange kiate ia hoʻo "ʻio", tuku ke liliu ia ʻe hoʻo Tupuʻanga. ʻOku ʻi he tali ʻa e meʻa kuo foaki atu ʻe he Tamaí kiate koé mo hoʻo Fakamatalá Moʻui lolotonga e ngaahi momeniti ʻo e feohi fafale mo e Toko Tolu Maʻoniʻoni, fakafou ʻi ha niʻihi kehe pe moʻui ʻi ha ngaahi meʻa na ke ke hoko ko ha Tokotaha foʻou, ʻo tauʻatāina kakato mei he tuʻunga maʻongoʻongá ni tauʻataina ko e fanau ʻa e ʻOtua.

Pea Fakamavahe ʻaupito mei he ngaahi fakakaukau ʻa e māmani, ʻoku foaki atu ke ke kakato, ke ʻiloʻi ho fakaʻofoʻofa totonu naʻe fakatupu peheé ʻe he Tamai pea tuku kakato ki Hono toʻukupu.

Ko e ʻI hono toʻukupu kakato, ʻoku ne fakaʻata koe ke ke kakato koe pea te ke lava ʻo foaki ki he Meʻa Kehe. ʻI hono fakalea ʻe tahá:

Naʻa maʻu e meʻa kotoa pē; ʻOku ʻamoutolu kotoa; Meʻa kotoa pē maʻá e niʻihi kehé

Hangē ko e ʻOkú ke faʻa liliu maʻu pē, ʻi hoʻo toutou foaki koe ki he Ko Ia ʻoku lahi ange hoʻo ngaahi fie maʻú pea te ke lava ʻo foaki ʻo lahi ange ki he niʻihi kehe.

Hangē ko e ʻOku ʻikai ke ke sio ki he kahaʻú, moʻui lelei he lolotongá pea mamata ʻaki e Akoʻi koe, vakai ki he meʻa kuó ke aʻusiá ke ʻiloʻi ko e taimi kotoa pē kuó ke tali aí ke lahi ange hoʻo foaki koe ki he ʻOtuá, naʻá ke lahi ange koeʻuhí ko e Kuó ke lava ʻo foaki lahi ange ki he niʻihi kehé.

 

ʻOkú ke Foaki ʻa e ʻofá. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOkú ke mafola ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

16 Fepueli ʻi he 4:05 pm

-ʻIkai ʻOua naʻá ke kumi ki ha toe ʻeiki kehe

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie kole atu

T. fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ke ʻamanaki ki ai meiate ia.

I Ko e feituʻu ia ke ke fanongo ki ai. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakafanongó pea tali ʻeku lotú mo ʻene lotú.

ʻOku hounga ia kiate au.

"Siʻisiʻi T. mei hoku fakamaauʻanga, haʻu ʻo faʻofua ki hoku ongo nima ʻa ia ne u tatali ki ai talu mei fakaʻānaua ke tohoakiʻi koe ke ke ofi ange kiate Au. ʻOku vela ʻeku fakamāú ʻi he ʻOfa Maʻau. Ko e hā e founga ʻoku totonu ke u sio ai kiate koé? Tali hoʻo siʻisiʻí, ko hoʻo ʻita, vaivai, tuʻu laveangofua mo e taʻeʻaongá ʻOku toki lava pē ke ueʻi ho lotó kiate au pea huaʻi hifo ha fuʻu ʻofa lahi ki ai.

Fakataha Kiʻi Mataʻitofe ʻo Hoku Fakamaauʻangá, ʻoku tau hū ki ha māmani foʻou, ko ha Siasi Foʻoú. ʻOua naʻá ke kumi ki ha ʻeiki ʻe taha. I ko e ʻEiki tuʻuloa, ʻoku ne lava ke tataki koe ki he feituʻu ʻoku ke fie tali ʻEku kole ki he ʻi lalo homou loto ʻataʻataa.

Ko ʻeni Tali ʻoku ke fekumi ki ai, he ʻikai ke ke maʻu ia ʻi ha feituʻu ʻi he ngaahi feituʻu kehe Ko e ha ʻoku ʻiate koe, ko e feohi fafale mo Au ʻi he momeniti lōloa. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke tali ki hoku uiuiʻí, ka ʻoku sai pē. ʻi heʻete hoko ko ha tokotaha. Ko Hoʻo ko e, ʻa ia naʻe fakafotunga ʻe he ʻOfa ke hoko ko e ʻOfa, he ʻikai lava ke ʻomi ia ki hono toki fakakakato pe ʻo fakafou ʻi he ʻOfa.

 

ʻOkú ke naʻe lahi ʻa e "ʻio"; Tamai ui e niʻihi kehé ke fakakakato e talanoa fakaʻofoʻofá ʻo e ʻOfa ʻoku ke ʻi ai. ʻOua ʻe maumauʻi ho taimí ʻi hoʻo vakai kiate koé pe ke kole. Sio ki he Tamaí, vakai ki Heʻene Angaleleí, vakai ki Heʻene ʻAloʻofá pea sio ʻEne ʻofá. ʻOua naʻá ke feinga ke ke moʻui taau ke maʻu ia pe fai ia. ʻOku ʻikai malava ke ngāue fakafaifekau koeʻuhí he ʻikai te ke teitei moʻui taau ke maʻu ha ʻOfa lahi pehē, he ʻikai teitei lava ke ke maʻu ʻa e ʻOfá pea haohaoa foki.

Vitus tali, tali ʻEne angalelei, ʻaloʻofa mo e ʻOfa, koeʻuhí he ʻokú Ne finangalo ki ai. Kiʻi Mataʻitofe Siʻisiʻi Ko Hoku Fakamaauʻanga, ʻomai hoʻo Kavenga, ʻoku ke helaʻia ʻi hono fuesia ia. Ter. Tuku Ke u hili hoku uma ke ʻoange ia ki he Tamai. ʻOkú ke tauʻataina, ʻoku fakatauʻatainaʻi koe ʻe he ʻofa.

Fiefia ko koe, kiʻi Mataʻitofe ʻo Hoku Fakamaauʻangá, ke tuku ke tataki koe ʻi he hala ʻo e tauʻataina pea hoko ai ko e ʻOfa. Hoko ʻo ʻOfa Mo au. Ko e hā mo ha toe meʻa te ke fie maʻu?

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

19 Fepueli ʻi he 3:00 pm

– Ko hoʻo Ko e misiona moʻoní ko e ʻofa

 

"Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, fakafanongo lahi ange maʻu pe kiate au. Te ke fakatokangaʻi ʻoku ou fakaʻau ke ofi ange kiate koe. Hoʻo ngaahi fakakaukaú pea ʻe ueʻi fakalaumālie maʻu pē au. ʻoku ou loto ke mou hoko kotoa Kiate au. Kapau ko e meʻa kotoa pē koe kiate Au, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke toe hohaʻa ʻo ʻikai ha meʻa koeʻuhi ko e ʻio, ko au ʻoku ou fua koe, ʻoku ne ueʻi fakalaumalie koe, ʻoku ne tataki koe, ʻoku ne fakamalohia koe, pea fakaʻosi, ʻoku fakamoʻui ia ʻiate koe.

Naʻa Ko ia ʻoku ʻi ai ha liliu lahi ʻaupito ʻoku hoko faʻu ʻiate koe he Taimí ni; ʻoku ke lahi ange pe

 

siʻisiʻi ange ʻiloʻi pea ʻoku tatau ai pe pe ʻoku ke ʻiloʻi ia pe ʻikai. Naʻa ʻOku mahuʻinga ke ke tuku ke liliu koe, ke ʻoua naʻá ke foaki mai taʻe kau ai ʻa e tuku hoʻo fakangofuá, ke ke fakatokangaʻi ʻokú ke siʻisiʻi ange mo ʻofaʻi koe ʻiate au.

ʻOku Ko e ʻofa ʻokú ne fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he taimi ʻoku tauʻatāina ai ke ngāué. ʻOkú ne tokangaʻi ʻo e tokotahá, liliu ia ʻo fakatatau mo hono ʻimisi. ʻI he taimi ʻoku fuʻu lahi ai Hono ʻīmisí ʻi he Ko e tokotaha ko ha kakai tokolahi ʻoku ʻaʻahi ki ai, ʻi he ʻIkai Mamata ʻi ha founga ʻoku ʻasi mai, kae lava ke maʻu honau fakangofua ke tau liliu maʻu pē ki Heʻene ʻimisi. ʻOku hokohoko atu pē ʻa e Foungá kae ʻoua kuo aʻu kotoa ki he Kuo liliu fakaʻaufuli ʻa e māmaní.

Naʻa ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ko e (ngaahi) misiona kuo fakafalala mai ʻoku fakahoko ʻi he Meʻa ʻOku Hā Maí ha meʻa lahi ange ʻi he meʻá ni ʻo tatau ai pe pe ʻoku ne lea ʻaki pe fai ia, koeʻuhi he ʻoku maʻu ʻe he fakatupu ʻa e ʻimisi ʻo e ʻofa.

ʻOku ko hoʻo ngāue fakafaifekaú ko hoʻo ngāue fakafaifekau fakamātoato ia. Tatau ai pe pe ʻoku ke tokotaha laukonga pe ʻikai lahi, Komisiona, meʻa ʻoku ke ka, ʻoku ʻikai hano faikehekehe; ʻOku ke ʻofaʻi kotoa kinautolu ʻaki ʻa e ʻOfa tatau ke nau hoko ko e ʻOfa ki he ko ho taimí.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi mālohi. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

3 Fepueli:45

" Ko e ʻOku langa ʻiate koe ʻa e Tokotaha Foʻou

 

Tamai ʻOku ou fie fakamalo atu ʻi he melino mo e fiefia lahi ko ʻeni ʻoku ʻOku ou moʻui ʻi he taimi ʻoku ou ʻiloʻi ai: "ʻE fiefia, ʻe Fili ʻe haʻaku, ʻaʻaku, ʻa SISU", kimuʻa pea paki fakaʻosi.

 

Tatau Pē Kapau kuo tuʻo hongofulu pe hongofulu ma nima talu mei heʻeku toe lau ia, ʻoku foʻou maʻu pe pea u ongoʻi ʻo hange ʻoku ou ʻiloʻi ha Ko e fuofua taimi ʻeni ke tuʻumālie ai e meʻa ʻi lotó.

Mei ha ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai lahi e meʻa ʻoku ou maʻú liliu. Ko e taimi ʻoku hoko mai ai ki he pisinisi mo e ngaue, moʻui loto hohaʻa fiemalie ʻi he taimi ʻoku ou mavahe ai meiate kinautolu ʻi he ngaahi momeniti ʻo e lotú, tohí pe fakatonutonú.

Mālō ʻaupito ki he ongoongo lelei taʻepau ne maʻu ʻaneafi ʻi ha faile fakakomesiale ʻe ua.

Mālō ʻaupito ke ke toʻo ʻa e ngaahi meʻá ni ki ho nima pē ʻoʻoú pea ʻomi kiate au ha fakamoʻoni ki ai. Haʻu fakaleleiʻi hoku vaivai, hoku vaivai ʻi he siʻi ʻa e tui mo e fomu vili taʻeʻunua.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

 

« Siʻeku kiʻi tamasiʻi ʻofeina ʻo hoku fakamaauʻanga, kapau naʻa ke ʻiloʻi ko ʻeku fiefia ʻe haʻu ke totongi huhuʻi ho vaivai. Kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa ia Tuhu ʻoku ou lava ʻo fakahaaʻi ha faʻahinga tukunga pe meʻa ʻoku ou tokanga ki ai tuʻu hake mei he ngaahi kole mo e loto ke foʻi Toutou lea ʻaki. ʻOku ke ʻi he hala totonu ʻokú ne tataki koe ke ke ʻOfa ʻi hono tuʻunga kakató. ʻOkú ke kuo pau ke ne fakatahaʻi mo moʻui ʻaki, Tuku ke moʻui ʻa e Tokotaha Foʻoú ʻa ia ʻoku langa ʻi loto ʻiate koe.

Vakai, Ko e taimi ʻoku fie maʻu ke hoko ai ha kiʻi tamasiʻi ko ha taha lahi, vakai ki he ʻa e taimi ʻoku fie maʻu ki ha fuʻu ʻakau ke aʻu ki matuʻotuʻa. Ko e meʻa ʻoku fie maʻu ke loloa ange hono maʻu fakatupulaki ʻa e taha ʻoku lelei ange hono ʻulungaāngá; Naʻa ʻoku tolonga ange pea te ne lava ʻo matuʻuaki lelei ange ʻa e ngaahi matangi. Ko ia ai Ka, kuo pau ke ke fiefia ke ke fakamamahi ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ke te hoko ai ko e ʻOfá. Tanaki atu ki ai mo hono fakatoloi ko e lōloá, ko e mālohi ange ia hoʻo lavaʻi ʻa e kau ʻahiʻahí.

Maʻa e moʻui ʻaki ʻa e liliu ko ʻeni ʻokú ne taki koe ki he Liliu Foʻou ko ʻení Siasí, Kautaha Foʻou ko ʻení, naʻá ne

 

Naʻa Ko ia ʻoku fie maʻu ai ke: ʻOkú ke ʻulungaanga lelei ki he lava ke tekeʻi. Kuo pau ke ke fai mamalie ia. ʻIkai ʻOua naʻá ke maumauʻi ho taimí ʻi hoʻo mamata ki he meʻá ni ʻokú ne ʻofa ai, Vakai ki he meʻa kuo u fakalele mo e meʻa ʻoku ou ngaue ki ai ʻi ʻOkú ke ʻi ho ʻātakaí he taimí ni mo e meʻa ʻoku ou lavaʻi ʻi he koe.

Ko ʻeku ʻAlo ʻOfaʻanga, ʻoku fakafonu kimoutolu ʻaki ʻa e ngaahi ʻaloʻofa mo e dʻAmour, tuku ke maʻu ʻe ha taimi ʻa e malohi ke fakatahaʻi kinautolu ki he koe. ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa.

Tali tali, tali ʻEku ʻOfa. Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Ongó Tamai. »

 

3 Fepueli:35

-ʻI he māmani ʻo hangē ko ia ʻi he langí

 

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ʻoku ke hoko ko e ʻofa. Mavahe mei hoʻo moʻuí. Ke tataki koe, ʻokú Ne ʻe lava pe ke taʻe-faʻa-liliu ʻi he ʻOfa. Ko e meʻa ʻoku ke malava kuo pau ke ke tokoni ki Hoʻo Fakamāú, ʻoua naʻa toe ʻi ai ha founga kehe. Kuo ke fakatupu ʻe he ʻOfa ke hoko ʻo taha mo Ia. Ko ʻeni ko e fehokotaki ʻa e ongo meʻa ni ko ho tafaʻaki ʻi mui koeʻuhi ke ke maʻu Fie maʻu ke ako ke moʻui ʻi he tuʻunga ko ʻeni, ko e meʻa ia ʻokú ke ako ʻi he taimi ʻokú ke nofo toko taha ai mo E Fakafoʻituituí loloto ange ʻi hoʻo hoko ko e Lahi ange hoʻo fononga ʻi he hala ko ʻeni, ko e lahi ange ia ʻai ke ke maheni, ko e faingofua ange ko ia ke maʻu iá, ko e lahi ange ia hoʻo maʻu iá Ongoʻi nonga, fiefia mo ʻofa.

Ko ʻeni ʻOku fakaʻatā koe ʻe he vā fetuʻutaki vāofi fakaesinó ke ke fetuʻutaki mo e Kāingalotú Tolu, mo ʻEku Faʻē Māʻoniʻoni Tahá pea mo hoʻomou Faʻē Māʻoniʻoní, ko e Fakamaau Fakalangí, kau ai e kāingalotu ʻo e palataisi, kau ʻangelo maʻoniʻoni, kaingalotu kotoa pe ʻoku lolotonga moʻui ʻi he mamani, ʻo kamata meia Sione Paula II.

ʻOku Ho fāmili fakaʻofoʻofa mo tokolahi ʻokú ke kau ki aí. ʻI he ko e Fāmili ko ʻení ʻa e uouangataha haohaoá, ko e fiefia kakato ko ʻení ko e nonga kakato pea ʻoku

 

Taha ʻofa ʻo toutou fakafoʻou maʻu pe ʻe he Afi ʻo e ʻofa, ʻa e afi. Kotoa pē fetokoniʻaki, pea ʻi he taimi tatau taimi ʻi he ngāue maʻu pē ki he Tamaí ʻi he ngaahi misiona lahi ke ne fakafalala ki he taha kotoa, koeʻuhí ke ke lava ʻo kau atu ki ha ngaahi fakaʻeiʻeiki lahi ʻi heʻenau fepōpoakiʻakí mo e ngaahi ueʻi fakalaumālie ke hū ki he fāmili lahi ko ʻení Kaingalotu ʻo e Fetuʻutaki.

Langi Ko e tauʻatāina ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai e fetuʻutaki ko ʻení ke faingofua. Ko ia ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau tuku ke liliu kinautolu ʻe he ʻOfá ʻoku nau hoko kau faifekau ʻoku ʻikai ke ʻi ai hanau houʻeiki tangatá, ka ʻi heʻenau fakangofuá pē.

Fiefia Pea fiefia ʻoku ke ʻosi ʻi he fakaʻofoʻofa mo e famili maʻongoʻonga ʻo e Langi lolotonga hoʻo kei ʻi he meʻa ni mamani. Ko ia ai, ʻoku fakahoko ʻa e finangalo ʻo e Tamaí ʻi he Mamani ʻo hange ko ia ʻi he Langi.

Ko ʻeni Akoʻi, ʻa ia ʻoku ʻi he tuʻunga fakamāú, ʻi he tui haohaoá, hoko mai ke tokoni ke mahino ki homou ʻatamai ʻa e ʻuhinga ʻo e loloa ngaahi momeniti ʻo e feohi fafale ʻi he ʻOfa, pea mo e ongoʻi foki ʻo e fakahaaʻi ko ha kiʻi halatuʻusi: "Koeʻuhi ʻoku ʻofa ʻa e ʻofa ʻiate koe, ʻoku ke hoko ʻo ʻofa."

ʻOku ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻofa ʻi he taimi ʻoku ʻiloʻi mo foaki ai ki he tauʻataina ke ngaue. ʻOkú ke ʻi homau fāmilí, ko hoʻo Fāmilí. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. Kuo ke hoko ʻOfa. ʻOku ou ʻofa moʻoni. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

2 Fepueli:40

"Naʻa ku Muimui ki hoʻo malú. »

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu ʻa e ngaahi ongó kiate Koe ʻo e taʻepau naʻa ne ʻomi au he taimi ko ia ʻi he tuʻunga kotoa pe kimuʻa pea pulusi ʻa e tohi "Huaʻi Hifo ʻa Leniu

 

taha ʻeku kiʻi taʻahine, ko Sisu kuo u fili." ʻOku ou ongoʻi fuʻu siʻisiʻi, vaivai mo angahalaʻia ʻi he faʻahinga misiona pehee; ʻIkai ngata ai, ʻoku ou ilifia ke fakahā ʻa e ngaahi fakapulipulí, ke fakahā Ngaahi meʻa kuo pau ke fufuuʻí.

Haʻu ki Heʻeku Tokoní. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mo tali ʻeku Lotu taʻefakapotopoto. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

"Ko ʻeku Kiʻi taʻahine, haʻu ʻo snuggle ʻi Hoku ongo nimá. Ko au ho maluʻí, ʻoku ne talitali lelei ʻa e ngaahi ongoʻi fieʻilo ʻoku nofoʻia koe ʻi he meʻa ni momeniti; ʻOku fie maʻu ia maʻau-sarya ke loto fakatōkilalo pea liʻaki ʻi Hoku nimá.

ʻOkú ke lea ʻaki hoʻo "ʻIo" ke tataki koe ʻe he Tamai, Kuo pau ʻeni ke ke foaki hoʻo "ʻIo" ke moʻui ʻaki e ongo ko ʻení ʻo e taʻepau ʻoku fie maʻu ke ʻoua naʻa ke tuku ha ngaahi faingataʻa ʻi he hala ʻo e Hono finangaló.

ʻI he ʻI he taimi tatau pē, kimuʻa peá ke talitali lelei e ngaahi ongo ko ʻení ʻo e taʻepau, ʻoku talitali lelei koe ʻe Heʻene ʻOfa, koeʻuhi ko e ʻOfa ʻoku ne tali koe ʻi he ʻoku mālohi ange ʻa e momeniti ko ʻení ʻi he ngaahi meʻa taʻepau ko ʻení, pea ko Ia ia ʻa ia ʻokú ne kumi kinautolú. ʻI he taimi tatau ʻi Heʻene kumi, ʻoku Ne ngaohi koe Laka ki muʻa ʻi ha sitepu ʻe taha ʻi he potufolofola maʻongoʻonga ko ʻeni kuo ke tataki ki he ʻOfa.

Toʻo ko e taimi ke fakatahaʻi lelei ai ʻa e ʻofa ʻoku nofo ʻiate koe, ko ia ai hoko ʻo ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Mālō ʻaupito Koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke u kei ongoʻi ʻa e ongoʻi taʻepau ko ʻeni ʻoku ne naʻá ne ʻohofi au. Fakamālō atu ki he ʻEiki ko Sīsuú.

 

3 Fepueli:35

– ʻI he Fakatatau mo e lava ke maʻu ʻa e fakamaauʻanga, ko e ngaahi tali ʻoku foaki mai

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu ʻa e uiuiʻi kuó u maʻú pea naʻe ʻikai te u foki mai. Ko e hā ʻoku totonu ke Hoko ko Hoku ʻOku fakaiku ʻa e ʻulungāanga ʻi he fehangahangai mo e faʻahinga fie maʻu ko ʻení ki he ngāué ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha tuʻu maʻu ke maʻu e tali ʻa e ʻEiki; ʻOku ou fie ʻi ho fakaʻauha. ʻoku ou maʻu Manavasiʻi ke ʻohofi pea ko ia ai ke ke mavahe meiate koe.

Haʻu fakamaama mo tataki au. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mo e tali maí ki heʻeku lotu koví. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ko koe pē ʻoku ʻikai hatau ivi ke tokoniʻi ha taha. ; ka ʻoku lava ʻe he Tamaí ʻo fai ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi. Ko e ko e ngaahi mataʻitohi ʻokú Ne foaki maí ʻoku ʻikai maʻau, neongo kapau taimi ʻe niʻihi te ke lava ʻo fiefia ai.

Naʻa Kuo pau ke tau lotua maʻu pe ke mahino pe ko e ʻa e tokotaha ʻoku fekauʻi atu koe ʻe he ʻEiki pe kapau ko e tokotaha ia ʻoku ʻoku ne fekauʻi mai ia pe ko e tokotaha ʻoku fekauʻi koe ki ai ʻe he fili puleʻi mo taʻofi koe mei haʻo fakafanongo ki he Tamai mo ke muimui ki he fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e ongo ʻo e ʻUlungāangá kuo pau ko hoʻo tōʻongá ia naʻe akoʻi ʻi he ʻaho 6 ʻo Sanuali 1997 pea ʻoku ʻi he Popoaki Fika 2 ʻo e tohi ni. ʻOku fuʻu mahuʻinga ke nofo maʻu ʻata ke maʻu ha tali, ʻi he ʻuhinga pe ʻe taha pe ʻi he tafaʻaki ʻe taha. ʻIkai. Tatau ai pe pe ʻoku ke fuʻu totuʻa pe ko e tahá, fakafisi koeʻuhí he ʻokú ne fakahohaʻasi koe pe ko e meʻa pe ia ʻaʻau ke tuku ke kapu koe ʻe ha kakai ʻoku ʻe hoko ia ko ha consumers ʻo ho taimi.

ʻOku ʻi hoʻo hoko ʻo feliliuaki ʻaupito ʻi hoʻo fakamāú te nau lava ʻo maʻu ʻa e tali te ne ueʻi fakalaumalie koe. ʻI he taimi ʻoku ʻoku tolonga ʻa e fetuʻutakí ʻo lōloa feʻunga, pea ʻe hoko ʻa e tuʻutuʻuní mahino ʻi ha taimi loloa.

 

ʻOkú ke ʻoku ʻi ha taimi kuo pau ke lava ai ʻa e ʻofa ʻunu tauʻatāina atu ʻiate koe ke kau fakataha mo e niʻihi kehé "ʻi he kamataʻanga pē ʻoku ʻikai ʻiloʻí". Kuo pau moʻui ʻaki foki ha ngaahi aʻusia ʻoku ʻasi ʻi ha ngaahi ʻuhinga lahi:

ʻOkú ke laka hake ʻi he foaki ʻofa,

Maʻa e vakaiʻi pe te ke tuku ke paasi ʻa e ʻOfá

Ke ke kau fakamoʻoni ki he ngāue ʻa e ʻOtuá,

Fakatokangaʻi hoʻomou mālohí mo e ngaahi fakangatangatá,

Fehuʻi ange Tokoni maʻu pē ʻa e ʻOtuá,

Kakai ʻafio ki he ʻOtuá,

Nāunau ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e liliu ʻokú ne fakaʻaongaʻí.

Ko ha niʻihi tokosiʻi pe ʻE lava ke tānaki atu mo ha ngaahi ʻuhinga kehe, ka ʻoku Ko e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke ke manatuʻi kimuʻa ke ngaue ʻo fuʻu vave.

ʻIo. kuo pau manatuʻi ha uiuiʻi naʻe maʻu maʻá ha Taha Ko Koe. Pea ke toki Ngāueʻi ʻa e ueʻi fakalaumālié Tuku ke liliu koe ʻe he ngaahi meʻa ni kotoa Ngaahi Meʻa Naʻe Hokó. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. Angaʻofa, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

5 Fepueli:10

– Mohu Tāpuekina Ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e ngaahi ʻaloʻofa

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu, ʻoku ou fakamālō atu, pea kiate Koe, Fai ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ʻe ua kuó u fanongo ai mei he ʻa e kau mai ʻa ha ongo laukonga fakalotu ʻe toko ua, kimuʻa pea toki pulusi ʻa e tohi "Ke Fiefia, Ko Hoku, Sīsū Kuo Fili".

Kotoa pē talamai ʻe ha toko ua naʻa na ongoʻi kuo liliu kinaua ʻe Hoʻo ʻOfa, Kapu ʻe he melino lahi, fiefia lahi, vaʻinga. Mei he ʻIkai ngata ai, naʻa nau ʻiloʻi ha hala ʻoku fie maʻu ke "fakataha mo Sīsū" ʻo hangē ko ia ne nau maʻú teʻeki ke u aʻusia ia kimuʻa.

 

Mālō ʻaupito ke u lava ʻo toe vakaiʻi hoʻo ngāué. Fakamālō atu ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ko ʻení ke ke to hifo ʻo Mamata. Fakamālō atu ʻi he ʻofa lahi. te u talaatu Hangē pē ko iá.

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoua naʻa tuku hono ʻomi e fakamatala ʻoku ke maʻu ʻI he tohi ko ʻení koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻamoutolu ʻa kinautolu, ʻoku totonu ke nau ko au ki he nāunau ʻo e Tamaí. Te ke fai ʻa e meʻa tatau ki he siʻisiʻi ange ʻa e fakalangilangi pe ngaahi fakamatala fakatupu ʻauha.

Manatuʻi ko ha meʻangāue pē koe ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí Ko ha hamala ʻi he nima ʻo ha tangata tufunga. Fiefia ʻi hoʻo meʻangāue ko ʻení. ʻOku monūʻia ʻa e kau laukonga te nau talitali leleí mo te ne tali ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻe lilingi hifo ʻe he Tamaí ki he ʻo ʻikai ha toe fakaʻatā makehe. Neongo ia, ko ia ʻoku fakafisi ke fakaava hono He ʻikai lava ke fiefia ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ko ʻeni.

ʻI he ʻOku tau hu fakataha ki he Siasi Foʻou, ko e Sosaieti foʻou, ke moʻui ʻi ha feohi fafale fakaesino lahi ʻa e ʻOfa ʻoku finangalo ʻa e Tamaí ke foaki ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú ʻi he Mamani. Tau fakamālō fakataha kiate ia ʻi hono fakahoko ʻeni maʻá e tokotaha kotoa pē. ʻo ʻene fānaú pea ki hono nāunau ʻoʻoná.

Mālō ʻaupito Tamai, toe ʻoange ki hoʻo fānaú ʻa e meʻa ʻokú ke faí ʻOua ʻe foaki ki he ngaahi fuʻu meʻa lalahi. Mālō ʻe Tamai, ʻi hoʻo fakahā maí ki hoʻomou fanau iki ʻa e meʻa kuo mou fufuuʻi mei he maʻongoʻonga ʻo e mamani ko ʻeni.

Kau lau makasini kau laukonga ʻo e "Pour le bonheur des Mon, Mon JÉSUS fili", hoko ko e ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa.

I ʻofa ʻiate koe ʻita. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

6 poini , 5:50 a.m.

-Koe es ʻi hoku ʻapiako

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu ʻi he kulupu ngāue ko Koé Hangē ko ia ʻoku fakaʻaongaʻi ki hono teuteuʻi ʻo e tohi "Koeʻuhi ke fiefia ʻa Hoku kakai, ko Sisu kuo u fili". Ko e Naʻe hoko ʻa e melinó mo e ʻofá kiate kitautolu takitaha. ko kinautolu Ngaahi Fakaʻaongaʻí. ʻIkai ngata ai, ne u sio ʻoku ke ngaue. Kuo ke maʻu fakapapauʻi hoku moʻoni.

ʻI he taimi Naʻe ʻikai faingataʻa ke tali ʻe ha taha ʻa e fakakaukaú ʻI hono foaki ia, naʻe kehe maʻu pe ia ki he fakapapauʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fakakaukau ko ʻení ʻo ʻikai toe fie maʻu ke kau mai. ʻI ha loki lahi maʻu pe ʻa e ngaahi fepotalanoaʻaki ko ʻeni naʻe hoko ia.

Mālō ʻaupito ʻEiki Sīsū, tuku ke u toe fakamoʻoni ki he Ko hoʻo ngāué. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

« Ko ʻeku kiʻi taʻahine, hange ko ia ʻoku mou lava ʻo sio ki ai, ʻoku faingofua ʻa e meʻa kotoa pe pea fakafiefia ʻi he taimi ʻoku fili ai ha taha pe kulupu ke Tataki. ʻI he taimi ʻoku mateuteu ai ʻa e lotó ke tali e faleʻi ʻoku ou fai, neongo kapau ʻoku fepaki mo e meʻa kuo ʻosi fakamatalaʻi ia ʻe he tokotahá.

ʻOkú ke maʻu moʻoni Hoku ʻApiakó ke nofo ʻi he Foʻou ko ʻení Society, ʻi he Siasi Foʻou ko ʻení. ʻOkú ke ʻoku ʻi he akoʻanga ʻo e ʻOfa. ʻOku ke kau fakamoʻoni ki he meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻOfá ʻi he taimi ʻoku ʻoange ai ha kaati hinehina; te ne lava ʻo fakahaaʻi ia taʻe ʻi ai ha ʻā vahevahe, tuʻutuʻuni mo e ngaahi fokotuʻutuʻu kimuʻá.

Ko ʻeni founga foʻou ki hono fai ʻo e ngaahi meʻá, makatuʻunga ʻi he ʻOfá, ʻoku fie maʻu Lahi e feilaulaú, liʻakí mo e loto fakatōkilaló ʻo e Kakai takitaha ʻoku nau faʻu ha kulupu ka ʻoku nau fakatupu ʻa e Fua ʻe teau ki he toko taha. ʻOkú ne ʻomi ha fiefia lahi, ko ha Fakakakato mo kakato ʻa e melino ʻo e ʻatamaí, ʻokú ke pea fakaʻatā foki ha meʻa lahi ke aʻusia ʻi he kiʻi taimi siʻisiʻi.

Fiefia Pea fiefia ke ke lava ʻo aʻusia ʻa e meʻa fakatupu ʻa e ʻOfá ʻi he taimi ʻoku tali ai iá pea maʻu hono fakakātoá tauʻataina ke ngaue.

 

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. Angavaivai mo fakasesele, ʻoku ke ʻofaʻi. Ko e founga ia ʻoku ou ʻofa ai ʻiate koé ʻofa ʻiate koe. »

 

8 Maʻasi, 5:40 p.m.

« Meʻa kotoa pē ʻoku ʻaʻaku

 

« Naʻe fakapapauʻi ʻe heʻeku kiʻi taʻahiné, ki hono pulusi ʻo e meʻa hono hokó ʻi he voliume. Naʻá ku ueʻi koe ke ke tohi, ʻoku ou toʻo Te u toe tali foki mo e tufakiʻanga nāunaú, ʻi heʻeku tokangaʻi hono fakatonutonu iá. ʻOku mo au foki te ueʻi ʻa e kakai ʻoku nau mama ke nau lau pe ʻIkai. Ko au te u lomakiʻi kimoutolu ʻaki ʻa e ngaahi ʻaloʻofa. Kuo hanga ʻe he drive ʻo ʻa e taimi ke lau ai, koeʻuhi ko e meʻa ʻoku loto ki ai ʻa e tokotaha, fakatokangaʻi hono siʻisiʻí pea tali ʻEku ʻOfá.

ʻOmi kiate au Ko hoʻo hohaʻa ki he meʻa ni, ʻoku ʻikai ke nau ʻoku ʻikai ke ke kau ki ai. ʻIkai, pea ʻoku ʻikai foki ke pehe ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he voliume ko ʻeni.

Kotoa pē ʻoku haʻu meiate Au. ʻOku ʻaʻaku ʻa e meʻa kotoa pē. Kuo pau ke toe foki mai ʻa e meʻa kotoa pe ki he ʻA au.

ʻOkú ke talitali lelei ʻEku ʻOfá pea hoko ko ha kau fakamoʻoni ki Heʻeku ngāue ʻo e ʻOfá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

10 Fika 4:55

Ko e ʻOku lele ʻa e taimi ... hoko ko e ʻOfa

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻokú ke hoko ko ha meʻangāue mahuʻinga lahi kiate au, ko hoʻo ʻOtua; ʻI he taimi tatau pē ʻi heʻeku lea ki homou Fakamaauʻangá, ʻoku ou fakaʻaongaʻi koe ke ke lea ki ha ngaahi loto lahi. ʻOku ʻoku ʻuluaki hoko ia ʻi he Ngaahi Meʻa ʻOku ʻIkai ʻIloʻí, taʻe kau ai hoʻo ʻiló. Ko e ha ʻOku ou ngaohi ʻa kimoutolu ke mou tohi, ʻoku ou fakatahatahaʻi ia ki ha haʻofanga kakai tokolahi

 

Lotó ʻi he Meʻa ʻOku ʻIkai ʻIloʻí; ʻOku tatau pē ia ʻi he taimi ʻokú ke toe lau ai ia ʻi he ʻaki haʻo tuku ke liliu.

Naʻa ʻe hoko ʻa e meʻa tatau kiate kinautolu kotoa te nau lau mo toe lau ʻa e ngaahi tohi ʻi he tui, ʻiloʻi ʻenau siʻisiʻi, tuku ke ʻofaʻi kinautolu, tuku e liliu ke hoko ko e ʻOfa. Faiako ʻi he mamaʻo, kau saienisi ʻo e loto koeʻuhi ko ʻenau siʻisiʻi ongoʻi ʻoku ʻofaʻi kinautolu, ʻoku nau loto ke liliu mo hoko ʻo ʻOfa.

Houa ʻo e press, Pere fakavaveʻi ange ʻa e vave ʻo e teuteu ʻo ʻEku Fuʻu Foki Mai. ʻOku ʻuhinga ʻeni ke Ne ʻave mo Ia pea ke ʻiate Koe, ko Ia pē ʻa e founga ʻe taha ʻi he niʻihi tokolahi ʻi he lolotongá ni fakaʻaongaʻi ke kau ki he lotó.

Fiefia Ko kimoutolu, kau laukonga fiefia, ʻoku hoko ʻa e meʻangāué ni ko ha meʻangāue mahuʻinga ʻi he palani ʻo e ʻOfa ʻa e Tamaí. ʻI he hoko ko e ʻOfá, ʻoku lahi e ngaahi fakaʻofoʻofa maʻá e hoko ʻo pehē.

ʻOku Talitali Lelei Koe ʻofa; Hoko ʻo ʻofa. fakamafola ʻa e ʻofá.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe.

Ko Hoʻo ʻoku vela ʻa e ngaahi lotó ʻi he Afi ʻo ʻEku ʻOfá.

Ko ʻeku Ko e mamaʻó ko ha ngaahi fakamatala lahi ʻoku tutu ki he Afi ʻo ʻEku ʻOfá.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

Māʻasi 5:10 pm

– Naʻá ku fai hoʻo lotú ki he Tamaí

 

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ki he ngaahi akonaki mahuʻinga ko ʻení ʻo fakatefito pē ʻi he fakaʻosi ʻo e ʻaho 10 ʻo Māʻasí mo e meʻa ne hokó naʻa ke fakangofua mai ke u moʻui ʻaki haʻaku toe lau ʻa e ngaahi tohi kimuʻa, fakatupu ʻo e ngaahi fakamaau takitaha ʻo e lotú, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he Kiate au ka ke ʻaonga ki he kotoa ʻo e ʻunivēsí, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo mamata ki ai ko e hā e meʻa ʻoku tohí pea makehe, ko e ʻa e ngeia ʻo kinautolu ʻoku nau lau pe te nau lau ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻeni.

Mālō ʻaupito Ki he ngaahi hala foʻou ko ʻeni ʻoku fonu ʻi he ʻamanaki lelei ʻoku ne fakafonu au ʻaki fiefia. ʻOku pehē pē mo e kau laukonga kotoa ʻoku ʻi aí pe kahaʻu.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou talitali lelei hoʻo lotú ʻo fakahoko ia ki he Tamaí. Ko e meʻa ʻokú ke kole maí kuo ʻosi Kamata ʻi ha ngaahi loto kehekehe. Kapau naʻa ke ʻilo e meʻa naʻe hoko ʻo hū ki ha ngaahi loto lahi, ʻI he taimi ʻoku lotu ai ʻa e ngaahi tohi ko ʻení ʻi hoʻo kamatá; Ke fai ʻení, te ke loto ke Fai ia koeʻuhi pe he ʻoku fuʻu fakaʻofoʻofa.

Ko ʻeni ʻOku fakaʻata au ʻe he aʻusia ke u sio ki he meʻa te u lava ʻo aʻusia ʻi ʻiate koe, ka ko e taimi pe te ke fakatahaʻi lelei ai ia ʻi he koe. ʻOku mahino ʻoku mahulu atu ʻeni ia ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ke mei mahino mo fakakaukau ki ai. He ʻikai lava ke ke ke ʻoua naʻa ʻai ia ke polepole, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ko koe ʻoku ngaue, ka ʻoku fakaʻofoʻofa mo fakaʻofoʻofa, fakaʻosi, ko au ʻoku ngaue ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe.

Hoko Atu Ke toe lau ʻaki hono toe lau, lotua e ngaahi naunau kotoa ʻo e ʻa e ʻunivesi. Fineʻeiki ʻi he taimi kotoa pe ʻoku ke hoko ai ʻo kiʻi lahi ange ʻo e ʻOfa, ko ia ai ko ha meʻangaue lelei ange ke tukuange ʻa e ʻOfa. Ko Hoʻo lahi ange ʻa e vela ʻa e ʻapi koeʻuhi he ʻoku toe lahi ange ʻene vela lahi ange ʻi he afi ʻo ʻeku ʻofa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

Māʻasi 3:15 a.m.

– Kāingá ʻi he fakatupu ʻo e Tamaí

 

"Ko ʻeku Siʻisiʻi, ʻoku ou fie lea maʻu pe ki ho fakamaauʻanga. ʻOku tupulaki hokohoko koeʻuhí ke lava lelei ange ʻi ai ʻEku ʻOfa pea ʻoku ngalingali te u foaki ia. ʻOku ko e: ko ha founga ngāue lōloa ke toki lavaʻi pē ʻi he: ko hono toʻo ʻo e taimi, taimi lahi, makehe mei hono toʻo mo foaki Maʻu pē hoʻo "ʻio".

ʻOku ko e moʻoni ko e ngāue ʻa e Tamaí, ʻa ia ʻokú ne liliu hoʻo moʻuí ʻi heʻene liliu hono fakatupú. Kuo fakanāunau ʻaki koe ʻa e ʻo ha laumālie, ha fakamaau, ha laumālie, ko ha ʻatamai poto mo ha ʻo ha sino. Ko e tauʻatāina lahi ʻoku maʻu ʻe he Tamaí maʻaú ʻoku fakaʻatā koe ʻe he fakamatalá ke ke feohi pe ngāue mo e ʻene fakatupu, pe ke fakalaveaʻi ʻene ngaue ʻofa.

ʻI he Tuku ke ne fai ia, ʻoku ke tokoni ke fakalahi ʻene fakatupu, ʻo hange ko e ngaahi fakafisinga, ʻo faʻufaʻu ke palaku. ʻIloʻi pea ko e tokotaha kotoa pē ʻoku moʻui ʻi he māmaní ʻoku ʻi ai hono fatongia ʻi he vaʻinga ʻi hono fakamatamataleleiʻi ʻo e fakatupu kapau ʻe tali ʻi he ui ʻa ʻene Tamaí. Meʻapango, he ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoua, ʻoua ʻe tali; ʻOku nau tafoki ʻa e ui ʻoku nau maʻu maʻu pē ke talí ʻI he ui ʻa e māmaní, naʻe pulia ha māmani.

Ko e Teuteuʻi ʻe he Tangataʻeikí ha kau tau tokolahi ke nau tau ʻoku hanga ʻe he ngaahi mālohi kotoa ʻo e koví ʻo fakaʻauha fakaʻaufuli kinautolu ʻi he ʻOfa. Ko e meʻa ʻeni ʻokú ke fai ʻaki hoʻo talangofua ki ai ʻaki hoʻo talangofua ki aí Tohi ki he meʻa ʻoku ou tipōsiti ʻi ho loto ʻataʻataá. ʻOku ʻeni pe te ne ʻai ʻa e tokotaha laukonga ke talitali lelei ʻa e ʻOfa mo e ʻAloʻofa, ʻi he laukonga ʻi he mateaki, koeʻuhi ke tatau ʻa e ʻOfa lingi ki he ngaahi naunau kotoa ʻo e ʻunivesi.

Houa Lomiʻi, tuku ke ke ha ʻi he afi ʻo ʻeku ʻofa ki he tutu ʻa e kelekelé kotoa ke tamateʻi.

 

Fiefia pea ʻokú ke fiefia ʻi hono fili koe Koeʻuhí ko ha fuʻu meʻa lahi pehē misiona ke liliu e funga ʻo e māmaní, ke hoko ia ko ha Fonua ʻo e ʻOfa ʻo fakatatau ki he palani ʻa e Tamai.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

 

16 Fika 5:50

– Lotu maʻá e ʻunivēsí

 

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, kapau naʻa ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku hoko ʻi loto ʻiate koe ʻi he taimi ʻoku ke tuku ai koe ki loto ʻeku ʻi ai mei lalo. Tuʻulu ki he loloto hoʻo moʻui." Kapau Naʻá ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ou lavaʻi ʻiate koé mo e anga ʻeku fakaʻaongaʻi koé ke kau fakataha mo e loto ʻo e Kakai Pulipuliá, te ke ʻiloʻi ai Te u pehē ko e ngaahi momeniti makehe ko ʻení ko ha meʻa mahu mahuʻinga fau. Kapau naʻa ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ou lavaʻi ʻaki ʻeku lele lolotonga hoʻo tohi mai kiate au ʻo toe lau ʻi he lotu ki he ʻa e ʻunivesi. Ko e taimi kotoa pe ʻoku ʻuha ai ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku to ʻi ha ngaahi loto lahi.

ʻOku ko e: Ngaahi kalasi kuo tāpuní... pea ko hai naʻe fakaava ke maʻu ʻa e ʻaloʻofá.

ʻOku ko e: kakai kuo nau tō ki he loto-foʻí lahi ... pea ʻiloʻi ha ʻamanaki lelei foʻou.

ʻOku ko e: kakai kuo nau moʻui moʻoni Hohaʻa ... pea ʻiloʻi ʻa e melinó mo e nongá ongoongo.

ʻOku ko e: kakai kuo nofoʻi ʻe he taufehiʻá mo e fetaʻaki ... pea ʻiloʻi ʻoku nau maʻu ʻi honau lotó ʻofa mo e melie.

 

ʻOku ko e: kakai naʻe ʻikai ke nau tali kinautolu ... pea ko hai ʻiloʻi ʻoku nau mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ko honau Tupuʻangá.

ʻOku ko e: kakai kuo teʻeki ai ke nau ʻilo ʻa e ʻofa moʻoní... pea ko hai ko e fuofua taimi ia ke nau fakatokangaʻi ai ʻi honau fakamaauʻangá pea ʻoku ʻofaʻi ʻa kinautolu.

I ʻe lava ke ne hiki taʻefakangatangata ʻa e meʻa ʻoku ne ʻomi ʻOfa ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ia ʻi he lotoʻaa ʻoku ava ki he fakangofua, lava ke taukapoʻi, ke foaki ki he ʻunivesi kotoa ʻa e meʻa kuo Ne maʻu tonu.

ʻOku ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻofa ʻi he taimi ʻoku maʻu ai. Ko hoʻo misiona moʻoni. Ko e misiona moʻoni ʻeni ʻo e misiona takitaha ʻo e Fānau ʻo e Māmaní.2 Ko ia ʻe kakato ai ʻa e funga ʻo e māmaní liliu pea te ke hū ki he Māmani Foʻoú ni, ʻa e Siasi Foʻoú.

ʻI he ʻi hoʻo maʻu ʻa e ʻOfa, ʻoku ke hoko ai ko e ʻOfa, ʻoku ke fakamafola ʻa e ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

17 Fika 2:00

Siʻisiʻi ʻuhiki ʻoku puke ʻaki e kapakau kuo maumau

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ʻikai ke u ʻilo e founga ke fakamālō atu ai koeʻuhí ko e fakamoʻoní ʻo e liliu lahi naʻa ke ʻai ke u fanongo ki ai ʻanepo. ʻOku Fakatokangaʻi koe ʻi ho lotó, mei he fakalea ʻo e tohi "Ke u fiefia, ʻa ʻeku SĪSŪ kuo filí",

2. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea "tamasiʻí" ki he fānau kotoa pē, ʻa ia ko hono ʻuhinga ʻoku maʻu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai kotoa pē ʻoku moʻui ʻi he fonua ni.

 

ʻOku ʻo laka ange ia ʻi ha meʻa naʻe lava ke u fakakaukau atu ki ai. Fakamālō atu ʻi he ke u lava ʻo mamata tonu ʻi hoʻomou ngāué.

I ʻoatu ha taumuʻa ʻe ua naʻe kole mai ʻe ha taha kiate au ke fakafeʻiloaki koe, ko e taha ki ai mo e taha ki hono kaungameʻa.

I fakamoʻoni foki ʻi he ʻao Homou Fakamaauʻanga ʻo e ʻAloʻofá Ko ʻeku toʻonga fakakaukau naʻa ku maʻu ʻaneafi, ʻoku ha mei ai ʻeku loto hohaʻa fekauʻaki mo ngaahi meʻa fakapisinisi ʻe niʻihi ʻoku nau fakahohaʻasi au Pea ʻoku ʻikai pe ke u maʻu ʻo e tui hili ha ngaahi ʻaloʻofa lahi. Fekauʻi mai hoʻomou Kāingalotú liliu ʻe he kau ʻāngeló ʻa e " ʻikai" ko ʻení ke hoko ko ha " ʻIo" ke ʻOfa.

Mālō ʻaupito koeʻuhí ko Hoʻomou ʻAloʻofa Lahí. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakalahi pea ke tali ʻeku lotu koví. ʻoku ou talaatu Falala pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou tali ho vaivai, hoʻo fakaʻofoʻofa mo hoʻo ongoʻingofua, pea mo e faingataʻaʻia ʻoku ne fakatupu koe. I kaungā ngāue mo au. ʻOku ou Faʻo Ia ki Hoku Ngaahi Kafo Toputapú ke foaki kinautolu ki he Tamaí ko ha haʻi ʻo ha ngaahi matalaʻi lose fakaʻofoʻofa ʻa ia ko ʻene manava te ke lava ʻo manava ʻaki ʻa e ʻalaha ʻoku ne fakaʻata koe ke ke nofo ʻi ʻa loto. ʻOku mou fiefia lahi ʻi he ngaahi faingataʻa ko ʻení. Ko e Ko e founga moʻoni mo moʻoni pe ʻa hoʻo moʻui ʻo lahi ange ʻi he ʻe koe.

ʻOkú ke ʻoku hange ha kiʻi ʻuhiki ʻoku puke ʻaki ha kapakau ʻoku maumau. Naʻa ʻoku malu ʻi he pununga, mafana ʻi he lalo kapakau ʻo ʻene faʻeé, kae ongoʻingofua ʻaupito ʻa tuʻa ʻi he taimi kuo pau ke tuʻu ai ʻi he lotolotonga ʻo e Meʻa Kehe. Naʻá ne toe langa hake hono kapakaú ʻi he lalo kapakau ʻo ʻene faʻeé pea ʻe vavé ni pē haʻane mālohi feʻunga ʻi loto ke nofo ʻi tuʻa.

ʻE founga fefe Te ke lava ʻo moʻui ʻaki ʻa e liliu hoʻo hoko ko e ʻOfá, ʻOku maʻu ʻe he tokotaha foʻou ko ʻeni hono malohi mei loto tu foua ha ngaahi momeniti loloa ʻo e feohi fafale mo Au. ʻi he taimi ko iá Te ke lava

 

fai ʻi he fehangahangai mo e ngaahi palopalema ʻi tuʻa, ʻi he nofo ʻi ha fiefia lahi.

ʻOku ou talitali lelei pea mo hoʻo ngaahi kole ke ʻoatu ia ki he Tamaí. Naʻa Nofo ʻi he lokí. ʻOku ou mapuleʻi kotoa e ngaahi tūkunga ko ʻení pea te mou hoko ko ha kau fakamoʻoni tokolahi ange ki Heʻeku ngāué. ʻI he taimi ʻokú ke fie maʻu Ke u fakamatalaʻi koe, ʻOku ou fai ʻEku ngāué.

ʻI he ko koe, tuku ke liliu Au, fakaʻau ke lahi ange ʻeku hu ki he Fakamaau ʻa e ʻOtuá. Ko hono olá, ko e ʻOtuá, ʻoku toe lahi ange, ngāue ʻiate koe, ʻo ngāue ʻiate koe.

ʻOku koeʻuhi ke langa ʻa e Mamani Foʻou, fonu ʻi he ʻOfa, ki he nāunau ʻo e Tamaí, mei he ngaahi valungofulu foʻoú, mei he loto-mamahi fonu ʻi he ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

Māʻasi 5:50 pm

– Maʻá e ʻa e liliu maʻongoʻonga ko ʻeni, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tamai

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou toe ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e ngāue kotoa pē ʻoku nofo ʻiate au pea he ʻikai ke u lava ʻo tukuange ke hū ki he meʻá ni feohi fafale lahi mo Koe.

Lelei Seni Siosefa, ʻa ia ko e tufaki ia ʻo Mele mo Sīsuú, ʻi he ʻI he taimi ʻo hoʻomou kātoangá, ʻoku ou kole atu ke mou taukapoʻi ʻa e Ko au, koeʻuhi ke u maʻu ʻa e ueʻi fakalaumalie totonu mo e ʻetivaisa totonu ke ʻeke ʻa e ngaahi toʻonga totonu ʻi he taimi totonu, fie maʻu ke tatau pe mo ko e kole ʻa e Tamaí.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

 

« Léandra, ko ha kiʻi taʻahine ʻofaʻanga ʻo e Tamaí mo Sīsū, Kuó u fanongo ki hoʻo kolé pea ʻoku ou taukapoʻi koe. ʻOku mahuʻinga ke ke ʻiloʻi e meʻa ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá ʻoku ʻikai ʻuhinga e māmaní ia kuo liʻaki koe ʻe he ʻOtuá. ʻI he Fehangahangai, vakai ki he ngaahi faingataʻa kuo tau fetaulaki mo ia Ko au mo Mele ʻi he taimi naʻe ʻi ai maʻu pe ʻa Sisu mo ʻa kitautolu. Vakai ki he ngaahi faingataʻa naʻe hoko tonu kia Sīsuú kuo moʻui. Vakai ki he ngaahi faingataʻaʻia ʻa e kāingalotú pea kau maʻoniʻoni. Naʻe pau ke ʻiloʻi ʻe he meʻa kotoa pē taʻe ʻi faingataʻa; Ko e hā ka kehe ai ki he ko koe?

ʻOku ʻi he ngaahi faingataʻa mo e faingataʻaʻia ʻoku hoko ki ha taha lava ke ʻiloʻi hotau ngaahi fakangatangatá, hotau ngaahi vaivaí, mo hotau ʻaa. Ko e meʻa ʻeni ʻoku ne ʻai ke tau siʻisiʻi mo fakamalohiʻi kitautolu ke tau ʻamanaki ki he meʻa kotoa pē mei he Tamaí. Kuó ke ngāue he taimi kotoa pē Ko hoʻo moʻuí ʻi he malu ʻo e ngaahi koloa fakaemāmaní pea ʻokú ke moʻui ʻi ha ʻātakai ʻoku ʻi ai e koloa fakamatelié ʻoku fakamahuʻingaʻi lelei.

ʻI he ko e potufolofola maʻongoʻonga ʻoku kole atu ʻe he Tamaí kiate kimoutolú, ʻOku ʻi ai hoʻo Falala ʻiate Ia. Falala kotoa kiate Ia. ʻOku ʻi ai ha fuʻu tau ʻi loto ʻiate koe pea pehe ki hono fakaʻaongaʻi hoʻo ngaahi fili. ʻOku ʻikai ke ke maʻu ʻikai ha meʻa ke ilifia ki ai, tuku ki he Tamaí kotoa hoʻo loto-falala. Naʻa ke ʻoange ki ai hoʻo "ʻIo", ʻa e Kuo pau ke kosi tahataha ʻa e kau fakamaʻu fakamaʻu. ʻOku Ko ha founga loloa ʻoku ʻikai hoko. ʻikai ha mamahi.

Maʻa e ʻa e potufolofola maʻongoʻonga ni, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa mo fakamamahi, naʻe faʻo ʻe Pee ha niʻihi Kau ʻāngelo ʻi homou tafaʻakí, pea ko e kau māʻoniʻoní ʻoku mateuteu ke tokoniʻi koe, ke poupouʻi koe ʻi he tui, ke ʻomi koe ki taulanga.

ʻI he Hangē pē ko e Kiʻi Tamasiʻí, ako ke ke tuku ke tataki koe. Hoko Atu ko e fakalakalaka ʻi he tui haohaoá ko e founga ia ʻoku maʻu ʻe he Tamaí kuo fili maʻau, ko Ia ʻokú Ne tataki koe ki he ʻOfá.

 

Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate kimoutolú, pea mou hoko ai ko e ʻOfa. Mei he langí, ʻOku tokolahi hatau niʻihi ʻoku mau siofi hoʻo laka atu ki muʻa pea mo koe ʻalu fakataha. ʻOku mau maluʻi kimoutolu pea ʻoku mau ʻofa atu kiate kimoutolu.

Maʻoniʻoni Siosefa. »

 

Māʻasi 5:05 pm

– Loto fakatōkilaló fakasiʻisiʻi e kavengá

 

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ke ke faivelenga ki hoʻo ngaue fakafaifekau, ʻoku ke Kuo pau ke hokohoko atu hoʻo laka ki muʻá ʻo ʻikai sio pe fakatukupaaʻi koe. ʻAve ia pe te u fakaʻuli atu."

ʻoku ou maʻu tuku ki he tafaʻakí ʻeku mamahí ke laka atu ki muʻa ʻo ʻikai ʻiloʻi e feituʻu Te u ʻalu au. Hange ʻoku fakaʻau ke faingataʻa mo faingataʻa ange ʻa e fononga ko ʻeni ke fai e tafaʻaki fakapisinisi. Meʻapango, he ʻoku ʻikai ke u ʻikai lava. Siʻaki ʻeku ngaahi hohaʻa. Neongo ʻa e Ko ʻeku ngaahi ngāué, ʻa e ongoʻi ʻo e pīkí ke laka ki muʻa, hange ha ngoto ʻa e kaa Naʻe fakaʻau ke toe lahi ange ʻi he pelepela.

Haʻu ʻOku ʻikai haku mālohi ke tokoniʻi au. Fakamālō atu ʻi hoʻo maʻu e ʻI heʻeku fanongo ki heʻeku lotú, ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu.

« ʻOku ou talitali lelei hoʻomou lotú pea fakahoko ia ki he Tamaí. ʻAupito He ʻikai fuoloa, ʻe mahino lelei ange kiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke aʻusia lolotonga. ʻOku ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pe te ke lava ʻo ʻamanaki atu ki ai mei he Tamai. ʻOku ou toe fakaongo atu ʻoku ʻikai ko e founga fakaleleiʻi ʻo ʻikai ʻi he ngaahi meʻa mei tuʻa, ka ʻiate kimoutolu.

Vakai, ʻa e Lelei ʻoku ke maʻu he taimi ni ʻaki hoʻo tali ʻa e ʻaloʻofa mo e ʻOfa ʻo lilingi atu ki ho loto ʻataʻataa.

I ʻOkú ke lea ʻaki ia: ʻOkú Ne foaki mai ʻa e ʻaloʻofa ʻo e loto fakatōkilaló; ʻOku ʻa e ʻaloʻofa ko ia te ne tokoniʻi koe, te ne fakamaʻamaʻa ʻa e kavenga ʻoku ʻOku mou fuesia, pea ko hono fakaʻosí ko e mafasia ʻo hoʻomou hīkisiá. ʻOkú ke ʻoku

 

Fuʻu Mahuʻinga ʻofaʻi. Ko e ʻofá ʻoku haʻu ke toe langaki hake ʻa e meʻa kotoa pē.

Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate kimoutolú, pea mou hoko ai ko e ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

23 Fika 5:00

– ʻIloʻi ko hai ʻokú ne tataki koé

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu kiate koe ʻa e teuteu ʻo e ko e ʻuluaki ʻo e tohi "Huaʻi Hifo ʻa Le bonheur ti Miens, Mon Naʻe fili ʻe SISU ", pea pehe ki ha leaflet tuʻuaki, koeʻuhi ke hoko ʻa e meʻa kotoa pe ʻi hoʻo Fie maʻu. Ueʻi fakalaumālie mo Ueʻi fakalaumālie ʻa e kakai kotoa pē ʻoku kuo pau ke ne fai ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo fakatatau mo e ki he finangalo ʻo Pee: ke hoko ia ko e feituʻu, ko e parcoeurs pe ko e kakai ʻoku ke fie fakafeʻiloaki.

Fakaava ngaahi matapa ʻoku fie maʻu ke fakaava, tapuniʻi e ngaahi matapa ʻoku kuo pau ke tapuni, koeʻuhi ke hoko ʻa e meʻa kotoa pe ʻo fakatatau ki Hoʻo ʻE.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou talitali fiefia hoʻo lotú. Paʻanga ʻoku Totongi Kimuʻ ʻi hoʻo ʻiloʻi lelei hoʻo siʻisiʻi, ho ngaahi fakangatangata, ka ʻIloʻi ʻoku ou ʻiate koe pea tuku ke u ʻalu mo koe koeʻuhí ko e meʻa kotoa pē ʻoku hoko ia ʻo fakatatau ki he palani ʻa e Tamai.

ʻOkú ke te ne fakamoʻoniʻi ʻo toe lahi ange ʻa e meʻa ʻokú Ne fai ʻi he Lotó. Ko e meʻa te ke siotonu aí ko ha kiʻi meʻa siʻisiʻi pē konga ʻo e moʻoni. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ne ongoʻi aí manavahe pe manavahe, ʻiloʻi ʻoku ʻikai meiate Au ia. ʻOmi kiate au ʻOku nofoʻia maʻu pē koe ʻe he ngaahi ongo kotoa ko ʻení pea mo e kotoa ʻo e ngaahi fakamatala ʻokú ke fanongo ki aí.

 

I ʻOku ke lea ʻaki ia: ʻoku ke loto ke ke tauʻataina kakato ki Hokohoko atu hoʻo fakalakalaka ʻi he tui haohaoa. ʻOku ʻi he laka atu ki muʻa ʻo ʻikai ʻiloʻi ia pe te u tataki koe ke ke hoko ko ha fai fakahinohino maʻá e tokolahi kehe ʻi he founga ʻa e ʻEikí. Ko e ha ʻa e ʻOku mahuʻinga kiate koe ʻa e ʻikai ke ke ʻiloʻi e feituʻu ʻoku ke ʻi ai Haʻu, kae ʻai ke ke ʻiloʻi pe ko hai ʻoku ne ʻave koe. ʻOku moʻoni ʻa e meʻa tatau. ki he Valevale: ko e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate ia ʻoku ʻikai ko e feituʻu ʻOkú ne ʻalu, ka ke ʻiloʻi pe ko hai te ne ʻalu mo iá. Lahi Tahá ʻoku mahuʻinga ke ke ʻomi hoʻo "ʻIo". ʻoku ou maʻu tokangaʻi koe pea ke hoko ko e meʻangaue ʻoku ou fie maʻu ke ke Ke ke hoko. ʻOku hoko maʻu pe ia ʻi ha docility maʻongoʻonga ke ke lava ʻo hoko ko e meʻangāue ko ʻení, fofola, mata tuʻu maʻu ʻi he Tamaí, ʻo fakaʻehiʻehi mei haʻo tuku koe ʻi he ʻa e piki maʻu ʻa e ngaahi ʻau ʻo e mamani ki he fakakaukau.

Fakaʻaongaʻi fakaʻangataha ʻe Au pea ueʻi ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni, fakataha mo hoku Faʻē Māʻoniʻoni, Kāingalotu mo e Kāingalotu, ʻi he malumalu ʻo e maluʻi ʻa e Kāingalotú Kau ʻāngelo ʻoku mou haʻu ko ia, ʻoku ou feʻiloaki maʻu pē mo ʻEku Foki Maʻongoʻonga ki he Naunau. Liunga lahi ko e ke ʻalu mo kinautolu ʻoku haʻu ke fakafetaulaki mai kiate aú.

Ko fē ʻa e taha ʻOku maʻu ʻe he fiefia ʻa e fakakaukau ko e momeniti ko ʻeni ne fuoloa e tatali ki ai ofi ʻaupito kiate kimautolu. Tau teuteu ʻa e Kātoangá ʻaki haʻatau talitali lelei ʻo e Fiefia Lahi ke moʻui kakato ʻaki e ngaahi ʻaloʻofá ʻa ia ʻoku muʻomuʻa ʻi Heʻeku Foki Maʻongoʻongá.

Fiefia pea fiefia ʻi hoʻomou fiefia lahi. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

25 Fika 4:20

– Foaki Mai Kiate Au ko hoʻo ngaahi fakaʻamú, ʻoku ou ʻai ia ko ʻEku Ngāue

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e fokotuʻu "Ke ke fiefia, Mon, Ko SĪSŪ naʻá ku filí". Haʻu

 

Fakamaamaʻi kitautolu pea tau ʻiloʻi ʻe fai ia. ʻOku mau tomuʻa ʻoatu ʻemau "ʻIo".

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

"Ko ʻeku ʻI heʻene kei siʻi, naʻe ʻikai ke ʻi he Ke ke fakaava pe foaki. Kole ki he tokotaha faipulusi ki he tauhi maʻu ʻa e fakakaukau ʻo e kiʻi tohitufa. Tuku ke ne teuteu ʻi ha fakaʻilonga tohi ʻoku ʻi ai hano laʻita ʻo e voliume mo e feituʻu ke maʻu ai. ʻoku ʻikai te u ʻOku ʻikai fie maʻu ke aʻu e tuʻuaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ki he loto ʻoku ou te ke lava ʻo moʻui ʻaki ia, kapau ʻokú ke fie fakamoʻoniʻi ʻEku ngaue, fakamolemoleʻi au hoʻo ngaahi holi.

I te ne fakahā atu ʻa e kole ke ke fakahā atu ʻoku ʻi ai ʻa e leʻo lahí ʻaki haʻo taá, mahuʻingá mo e feituʻu ke fakahoko aí, ʻo ʻikai ha toe fakamatala pe fakamatala. ʻOku ke ʻi Hoku ʻapiako, siʻisiʻi pea Tuku ke nau taki koe.

Mālō ʻaupito ke talitali lelei ʻi homou loto ʻataʻataa ʻa e meʻa te ke malava ʻo mamahi ai kuo pau ke mahino; ʻo ke hoko ai ko e ʻOfa. Litolito ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

26 Fika 5:25

-Koe aʻusia ha Lakaatu foʻou

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, tuku mai muʻa ha taimi, ko ho ʻOtuá, tuku ke u teuteu ho malaʻe ki he Toetuʻu maʻongoʻonga ʻoku ofi mai.

ʻI he ko hono teuteuʻi ʻo e fakamāú, ʻa ia ko hono fakahoko iá ʻOku toe maʻa ange, ko ha parcoeurs lahi ange ia ʻoku fakamaʻa ʻa kinautolu, ʻa ia ʻoku fakafoʻou ʻi heʻeku ʻOfá, ʻa ia ʻoku hoko lava ke talitali lelei au ʻi ha founga kehe. ʻOku Laka Atu moʻoni

 

fakamatalaʻí ki he ngaahi loto ko ʻení. Kapau te u vilitaki ʻi hoʻo teuteu, ʻe Ko hono moʻoní, te mou aʻusia foki ha Lakaatu foʻou.

ʻOkú ke ʻi he potufolofola maʻongoʻonga ko ʻeni ʻoku ne tataki koe ki he Ko e Siasi foʻou, hange ko e kakai Hepeluu, naʻe pau ke kolosi ʻi he Tahi Kulokulá ke aʻu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻOkú ke Kuo pau ke ke fai ʻa e liliu, ʻa e moʻui ʻi tuʻa ki he moʻui Loto. Naʻe tataki kinautolu ʻe he ʻAo, ʻoku tataki koe ʻe he mama Ko Hoku ʻofa, ʻaki Hoku Laumalie. ʻOkú na ō fakataha mo ha konga ʻao ʻaʻalo ʻi he ʻaho mo e po, ʻa e maama ʻo ʻEku ʻOfa ʻIate koe ʻalu fakataha mo e ʻaho mo e po.

Ko ʻeni ʻOku fakaʻatā koe ʻe he māmá ke ke sio ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ho ʻoku hoko ia. Fakafeʻiloaki koe ki ha lolo kehe, ko ha lolo foʻou. ʻOku liliu ʻa e meʻa kotoa pe ʻi ho ʻao pea ʻoku aʻu ia ki he ʻi he momeniti ko ia, ko e taimi ʻoku liliu ai ʻa e meʻa kotoa pe ʻi ho ʻao, ko e Ongoongo ia ʻOku fou atu ʻa māmani ʻi ha siasi foʻou.

ʻOku ʻikai mafakakaukaua e meʻa ʻoku fai ʻe he Tamai ʻaki ha lotoʻaa kuo fakaleleiʻi ʻaki ha "ʻio". Ko Au ʻa e Tokotaha Kuo Toetuʻú Pea ʻoku ou loto ke toetuʻu ʻi he loto kotoa pē. Ko e ʻOku lele ʻa e taimi. ʻOku ou fie maʻu ha ngaahi kalasi lahi kuo toetuʻu ke fakaava ha ngaahi loto ʻoku mamaʻo meiate Au.

ʻI he Tuí, tuku ke liliu mo tataki koe, pea hoko ʻo pehē ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

30 Fika 4:00

– ʻI he Loto fakatōkilalo, ʻokú ke maʻu ʻa e potó mo e faʻa ʻiloʻiló

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku kei tuʻu pē ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni. Toe Lahi Ange Hifo ki he loto fakatōkilaló, ko hoʻo ofi ange ia kiate Iá, pea ko e lahi ange hoʻo malava

 

Mālō e lelei Siʻoku ʻofaʻanga. Ko e lahi ange hono liliu koe ʻe Heʻeku ʻOfá, ko e lahi ange ia hoʻo ʻe lava ke Charisma, ko e lahi ange ia hoʻo lava ʻo maʻu ko e maama ʻoku haʻu meiate Aú, ko e lahi ange ia hoʻo maʻu ʻa e potó mo e ʻa e faʻa ʻiloʻilo ʻoku ʻomi ʻe he Laumālié. Maʻoniʻoni, ko e lahi ange hoʻo fotunga hange ko e Tamai, hoko ko ha tokotaha fonu ʻi he ʻofa.

ʻOku ʻo hangē ko hoʻo loto fakatōkilaló fakaʻaongaʻi ʻe homou ʻOtuá, hoko ko ha meʻangāue mahuʻinga ʻi Hono toʻukupú. Tuku ke ke fakaʻauha koe ʻe he fuʻu meʻa maʻongoʻonga ko ʻení loto fakatōkilalo ʻokú Ke moʻui he taimí ni. Ko e founga ʻeni ʻoku ke hoko ʻo ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

Tokonaki Seni 3 ʻEpeleli, 4:55 ko

– ʻAmanaki Leleí ʻo e ngaahi taimi fakaʻosi kuo filí

 

"Ko ʻeku kiʻi valevale, ʻoku mei hoku faʻitoka naʻe faʻeleʻi ai ha moʻui foʻou ʻi he kelekele kae tui Hoku kau fakatanga kuo nau ikuna ikuna. Naʻe ʻa e sino ʻo Lasalosi ʻo hange ko Naʻá ku toetuʻu ia. ʻOku ou fie maʻu ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ke totonu taʻemaʻa ʻiate koe koeʻuhí he ʻoku nau akoʻi e Lahi ʻo e meʻa ʻoku nau akoʻí ʻE lava pea kuo pau ke ʻalu hoʻomou ʻamanaki leleí mo e tuí.

Manatuʻi ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e kuohilí ʻa ia ʻoku makatuʻunga ai hoʻo tuí ʻita. ʻi he mālohi mo ha movete mahino Fakakātoá. Ko e lahi ange ʻa e ikunaʻi naʻe hange ia ko e ko e tangatá, ko e maama ange ia ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku kei tatau pē he ʻahó ni. ʻOku ʻikai teitei mole ʻa e tokotaha tui moʻoní ʻamanaki lelei. Ko e ʻamanaki lelei ʻeni kuo pau ke fili ʻi he tomui; ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻa e mahu ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hokó ʻalu atu ke fakamālohia ʻene tuí mo e ʻamanaki leleí.

ʻOku tali maʻu pe ʻa e ʻOfa ʻoku ne fakamamaʻi kinautolu mo honau tuʻunga

 

Taha tui mo e ʻamanaki lelei te ne lavaʻi ha faʻahinga ngaahi ʻahiʻahi, ngaahi faingataʻa pe taʻe-malava mahino.

ʻI he ʻI hoʻo hoko ko ia ko e ʻofá, ʻokú ke maʻu ai ʻa e tuí mo e ʻamanaki lele

Tuku ke ke ʻOfa, tuku ke ʻofaʻi koe. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

5 ʻEpeleli, 6:10 a.m.

" ʻOkú ke ʻoku makehe ... Mo hoʻo ngāue fakafaifekaú foki."

 

"Ko ʻeku ʻI hoʻo kei siʻí, ʻokú ke kei halaia pē ʻi he tui haohaoá. Laka atu ki muʻa ʻo ʻikai ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku ne tataki koe ki ai." Ko e hala ʻoku tau maʻú ʻOku makehe ʻa e ʻaʻeva fakatahá, ʻo hangē pē ko hoʻá makehe. ʻOku ʻOku makehe foki mo e meʻa ʻoku nau kole meiate koé.

Hangē ko e Kuó u faʻa pehē ko e taimi ʻoku ou lea atu ai kiate kimoutolú, ʻoku ou lea atu kiate kimoutolu kotoa. kau lau makasini; Neongo ia, fakatatau mo e anga hoʻo aʻusia e ngaahi ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi akonaki, ʻo ʻikai ngata pe ʻi he kehekehe, kae makehe kiate kimoutolu takitaha.

Maʻa e ke fai e Finangalo ʻo e Tamaí, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke falala ki he meʻa ʻoku fai ʻe he Tamaí ʻo fakafou ʻi he tahá pe ko e tahá (tatau ai pē kapau ʻokú ke ʻilo ʻoku mātuʻaki fakaʻofoʻofa) ki he ʻiloʻi e meʻa ʻokú Ne finangalo ke fai ʻiate koé mo fakafou ʻiate koé.

SAI PĒ ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku faitatau ai ha ngaahi fuʻu ʻakau, ʻuluʻakau pe Fanga monumanu, ʻoku nau kehekehe kotoa, fuʻu makehe. Naʻe Faʻu "makehe", ʻoku angamaheni ʻaki ko ha liliu ki he hoko ko ha kakai ʻo e ʻOfa ʻo makehe tatau pē mo e ngāue fakafaifekaú toe talifaki. haʻi ki he taha kotoa ʻe he Tamaí. Naʻa ʻoku mahuʻinga ke ʻoange hoʻo "ʻIo" koeʻuhi ke lava ʻe he liliu naʻa ne tuʻutuʻuni maʻau pe, ʻo ha founga matuʻaki makehe maʻau, koeʻuhi ke ke Ko koe pe te ke lava ʻo fakahoko ho misiona makehe,

 

haohaoa ʻE toki lava pē ke fakahoko ʻa e misiona ʻo e kimui ní ʻe he ngaahi meʻa fakaʻosí.

Ko ia ʻe hoko ʻa e kakai kotoa pē ko e kakai ʻo e ʻOfa, mo e Kakai kehekehe, mo ha ngaahi misiona kehekehe. Ko e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ʻoku makehe ʻa e lilingi hifo kiate koe he taimi ni ʻo hange pe ko koe ʻoku pehē. Ko e meʻa ʻeni ʻokú ne fakaʻatā koe ke ke fakahoko iá ʻo ʻEne ʻOfa. Ko koe pe te ke lava ʻo maʻu ʻa e ʻofa ʻoku ke maʻu ʻI he taimi ni. ʻI he ʻofa māʻoniʻoni ko ʻeni ʻa ha tangata ʻe taha, ʻokú ke hoko ai ko ha ʻOfa atu kiate koe.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

14 ʻEpeleli, 5:45 a.m.

-Ko e Ko e Fetuʻutaki ʻa e Kāingalot

 

Mālō ʻaupito ʻEiki ki hono faʻu ʻo e tohi" Ki Heʻeku Fiefia, Ko SĪSŪ naʻá ku filí". Fakamālō atu ʻi hoʻo talitali leleí mafana.

Mālō ʻaupito he ko e ngaahi ʻaloʻofa kuo ke tufaki ʻi he hulu. ʻOku ou fakamalo atu ʻi he fakamoʻoniʻi fakaofo ʻa ia naʻe tuku kia Teni.

I Fie maʻu ʻa e meʻa kotoa pe, ʻa e meʻa kotoa pe, ke ʻoatu ʻa e meʻa kotoa pe. ʻOua naʻa tuku ke u tauhi konga ʻo e fakamālō pe fakaʻilonga ʻo e houngaʻia ko iá ʻi he ʻaʻaku.

I loto ke fakatooki e meʻa kotoa pe ʻi ho tafaʻaki ʻi mui: fakahikihiki pe toe vakaiʻi ke haʻu.

I kole ke maʻu e ʻaloʻofa ʻo ha moʻui ʻoku tauʻatāina mei he ngaahi meʻa kotoa ko ʻení.

Mālō ʻaupito kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau lotua ʻa e kau laukongá pea ki he ʻiate kinautolu pe. Fakamālō atu ʻi he ʻofa lahi.

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ʻoku ne fiefia lahi. Tuku ke u tali hoʻo lotu." Fiefia ke fakamoʻoni ki Heʻeku ngāué, tautautefito ki he fiefia ke aʻusiá mo e

 

hoko ʻo Ko ha meʻangāue ʻoku fakautuutu ʻene ʻaongá ʻi he nima ʻo e Tamai. ʻOua naʻa teitei ngalo ʻoku hoko ia ʻi hoʻo ʻiloʻi mo tali loto fiemālie hoʻo kiʻi meʻa siʻisiʻí, hoʻomou taʻe-maʻú, ke ke Lava ʻo Hoko ko e meʻangāue ko iá. ʻI hoʻo sio ongoʻi hīkisiá pe hīkisiá, fakavavevave ke foki ʻi he loloto hoʻo moʻui ke ʻilo hoʻo siʻisiʻi mo ʻa e talitali lelei ʻo e ʻOfa ʻoku foaki atu ʻe he Tamaí kiate koé maʻu pē. Ko koe ia mo e tuʻunga ʻoku ke ʻi ai aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku ne fakaʻata ʻa e Tamai ke ne fakafalala atu foki kiate koe ha taha

Sio lelei pea mo ha misiona maʻongoʻonga.

Ke ke ʻo ʻikai manavahe, ʻoku ʻikai ke ke tuenoa, ʻo hange ko hoʻo mamata ʻaneafi Efiafi. Ka ko e kolo moʻoni ʻoku ne poupouʻi koe ʻoku ʻikai. ʻoku ʻikai ke ne sio ʻaki hono fofongá, neongo kapau ʻokú ke ongoʻi ia ʻi he ho tafaʻaki ki mui. Ko e Communiqué ʻeni ʻo e Kāingalotú.

Hoko atu ke fakamālō ki he Tamaí ʻi heʻene pehē mo e tokotaha kotoa pē ke Naʻá Ne; tuku ki he tafaʻakí, ʻo tali ʻEne ʻOfá. Mei he ʻi he foungá ni, hoko ʻo ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

18 ʻEpeleli, 0:35

Ko ʻeku ʻOku matuʻaki lelei ʻaupito ʻa e ʻi ai

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e ʻofa mo e melino ʻoku ke ongoʻi he taimi ni ko e ko hano fakapapauʻi mai ʻo e Ko Hoku Lotolotongá kiate kimoutolu. Ko hoku lotolotongá ʻoku fuʻu lelei ʻaupito, pea aʻu ʻo faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke ongoʻi pe nanamu. ʻOku ou fie fakamatalaʻi hono ʻuhingá, pea, ke fakaʻapaʻapaʻi ha tauʻatāina lahi, naʻe loto ʻa e Tamaí ke foaki ki heʻene fānaú takitaha ha fonua.

Ko ʻeku ʻAfioʻanga lelei, ʻi he tokotaha naʻa ne fakangofua au ʻOku ʻi ai ha feituʻu maʻongoʻonga ange ʻi hono maʻu maí. Ko e tokotaha ʻoku ʻikai ʻoku ʻikai ke u fie maʻu pe ko hai

 

naʻa ne ʻoku ʻikai mateuteu ke talitali lelei au, ʻoku ne ngaue ʻo hange pe ʻoku ne naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ia pea feinga ke fakalotoʻi ia.

ʻI he taimi ʻOku talitali lelei mo fie maʻu hoku Lotolotongá, ʻE pea hoko ʻo ongoʻingofua mo ongoʻi lahi ange. ʻA hoku lotolotonga, talitali lelei mo fie maʻu, ongoʻi pe ʻikai, faʻu kotoa hono ngaahi fuá; Liliu mo fakatauʻatāinaʻi. Ko ia ia naʻá ne fakatupu ha kakai ʻoku fonu ʻi he ʻofa, melino, fiefia mo e ʻulungāanga lelei ki he māʻoniʻoní.

Mālō ʻaupito ke talitali lelei au ki ho ʻapí, ke u fie maʻu lahi ange au. Mei he ʻi he founga ni ʻoku ke hoko ai ko e ʻOfa.

ʻE founga fefe ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

20 ʻEpeleli, 5:05

Ko e moʻui moʻoní

 

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ki he fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ʻa Sū T. mo e ʻoku ou fanongo maʻu pē ki hono tākai ʻo e Melinó mo e ʻo e ʻOfa ʻoku ke fakahu ʻi he loto ʻo e kau laukonga.

Mālō ʻaupito he ko e ʻaloʻofa maʻongoʻonga ʻeni ʻokú ke fakahaaʻi mai ʻokú ke Kau fakamoʻoni ki hoʻo ngāué. Kātaki ʻo fakafonu ʻa e kau laukongá ʻaho ni pea ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko mai.

I foki ki ho Fakamaauʻangá pea ki he Fakamaauʻanga ʻo e Faʻē ko Melé Ngaahi fakataha ko ʻeni ʻo e ʻofá, ngaahi lotú, Ngaahi Tohi Fakamoʻoni Ngāué. Mahalo ko e Eucharist ʻe fakafiefiaʻi e taumuʻa ʻa e kau lau tohi ʻo e tohi.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú. Mālō ʻaupito ʻo e ʻofa. ʻOku hounga ia kiate au.

 

« Ko ʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fiefia ʻaupito ke sio ki he ngaahi ʻekitivitii ke u fakaava hake ʻo tali lelei au.

 

Fili Tanaki atu ki ai mo ʻeku ʻofa. Ko ha toʻonga moʻui moʻoni ia, ko ha moʻui moʻoni.

Mei he ʻE toe tokolahi ange foki mo kimoutolu ʻe talitali lelei ʻe he ʻofa kakato ki he Tamaí, ʻa ia ʻoku faʻa fou hangatonu atu ʻiate Au he taimi ʻe niʻihi, Hono ʻAló, ʻi he ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea taimi ʻe niʻihi fai ʻe Mele, Ko Hoku Faʻē Māʻoniʻoni, ʻe he Kāingalotu ʻo Palataisi mo Māmaní, Kāingalotu Kau ʻāngeló mo e laumālié ʻi he fakamāʻoniʻoni.

Fakaʻosi ʻoku fakalaka atu ʻa e ʻOfa ko ʻeni ʻiate kinautolu kotoa pe ʻoku nau tali Ia, ʻa ia tuku ke hu mai pea ʻoatu ha "ʻio" fakakatoa ki he ʻOtua. Ko e lahi ange hoʻo moʻui ʻaki e Eucharist, ko e Tui, ko e taimi ʻo e lotú, lotu mo e fakamoʻoni ki he nāunau ʻo e ʻOtuá mo Ia toko taha pē, ko e vave ange ia e hū ʻa e tokolahi ki he Siasi Foʻou ko ʻení, ʻa e Kautaha Foʻou ko ʻení makatuʻunga ʻi he ʻofa.

ʻAupito ʻe vave ni pe haʻo mamata ki he meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻOfa ʻi he taimi ʻoku maʻu mo moʻui ʻaki aí. Tokanga ki he mānava ʻo e Laumālié ʻa ia te ne ʻomi ha mālohi lahi ki he fofonga ʻo e māmani ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi ha ngaahi kulupu ʻoku nau malava ke ʻoku ʻi he lotó ʻa hono maʻu ʻo ha fakafoʻou foʻoú.

Nofo Maʻu ʻi he melino pea maʻu ʻa e Mānava Foʻou ko ʻení ʻi he fiefia.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

24 ʻEpeleli, 4:40 a.m.

– Ongoongó sōsaietí

 

« ʻOku tau hu fakataha ki he Maama Foʻou, ʻa e Siasi Foʻoú. Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ʻi he Langí ke mamata ʻoku tupulaki ʻa e Siasi Foʻou ko ʻení ʻi he ʻaho ki he ʻaho pea ʻokú ne fakatupu ai ko ha Kautaha Foʻou. ʻOku

 

sōsaietí ʻOku ʻikai ha tuʻunga tatau ʻi he māmaní. Ko e kautaha ko ʻeni ʻoku ʻoku lolotonga akoʻi ʻoku ʻikai haʻane kaunga ki he meʻa ʻoku ke ʻiloʻi he ʻahó ni.

ʻOku Ko e meʻa ʻokú ke ʻiló ko e sosaietí pe mālohi ʻo e Naʻe tohoakiʻi e tokanga ʻa e tangata. ʻene lavameʻa, ʻatamai potó, ʻiloʻí, anga ʻene holoki e ngāué ʻi he uho ʻo e mālohí, ko ia ai ko e feʻauʻauhí, ʻoku fefaʻuhi mo hono ngaahi ngaahi fōmú, ngaahi taú, mo e alā meʻa pehē. Hetikuota ʻo e Kautaha ʻE foʻou ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻa e mālohi ʻo e ʻofá, ko e mālohi ʻo e ʻAloʻofá.

Ko e ʻE fakatokangaʻi leva ʻe he kakaí ʻa e ʻikai hanau mālohi, siʻisiʻi mo honau haʻi; te ne fiefia ke maʻu ha Tamai lelei pehē, fonu ʻi he ʻOfa mo e ʻAloʻofa, fakafonu koeʻuhi ke lava ʻa e ʻAlo ko e Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e muimui mo e ueʻi fakalaumālie, ʻi he malumalu ʻo e maluʻi ʻa ʻEku Faʻē Māʻoniʻoni Tahá, kāingalotu kotoa pē mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoni.

Mālō ʻaupito ke liliu koe ke ke hoko ko e kau tufunga ʻo e ʻa e Kautaha Foʻou ko ʻeni, kae ʻikai ko e meʻa ʻoku ke lavaʻi, kae ngata pē ʻi he tuʻunga te ke aʻusiá, tuku ke liliu koe ʻi he ʻOfa.

I ʻAlu ʻo talaatu ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

25 ʻEpeleli, 4:30 a.m.

" Nofo ʻi hoku fakaʻauha. "

 

"Ko ʻeku kiʻi valevale, ko koe ʻEku fili, kuo pau ke ke tuku ke taki koe ke lahi ange makehe meiate Au. ʻI he meʻá ni, kuo pau ke lahi ange hoʻo fakafanongo kiate Aú. Te tau lava fēfē ʻo fakafanongo lelei ki he ʻOtuá? Ko e fehuʻi ʻeni ʻoku ke fehuʻi loto pe kiate koe Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻoku totonu ke tokoniʻi koe ke ke toe lahi ange ʻi Hoku fakaʻauha.

 

Kamata Ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa kuo u ʻosi akoʻi atu:

ʻOmi kiate au ha faʻahinga meʻa pē ʻoku hohaʻa ki ai.

Fakatokangaʻi hoʻomou siʻisiʻi mo e taʻe-malava.

Naʻa talitali lelei ʻa e ngaahi tukunga kotoa pe ʻoku hoko ʻi he koe.

Tamai tāpuekina ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē ʻi hoʻo moʻuí, leleí pe Kovi.

Tauhi ʻaki maʻu pe hono fofonga ʻa e Tamai.

Piki maʻu ʻa Ia kotoa pe pea ko Ia toko taha pe, ʻo tatau ai pe pe ko e ha e founga.

Foaki Fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú pea aʻu pē ki muʻa ki he ʻa e meʻa ʻoku Ne foaki atu.

ʻOku ʻoku mateuteu maʻu pe ho fakamaauʻanga ke maʻu ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke foaki maʻaú, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e founga ngāué pe siʻisiʻi mei he meʻa ʻi lotó.

Nofoʻangá Tokanga ki hoʻo ngaahi ueʻi fakalaumālié, kole ke ke ʻiloʻi ʻa e faʻa ʻiló ke fakapapauʻi mo ʻiloʻi e meʻa ʻoku haʻu meiate Iá pe ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe.

Foaki ʻOfá fakaʻau ke lahi ange ʻa e taimi ke lotu, fakalaulauloto, ʻofa mo hono fakahoko ʻo e sākalamēnití.

ʻIkai ʻOua naʻá ke teitei tuku ke tākiekina koe ʻe he ʻau ʻo e fakakaukau ki he mamani.

Fakangaloʻí Ko hai koe, meʻa ʻoku ke fai pe meʻa ʻoku ke maʻu, ʻoua ʻo fie maʻu pē ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Ke ke Mateuteu maʻu pe ke mole ho ʻimisi, ho ongoongo mo e meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú.

Ke ke Mateuteu maʻu pē ke tukuange hoʻo ngaahi fakakaukaú pe ngaahi tui ke talitali lelei ʻa kinautolu ʻa e ʻOtuá.

 

ʻI he taimi ʻoku ke lotu pe hu, ʻo tatau ai pe pe ʻoku lahi maʻu pe taimi pe naʻá ke fakalongolongo pē ke ke ʻiloʻi kakato ʻo e ʻOtua.

Hili Ko e ngaahi poini ko ʻeni ʻe hongofulu mā nimá, ʻoua naʻá ke pehē ʻoku fakangatangata. Tokanga maʻu pē ke ʻIloʻi e Meʻa ʻOku Hokó ʻOkú ke kei ako pē, tautautefito ki hono akoako fakahoko mo ke, nofo maʻu ʻi heʻeku fakafanongó.

Nofo Maʻu ko e fakafanongo kiate Aú ko e founga pau taha ia ke ke hoko ko e ʻOfa pea ke hu kakato ki he Siasi pea mo e sosaieti ʻo e Ongoongo.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

29 ʻEpeleli, 5:00 a.m.

– ʻOkú ke tokoni ki hono fakahaohaoaʻi ʻo e Māmaní

 

"Ko ʻeku Hangē ko ha kiʻi tamasiʻi siʻi, ʻi he fiefia foʻou maʻu pē, ʻOku ʻOku hoko ʻa e fakamāú mo hoʻo feʻofaʻakí ko ha fakamaau pē ʻe taha Ke ke Nonga maʻu pē, ʻoua naʻá ke hohaʻa ki he meʻa ʻokú ke faí sio pe fanongo mei tuʻa. ʻOku ou talitali lelei ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate Au fakamalo ʻi hoʻo foaki ʻa e meʻa kotoa pe maʻaku, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke manatuʻi koeʻuhí ko koe, ʻokú ke maʻu, ʻokú ke fakamālō ki he ʻOtuá pea ʻokú ke foaki atu.

Maʻa e tokoni ke mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻoku ou akoʻi atu he pongipongi ni, Manatuʻi ʻa e fatongia naʻe pau ke ke fai ʻi he taimi naʻa ke ʻi ʻapiakó ʻaki haʻo faʻu ha afo ʻo ha ngaahi fakamatala fefie ʻi he fale ʻo e fale; Ko ho fatongiá ke toʻo ha konga papa, toʻo ʻo toʻo, ʻoange ʻi he taimi pe ko ia ki ho kaungaʻapi ʻo ʻikai taʻofi ia.

ʻOku ko e meʻa tatau pē he ʻahó ni; Ko e hā e meʻa ʻoku ou kolé?... ʻIkai ngata aí, ko ha fakafetaʻi ia ki he meʻa ʻokú ke maʻú. ; ʻI he foungá ni, ʻe fakahaohaoaʻi ai ʻa e māmaní. Ko ʻeni Naʻe founga fefe:

 

Ko e ha ʻa e meʻa ʻoku ke Kuo ʻosi maʻa hono maʻu mei he Langí. Mālō Hoʻo Tokoní ki he ho fakahaohaoaʻi. ʻI hoʻo fai ha foakí, ʻokú ke tokoni ai ki he ko hono fakahaohaoaʻi ʻo e niʻihi kehé pea mo e māmaní kotoa.

Maʻu Mai ʻo e niʻihi kehe, lelei pe kovi, te ne lava ʻo tataki koe ke ke fai ha ola kovi kapau he ʻikai ke ke tauhi ia kiate koe; tuku kehe pē ia ʻi he ka ʻi hono foaki he taimi pē ko iá ki he ʻOtuá, ʻoku fakahaohaoaʻi kakato.

ʻOku ke ke hoko ko ha meʻangāue ʻi ha ngaahi momeniti taʻeʻaonga pea mahuʻinga ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí: taʻeʻaonga, toko taha, ʻoku ʻikai ke ke ʻikai lava ʻo fai ha meʻa ke fakahaohaoaʻi; mahuʻinga, koeʻuhi ʻi hono talitali lelei mo ʻI hoʻo foakí, ʻokú ke tokoni ai ki hono fakahaohaoaʻi ʻo e māmaní.

Toe Lahi Ange ʻOkú ke tali fakaemāmani lahi ʻa e ʻOfa ʻoku haʻu mei he Tamaí, ʻo lahi ange ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa. Ko e lahi ange hoʻo foakí, ko e lahi ange ia hoʻo lavá maʻu. Ko e lahi ange hoʻo maʻu maí, ko e lahi ange ia hoʻo lava ʻo foakí.

ʻOku fakahoko e founga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e maʻu mo e foakí, fakafoki nāunau ki he Tamaí, koeʻuhí ke ke ʻalu ʻo toe lahi ange ʻi he Fiefia, Melino mo e ʻOfa; ʻi he ʻa ia ʻoku ke tokoni ʻo ʻomi ʻa e fiefia, nonga mo e ʻofa ko ʻeni Takatakai ʻiate koe, ʻo fakafou ʻiate koe, ʻi he mamani pea ʻi he langi fakatouʻosi.

Fiefia ʻOkú ke fiefia nai mo fiefia ke fakahoko pehē? ? ʻi he ʻOfa, ke hoko ko e ʻOfa pea foaki ʻa e ʻOfa.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi mālohi. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

3 Me, 4:10 a.m.

– Ko hoʻo ʻai ʻe he mamahí ke tupulaki ho misioná

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate koe ʻa e mamahi ʻoku ou fuesia ʻi hoku lotó he taimí ni mo e tokotaha ʻokú ke ʻiló. ʻOku ou fakafekauʻaki ia mo hoʻo Ngaahi Kafo Māʻoniʻoni ke fonu ʻi he ngaahi lelei mo e Ngaahi tāpuaki ki he kau laukonga kotoa ʻo e "Maʻá e fiefia ʻa e Tokotaha Monú, Naʻá ku fili ʻa Sīsū" pea kiate kinautolu ʻoku ʻoku huhu maluʻi ʻi hoku loto ʻataʻataá.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, manatuʻi e meʻa ne u akoʻi atu: ko hoʻo ʻOku fie maʻu ʻa e faingataʻaʻiá ki hono faʻufaʻu ho misioná.

I ʻOua naʻá ke lea lahi ange he pongipongí ni koeʻuhí ke lelei ʻa e akonaki ko ʻení fakakau atu kiate kimoutolu.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

4 Me, 6:10 a.m.

" ʻOku ou ʻOku ou ʻiate koe. "

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, manatuʻi neongo pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi aí, tatau ai pē pe ko hai ʻOkú ke ʻi ai, ʻoku ou ʻiate koe. ʻOku tau kau fakataha ki he ʻa e Siasi Foʻou ni, ʻa e Maama Foʻou ko ʻeni. Ko e matapaá Mei he kamataʻangá, ko hoʻomou ngoué ʻeni. Ko e taimi ia ʻoku ke ʻAlu hifo ki he loloto hoʻo moʻuí ʻa ia ʻokú ke fakatokangaʻi hoʻo fānau īkí pea ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku ʻofa ʻa e Tamaí ʻiate koe loloto.

ʻOku ko e: ko ha kiʻi fakamālohisino ke toe fai pē ʻa e meʻ pea toutou fai pehe pe kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaho ʻoku ke ongoʻi ai ʻoku ʻOku ke kei ʻi he tuʻunga ho tafaʻaki ki mui, ʻi he Ko e konga loloto taha ʻo hoʻo moʻuí, ʻi ha vā fetuʻutaki vāofi feohi fafale mo au.

ʻOku ʻi he feohi fafale lahi ko ia mo Au ʻe lava ʻe he Tamai fakaʻaongaʻi koe ʻi ha feituʻu pē ʻokú Ne finangalo ki ai, ki ha misiona pē ʻokú Ne finangalo ki ai finangalo pea mo ia ʻokú Ne finangalo ki aí. ʻOku

 

ko ia hono Finangaló ʻa ia ʻoku fakahaaʻi tauʻatāina atu ʻe koe taʻe ʻi ai ha moʻoni ngāue ʻi hoʻo tafaʻakí.

ʻOkú ke ʻikai ke fai ia ke fakamoʻoniʻi ʻoku ngāue ʻa e ʻOtuá ʻiate koe, ʻakilotoa koe pea fakafou ʻiate koe. Ko hoʻo moʻuí kotoa ia ʻa ia ʻoku nofo, fehokotaki maʻu pē mo e ʻOfá, mo ʻiloʻi ʻokú ne ʻiloʻi ia ʻofaʻi pea hoko ko e ʻOfa.

ʻOku Ko e meʻa ʻoku ou fie lea ʻaki he pongipongí ni ʻaki haʻaku lea ki he kau laukongá.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú Ne ʻofa lahi mo ʻita ʻiate koe. »

 

9 Me, 2:45 a.m.

-Ko e maʻuʻanga ʻo e ʻOfá ko e Tamaí

 

"Ko ʻeku kiʻi valevale, ka ʻoku ʻikai ke ke fakatokangaʻi, ʻoku ke hu ki ha moʻui foʻou; Ko ha moʻui foʻou ia ʻe mafola atu ʻi he maʻongoʻonga ʻo e mamani. Ko e pōpoaki ko ʻeni ʻo e moʻuí ko e ʻOfá mo e Maʻuʻanga Tokoní. Ko e ʻofá ʻa e Tamaí, ko e ʻAló, ko e Laumālie Māʻoniʻoni ia ʻokú ne maʻu ʻa e naʻe foaki kakato ia ki heʻeku Faʻeé, kaingalotu ʻo Palataisi mo Mamani.

ʻOkú ke ʻOkú ke faʻa fehuʻi pe ʻoku fēfē ʻa e aʻusia ʻa e moʻoní fua ʻo e ʻOfa, ʻi ha faʻahinga taimi mo ha feituʻu pe. ʻOkú ke he ʻikai ke ke lava ʻo hao mei heni kapau ʻoku teʻeki ke ke aʻusia ʻOfa.

Maʻa e Ke hoko ko e ʻOfá, ʻoku taha pē ʻa e foungá: ke ke tukuange koe liliu ʻo fakafou ʻi he Tupuʻangá, ʻi he vā fetuʻutaki vāofi mo e Toko Tolu Māʻoniʻoní, ʻi he feohi mo e kāingalotú, kāingalotú pea ʻi he malumalu ʻo e maluʻi ʻa e Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoní.

Ko ʻeni lotú, ko hono fakahoko ʻo e sākalamēnití, toʻu tupú mo e lotú kei hoko pe ko e tefitoʻi founga ʻi ho fakaʻauha. He ʻi he Fakaʻaongaʻi kakato ia, ko hoʻo "ʻIo" kuo pau ke kakato. Kuo pau ke kakato hoʻo tukupaa, ka ʻikai fetaʻemahinoʻaki veiveiua. Kuo pau ke hoko hoʻo ngaahi toʻonga

 

Talangofua ki hoʻo tukupaa. ʻOku tatau pē ki he taimí ʻa ia kuo pau ke ke fakaʻaongaʻi ʻo fakatatau ki he palani ʻa Pee, kae ʻikai fakatatau ki he meʻa naʻe fai ʻe he ʻoku foaki atu ʻe māmani.

Maʻa e ʻI hoʻo hu ki he moʻui foʻou ko ʻeni, kuo pau ke ke mavahe mei he mamani lolotonga. ʻOku ʻOku kamata ʻa e liliu lahi ʻi he fakangofua; ʻi he tafaʻaki ʻe Ko hono toé ko e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻoku liliu, ʻo liliu ai ʻa e Tokotaha ʻoku Ne ʻomi ha Founga foʻou ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e taimí, ko ha founga foʻou ke lea mo ngāue.

ʻOkú ke ko ia ai ʻoku nau ʻi he hala ʻo e ʻOfá, ʻo hoko ko e ʻOfá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

11 Me, 5:50 a.m.

– Tali ʻe ngāue ʻa e fotunga mo e Laumālie Māʻoniʻoní

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu ʻi Hoʻo foaki mai ʻaneafí, ʻa e tokoni ʻa Ho Laumalie. Ko ia ai, ʻi heʻeku teuteu ki he Naʻe ueʻi fakalaumālie au ʻe he fakataha fakapisinisi ko ʻení ke fakafanongo, ʻi he tepi, ke ako e ngaahi toʻonga SPI, kae ʻikai ko e ngāue mālohi ke maʻu ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki e palopalemá.

ʻI he Naʻá ku ʻohovale mo ofo, he ko hono olá ko e Ne u lava ʻo faʻu ha palani ngāue ʻi he poini ʻe tolu, kau ai: kuo teʻeki ai ke aʻu e ongo ʻuluaki ki muʻa.

Mālō ʻaupito ʻEiki, tuku muʻa ke u fakamoʻoni ki Hoʻomou ngāué, pea fakamālō atu. ki muʻa ki he meʻa te ke aʻusiá. ʻoku ou fie fanongo meiate koe kakato.

ʻOku hounga ia kiate au.

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku toki kamata pe ke ke ʻilo ko e meʻa ʻokú ne ʻomi mo lava ke ʻomi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻiate koe ʻi Heʻene kei īkí Tauʻataina ke ngaue. ʻOku ou maʻu ʻa e tauʻataina ko ia ʻo e ngaue ʻi he taimi ʻOkú ke loto fiemālie ke puli atu

 

naʻa ne ʻoange kotoa ʻa e feituʻu ʻoku ʻataa. ʻOku ke foaki kiate Ia ʻa e meʻa kotoa pe Ko ha feituʻu ʻOkú ke loto ke tauhi ha vā fetuʻutaki vāofi ʻo e feohi fafale fakaesinó mo e Ko au pea ʻoua naʻa tokangaʻi au ʻe hoʻomou kulupú.

ʻOku ʻa e meʻa naʻa ke aʻusia ʻaneafi. Ko e lahi ange ho tuʻá, ko e lahi ange hoʻo fakamoʻoniʻi e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻiate koé, ʻakilotoa koe pea fakafou ʻiate koe.

Kapau Kuó u ʻiloʻi ʻa e fiefia ʻi Hēvaní, ʻi heʻeku vakai ʻokú ke maʻu ʻa e ʻilo ko ʻení. ʻOku ʻe lava ke fakafehoanaki ki he fiefia ʻa ha fāmili ʻi he sio ko ha kiʻi valevale. ʻAi ha ngaahi ʻilo foʻou kimui ni mai, ʻo tatau ai pe pe ʻoku lue lalo, talanoa pe Vaʻinga. ʻOku maʻu ʻa e fiefiá mei hono fakakakato ʻe ha kiʻi tamasiʻi ke hoko ko ha tokotaha lahi. ʻOku tatau pē ʻi Hēvaní: ʻOku ko ha fiefia ke mamata ki he Hako ʻo e kakai moʻuí ʻi he māmaní fisi ke hoko ʻo lahi ange ʻa e ʻOfa.

Fakataha tau fakamālō ki he Tamaí ʻi heʻene pehē. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ngaue ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni pea ke hoko ai ko e ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

12 Me, 4:55 a.m.

" ʻEni ʻoku ʻikai ko hoʻo ngaue."

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie kole ki ho fakamaauʻangá ha ʻētita, ʻa ia ko hono liliu faka-Pilitania ʻo e voliume pea mo e fehuʻi kotoa ki hono fakapaʻanga ʻo e ngāué ni. ʻOku ou tukupā ke fakatupulaki ko hoʻo fakaʻamú, ko e hā pē ha meʻa ʻoku fakataukeiʻi.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku kole pea ʻoku ou fanongo atu kiate koe. I ʻOfa atu pea ʻoku ou tali Hoʻo ʻOfá.

"Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, ʻeke mai ʻa e meʻa kotoa pe, ʻai ke ke ʻata maʻu pe. Tali ʻa e tali pea ʻe tataki maʻu pe koe." Ko e ʻE Fakahoko Maʻu Ai Pē ʻa e Finangalo ʻo ʻEku Tamaí ʻi he Meʻa Kotoa Pē ʻoku ʻalu fakataha ʻeni mo koe

 

pliras pea lea ʻaki. Fanongo maʻu pē ki he hū atú mo e ʻiloʻi ʻa e talí ʻi he taimi ʻe ʻoatu ai kiate kimoutolú.

ʻoku ou maʻu ʻi hoku fakaʻauha ki he kakai tokolahi te u lava fakaʻaongaʻi. ʻI he taimi ní, ʻoku ʻikai ke u kole atu ha meʻa ʻe toe lahi ange ʻi he meʻá ni kuó ke loto ke fakahoko pea ʻokú ke feinga ke Hokohoko atu hoʻo tohí, lau mo toe laukonga ʻi he lotú ke ʻoatu pe fakamatalaʻi ʻe he kau laukongá ʻa e ngaahi tohi ko ʻení mei he taimi ki he taimi.

ʻOku Ko au ʻoku ngāue ʻi he ngaahi fakamatala fakatātaá koeʻuhí ke fakahoko ʻEku ngāué ʻo fakatatau mo ʻEku palaní, ʻo ui ʻa ia te u fakahokó, ko e Taimi lelei, ki he ngaue ʻoku fie maʻu. Mālōlō ʻi he ʻOku ʻikai ko hoʻo ngāué ʻa e melino lahí. Hoko atu e fakafeʻiloaki Mon ʻOfa ʻaki hoʻo ʻiloʻi hoʻo siʻisiʻí, ko e feituʻu ʻeni ʻokú ke ʻoku ou ongoʻi fiemālie koeʻuhí he ʻoku lahi e meʻa ʻoku ou maʻú, ʻoku ʻofa ha tokolahi ke foaki atu koeʻuhí ke ke hoko ai ko ha tokotaha fonu mahuohua mo fakafotunga atu ʻAki ʻEku ʻOfa.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. »

 

15 Me, 4:45 a.m.

-Ake ʻe Heʻene Afi

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakafeʻiloaki Koe ki he ongo ʻuluakí ngaahi fakaafe ke ʻoatu e leʻo lahí, ko e ʻuluakí ʻi Kiupeki Siti pea ko e taha ofi ki Montebello. ʻA ia ko e talí: ʻoku fie maʻu nai ke tau fai ke talangofua ki he Finangalo ʻo e Tamaí? ʻOku ou fie maʻu pe ha meʻa ʻe taha: ke fai Hono finangaló.

Mālō ʻaupito ke u fanongo mo tali ʻeku lotú. ʻOku ou poupouʻi ʻOku ou tali Hoʻo ʻOfá ʻi hoʻo fanongó mo ʻeku talí. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ko e Finangalo ʻo ʻEku Tamaí ke Hoko Hono ʻOku mafola ʻa e ʻofá ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOkú ke taha pē ʻo ʻEne fakapapau ke fakamafola ʻEne ʻOfa. ʻOkú ke ʻoku

 

Sai pē ʻiloʻi, ʻi he ngaahi fakamatala mo e fakamoʻoni ngaueʻi Naʻá ku fanongo ai naʻe ʻikai ko koe te ke lava ʻo tohí ʻOku lava ʻe ha tome ʻo ueʻi ʻa e loto kotoa pe ʻe lava. ʻOtua ʻOkú Ne maʻu tonu ʻa e faʻahinga mālohi ko iá, maʻá e tokotaha ʻokú ne tohi pea maʻá e tokotaha ʻokú ne laú.

I ʻosi talaatu ke ʻoua naʻa ke maʻu ha momoko ʻi ha taha ʻo e ngaahi founga ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Tamai ʻiate koe. ʻOku taha pē ʻa e tohí. ʻOku ʻOku mahuʻinga ke ke kei maʻu pē. Ko e ngaahi fakaafe ʻokú ke naʻá ke maʻu koe ʻi ai koeʻuhí he ʻoku finangalo ʻa e Tamaí ke ke ʻikai fakaʻaongaʻi ha meʻa kehe. ʻOku ke moʻua kiate koe ke hokohoko atu hoʻo fakalakalaka ʻi he faingofua, ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻokú Ne tataki koe, ka ʻokú Ne kei ʻatā kakato pē ke maʻu Hono Finangaló.

ʻOkú ke naʻe ʻikai ke ne fai ia. ʻOku ʻikai ha meʻa ke fai ki ai ha hohaʻa koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke ke ʻikai tuenoa ʻi hono tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení fakaafeʻi. ʻOkú mo ō fakataha mo e Fakamaauʻangá Silesitiale, pea ofi ange kiate koe, Ko ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí.

Tali ʻi he fakaafe ʻa e niʻihi kehé pea te ke ʻi he kau fakamoʻoni foʻou ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻiate koe, ʻi ho ʻātakaí, ʻo fakafou mai foki ʻiate koe mo ho ngaahi ʻofaʻanga.

I talaatu ke ke ʻufiʻufi Hoku Pulupulu, Ko ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí, Kāingalotu Siosefa, ki he misiona foʻou ko ʻeni ʻoku kamata maʻau.

ʻOku ʻoku hōifua mai ʻa e Tamaí ki Hono fofongá. ʻoku ou talaatu Te u pehē kuo faitāpuekina au peá u tauhi koe ʻi Heʻeku ʻOfá. ʻOku ʻOku tau fakahoko fakataha ʻa e misiona foʻou ko ʻení ke mafola ʻa e ʻofa ʻa e Tamai ʻi he mamani.

ʻI he taimi ni vela lahi ʻa e Afi ʻo e ʻOfá. Toe Tokolahi Ange Kinautolu ʻe vela fakamatoato, ko e vave ange ia e vela ʻa e mamani kotoa mei Afi ʻo ʻEne ʻOfá.

Mālō ʻaupito ʻi heʻeku tali ʻEku ui. Litolito mo ʻIta, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOkú Ne ʻofa lahi mo ʻita ʻiate koe. »

 

16 ngaahi falé, 11:30 p.m.

ʻOku ke ko ha lolo faitoʻo ki Heʻeku Fakamaau Kafo

 

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, fakamālō atu ʻi hono tali ʻEku kolé ʻi heʻeku loto fiemalie ke tohi mai kiate au ʻi he houa ngali kehe ko ʻeni. I ʻOua te ke loto ke ke momoko ʻi he ngaahi ʻulungaanga pe ʻulungaanga ke fai koeʻuhí, ʻoku foʻou maʻu pē mo fakafoʻou maʻu pē ʻoku ngāue.

Kapau ʻOku ou talaatu ha kole tohi ke u fakaʻaongaʻi koe ke talanoa mo ha taha ʻoku ofi ʻaupito ki hoku loto ʻataʻataá, ʻoku ou ʻofa ʻi ha founga faingamālie pea ʻokú ne fakakakato au ʻikai hano ngataʻanga. ʻOkú ke ʻiloʻi ko ho kaungāmeʻá ia mo hoku kaungāmeʻá, G., ʻi he ko hai naʻá ke talanoa ki ai ʻi hono Ui Au he Pōní. ʻOku ou fie lea ʻaki ʻeni:

G., ko koe ʻa e ʻalo ʻofaʻanga ʻo e Tamaí, ʻo fakatatau ki Hoku Fakamaauʻangá, naʻá ne Kuo fuoloa ʻeni mei heʻeku fili koé. ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻeku fakafonu koé ʻi ha founga lelei tautautefito ʻoku fou ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ia naʻá ku akoʻi koe ke ke moʻui pe fakaʻaongaʻi koe ke ke kau ʻOku ʻi ai ha ngaahi loto lahi ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻasi maí.

ʻOku kuó ke ʻosi siotonu ko ha kiʻi meʻa siʻisiʻi pē ko e konga ʻo e moʻoní. Ko Au Koe ʻi he momeniti kotoa pē. Ko e meʻa ʻoku toe kovi angé, ʻokú ke hoko ko ha lolo faitoʻo ki Heʻeku Fakamaau Kuo Kafó. Kapau Naʻá ku ʻiloʻi ʻeku fiefia ke sio kuo faifai peá ke talitali lelei ʻa e ʻOfá ʻoku ou fie huaʻi atu ki ho loto ʻataʻataá.

ʻIo G., ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻo hange ko koe. Toe lahi ange ʻa e ʻofá ʻOku talitali lelei au, ʻoku ou fie lilingi hifo ki hoku loto ʻataʻataa ha moʻui, pea pehe ki he niʻihi kehe, ʻo fakatefito pe ʻi hoku uaifi ʻofeina ko C.

 

I ʻai hoʻo ongomeʻa mali ke na hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo ʻEku ʻOfa. Ko kimoutolu ʻa e Lolotongá pea te ke fakamoʻoniʻi ʻo toe lahi ange fakaʻofoʻofa ʻaki ʻEku ʻOfá. Te ke ʻiloʻi ʻo toe lahi ange fakataha mo e tauʻatāina lahi ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻIloʻi ʻo lahi ange ʻiate kimoutolu ʻa e tauʻataina kuo foaki atu ʻe he Tamai, ko e lahi ange hono fakafonu koe ʻaki ʻEne ʻOfá, ko e lahi ange ia hoʻo fakamoʻoní ʻo e ngaahi liliu te Ne fai ʻi ho ʻatakai, ka ʻi ha tauʻataina lahi ʻaupito.

Fiefia pea fiefia ʻi hoʻomou fakahoko iá pea kuo mou ʻosi ki he Katoanga Kai Lahi ʻoku fakatatali vave mai kiate koe ʻi he ʻa e taimi ʻo ʻEku Foki Maʻongoʻongá. ʻOku ou vela ʻi he ʻofa ki he ʻiate koe, ʻiate koe pea ʻiate koe pea ʻiate koe pea ʻiate koe.

ʻI he ʻofa pea ʻoku ou ʻofa fakatāutaha atu, G., ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

Fakatautaha koe, C, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

20 Me, 3:35 a.m.

– Ko e tahá ko hai ʻoku ngāue ʻi Heʻeku Ngāué te ne maʻu ʻene totongí

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu e fokotuʻu ko ʻení ke fai e Fakahokohoko ʻo e tohi "Pour le bonheur du Mien, Ko SĪSŪ naʻá ku filí". Kātaki ʻo fetuʻutaki mai kiate kimautolu ki he tali mo tali ʻa e kole ko ʻení.

I Ko e feituʻu ʻeni ʻoku ou fakafanongo ai kiate koé, ʻoku ou tali hoʻo ʻofá pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou talitali fiefia maʻu pē hoʻo ngaahi kolé. ʻOku ʻoku ou fie maʻu, ko e ʻOfa ko ʻeni ʻoku mafola ʻi he mamani. ʻOkú ke ʻIloʻi ko e voliume ko iá ko e meʻangāue ia naʻá ku filí

 

ki he Kau ʻi he lotó. ʻOku ke toe ʻiloʻi foki ʻoku ʻE lava ke fuoloa ʻaupito hono liliu ʻo e ngaahi fakamaauʻanga vahaʻataimi. Ko ha Fakamaau, fakatahaʻi ʻi he lea mo e Kuo pau ke toutou foki tuʻo lahi mai ʻa e faiakó ʻi he meʻa tatau akoʻí kimuʻa pea toki fakahū e Fakakātoá ki hono ʻelito kotoa.

Ko e ʻOku fakaʻatā koe ʻe he fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa ʻi lotó ke ke ʻilo vave ho halá ʻo fakamālō ki he ki he koloaʻia ʻo e ngaahi saienisi ko ʻeni. Ko au naʻa ku fakataʻeʻaongaʻi ʻi he loto ʻe niʻihi ʻa e holi ke fai ʻa e ngāué ni. Taha ʻI he taimi ʻe ʻosi ai ʻa e ngāué ni, te mou mamata tonu ai ki hono mahuʻinga. Te ke lava ʻo fakamafaiʻi ʻa e ngāue ko ʻení.

Mālō ʻaupito ʻatā foki ki he ngāué ʻi Heʻeku Tauʻatāina. ʻIkai ko e Tokotaha Kotoa pē ʻoku Ngāue ʻi Heʻeku Ngāué te ne maʻu ʻene totongí.

Maʻu Mai Ko ʻeku pēpeé. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. »

 

21 Me, 5h30

"Naʻe pehe ʻe ʻOku fakaava kiate ia ʻa e ngaahi matapa ʻo palataisi

 

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ou fie fakaʻaongaʻi koe he pongipongi ni ke ʻomi ha meʻa lelei fakafiemalie ki he famili ʻo M, famili ʻo M hili ʻa e taonakita ʻa C. ʻOku ou fie talaange kiate kinautolu.

 

Siʻisiʻi Fanau ʻo hoku fakamaauʻanga, kuo mou foua ha faingataʻa lahi ʻoku ʻOku faingataʻa ke tali ia ʻe ha tokolahi. Ko e moʻuí ko ha meʻaʻofa ia ʻo e ʻOtua, faingataʻaʻia foki. Moʻuí: feinga ke ʻilo, tauhi mo ʻofa ki he ʻOtuá; faingataʻaʻiá: koeʻuhí ke ʻi ai ʻa e moʻuí ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtua. Ke ke ʻi fakafanongo ki he Finangalo ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻuhinga ia ki hono ʻiloʻi e founga ke talitali lelei ai iá kakai mo e ngaahi meʻa naʻe hoko, ʻo foaki kinautolu ki he Tamaí

 

Ki he ke maʻu ha fakamaʻa kakato pea fakaʻosi ʻaki e hū ki he kakato ʻo e ʻOfa.

Ko Hoʻo ʻOku konga ua ʻa e faingataʻaʻia he taimi ni, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ngata pe ʻi hono fakahoko ʻa e fotunga ho mata C, kuo pau ke ke fai ʻa e meʻa fakamamahi naʻá ne fehuʻi atu. ʻOku mahuʻinga ke mahino ʻoku ʻOku ʻikai ke ke maʻu ha malohi ki he toʻonga ko ʻeni. Ko ia toko taha pē mo ia ʻa ia naʻa ne fai ʻa e fili ko ia. ʻOku ʻikai ko e meʻa pe ia ʻaʻau ke fakamaau; ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻa e ngaahi konga ki he fakamaau.

ʻOkú ke ʻofa ʻiate ia mo fie tokoni kiate ia; Ko e meʻa ʻeni ʻoku mou takitaha moʻua ki aí fai: fakamolemoleʻi ia ʻi heʻene ngaahi ngāué pea kole ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke haʻu Fakamolemoleʻi pē koe, fakafoki hoʻo fakamolemolé pe fakakakato ia. Fehuʻi ange ko e meʻa ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke fakatauʻatāinaʻi ai koe mei he ongoʻi halaia te ke ala ongoʻi pea fakavavevave leva - ke foaki ia ki he ʻAloʻofa ʻa e Tamaí.

Lotu maʻu meʻatokoni efiafi mei he taimi ki he taimi pea foaki ʻa e Eucharist ke malolo hono laumālié. Ko e Lahi Ange Hoʻo Foaki kia ʻAloʻofá ʻo e Tamaí, ko e vave ange ia ʻene hū ki he kakato ʻo e ʻOfa, koeʻuhí he ʻoku fakaava mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e Langí kiate ia.

ʻOkú ke tui ʻokú ke ʻofa ʻiate Ia, ka ʻoku lahi ange ʻa e ʻOfa ʻa e Tamaí ʻo lahi tatau pe mo koe. ʻOku lahi ʻa e ʻofa ʻi he ʻOfa ʻa e Tamaí Kiate kimoutolu takitaha, tali ia maʻau, maʻanautolu ʻoku ʻākilotoa koe, kae pehē foki kia C. Ko e founga ʻeni ke hu ai Kakato ʻi he ʻOfa ʻa e Tamaí pea Hoko ko e ʻOfá. Litolito mo vale- ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

I ʻofa ʻiate koe. »

 

25 Me, 3:50 a.m.

-Ko ʻeni Māmani Foʻoú

 

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ʻi Heʻene ueʻi hoku lotó ke ʻi he tohi "Ke u fiefia, ʻa e tokotaha kuó u filí SISU". Fakamālō atu ʻi he fakamatala fakaʻofoʻofa ko ʻení - Naʻe faʻu ia ʻe he "Katolik" ʻi he "Fakahā ʻa e meʻa ʻoku hokó". Fakamālō atu ʻi he loto te mou muimui ki aí pea mei he fakamatala ko ʻeni.

ʻE founga fefe ʻOku ou fakamālō atu ʻi he toe hoko mai ʻa e ʻaloʻofa maʻongoʻongá ni Fakamoʻoni ki hoʻo ngāué. ʻOku mau toe fakamālō foki Fineʻeiki Malia ke ʻai kimautolu ke mau ʻi hono lalo koté pea fakahōifua kiate kimautolu ʻaki ʻene ngaahi taukapo lahi.

ʻoku ou saiʻia pea tuku au ki ho fakaʻauha. ʻOku ou ongoʻi ʻoku fakaʻau ke lahi ange siʻisiʻi ange.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, hangē ko ʻeku talaatu kimuʻá, ʻokú ke toe tokolahi ange ʻi he meʻa ko ia. ʻOku tau fakatokangaʻi ʻoku tau fakahu ha funga siteisi. ʻOku mou hoko pea te mou hoko ko ha kau fakamoʻoni tokolahi ange ʻo e meʻa ʻoku fakatupu ʻe heʻetau feʻofaʻaki, ʻo e meʻa ʻoku ou ʻe lava ke aʻusia ʻaki ha kiʻi "ʻio" faingofua mo kakato.

ʻI he ʻa hono hokohoko atu ʻo e aʻusia ko ʻeni pe kamata ʻaki ʻa e, ʻoku lahi ʻa e ngaahi loto ʻoku nau foaki mai kiate au mo Au te ne ʻoange ʻenau loto fakamātoato mo kakato "ʻio", Ko Au fakaʻatā ke fokotuʻu fakataha mo kinautolu takitaha Ko e ngaahi lotó ni ko ha ʻofa ʻi he va fetuʻutaki mo e malohi ke liliu e fofonga ʻo e mamani.

ʻOkú ke ko ha fakamoʻoni lelei ia kuo tau ʻosi ʻi he Mamani, foʻou ʻi he Siasi Foʻou ni.

Ko ʻeni Langa ʻa e Siasi foʻoú ʻi he feohi fafale fakaesinó ʻoku aʻu mai e taha kotoa kiate Au ʻaki hono ʻomi ʻene "ʻio" moʻoní pea kakato.

Ko ʻeni ʻOku ʻi he malumalu ʻo e Maluʻi ʻa e Siasi Foʻoú ʻa Hoku Pulupulu Māʻoniʻoní Faʻē.

 

Ko ʻeni ʻOku fetuʻutaki ʻa e Siasi foʻoú mo e fakamaauʻangá mo e laumālié mo e kau maʻoniʻoni ʻo e Langi mo Mamani.

Ko ʻeni ʻOku kau fakataha ʻa e Siasi foʻoú mo e Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoni ʻo e Langi.

Ko ʻeni ʻOku ueʻi fakalaumālie mo tataki maʻu pē ʻa e Siasi foʻoú ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni.

Ko ʻeni ʻOku takimuʻa ʻa e Siasi foʻoú ʻia Sione Paula II.

Ko ʻeni ʻOku langa ʻa e Siasi foʻoú ʻi he tokanga ʻofa mo e angalelei ʻaloʻofa ʻa e Tamaí.

Kotoa pē ʻoku haʻu meiate Ia, kuo pau ke foaki ʻa e meʻa kotoa pē kiate Ia, ʻo foaki pea ʻoatu mo ʻoatu pea fai ʻi he founga ʻo e ngaahi kole hokohoko, ʻalu fakataha mo e Fakamālō pea fakahīkihikiʻi e meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú kuo hoko ko ha fakamoʻoni, lelei mo kovi, kae ʻoua kuo ke fakamaʻa kakato ʻa e māmaní. Naʻa nau takitaha "ʻIo" naʻe ʻoange fakamātoato kia Pee Ngaahi Tokoni

kona ke fakamaʻa ʻa e māmaní. Tau fakamalo mo fakahikihikiʻi fakataha muʻa ʻa e Tamai, fai ia. ʻOku liliu e meʻa kotoa pē ʻe he ʻOku hoko ʻa e ʻofá ko e ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa, hoko ʻo ʻOfa. I ʻofa atu ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

28 Me, 5:50 a.m.

– Nofo Maʻu ʻo aʻu ki he ʻaho mo hoʻo tuʻuaki

 

« Ne u akoʻi atu hoku kiʻi taʻahiné, ko hoʻo ngāue fakafaifekaú ke maʻu ʻa e ʻOfá, hoko ko e ʻOfá, pea foaki ʻa e ʻOfá ʻi he ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mamata ki ai ʻo hange ko ʻenau mamata. Ko hono ʻomi ia ʻo e ʻOfá ki he kakai kuó u kole ki he ʻEikí ke Ne tali mai lelei ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakaafe ʻoku ke fai Maʻu Mai. Ko kimoutolu ʻa e meʻangāue kuó u fili ki he foaki ʻa e ʻOfa ki he haʻofanga kakai tokolahi ʻo e kakai kuo filí.

 

ʻOfa pea naʻá ku lilingi atu kiate koe mo ho uaifí ʻofeina ko ʻIlisapeti, ʻa e ʻOfa ʻOku Ou Hokohoko Atu Hono ʻo lilingi hifo ha meʻa lahi ki homou loto, ʻoku ou loto ke ʻofa ke ne fafanga ʻa e ngaahi peleti kehe ʻoku fiekaia mo fieinua ki he ʻOfa ko ʻeni.

Kapau ʻOkú ke loto fiemālie ke ngāue ʻi he loto-falala, te ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa te u lavaʻi ʻo fakafou ʻiate koe. Pea ki he kakaí ko hai ʻokú ne fie fakaʻaongaʻi koe ke feau ʻenau ngaahi fie maʻú meʻa fakapaʻanga, nofo ʻi ʻolunga ʻi ho fakamaauʻanga ke foaki Sei- ʻOku ke fie maʻu ia, ʻo ʻikai koeʻuhi pe ko hono kole atu.

Lahi ʻaupito ʻo e kakai ʻoku nau tui ko e meʻa ʻoku nau fie maʻu ko e paʻanga, ka ko e meʻa ni ko ia ʻoku nau kole ai ʻoku maʻolunga hake ia ʻi he ʻofa kotoa pe; tali lelei ʻOfa, te nau hoko ko ha kakai fonu ʻi he ʻOfa. ʻI he ʻo hoko ko e kakai ʻo e ʻOfa, te nau loto ke foaki ʻa e ʻOfa ʻi he tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻAki hono foaki ʻo e ʻOfá mo e tokoní pea niʻihi, te nau feau ʻenau ngaahi fie maʻu fakapaʻangá.

ʻOku Ko e masiva fakalaumālie lahi ʻokú ne fakatupu ʻa e lahi masiva fakamatelie. Masiva fuhu nāunau taʻe mafakasiʻi hono moʻoní ʻoku hangē ʻa e fakalaumālié ko hano lilingi ha vai ki ha fale ʻo ʻikai tāpuniʻi ʻa e paipa ki hono fakahoko ʻo e faitoʻó.

Ko e Ko e misiona maʻongoʻongá ke fakamafola ʻa e ʻofá ke fakahoko ʻaki ia ʻa e lotó mo e fakafepakiʻi ʻo e masiva fakalaumalie. Ko hai koe pea kuo pau ke tomuʻa fakaʻaongaʻi e meʻa ʻokú ke maʻú ki he ʻa e misiona ko ʻeni. Ngāue mei ho lotó. Ko ia ke ʻoua naʻa ʻikai ke mou hoko ko e ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

4 Sune, 5:35 a.m.

– ʻAlu toe mamaʻo ange ʻiate ia

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻalu ʻo toe lahi ange kiate koe ke ke feangainga mo koe ʻo lahi ange kiate Au. ʻOku ʻikai tokanga ia ki he ngaahi fakakaukau ʻa e māmani, neongo ko e kau māʻoniʻoni kinautolu ʻoku maʻu ki ai ʻe he Tamaí ʻa e ngaahi misiona kuo tuku mai.

Manatuʻi ko e meʻa pe ʻe taha ʻoku mahuʻinga: ʻoku ʻi ai ha Feohi Fafale ʻoku ʻOku tau maʻu kakato ʻeni: ko e feohi fafale ʻoku tataki koe pe ko e finangalo ʻo e Tamai ke ke aʻusia mo e tuʻunga ʻoku Ne ʻi ai fakahoko e misiona ʻokú Ne finangalo ke fakahoko ʻo fakafou ʻi he koe.

Fakalaulauloto ʻOku fengāueʻaki lelei ʻa e akonaki ko ʻení mo e koe; ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻeni, ʻo lahi ange ia ʻiate koe Fakakaukau.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

6 Sune, 5:00 ko

– Vela ke fakamafola e ʻOfa ʻa e Tamaí

 

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ki he meʻa ʻoku ou fanongo ki ai he ʻaho kotoa pē, koeʻuhí ko e ngaahi mana ʻokú ke fakahoko ʻi he leʻolahi ko e "Maʻa hoku ʻa e fiefia, ʻa SISU kuo u fili". ʻOku ke tokanga moʻoni Ko hoʻo palōmesi ke ʻoange ki he kau laukonga ʻoku nau loto ki aí, tatau pē ʻOfa kuo huaʻi hifo kiate au.

Fakatatau ki he Ko e meʻa kuo fakaha mai kiate au, ʻoku ou faʻa ongoʻi kuo maʻu ʻe he tokotaha ko ʻeni ʻOfa lahi ange ʻiate au pea fakafonu ʻaki au ʻa e fiefia mo e nekeneka ʻi ʻI he taimi kotoa pē. Fakamālō atu ʻi he ʻofa lahi. ʻoku ou ʻoatu kotoa ʻeku Moʻui, fai ʻaki ia ʻa e meʻa te ke loto ki aí. ʻOku taha pe ʻeku fakaʻamu, ʻoku ke tauhi ki he nāunau ʻo e Tamaí.

Mālō ʻaupito ki he ʻaloʻofa maʻongoʻonga ko ʻeni kuo Ke foaki mai ke u fakaʻaongaʻi mo fakamoʻoni ki Hoʻo ngāué. ʻOku ou ʻofa atu mo talitali lelei hoʻo ʻofa.

 

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, ʻoku ou vela lahi ange ke mafola ko e ʻOfa ʻa e Tamaí ʻi he loto ʻoku lolotonga moʻui ʻi he fonua ni. Ke hoko ʻeni, ʻoku ʻikai ke u kole ha toko ua ngaahi meʻa:

fakangofua fakakātoa mo e tuʻunga taʻe-faituʻungaʻa

ʻoku ʻOku ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe ha taha ʻene siʻisiʻí mo ʻene taʻe-ʻamaneikí.

ʻOkú ke ko e taha ia ʻo e kakai kuó u filí ʻoku ou fakaʻaongaʻi ke fakahā ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni Ngaahi Fakaʻaongaʻí. ʻOku ou tali fiefia ʻa e meʻafoaki ʻo e hoʻo moʻui ki he misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga ko ʻeni.

Nofoʻangá ʻi he siʻisiʻi mo e ongo. Te ke toe lahi ange ʻi ha kau fakamoʻoni tokolahi ange ki Heʻeku ngāué pea toe lahi ange ʻeku fakahoko iá ʻo ʻEku ʻofa.

Kapau naʻá ke ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻokú ke maʻú, ʻi he angaʻofa mo e ʻita, ne u ʻofa ʻiate koe. »

 

9 Sune, 6:25 a.m.

ʻOkú ke ʻi he au mo au ʻiate koe

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fie maʻu hoku ʻofaʻanga ko G-d Lea mai kiate au he pongipongi ni ʻo fakafou ʻiate koe.

D., mataʻitofe mahuʻinga ʻoku ou ʻave ki Hoku Fakamaauʻanga, ʻoku ou fie maʻu fakahā ʻa ʻeku fiefia ke sio atu kiate kimoutolu, ke fakakaukau atu kiate kimoutolu ʻi he ʻaho mo e pō; ʻOkú ke ko ha lolo faitoʻo ki heʻeku fakakaukau kuo kafó. ʻOku ou saiʻia he ngaahi momeniti ko ʻeni ʻo e feohi fafale naʻa ke tuku mai ke u fai mo koe. ʻIo. Ko e taha ko ʻeni ʻoku ke ʻiate Au, ʻoku ou ʻiate koe. Ko ho loto ʻataʻataá mo hoʻo moʻuí kotoa mateuteu ki he Siasi Foʻou ko ʻení pea mo e Siasi Foʻou ko ʻení Mamani. ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ki ai. Kuó u palani ʻa e meʻa kotoa pē ki he Ko ha misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga kuo fakafalala atu kiate koe, ke ke ngāue fakafaifekau kuo ʻosi kamata ia pea ʻokú ke akoako haohaoa ʻi he Meʻa ʻOku ʻIkai ʻIloʻí. Kapau naʻa ke ʻiloʻi ia

 

ʻoku ʻoku fakahoko ʻe he Tamaí ʻiate koe ʻi he ʻIkai ʻIloá ko e hokohoko atu hoʻo "ʻio" ki Hono Finangaló, pea mo hoʻomou "ʻikai" haohaoá ki he ngaahi fakakaukau ʻo e māmaní... he ʻikai ke ke maʻu ha taʻengata feʻunga ke fakamālō kiate Ia, ʻE fakafetaʻi mo fakamālō kiate Ia.

Koeʻuhi he ʻe fakaha atu ʻeni kiate koe, ʻa ia ko ho misiona ʻoku ʻasi atu. ʻi he Houa. ʻOku ou kole atu ke mou talitali lelei maʻu pē ko e meʻa ʻoku ou tuku ʻi homou loto ʻataʻataa pe ko e meʻa te u lava ʻo fai kole ʻo fakafou ʻi he niʻihi kehé pe fakafou ʻi he Ngaahi Meʻa Naʻe Hokó. ʻOua naʻa kakaaʻi koe ʻi loto ʻO pehē: Naʻá ku maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie ko ʻení, naʻá ku fai ʻa e fili ko pea mo ko e meʻa ʻeni ʻoku finangalo e ʻEikí ke u faí. Manatuʻi ʻa e Loto ʻa ʻĒpalahame ke tutu hono foha ko ʻAisaké, ke ko e kole ʻa e Tamaí. Ko e meʻa naʻa ne fie maʻu ko ʻene ʻIo, ʻoku ʻikai ko e immolation pe kiate kita.

Maʻa e Kole, ʻoua naʻá ke pehē ʻoku ʻikai ʻikai, he ʻikai ke ke lava, he te tau ʻiloʻi fakataha Hoʻo ʻAsi Mai ʻa e Misioná. fakataha mo koe pea mo koe. Hoko Atu ʻI he momeniti lolotongá ni, tali ke lahi ange ʻEku ʻOfá ko e meʻa ia ʻokú ne teuteuʻi koe ki ho fakaʻofoʻofá mo e Ko ho misiona maʻongoʻongá.

Fiefia Kuó ke saiʻia nai ʻi Hoku matá peá ke tali ʻOfa lahi fau. Tuku ke ke selue ʻeku Faʻee, ʻa ia ko hoʻo faʻee, ʻofa ʻiate koe ke ke faha mo fanongo lelei ki he ngaahi lea ʻoku Ne ʻafioʻi lea leʻosiʻi ʻi ho telinga pea haʻu mei Hoku fakamaauʻanga pea mei he Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí.

I ʻofa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe D, ʻoku ou ʻofa lahi ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻi he Madness.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. »

 

15 Sune, 5:10

– ʻIunaiteti Siteití ki he Tamaí ʻi he fakamāú

 

« ʻEku fānau īkí, fakatahaʻi ʻa kimoutolu ki he Tamaí ʻi hoʻomou ngaahi fakakaukaú, mo hoʻomou ʻa e lea mo hoʻo toʻonga. Ko e Tamaí ʻa e Tupuʻanga taʻe fakangatangata ʻo e ʻOfá, kuo pau ke kamata ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate Ia pea kuo pau ke liliu ʻa e meʻa kotoa pē ia.

ʻI he taimi ʻOku ʻikai tali ʻe ha taha ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kiate ia mo e meʻa kotoa ko ia tohí ʻoku hū ia ki he palani ʻo e ʻOfa ʻa e Tamaí, ʻoku fakahaohaoaʻi kakato ia. Ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí ki hono fakahaohaoaʻi ʻo e ʻa kinautolu ʻoku fakahoko ki hono fakamaauʻanga, ʻo tatau ai pe pe naʻe fai ʻe he toto, ʻi hono ohi pe ʻi he finangalo ʻo e Tamai ʻa fakataha ʻi he fakamāú.

ʻIkai. naʻa ne fakakaukau ki he meʻa ʻoku fakahoko ʻe he Tamaí ʻaki ha fakamaau pē ʻe taha, pea ʻoku hoko ʻo haohaoa koeʻuhí ko ʻene fakamāú. ʻOku fai ia ʻe he Totongi ʻi he mavahe ʻa e kautaha mei Ko e ʻOtuá, ʻoku hū lahi mai ki he faingataʻaʻiá ʻo aʻu ki hono fakaʻauha kita. Ko e meʻa ia ʻoku ke fai. Kau atu he taimí ni ki ha sōsaieti ʻoku ʻaʻau.

ʻOku ʻi hono fakaava e loto ʻe lava ke fakafoʻou ai ʻe he sosaietí kakato ʻi he Melino, Fiefia mo e ʻOfa ʻi he uouangataha kakato mo e ʻa e ʻOfa ʻa e Tamai. Ko e meʻa ʻeni te ke toe lahi ange aí fakamoʻoni ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.

Fiefia Pea ʻokú ke fiefia ke moʻui ʻi he ʻiloʻilo pau ʻokú ke kuo ʻosi ʻi he Kautaha Foʻou ko ʻeni naʻe langa ʻe he Siasi Foʻoú. Ko e lahi ange hoʻo loto-falalá, ko e lahi ange ia hoʻo sio ʻa e matá, fanongo homou telingá ki he ngaahi meʻa fakaofo ʻoku hoko maí nofo ʻi he Kautaha Foʻou ko ʻení.

ʻOkú ke Hoko ʻo lahi ange hoʻo fiefia ʻi he hoko ʻo ko e kakai ʻo e ʻOfa. Te u lilingi atu ha ʻofa lahi ki he hoʻo ngoue.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

20 Sune, 6:35 ko

Ko ha Ko e Hoko Ko ha Tokotaha Foʻou ki ha Siasi Foʻou

 

« ʻE siʻoku kiʻi taʻahine, haʻu ʻo ofi mai kiate Au, nofo ʻi he fuʻu feohi fafale mo Au, ko ho ʻOtua. ʻOku ʻi ai maʻu pe ha kalani Feohi fafale ʻoku langa ʻe he Tokotaha Foʻou ʻoku ʻiate koé pea ʻoku fie maʻu ki ai ha feituʻu lahi ange, ʻa e Tokotaha foʻou ko ʻeni ueʻi fakalaumālie mo tataki au. ʻOku ne sio maʻu pe ki ai tafoki kia Pee pea ʻoku ʻikai ha founga ʻe takiekina ai ia ʻe ʻa e ngaahi fakakaukau ʻo e mamani.

Naʻa ʻoku ʻi ha tuʻunga maʻu pe ʻo e fakafetaʻi, moihuu, Fakamālō mo angaʻofa. Ko e meʻa ia ʻoku ne ʻai ke fiefia, ʻiloʻi ko e ngaahi faingataʻa kotoa pē, faingataʻaʻiá, mahamahakí pe ngaahi ʻoku tokoni ʻa e ngaahi faingataʻá ki hono fakahaohaoá. Ko e meʻa ʻeni fakaʻatā ia ke fiefia ʻi ha Feituʻu ki he Ngaahi Meʻa Fakamamahí fakaʻofa ʻa ia ʻoku haʻu kiate ia.

ʻOku Ko e tokotaha foʻou ko ʻeni ʻoku haʻu ke feʻiloaki mo au, ʻa ia ʻoku ne langa hake Ko ha siasi foʻou, ko ha fonua foʻou.

ʻOku ʻa e tokotaha foʻou ko ʻeni ʻoku ʻOfa kotoa, he ʻoku ne ʻofa maʻu pe fehokotaki mo e ʻOfa ke maʻu mo mafola ʻOfa.

Mo ʻOku ou fakamālō ki he Tamaí koeʻuhí ko e tokotaha foʻou ko ʻeni ʻoku fie maʻu ha feituʻu lahi ange ʻiate koe pea ʻoku taha ia mo ʻA au. ʻOku fafangaʻi maʻu pē ia ʻe Heʻeku ʻOfá, ʻo fanongo kiate Ia fanafana telinga ki he ngaahi lea ʻoku ou toutou lea ʻaki kiate ia :

I ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa atu, ʻoku ou ʻofa atu. »

 

28 Sune, 4:05

– Fakavaveʻi ko e ngāue ʻo e ʻOfá ʻi he fakangofua mo e lotu

 

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sisu koeʻuhi ko e ngaahi mana naʻa ke fakahoko ʻaki ʻa e voliume "Koeʻuhi ke fiefia ʻa hoku kakai, ko hoku fili ko Sisu"; ki he Naʻe lipooti mai ʻe he ngaahi mana kiate au mei ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi mo ngaahi ʻātakai kehekehe; Ki he ngaahi mana foki ʻoku ʻOku mou fakahoko ia ʻi homou lotó taʻe kau ai ʻeku ʻiló pea ʻoku mou maʻu mahalo naʻa ne ʻai ia ko ha fakapulipuli talu mei heʻeku ʻi he meʻa ni mamani. Fakamālō ki he ʻEikí.

Mālō ʻaupito Koeʻuhí ko e fuʻu ʻaloʻofa lahi ko ʻení ʻokú ke ngaohi ai au ke u hoko ko ha fakamoʻoni ʻo hoʻo ngaue. ʻOku ou ʻofa ʻiate koe pea ʻoku ou fakafanongo kiate koe.

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ne u talaatu pea u toe talaatu kuo ke ʻosi ʻi he Siasi Foʻou ko ʻeni ʻi he mamani. Ko e talanoa. Ko e ha ʻOkú ke mamata mo fanongo ki ai. Ko ha kiʻi kamataʻanga siʻisiʻi ʻo e meʻa Te ke mamata mo fanongo. Te ke fanongo mo vakai he ʻikai ko ha kihiʻi konga siʻi pē ʻo e moʻoní.

Naʻa nau takitaha ʻI hoʻo maʻu e faingamālié, fehuʻi ki he kakai kuo nau fakaleleiʻi mei he leʻolahi ʻo e lotua ʻa kinautolu ʻa ia te nau lau ia he taimí ni pea mo kinautolu te nau lau ia ʻi he ʻa e kahaʻu.

ʻOku Ko ʻeku ngāué, ka ko e lahi ange ia ʻo e taʻefeliliuaki mo e lotú, ko e lahi ange ia ʻOku vave ʻemau fakatokangaʻi ʻa e ngāue fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e ʻOfá. ʻI he fefolofolai mo e kāingalotu ʻo Hēvaní mo Māmani pea mo e Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoni, Tau fakamālō mo fakafetaʻi ki he Tamaí koeʻuhí ke ne ko ia.

Fakatatau ki he ʻa e ongo ʻo e ʻOfa, ʻo ke hoko ko e ʻOfa, pea ke hoko ko e ʻOfa. ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa atu. »

 

6 Siulai:20

-Toenga ʻi he nāunaú

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku toe lahi ange hoʻo fiefia, ʻi he fakafetaʻi mo e fakafetaʻi. tanganeʻia ke mamata mo fanongo ki he meʻa ʻoku fakahoko ʻe he Tamaí ʻi he ʻa e loto ʻo e leʻo koeʻuhí ko e fiefia ʻa Hoku SĪSŪ kuo fili. ʻOku siʻisiʻi ʻaupito e meʻa ʻoku ke ʻilo ʻi hono fakafehoanaki atu ki he ko hono moʻoní, pea ko e kamataʻangá pē ʻeni. Toe Lahi Ange ʻa e ngaahi loto-fakatātā ʻoku lotu mo fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻa ia ʻokú ne fai maʻu pē liliu e ngaahi fasi ki he Finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo lahi ange ʻOku liliu e ngaahi hala.

Kotoa pē ʻoku ʻuluaki fakahoko ia ʻi he The Invisible, ʻi he voliume ʻoku hoko ai ko e taha ʻo e ngaahi meʻalea lahi ke haʻu ʻo hilifakinima ki he tokotaha ko ʻení naʻá ne ʻosi tui pe fie maʻu ia ngoue.

Fiefia ʻOkú ke fiefia mo fiefia nai ʻi hono fili koe ki ha faʻahinga meʻa pehē Misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga. Moʻui pea nofo ʻi he nāunaú, fakafetaʻí, ke toe lahi ange ʻi he fiefia, neongo ʻa e ngaahi faingataʻa kovi tahá. ʻOku ʻi he talitali lelei ʻa e ʻOfa ʻoku ʻalu hifo maʻu pē mei he Langí ke mou hoko ko e ʻOfa.

Fakaava homou ngaahi lokiakó mo homou nimá ʻo lahi ange ke hao lahi ange, he ʻoku mou vale, ʻe hoku ʻofaʻanga. ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu. ʻIo, ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

4 Siulai:10

– Tukui Koló ʻo e ʻOfa mo e Fevahevaheʻaki (TATAA)

 

Fai ʻe ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEiki ko Sīsuú, ʻi he taukapo ʻa e Faʻeé Mele, ʻi heʻene fetuʻutaki mo e kāingalotu ʻo e langí mo māmaní, ʻi he Feohi mo e Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoní, ʻoku ou fie ʻomi ʻa e kau lau makasini ʻo e Tamai "Koeʻuhi ko ʻeku fiefia, ʻa ʻeku SISU kuo fili" ofi ange ki he kau lau makasini ʻoku nau ongoʻi ʻa e fie maʻu ke vahevahe mo ke toe loloto ange mo e niʻihi kehé ʻa e meʻa kotoa pē kuo nau ako mei he meʻá ni lau mo maʻu mei he niʻihi kehé ʻa e fua ʻo ʻenau ngaahi fakakaukaú.

ʻOku ʻOku fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke lilingi ʻEne Māmá ʻi he Fakamāuʻi ʻo e kakaí ʻoku nau loto fiemālie ke ʻahiʻahiʻi ʻa kinautolu- ʻa e founga foʻou ko ʻeni ʻo e moʻui mo e fakaʻatā ʻa e tokotaha foʻou ko ʻeni ʻo e ʻOfá ʻa ia ʻokú ne fie maʻu ha meʻa lahi ange ha feituʻu lahi ange ʻiate kinautolu pea ʻoku nau fakatokangaʻi ʻenau fie maʻu ʻa e uouangataha ʻIloʻi kakato koe.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

 

"Ko ʻeku ʻE ʻAlo ʻOfaʻanga, ʻoku ou ʻi heʻeku fiefiá. Ofeʻi koe ke ke tali hoʻo kole." Kimuʻa peá ke lavá nofo ʻi he Kautaha Foʻou ko ʻení, ʻoku fie maʻu ia ke: konga ʻo e Siasi Foʻou ko ʻení. ʻI he taimi ʻoku tau talanoa ai ʻo kau ki he Siasí, ʻOku tau talanoa ki collegiality, kolo.

ʻOfa pea ʻoku ou lilingi ki he lotó kuo pau ke ... Vakai, vahevahe mo e niʻihi kehé, ko ia ai ko e mahuʻinga ʻo e fakataha ʻi he tukui kolo iki ke vahevahe mo maʻu ʻa e ʻOfa ʻoku kuo maʻu ia ʻe ha taha pē ʻe taha.

Naʻa nau faʻu ha kolo ʻi he taimi ʻoku toko ua pe tokolahi ange ai. I Koeʻuhí ke ʻi ai ha fevahevaheʻaki lelei, kuo pau ke ʻoua naʻa laka hake ʻa e kulupú ʻi he kakai ʻe toko hongofulu mā nima. Ko e fanga kiʻi kolo iiki ko ʻeni ʻo e ʻOfa mo e ʻe lava ke kamata ʻa e fevahevaheʻakí ʻe he: ngāue ʻa ha toko taha pe lahi ange kakai.

Hili Lolotonga ha taimi ʻo e lotú, naʻe lava ʻe ha taha ʻo e kau mēmipa ʻo e kulupú ʻo lau ha taha ʻo e Fakamatala ʻoku ʻi he tohi pea ʻi he lahi kotoa

 

Ko kinautolu ʻe lava ke fakamatala ʻa e kāingalotú ki he anga ʻenau aʻusiá, pe kau ki ha aʻusia ne fakamatalaʻi ʻe ha mēmipa, ʻi he tukui koló.

Ko e Ko e tefitoʻi lao mahuʻingá ko hono talitali ia ʻe he tokotaha ko eé ʻo hangē pē ko iá koeʻuhí ke ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku fakaʻapaʻapaʻi, talitali lelei mo ʻofeina ia. Ko e ʻOku totonu ke tali lelei ʻa e ngaahi fepakipakí mo e ngaahi faingataʻá koeʻuhí he ʻoku ngaahi fokotuʻutuʻu ʻoku ne fakahaaʻi hoʻo tuʻu laveangofua, ho vaivai mo hoʻo fakaafe kiate koe, tafoki mai kiate Au, ko hoʻo Tamaí, ke foaki kiate Au mo e meʻa kotoa pē tatali mai kiate au.

Naʻa ʻOku taha pe founga ke hu ai ki he Siasi ko ʻeni ʻo e Pōpoakí ke talitali lelei ʻEku ʻOfá, hoko ko e ʻOfá, ke fakamafola ʻOfa. ʻE hoko e fanga kiʻi kolo iiki ko ʻení ko ha feituʻu ako. lalanga ke aʻusia e meʻa takitaha ʻOku ʻikai fie moʻui ha taha ia ʻi he uho ʻo ʻenau tupulaki Ko e ʻofa moʻoni ko ʻeni, ʻi ha faʻahinga taimi mo ha feituʻu pe.

ʻIkai maʻu ʻoua ʻe manavahē; Fai hoʻo fakangofuá pea ʻoku tokangaʻi ʻe he ʻOfá ʻa ʻa e meʻa kotoa pe. ʻUma ʻi he angavaivai mo e ʻofa.

Ko Hoʻo Tamai, ko hoʻo Tamaí. »

 

5 50 Siulai

– Ngaahi Taumuʻá Ngaahi founga ngāue ki he TATAÁ

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, tuku ke mahuhu hoʻo feohi fafale ʻoku fakautuutu. Ko e feohi fafale ko ʻeni mo au ʻoku ʻi he makatuʻunga ʻo e liliu ʻoku hoko ʻiate koe. ʻOku Ko e fepoupouʻakí ko ho vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé pea kuo pau ke moʻui maʻu ai pē ʻi he ʻātakai ko ʻení ʻo e ʻofa.

Hangē ko e ʻOku faingataʻa ke ke moʻui ʻi ha vā fetuʻutaki mo e kakaí ʻa ia ʻoku nau lolotonga fononga atu! ʻOku fie maʻu ke ke akoʻi ʻaki ʻa e ngaahi ongo ʻoku tatau pe ʻenau fakaʻamu mo koe, mei he pe

 

Mahuʻinga ʻE fakaʻatā kimoutolu ʻe he fanga kiʻi kolo iiki ʻo e ʻofá mo e fevahevaheʻakí ke ako mo ʻahiʻahiʻi ʻaki hono ʻahiʻahiʻi e meʻa hoko atu aí:

ʻOkú ke ʻOkú ke tali ʻo hangē pē ko koé, ʻaki hoʻo ngaahi fehālākí mo hoʻo Ngaahi Vaivaí.

Ko e tahá ʻoku talitali lelei ia ʻo hangē ko ia ʻoku hokó, ʻo ʻikai fie maʻu ke liliu ia.

Ke ako ke fakafanongo ki he tokotaha ko eé ʻi he meʻa ʻokú ne moʻui ʻakí pea mo ia ʻokú ne ʻi aí.

Tali ʻokú mo tuʻunga tatau.

ʻOku ʻE lava ke fakahaaʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e meʻa ʻoku nau fie maʻú ʻo ʻikai fakamālohiʻi ke nau fai ia.

Maʻa e ke fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau fakatātāʻi ʻa e fakatahá.

ʻOku ʻE lava ke fakahaaʻi ʻe he tokotaha kotoa pē kinautolu ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fie maʻú ʻo ʻikai maʻu kinautolu ʻi ha fuʻu tuʻumaʻu.

ʻOku ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e mahuʻinga ʻo e fekumi ki he moʻoní pea ʻoua ʻe feinga ke tonu ʻaki hano fakatonuhiaʻi ha fakakaukau ʻosi fakahaaʻi.

ʻOku ʻOku ako ʻa e tokotaha kotoa pē ke falala ki he kulupú pea ke ʻa e tokotaha takitaha ʻoku ne faʻu ia.

ʻOku ʻOku tali ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku fakahaaʻi ʻe ha taha ha fakakaukau ʻoku fehangahangai mo ʻaʻana kae ʻikai ongoʻi liʻekina.

Ako ke fakamolemoleʻi koe mo e niʻihi kehé.

Hangē ko e ʻofaʻi mo fakahoungaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻi he homou kiʻi koló.

Maʻa e Fakahaaʻi ʻa e houngaʻia mo e ʻofa ki he niʻihi kehé.

ʻIloʻi Ko e mahuʻinga ʻo e moʻui ʻaki e ngaahi fetaulaki ko ʻení ʻi he feohi fafale fakaesinó mo Sīsū, ʻa ia ʻokú ne faʻa fakahaaʻi ia ʻo fakafou ʻi ha taha pea taimi ʻe niʻihi ʻe he tokotaha ko ee.

 

Ke ke tataki mo ueʻi fakalaumālie maʻu pē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá Ne ʻo kolea maʻu pē ʻEne māmá.

Fehuʻi ange pea ʻamanaki atu ki he meʻa kotoa pē mei he Tamaí.

 

Ko ʻeni Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻoku totonu ke ne tataki ʻa e ngaahi fakataha ko ʻení, manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá mo ia kuo pau ke muʻomuʻá ʻi he meʻa kotoa pe: ko e ʻOfa. ʻOku fakafou ia ʻi hono talitali lelei e ʻofa ʻa e Tamaí koeʻuhi ke ʻoua naʻa moʻui ʻaki ia ʻe ha taha pea foaki ia ki he niʻihi kehe.

Fiefia Te ke ʻi he hala ko ʻeni ʻoku fakatau ki he ʻa e kakato ʻo e ʻOfa. ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Litolito ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

 

4 30 Siulai

– Ikuʻanga Ko e Kakai ʻo e ʻOfa

 

« Naʻá ku talaange ki heʻeku kiʻi taʻahiné, Ko e ʻOfá te nau fetauhiʻaki ai, te tau fakatokangaʻi kinautolu ʻi heʻeku hoko ko ʻEku kau ākongá. ʻOku toe ʻi he Fakaʻilonga ko ʻení he ʻahó ni ʻa e te mau ʻiloʻi ko Au ʻa e kakai kuo filí. ʻOku ʻOkú ke maʻu foki mo e ʻofa ki he niʻihi kehé ʻa ia te ke lava ʻo ʻiloʻi pe ʻoku ʻoku ʻikai ke mou fonu ʻi he ʻOfá.

Tatau Pē kapau he ʻikai ke ke lea ʻaki ha ngaahi lea fakahohaʻa pe fakamamahi ki he ko e tahá, kapau ʻoku fakaangaʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú, kovi pe ʻi hoʻo taʻefaitotonu ki he niʻihi kehe, ʻoku ke taʻofi ai ʻa e ʻofa mei he ʻoku tafe taʻetotongi pē ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe. Kiʻi meʻa siʻi ʻoku ʻOkú ke fefaʻuhi mo e faʻahinga fakakaukau ʻoku fakatupu ʻauhá, Kuo pau ke ke foaki kinautolu ki he ʻAloʻofa ʻa e Tamaí, ʻiate Ia Kole ke liliu ʻa e saití ke fakahoko ia

 

Toketā lava ke tali ʻa e tokotaha ko eé ʻo hangē pē ko iá koeʻuhí he Tuku ke tafe mai ʻa e ʻOfá tauʻataina ʻi ho va.

Fai ʻe koe, ʻoku ʻikai malava ke aʻusia ha faʻahinga liliu, tautautefito kapau kuo ke hoko ko ha tokotaha moʻulaloa ki he fakaangá, fai e ngaahi fie maʻu lahi ʻi he niʻihi kehe pea kiate koe-tatau pe. Ko e ʻOfá pē ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke ngāue ʻaki ha faʻahinga mālohi pehē. Liliu ki he tuʻunga ʻo hono foaki kiate ia ʻa e tauʻatāina ke ngāue mo liliu ʻene ngaahi ʻulungāanga ʻo e sio, fakakaukau mo e fakamāuʻi ʻo e niʻihi kehé.

Ko kinautolu ʻE ʻAtā ʻa e Fanga Kiʻi Tukui Kolo Iiki ʻo e ʻOfá mo e Fevahevaheʻakí Ko e ako mo e kakai ʻoku nau ngaungaue tatau holi, fakaʻehiʻehi mei he sio ki he liliu ʻa e tokotaha ko eé ka ʻi hoʻo liliu pē ʻi lotó ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke foaki ʻi he ʻAloʻofa ʻa e Tamaí ke fonu ʻi he ʻOfá, ʻa ia kuó ne tuku ke hu tauʻataina atu ai ʻa ʻOfa Pele.

Fiefia ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo ʻi he hala ko ʻeni ʻoku ne tataki koe ki he ʻOfa. Tali ke ʻofaʻi fakapoto. ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

9 Siulai ʻi he 5:45 pm

-Luelue ʻi he tui haohaoa

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu ha kole mei ha taha laukonga ʻo e Kiupeki ki hoʻo foki lelei mai. ʻoku ou loto pe ke ke ueʻi au ʻaki hoʻo tali ke Foaki. Ko ʻEne fakaʻamú ko e fakafanongo kiate koe.

Mālō ʻaupito ʻi heʻene tali ʻene lotu mo e ʻaʻaku. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, naʻá ku akoʻi koe ke ke ʻaʻeva ʻi he tui haohaoa taʻe kau ai ʻa e ʻIloʻi e feituʻu ʻoku ne tataki koe ki ai. ʻOku tatau pe Akoʻi ʻOku ou fie maʻu

 

Foaki J. ʻOku mahuʻinga ke ʻoua naʻa ʻilo e meʻa ʻe hokó, ka ke moʻui kakato ʻa e momeniti lolotonga ʻo hange ko ia ne u akoʻi ʻi he ʻa e Popoaki ʻo e ʻaho 29 ʻo Sepitema, 1998 (fika 219) 3 ʻi hono fakahokohoko: mateuteu ʻa e lotó ke talitali lelei Au koeʻuhí ko Hoku ʻE vave ni pe haʻane foki mai. ʻOku ou fie lea kia J:

Siʻisiʻi ʻOfefine ʻo Hoku Fakamaauʻangá, tali ʻa e ʻOfa ʻoku maʻu ʻe he Tamaí, ko hoʻo Tamaí, ʻEku Tamaí, ʻoku finangalo ʻetau Tamaí ke lilingi hifo ki ho fakamaauʻangá pea ʻe fakahoko koe. Kuo ava ʻa e langi he taimi ni pea ko e hā pē ʻa e ngaahi holi mo e ngaahi fie maʻu ʻa ho lotó ʻiloʻi kakato mo fiemalie.

Toʻo ko e taimi ke vakaiʻi lelei ai ʻa e ʻOfa ʻoku ou huaʻi atu kiate koe ʻi he lau ʻa e voliume lingi ʻa e le bonheur ti Mines, mon Choisi JÉSUS. ʻOku ki ho lotó ʻoku ou lea atu ʻi he meʻá ni voliume. Talitali Lelei ʻEku ʻOfá mo ʻEku ngaahi ʻaloʻofá, te ke Fakafonu. Te ke tatali fiefia atu ki Heʻeku Foki Maʻongoʻongá.

I fie maʻu ke ke vela ʻi ho lotó ʻi he afi ʻo ʻEku ʻOfá. I Kuku ho loto kiate au, ʻo talaatu: ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

11 Siulai ʻi he 6:00 pm

– Ngaahi Tūkungá kau ʻi he FAKANGATATĀ

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou liʻaki au ki Hoʻo fanongo ki he ʻiloʻi Hoʻo fakaʻamu ki he fanga kiʻi Kolo iiki ko ʻení ʻo e ʻOfa mo e Fevahevaheʻaki, ʻo tatau ai pe pe ʻi he tuʻunga ʻo e

Konga Naʻe Toʻo ʻo e popoaki: Kuo pau ke ke ako ke moʻui kakato ʻaki e momeniti lolotonga, tukunoaʻi kakato e kuohili, lelei pe kovi, koeʻuhi he naʻe foaki ʻi he ʻaloʻofa ʻa Pea, naʻe ʻikai mahuʻinga ange. Ko e meʻa pe ʻe taha ʻoku fuʻu mahuʻinga

 

fakahokohoko lōloá, kanotohí, ngaahi fie maʻú ke kau ki ai, pe ko ha toe faʻahinga meʻa pē ʻo akoʻi ʻoku ke pehe ʻoku ʻaonga pe fie maʻu.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, tau kamata ʻaki e mahuʻinga ʻo e fānau iiki ko ʻení Tukui Koló. ʻOkú ke moʻui ʻi ha māmani kuó ne ngaohi falala ki he mālohi ʻo e tangatá; ʻOku fokotuʻu ʻe he Maama Foʻou hono falala ki he Mafimafi ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtua.

Naʻa ko ia ai ʻoku ʻi ai ha liliu lahi kuo pau ke hoko A kamata ʻi he kakaí takitaha, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí ke fakakaukau, ke aʻusia mo ngāue. ʻOku hoko ʻa e liliu ko ʻeni mei hono fakakātoá, ʻikai fai tuʻungaʻa "ʻio" mo fakaʻaufuli, ʻo fakafehokotaki ki ha fuʻu kakai tokosiʻi "ʻIo", ki ha kakai ʻoku "ʻikai" ki he meʻa kotoa pe meʻa ʻoku ʻikai ke fenapasi pe taʻofi ʻa e fili "ʻIo" ke lavaʻi ʻa e pleia-

ʻOkú ke Kamata ʻaki ha mamani kuo fokotuʻutuʻu ngaue ʻi he Fakamatala ʻoku fie maʻu ki ai ha ʻilo lahi mo e ngaahi ola-makatuʻunga ʻi he ʻilo-founga,

ʻOku : ko e momeniti lolotongá ko hono lilingi hifo ʻo e ʻOfá ki he ko ho Fakamaauʻangá mo e feohi fafale ʻokú ma feohi fakatahá, ko koe ʻiate Au pea mo Au ʻiate koe. ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e momeniti lolotonga, ʻOfa mo e ʻaloʻofa ʻoku huaʻi atu ʻOku tupulaki ho loto ʻiate koe ʻi he momeniti kotoa pe pea ʻo lava ke maʻu ha meʻa lahi ange ʻi he momeniti hono hoko. ʻOku ʻa ia ʻoku ne fakaʻata koe ke ke e. Hangē ko ia ʻoku mou ʻiloʻi ko e Tamaí ʻoua naʻa teitei toʻo ʻEne hoifua mo ʻEne ʻOfa, ka ʻi he tafaʻaki ʻe taha Foaki lahi ange, ʻi hoʻo loto-toʻa ke hohaʻa ʻo e kahaʻu, ʻe lahi ange ʻa e meʻa ʻe fakapapauʻi mai ʻe fakafonu ʻiate koe, tatau ai pe pe ko e ha e Fotunga pe ko e ha te ke moʻui ai ʻi ʻa e tafaʻaki ki tuʻa.

 

feʻauhi fakaiku ki he ngaahi feʻauhi, mavahevahe, tau, mo e ala meʻa pehe. ʻOkú ke hū atu ki ha māmani ʻe fuofua moʻui ʻi he tuʻunga ʻo e lotoʻaa. ʻOku fie maʻu ʻe he tuʻunga ko ʻeni ʻo e moʻui ke fakaʻikaiʻi pe kita, fakafisingaʻi kita, fakaʻikaiʻi kita. foaki ʻofá mo e feilaulaú, ko hono toho ʻo e Melinó, fiefiá mo e uouangatahá.

Kotoa pē ʻOku fie maʻu ke fakatukupaaʻi hoʻo toʻonga moʻui, ke Kamata ʻaki e founga hoʻo lotú, fakakaukaú, fakafanongó pea ke lea. Ko e founga foʻou ko ʻeni ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa kuo pau ke nofo mo e niʻihi kehe naʻa nau foaki ʻenau "ʻIo" ki he ʻOtuá ke liliu ʻenau moʻuí.

ʻOku Ko ia ai ko e "ʻIo" ko e meʻa pe ia ʻoku fie maʻu kae toki hoko ko e konga ʻo e honau kolo ʻo e ʻofa mo e fevahevaheʻaki. Ki he lelei taha ʻi he ʻI he mahino ko ʻeni ʻa e "ʻIo", ʻe lelei ange ki he tokotaha ke ne maʻu lau ʻa e ngaahi akonaki ʻoku ʻomi ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻeni pea mo e kuo fakamālohiʻi kakato ia.

W Kapau ʻe lava, ʻoku totonu ke fakahoko ʻa e ngaahi fakataha ko ʻení ʻi ha fakauike. ʻE lelei ke tuku ha taimi ʻi he taimi kotoa pē ke feohi fafale mo e Toko Tolu Māʻoniʻoní, pea ko e meʻá ni pe ʻi he Lotu ʻi ha miniti ʻe fāngofulu mā nima ki he houa ʻe taha

« taimi ʻoku tukutaha ki he Eucharist pe ʻofa " ki he taupotu taha ʻe lavá. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻa e lotu, ʻE lava pe ke fakalongolongo mo ngaungaue. Ko ʻeni ʻE lava ke fakahoko e fakavaʻe ʻo ha lotu longomoʻui ʻi he foʻi lea ko e ARDEUR ki he: "lotu", "totongi huhuʻi", "ngaahi kolé", "ngaahi foakí", " mālō."

ʻOku totonu ke hoko ko e vahaʻataimi akoʻi hono uá pe ko hono lau pe ʻo e Ngaahi Folofola ko ʻeni pe Folofola ʻa e ʻOtua - ko ha vahaʻataimi fakafuofua ki he miniti ʻe fāngofulu mā nimá. Ko e Ko e houa hono tolú ko e houa ʻo e fevahevaheʻakí. Kuo pau ke fai kotoa ʻeni ke huluni ʻaki ha kiʻi malolo ʻi ha miniti nai ʻe uofulu- malolo mo inu-. ʻOku ʻikai fakakātoa e fakataha ko ʻení ʻoku totonu ke ʻoua naʻa laka hake ʻi he houa ʻe tolu. ʻE hoko ia lava ke fakaongoongoleleiʻi, ʻi he

 

Fuatautau ʻOku malava pē ke fakahoko ha niʻihi ʻo e ngaahi fakataha ko ʻení ʻi he residencies, fetongitongi mo ha mēmipa kehe ʻo e ʻa e kolo.

ʻOfa ʻe hoko ia ko e taumuʻa ʻo e Fakataha kotoa pē; Kimuʻa aí te ke hoko ai ko e ʻOfa. Te u ʻiate koe maʻu pē ʻo Fakahā ʻEku ʻOfa he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe madly. »

 

 

18 Siulai ʻi he 6h30

– ʻIkai fengāueʻaki ʻo ʻEku ʻOfa, tuku ke fakalaka ʻa e ʻOfa

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku mau toe uouangataha ange. ko e tahá. ua. Ko e lahi ʻo e ongó ko ha feituʻu faingamālie ki heʻetau ngaahi fakatahá.

Fakataha ʻOku tau kau mai ki he siasi foʻou ko ʻení mo e siasi foʻou ko ʻení ʻa e sosaieti.

Fakataha kuo pau ke tau fakahā mo ʻofa ʻi he Siasí ni, ʻo pehē sosaieti foʻou ʻe fakavaʻe ʻi he ʻOfa.

Fakataha kuo pau ke tau moʻui ʻaki ha ngaahi aʻusia foʻou pe ʻe hē atu ʻa e ʻOfá loto tauʻataina.

Fakataha te tau ʻiloʻi ʻa e Fiefia, mo e Melino ʻoku maʻu ʻe he ʻOfa ʻi he taimi ʻoku ʻoku talitali lelei.

Fakataha te tau ʻiloʻi ʻa e Fiefia ke tataki, tataki mo tataki ʻe he ʻofa.

Fakataha te tau ako foki ai ki he fono ʻo hono fakafisingaʻi ʻo e ʻofá.

Fakataha te tau ʻiloʻi ai ʻoku mālohi mo mālohi ange ʻa e ʻofá ko e meʻa kotoa pē mo e tokotaha kotoa pē.

 

ʻOku tau kuo pau ke ne aʻusia ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa lahi fakataha mo fakamamahi ange ʻa e niʻihi, kimuʻa pea u ʻiloʻi ʻa Bliss fakalangi. Nofoʻanga ʻi he kiʻi meʻangāue ko ʻení, tokāteline mo malleable ʻi he nima ʻo Pee. ʻOku ʻi he tuʻunga ʻi he Fakahuú mo e Faingamālie ko ʻení ʻokú ke ʻIloʻi ho misiona moʻoní, ʻa ia ko ʻetau ʻalú paasi ʻa e ʻOfa.

Manatuʻi Mei he sīpinga ʻo ha vavae: te ke lava ʻo mafola ʻOfa lahi koeʻuhí ke ke angalelei piponu. Tuku ke nofoʻia koe ʻe Heʻeku ʻOfá koeʻuhí, ʻi he Madness, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

21 Siulai ʻi he 4:07 pm

– se ʻulungāanga ko ha tangata ʻo e tui pe ko ha tangata ʻo e māmaní

 

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku kei tokanga mo angaʻofa maʻu pē ki he meʻá ni ʻoku hoko takai ʻiate koe. ʻOku fakafou ia ʻi he ngaahi ngaahi meʻa kuo tau aʻusia ʻoku fakahoko ʻa e liliu ʻo hoʻo moʻui.

Ko e ongo ʻo e ʻulungāangá ʻi he fehangahangai mo ha meʻa ʻoku hoko ki he faʻahinga ʻo e tangatá, pe Meʻapango, tuku ke ke sio pe naʻá ke ngāue ko ha tangata tui pe ko ha tangata ʻo e māmaní. Kapau ʻe hoko hoʻo toʻonga ʻi hoʻo hoko ko e tangata ʻo e tuí, kuo pau ke ke fakamālō ki he Tamaí, fakafetaʻi kiate ia pea fakafetaʻi kiate ia koeʻuhi ko e fuʻu ʻaloʻofa lahi ko ʻeni ʻa ia ʻokú ne foaki kiate kimoutolú ke mou fakamoʻoni ki heʻene ngaue ʻo fakafou ʻiate koe.

Kapau ʻokú ke fakatokangaʻi kuó ke ngāue ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, Tangata ʻo e Tuí, Hangē ko e kakaí, fakavavevave pea fakafalala kiate koe ki he ʻAloʻofa ʻa e Tamaí. Fakatatau mo e ʻuhinga pe granularity ʻo e toʻonga, te ke ʻomi ki he sakalameniti ʻo e fakalelei ke maʻu ʻa e fakamolemole kakato, pea mavahe mei he Liliu fakakātoa ʻo hoʻo

 

Hoko ʻo ko e fonu ʻeni ʻi he ʻOfá, Angaleleí mo e ʻAloʻofá ʻa ia ʻoku ne tuku ke tafe tauʻataina mai e ʻOfa ʻa e Tamai.

Ko ʻeni Ko e Lelei ʻo e Fakafeʻiloaki ko ha tokoni mahuʻinga ia ʻe lava ke tokoni atu kiate koe tokoni ke ʻiloʻi pe ko e tangata motuʻa naʻe fakahaaʻi pe ko e tokotaha foʻou ʻo e ʻOfá.

Loto fakatōkilaló ko e hala ia ʻoku fakatau ki he ʻOfá. Koeʻuhi he ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu, pea mou hoko ko e ʻOfa. ʻOkú Ne ʻofa lahi ʻiate koe pea Madly. »

 

24 Siulai ʻi he 4:50 pm

Ko ʻení ʻa ia ʻoku haʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní ko e Maama

 

ʻEiki Sisu, toe lau ʻa e popoaki ʻo e ʻaho 4 ʻo Siulai fekauʻaki mo e fanau iki ʻi he pehe naʻe lau ʻe he tukui kolo ʻo e ʻOfa mo e Fevahevaheʻaki ha taha ʻo e ngaahi akonaki ʻoku ʻomi ʻi he tohi, kae ʻikai lave ki he Folofolá ʻo e ʻOtua. Ko ha taʻomia nai ʻeni? ʻOku fie maʻu nai ke u tanaki atu ia ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ko e Folofolá ko e makatuʻunga ia ʻo e meʻa kotoa pē? Saienisi.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I ʻofa ʻiate koe.

« Ne u talaatu kiate koe, ʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ou toe fakaongo atu ko e Folofola ʻa e ʻOtuá mo e fakaʻuhinga ʻoku ʻomi ʻe he Siasí ʻoku kei hoko pe ko e makatuʻunga ʻo e ngaahi akonaki kehe kotoa pe ʻi he tohi mo e ʻe lava ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻo fetongi ʻa e Ngaahi Akonaki kuo ʻoatú ʻi he leʻolahi.

Ko e Kuo ueʻi maʻu pē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha taha pe ko e tahá ke lea pe faitohi ke tokoniʻi e kakaí ke nau moʻui ko ha feohi vaofi ange mo Au, ʻo fakatatau ki he palani ʻa ʻa e ʻOfa ʻa e Tamai.

ʻI he taimi ʻoku ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení, ʻoku ʻikai ʻoku ʻikai ke nau teitei fehangahangai mo e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea kapau ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku Naʻe fetaʻemahinoʻaki veiveiua

 

.. .part ʻo e tokotaha, kuo pau ke ke nofo maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtua, ʻiloʻi ʻe he Siasí, ʻoku taki he taimí ni ʻe he Sione Paula II. Ko e meʻa ʻoku haʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní ko e Māmá, Fiefia, ʻOfa, pea ʻokú ke fakatokangaʻi ia ʻaki ʻa e Melino Lahi ʻi Lotó ʻa ia ʻoku nofo ʻiate kimoutolu.

Hangē ko e ʻOkú ke moʻui ʻi ha vahaʻataimi ʻokú ne teuteuʻi koe ki Heʻeku Foki Lelei Mai, ʻoku angamaheni ʻaki pe ke ʻi ai ha ngaahi akonaki ʻa e Ngaahi Fakamatala Foʻou ke tokoni atu ke ke mavahe mei ai Teuteuʻi lelei koe. ʻOku ʻikai ha Ko e meʻa moʻoni ʻe taha, ʻoku mahuʻinga ke ke hoko ko ha kakai ʻo e ʻOfa ke talitali lelei Au.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

26 Siulai ʻi he 3h30

– Ane pea Joachim ʻalu mo koe

 

« Fānau ʻofeina, ko au, Seni Ane, kuo fakamafaiʻi ke haʻu ʻo tali e ngaahi fehuʻi ʻokú ke fai kiate koé pea pea ʻoku ʻikai haʻo tali ki ai. Ko e poupou ʻokú ke maʻú ʻamanaki mei he kakai kuo nau hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he nima ʻo e ʻOku angamaheni ʻaki pē ke tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke tupulaki ʻi he tuí ko ha taha ʻoku faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he tuʻunga fakalangi, ʻoku ʻikai ko e poupou ko ʻeni fie maʻu. ʻOku hoko mai ʻa e fie maʻu ko ʻeni ʻa e tangata ke fakaha atu ʻa e ngaahi meʻa kuo ke fokotuʻu maʻau Fakapapauʻi ʻoku tataki lelei koe. Neongo e ngaahi ʻOku fekauʻaki mo e kāingalotú pea ʻoku nau maʻu koe fakaʻatā koe ke ke laka ki muʻa ʻi he vakapuna ʻo e Tuí, ʻa ia kuó na maluʻi koe, ʻE hokosia ʻa e taimi

Kuo pau ke tuʻusi.

Naʻa Kuo pau ke tau tali ʻa e ngaahi lavea ko ʻeni ʻoku ne ʻomi ʻa e ongo ʻo e to ki he halaʻata. Ko ha ongo ʻoku fie maʻu ki he ʻIloʻi hoʻo fakaʻofoʻofá

 

ʻa e tauʻataina, fanau ʻa e ʻOtua, fakahoko ki he Fakamaauʻanga Ko e Toko Tolu Māʻoniʻoní mo e Feohiʻanga Māʻoniʻoni ʻoku kau fakataha mo e Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoní.

ʻE founga fefe ʻe lava ke ke kakato ʻi he ngāue ʻa e Tamaí kapau ʻoku pau ke ke maʻu ha fakapapauʻi ʻo e meʻá ni ʻoku Ne kole atu ha taha pau, kae ʻikai ke ne talitali lelei koe he ʻokú Ne ʻi ho halá ki hoʻo fakahinohino moʻoní ngāue fakafaifekaú.

Maʻa e tokoni ke mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke foua ʻa Tement, manatuʻi ke ko e ʻikale naʻe fakatokangaʻi ʻoku maʻu ʻi he Fakataʻeʻaongaʻi, mei hono pununga, hili hono li ia ki ai ʻe heʻene faʻee.

Maʻa e Ko ha tokotaha fakatuʻutāmakí ia, ka ko ia toko taha pē. Ko e hala totonú ke ke ako puna toko taha pē. Ko e taimi ni ʻoku Tatau pe kiate koe: tatau ai pe kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahitaʻu mafana ʻo e ngaahi fehokotakiʻanga ko ʻeni maʻau naʻe fakafiemālie mo fakapapauʻi, Koeʻuhí he ko e pununga naʻe maʻá e ʻīkalé, ʻE hokosia ʻa e taimi kuo pau ke ke mavahe ai mei ho pununga ki ako ke puna. Kuo pau ke ke kosi e ngaahi fehokotakiʻanga lelei ko ʻení ke fakahoko hoʻo ngāue fakafaifekaú.

Ko e ʻOku ʻikai liʻaki koe ʻe hoʻo tamaí; vakai ki he founga naʻa Ne ʻAtakai. Naʻá ne ʻoatu ha toko ua ʻo hono ongo foha naʻá na saiʻia taha aí. Ko e fili te mo ō fakataha ʻi hono pulusi ʻo e ngaahi tohi ko ʻení, Makehe mei hono fakapapauʻi ho misioná ʻe ha kau taulaʻeiki māʻoniʻoni tokolahi, ʻe ha kakai tui fakalotu mo fakatokoto tokolahi ʻoku kau ʻi he tui. ʻOku toki kamata hoʻo ngāue fakafaifekaú pea kuó ke ʻosi maʻu maʻu ha poupou lahi ange ʻi Joachim pea u maʻu lolotonga e taimi ne tau ʻi māmani aí maʻá e Ngāue fakafaifekau naʻe ʻatautolu.

ʻI he ʻAho ni ʻi he taimi ʻo ʻetau Kātoanga Kaí, ko hotau misioná ke ʻalu mo koe ʻi ha founga pau, pea pehe ki he naʻe lilingi hifo ʻe he kau lau makasini ʻa Mon Poniu, Mon Élu SISU, pea fakahoko kotoa ki homou fakamaauʻanga. ʻOku kui fefine mo e kui tangata ʻokú na tokangaʻi e kiʻi tamasiʻí ʻOkú ke ʻi he ʻahó ni.

 

Naʻa ne talitali lelei ʻemau angaʻofá mo e ʻOfa ʻoku mau fie maʻu maʻaú fakamoʻoni. Ko homau ʻahó ʻeni ke fakafonu koe ʻaki ʻemau ʻOfa ʻoku tau maʻu maʻu pē mei he Tamaí ʻo fakafou ʻi hotau nimá mo e ʻa e sikuea ʻi muʻa ʻia Mele mo Sisu. ʻOku ʻikai ke ne vaʻinga lahi pe tauʻataina, ʻOfa he kiʻi ongongofua ko ia ʻoku ne tuku ke fakafonu ia ʻe he ʻene ongo kui.

Ko Hoʻo Ngaahi kui ʻoku ʻofa ʻiate koé. »

 

30 Siulai ʻi he 4:35 pm

Ko ʻapongipongi ko e Ko ʻeku ongo kiʻi vahaʻa

 

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ou tataki hoʻo ngaahi fakakaukau, toʻonga mo e lea. ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ai he ʻoku ou tataki hoʻo foʻi laka kotoa pē. ʻOku Ko e meʻa ʻoku ou aʻusia ʻi he tokotaha kotoa pe ʻoku loto ke Muimui ʻi he hala kuo u ʻosi akoʻi ʻe he rails ʻe ua ʻa e smallness ko ia mo e fili ʻo ʻeku ʻofa.

ʻOku ʻa e hala, lava ke maʻu ʻe he taha kotoa mo faingofua ke muimui ki ai, tatau ai pe pe ʻa e taha ʻoku ne tataki ki he Siasi Foʻou ʻa ia ʻe hoko mai ke Feʻiloaki mo Au ʻi Heʻeku Foki Maʻongoʻongá.

I ueʻi koe ke ke pehē naʻe momeniti pē ʻe taha ke manatuʻi ʻa e Ko ʻEku Foki Maʻongoʻongá: "ʻApongipongi", ki he Moʻui he ʻahó ni ʻo hangē pē ko e ʻaho fakaʻosi ia ke teuteu ki Heʻeku Foki Maʻongoʻongá.

ʻOku Naʻa mo e ʻahó ni kuo pau ke ke fononga ʻi he hala ko ʻení ʻi he founga ʻe ua. Ko e tahá ke maʻu ʻa e siʻisiʻi ʻo e TA pea ko e tahá ko e ke tali ʻEku ʻOfá.4 ʻOku mahuʻinga ke ʻoua naʻa tau ʻiloʻi ʻa e feituʻu totonu ʻoku ke ʻi ai ʻi he hala ko ʻeni, ka ke fakapapauʻi ʻoku ʻOku mou ʻi he hala ko ʻení; Pea ʻokú ke ʻi he hala ko ʻení mei he Ke ke foaki hoʻo "ʻIo" ki hoʻo kiʻi meʻa siʻisiʻi, ki hoʻo ʻikai lava ha meʻa pea mo ho ngaahi fakangatangata mo hoʻo "ʻio" ki he talitali lelei ʻEku ʻOfa.

 

Naʻa nau takitaha ko hoʻo ʻi he hala ko ʻení, feʻiloaki mo Au, ko hoʻo ʻOku tupulaki ʻa e lotó. Ko ia ai, ʻoku lava ke talitali lelei ʻEku ʻOfá ʻo toe lahi ange mateuteu ki Heʻeku Foki Maʻongoʻongá.

ʻOku ke ke hoko ko e ʻOfa ʻaki hoʻo tali ia ʻi he ʻofa mo e loto ʻita ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

8 ʻAokosi, 18:05 p.m.

-ʻOku ou Ueʻi fakalaumālie

 

Tamai ʻEiki, ʻoku ou fie fakamālō atu koeʻuhí ko e tahí. Fāmili Visilei naʻá ke fakahoko ʻaneafi ʻi Kiupeki Siti, Moni-Kuna, Kānata, ʻi he taimi ʻo homou ʻAho.

Mālō ʻaupito he ko e ʻaloʻofa maʻongoʻonga ʻeni ʻokú ke fakahaaʻi mai ʻokú ke Kau fakamoʻoni ki hoʻo ngāué.

Mālō ʻaupito ke fakaʻaongaʻi kimautolu ke fakamafola hoʻomou ʻofá.

Mālō ʻaupito ki he ngaahi meʻa fakaofo ʻoku ke lavaʻi ʻi he leʻolahi "Koeʻuhí ke u fiefia, ko sīsū naʻá ku filí".

I ʻoua naʻá ke ongoʻi naʻá ke fanongo kimuʻa ki he naʻe feʻunga pē ʻa e fakamatalá ke fakahoko, ʻi he anganofo kotoa pe, ʻa e fokotuʻutuʻu naʻa ke kole mai ke fakahaofi.

I tipōsiti ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Homou Fakamaauʻanga ʻo e ʻAloʻofá pea mo au kole ke u haʻu ʻo maʻu hoku tuʻingá pea ke akoʻi kakato e ngaahi fakamatala ʻi he kahaʻú kuo pau ke u fai ia. Ko ia ai, fakatatau ki he taimi ʻoku lava ke u maʻu outsourced, te u lava ʻo tali e uho ʻo hoʻo Holi maʻau. Kātaki ʻo liliu ʻeku Ngaahi tōnounou ʻi he ngaahi lelei mo e ngaahi tāpuaki maʻa hoʻo kakai naʻe fili ʻi he houa fakaʻosí.

Voliume 1, Popoaki fika 114

 

I Ko e feituʻu ia ke ke fanongo ki ai. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakafanongó pea tali ʻeku lotu koví. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« ʻE hoku foha ʻofeina, ko au, ʻi heʻeku hoko ko e Tamai, ʻa ia malo hoʻo fakaʻata koe ke ke kiʻi foʻi vaʻe ʻi hoku nima. Meʻangaue iiki ko koe Pea ʻe ʻikai hano ʻaonga kapau ʻe ngaue ʻiate ia pe, ʻoku ou fie fakaʻaongaʻi ia maʻa e niʻihi kehe ke ʻoku loto ki ai ʻa e kakaí pea ʻoku ou ngaohi ʻa e ngaahi meʻangāue ʻi he vahaʻa ʻo Hoku ongo nima ha ngaahi misiona kehekehe: ko ia ʻe liliu ai ʻa e funga ʻo e mamani, Ko e Māmani Foʻou Kakato ʻe he Siasí Fakafoʻou. ʻOua te ke hohaʻa, he ʻikai ʻikai ha taimi ʻe fuʻu mamafa ai kiate koe; ʻOku ou mapuleʻi e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí pea ʻoku ou tokangaʻi ʻa e fakaikiiki kotoa pe.

Tali fakangofua ke toutou fakaʻuli. Ko ʻeku taimi pe ʻoku ke feʻiloaki mo ha kulupu pe ha taha, fehuʻi mai ʻeni ʻoku ou ʻamanaki atu kiate koe, fakaha mai pea te u ueʻi fakalaumalie koe. Hili ʻa e fepotalanoaʻaki, ʻoua naʻa tuku ke ne uesia ʻa e Fili ʻoku ʻi ai hono toko ua ngaahi founga ke feinga ke fakavaivaiʻi ʻa e meʻa ʻoku ou fie maʻu meiate koé: tatau ai pē pe ko e ʻo pehe ʻoku ʻikai lelei ʻa e meʻa naʻa ke lea ʻaki pea ʻoku ʻikai ke ʻikai ke tatau mo e meʻa kuo kole atu ʻe he Tamaí ke ke faí pe naʻe ʻikai fakahaofi ia ʻi he konga lahi ʻo e pōpoakí, ko e feingá, ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ke lotosiʻi, ke liʻaki; pe hilifakinima ko koe ʻa e tuʻunga ʻoku ke ʻi ai. Sai, ko koe ʻoku Lea lelei ke pamu hoʻo hikisia. ʻE hoko ia ʻomi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha faʻahinga ongo, pea taimi ʻe niʻihi ʻi he ko e tahá.

Kapau te ne ʻikai lava ʻi ha founga ʻe taha, naʻa ne te ne fokotuʻu ha niʻihi kehe ke nau feinga ke fakatupu ha manavasiʻi pe fakatupu ngaahi mavahevahe ʻi loto ʻiate koe pe ʻi ho ʻatakai. Ko hono fakahā tuʻo taha pē ʻo e Ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku tatali mai kiate koé, ʻoua ʻe maumauʻi e taimí mo e Ko e filí. Hokohoko atu hoʻo sio mai kiate au ke u sio ki Heʻeku ʻAloʻofa, Ko Hoku Fiefiaʻanga, Ko Hoku Melino mo ʻEku ʻOfa. ʻOku ʻi he

 

Nofoʻi ʻe ha fofonga ʻiate Au, ʻa ia ʻoku mou toe siotonu ai ʻo toe lahi ange ʻo ʻEku ngaue pea ʻe lava ke fakaʻaongaʻi koe ʻo toe lahi ange ʻe Au.

I ʻoku ou ʻiate koe pea ʻoku ou foaki atu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ke fie maʻu ke hokohoko atu hoʻo fakalakalaka ʻi he hala ʻoku ʻaʻau mo ke fakahoko ʻa e misiona ʻoku ou fakafalala atu kiate kimoutolu tuʻunga ʻi he ʻofa ki Hoku fānaú.

Download Ko ʻEku ʻUma Ki aí koeʻuhí ko hono foha ʻofeiná pea mo ʻene angaʻofá kotoa ʻI he ʻofa ʻe lava ke maʻu ʻe ho lotó he taimí ni. Ko ʻeku ʻoku maʻu ʻe he tamaioʻeiki siʻisiʻi ko Melé ʻa e misiona ke ʻalu mo koe, ke tataki hoʻo ngaahi sitepu. ʻOkú ne hoko atu kiate koe; mei he ko e tafaʻaki ʻe tahá ko hoku ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, ko Sīsū, ʻa ia ʻoku ofi maʻu pe kiate koe.

Kapau naʻá ke ʻāʻā hake ʻo mamata ki he Kāingalotú mo e meʻá ni kau tau maʻongoʻonga ʻa e kau ʻāngeló, te mou ʻiloʻi ʻoku ʻikai Toko taha pē, ka naʻe ʻātakaiʻi lelei ia. Ke ke taʻe-ilifia, tauhi ke fakalakalaka ʻi he tui haohaoa.

I ʻOku ou talaatu: ʻOku ou foaki e tāpuaki ʻo ʻEku Tamaí ʻaki ʻEku ʻOfa. »

 

15 ʻAokosi 4:50

66. - ʻOku lele ʻa e taimí ke talitali ʻa e ʻofá

 

« Siʻeku tama ʻofeina, ko e foha fili ʻo e Tamai, ko koe kuo pau ke fakahaofi, ʻI he pongipongi ni5.

Mīsisi tokolahi Fānau iiki, ʻoku ʻi ai ha fiefia lahi ʻi Hēvani ke mamata kiate kimoutolu kotoa fakataha ʻi he taimi ʻo ʻeku katoanga maʻongoʻonga ʻo e Fakakaukau. Ko Hoʻo ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe hoʻo ʻi hení ki hoʻo mālohí, hoʻo lelei tahá holi ke fai e finangalo ʻo ʻetau Tamaí, ke fakatahaʻi koe ke vaofi ange mo hoku ʻAlo ko Sisuu pea ke mavahe, ke ueʻi fakalaumālie maʻu pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

 

Ko Hoʻo ʻOku fie maʻu ʻe he Fineʻeikí ke fakamālō atu he fakaʻosinga ʻo e uike ní, ka koeʻuhí ko e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí, tuku ke ke liliu koe ʻe he ʻOfá Tamai ʻoku ne lilingi hifo ki hoʻo lele ʻi he taimi kotoa pe momeniti mo mahutafea ʻi he momeniti lolotonga.

ʻOku ʻi he tuʻunga ho loto ʻataʻataa ʻoku ke maʻu ai ʻa e ʻofa ko ʻeni, ʻo ʻikai teitei ʻi he tuʻunga ʻo homou loto ʻataʻataa, ʻo ʻikai teitei aʻu ki he tuʻunga homou loto ʻataʻataa. Tuʻunga ʻo e ʻulu. Ko e ha ʻoku ne fakaava ho fakamaauʻanga ke maʻu ʻa e ʻofa ko ʻeni, Ko e taimi ia ʻoku ke fakatokangaʻi ai hoʻo siʻisiʻi, ho ngaahi fakangatangata, ho ngaahi vaivaí pea ʻokú ke fakakātoa ʻaki hoʻo "ʻio", taʻefakangatangata mo taʻe-hano-tatau kia Pere.

ʻOku Kuo pau ke mahulu hake ʻa e "ʻIo" ʻi he "ʻIo" mei hoʻo ngutu kuo pau ke haʻu ia mei ho sino kotoa kiate koe Tuku ke ke ʻaʻana, liliu, vala pea aʻu pe ki he knead ʻo e faingataʻaʻia, kapau ʻe fie maʻu, koeʻuhi ke fakahoko ʻa e ngaue ʻo e ʻofa ʻa e Mahalo ʻe tomuʻa fakatokangaʻi hoʻo tamaí ʻiate koe ʻakilotoa koe pea fakafou mai ʻiate koe.

Mīsisi tokolahi Maledki, ʻoua naʻá ke manavahē, ʻoku ou tokangaʻi fakatāutaha kimoutolu, ʻoku ou mohenga pepe ki he lotoʻa ʻo Mere, ʻo kole atu ke ke hoko atu ʻofa ʻiate koe mo toe talaatu: koeʻuhi ʻoku ʻofa ʻa e ʻofa ʻiate koe, ʻoku ke hoko ʻo ʻOfa.

ʻI he ʻo tali ʻa e ʻOfa ko ʻeni, makehe mei hono fakatupu ha fiefia lahi ʻi he Hevani, ʻoku ke hoko ai ko ha lolo faitoʻo ki heʻetau Ongo Fakamaau ʻe Ua kuo kafo, ko ha Sīsū pea mo haʻaku. Tali ko hoʻo Faʻē ʻa Hevani ke kole, ke tuʻulutui ʻo aʻu ki muʻa ʻiate ia koe, he ʻoku lele ʻa e taimi ke talitali lelei ʻa e ʻofa.

 

ʻOku Naʻe tukuange ʻa e lea ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻa e lotu ʻa e Kau Tutuku ʻi he kolo ʻo Homau Fefine ko Kuatalupe, Beauce.

 

Mo Naʻe fonu e Fakamaauʻanga ʻEku Faʻeé ʻi he ʻofa kiate kimoutolu takitaha ʻoku ou pehē ke taha kotoa mo e taha kotoa: ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

Ko Hoʻo Faʻē ko Melé. »

 

23 ʻAokosi 5:05

" ʻI Heʻene hoko ko e Ko ha faʻē lelei, ʻoku ou sio atu."

 

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ko ha meʻa fakafiefia ia ke fakafoʻou maʻu pe. Tukutaha e tokangá ʻi he ʻI hoʻo hoko ko e faʻeé ʻokú ke punou hifo ʻi heʻene kiʻi taʻahiné, ke fakamoʻoni kiate ia hoʻomou ʻofa mo feau ʻene ngaahi fie maʻu kotoa pe."

Naʻa ʻoku tatau pe ia kiate au kiate kimoutolu. ʻoku kei hokohoko atu pe ʻeku falala atu kiate koe. ʻOkú ke ongoʻi foki ʻa e ongó pea te u foaki atu pea te u tali kotoa hoʻo ngaahi fie maʻú, ʻo faʻa hoko kimuʻa peá ke toki feau kinautolú. ʻOkú ke ʻoku ke ongoʻi taʻemanonga mo kiʻi hohaʻa ki hoʻo ngāue fakafaifekaú, ʻa ia ʻoku kamata ke toe mahino ange hoʻo mamatá.

ʻOku ko e: ngaahi toʻonga fakaetangata moʻoni ʻe pulia tahataha ko hono fakaloloto ʻo e ʻa e fetuʻutaki ʻi he fuakavá. Ko e taimi ʻoku ke ko e tafaʻaki ʻe taha ʻo e pangikeé kuo ʻosi hoʻo luelué Ko e potufolofola maʻongoʻonga naʻá ke lau ki aí pea ʻokú ke ʻiloʻi ai koé lolotonga.

ʻOku ʻoku tataki koe ʻe he Liliu ki he kakato ʻo e ʻOfa mo fakaʻata koe ke ke ʻahiʻahiʻi mo maʻu maʻu pe ki ha meʻa lahi ange ʻi he kakato ko ʻení.

Ke ke taʻe ilifia. Hangē pē ha Faʻē Leleí, ʻoku ou siofi maʻu pē ʻiate koe. ʻOku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē. Tuku ke ke fakahoko pea taki. ʻOku ʻi hono fakatokangaʻi hoʻo tuēnoá mo e Te ke lava ʻo fakahoko lelei taha ʻa e meʻa fakaʻofoʻofa ni mei hoʻo siʻisiʻi mo Ngāue fakafaifekau maʻongoʻonga.

 

ʻOua ʻe feinga ke ʻoua naʻa mahino. ʻOku ne salutes mo mavahe-ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Ko e ʻa e founga ʻoku fakahā atu ʻe he Tamaí kiate koé, ʻa e founga ʻokú ne fakahā atu kiate koé fakaiku ki he kakato ʻo e ʻOfá.

I ʻofa ʻiate koe ʻita. »

 

24 ʻAokosi 4:20

– Fiefia Kuitangatá

 

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ʻi Hono fakafonu au ʻaki ʻa e ʻOfa lahi, Fiefia mo e Nonga ʻi hoku makapuná. ʻI he tūkunga ko ʻení ʻa ia naʻe hoko ʻaneafi, ko e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻeni:

 

I ʻoku totonu ke fakamoleki e ʻaho ʻi he kolo ʻi he pisinisi, Te u feʻiloaki mo e ʻetita ke teuteu mo ha ngaahi meʻa kehe ʻa e fakahokohoko ʻo e tohi. ʻI he 15:00 nai, ui ʻa ʻIlisapeti ke ʻI heʻema ʻiloʻi ʻoku ʻi he fale nofototongi mo ʻene fānaú ha taha ʻo ʻema fānau fefiné. Sai pē ʻokú ne maʻu ha holi lahi ke sio kiate kinaua, ʻoku talamai ʻe ʻElisapeti ʻokú ne mahalo pē ʻe ʻosi ia kimuʻa he maʻu meʻatokoni efiafí.

Ko e ʻI he ʻaho kimuʻa peá u palōmesi ke u feʻiloaki mo ha taha laukonga ʻo e Chicoutimi ʻa ia, ʻoku ne maʻu ʻa e tohi "lilingi mon Bonheur, mon Fili ʻa Sīsū", ʻoku ʻi he tulikí pea ʻokú ne fie maʻu au feʻiloaki. Naʻá ku tali ia koeʻuhí he naʻe haʻu ia mei ha feituʻu mamaʻo, ka ʻoku ʻikai fakafiefia kiate au ʻa e faʻahinga Fehuʻi ko ʻeni kiate au, koeʻuhi he ʻoku scares au ke kapu pea mole ʻa e ʻātakai ko ia ʻo e feohi fafale fakaesinó ʻoku tau fiefia fakafāmili, pea pehē ki he ngaahi momeniti ko ʻeni kuo tuku fakatatalí ki he ʻEikí.

I ʻahiʻahiʻi ia ke tā ki ai ke kaniseli ʻa e ʻapoinimeni ko ʻení pea ʻalu ʻo sio ki hoku makapuná lolotonga ʻeku manatu ki he fili ne u faí ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí, ko hoku fāmilí ʻi he hili mo e hili hoku pisinisi; tuku kehe pē ʻa e lahi taha ʻe lavá.

 

I Ko ia naʻa ne ʻalu ke feʻiloaki mo e tangata ni, fakataha mo ʻo hono uaifi mo e tuofefine ʻi he fono. Naʻa ku fakafalala ki he Tokangaʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e fakataha fakafāmilí ʻi he ʻEiki. Hili ha miniti ʻe fā ʻo e fepōtalanoaʻakí fua lelei, ʻoku ou kole fakamolemole atu ʻi heʻeku fakaha ange ʻa e ʻaʻahi mai hoku makapuna ʻi ʻapi. ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻeku siʻisiʻí, Naʻá ku ʻilo fakapapau he ʻikai lava ʻe Hoku Lotolotongá ʻomai ʻa e 1% ʻo e ngaahi lelei ʻo e lau leʻolahi mo e fakalaulauloto.

I Ko ia ne u foki ki he fale ʻato ʻi he taimi fitu nai. Pea, ke Ne u ʻohovale lahi he ʻi ai ha toko ua ʻo ʻema ongo tamaiki fefine mo homa makapuna ʻe toko ono, fanau fefine ʻe toko tolu, fanau tangata ʻe toko tolu, kau ai e mei he taʻu ono ki he hongofulu mā tolú. ʻOku maʻu au ʻe he tokotaha kotoa pē talitali fiefia kinautolu ʻi he loto vēkeveke mo e ʻofa. Naʻá ku kaukau. ʻoku ou maʻu vaʻinga ʻi he loto vaí mo kinautolu. Naʻá ku siki vakapuna siki tuʻo ua naʻá ma teuteuʻi mo au ha kiʻi maʻu meʻatokoni efiafi papakiuu. Naʻá ku fiefia ʻo hangē ko ia ne u lavá; ʻoku ʻikai te u Naʻe ʻikai ke u ongoʻi helaʻia. Naʻá ku maʻu ʻa e tokotaha kotoa pē Naʻa ku angalelei pea naʻa ku fonu ʻi he ʻofa ki he tokotaha kotoa pe. I Naʻá ne ui au ko e "Kuitangata" ʻo fakafonu au ʻaki ʻa e fiefia.

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ʻi Heʻene fakafonu au ʻaki e ʻofa ke ʻo fakafou ʻi hoku makapuna mo talamai kiate au, ʻo fakafou ʻi hoku ʻe he kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu mā tahá, ʻa e ngaahi lea ko ʻení: "Mālō,kuitangata, ki hoʻo tohí. ʻOku ou saiʻia ai pea mo e taimi kotoa pe "ʻi ha po ʻe taha ʻoku ʻoku ʻikai tomui pea ʻikai ke u fuʻu helaʻia, ʻOku ou lau ha konga naʻe toʻo mei ai. ʻOku ou saiʻia ai."

I ʻI heʻeku ongoʻi ʻoku vela hoku falé ʻi he ʻofá. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻOku ou fiefia lahi ke fakafonu koe, pea ʻoku ou loto ke toe fakafonu lahi ange koe. Ko e meʻa ʻoku ou fai maʻamoutolu, ʻoku ou te ne fai ia maʻá e kau laukonga kotoa pē ʻoku nau foaki mai kiate au ʻa e ʻuluakí maʻu ʻi heʻenau moʻuí.

Ko e kuo hokosia e taimi ke feʻaluʻaki tauʻatāina ai e ʻOfa ʻa e Tamaí ʻi he ngaahi fakamatala fakatātaaʻi fakatelesitialé. ʻoi-

 

fakaʻofoʻofa, Monuʻia ʻoku ke siʻisiʻi feʻunga ke talitali lelei ia pea fakamuʻomuʻa ia ʻo hoʻo moʻui.

ʻOkú ke ʻe fakafiemālie mo fiemālie ange. Koeʻuhí he ʻoku talaatu ʻe he ʻofá, Pēpē, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

I ʻofa ʻiate koe ʻita. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

1 Sepitema ʻi he 2:50

" ʻOku ou ʻOfa atu, ʻoku ou fie maʻu koe."

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ha fakataha mo e kau ngāue fakaʻētitá ʻo e nusipepa "LʻInformateur Catholique", fakataimi-tepileʻi ki he 4 Sepitema, ʻa ia ʻe fehangahangai mo e pulusinga ʻo e feituʻu ʻoku fie maʻu ke fakaleleiʻi voliume.

Ka loto ke fakamuʻomuʻa hoʻo ngaahi ueʻi fakalaumalie, Ko au ʻa e feituʻu ke ke fakafanongo ai ki Ho Finangaló.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I ʻofa ʻiate koe.

 

« ʻEku kiʻi tamasiʻí, ʻoua naʻá ke manavasiʻi ki he kole ko ʻení. Ko au ʻoku Ne ueʻi hoku lotó ke u fakahoko ʻa e fakatahá ni. I ʻe toe hoko foki ko e maʻuʻanga ueʻi fakalaumalie ʻi he taimi totonu pea ʻi he tuʻunga ʻo e founga ngāué.

ʻOku Ko e meʻa ʻoku ou kole kiate kimoutolú ke mou mateuteu ke tali Ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku faʻa fou ʻi ha taha, taimi ʻe niʻihi ʻo fakafou ʻi he ko e tahá. Kuo pau ke ke fokotuʻu koe ʻi he kamataʻangá Felotoi ki he ngaahi meʻa ko ʻení:

Fehuʻi ange ko e fakahinohino ʻoku ou fie maʻu ki he nusipepa ko ʻení;

Ke ke Mateuteu ke maʻu ha ngaahi tali, ʻo tatau ai pe pe ko e ha e tataki ʻoku ou ueʻi fakalaumālie.

 

Ko ʻeni ʻOku fie maʻu ʻe he tōʻongá ha līʻoa lahi ʻi he konga takitaha memipa ʻo e timi KAA, naʻa mo e loto falala ke fai ko ha ngaue lelei, ʻiloʻi ʻa e founga totonu ke fakahoko ʻaki ia, kuo pau ke loto fiemālie ke mavahe ke talitali lelei ko ha founga foʻou ʻo e fakakaukau, sio pe toʻonga te ne lava fakahā au mo ha mēmipa ʻe taha ʻo fakatatau mo e ueʻi fakalaumālie ne u maʻú

Ko e Ko e kau mēmipa ʻo e timi nusipepa ko ʻení naʻa nau: ngaahi meʻangāue fakaʻevangeliō lelei ki he fakaʻosinga ʻo e senituli 20, lolotonga ʻi he sosaieti mo e Siasi, ʻoku ʻiloa ʻe he mamani.

Ko ʻeni Fehuʻi ʻi ha konga ʻe tolu ʻoku ou fie fakahū ki ai e ngaahi Ko e kakai ʻi ho tuʻunga ʻoku nau:

Tali lelei koe ke puli atu ke tukunoaʻi au?

Tali lelei koe ke nofo moʻoni ʻi ho Ko e hā e founga ke fakakaukau, sio mo ngāue aí?

Tali lelei koe Tukuange hoʻo tōʻonga moʻuí, neongo kapau ʻoku lelei?

ʻOku "ʻIo", ʻo ʻikai ha fakangatangata ki he folofola ʻe tolu ko ʻeni fehuʻi, ʻoku fie maʻu pea ʻoku makatuʻunga ia ʻiate au ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e Timi mo e Tohinoa ko ʻení ko ha fakahinohino ki he langa hake ʻo e Kautaha Foʻou ko ʻení, ʻo fakafou ʻi he ʻa e Siasi Foʻou ko ʻeni ʻoku ʻamanaki ke fakataha vave mai, ʻi he Ko ʻEku Foki Maʻongoʻonga Mai.

I fie maʻu ke tala ki he tokotaha kotoa pe ʻi he timi ko ʻeni ʻi hono ʻikai mahuʻinga kiate Au! Kapau Naʻá ne ʻiloʻi ʻeku ʻofa ʻiate iá! Kapau pe a naʻa ne ʻilo e founga ʻOku ou fie maʻu ia ke tokoni mai ʻi hono langa ʻo e ʻuhikiʻi pulu ko ʻeni ʻo e Maama Foʻou, ʻo fakatatau ki he palani ʻo e ʻOfa ʻa e Tamaí!

Mo Ko hoʻo "ʻio" taʻe fakangatangata, te u ʻoatu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ke maʻu ke

 

taha fakahinohino, ʻo kamata ʻaki hono ʻai ke mou takitaha moʻui ʻo e ʻOfa, lava ke talitali lelei ʻEku ʻOfa, ke u hoko ko ha ʻOfa pea mo foaki ʻa e ʻOfá.

ʻOku Ho misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻongá. ʻOku ou fakafalala atu kiate koe ki he fineʻeiki Très Faʻē Māʻoniʻoni ʻokú ne ʻoʻofaki koe ʻi hono pulupulu maʻaú maluʻi koe mei he ngaahi ʻohofi ʻa e fili pea tataki koe ki he Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. Ongongofua mo fakasesele-

pea mo ʻofa ʻiate koe.

I ʻofa ʻiate koe. »

 

6 Sepitema ʻi he 3:10

– Sio mai kiate au, ʻOku maʻu ʻe he shalt ʻa e malohi foʻou

 

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi ko ʻEku ʻOfa ʻa ia ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻene ʻi ai ʻiate koe pea ʻoku ne ʻai ke ke ongoʻingofua ange ʻi he taimi ʻoku ke fehangahangai mo e kakai naʻe takiekina ʻe he ʻau ʻo e fakakaukau ʻi he mamani.

ʻOku Ko e meʻa ne u aʻusiá mo e meʻa ʻoku ou kei ongoʻi mei he kakai ʻoku nau foaki kakato mai kiate au. ʻIkai fuoloa mei ai ʻE liliu fakaʻaufuli ʻa e tuʻunga ko ʻení; Ko e ʻE liliu e loto ʻo e kakai ʻe moʻui ʻi he māmaní.

Toe Lahi Ange ʻoku ʻi ai ha kakai ʻoku nau tali ke tuʻu laveangofua, ko e tokolahi ange ʻo e kakai ʻoku tauhi ʻi honau tafaʻaki ʻi mui pea ko e vave ange ia e liliu ʻa e Māmaní. ʻE maʻu ʻe he angamaluú ʻa e Mamani.

Toʻo ʻi Heʻeku Fakamāú ʻa e ngaahi tūkunga kotoa ko ia kuo pau ke ke moʻui ʻaki pe fakakaukau ki aí fakaʻaongaʻi; fakaʻehiʻehi mei he lahi tahá ʻe ala fehangahangai mo ia. Vakai ki he ʻulungāanga naʻá ku maʻú ʻi muʻa ʻiate kinautolu ne nau fakafepakiʻi aú. Te ke maʻu ʻa e mālohi mei aí Novelty te ne fakaʻata koe ke ke ʻosi maʻu behaviour ʻa e Kautaha

 

Taha hisitolia kehekehe ʻaupito ʻo e behaviour ʻa e kautaha Lolotongá.

ʻOkú ke ʻe ʻikai lava ʻe he tokotaha pē ʻo maʻu ʻa e tuʻunga māʻoniʻoni ko ʻení, pe naʻa Ko e ʻulungāanga feʻiteʻitani haohaoá. ʻOku toki fai pe ia ʻi he inu maʻu ai pē ʻi he Tupuʻanga ʻo e ʻOfá Tamai pea ʻiate koe tuku ke liliu koe ʻe he ʻOfa ko ʻeni ke ke lava ʻo maʻu ʻa e ʻulungāanga ʻoku fie maʻú. ʻI hono fakalea ʻe taha, ʻoku kole pea fakaʻatā e ʻOfa ʻa e Tamaí ke ngāue ʻiate koe koeʻuhí ke malava ʻa e Meʻa Kotoa pē, ʻo aʻu ki he meʻa ʻoku ngali taʻe-malava.

ʻOku tali maʻu pe ʻa e ʻOfa ke hoko ko e ʻOfa.

Ke ke ka ʻikai Bo ilifia, he ʻoku ou ʻofa lahi ʻiate koe mo Madness. »

 

14 Sepitema ʻi he 5:15

Ko e Kiʻi Komisiona ʻo e Tamaí

 

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ko hoʻo laka ki muʻa ʻi he tui haohaoá ʻiloʻi e meʻa ʻoku fai ʻe he Tamaí ʻo fakafou ʻiate koé, ʻi he taimi tatau pē mo e ngaahi liliu kuo hokó ʻiate koe.

ʻOku ʻOku ou fie maʻu ke ke tohi ʻeni maʻa hoku ʻofefine ʻofeina M.:

M. matalaʻi ʻakau fakaʻofoʻofa, ʻa koe ʻoku ke fuʻu ofi ki hoku fakamaauʻanga, ʻoku ke maʻu pe kolosi he lainé Ko e ʻahiʻahi lahi taha ʻo hoʻomou tuí. Sitepu ʻo e taʻe lavameʻa ʻi ha kiʻi momeniti naʻa ke pikitai ai ki Ko au, ki homou ʻOtuá. ʻOku ou fie foaki atu ha meʻaʻofa he pongipongí ni, ʻE Hoku melino lahi, ʻa ia kuo ʻosi nofoʻia ʻiate kimoutolu, ka te mou ongoʻi kakato ange.

Ko Hoʻo siʻi Tangata Taʻane P., ʻa ia ne toki fakafoki mai ʻe he Tamai ki ʻOkú Ne kaukau kakato ʻiate ia ʻa e Melino ko ʻení.

 

ʻOku naʻe hoko ko e ʻOfa. ʻOkú ne ʻi ha fiefia lahi taʻengata.

ʻOkú ke naʻá ne kei ngāue pē lolotonga ʻene puke lōloá, Ko ʻeni kuo Ne ʻi ho fakaʻauha ke ʻomi kiate koe ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ʻoku finangalo ʻa e Tamai ke foaki atu he taimi ko ʻeni.

Naʻa kuo hoko ʻa e kiʻi komisiona ko ʻeni ʻo e liʻoa taʻe tuku. ʻOku Tatau ai pē pe ʻokú ne ʻafioʻi ʻiate koe ha holi pe fie maʻu, ʻokú ne lele atu ki he Tamai ʻo kole ke fakafonu koe, pea ʻi he taimi pe ko ia ʻoku kole ai ʻa e Tamai ui iá, ʻokú ne foki ke fiefia ʻi he meʻaʻofa ʻoku fie maʻu ʻe he Tamaí ngaohi koe.

M. ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke hohaʻa ki ai. ʻO laka ange ʻi ha toe taimi, P. ʻoku ofi atu kiate koe pea ʻoku ne ʻi ho fakaʻauha maʻau fakafonu hoʻo ngaahi holí mo hoʻo ngaahi holí; Ngaahi Fie Maʻú. Ko Hoʻo ʻoku uouangataha maʻu pē ʻa e ongomeʻa malí. ʻI hoʻo nofo ʻi he mamani, ʻoku ke Maʻu ha lelei mei he ngaahi lelei lahi he taimi ni maʻu maʻá e P.

Mālō ʻaupito pea ʻe pehē pē mo e Tamaí. ʻI Heʻene ʻofa mo e fakalaloa ʻo e P., ʻoku ke hoko ai ko e ʻOfa.

I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

20 Sepitema ʻi he 5:05

– Kamataʻi CAP6

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu e ngāue ʻa e fānau iiki ʻa e Tukui kolo ʻo e ʻofa mo e fevahevaheʻaki. ʻoku ou ongoʻi taʻemaʻa. ʻOku toe ʻi ai nai ha meʻa ʻe fie maʻu? ʻE founga fefe kamatá? Ko e hā e founga ke ʻiloʻi ai e fakaʻilonga kamatá?

Mālō ʻaupito ke u fanongo mo tali ʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, manatuʻi ʻokú Ne maʻu maʻu pē ʻa e tuí, ʻoku kuo pau ke mou laka ki muʻa: ʻo ʻikai ke mou sio pe ʻiloʻi e feituʻu ʻoku ou tataki kimoutolu ki aí.

ʻOku ʻi he tui haohaoa naʻa ke kamata ke tohi. ʻIkai ngata ai Ko e ngaahi tohi ko ʻení ʻi he tui haohaoa naʻe Pulusi. Sio pe ko e fe ʻa e koloa ʻoku lolotonga fai ngaahi toʻonga, pe ngaahi toʻonga ʻo e tui, ʻa ia kuo ke fakatupu.

I ʻOku ou fiefia naʻe ʻikai ke ke tuku ke tataki koe ʻe he ngaahi momeniti ʻo e manavahee pe faingataʻaʻia kuo ke ongoʻi. ʻOku Laka atu maʻu pē ʻi he tui haohaoa te ke lava ʻo fakamoʻoniʻí ʻo e ʻOtua ʻi he ngaue. ʻE tatau pē ia mo e Tukui Kolo Iiki ʻo e ʻOfá mo e Feʻinasiʻakí.

Taha te ne pehē kuo taimi ke tau mavahe. ʻOku ou fakapapauʻi ʻa e holi ko ʻení ʻi he kau lau ʻo e tohí Ki Heʻeku Fiefiá, Ko Hoku Sīsū Kuo Filí kuo nau fakahaaʻi atu kiate koe. Ko e meʻa kuo ke fanongo ki ai ko ha kiʻi konga ʻo e moʻoni. ʻOku ou fakamanatu atu ʻoku ʻaʻaku, kae ʻikai ʻoʻou. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke foaki ha meʻa ʻi he fakaʻilonga ʻo e mavahé, pea te u lavaʻi ia ʻaki haʻaku lea ki he lotó ʻo kinautolu te u hoko ko e kau taki kuo u ʻosi teuteuʻi pe ko hai kuo pau ke kau ki aí.

Ko e Ko e lao ʻo e Palaimeli ko hono talitali ia ʻo e tokotaha ʻi he ʻofa. Maʻa e pea ʻoku ikuna ʻa e ʻofá, kuo pau ke ʻi ai ha feliliuaki lahi ʻi ha ngaahi meʻa kehe, ko e taimi pe ʻoku lau ki ai, ʻa ia ʻoku totonu ke pehe ko e taimi lahi taha ia, ka mahalo naʻe holoki ʻe ha ngaahi meʻa lahi, koeʻuhí ke holoki ʻa e meʻa kotoa pē Kamata. Neongo ia, naʻe tuku fakatatali ʻa e taimi ko ʻeni maʻa kuo pau ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e feohi fafale mo e ʻEikí, ka ʻoku teʻeki ai laka hake ʻi he miniti ʻe fāngofulu mā nimá.

6. Vakai, Fakamatala Fakalahi 1 ki he voliume ko ʻeni.

 

Ko e Ko e lōloa ʻo e vahaʻataimi akoʻí ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻe he kāingalotú, fakasiʻisiʻi ʻa e ʻe ʻe he tokotaha tokoni pedagogical, ka naʻe ʻikai ke fuʻu lahi miniti ʻe fāngofulu mā nima.

Naʻa ʻe tatau ʻi he lolotonga ʻo e vahaʻataimi feʻinasiʻaki, ʻo fakatatau ki he ngaahi fie maʻu mo e ngaahi holi ʻa e kulupú, ʻo ʻikai ha taimi ʻe fuʻu lahi Houa ʻe taha.

Ko kinautolu Tukui Kolo Iiki ʻo e ʻOfá mo e Fevahevaheʻakí ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke fetongi ha kolo pe kulupu, Lotu ʻi ha founga lelei, pe fulihi kinautolu.

ʻOku ʻOku kamata ʻa e TATAA ke feau ʻa e fie maʻu moʻoni ki he tepile ʻa e tokotaha naʻa ne toki talamai hono fakakatoa "ʻIo", taʻefakangatangata mo taʻe-hano-tatau.

Naʻa ne fie maʻu e poupou ʻa e niʻihi kehe kuo nau ʻoange foki mo ʻenau "ʻio" ke fafanga maʻu pē ʻe he lotú, toʻu tupú, ngāue sākalamēnití, ngaahi momeniti lōloa ʻo e feohi fafale mo e ʻEiki mo e ngaahi akonaki lelei ʻi he founga foʻou ko ʻeni ʻo e Fakakaukau, pea ngāueʻi.

Mei he ʻIkai ngata ai, kuo pau ke ne ʻahiʻahiʻi mo e kakai kehe kuo Foaki ʻeni "ʻio" ki ha founga foʻou ʻo e moʻui kimuʻa ke lava ʻo fakatahaʻi ia he ʻaho kotoa pe, ʻi he taimi kotoa pe Ngaahi Feituʻú.

Naʻa ʻoku fokotuʻu atu ke fakanatula taha pē ʻa e foomu TATA ʻo e TATAÁ lava pē ʻe he kakai mei he puipuituʻa tataú, tatau pē vahefonua, kolo pe kolo tatau, ʻo e kolo tatau pē kaungaʻapi, ʻi he feituʻu tatau pe, hoko mai.

ʻOku ʻE fetongi ʻe he TATAa ʻa e kakai naʻa nau pehe ko ʻenau "ʻIo", ko e ngaahi fakataha fakasōsiale ʻoku faʻa taʻeʻuhinga, taʻeʻuhinga, taʻe ʻuhinga. mahuʻinga mo e ʻofa moʻoni, ʻi he ngaahi fetaulaki ʻe hoko ko ha meʻakai moʻoni maʻá e lotó, laumālié mo e ʻa e ʻatamai.

ʻI he taimi ʻi loto ʻi he TATAA, ʻoku ne foki mai, ʻoku ne fakakaukau ʻoku ʻikai ke ne ʻoku ʻikai ke ne fua ʻa e fua ʻoku ʻamanaki ki ai, ka

 

naʻa ne kuo pau ke tafoki maʻu pē ki he Tamaí ke fakamolemoleʻi mo ke nau ʻamanaki kotoa pē meiate Ia, ʻo maʻu ʻa e meʻa kotoa pē Maʻana ʻi he angavaivai.

Naʻa nau takitaha Kuo pau ke toe vakaiʻi ʻe he mēmipá ʻa e ngaahi akonaki lahi ʻoku ʻi he ngaahi tohi ko ʻení. Kapau ʻoku fuʻu lahi e lipōtí Mamafa ke katakiʻi, lelei ange ke mavahe fakataimi, anga vaivai, ke tuku ha taimi lahi ange ke ko e feohi fafale mo e ʻEikí ʻoku tau loto ke fakamālohiʻi kitautolu loto fiemālie ki he kulupú pe fai ha liliu ai, pe ʻo ha taha kehe.

Naʻá ne ʻOku ʻi ai ha ngaahi momeniti faingataʻa ange, ʻoku angamaheni pe ke aʻusia ʻa e tafaʻaki moʻoni ʻo e fakamolemolé pea mo ʻiloʻi ʻoku mālohi ange ʻa e ʻOfá ʻi he ʻa e meʻa kotoa pe. Ko e meʻa ʻoku siʻisiʻi ange ko e taʻefeliliuaki ʻi he taʻefakafiemālie.

Manatuʻi he ʻikai maʻu meiate koe ʻa e founga ke fakaleleiʻi ʻakí ka meiate Au, ko homou ʻOtuá. ʻOku koeʻuhi pe ko e ʻofa ʻiate koe koeʻuhi ke ke lava ʻo aʻusia ko ha kakai ʻofa ʻi heʻenau totonu ʻanautolú. Ko e meʻa kotoa pē ʻokú ke ongoʻi ʻoku fehangahangai ia mo e ʻOfá, foaki ia ki he ʻAloʻofa ʻa e Tamai ke liliu ia ke hoko ko e ʻOfa.

Ako ke vakai ki he meʻa ʻoku ngaohi ʻe he Tamai ke fakaʻofoʻofa ʻi he niʻihi kehe, kae ʻikai ko e sio ki he ngaahi fehālākí mo e fehālākí.

ʻI he ʻI hoʻomou hoko ko e Kakai ʻo e ʻOfá, te mou fakamafola atu ai ʻa e ʻOfá mo e ʻe liliu e niʻihi, kae ʻikai ko e meʻa ʻokú ke lea ʻakí, ka ʻi he tuʻunga pē te ke aʻu ki aí.

Fiefia Pea ʻokú ke fiefia ke ʻi he hala ko ʻeni ʻokú ne tataki koe ki he ʻa e kakato ʻo e ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

27 Sepitema ʻi he 1:20

" Lahi ʻaupito pehe ʻe he kakai ʻoku nau lele lelei

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine , ʻoku ʻikai ke u fakatokangaʻi, ʻoku ou taki koe ʻi he hala ʻoku fonu ʻi he ʻOfá. Ko hoʻo toʻo meʻa fakakākākā pē ia ki Hoku Laumālié ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā Au ke u tataki koe ʻi he founga ko iá. ʻI he ʻI he taimi tatau, ʻi hoʻo fakalakalaka ʻi he Ko e hala ko ʻení ko e natula ia ʻo e kakai kuo nau tukupa ki he hala tatau.

Ko e Ko e faingataʻa lahi ki ha kakai tokolahi ke foaki ko honau fakakātoá, naʻe ʻikai lava ke fakaʻauʻaufuli mo "ʻio", fie maʻu ke ʻi he hala ko ʻení. Ko hono uá Ko e faingataʻá ke piki maʻu ki ai, ke pehē " ʻikai" ki he ngaahi ʻau kehekehe ʻo e fakakaukaú ʻi he māmaní. ʻOku koeʻuhi ko e ngaahi faingataʻa ko ʻeni ʻi hono fili Hala ha taha. Ko e meʻa pē ia ʻaʻana mo ia toko taha pē ke filí.

Ko e Naʻe foaki mai ʻe he Tamaí ʻi heʻene palani ʻo e ʻofá, ʻa e meʻa maʻongoʻonga ko ʻen tauʻataina ki heʻene fanau takitaha. Ko e tokotaha ʻoku ʻOku maʻu ʻe he loto fakamatoato mo tauʻataina ʻa ʻene "ʻIo" naʻe fie maʻu ke ikunaʻi he taimi pē ko iá ʻe he ʻAloʻofá ʻa e ngaahi faingataʻa kuo pau ke ne moʻui ʻakí. Ongo ʻOku fakaʻatā ia ʻe heʻene loto fakapapaú ke ne kamata ʻahiʻahiʻi e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻOfá ʻi he taimi ʻoku Tauʻataina ke ngaue.

Toko Hongofulu Naʻe ongoʻi ʻe he ngaahi monuʻia ko e ola ia ʻo e liliu ʻo ha taha Fakapapauʻi mo poupouʻi kinautolu ke muimui ʻi he hala totonu Vilitakí ʻi he hala ko ʻeni ʻoku ʻe toe lahi ange maʻu pe ʻene fakafonu.

Ke ke ʻo Lahi Ange hono fakahoko, ko e meʻa ia ʻoku ke moʻui ʻaki ʻi he taimi ni ʻi he feohi fafale ʻoku tau maʻu

 

kuo fakataha. Ko e meʻa ʻeni te tau maʻu mo e meʻa te tau maʻu te ne maʻu ha taha pē ʻokú ne foaki pe fie fai ha fakangofua ki he moʻoní.

Tuku ke ke pea kei ʻofa pē ʻo ʻikai taau mo ia. Tuku muʻa ke u liliu.

Hoko Atu Tuku ke mau tataki koe.

ʻOku ʻo tatau pe mo e ʻofa ʻa ʻOfa ʻiate koe pea mo hoʻo hoko ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

 

2 ʻOkatopa ʻi he 3:40 pm

"ʻIo" ʻokú ne liliu ʻa e meʻa kotoa pē

« ʻE hoku kiʻi ʻofaʻanga ko Sīsū, ʻoku ou fie fakaʻaongaʻi koe ke talanoa mo e kau laukonga ʻo e ongoongo Katolika, ʻo tala ki he tokotaha kotoa pe ʻa e meʻa hoko atu ai.

ʻOkú ke Ko hai ʻoku ne lau ʻa e ngaahi laine ko ʻeni ko koe fakatautaha Fepōtalanoaʻakí. Meʻapango, he ʻikai ke ke lava ʻo fanongo ki he fineʻeiki Lea pe ongoʻi ia; ʻokú Ne finangalo ke fakatupu ʻiate koe kapau te ke ʻoku ʻikai ke mou ʻi homou tafaʻaki ʻi mui. Ko Hoʻo ko homou ʻatamaí mo homou ʻatamaí kuo pau ke ʻi he ngaue ʻi ho fakamaauʻanga, pea ʻoua naʻa toe fai ia ʻi ha founga kehe. ʻOku ʻaki haʻo fokotuʻu koe ki he tuʻunga ho loto ʻataʻataa ke ke lava ʻo fanongo ki ai, mahino pea ʻaonga kiate au ʻa e ʻOfa ʻoku ou fie maʻú huaʻi hifo kiate koe he taimí ni.

ʻOku ʻoku ʻikai ʻi ha taʻu, māhina ʻe ono, māhina katuʻu pe ʻapongipongi te u fakaafeʻi koe ke fakaava homou lotoʻaa ke talitali lelei ʻa e ʻOfa ʻoku ʻOku ou fie huaʻi ia. ʻIloʻi ko e taimí ni ia, ʻi he meʻá ni naʻa mo e momeniti. Mahalo te ke fifili pe ʻe anga fēfē haʻo hoko atu

 

ʻOkú ke ʻe lava ke fakaava hoʻo ngoue. ʻOku faingofua pē ʻa e talí, ka ʻoku ʻikai ʻaʻaku. ʻIkai lava.

Ko Hoʻo Ko e sitepu ʻuluakí ke ʻiloʻi hoʻo tuēnoá, ngaahi fakangatangatá mo ho vaivaí. ʻI hono fakalea ʻe niʻihi ʻI hono fakalea ʻe tahá, kuo pau ke ke fakahā ko e meʻa noa pē koe ʻi muʻa ʻi hoʻo ʻOtua. Fakatokangaʻi hoʻo siʻisiʻí.

Ko e Ko e sitepu hono uá ke ʻiloʻi ʻoku ʻOku ʻofaʻi lahi koe ʻe he ho ʻOtuá. ʻOku fakafou ʻi he kalanga ʻo e ʻOfa ʻa e Tamaí hoʻo kuo fakatupu, pea hangē ko ia kuó ke faí ongoʻi ʻa e ʻOfa ko ʻení ʻi he taimi naʻe fakatupu ai koé, ko e holí ni ʻo e ʻOfa kuo ʻiate koe talu mei ai. Ko hono fakahaaʻi mo hono tali ʻa e ʻOfa ʻoku ou lilingi atu he taimi ni kiate koe, inu mei he Ko e tupuʻanga moʻoni ʻo e ʻofá ʻokú ne fakanonga hoʻo fieinuá.

Maʻa e Fiefia mo talitali lelei ʻa e ʻOfa ko ʻení, kuo pau ke ne foaki ʻene "ʻio" fakakātoa pea ʻikai faituʻungaʻa ki he Tamaí. ʻI he "ʻio" ko ʻení ko e Tamaí, ko hoʻomou Tamaí, ko ʻemau Tamaí, fakahehema ke ke ngāue ki he ngaahi liliu ʻoku fie maʻú ke moʻui ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi ai ho loto ʻataʻataa pea tuku hoʻo malava ke ʻEne ngāué.

Taimi ʻo e nusipepa! Tali ʻio he taimi pē ko iá. Ko e Tamaí fie maʻu fakavavevave koe ke ke lilingi atu ʻEne ʻOfa ki he māmani koeʻuhí ke hoko mai Hono Puleʻangá pea hoko Hono Finangaló Ngaohi.

Fiefia ʻOku totonu nai ke ke foaki hoʻo "ʻio" pea ke hoko ʻo hangē ko hono fakahokó ʻo ʻEne ʻOfa. Tali ke u falala atu, ʻa Sīsū, ko koe pea tuku ke u fakaha atu ʻa e meʻa kotoa pe ʻi ho telinga: Tamasiʻi ʻOku ou ʻofa ʻiate koe mei hoku loto ʻataʻataá, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

PS - ʻOku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou fai ha kiʻi tohi fakamoʻoni kuo tohi fakamoʻoniʻi kau ki he ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻiate koé, ʻokú ne ʻākilotoa iá pe fakafou ʻiate koe, hoʻo muimui ki hoʻo "ʻio", ki he ʻaonga ki he kau laukonga kotoa pe, ka

 

kae tautautefito ki he ki hono nāunaú. Tau hoko muʻa ko ha kau fakamoʻoni moʻui ki Heʻene ʻOfá.

 

 

8 ʻOkatopa ʻi he 3:15 pm

-Fehokotaki ke ʻofa

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ha ngaahi kole lahi kiate Koe tali pea mo ʻeku holi ke tali e meʻa takitaha ʻo kau ki ai, ʻi heʻeku ʻiloʻi hoku ngaahi fakangatangata, ki heʻeku siʻisiʻi, ke lavaʻi ko ha faʻahinga ngāue pehē.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu taʻefakapotopoto ko ʻení. ʻOku hounga ia kiate au.

"Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, ʻoua te ke ilifia, ʻoku ou ʻiloʻi, ʻe au, ko ho ʻOtuá, ko hai koe, ʻoku ou ʻilo Ko kimoutolu kotoa, pea pehē ki homou ngaahi vaivaí mo e tuēnoá, ʻi he meʻa ʻoku Te u lava ʻo ikunaʻi koe, koeʻuhí he naʻá ke ʻomi kiate au fakangofua .

ʻIkai ʻOua naʻa ke fatongia ʻaki ho uma ʻa ia ʻoku ʻAʻaku. Naʻá ku ueʻi koe ke ke tohi; ʻOku mo au foki ʻoku ou fakakaukau ki hoʻo fakahinohinó ke teuteuʻi ʻa e leʻo lahí ; Ko au ʻoku ou fakamahamahalo ki he fakamafola; ʻOku pea mo au foki ʻoku ueʻi ʻa e loto ʻo fakafou ʻi he laukonga; ʻOku toe Ko au te u ʻalu mo e kakaí ni ke hokohoko atu ʻenau ʻaʻeva ʻi he tui kiate Au.

Naʻa ʻoku mahuʻinga ke ʻikai ha taha ʻiate kinautolu ʻe piki maʻu kiate koe, pea He ʻikai lava ke ke tuku ha taha ʻiate kinautolu ke kau ʻi ha tau hange ko Ko e taha ʻeni. ʻOku ʻikai ko ha fakamoʻui koe, ka ko ha kiʻi meʻangaue siʻisiʻi pe ʻi Hoku ongo nimá, ʻa ia ʻoku ou fakaʻaongaʻi ʻo hangē ko ia te u faí, ki he Ko e misiona ʻoku ou fie maʻú mo e ʻoku ou fie maʻu maʻa hai.

I fie fai e meʻa tatau ki he kau laukonga ʻi he meʻa ʻoku ou fai ʻi koe. Tangata pe fefine tatau

 

meʻangāué ʻo tatau ai pe pe ʻoku ke ʻi ai pe te ke aʻusia. ʻOku nau maʻu kotoa ʻa e meʻa tatau meʻangāue ʻoku fanongo mo mahino ki he meʻa ʻOku ou ʻamanaki te nau fai ia. Kapau ʻoku ʻikai ke ne fanongo ʻikai, ko e meʻa pe ʻoku fie maʻu ke ne fai ko e Vakaiʻi e tuʻunga lelei hoʻo ʻio, ke fili ha meʻa lelei ʻetivaisa fakalaumalie ke tataki ia ʻi heʻene tukupaa, ke hoko atu pea ke toe loloto ange ʻa e ngaahi lesoni ʻoku ʻomi ʻi he tohi.

ʻOku Ko au pē mo au ko honau Fakamoʻuí, ʻoku ʻikai mo ha toe meʻa. Naʻa nau kuo pau ke ne ako ke fehuʻi mai kiate au ʻa e meʻa kotoa pe mo ʻamanaki atu ki he meʻa kotoa pe meiate Au, kau ai ʻa e hala ʻoku ou fie fou aí, ko e tali ki he ʻenau ngaahi kole, ʻo fakahangatonu pe fakafou ha taha pē te u fili, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó.

Kapau Naʻe ʻikai ha taha ʻe fakangatangata pe ke ne foua koe, ʻe fakangatangata pe ʻe he tuʻunga ʻoku ke ʻi ai, ʻo fakafehokotaki koe kiate Au mo e kiate au, ʻa ia ʻoku taha mo e Tamaí, ʻokú Ne fekauʻaki hangatonu mo e ʻOfá. Pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fakangatangata te ne lava ʻo taʻofi ia mei haʻane hoko ko e tokotaha ʻoku ui ko e Hoko mo fakatokangaʻi kakato: hono misiona.

ʻI he fetuʻutaki mo e Maʻuʻanga ʻOfá, mo e ngaahi faingataʻá pea hoko e ngaahi faingataʻá ko ha faingamālie ke tupulaki mo ʻo mahulu hake ia ʻiate kinautolu ke nau hoko ko ha kakai fonu ʻi he ʻOfa.

ʻI he ʻofa pea ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu ʻi he loto ʻita. ʻOfa mo fakapoʻuli, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

5 ʻOkatopa:25

– Teuteú fakavavevave ʻo e lotó

 

"Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, ʻoku ke fakamoʻoniʻi lahi ange ʻa e liliu ʻa ia ʻoku ngāue ʻiate koe koeʻuhí ko koe

 

mʻo hangē ko naʻá ne loto ke fai ha feʻaveʻaki paʻanga pehē. ʻOku ʻikai ngata pe ʻi he hoko ʻa e meʻa ni. ngaohi ʻiate koe, ka ʻi he taimi tatau pē ʻokú ke hoko ai ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí koeʻuhí ke lava ʻo ʻiloʻi mo ha ngaahi meʻa lahi ange. Ko e founga ʻeni ʻoku hanga ai ʻe he kautaha ʻoku langa. Foʻou, ʻa e Siasi Foʻoú ni, tā ʻe loto angamahení kuo fakafoʻou, liliu pea Liliu.

Naʻa ʻOku kei toe pē ha kiʻi taimi. ʻOkú ke ʻi he fakaʻosí miniti ʻe kamata ai kimuʻa ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hok Mahuʻinga. ʻOkú ke fuʻu ofi ki he ngaahi meʻa maʻongoʻonga ko ʻeni ne hokó ko e Mālōlō kotoa ko iá, ʻa ia ko e meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻi tuʻa ʻOku ʻikai fakatuʻutāmaki ʻa e lotó.

Taha Ko e meʻa pē ʻoku mahuʻinga mo fakavavevavé ko e teuteú loto. Ko e fakamaau kuo teuteú ko ha fakamaau ia lava ke feohi fafale lahi mo hono ʻOtuá.

Ko ʻeni feohi fafale ʻoku ʻilo ʻe ha taha ʻi loto ʻiate Ia, ʻi hono loloto, ko e Tokotaha Ia lava ke maʻu ha nofoʻanga moʻoni ke maʻu ʻa e Melinó, Fiefia, Nonga mo e ʻOfa naʻá ne fekumi ki ai talu mei he kamataʻanga ʻo ʻene fakatupu.

ʻOku nofoʻanga ʻokú ne fakafonu ha taha ʻi he taimi kotoa pē ʻoku nau hū atu aí, Makehe mei hono fakafonu ʻaki ia ʻa e lolotongá ʻi he momeniti ko iá, te ne teuteuʻi ia ke moʻui fiefia ʻi he ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻoku ʻi ho matapā ʻoku lolotonga ʻi aí.

Fiefia pea fiefia ʻi hoʻo lava ʻo maʻu meiate koe ʻa e meʻa ʻoku Mahuʻinga mo mahuʻinga taha ʻi he ngaahi taimi ʻokú ke moʻui aí ʻI he taimi ni.

ʻOku ʻa e hala ʻoku ne tataki koe ki he ʻOfa ʻoku ne ngaohi koe ko ha kakai ʻoku fonu ʻi he ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa.

I ʻofa ʻiate koe ʻita. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

4 ʻOkatopa:25

-Liʻaki fakakātoa ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí

 

ʻEiki Sīsū, 22 Fēpueli 1997, Naʻá ke fakahā mai kiate au ko e Naʻe fie maʻu ʻe he Tangataʻeikí ke u nofo pisinisi, ka naʻe akoʻi au ʻe ha taha founga ke sio ai ki he ngaahi palopalemá mo fakaleleiʻi kinautolú, sio ki he meʻa kotoa pē ʻaki e mata ʻo e tuí pea tuku e meʻa kotoa pē ki he nima ʻo ha taha ʻo e ʻOtua... " ʻOkú ke moʻui ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻo e Maná mo e fiefia, pea te mou hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo ʻEne ngāué."

Sai pē pea kuó u fakamoʻoniʻi hoʻo ngaue, pea ʻoku ou fakamalo atu ai, ʻoku ou fie fakafeʻiloaki atu, Toe fakaongo atu, ko ha meʻa ʻe ua ʻoku teʻeki totongi: taha fakamole kiate au ha paʻanga lahi ʻaupito he mahina pea ko e ʻi ha meimei taʻu ʻe ua; ʻI hono ua, ʻoku ʻikai ʻoku ʻikai fakaʻau ke kovi ange: tukuange pe fakatoloi ʻe he kau fakatau. ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻOku ʻikai mahuʻinga ʻa e paʻanga, ka ʻo kapau naʻa ku tauʻataina, ʻoku ou tui te u tauʻataina kapau naʻa ku ʻi Ho fakaʻauha.

Ko e ha ʻa e kuo pau ke u ʻiloʻi mo liliu ka u lava ʻo fakahoko ʻa e Finangalo ʻo e Tamai? Fakaava hoku matá, hoku lotó, ʻatamaí mo e hoku poto ke lava ʻo mahino kiate au ʻa e meʻa ʻoku ke fie maʻu, Akoʻi au ʻi he ngaahi tuʻunga ko ʻeni ʻoku ou ui fakaʻofa mo fakama ʻo hange ha ngaahi foʻi mahafu ki heʻeku vaʻe. Neongo ʻoku ou tui kuó u faivelenga ke hoʻo fokotuʻu, ʻoku ʻikai ke u sio au ki ha akonaki kau kiate au pe ʻo kau ki he niʻihi kehé.

I Tukuange ʻeku tuēnoá, hoku ngaahi vaivaí mo hoku ngaahi fakangatangatá. I Kaila atu, haʻu ʻo tokoniʻi au.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku ngaahi lotu koví. ʻoku ou saiʻia Pea ʻoku ou loto ke faivelenga.

 

"Ko ʻeku pepe ko Siʻeku kiʻi pepe, muʻomuʻa koe ki koe. ʻUma ki Hoku Ongo Nimá ke ke lōmakiʻi ʻa ʻEku Melinó mo e Melinó. Fiefia ʻoku

 

Tokosiʻi pē ʻOku tatau ai pe pe ko e ha e meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻa meiate koe.

ʻOku Ko e akonaki moʻoní: liʻaki fakakātoa ʻi he nima ʻo e Tamai. Te ke lava ʻo moʻui ʻi he melino mo e fiefia ʻi ha tuʻunga ʻokú ne fakatupu ʻa e mamahí, loto mamahí mo e loto-mamahí Hohaʻa lahi ki he meʻa ʻoku angamaheni ki ai kakai. Vakai ki he meʻa kotoa pē ʻaki e mata ʻo e tuí, ʻo ʻiloʻi ʻokú ke ʻoku iiki mo ʻofaʻi ʻe he ʻOtuá, ʻokú ke maʻu ʻiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke fie maʻu ke kātakiʻi e meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻá ʻiate kimoutolu he ʻikai ke mou lava ʻo mapuleʻi.

Ke ke fakapapauʻi ʻe fakahalaʻi koe ʻe he ngaahi tukunga ko ʻeni ʻi hoʻo Tamai A fetakinima. ʻOku teʻeki taimi ke aʻu mai. ʻE Muimui pē ki hoʻo ngaahi fakahinohinó. ngaahi meʻakai, ʻikai ha meʻa ʻo lahi ange pea ʻikai ha meʻa ʻe toe siʻisiʻi ʻOku ʻi he ngaahi tukunga faingataʻa ko ʻeni ke ho fofonga ʻoku ngaohi ʻaki koe ʻa e Loto pea mo e lelei ʻo hoʻo ʻOku fakapapauʻi ʻa e "ʻIo."

ʻOkú ke FEINGA KE MAHINO E NGAAHI MEʻA MEI TUʻÁ, ka ʻoku ʻiate koe ʻa e talí. Naʻa ke fakakaukau kuo nau mamata ki he ngāue ʻa e ngaahi maná ʻi hoʻo pisinisí ki he vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻení. ko e tahá; ʻIkai, ngaahi mana ʻokú ke fakatokangaʻi ʻokú ke hoko ʻi hoʻo fakaʻatā koe ke ke moʻui lelei ʻaki e ngaahi meʻa fakaʻofa ne hoko mei tuʻa. Ko ʻeni ʻa e meʻa te ke ʻomi ke Fakamoʻoniʻi ki he niʻihi kehe.

ʻI he taimi Ko e ngaahi meʻa fakaʻofa ko ʻeni ne hoko ʻi he kakata ʻi tuʻa te ne fakahoko ʻiate koe ʻa e liliu ne finangalo ki ai ʻa e Tamaí, Te ke sio ki he taimi ʻe toutou hoko ai e ngaahi tūkunga ko ʻení.

Kotoa pē Hange ko ia kuo pau ke foua ʻe he koula ʻi ha vela vela, kuo pau ke ke kolosi Lahi e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi ke hoko ko e tokotaha ni fonu ʻi he ʻOfa ʻoku ʻamanaki ke ngaohi koe ʻe he Tamaí ʻI he taimi ni.

Nofoʻangá ʻOku pehē pē. ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻOfá.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

5 ʻOkatopa:15

-Ko e Saienisi ʻo hoʻo moʻui

 

ʻEiki Sīsū, hangē ko hoʻo fehuʻi mai kiate aú ʻi he ʻaho 6 ʻo Sānuali 19977, ʻOku ou tali ʻa e tuʻunga taʻe-malava ko ʻeni ʻoku ou moʻui ai ʻi he ongo Ngaahi ngāue naʻá ku fakahā atu ʻo kau ki he ʻaneafí pea ʻoku ou fakamālō atu ai. I ʻiloʻi ʻoku ke ʻi heni ke tokoni mai fakaleleiʻi. ʻOku ou toe fakafalala atu kiate kimoutolu ʻa ʻeku taʻe-malava ke ngāué pea ʻoku ou ʻamanaki atu ki he meʻa kotoa pē meiate koe.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I ʻofa ʻiate koe.

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ko e ikunaʻi ko ʻeni, ʻa ia ʻoku hange ʻoku kakato kiate koe, ʻoku pea te ke hoko ko e taha ʻo e kau pule mahuʻinga taha ʻo e Gnants hoʻo moʻui. ʻOku kei hokohoko atu pe ʻene ngaue fakakatoa, siʻisiʻi, tuku ke tataki kakato au ʻe homou ʻOtuá.

ʻAneafi naʻá ne talaatu ʻokú ke fie fakamoʻoni ki Heʻeku ngāue ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻá, Neongo kuo pau ke ke ʻuluaki fakamoʻoni ki he liliu ʻo e ongo ʻi lotó. ʻI he ʻaho ni, ʻoku ou talaatu ia te ke fie hoko ko ha Fakamoʻoni ʻo ʻEku ngāué ʻo fakafou ʻi he ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he Ngingila, lolotonga hoʻo ʻi he ʻi ha fanga kiʻi fakaʻilonga iiki. ʻOkú ke loto ke u ngāue vave lolotonga ʻoku ou ngāue māmālie. Naʻá ke foaki mai ho finangaló, ko koe kuo mou fakatokangaʻi hoʻomou tuēnoá mo hoʻomou fakaʻofoʻofá, ka te mou saiʻia ai, ʻOku ou ngāue ʻo fakatatau ki ho lotó pea ʻoku ou ueʻi fakalaumālie koe ke ke ngāue ʻaki ia mālohi mo e ivi.

Naʻa ʻoku tautautefito ʻeku fie maʻu ke u ngāue ke fakahaofi ho fofongá, koeʻuhi ke tau lava ʻo pehe ʻi hotau ʻatakai: "naʻe maʻu ʻe Leander ʻuhinga ke falala ai ki he ʻOtua. Fēfē kapau ko e ʻo fehangahangai mo e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he Tamai, ko e "ʻIo" ʻE kei maʻu pe ia?

Ko e ʻOku fakafalala atu ʻe he Tamai ha misiona maʻongoʻonga ke ke kamata ke kihiʻi ʻata. Ko e lahi ange ʻa e misioná,

 

Ko e meʻa pē ia ʻe hokó ʻikai toe fie maʻu ke fakapapauʻi e moʻoni ʻo e "ʻIo". ʻOkú ke kakato maʻu pē tauʻatāina, pea ʻoku fakamālō ki he tauʻatāina ko ʻení ʻa e ʻOfá Paasi. ʻI he taimi ʻoku fakalaka ai ʻa e ʻofá, ʻokú ne liliu pea hoko ai ko ha Fonu ʻi he ʻOfá.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

Ko ʻeku ʻOku kei tuʻu pe ʻa e "ʻIo" ʻo tatau ai pe pe ko e ha hono ola. I fie maʻu ke fakaʻaongaʻi ʻeku tauʻatāiná ke tali ʻi he ui ʻa e Tamai, ʻo tatau ai pe pe ko e ha e ola pea mo e ngaahi meʻa fakafiefia pe fakaʻofa.

ʻoku ou maʻu Falala Kakato, he ʻOku ou ʻIlo Pau Hoʻomou ʻOfa. Haʻu ʻo tokoni ke ʻoua naʻa hanga ʻe heʻeku "ʻio" ʻo tokoniʻi au ʻoua naʻá ke teitei liʻaki au.

Mālō ʻaupito ʻOku ou ʻofa ʻiate koe ʻi he meʻa kotoa pē.

 

5 ʻOkatopa:10

Ko e ʻOku liliu tonu pē ʻe he Tamaí ia

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakafeʻiloaki koe ki he senitaá ni mo e kakaí fakataha ʻaneafi ʻa ia ʻoku liʻoa mo feinga ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku mou ʻamanaki atu ki ai meiate kinautolú pea mei he senitaá ni.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I ʻofa ʻiate koe.

« Ko ʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ʻi ai ʻa e Senita ko ʻeni koeʻuhi he ʻoku ne maʻu ʻa e manava ʻo e Laumalie Māʻoniʻoni. Ko e Laumālie tatau pē ia, pea ʻoku ʻikai ha toe taha maʻana. foaki ha moʻui foʻou.

Kimuʻa ke lava ʻo hoko ko ha uho ʻo e evangelization ki he Ko hoku Siasí, kuo pau ke fakaʻaongaʻi fakaʻau haohaoa ʻo fakatatau ki Hoku Laumalie, naʻe fonu ʻa e manava foʻou ʻi he Melino, Fiefia mo e ʻOfa atu,

7. Voliume 1, Pōpoaki Fika 34

 

Ko e fiha ʻOku ou fakaʻamu ke maʻu kakato ia ʻe Hoku Siasí Fakafoʻou.

Kimuʻa ke hoko ko ha senita evangelized moʻoni, ko e niʻihi ʻoku nau fatongia ʻaki iá, niʻihi ʻoku Kuó u fili, kau ai ʻa kinautolu ʻoku ou ui ke kātakiʻí kau ngāue tokoní pe foaki ʻEku tokoní ki he Senitaá, kuo pau ke evangelized kakato, ʻa ia ko e evangelized kakato liliu ʻe Hoku Laumālié pea moʻui ʻi he feohi vāofi moʻoní Mo au.

Koeʻuhi he kuo pau ke mahino ki he ʻaati ʻa e kakai he ʻikai toe lelei ange ʻa e Senitaa ʻi he kakai ʻoku nau fatongia ʻaki ia. Liliu ʻoku fekauʻaki ʻa e Senitaa mo hono liliu ʻo e kakai. He ʻikai lava ʻe ha taha ʻiate kinautolu ʻo liliu; ʻI heʻeku lea ʻaki pē ha fakakātoa "ʻIo", taʻefakangatangata pea ʻikai lava ke maʻu ʻe he Tamaí ʻokú ne aʻu ki aí ʻiate ia pe ke fakahoko ʻa e liliu ko ʻeni.

I fie lea ʻaki ʻeni ki he kakai takitaha ʻoku nau fakaava ʻa e Loto mālié.

 

ʻOkú ke kuó u fili ha misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga ke kolea kimoutolu ʻi he ʻOku fakatefito e senitaá koeʻuhí ko e ʻofa lahi ʻoku ou maʻu kiate koé mo e ʻoku ou fie huaʻi hifo ia kiate koe kimuʻa pea u toki lava, ke ʻo fakafou ʻi hoʻo lilingi atu ia ki he niʻihi kehe.

ʻOku ʻo aʻu ki he tuʻunga te ke aʻusiá mo liliu ke hoko ko ha tokotaha fonu ʻi he ʻOfa ʻoku fou atu ʻa e ʻOfa tatau ʻiate koe ke ke kau ko e tahá.

Maʻa e ʻi heʻete hoko ko e fonu ʻi he ʻOfá, ʻoku ʻikai ha founga pe ʻe taha: kai fakahangatonu ʻi he Maʻuʻanga.

ʻI he ʻene palani ʻo e ʻofa, naʻe fakaʻata au ʻe he Tamai ke u ʻi ai mo koe ʻi hoku ʻAo Eucharistic. ʻI he hala

 

Taha houa ʻe taha kimuʻa ʻi Hoku ʻAfioʻanga Māʻoniʻoní taʻe te u pehē ʻIkai ngaahi foʻi lea te ke liliu.

ʻOku Kuo pau ke fakanaunauʻiaʻi ʻa e senitaa ʻi he kahaʻu vave mai ʻa ia ʻoku fakaafeʻi ai ʻa e kakaí ke nau omi ʻo hū kiate au. Toe Lahi Ange Te ne tukutaha hono taimí ke lotu, ko e vave ange ʻa e kakaí ʻe liliu, pea ko e vave ange ʻe hoko ʻa e Senita ko ʻeni ko ha Senita Evangelization, ʻikai ngata pe ʻi he meʻa ʻoku fai ʻe he kakai ʻe lava ke ako, kae mahulu hake ʻi he tuʻunga te nau aʻusia, ko e hoʻo fetuʻutaki, ʻi hoʻo fetuʻutaki mo e Kakai ʻo e ʻOfa.

ʻOku ʻa e Misiona Fakaʻofoʻofa kuo uiuiʻi koe ki ai:

ʻOku Talitali Lelei Koe ʻOfá, hoko ko e ʻOfá, fakamafola ʻo e ʻOfá.

Kapau Naʻá ke ʻiloʻi ʻeku ʻofa lahi ʻiate koé! ʻoku ou vela holi ke fakafonu koe ʻaki ʻEku ʻOfa mo faʻofua kiate koe kae lava ke ke fakaulo kotoa Hoku Siasi ʻaki ʻEku Afi ʻo e ʻOfa.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. Angavaivai mo ʻita, ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

I ʻofa ʻiate koe. »

 

19 ʻOkatopa ʻi he 4:45 pm

– Fakamāʻoniʻoniʻí tali ʻEku ʻOfá

 

Ko ʻeku Tamai Hēvani lelei, ʻoku ou ʻilo ko e meʻa kotoa pē ʻoku ou nofo mo iá ʻoku mātuʻaki fie maʻu ʻa e ngaahi faingataʻá mo e faingataʻaʻiá ki he ʻeku fakahaohaoaʻi. ʻOku ou talitali lelei koe ʻaki hoʻo ʻaloʻofá : haʻu fakahangatonu meiate koe, pea ʻoku ou fakamālō atu ai.

Mālō ʻaupito Ko e meʻa ʻeni ʻe hokó. ʻOku ou foaki atu ʻa e meʻa kotoa pē ke fakahaohaoaʻi au pea mo hono kotoa ʻa e kau angahala ʻo e mamani, pea ʻi hono ʻuhinga, tautautefito ki he Drive fakamaʻá

 

pea mo kau laukonga ʻo e tohi "huaʻi hifo ʻa le bonheur ti Miens, Mes Choisis SĪSŪ", ke mou maʻu ʻa e nāunau lahi tahá. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« ʻE hoku foha ʻofeina, ʻoku ʻi he fiefia ʻi hoku fakamaauʻanga ʻa e ʻOku ou tali ʻa e meʻa ʻokú ke foaki Maʻakú. Ko e meʻa pē ʻoku foaki mai kiate Aú ko e tali pea fakahaohaoaʻi ke toe fakafoki mai ʻi he fonu ʻi he ngaahi lelei mo e ngaahi tāpuaki maʻau pea mo ʻa e kakai ʻoku ou fili ʻi he momeniti kotoa pe.

ʻOkú ke ʻe fakautuutu ʻene mamata ki hono fakahaohaoaʻi ʻo e mamani. ʻOku ou vēkeveke ke mamata ki hono fakahaohaoaʻi ko ʻení he taimi ko iá ke u talitali lelei ʻEku ʻOfá! Naʻe ʻomi ʻa e "ʻIo" kiate au tokoni ke fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi vahaʻataimi ʻo e faingataʻa ʻoku ʻoku fie maʻu he taimí ni ke fakahū ʻa e Foʻou ko ʻení Fineʻofá pe ko e pule ʻa Hoku ʻofeiná.

Siʻi makapuna ʻo e fineʻeiki Cour ʻi he mo Mere, taimi tataʻoʻanga. Vave, haʻu ʻo li koe ki Hoku ongo nimá. Kapau naʻa ke ʻilo ʻoku nau tauʻatāina fēfē. ʻOku ʻikai ke u sio ki ha taha ʻo e hoʻo ngaahi tonounou pe ngaahi fehalaaki.

Fakatokangaʻi ko e kau angahala kimoutolu, ʻomai hoʻomou "ʻio", Mālō e lelei. Te u tokangaʻi e toenga ke tataki koe ke ʻOku fakafou ia ʻi he ueʻi fakalaumālie, ʻi hono fakatukupāʻi koe ʻi he hala ʻo e kakaí ʻe hoko ia ko ha meʻangāue ʻi Hoku nimá pe ngaahi meʻa ʻe hokó kuo pau ke ke moʻui koeʻuhí ke ke lava ʻo ʻiloʻi Ko hono fakahaohaoaʻi e tauʻataina moʻoni ʻa ha fanau ʻa e ʻOtua mo Fiefia ʻi he fiefia ʻoku fakatatali maʻau ʻo aʻu ki he ki muʻa ʻi ho fakatupú.

ʻO e toʻukupu ʻo hoku Tupuʻanga, ʻoku ou kosi ʻa e hapai koe taʻofi koe mei haʻo fiefia ʻi he tauʻatāina ko ʻeni ʻoku ou maʻu maʻaú foaki ʻa e ʻofá. ʻoku ou ʻoatu ho fakaʻofoʻofa Tatau totonú. kuo ʻosi

 

Ko e fakatupu naʻá ku kamata ʻaki hono ngaohi takitaha Hoku fānaú ko ha fonua ʻoku fonu ʻi he ʻOfá. ʻOku taha pē Ko e founga pe, ʻoku ʻikai ha toe founga

ʻOku Ko ʻEku ʻOfá, ʻa ia ʻe langa ʻi he Sosaieti Foʻoú ʻo e ʻOfa, ʻa ia ʻe fou kakato atu ʻi Hoku Siasi fakafoʻou ʻe Heʻeku ʻOfá, tutu ʻi he Afi ʻo e Ko ʻeku ʻofa he afi.

Ko ʻeku ʻoku lahi ʻa e fiefiá, kuo hokosia ʻa e taimí, ʻOku lahi hoku fakamaauʻangá Fakaava ke talitali lelei koe, ʻo ʻoatu koe ki Heʻeku Tamai mo Toko taha pe ke ne puke koe ki hoku fakamauʻanga vela ʻo e ʻofa, koeʻuhi ke Te ke lava ʻo fanongo ki ha kiʻi loi fakalongolongo ki hoʻo Telinga: ʻOku ou ʻofa ʻiate koe.

I ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. Hoʻo Tamaí, ko hoʻo Tamaí. »

 

24 ʻOkatopa ʻi he 3:20 pm

-Lahi tau

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu ʻi he ʻaloʻofa maʻongoʻonga ko ʻeni kuo ʻOkú ke ʻai kimautolu ke mau hoko ko ha kau fakamoʻoni ki hoʻomou ngāué. Fakamālō atu ʻi he fakaʻofoʻofa ongona ʻa e ngaahi tohi fakamoʻoni ʻi he ʻaho kotoa pē; Fakamālō atu he meʻa ʻoku mau ne tau fanongo ʻaneafi ʻi Kiupeki Siti.

I Fakahū ha kole ki ha ʻenisinia ʻokú ne fie maʻu lahi ange fakamatala. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻe fie maʻu ke u talaange ki ai?

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu ko ʻení. te u talaatu Hangē pē ko iá.

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku kamata pe ke ke fakamoʻoni ʻo ʻEku ngaue. Ko e afi ʻo e ʻofa kuó u tafu ʻiate kimoutolú ʻoku hoko ia ko e lahi ange ʻene māfaná, pea fakaʻau ʻo ulo lahi ange, pea kuo ʻosi fakatokolahi ia ʻo fuʻu lahi vave. uiuiʻi koe ke ke maʻu ʻo fakatatau ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku ou Tuku ʻi ho tafaʻaki ʻi mui.

 

ʻI he ʻOku fekauʻaki ʻeni mo ha kole pau maʻa

G. ʻi heʻene talaatu (hange kiate au, hili hoʻo lau hoʻo tohi, pea ʻoku malava pē ke fili ki ha ha misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga), te ke lava ʻo tali ange ʻo peheni:

Ke ke Naʻe ʻikai ke ke ilifia ka naʻá ke fanongo tonu mai: ʻOku ou fie fakapapauʻi atu ʻokú ke maʻu kuo fili lelei ki he fakaʻofoʻofa mo e maʻongoʻonga Ngāue fakafaifekaú.

Ko e Ngaahi fehuʻi ʻokú ke fehuʻi loto pē ke ʻiloʻi pe ʻoku ngāue fakafaifekau ko ʻení ʻiloʻi Pea ko e taimi, ʻoku ʻi ho nima ʻa e tali: Ko hoʻo "ʻio" mo e tuʻunga lelei ʻo hoʻo "ʻio". Maʻa e Ko e "ʻio" ʻo e ʻulungaanga lelei, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha "ʻikai" ke foaki ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ʻikai fenapasi mo e "ʻIo".

Fili ʻOku ʻikai pehe ʻa e "ʻIo" nofo ʻi he tuʻunga ho tafaʻaki ʻi mui ʻe lava ke aʻusia kakato kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha "ʻikai" » ke ʻoatu ʻa e maluʻi ʻoku ke maʻu ʻamanaki lelei ki ai pea ʻoku ke kei ʻamanaki lelei ki ai, ke ʻIloʻi ʻa e ʻuluaki feituʻu naʻe tuku ki hoʻo poto mo e meʻa ʻoku ke malava. Ko Ia ʻa e tokotaha maʻongoʻongá Tau ʻoku ke lolotonga aʻusia. Ko koe pe ʻoku ʻikai ha mālohi ke ne uesia ʻa e liliu ko ʻení; Tamai ʻoku tatali mai ki hoʻo fakangofuá ki muʻa peá ke toki ngāue.

ʻOku ʻE faingofua pe ʻa e fakangofua kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e lahi hoʻo ʻoku ʻofaʻi. ʻOku fakafou ia ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ongo rails, maʻu hoʻo Fānau Īkí pea talitali lelei ʻEku ʻOfá 8 pea lea ʻaki hoʻo "ʻIo" ki he Tamai ʻa ia ʻe fakahoko ʻiate kimoutolu, ko e lahi veesi te ne tataki koe ki ho misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻongá.

ʻOkú ke ʻoku ou ʻofa ʻiate Au. ʻOua naʻá ke toe vaʻinga lahi. Tali ke ke hoko ko e kiʻi taʻahine koeʻuhi ke u lava ʻo ʻave koe ki ʻE hoku ongo nimá, puke ho lotó ki hoku lotó, lilingi atu ha tāfea ʻo e ʻofa. Te ke fanongo leva ki he fanafana leʻosiʻi ko ia ʻi lalo ʻiate koe ko hai te ne talaatu: "ʻOku ou ʻofa ʻiate koe".

 

ʻOkú ke fakafanongo, G., madness, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Angaʻofa, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

27 ʻOkatopa ʻi he 3:20 pm

" Haʻu inu ʻi he Tupuʻangá."

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi palopalema kotoa ʻo e māú mo e nāunau kuó u fetaulaki mo ia ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

I Fakahā atu ʻeku taʻe-ʻamaneikí mo ʻeku holi ke fokotuʻu au ʻi he founga ʻo Homou Finangaló, kae ʻikai ʻi he founga ʻo e Pisinisí, ʻa ia kuo hoko ko ha fatongia kuo pau ke u tali fiefia Koeʻuhí he naʻá ku ʻikai vakai ki ha toe founga kehe, he ʻoku ʻikai mo ha toe founga kehe, Koeʻuhi he ʻoku ʻikai ha tokotaha fakatau.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I tatali kiate kimoutolu kotoa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, kapau naʻa ke ʻiloʻi e ngaahi tukunga ʻoku ke fakahalaʻi, ʻOku nau fie maʻu ia maʻau pea mo e misiona ko e ʻAʻau.

Ko kinautolu ngaahi meʻá, ʻoku ʻikai fekauʻaki mo hono liliu ʻo hoʻo moʻuí loto, ʻoku fie maʻu pea naʻa mo e meʻa pau ke ke lava ʻo liliu koe ʻo fakatatau ki he palani ʻo e ʻOfa ʻa e Tamai.

ʻI he talitali lelei e ngaahi tūkunga ʻokú ke fakameʻapangoʻia aí pea ʻoku maʻu ia mei he ʻOku ke ako ʻi tuʻa ke talitali lelei koe ʻo hange ko ʻOkú ke ʻi ho tuʻunga taʻe-ʻamaneikí mo ho ngaahi fakangatangatá. ʻOkú ke Ako foki ke talitali lelei ʻa e taha ʻo hange ko ʻene ʻi hono Ngaahi Vaivaí.

Fai ʻe Ko e ngaahi tōʻonga angaʻofa ko ʻení, fakataha mo e hono tali ʻo e ʻOfa ʻo lilingi maʻu pe kiate koe ʻe he Tamai, kuo liliu ho lotó. Mei he ʻi he foungá ni, ʻokú ke fonu ʻi he ʻOfá.

Fakatatau ki he ʻAti, ko e ngaahi faingataʻa ʻoku ke fetaulaki mo ia ʻi ho hala fakamālohiʻi koe ke ke toe hoko atu ʻiate koe pē, ke kai lahi ange pe inu ʻi he tupuʻanga

 

ʻOfa ʻa ia kuo fakahū ʻe he Tamaí ʻi he loloto ʻo hoʻo pehē.

Fiefia Te mou ʻiloʻi hono mahutafeá. Ko ha koloa ʻokú ne ngaohi ko ha tokotaha foʻou koe, fonu ʻi he ʻOfa.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa ʻi Heʻeku ʻOfá. ʻOfa mo fakapoʻuli, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

28 ʻOkatopa ʻi he 5:30 ko

– Mālō ke falala mai kiate au

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e ngāue fakavitiō ko ʻení mo e kakai kuó ke fokotuʻu ʻi hoku halá ke u fakatokangaʻi, kae tautautefito ki he M., ʻa ia kuo pau ke u toe sio ki ai ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻu. uike ʻi he tefito ko ʻení.

Mālō ʻaupito ke u fanongo mo tali ʻeku lotú. ʻoku ou tui ʻOkú ke fakafanongo ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fie maʻú. Akoʻi au ʻi he ʻa e tefito ko ʻeni.

ʻOku hounga ia kiate au.

« ʻOku toe laka atu ʻeku pēpeé ki muʻa ʻi he tui haohaoa. ʻOkú ke Vakai, naʻá ku ueʻi fakalaumālie koe.

Konga Naʻe Toʻo mei he Voliume 1, Message #86:

Lea ʻaki "ʻIo" ki he ʻOfá ko e pehē "ʻio" ki he Tamaí he ko hai koe, tali koe ʻo hange ko ʻEne fakatupu koe.

Lea ʻaki "ʻIo" ki he ʻOfá ko ʻene toe pehē " ʻIo" ki he Tamai koeʻuhi ko e taumuʻa ko ʻeni. fōtunga ʻo e niʻihi kehé, ʻo tali kinautolu ʻo hange ko hono fakatupu kinautolu ʻe he ʻOtua;

Lea ʻaki "ʻIo" ki he ʻOfá ko ʻene toe pehē " ʻIo" ki he Tamai koeʻuhi ko e tukunga fiefia pe loto mamahi ʻa ia ʻokú ke ʻiloʻi ai koe he Taimí ni;

Lea ʻaki ʻOku toe pehē foki ʻa e "ʻIo" ki he ʻOfá "ʻIo" ki he Tamai ʻoku ʻi ai haʻane ngaahi meʻa fakafiefia pe fakaʻofa ʻoku hoko ʻoatu kiate koe;

Lea ʻaki ʻOku toe pehē foki ʻa e "ʻIo" ki he ʻOfá " ʻIo" ki he Tamai koeʻuhí ko hoʻo tuēnoá.

Lea ʻaki "ʻIo" ki he ʻOfá ko ʻene toe pehē " ʻIo" ki he Tamai ke tuku ke liliu koe.

 

ʻOku mo au foki naʻa ku fakapapauʻi hoʻo ueʻi fakalaumalie ko ʻIlisapeti mo ʻa e niʻihi kehe ʻoku ou maʻú, Fakahā ho halá. Ko au foki ʻoku ʻa ia ʻoku ne fekauʻi atu ʻa e M ke fai e ngaue ni.

Naʻa Ko e meʻa pe ke ke laka ki muʻa pea ʻe kei hokohoko atu pe hoʻo fakamoʻoni ʻo ʻEku Ngaue, ʻi he lolotonga hono faʻu ʻo e vitio ko ʻeni ʻo laka ange ia ʻi he hili hono Fakamafolá.

Ki he ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa te u lavaʻi ʻi hoku lotó, te u te ne fakangofua ke vanavanaiki hono fakapapauʻi mai ʻoku ʻa ia ko au ʻoku ʻi he ngāué.

Ko ʻeku kiʻi taʻahine siʻisiʻi, malo hoʻo falala mai kiate au pea hokohoko atu ke laka atu ki muʻa ʻo ʻikai ʻilo e feituʻu ʻoku ou tataki kimoutolu ki aí. ʻOkú ke Fakapapauʻi ʻokú ke laka ki muʻa pea ʻoku ou tataki koe.

Ko e meʻa mahuʻinga ke mou ʻiloʻi ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē. ʻoku ou ʻi he ʻiate koe pea ʻiate koe ke ʻai koe ke ke fonu ʻi Heʻeku ʻOfá he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻi he angaʻofa mo e ʻita. »

 

2 Novema ʻi he 3:25

Ko ha ʻAposetolo ʻi he Uhouhonga ʻo e Afi

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate Koe J. mo ʻene leʻó, pea pehē ki he hono ngaahi faingataʻa kotoa.

Lea ʻaki "ʻIo" ki he ʻOfá ko ʻene toe pehē " ʻIo" ki he ʻE Tamai, ke ke tuku ke mole kotoa hoʻo Puipuituʻa: uta fakaʻatamai, ʻilo, ivi takiekina, ongoongo, koloa fakamatelie pea naʻa mo e feohi fakakaungameʻa lelei;

Fakaʻosi ko e pehē "ʻio" ki he ʻOfá ko hono tali pē ʻo e toko tahá meʻa, ke mahuʻinga: ko e finangalo ʻo e Tamai, pea fakatokangaʻi foki ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo ʻikai mahuʻinga, taʻe-mahuʻinga. ʻuhinga.

 

Haʻu kātaki ʻo tokoni mai. Kapau ʻoku ke fie fakaʻaongaʻi au Kiate ia, lea atu, ʻoku ou fakafanongo atu kiate koe.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou falala atu ke ke talaange kia J, ʻe hoku foha ʻofeina:

Ko ʻeku siʻisiʻi ko J, ʻa ia kuó u fakamavaheʻi ke tauhi ki he Tamaí, ʻoku ʻikai ke ke momou ke lea ʻaki hoʻo "ʻIo" Muimui ʻIate Au pea hoko ko ʻEku ākonga.

Ko Au ho ʻOtuá, naʻá ku sio kiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe kuo fili. Kuó ke ʻofeina au. I Haʻu mo koe. ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ki ai. ʻoku ou kei Mo koe.

ʻOkú ke Naʻá ku fie hoko ko e taha ʻo ʻEku kau ākongá. ʻoku ou fie maʻu ha meʻa ha meʻa lahi ange maʻau. ʻI hoʻo "ʻio", kuo pau ke u fai ʻo kimoutolu kau ʻaposetolo, ko e kau ʻaposetolo ʻo e fakamaauʻanga ʻo e afi, lava ʻo fokotuʻu ha konga lahi ʻo e ʻunivesi ke tamateʻi.

ʻOkú ke Kuo ke tui ʻe makatuʻunga ʻi hoʻo ʻilo te ke lava. Ke ʻaonga, ʻoku ou talaatu ʻoku fakafou ʻi ho lotó ʻa ʻeku Vela ʻi he ʻa e Afi ʻo ʻEku ʻOfa ʻi hoʻo ngaahi faingataʻaʻia. ʻOmi kiate au hoʻomou kavenga pea te mou ʻiloʻi ai ʻoku maʻamaʻa ʻeku haʻamonga.

ʻikai ʻoua naʻa ke mavahe meiate au, ko ho ʻOtua, haʻu ki hoku fakataha. ʻOku ou ʻi heni, ʻi loto ʻiate koe, ʻa e kau taki ʻo e hoʻo moʻui. ʻOua te ke kumi au ʻi ha toe feituʻu, ʻoku ou ʻi koe. Ko e hala ʻa ho tafaʻaki ki mui, ʻi ho tafaʻaki ki mui maʻu pe Fakamaauʻanga, ʻoua naʻa teitei hoko e meʻa ʻoku ke malava, ʻoku nau mahuʻinga, ka ʻi heʻene fekauʻaki mo ho ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku nau ʻi he Ngāue tokoni ʻi ho loto ʻataʻataá.

ʻOkú ke ʻa kinautolu kotoa pe naʻe muimui ʻiate au. ʻoku kei tuku pē ho ngaahi mālohí mo ho mālohí ngaahi maheni ʻi he Fakamaauʻanga ʻo e ʻAposetolo ne u fokotuʻu ʻi he ʻOku ke fakamuʻomuʻa maʻu pe mo e feituʻu kotoa pe.

 

Fakatokangaʻi ʻokú ke siʻisiʻi. ʻUluakí, fakahā mo loto ki ai ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

ʻIo J., ʻeku kiʻi J., ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOfa mo fakapoʻuli, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

Naʻa nau takitaha Ko hoʻo fetaulaki pē mo e ngaahi faingataʻá, toe fai pē ʻa e meʻ ki ho fakamaauʻanga: koeʻuhi ʻoku ʻofa ʻa e ʻofa ʻiate au, ʻoku ou hoko ai ʻOfa. Te ke ongoʻi ʻOku Ou ʻi Ai pea te ke kei kakato ange.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. Ko e hā mo ha toe meʻa te ke fie maʻu? Toe Ko ʻeku talaatu pe koeʻuhi he ʻoku ke faingataʻaʻia Koeʻuhi ko e ʻAi ha kaufana:

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

4 Novema ʻi he 3:00

Ko ha ʻOku ʻomi maʻu pē ʻe he kole talitali leleí ha maama

 

ʻEiki Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa kimoutolu naʻe fekauʻi mai ke ko e Maama ʻo māmaní, haʻu ʻo fakamāmaʻi au ʻi he ngaahi Kuo u fanongo ʻi ha uike nai ʻe taha.

Ua talamai ʻe he kakaí ko e ngaahi faingataʻa ʻoku ou aʻusia ʻOku nau haʻu ke sio mai kiate au ʻi ha ngaahi meʻa fakapisinisi ʻe niʻihi. fakahā hoku vaivaiʻangá ʻi he meʻá ni pea ʻoku ʻOku totonu ke u fakafalala ki hono fakalele ʻo ʻeku pisinisi pē ʻaʻakú ke ko ha taha kehe.

Meʻa Kehe ʻOku ʻikai talamai ʻe ha taha ia ko e ngaahi fakamatala ʻoku ou fai ʻi he taimi ʻOku ou feʻiloaki mo ha ngaahi kulupu ʻoku fuʻu fokotuʻutuʻu, fakatekinikale, ʻi he tuʻunga ʻo e fakaʻuhingá kae ʻikai feʻunga ʻi he tuʻunga ʻo e fakamāú. ʻOkú ne pehē ko e loto fakatōkilalo loí ke ʻoua ʻe fie talanoa kau ki he ʻa au; Ko e moʻoní ʻa e loto fakatōkilaló.

Ko e talamai ʻe he tokotaha hono faá ko e taimi ʻoku ou fakaʻaongaʻi ai ʻa e "Koé" ke fakataufolofola ki he ʻEikí, ʻoku ʻikai ke u ʻi he laine ʻo e fakakaukaú ʻo Vatikani II ʻa ia ʻoku kole ke fakaʻaongaʻi ʻa e "Ko Koe" ki he lahi ange ʻa e totonu fakafoʻituitui, neongo ʻoku ou tatau

 

kapau ʻOku ou fakaʻaongaʻi ʻa e "koe" ʻi heʻeku ngaahi lotu lea, kuo u liliu ki he "ko koe" ki he tohi, koeʻuhi ko e fakaʻapaʻapa lahi ange.

Taha naʻe kole mai ʻe he tokotaha fakaʻosí ke u fakamoʻoniʻi ʻa e ʻEikí ki muʻa pea toki pulusi ʻa e ngaahi tohí ki mui ʻi he Pulusi ʻo e tohi.

Laumalie Maʻoniʻoni, haʻu ʻo fakamamaʻi au koeʻuhi ke u lava ʻo hoko ko ha meʻangāue talangofua ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí pea mo hoku ʻoku ʻikai fakahohaʻasi ia ʻe he hīkisiá.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I ʻofa ʻiate koe.

« ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa e kole ʻa e kiʻi tamasiʻi siʻí, ʻa e ʻofeina ʻo e Tamaí pea ʻamanaki atu ki he meʻa kotoa pē mei ho ʻOtuá.

Ko kinautolu ʻOku muʻomuʻa ʻa e interpellations ke fakaloloto hoʻo loto fakatōkilalo. ʻOkú ke tali nai ʻa e ngaahi tupuʻanga ʻo hono toe tā toe tāú Faingofua pe faingataʻa? ʻOkú ke fakaava pe tāpuni ki he Ko e faʻahinga fakaʻilo puke popula ko ʻeni? Kuó ke mateuteu nai ke Fakatokangaʻi hoʻo ngaahi fehalaki? Kuó ke mateuteu nai ke Fakaleleiʻi ia?

Maʻa e tuku ke ʻiate koe kakato ʻa e Māmá, ʻoku fie maʻu mo haʻisia ke tali ʻa e ngaahi fekau ko ʻení ʻi he fiefia, koeʻuhí ke nau ʻoku fakatonuhiaʻi pe ʻikai. Ko e Fepāpoakiʻaki Ko ha Fakafeʻiloaki ʻomi maʻu pe ha maama. Kapau ʻoku moʻoni ʻeni, pea ʻe fakangofua ai ʻa e tokotaha ke ne fai ha totongi fakalelei. Kapau ʻOku hala ʻeni, te ne fakatupu ha ʻilo lahi ange ki he meʻa ni ʻa ia kuo pau ke fai ia ʻi he maama kakato.

Taha taʻofi ʻe he fehokotaki ʻoku ʻikai fiemaʻua ʻa e māmá mei he paasi. ʻOku hange ia ha matapa kuo tapuni ʻoku ne taʻofi koe ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻe taha.

Kuo Ko e hā e ola ʻo e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻokú ke faí ʻokú ke kole ke fakapapauʻi mai e ngaahi founga kehekehe ko ʻení pea ʻi he taimi ʻoku ava ai ho loto ʻataʻataa ke maʻu ha tali, siʻisiʻi Mei feituʻu kehe

 

ʻoku ʻE foaki atu ʻa e māmá kiate koe, pea hulu ʻaupito, ʻi he taimi naʻe fie maʻu ia ʻi he moe.

Nofoʻangá ʻi he loki. ʻI hoʻo hoko ko ia ko e ʻOfá, ʻokú ke hū ai ki he māmá ; Ko e matapaa ko e faʻahinga ʻo e tangata. Fiefia ke ʻiloʻi ia pea fakaava.

ʻI he ʻi he taimi tatau pē ʻoku tākiakiʻi ai koe ʻe he Tamaí ʻaki ʻEne ʻOfa ke ʻi he Fakamaauʻanga ʻo Sīsū mo Melé, ko au, ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻOku ou lomakiʻi kimoutolu ʻaki ʻa e mama.

ʻOku koeʻuhí ke mou hoko foki ko ha kakai ʻo e Māmá mo e ʻo e ʻofa.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻingofua mo ʻofaʻi. »

 

9 Novema ʻi he 2:10

Ko ʻeku ʻI ha faʻahinga taimi pē ʻoku tau ʻoange kiate ia ʻa e " ʻio"

 

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku tataki lahi koe ʻe he ʻofa ʻokú ne tataki koé ʻo e ngaahi laumālié. Ko e ngaahi laumālie kinautolu Tuku ke tataki koe ʻoku ʻi ai haʻo ʻoku pehe ʻe heʻenau "ʻIo" taʻe ʻi ai ha ngaahi fakangatangata pe tukunga. Naʻa nau takitaha ʻOku hoko ʻa e "ʻio" ʻi he ʻaho mo e poʻuli ko e "ʻio" ʻoku Foaki. ʻI he fakakātoa ko ʻení ko e "ʻIo", Taʻe-faituʻungaʻa pea ʻikai toe lava ʻo fai ha meʻa, ko ha fuʻu kakai tokolahi Ko e kakai ko ia kuo nau fokotuʻutuʻu pea ʻoku nau hu mai ki he fuʻu potufolofola ʻoku ne tataki kinautolu ki he ʻOfa.

ʻI he ʻOku teuteuʻi kinautolu ʻe he konga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e fakamaʻá ke nau haʻu ki he Fineʻeiki. ʻI he taimi ʻoku nau fakataha aí, kuo pau ke moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē ngaahi momeniti ʻo e mamahi mo e fiefia. Aʻusia ha ngaahi meʻa lahi ilifia mo manavahe Koeʻuhi he ʻoku nau ongoʻi ʻoku nau ʻi ha feituʻu foʻou hala pea ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi kinautolu pe ʻikai ke nau taki kinautolu.

Kuo ʻOku ou fie fetuʻutaki ʻiate koe he taimí ni ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻí, pea ʻi he meʻa ʻoku ʻasi maí, ʻo pehē ange kiate kinautolu:

 

ʻOkú ke koeʻuhi naʻe fili ʻa e Tamai kimuʻa ʻi ho tuʻituʻia, ʻa ia naʻe fakatupu ia ʻe ha kalanga ʻofa mei hoʻo Tamaí, ʻa ʻEku Tamai, ʻetau Tamai, pea mo ʻEne ʻOfa kuo mou ongoʻi ʻi he taimi naʻe Fakatupu ai koé, ʻoua naʻá ke manavahē ki he " ʻio" kuó ke foaki ki he ʻOfá.

ʻOku Fragment ʻi he feituʻu ʻoku ke ongoʻi ʻoku ke kau ki ai

"Ko ha kapau he ʻikai ke ke tali ʻikai mo holomui" te ne taki koe ki he ko e kakato ʻo e ʻOfá ʻa e ʻOfa tatau pē ʻokú ke maʻú ongoʻi ʻi he momeniti naʻe fakatupu ai koé. Ko koe ʻeni ʻe lava ke ongoʻi ia ʻi ha ngaahi vahaʻataimi lahi ange loloa, pea toe lahi ange, ʻi he fakautuutu ʻa e density.

Fakamaʻamaʻa pea mo e fuʻu ʻaloʻofa lahi ʻa e Tamaí Manavahē. ʻOku ʻikai ke nau haʻu ʻikai meiate Ia; ʻoku ʻikai fokotuʻu kinautolu koeʻuhí he ʻokú ke Fakataumuʻa ki he fiefia ko ʻeni kuo ke holi ki ai talu mei ho fakatupu. ʻOku ʻOku fakahā ʻiate koe ʻa e fiefiá ʻi hoʻo hoko ko e ʻoku ke tuku ke liliu koe ʻe he ʻOfa, koeʻuhi he ʻoku ke hoko ko e ʻOfa.

Fiefia ʻOkú ke fiefia ke fakahoko pehē ʻi hoʻo tali ʻEku ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

12 Novema ʻi he 5:00

-Ngāueʻi ʻaki e tui haohaoá

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu, fakamālō atu ʻi he Tangataʻeiki ko Tēvita, ʻa ia naʻá ke fokotuʻu ʻi hoku halá ko ha tokotaha tā meʻalea, Fakahinohino mo e ʻetivaisa ʻi he pulusinga ʻoku fekauʻaki mo e voliume ʻOfa mo Hono Vahevahe ʻo e Tukui Koló (ʻoku ʻoatu ʻi he Fakamatala Fakalahi 1), mo ha ngaahi monuʻia lahi kehe.

 

Naʻe matuʻaki mahuʻinga kiate au; ʻOku fakamamahi kiate au ke u fakakaukau pea ʻe vavé ni pē haʻane foki ki hono fonuá. ʻOku ou tipōsiti ki ho Fakamaauʻangá ʻa e holi ko ʻeni ke fokotuʻutuʻu ha paati maʻana ke fakahaaʻi kiate ia ʻetau houngaʻiá mo ʻetau ʻofa. Kātaki muʻa ʻo fakahū ha fakaʻamu ʻi he ngoue ʻa ha taha ke tokoniʻi au pe tokangaʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e meʻá ni Meʻa siʻisiʻi ʻoku hokó pea ʻai ke mau ʻiloʻi hoʻo fakaʻamú ʻi he kakano mo e feituʻu mo e ʻaho ʻo e meʻa ko ʻeni naʻe hoko.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu ko ʻení. te u talaatu Hangē pē ko iá.

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, kuo pau ke ke laka maʻu pe ki muʻa ʻi he tui haohaoa, kae ʻikai ke ke ʻiloʻi ki muʻa ʻi he feituʻu ʻoku ou tataki ai kimoutolú.

ʻIo Ko e moʻoni, ʻoku ou fakahu ia ki ho malaʻe ʻo e loto. ʻI he taimi ʻOku ou maʻu ha holi pea ʻoku talitali lelei ia, ʻoku ou fai ia ko ʻeku ngaue.

Ke ke tokanga ki he meʻa ʻe hokohoko atu ʻeku tohi kau ki he koe. mate ʻe he niʻihi kehé, ʻiloʻi e ngaahi matapā ʻoku ou tāpuní pea te u fakaava ʻa e ngaahi meʻa ko iá. fanongo kiate Au pea nofo ʻi Heʻeku ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

17 Novema ʻi he 4:15

Ko ʻení Siasi foʻoú, fakaʻofoʻofa, haohaoa kotoa

 

« Ko au, Seni Ketiluti, ʻoku ʻi ai haʻaku ngāue fakafaifekau ʻi hoʻo hoko ko e Tamaí ke ueʻi fakalaumālie koe ke hiki ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻeni.

Ko e Siasí ʻoku ke ʻiloʻi ʻe to ʻa e maumau mo e ngaahi ala meʻa pehee, fakasiʻisiʻi fakakongokonga, ke fakaʻata ha feituʻu ki he meʻa ni Siasi foʻoú, ʻa ia ʻe fakaʻofoʻofa, maʻa kotoa, ʻikai mingimingi pe ha faʻahinga meʻa pehe.

 

Ko ʻeni ʻOku vave ʻaupito hono langa ʻo e Siasi foʻoú he taimí ni. ʻOku hoko ʻa e liliu ko ʻení ʻi he ʻIkai ʻIloʻí, ka ʻoku foaki mai kiate kitautolu ha ngaahi fakamoʻoni lahi ange Ki hono liliu ʻo e Naʻe lava ke fakafuofuaʻi

ʻi he maʻu ʻa e ʻOfa ʻoku lilingi hifo ʻe he Tamaí kiate iá;

ʻi he maheni mo e ngaahi lotoʻa ʻo Sīsū mo Melé;

Ueʻi fakalaumālie ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní;

ʻi he feohi mo e kau māʻoniʻoni ʻo e langí mo e māmaní; ʻi he malumalu ʻo e maluʻi maʻu pē ʻa e Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoní.

ʻIkai He ʻikai ha taha ʻe moʻui ʻi he māmaní ʻe hīkisia ke ne maʻu toe langa ʻo e Siasi Foʻoú. Sai ia. ʻOku ʻikai Ko ha ngāue fakaetangata, ka ko ha ngāue faka-ʻOtua. ʻOku ʻE toki lava pē ke fakavaveʻi e ngāue fakalangí ʻi hono fakavaivaiʻi mo talitali lelei ia. ʻOku māʻolunga ange ʻa e fakamoʻuí ʻi ha " ʻio" tuʻunga taʻe-faituʻungaʻa mo taʻe-hano-tatau; Ko e lotu mo hono fakahoko ʻo e sākalamēnití, kae ngata pē ʻi he sākalamēniti ʻo e ʻIunití; Ko ha ngaahi momeniti loloa ʻeni feohi fafale mo e ʻEikí ke ne lava ai ʻo fai ia liliu. Ko ʻene liliu pe ʻa e lotoʻaa, ʻoku hoko leva ia ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí ke liliu Meʻa Kehe.

ʻIkai. ʻOua naʻá ke feinga ke ke hoko pe hoko ko e meʻangāue ko ʻení, he ʻikai ke ke lavameʻa tuku kehe pē ʻa e Tamai ʻoku ngāue ʻi he ko koe mo ia ʻokú ne fakahoko ʻa e liliu ko iá.

Kapau ko e ʻaikoni ʻo e Tamaí Kuó Ne ʻomi ha Misiona maʻau ke ueʻi fakalaumālié ko hono fakapapauʻi ʻoku fakaava ʻa Hēvani pea ʻoku ko palataisi ʻa e kaingalotu ʻa e misiona ke ngaue he taimi ni pea vave ʻi he kelekele ʻo hange ko ia ne teʻeki fai ki muʻa, kuo nau lava ʻo ngaue ʻi he kuohili, Koeʻuhí he ʻoku ʻosi ʻa e taimí. Ko e foki maʻongoʻonga mai ʻa Sīsuú ko e ofi. Ko ʻeni

 

taha ʻOku fakahoko ʻa e teuteu lahi ʻaki ʻa e loto ʻoku toe ki he liliu.

I ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo kau ki he kulupu ko ʻeni. ʻI he ʻOfá, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa. »

 

24 Novema ʻi he 2:20

Ko e hā ʻa e ʻokú ne ngaohi koe ke ke hoko ko ha ʻaposetolo

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻe liliu e māmani ʻokú ke nofo aí. Ko e ʻOku teuteuʻi ʻe he Tamaí ʻa e māmani foʻou ko ʻení. ʻOkú ne fili ke kakai tokolahi te ne lava ʻo maʻu ʻi hono fakaʻauha ke fakamahamahalo ki hono kuo hoko e ngaahi fatongia ʻi he māmani foʻoú ni ko ha fakahinohino ki he ʻa e niʻihi.

Ko e Ko e Tamai ko Tēvitá ko e taha ia ʻo kinautolu naʻá ne filí. Naʻá ne ʻalu hono fonuá ke maʻu ha ngaahi ako mo ha ngaahi aʻusia moʻui sima, ʻo lava ai ke ne tuifio ʻiate ia pē ngaahi fakavaʻe te ne tanumaki hono tali ʻo e meʻa ʻa e Tamai ʻi Hono Palani ʻo e ʻOfa, fie foaki kiate Ia ke moʻui, ʻo Ne hoko ai ko ha ʻaposetolo ʻi he Loto Afi, naʻe vela ʻaki ʻa e Afi ʻo ʻEne Afi ʻo e ʻofa. Ko ia ʻoku ou fie talaange:

 

Tēvita ʻE hoku ʻofaʻanga, ʻa kimoutolu kuó u fili mo vaheʻí, Teuteu ki ha ngāue fakafaifekau fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga. ʻIkai ʻOua naʻa ke fakakaukau kuo ʻosi hoʻo ako, ka ʻoku kamata.

Kuo ʻoku taha pe hoʻo ʻEiki mei he ʻaho ni, Faiakó, faiakó, fai fakahinohinó mo e faiakó: Ko hoʻo ʻOtua. Ko ia ai, kuo pau ke lahi hoʻo liʻoa, taimi lahi kiate au he ʻaho kotoa ke fanongo kiate Au.

ʻOku ʻi he toko taha pe te u ʻoatu ʻi he ʻaho kotoa pe ʻa e meʻa te ke maʻu

 

fie maʻu ke fakahoko hono misioná. Manatuʻi ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻeni ke Ke ke ʻiloʻi pe ko hai ʻokú ne ngaohi koe ke ke hoko ko ha ʻaposetoló, ka ko hai koe.

Ko Au ho ʻOtuá, ʻoku ou ʻi he tuʻunga loloto ʻo hoʻo moʻuí, ʻi loto hoʻo Moʻui. ʻOku ou aleaʻi maʻu pē ha taimi ai ke Naʻe fakaʻau ke mau toe vāofi ange, ʻa ia ʻokú ke ongoʻi ʻoku fakaʻau ke lahi ange tanaki atu ki ai mo ʻEku ʻOfa.

Tēvita Ko koe, ʻa ia ʻoku ou ʻofa lahi ai, ʻoku ʻikai ke fuʻu lelei ʻene vaʻinga. Naʻa kei siʻisiʻi maʻu pē, siʻisiʻi maʻu pē, koeʻuhí ke u lava ʻo huaʻi hifo ʻo toe lahi ange ʻa ʻEku ʻOfa kiate kimoutolu. ʻOku ou fie ʻai koe ke ke moʻoni ʻapi ʻi he ʻaho mo e feituʻu kotoa pe.

Mo ko e Paʻanga ʻokú ke faʻa ʻomi kiate Aú, te ke fakamoʻoni ʻo toe lahi ange ko au ʻoku moʻui, lea mo ngaue ʻi koe. Te ke toe lahi ange ʻi he fisikituʻa kiʻi fakaʻofoʻofa- Vakai ki he anga ʻeku ngāue ʻiate koé, ʻi ho ʻātakaí pea ʻi he ʻiate koe. ʻOku tau kamata fakataha ha moʻui foʻou ʻi he ʻofa, moʻui fetuʻutaki, pea aʻu ʻo mafola ki ha taha ʻokú ne tokangaʻi koe.

Fiefia ko koe, Tēvita, ko e foha ʻo e fiefia ʻo Hoku Fakamaauʻangá. Kuo ke hoko ʻOfa.

ʻI he koe, ʻi hoʻo fai siʻisiʻi ʻaupito, tali ʻoku ou lea ki hoʻo Telingá: Ko kimoutolu ʻa Hoku kakai kuo filí, ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

26 Novema ʻi he 22:45

" ʻOkú ke ʻOua naʻa fie maʻu ke mahino, kuo pau ke ke tāpuakiʻi

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ongoʻi he pooni ʻoku fie maʻu ke u tuku au ki hoʻo ʻai ke tokoni ke mahino kiate au e meʻa ʻoku ou fouá

 

ʻI he taimi ni pea tekeʻi ʻa e ngaahi manavasiʻi ʻoku ui ʻaki aú. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo ki heʻeku lotu mo tali.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻoku ke foua, kuo pau ke ke tali Ia, kuo pau ke ke tāpuakiʻi ʻa e Tamaí koeʻuhí ko e meʻá ni tukunga. He ʻikai mahino ia kiate koe ʻamui ange.

ʻOkú ke kuo teʻeki ai ke ke fai ia, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ai, kuo ʻOange hoʻo "ʻIo" pea ke fakafoki maʻu pē. ʻOku ke ʻiloʻi kuo ke maʻu ʻaloʻofa kiate au pea ʻoku ou tokangaʻi ʻa e kihiʻi fakaikiiki ʻo hoʻo moʻui.

Ko ʻeni ʻOku ʻikai haʻu ʻa e manavahee meiate Au. ʻOku fai ia ʻi hoʻo hu ki loto pea ʻi hono talitali lelei e ʻOfa ʻoku lilingi hifo ʻe he Tamaí kiate koé ʻi he momeniti ko ʻení ko e Liliu hoʻo moʻuí. ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

ʻa e 5 Tisema ʻi he 3:10 pm

Ko e Ko e moʻui taʻe kau ai au ko e laulaunoa

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e tūkunga faingataʻa ʻo e E. mo e A., pea pehē ki he ngaahi hoa-mali kotoa pē ʻoku nau aʻusia ʻa e tūkunga tatau.

Haʻu ki heʻenau ngaahi koutiuti; ʻOatu ho Laumālié ke lahi ʻi he ʻa kinautolu. Ke unleash ʻa e malohi ʻo honau sakalameniti ʻo e nofo-mali; Fakamoʻui honau ngaahi kafó; Fakaava honau mata ke mou ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo hoʻomou ʻofá.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu taʻefakapotopoto ko ʻení. I Fakafanongo kiate koe pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ko e moʻui taʻe kau ai au ko ha meʻa laulaunoa. Ko e uho au ʻo ʻOfa. Ko au ʻOfa. Ko au ʻoku maʻu ʻe he Tamaí fakafalala ki he misiona ʻo hono fakamafola hono

 

ʻOfa ʻi he Mamani. Kuo pau ke ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻení Ko e moʻoni mo e moʻoni ko ʻeni. Lahi ʻaupito ʻo e kakai ʻoku nau tui ʻo fakafou ʻiate kinautolu-

ʻa e ʻio, pe ʻi ha ngaahi founga kehe meiate kinautolu kuo fakafalala kiate Aú ʻe Heʻeku Kau ʻAposetolo pea ʻave ʻe Hoku Siasi, ʻe lava Maʻu ʻa e Fiefiá. ʻOku nau hala, ʻoku nau liʻaki ʻenau moʻulaloa ke malumalu. ʻOku nau muimui ʻi he hala ʻo e faingataʻaʻiá mo e faingataʻaʻiá. faingataʻaʻiá. fakapoʻuli. Koeʻuhí he ʻoku ʻikai ʻikai ʻi he kemisitulii ʻo e mama, fakapoʻuli taʻofi kinautolu mei heʻenau sio ki heʻenau hee, pea ʻoku nau fakahehema ke fakangaloki loloto ange ki ai, mo e ʻamanaki ke langa hake ʻenau fiefia ʻiate kinautolu pe.

Ko ʻeni faingataʻaʻiá ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke nau ʻi he tokotaha totonú hala. ʻOku kamata ke aʻusia ʻeni ʻe ha kakai ʻe niʻihi faingataʻaʻiá, haʻu ʻo fakahū kinautolu ki Hoku ongo nimá ʻo ʻiloʻi ʻoku Ko au ko e Hala, mo e Moʻoni pea mo e Moʻui. Niʻihi kehe, takiekina ʻe he Ngaahi Fakakaukau ʻo e Mamani, hoko atu ʻi he meʻa ni hala ʻoku halá, pea ʻoku ʻikai ko e foungá ʻeni, hili ha ngaahi taʻu lahi, faingataʻaʻia, tali ke haʻu kiate Au.

Mei ha ʻoku fakafalala ʻa e tokotahá pea ʻokú ne maʻu ia, ko ha tokotaha tauʻatāina Fakapapauʻi hono fakataukeiʻí. Ka ʻoku ou loto ke fakaʻaongaʻi koe. lea ʻaki ia B mo e R

Siʻisiʻi fānau ʻi Hoku Fakamāuʻangá,

ʻOkú ke ʻa ia naʻa ku fili kimuʻa ʻi hoʻo tuʻituʻia ke lilingi hifo Hoku ʻOfa.

ʻOkú ke ʻa ia ne u kau fakataha mo e sākalamēniti ʻo e malí ke maʻu mo foaki ʻa e ʻOfa ko ʻeni.

ʻOkú ke ʻa ia kuó u fakahoko ʻi he ngaahi founga lahi;

ʻOkú ke pea ʻoku ou feinga maʻu pē ke foaki atu ʻa e ʻOfa ko ʻení.

ʻOkú ke kuo ke fakamamaʻo meiate Au,

 

ʻOua ʻe feinga ʻo ʻikai pea ʻikai, ʻaki hoʻo ngaahi koloa pe ʻaʻau pe ʻi he ngaahi founga ʻa e mamani, ke Fakatupulaki hoʻo fiefia: he ʻikai ke ke lavameʻa.

Haʻu fāʻofua kiate koe he taimi pē ko iá. Fakatokangaʻi hoʻo taʻeʻamanefuá mo ho ngaahi fakangatangatá.

Fakatokangaʻi ko au, Sīsū, ko homou Fakamoʻuí pea ʻoku ʻikai ha taha ʻa e niʻihi kehe.

Fakatokangaʻi pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻaki ha ʻOfa ʻoku lahi ange ʻi he meʻa te ke lavá talitali lelei he taimí ni.

B., talitali lelei e tukunga ko ʻeni ʻo ʻikai mahino. Foaki mai ʻa e meʻa kotoa pe pea te ke hoko ko ha fakamoʻoni ki heʻeku ngāue ʻiate koé, ʻi ho ʻātakaí pea ʻi he ʻiate koe.

R., ʻo ʻikai ʻiloʻi ko au, ko homou ʻOtuá, ʻoku mou fekumi ki aí. ʻoku ou ʻi he Ko koe, ʻi he uhouhonga hoʻo moʻuí. Ko e ʻofa ʻokú ke fie maʻú ʻe toki lava pe ke haʻu meiate Au mo e tokotaha kuo u fili, ʻa koe ko e foakí ko e E. ʻOua naʻá ke sio ki ha feituʻu kehe. Kapau naʻa ke ʻiloʻi kotoa ʻa e ua ʻeku ʻofa ʻiate koé, te ke haʻu ʻo fakahū koe ki hoku nimá mo ʻE liliu hoʻo moʻuí. Makehe mei hono moʻui ʻaki ha Fiefia foʻoú, ke ke kau fakamoʻoni ki Heʻeku ʻOfá. Receive My Kiss of tenderness, mei he ʻaloʻofa mo e ʻofa.

ʻOkú ke E., ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻo hangē ko koé. ʻOkú ke ʻofa ʻiate koe, R., ʻo hangē pē ko koé. I ʻofa ʻiate kimoua fakatouʻosi. »

 

4 Tisema houa ʻe 55

" ʻOfa ngāue ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ko e ʻOfa ʻoku ne fie maʻu ha feituʻu lahi ange ʻiate koe mo ʻI he ngaahi loto lahi kuo nau foaki ʻenau "ʻio" ko e ʻI he ngāué maʻu pē, ka ʻi he taimi lahi taʻe kau ai hoʻo ʻiló.

 

Tokosiʻi pē ʻOku mahuʻinga pe ʻoku ke ʻiloʻi ia pe ʻikai. Ko e ha e meʻa ʻoku mahuʻinga ko e foʻi moʻoni ko e liliu ko iá ʻoku ʻi he lotó.

Ko e ʻuhinga ʻoku kehekehe ʻaupito hono fakaʻaongaʻi ʻo e pee mei he ʻa kinautolu ʻe lava ke fakakaukau atu ki ai mo tuʻituʻia ai ha taha. ʻOku nau toe kehekehe foki lahi mei he tokotaha ki he tokotaha. Ko ia pē ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻ ʻOku fie maʻu ʻa e tokotaha kotoa pe ke moʻui, fakafanongo mo tali pe ʻikai ngaahi ueʻi fakalaumalie, koeʻuhi ke lava ʻo hoko ʻa e liliu kakato ʻi he loloto ʻo e moʻuí.

ʻOku ʻoku ʻikai ngata pe ʻi he taimi kuo fokotuʻu lelei ai ʻa e liliu ko ʻeni, ʻOku ʻikai sio ha taha ia ki he liliu koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke nau sio ki ai naʻe ʻikai ke na toe maʻu ʻa e tuʻunga tangata pe fefine tatau pe ʻoku ʻikai ke na toe sio ki he kakai pe ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he founga tatau.

Ko ʻeni sīpinga ʻe taha ʻi he niʻihi kehé: ʻi he taimi ʻokú ne maʻu ai ha Tohi Fakamoʻoni Ngāue ʻo e Houngaʻiá mo e Houngaʻiá " ʻaki hono ʻai ke ʻa e laumalie naʻa ne fakahehema ke laukau ʻaki pe fakafisi "-ʻoku ne ʻilo he taimi ni te ne lava ʻo tali ia koeʻuhi ko ʻoatu ia ki he Tamaí. Naʻe ʻikai ke ne letaʻi ia ʻaki ʻa e loto hikisia, ka naʻe ʻikai ke hanga ʻe he ʻoku fakaʻatā ia ʻe he ngaahi tūkungá ke ne ʻalu hifo ʻo loloto ange ʻi he loto fakatōkilalo.

ʻOku ʻE toki lava pē ʻe ha taha ʻo Vakai pea mahino kiate koe ʻa e liliu kuo hokó ʻi ai.

Fiefia ʻOkú ke fiefia ke aʻusia ʻa e liliu ko ʻení ʻi hoʻo ʻoku kei ʻi he māmaní pea kimuʻa ʻi he ngaahi meʻa maʻongoʻongá ʻa ia ʻe vave ni pe hano fakahoko.

Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate kimoutolú, ʻo mou hoko ai ko e ʻOfa, koeʻuhí he ʻoku mou angavaivai mo Madly, ʻoku ʻofaʻi koe.

I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

3 Houa ʻo Tīsemá Trento

-Ko e ʻOku ofi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

« Siʻeku fānau ʻofeina, mou fiefia mo fiemālie ; Hiki hake ho ʻulú, he ʻoku ofi mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻa ʻOku taha pē ʻa e veili ʻokú ne taʻofi koe mei hoʻo sio ki he meʻá ni Puleʻanga.

ʻOku ko e Liliu Hoʻo Moʻuí ʻokú ne teuteuʻi koe ke ke ʻa e Huʻanga Maʻongoʻonga ni. Ko ho matapā ʻi muʻá ko e hoʻo ngoue. Ko e meʻa ʻokú ne fakaava ʻa e matapā ko iá ko hoʻo "ʻio" taʻefakangatangata mo taʻe-hano-tatau.

ʻOku ʻoku ou ngāue fakafaifekau ke fakaava ʻa e matapaá ni. Ko e ha ʻoku ne poupouʻi Ko e loto tauʻatāina ʻa e taimi ʻokú ke tuku mai ke u nofo toko taha aí Mo koe. Ko e lolotonga ʻo e ngaahi momeniti loloa ko ʻeni ʻo e feohi fafale ʻoku ʻoku tau fakataha ʻoku fakahoko ʻa e liliu ʻe he ʻOfa ʻoku kuo lilingi mai ʻe he Tamaí kiate au pea ʻokú Ne lilingi hifo ʻiate koe.

ʻOku ʻa ia ʻokú ne ngaohi koe ke ke fonu ʻi he ʻOfá. Ko e ngaahi ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻOfa ʻa ia ko Hono misiona ke talitali lelei Au ʻi he Ko ʻeku Foki Maʻongoʻongá, ʻa ia ʻoku ʻamanaki ke hokó.

Kuo ʻi he momeniti ko ʻeni ʻe to ʻa e veili, ʻE ongoʻi ʻEku ʻOfa. ko koe au Vakai. Te ke ʻiloʻi ai ho tuʻunga totó ʻofa mo hono ʻuhinga, ʻa e meʻa ne u talaatu talu mei ai lōloa:

I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ai. »

 

17 Tisema ʻi he 3:00

"Tamai kuo palani ʻa e meʻa kotoa pē

 

" Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ke fakaʻau ke ofi ange ki he ngaahi meʻa lalahi ʻoku hoko ko hai te ne ʻomi koe ki he Kautaha ni. Naʻe tataki ʻe ha talanoa ʻe

 

Taha Siasi foʻou, i.e. kakato Fakaleleiʻi.

Ke ke ʻo ʻikai manavahe koeʻuhi he ʻe ʻi he malumalu ʻo e ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni naʻe hoko Ko e mapuleʻi ʻo e ku. Naʻá Ne palani ʻa e meʻa kotoa pē; Ko e he ʻikai hao ʻa e tonounou meiate ia.

ʻOkú ke kuo nau ʻosi mamata tonu ʻi heʻene ngāué. ʻOkú ke Fakapapauʻi ʻoku ngāue ia ʻi ha ngaahi loto lahi. Ko e lahi ange ʻa e Ki he loto naʻá ne ʻoange ʻenau "ʻio" ke hū ki aí ʻi he feohi fafale ko ʻeni mo e ʻEiki, ko e lahi ange ia e loto ko hai ʻoku fifili pe ko hai ʻoku ne ʻoange ʻenau "ʻIo" pea ko hai Liliu.

ʻOku Ko e founga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻokú ne tataki mo fakaʻatā koe ke ke kau ki he meʻá ni Kautaha Foʻoú. Ngaahi Meʻa Naʻe Ho ʻe fakafepakiʻi ʻe he meʻa lahí ʻa e ngaahi fakamaau mālohi tahá loto fefeka mo fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu kuo ʻosi fakamaʻú ʻi he hala ko ʻeni ʻo e fakahaohaoaʻi.

ʻI he ʻi he taimi tatau ʻoku ke moʻui ʻaki ai ʻa e fakahaohaoa ko ʻeni Tuʻunga ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku fakaʻau ke lahi ange hoʻomou ʻi he fiefia ko ʻeni ʻoku kuo kamata ke ongoʻi mo ongoʻi lahi ange ʻe ha tokolahi makehe mei he fakahaohaoaʻi ko ʻení.

ʻOkú ke ʻoku fakaafeʻi ke talitali lelei kinautolu ʻi homou lotoʻaa ʻi he meʻa ni fiefia ʻokú ne ʻoatu kiate koe ha ʻamanaki lelei mo ha mālohi taʻefakatataua ke aʻusia ʻa e faingataʻá mo e fakahaohaoá.

Siʻisiʻi mo e Siʻisiʻí, te ke ʻilo ai ʻa e fakaʻofoʻofá, fakaʻofoʻofá, ko e maokupu, maʻolunga mo e loloto ʻo e ʻOfa taʻefakangatangata ʻa Tamai. Te ke ʻiloʻi ʻa e ʻOfá ʻi hoʻo hoko ko e liliu ʻe Ia. ʻOku hange pe ia ko e tokotaha totonu Meʻakai, ʻoku tau ʻilo ia ʻi hono kai ia. ʻOfa atu, ko koe ʻIloʻi ia ʻaki haʻo fakaʻatā ia ke nofoʻi kotoa ʻa e feituʻu ʻoku ʻatā ʻi he koe.

Fiefia Fiefia ʻi hoʻo ofi ki hoʻo taumuʻa pea ʻoku ke kuo nau ʻosi ongoʻi hono ngaahi nunuʻá pe ʻokú ke ʻi he

 

poini ongoʻi kinautolu. ʻI he foungá ni, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

3 Tisema:30

Ko Hoʻo ʻe liliu ʻa e mamahí ko e fiefia

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu he pooni kiate koe ʻa e mamahi ʻo e hoku tokoua ko A. mo hono uaifi ko J. ʻI he tafaʻaki ʻe taha: Ko e mamatea ʻoku ne uesia hoku tokoua, pea ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku kovi ʻaupito. Ko e ngāue hono uaifí ke tokangaʻi kotoa ia pea ʻoku fie maʻu ʻe he meʻa naʻá ne ʻi aí.

I lotu ke ʻoua naʻa taʻeʻaonga ʻa e mamahi ni, ka ke hoko ia ʻaonga kiate kinautolu, honau ngaahi fāmilí mo e kotoa ʻikai ha taha ʻoku ʻi he tukunga ko ia.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou talitali lelei hoʻo lotu ke hu ki he Tamai, mo e kakai kotoa pē ʻokú ke fakamālō mai kiate aú, Tautautefito ki he niʻihi ʻoku mou lave ki ai he ʻaho ni. ko ʻeku ʻuhinga ke Ko ho tokouá:

Kuo hoko ia. ʻalo ʻofeina ʻo e Tamai, ʻa koe kuo fili mei he kamataʻanga hoʻo moʻui he kakai lalahí ke fakatupu Au koeʻuhi ke u lava ʻo ʻiloʻi mo ʻofa ʻiate ia. Ko koe naʻá ke talí ki he uiuiʻí hili haʻane līʻoa ʻo laka hake he taʻu ʻe tahá ʻo e Ko hoʻo moʻui ki he misiona ko ʻení kuó ke aʻusiá Loto falala, ʻoua naʻá ke manavahē. Talitali Lelei ʻa e ʻAloʻofá pea mo e ʻOfa ʻa e Tamaí. ʻOku fua koe ʻe Heʻeku Faʻeé ʻiate Ia ongo nimá ko e Faʻē mo e Mītia. Naʻa ne ʻoku nau fepopoaki maʻu pē maʻu pē maʻau.

Ko Hoʻo ʻoku foaki ʻa e ngaahi mamahí ki he Tamaí ke liliu ki he ngaahi ʻaloʻofá mo e ngaahi tāpuakí maʻau mo kinautolu ʻoku mou fakaongoongoleleiʻi Aú.

 

ko hai ʻoku mou ʻi ha tuʻunga tatau mo kimoutolu.

J. Manatuʻi e Foʻi Lea ko ʻení: "Ko e meʻa kotoa pē ʻokú ke fai ke ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻAʻakú, ʻokú ke fai kiate Au.

Tokosiʻi pē ngaahi meʻa ki he kuohilí ʻi he taimi ʻoku foaki aí, ʻaloʻofa ʻo e Tamai kuo tamateʻi. ʻOku ʻi hotau nima ʻa e kahaʻu ʻo e ʻOtua. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koe ko e taimi ʻi ai. ʻI heʻenau tali ke ʻi ai pea nofo ʻi he Ngāue tokoni ki ho mali ʻoku mamatea, ke ʻoange kiate ia ʻa e kotoa ʻo e tokangaʻi ʻoku fie maʻú, pea ʻi he ʻOfá, ʻokú ke fai ai ʻa e Finangalo ʻo e Tamai.

ʻOkú ke ʻoku lolotonga ʻi he vahaʻataimi mahuʻinga taha ʻo e hoʻo moʻui. ʻE liliu hoʻo mamahí ʻo hoko ko e fiefia. Ko Hoʻo ʻe liliu ʻa e tuʻunga fakapōpulá ko ha tauʻatāina lahi Loto. ʻE liliu hoʻo mamahi ʻo hoko ko ha Ko e fakaʻofoʻofa ʻo e moʻui.

Fiefia Pea fiefia ke ke moʻui ʻi ha vahaʻataimi fakaʻofoʻofa pehe ʻo e fakahaohaoaʻi mo e maʻoniʻoni. ʻAki haʻo fakasiʻisiʻi hoʻo ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga tahá, ʻi hoʻo taʻe-lavameʻá fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga taha ʻoku fufuuʻi ʻiate koe. ʻOku ko e koloá ko e ʻOfa moʻoní, ko hono ʻiloʻí ʻoku ʻofaʻi moʻoni koe ʻe he Tamaí pea lava ke talitali lelei ʻEne ʻOfá ke ne liliu koe.

ʻI he taimi ʻoku fuʻu mamafa hoʻo haʻamonga, ʻomi ia kiate Au. Te ke fakatokangaʻi ko hoku kavenga ʻoku maʻamaʻa. Haʻu ʻo fakahū koe ki Hoku nimá. Naʻa nau ko e: tauʻataina lahi kotoa pe ke talitali lelei koe, ke pukepuke koe ke ke fakafepakiʻi Ko ʻeku fakamāú peá u pehē:

Tī A., ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻo hangē pē ko koé. Ko koe J., ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻo hangē pē ko koé.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

2 Houa ʻe Hongofulu ʻo Tīsemá

Ko ʻeni ʻoku ʻikai ko homou Siasí ia, ka ko Hoku Siasí

 

« ʻOku kole mai ʻe heʻeku kiʻi taʻahine, te u talaatu maʻu pē, ʻi he tui haohaoa Toe ngāue lahi ange. ʻOku ou fie fakaʻaongaʻi koe he pooni ki he ngāue fakafaifekaú kotoa tautautefito ʻaki haʻo kole atu ke fakafalala atu kiate koe ʻa e Tamai P. ʻOku mahino kiate au ʻokú ke momou pea te ke saiʻia ange ai ʻoku toʻo atu ʻe ha tokolahi meiate koe. Fakamālō atu ʻi he hokohoko atu hoʻo tohí ʻo ʻikai ke ʻilo hono ʻuhinga. Ko ʻeku ʻuhinga ko e P ko e:

P., ʻe hoku foha ʻofeina, kuo fuoloa hoʻo fili kimuʻa pea toki tuʻituʻia koe ke fakafalala atu kiate kimoutolu ha Misiona fakaʻofoʻofa mo Maʻongoʻonga ʻi Hoku Siasí, Naʻá ku Teuteuʻi ʻa Kimoutolu mei he Manava Hoʻomou Faʻeé ke hoko ko e taha hoku ngaahi foha manakoa taha ʻi he ofi ange ki hoku fakamaauʻanga.

ʻOkú ke kuo ne tali ʻi he angaʻofa ki Hoku uiuiʻi mo Fakamālō atu ai.

ʻI he kimui ni mai, ʻoku ou fakaʻaongaʻi ha kiʻi meʻangaue siʻisiʻi ʻaupito, ko ha tangata takoto, ke fakahā atu hoʻo mahuʻinga kiate au, ko ho ʻOtuá. Kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu maʻau pea mo e misiona ʻoku ou maʻu maʻau Naʻá ku fakahā ange.

Mo ʻa e Siupeli maʻongoʻonga ʻoku kamata, ʻoku ou loto ke fakatokakano ha laumalie foʻou, foʻou. ʻOku ou fie puke ʻi Hoku uma ʻa e Kavenga ʻokú ke fuesia he taimí ni. Manatuʻi ko e meʻa ʻeni ʻOku ʻikai ko homou Siasí ʻa e Siasí ka ko Hoku Siasí. ʻOkú ke fai lelei ke fakamoʻoni ko e ʻOtua au ʻoku ngaue.

ʻOku ʻoku ou fai fakakulupu iiki pe ʻi ha ngaahi siakale pau, te u lava ke ʻiloʻi ʻi he feituʻu kotoa pē pea ʻi he tuʻunga kotoa pē ʻo Hoku Siasí.

ʻOku ʻokú ke fakaʻamu ki he Siasi ko ʻení ʻa ia ʻoku ou maʻu maʻaú Fakafalala mai; pea ko hai ʻokú ke ngāue fakamātoato ki aí, Ko au pe te u lava ʻo fai ia ʻi he ngaue

 

ʻI he loto. ʻOku fou ia ʻi he ngaahi momeniti loloa ʻo e feohi fafale mo Au ʻi he ʻao Hoku ʻAfioʻanga Māʻoniʻoní te u lava ʻo toe fakaongo atu loto.

ʻOkú ke ʻoku helaʻia, fakaʻau ke lahi ange, mālōlō ʻi he ʻao Hoku Kāingalotu kimuʻá. Ko e lahi ange hoʻo fakamole mei he taimi ʻi muʻa ʻiate Aú, ko e lahi ange ia hoʻo vakai ki he ngāue ʻa Hoku Lotolotongá ʻi he ʻOkú ke feohi mo koe pea fakafou ʻiate koe.

ʻOku ʻa kimoutolu kuo u fili ke foaki ha fakaʻofoʻofa foʻou ki Hoku Siasí. ʻOku ou fie foua koe.

ʻoku ou tatali ko hoʻo talí! ʻI hoʻo "ʻio" koe Kātaki ʻo fakamoʻoniʻi ange te u ngāue vave, koeʻuhí he ʻoku ʻosi ʻa e taimí. ʻOku ʻa e tokolahi ʻo e ngaahi laumalie ʻe ʻaonga ki ai ʻa e "ʻIo". ʻOua naʻá ke manavasiʻi, kuó ke ʻilo ʻoku saiʻia koe ʻi Hoku fofonga pea ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pe.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

27 Tisema ʻi he 4:00

– Haʻu mālōlō ʻi Hoku Fakamaauʻangá

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kia Mīsisi T., ko e tokotaha ʻoku ʻi ai ʻene Tohi ʻo fakahaaʻi ai e meʻa ʻokú ke fai aí, pea pehē ki heʻene kolé.

Mālō ʻaupito ʻi heʻene fakafanongo mo tali ʻene kole pea mo e ʻaʻaku.

ʻOku hounga ia kiate au.

« ʻE hoku kiʻi tamasiʻi, ʻoku ou talitali lelei ʻa e kole ko ʻeni ke ʻoatu ia ki he Tamai. Ko ʻeku ʻuhingá ko E:

T. ʻofefine ʻofeina ʻo e Tamai, ʻa koe kuo fonu ʻi Heʻene ʻOfá pea ʻokú Ne ʻi ha founga pau tautautefito ʻi he ngaahi taimi ko ʻeni ʻoku fakaʻosi, ʻoku ou ui koe ke ke nofo lahi ange mo Mon

 

Fakafanongo. ʻOkú ke ʻOku fie maʻu ke ke falala lahi ange ki he ngaahi tali ʻoku ou maʻú naʻe fokotuʻu ʻi heʻeku ngoue.

ʻOkú ke kuo fili ke fakamafola ʻEku ʻOfá ki he mamani, kuo pau ke ke fakamoleki ha taimi lahi ange, mo ha taimi lahi ange, koeʻuhí ke ta vāofi. ʻI he ngaahi momeniti loloa ʻo e feohi fafale, te u huaʻi atu ki ho loto ʻataʻataa ʻa e ʻOfa ʻoku lilingi maʻu pe ʻe he Tamai ki he ʻAʻaku. ʻI hoʻo talitali lelei ʻEku ʻOfá, te ke hoko ai ko ha tokotaha fonu ʻi he ʻOfa pea te Ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa te u lavaʻi ʻi he ʻiate koe, hili hoʻo fakamoʻoní ʻa e meʻa te u aʻusia ʻiate kimoutolu.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. ʻOua ʻe maumauʻi e taimí ʻi he sio kiate koe. Liliu ho ongó, sio mai kiate au, ko ho ʻOtuá. ʻIkai ʻOua te ke hohaʻa, kuo ke maʻu ha fakamalo ki Ko hoku matá.

Haʻu mālōlō ʻi Hoku Fakamaauʻangá. talitali lelei ʻEku ʻOfá, te ke hoko ʻOfa, He ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻi he ʻita mo e angaʻofa. »

 

29 Tisema ʻi he 5:20

"Tali ke feohi mo ho ʻOtuá

 

"Ko ʻeku kiʻi valevale, ko e ʻofa ʻoku ke maʻu, hoʻo parcoeurs, ʻi he ngaahi kimui ni mai, ʻoku nau maʻu ha Malohi ʻoku mahulu hake ia ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku Te ke lava pē ʻo fakakaukau ki ai.

ʻOfa ʻa ia ʻoku talitali lelei ʻi he lotoʻaa ʻo ngaohi hono ʻapi.

ʻOfa liliu ʻa e fakamāú mo e tokotahá ke ʻoua ʻe puli ʻaki ʻa e ʻOfa ʻa Kalaisi.

ʻOfa liliu e niʻihi kehe ʻoku nau feohi mo e tokotaha ko iá.

 

ʻOfa liliu foki mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻa ia hoko takai ʻi he tokotaha ko iá.

ʻOfa liliu ʻaki hono fakaʻaongaʻi e tokotahá ni ke ngāue fakafaifekau ʻi he ʻasi mai mo ʻikai ʻasi.

ʻOfa liliu ʻo fakafou ʻi he tokotahá ni, ʻo tatau ai pē pe ʻiloʻi pe ʻikai.

ʻOfa fakafonu ʻaki e lotó ʻa e melinó, fiefiá mo e ʻofá.

Ko hoʻo ʻalu ki ai ko hono fakanounou, ko e ha ʻoku ʻomi ʻe he ʻofa ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ia ʻi he lotoʻaa. ʻOku talitali lelei ia ʻi he taimi ʻoku fakatokangaʻi ai ʻe ha taha ʻene siʻisiʻi ke ʻoange ki ai ʻa e feituʻu ʻoku fie maʻu ke ne ngaue ai.

Naʻa ʻoku talitali lelei ʻaupito ʻi he taimi ʻoku loto ai ha taha ke puli atu, ʻoku ne fakaʻikaiʻi ia kae lava ke Tuku ʻa e ʻOfá ke ne fakaʻatā ʻa e meʻa kotoa pē ke ne tataki ʻene ngaahi fakakaukaú, ʻene ngaahi holi mo e ngaahi ngaue.

Maʻa e ʻOku mahuʻinga ke ke maʻu kakato ia Tuku ha taimi lōloa ʻo e lotú, fakamālō atu, ke feohi fafale mo e ʻEikí. Tali ke feohi mo ho ʻOtuá ʻi ha taimi lahi.

ʻI he ʻi hono fakalea ʻe taha, ʻi he mamalie hifo, ʻoku ne fakaʻata ʻa e ʻOfa ke hoko ʻo mālohi ʻi he meʻa ko iá, takatakai mo fakafou aí.

Mohu Tāpuekina hoko ko e Tamai pea moʻui kakato ʻi he ngaahi momeniti ko ʻeni ʻo e ʻaloʻofá ko ha niʻihi makehe ʻokú ne ngaohi koe ke ke hoko ko e Kakai ʻo e ʻOfa.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. Angavaivai mo ʻita, ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

 

 

 

2000

 

 

 

 

4 Sanuali ʻi he 2:40

-Potufolofola ki he taʻu 2000

 

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ki he maluʻi maʻongoʻonga kuó ke faí ki māmani kotoa pē ʻi he taimi ʻo e potufolofola ʻo aʻu ki he Taʻú 2000.

I fakafofongaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻokú ne ʻulungāanga ʻaki e tūkunga ko maʻu hoʻo ʻiló mo e ʻiló pea ko hai ʻoku ngalo ʻiate koé mālō. Kuo tokolahi ha niʻihi ne ʻikai ke nau lava ʻo tafoki kiate koe ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e houa ko iá ho ʻuluaki ʻaho fāʻeleʻí. Ngaahi Fakafiefiá Naʻe fakamuʻomuʻa ʻe ha tokolahi ʻa e feohi fakasōsiale mo fakamāmaní.

Mālō ʻaupito ki hoʻomou anga faʻa kātakí mo e ʻaloʻofá. I ʻOku ou ʻi homou fakaʻauha. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, naʻa ke maʻu pe ha meʻa lelei Liliu ʻo e taʻú. Faihia; Ko ha liliu pe ia ʻo e fika ʻi hono fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi taʻú. Ko e meʻa mahuʻinga ʻIkai. ʻIkai ko e ʻaho naʻa ke tohi ai ʻi he tohi mahina, ka ʻUluakí, ko e meʻa ʻoku hoko ʻi he lotó.

ʻOkú ke ʻa ia kuo fili Au ke u ʻi he tupuʻanga ʻo e fakafoʻou lahi ʻoku hokó, ʻoku ou kole atu mālohi ke ʻoua ʻe fai ʻeni, tuku ke

 

tohoakiʻi e tokang ʻe he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻa ʻa ia ʻokú ke Kau Fakamoʻoní. ʻOku ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻeni naʻe hokó, pe ʻa e mahuʻinga ʻoku pipiki ki ai ʻa e kakai, ʻa ia ʻoku totonu ke nau tokanga ki ai, ka ko e liliu pe ʻo e loto.

Taha liliu e fakamaauʻangá ʻe he ʻOfá ʻoku mahuʻinga ange ia ki he Tamai ʻoku haʻu kotoa e ngaahi meʻa ko ʻeni mei he ʻi tuʻa. Ko ha kiʻi "ʻio" fakamatoato ʻaupito ki he Tamai ʻokú ne fakatupu ʻa e founga ko ʻeni ʻo e liliu. Ko e kiʻi "ʻio", ko e fiefia "Fiin" ʻo ʻEku Faʻe mohu Tapuekina ko Mele, naʻa ne fakaʻilongaʻi ʻa e loto ʻo Ko e hisitōlia ʻo e fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá!

Naʻa nau takitaha Fakamatoato "ʻIo" mo ha ngaahi nunuʻa lahi Talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hokó. ʻOku hoko hono olá ko ha meʻa moʻoni ʻuluaki ʻi he Meʻa ʻOku ʻIkai ʻIloʻí ke hā māmālie mai.

ʻOkú ke fie maʻu ke vakai ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻa ʻi he ko e hokohoko atu ʻo ha "ʻio", pe ko e fakatahaʻi mo ʻOange ha "ʻio" taʻefakangatangata pea naʻe ʻikai lava ʻo fakaʻikaiʻi. Ko e lahi ange hoʻo foaki hoʻo "ʻIo", ko e lahi ange ia hoʻo fakamoʻoni ki he ngāue ʻa e Tamaí.

Fiefia pea fiefia ʻi hoʻomou hoko pe hoko ko ha ngaahi meʻangāue, naʻá ne ʻoku mahuʻinga foki ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí ke langa hake ʻa e Foʻou ko ʻení mamani, tatau ʻo e ʻOfa.

Fakahā ʻoku ʻofaʻi lahi koe ʻe he Tamaí ke ke hoko ʻo fonu ʻi he ʻOfá ʻi ho taimí.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

6 Sanuali ʻi he 5:05

– Fakamuʻomuʻá Ngaahi Meʻa ke Fakamuʻomuʻá

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, naʻá ku fakafanongo maʻu pē koeʻuhí ke ke ʻiloʻi ʻi he sitepu ki he sitepu ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe Pere meiate koe.

Ko Hoʻo ʻOku moʻui ʻa e tefitoʻi fekumi ʻi he meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ʻOku mahuʻinga ʻOua naʻa ngalo ʻiate kimoutolu ʻa e moʻoni ko ʻení, pea Naʻa mo e lahi ange hoʻo fakamoʻoní ʻa e ngāue ʻa homou ʻOtuá. ʻa ia te ne lava ʻo ngaohi koe ke ke tui ki ai ʻoku ʻasi hoʻo ngāue fakafaifekaú lolotonga ʻoku ʻilonga ʻa e ʻasi mai ʻa Hai ʻoku tea pe ʻa e ʻata ʻo e meʻa ʻoku hoko ʻi ha ʻikai ʻilo ki ai.

ʻIkai. Taha ʻikai ke ne lava ʻo fakatafoki ʻa e peaú pea tui ko e meʻa ʻoku hokó ko e ʻoku mahino ko e meʻa ʻoku totonu ke muʻomuʻa. Ko e meʻa mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá ko e meʻa ia ʻoku hoko ʻi he Feohi fakaesino ʻoku ʻikai ʻIloʻí, ko e vā fetuʻutaki lahi ʻo e feohi fafale fakaes ʻoku tau maʻu fakataha, ʻa e Liliu ʻo ho loto pea ʻa ho tuʻunga kotoa.

Maʻu pe Naʻe fokotuʻu maʻu ʻi he hala ʻo e liliu ko ʻení ke ngaungaue, ʻa e ʻOku fakafalala atu ʻe he Tamaí ha fanga kiʻi misiona siʻisiʻi ʻoku ʻasi maí ʻa ia ʻe ngali fuʻu lahi ki māmani ʻi honau taʻu siʻisiʻi ʻaupito; Ka koeʻuhi ko e meʻafua ʻo e interventions ʻi he Meʻa ʻOku ʻIkai ʻAsí "ʻo hangē haʻane teuteuʻi ha ngaahi lotó", ʻE ha mahino mai ʻa e ola ʻoku ʻasi mai, koeʻuhi ke ʻOku siʻisiʻi ʻaupito ʻa e misiona ʻoku ʻasi maí.

Ngaahi Nofoʻangá mo ʻeku fakafanongó mo tokanga lahi ange ki he ko e ha e meʻa ʻoku hoko fakafeʻiloaki koe ʻi ha fakataha ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó mo e kakai naʻe fai ʻe he Tamaí tuʻu ʻi ho hala koeʻuhi ke ke lava ʻo ʻiloʻi koe pea ke mahino ʻa e meʻa ʻokú Ne fie maʻu meiate koé. ʻOku ʻi ai e tauhi fānaú ʻi he ho lotó mo e ʻatamaí, meʻa ʻoku muʻomuʻá mo e meʻa ʻoku ʻoku fika uá.

Ko e Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku talitali lelei koe ʻi Heʻeku ʻOfá, ʻofa ke mou hoko ko e ʻOfa ki hono Tufaki. Toketa mon ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

2 Sanuali:15

-ʻEfuefu ʻoku ngāue ho ʻOtuá ʻiate koe

 

Ko ʻeku Kiʻi valevale, nonga, fiefia, mo e ʻofa ʻa e Tamai ke ʻiate koe. ʻOku ko e ha ʻoku ne nofoʻi koe ʻi he taimi kotoa pe ʻoku ke ʻalu hifo ai ki he loloto hoʻo moʻuí.

ʻIkai. Kamata ke ʻahiʻahiʻi pē ʻa e Melinó, fiefiá mo e ʻofá ʻa e Tamai pea he ʻikai toe fie maʻu ia ke ke toe ʻilo fakaʻofoʻofa, angaʻofa, angavaivai, nonga, loto falala pea mo e mālohi ʻoku maʻu ʻi he Nonga ko ʻení, Fiefiá mo e ʻOfá, ʻi he tanaki atu ki ai mo e ngaahi ʻulungaanga kehe ʻe vahe atu kiate koe ʻIloʻi, hili hoʻo ʻoange hoʻo "ʻio", ʻulu-fanga kiʻi ngahau iiki "ʻIo" mo e "ʻikai".

Ko e ʻE toki lava pē ke fai ha ngaahi ʻilo maʻongoʻonga maʻá e ngaahi momeniti loloa ʻo e feohi fafale mo Au, ʻoku fehokotaki mo Au mei he ngaahi momeniti nounou ʻo e feohi fafale ʻa ia ʻoku ʻi ai ha kiʻi taimi ke ke Nofo toko taha pē mo koe, tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi aí pe ko e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke lavaʻí.

Ko ʻeni Ko e liliu, kuo ʻosi kamata, ʻe kei hokohoko atu pe, Ko ha ʻo siʻi hifo ʻiate koe, ʻi hoʻo loto fiemalie, taʻofi hono fai ia. ʻOku ʻa ia ʻoku ne fakapapauʻi ʻa e tuʻunga lelei pe loloto, ko hoʻo loto vēkeveke ke maʻu ia pea maʻa homou ʻOtuá ke ngāue ʻiate koe. ʻOku tupu ia mei hoʻo siʻisiʻí mo hoʻo ʻo fakaleleiʻi ʻokú ne ngāue ʻi he mālohi mo e ivi.

Pea ʻokú ke hoko mo hoko ko ha Tokotaha ʻofa.

Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate kimoutolú, pea mou hoko ai ko e ʻOfa. Ongongofua mo ʻOku ou ʻofa atu kiate koe. »

 

3 Sanuali:55

-Kau Faifekaú ʻIkai ha ngataʻanga

 

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou fie talanoa mo e kau faifekaú kotoa.

ʻOkú ke kuó u fili ha misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga, manatuʻi ko hoku Ko e fakaʻamu lahi taha kiate koé ko e feohi fafale fakaesinó. ʻiate kitautolu Ta ngāue fakataha: mo au, mo koe. ʻIate au, ʻi he koe.

Mālō ʻaupito he naʻá ku loto ki ai.

Mālō ʻaupito ke ʻiloʻi hoʻo siʻisiʻí.

Mālō ʻaupito ke talitali lelei ʻa e ʻOfa ʻoku lilingi hifo maʻu pē ʻe he Tamaí ʻi heʻene ngoue.

Mālō ʻaupito ke aʻusia pea hoko ʻo toe lahi ange ʻa e kiʻi Komisiona ko ʻeni ʻo e ʻEku ʻofá.

Mālō ʻaupito ke fakamoʻoniʻi ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa kuó u lavaʻi ʻiate kimoutolú, ʻakilotoa koe pea fakafou ʻiate koe.

Mālō ʻaupito tali ʻa e fakafisingaʻi mo e fakafisingaʻi, ʻoatu kinautolu ki he Tamai.

Mālō ʻaupito ke tali e ngaahi tohi fakamoʻoni ʻo e houngaʻiá, loto houngaʻiá mo e houngaʻia ʻi hono foaki ʻo e meʻa kotoa pē ki he Tamaí.

Taha ko e Laumālie pē ʻe fakahaofi ʻiate koé ʻokú ne fakapapauʻi atu ʻikai ngata pe ʻi ho fakamoʻui ka ʻoku ne ʻoatu ha feituʻu fakaʻofoʻofa ange ʻi he Hoku puleʻangá.

ʻOkú ke fakakaukau kuo fakafonu kinautolu ʻaki e feohi fafale fakaesinó ʻoku tau maʻu fakataha mo e meʻa kuo mou maʻu ko e tali ki Hoku uiuiʻí ʻi he angaʻofa... Ka ko ʻeni ʻoku siʻisiʻi ha meʻa kuo ke maʻu ʻi hono fakafehoanaki atu ki he meʻa ʻoku ke ʻe maʻu ʻi he kahaʻú.

Ko ʻeni ʻoku foaki maʻu ai pē ʻa e ʻaloʻofá mo e ʻofa ʻa e Tamaí kiate koe ʻI he mahutafea. Ko hono fakaava hoʻo ngoué ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku ke maʻu. Hili hoʻo hū ki he Ko e founga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e fakaʻutoʻuta, te ke hoko ai ʻo toe lahi ange fiemalie ange.

ʻoku ou maʻu Ko ha kole mahuʻinga ke fai:

ʻI he ʻo laka ange ʻi heʻene hoko ko e kiʻi talafekau ʻo e Ongoongo Lelei ʻi he tohi ni, ʻoku ou fie maʻu ke mou hoko ʻo peheni

 

Taha Faifekau Taʻe ʻi ai ha Ngaahi Ngataʻanga Fonua, lotua e ʻunivesi mo ha founga makehe maʻá e kakai kuo ʻoku fakafehokotaki ʻi honau loto ʻataʻataá ʻi he leʻolahi, ʻa ia ʻoku fakafehokotaki ʻaho ni Pe ʻe hoko ia ʻapongipongi.

ʻI he ko e feohi ʻa e Kau Māʻoniʻoní mo e Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoní, ʻOku ou ʻi Hoku Kāingalotú Fineʻeiki ke fakatahaʻi au mo kimoutolu, ʻo ne pehe ki he taha kotoa:

« Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻofá ʻiate koé, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa. »

Ko Hoʻo ʻAʻahi fakatautaha ʻoku ou ʻuhinga ki ai:

ʻOkú ke ʻoku totonu ke nau ʻi he hala ki he Kakato? ʻOfa.

« Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻofá ʻiate koé, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa. »

Ko Au ʻa ho ʻOtuá, ʻoku ou vela ʻi he ʻofa kiate koe, ʻo pehē:

ʻI he ʻofa ʻOku ou ʻofa ʻiate koe

 

22 Sānuali 2000, ʻi he 2:40

L03. - Kiʻi mālōlō siʻisiʻi

 

« ʻOku sio atu ʻeku Faʻeé ki he kiʻi konga kelekele siʻisiʻi ʻokú ke ʻi aí mo ho kiʻi kelelekele siʻisiʻí.

I Haʻu ʻo puke koe ʻi hoku nimá, fāʻofua ki hoʻo fakamāú ki he ʻaʻaku, ke tukuange ʻa e ʻOfa ʻoku ou maʻu maʻu pe mei he Ko e maʻuʻanga moʻoni ʻo e ʻofá.

ʻOku Founga ʻoku ou fai he taimi ni ko e pea ʻoku ko au. ʻOku lele ʻa e taimi. ʻOku ou sio ki he lele oma ʻa e Tamai KO E SITEPÚ. He ʻikai ke Ne loto ke mole ha taha ʻo ʻEne fānaú mei he māmaní ; ʻOku lahi fau ʻa e ngāué, ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau lolotonga fai ʻa e malaʻiá.

Maʻongoʻonga Heartse Transformation Movement, kuo kamata ʻeni ʻi he loto ʻi he

 

ʻaupito kiʻi meʻa iiki ʻe toe. Naʻe fuʻu lahi ʻaupito ʻa e fika ko ʻení siʻisiʻi. Ko kinautolu naʻa nau loto ke foaki ha " ʻio" kakato, ʻikai faituʻungaʻa pea naʻe ʻikai hano ngataʻanga hahamolofia ʻaupito.

ʻI he ʻa e tokotaha kotoa pe ʻI he taimi ʻoku loto fakamatoato ai, ʻoku ʻi ai ʻa e lotu, Sākalamēniti kei siʻi mo fakapotopoto, naʻe ʻai ʻe he Tamaí ke nau Tōʻonga, ko e ngaahi ʻo ʻikai pea loto ki ai ʻa e kakai Mei he loto-mamahi ki he mamani.

ʻOku ʻOku hanga ʻe he meʻa ni ʻo ʻai ke tupu ʻa e kulupu lolo Vue dʻOil. ʻOku hoko ia he taimí ni ko ha fiefia lahi ʻi he Langí ke ʻiloʻi e vave ʻo e ʻa ia ko e KauTaha Tōtō atu ko ʻení.

ʻOkú ke ko ha fakamoʻoni ki he vave ʻa Tomu Koeʻuhí ko e fiefia ʻa Hoku kakaí, ko Sīsū naʻá ku filí... Ko ʻeni ʻoku siʻisiʻi ʻaupito e ʻekitivitī ʻoku ʻasi maí ʻi hono fakafehoa ʻekitivitī ʻoku ʻikai lava ʻo sio ki

ʻOku ʻoku ou fakamālō ki hono tali ʻe he kakai maʻongoʻongá Faingataʻaʻia ʻa e kāingalotu ʻo Falaniseé ʻi ha kāingalotu maʻongoʻonga tokolahi he taim ʻi mamani, ʻa ia ʻe lava ke mafola vave ki fakatatau pulipulia.

Hoko ʻo loto ʻo e lotú, ngaahi ngāue ʻo e fakafetaʻí, ʻofa ki he ʻalu fakataha mo e ngaahi laumālie faingataʻaʻia ko ʻeni ʻoku hoko ko honau ʻulú ʻo ʻikai ha toe taha ka ko Poupi Sione Paula II. Kapau naʻa ke ʻilo ʻi he Hono ʻikai lahi ʻene faingataʻaʻia he taimí ni. Kapau te ke lava vakai ki he Liunga Lahi ʻo e loto ʻoku nau maʻu ʻa e fakamalo ʻi he lahi ʻo ʻenau ngaahi mamahi te mou ʻohovale ʻaupito he mamata ki he lahi ngaungaue.

Haʻu pea fakamālōʻia e loto hoʻo Faʻeé koeʻuhí ke na fakataha ʻe lava ke tau fakamālō ki he Tamaí koeʻuhí ko e fuʻu meʻa maʻongoʻonga ko ʻení ngāue ʻa hono Laumālié ʻokú ne teuteuʻi ʻa e tuʻunuku lahi tahá hāʻele mai ʻa Hoku ʻAlo ko Sīsuú.

Tuku ke ʻe ava ho loto ʻataʻataa ki he ivi kakato koeʻuhi ke ke mahalo te nau maʻu ha ʻofa ʻoku lahi angé.

 

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi lahi pea ʻoku fakafou ia ʻi he ʻOfa ko ʻení mafola ʻiate kimoutolu ke mou hoko ko e ʻOfa.

Mo ʻe heʻeku Faʻeé ʻo fāʻofua kiate koe, ʻoku ou mohenga pē koe ʻaki ʻeku fakatokoto ia toutou lea ʻaki ʻi he ʻofa mo e ʻita,

I ʻofa ʻiate koe. Mele »

 

 

31 Sanuali ʻi he 4:30 ko e

-Maʻá e ke kau mai mo e niʻihi kehé

I ʻOku ou ʻalu, circulate ʻiate kimoutolu Ko ʻEku ʻOfa.

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fakaʻamu ke ke maʻu ʻa e tuofefine ko J. naʻá ku ongoʻi moʻoni fakahoko ʻaki hoʻo ʻofá ʻi he meʻa fakafiefia ko ʻení Tokanga. Koeʻuhi ko fisikituʻa kiʻi fakaʻofoʻofa-fakapapauʻi ke vakai ki he ʻOfa ʻokú ke lilingi atú!

ʻIkai ʻI heʻeku ʻilo e founga ke fakamālō ange aí, ʻoku ou kole atu ke ke haʻu ʻo totongi huhuʻi ʻeku vaivai ʻaki haʻane haʻu ke ueʻi au koeʻuhi ke ne ʻi he ʻo toe fiemalie pe ʻi hoʻomou ʻofa. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mo Naʻe tali ʻeku lotu koví.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Ko ʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ʻi he fakamauʻanga ʻo e ʻofa ki hoku ʻofaʻanga ʻoku ou tali hoʻo kolé ʻaki hono lea ʻaki ʻení:

J. fai ʻe Mon Dziedziniec

ʻOkú ke ʻa ia kuo u fili maʻu pe ke u fakafonu ʻaki Au ʻa e tuʻunga ʻoku ke ʻi ai ʻaki ʻa e ʻOfa ʻoku ʻoku ke fakangofua au ke u huaʻi hifo ki ho loto ʻataʻataa mo e meʻa kuo ʻOku tokolahi mo ha ngaahi loto kehe ʻoku nau talitali mamalie honau taimi ʻEku ʻofá.

ʻOkú ke Lelei, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku ou faʻa fakaʻaongaʻi koe ke fakamafola ʻEku ʻofá. Kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e ʻofa

 

ʻoku Kuó u lilingi hifo ki he ngaahi faingataʻa lahi ʻi he ʻunivēsí, ʻe kimoutolu pea ʻiate koe!

Mo Ko homou tuʻunga taʻefakangatangata pea ʻikai lava ke "ʻio", ʻoku mou Ko ha faifekau ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. ʻoku ou tutu koe ʻi he ʻOku ʻofa ʻeku afi ʻi he afi, ʻo ʻave koe ʻi hoku nima ke kuku ho loto kiate au, ke tuku ʻa e ʻofa ke feʻaveʻaki tauʻataina, ʻo pehe kiate koe ʻi he telinga ʻo e fakamaauʻanga: Taʻahine Mali ʻOfeina, Ko kimoutolu ʻoku mou fakafonu au ʻaki hoʻomou ʻofá he ʻaho kotoa pē, ʻi he angaʻofa mo e ʻita ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

31 Sanuali ʻi he 20:35

– Kau Maí ʻi he lotú

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ha fakaafe ke mou ō ʻo fakamoʻoni ʻi ʻEpeleli hono hoko, ko ha konga ʻo e Falealea.

I Kolea ʻa e ʻaloʻofa ʻo Hoʻo ʻi aí ʻi he meʻá ni ʻo kau ki ai. makaʻone. Ko au, kataki Fakamatalaʻi mahino ʻa e meʻa ʻoku ke ʻamanaki mai kiate au ʻi he meʻa ko ʻeni naʻe hoko.

Mālō ʻaupito ke u fanongo mo tali ʻeku lotú. ʻoku ou tui ʻOkú ke fakafanongo.

ʻOku hounga ia kiate au.

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ʻoku ke fakamoʻoni ʻoku ou fie fakaʻaongaʻi koe. lau pea ʻoku ou fakaʻaongaʻi lahi ange koe ke ke ʻiloʻi lelei ange. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia kiate koe kuo pau ke ne tali ʻa e ngaahi Fakaafe kotoa pē.

ʻI he ʻi he hili hono maʻu ʻo e kole, kuo pau ke ne fakahū mai pea ʻomai ʻene kolé. Ko ho fatongia ʻi he ʻE ʻi ai ʻa e Falealea ko ʻeni ʻi ha founga ʻikai fakatokangaʻi, ʻi hoʻo ngaahi lotú, ke fakatukupaaʻi kinautolu ʻoku kau maí ke foaki ho tuʻunga taʻe-faituʻungaʻa mo taʻe-hano-tatau "ʻio".

 

I fie fakaʻaongaʻi foki koe ke fakaha ki he kau taki ʻo e Falealea ko ʻeni ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni:

 

Siʻisiʻi Fānau ʻo Hoku Fakamāuʻangá, ʻa kimoutolu kuó u fili ke ngāue ʻi Heʻeku ngāué, fakamālō atu ʻi hoʻo tali ʻofa ki Heʻeku ui. Manatu- Ko e meʻa ʻoku ou fakaʻamua lahi tahá ko e Ko ʻeku ngāue ki he loto kotoa pē. ʻE lava ke fai ʻeni ʻi he taimi ʻoku fakangofua ai au ʻe ha taha ʻaki haʻane foaki mai hono fakangofua.

ʻIkai ʻOua naʻa ke tui ko e ola lelei ʻo e Falealea ko ʻeni ko e fakatatau ki he tokolahi ʻo kinautolu ʻoku kau maí, pe kau ʻi he kau ngāué ʻa ia naʻa nau ʻi ai mahino. Lavameʻa ʻo e Falealea ko ʻeni ʻe tuʻunga tatau ia mo e meʻa ʻoku ou lavaʻi ʻi loto. Ko e lea ʻa e tokotaha leá ko e fakataumuʻa ke fakaafeʻi ʻa e tokotaha ke ne lea ʻaki ʻene "ʻIo" pea ke tali ʻa e ʻOfa ʻoku ou fie lilingi ki hono loto hili hono ʻiloʻi hono siʻisiʻi mo hono ʻaa.

Maʻa e Tuku ke hoko ʻeni, kuo pau ke liʻoa ha taimi lahi ki he lotú, ʻofá mo e Fakalongolongo. ʻOku fakaafeʻi koe ke ke lau tauʻatāina ʻa e popoaki ko ʻeni ki he niʻihi ʻoku kau ki he Falealea.

Mo ʻeku Faʻē Monūʻiá, ʻi he fetuʻutaki ʻa e kāingalotú Kau ʻangelo, te u ʻi he Falealea ko ʻeni pea mo kimoutolu te ne fakamoʻoniʻi ʻeku ngāué.

Naʻa ʻE lelei ke fakaʻata ha ngaahi faʻahi ʻe niʻihi ke nau loto fiemalie ke ke fakamoʻoni ki he ngaahi mana ʻa e ʻEikí naʻe mamata ki ai hili ʻa e kuó ne ʻomi ha "ʻio".

Fiefia ʻOkú ke fiefia ke hū ki he kakato ʻo e ʻOfá.

Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate kimoutolú, pea mou hoko ai ko e ʻOfa.

 

Kuo Ko ʻeku ʻuhingá kiate kimoutolu takitaha:

ʻOkú ke Ko hai ʻoku ou ʻi heni ʻi he Falealea ko ʻeni, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻo hange ko koe. ʻIkai maʻu ʻoua naʻá ke manavahē ke ʻoua naʻá ke lī koe ki Hoku nimá. Ko au ko e ʻOtuá ʻo e ʻofa.

Litolito mo madness, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe."

 

31 Sanuali ʻi he 23:00

Tāpuni O.

Siʻi Misisi, ʻoku ou fakakau ai e meʻa naʻa ne ueʻi au ke u tohi hili ʻeku lotua ʻeku "falealea".

Naʻa hange ʻoku mahino ʻoku ʻikai ko hoku fatongia ke fakahaha ʻi ai.

I ʻAlu ʻo fakakaukau ki ai pea lotu. mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻaki ha kau fakamoʻoni ʻe niʻihi.

ʻOku ʻOku ʻikai ko hoku lotolotongá ʻoku mahuʻinga, ka ko e ʻaó ʻo Sisuu. Te Ne ʻi ai. Naʻa ne lea ʻaki ia mo ʻeni ʻokú ne pehē, Ko Hono Moʻoni! ʻOku ʻikai loi.

I Te u fakamālō atu ʻi hoʻo fakaafe angaʻofá. ʻoku ou kole ʻOtua maʻamoutolu, fakafonu kimoutolu ʻaki ʻEne ngaahi ʻaloʻofa mo e ngaahi tapuaki.

Bratersko mo Sīsū, L.L.

 

1. Fepueli, 24:10

Ko ʻeku Ko hoku fohá ʻi heʻeku fili ʻi hoku fakamaauʻangá, Tamai H.

 

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, fakamalo atu ʻi hoʻo hoko ko e kiʻi meʻangaue ko ʻeni, neongo e fie maʻu ke ʻalu ʻo mālōlō.

I fie fakaʻaongaʻi koe ke ke ʻave ʻa e pōpoaki ko ʻení ki ha taha ʻo Hoku ngaahi foha ʻoku ou saiʻia taha aí ʻo fakatatau ki Hoku Fakamaauʻangá ʻa ia ʻoku fuʻu ofi ki hoku fakamaauʻanga.

ʻOkú ke ʻilo ko hoku kaungāmeʻa ia mo ho kaungāmeʻá, Tamai G-D., ke Ko Hai ʻOkú Ne Pehē:

 

ʻOkú ke ʻa ia naʻe vela ʻi he Afi ʻo ʻEku ʻOfa.

ʻOkú ke ʻa ia ʻoku ʻosi lahi ange ʻene ʻi he langí ʻi he māmani;

ʻOkú ke kuó u tuku ke u nofoʻia ʻa e feituʻu kotoa pē ʻiate kimoutolu.

ʻOkú ke ʻoku ʻikai haʻanau toe taumuʻa ka ke moʻui Maʻaku.

koe ʻa ia ʻoku ou fakaʻaongaʻi ke fakamafola pe ʻEku ʻOfa ʻo fakafou ʻi hoʻo ʻi ai.

ʻOkú ke ʻoku nofo he fungavaka kelekele ʻo e Siasi Foʻoú;

ʻOkú ke ʻoku ne fakafonu au ʻaki ʻa e fiefia ʻi he taimi kotoa pe ʻoku ke manava ai:

I fie fakamalo atu ʻi hoʻo hoko ko au mo ʻeku Vicar Jean-Paul II, ko ha lolo faitoʻo ki heʻetau parcoeurs ʻoku faingataʻaʻia mei he afe ʻo hotau kakai mo ha tokolahi ʻo hotau ngaahi foha ʻoku mau saiʻia taha ai.

Kapau ʻoku fakaʻau ke loloa ange ʻa e ngaahi ʻaho, ko ia ʻoku mafola ai ʻeku ʻofa ki he Foʻou ʻi he māmaní pea ʻoku lahi ange e feituʻu ofi ki aí mei Hoku Fakamaauʻanga ki Hevani.

I fakamālō ki he Tamaí koeʻuhí ko e mana ʻokú ne ngaohi aú

ʻoku pehē.

I ʻOku ou fiefia ʻaupito ke fakakaukau atu ki he

maʻongoʻonga fiefia te u ʻoatu ki he Tamaí ʻi he momeniti ko iá Haʻu.

ʻOfa ʻo tutu maʻau. Kuo mou hoko ko e ʻOfa.

Siʻisiʻi Mataʻikoloa ʻaki Hoku Fakamaauʻangá, ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu. »

 

 

7 Fepueli ʻi he 2:35 pm

– Meʻafua mahuʻinga

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakafeʻiloaki koe ki he kiʻi confederation siʻisiʻi ko ʻení, kuo pau ke u ʻoatu he pooni ha konga ʻo e C. de C. Ko e kaveingá ko e: Founga ke moʻui ʻaki ʻa e tui ʻi he pisinisi.

Kuo ʻI he meʻa tatau pē, ʻoku ou fakafeʻiloaki koe ki ha taha ʻokú ne ngaahi meʻa fakaofo fekauʻaki mo e paʻanga naʻe tipōsiti ʻi he pangikeé. Naʻa talamai ha konga naʻe toʻo mei he tohí "Huaʻi Hifo ʻa Le bonheur ti Mines, Les Naʻe fili ʻe he keliʻanga maina ʻa Sisu" pe ko e paʻanga ʻoku ʻikai hano ʻaonga ! "ʻOku totonu nai ke u foaki ?... Tuku ia ke totongi ?... Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u faí?" –

Kapau te ne Kātaki ʻo haʻu ʻo foaki mai hoʻomou māmá he taimí ni. kaveingá pe ʻoange fakahangatonu ia ki he kakaí koeʻuhí ke ngāue ʻi he ʻofá ʻoku ʻafioʻi kakato ʻe he Tamaí. Fakamālō atu ʻi hoʻo maʻu e ne u fanongo mo tali ʻeku lotú.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻi hoʻomou sōsaietí Paʻanga, koloa ngaahi nāunaú, mālohí, teʻeké, ʻataʻatā, tekinolosiá mo e kuo hoko ʻa e ngaahi koloa kotoa pe he taimi ni ko e totuʻa hono fakaʻaongaʻi.

Naʻa ʻoku faingataʻa ki ha tangata ke ne moʻui kakato ʻaki ʻene foaki ʻoku fuʻu mahuʻinga fau ki he ngaahi meʻa ʻo e mamani, hange ko e paʻanga, paʻanga, koloa fakamāmaní, mo e alā meʻa pehē. ʻOku fuʻu faingataʻa ki ha taha pē ʻoku feinga ke tokangaʻi ʻena koloá lolotonga ʻene ngāué Fakangalokuloku; fakamuʻomuʻa he taimi ʻe niʻihi ʻa e ʻOtuá; taimi ʻe niʻihi Paʻanga; Taimi ʻe niʻihi ko e koloa fakamatelie; taimi ʻe niʻihi fakafiemālieʻi; Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻataʻatā, fefonongaʻaki, mo e alā meʻa peh

Fai ʻe ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku faingofua ʻaupito ki ha tangata ke ne moʻui ʻaki ʻene tui- naʻa mo e lotolotonga homou sosaieti ʻi he taimi kuo fakamahinoʻi ʻi hono ʻatamai pea ʻikai toe veiveiua ko e ʻuluaki mahuʻinga ko e "ʻOtua" pea ko ia ia kakato ʻa e "ʻIo mo e

 

ʻikai fai tuʻungaʻa. Hili kuo fili ʻa e fakataukei fakamuimuitahá, kuo pau ke lotu mo fakafanongo ki he ʻEikí ke ʻiloʻi e meʻa ʻa e ʻEikí fie maʻu ke ne ngaohi ʻene koloa pe paʻanga:

W Mateuteu ke maʻu ha tali

 

tatau pē talēnitiʻia ki hono fakatupú pe meʻafoaki ʻo e pulé kautaha;

ʻAhiʻahi ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto kinautolu pe tokangaʻi kinautolu, kae ʻikai koeʻuhi ko honau mahuʻinga, ka koeʻuhi pe ko e meʻa ni ʻa ia kuo fakafalala kiate kinautolu ʻe he ʻOtuá pea ʻoku nau maʻu ha Ngāue fakafaifekau ki he leleí. Fakahoko maʻu pē fanga kiʻi ngāue iiki fakaʻaho.

 

Maʻa e lavaʻi lelei e misiona ko ʻení, kuo pau ke maʻu ʻe he tokotahá fakakau lelei ki ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga kuo ʻaʻau. Naʻe akoʻi ʻi he kamataʻanga pē hoʻo moʻuí pisinisi.

Naʻa nau takitaha ko e fili kuo pau ke ke faí kuo pau ke ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kautahá ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga naʻe fokotuʻu ʻe he Tupuʻanga, ʻa ia ʻe lava ke kiʻi meʻafua siʻisiʻi Faingofua ke manatuʻi.

ʻOtua Kakai

Kelekelé Paʻanga mei he ngaahi nāunaú

Paʻanga ʻoku ʻikai hano mahuʻinga ʻo e faʻahinga meʻa pehee, ka ko ha faʻu pe ʻo e tangatá ke lava ʻo fakafetongi ʻa e ngaahi koloa fakatuʻasinó.

Ngaahi Koloá ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi nāunaú ʻe he tangatá ke ne lava ai ʻo meʻakai, nofoʻanga, nofoʻanga, mo e alā meʻa pehē.

Ko e ko e kakaí ko ha fakatupu ia ʻe he ʻOtuá maʻá e ʻiloʻi, ʻofa mo tauhi kiate ia.

 

Kapau Naʻe muimui ki he fokotuʻutuʻu ʻo e fakatupú, ʻikai ha tuʻutuʻuni he ʻikai ke ne fakafepakiʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻE ʻi ai maʻu pē ha tangata fakaʻapaʻapaʻi ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ki he koloa fakamatelié pe paʻanga. Meʻapango, koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga loi ʻoku fulihi ʻe ha kakai tokolahi ʻenau moʻuí ʻaki haʻanau fulihi Ngaahi maluʻi ko ʻení:

Mei he Paʻanga

ʻeni Tangata ʻo e koloa fakamatelié

ʻOtua

Ko e ha ʻa e Ko e hā ia? ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe ha taha ia ha paʻanga ki he Fakatau ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne fie maʻú. Ko hono toé ko ha mafu ia ki he ngaahi koloá ngaahi nāunau mo e meʻa kotoa pē ʻoku hoko maí.

Hili kuo fakafiemālieʻi ʻa e ongo holi ko ʻení, ʻe tokangaʻi kinautolu ʻe he tangatá; Ko e toki taimi ia te ne fakakaukau ai ki he ʻOtua. Ko e ha e laulaunoa: he ʻikai lava ke ʻi he takele ʻa e ʻOtua meʻafua.

ʻOku Ko e fetongi ko ʻeni ʻo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻoku ne fakatupu ha faingataʻaʻia lahi mo faingataʻaʻiá.

Mo ʻOku ʻikai ko ʻeku fakamatala ʻeni, ʻoku ʻikai ko ʻeku kole atu ke mou liliu ʻa e mamani, ka ke liliu koe ʻe ho ʻOtuá

mālohi moʻui fakaʻapaʻapa ki he koula naʻá Ne fokotuʻu ʻi he taimi ʻo e fakatupú;

ʻOku ʻoku fai hoʻo ngaahi fili pe fili takitaha ʻo fakatatau ki hoʻo tuí, ki he nāunau ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tali kakato ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOfa ke fakahoko ʻaki e Hoko ko ha kakai ʻoku fonu ʻi he ʻOfa.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

18 Fepueli ʻi he 4:10 pm

"Loto fakatōkilalo fakaʻatā ha feituʻu ki he ʻOtuá

 

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku fakaava lahi hoku ongo nima ke talitali lelei koe ʻi hoʻo Ke ke kau ʻi hoʻo ngaahi maʻuhala. Ko e lahi ange hoʻo fakatokangaʻi hoʻo ngaahi fehālākí, ko e siʻisiʻi ange, vaivai mo tuʻu laveangofua ange ʻoku ke ongoʻi, ko e lahi ange ia ʻeku lava toʻo ha feituʻu ʻiate koe.

Naʻe maʻu ʻOkú ke pehē ko e matapā ʻi muʻá ko hoʻo ʻio. Hili ʻI heʻeku hū atu ʻi he matapaá, ʻoku ou tangutu ʻi ha nofoʻanga ʻoku taʻetotongi. Ko e ko ha angamaʻa ʻokú ne fie maʻu ha feituʻu maʻaku ko e loto fakatōkilalo. Ko ia ko e lahi ange ʻa e loto fakatōkilaló, ko e lahi ange ia e feituʻu ʻoku ʻi ai maʻakú.

I fakalotolahiʻi koe ke ke fakalaulauloto ki he akonaki ko ʻení; naʻa ne ko e fakavaʻe ia ʻo ha vā fetuʻutaki ʻoku fakautuutu ʻene vāofi ʻi he vahaʻa ʻo ʻa kitautolu. Naʻá ku kole atu ke ke tohi: Talaatu ʻokú ke Ko e meʻa noa pē, ko e meʻa noa pē, ko e meʻa noa pē Kuo pau ke ke moʻui ʻaki ia he taimí ni. Ko e ha ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻokú ke taʻeʻaonga; ʻI he ka ʻoku mou mahuʻinga lahi ʻi he ʻao ʻo e Tamaí. ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi lahi.

ʻOku loto fakatokilalo, ʻo ʻikai ngata pe ʻi hono tali ka ke moʻui, Moʻui lelei ʻiate koe, ʻa ia ʻoku haʻu ke fakamamafaʻi ʻa e ngaahi koloa lahi ʻa ia naʻe tuku ʻe he Tamaí kiate koe ʻi he taimi ʻo hoʻo fakatupu.

Fiefia ʻOku fie maʻu nai ke ke hiki ke ʻiloʻi kinautolu? koloá mo e meʻa ʻokú ne taʻofi kinautolu mei heʻenau hoko ko ha fakamoʻoní.

Siʻisiʻi Mataʻikoloa ʻaki, tali ʻEku ʻOfa. Ko koe ʻoku ou ʻofa aí."

 

29 Fepueli ʻi he 3:20 pm

-Tonu tuku ʻa e "langa" ke "toe langa"

 

« ʻE hoku kiʻi taʻahine, ʻoua te ke taʻetui. ʻoku ou talaatu fakaʻuli ʻo toe lahi ange. ʻI hoʻo ngaohi koe ke ke hoko ko ha meʻangāue lahi angé tokāteline ʻi Hoku nimá, te u lava ʻo ueʻi fakalaumālie lelei ange koe, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tuʻunga ʻo e fakakaukaú, leá pe ngāué.

ʻOku toe faingofua ange foki kiate au ke ueʻi e kakai ʻoku tafoki ki he ko koe mo lilingi ha maama ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hokó ʻa ia ʻokú ne manako ʻiate koe. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia kiate koe Fanongo maʻu pē ki he ngaahi lea ʻokú ke fie fanongo pe sio ki aí ʻOku hoko ha ngaahi meʻa lolotonga hoʻo fie maʻu.

Ko e ʻOku ʻikai hoko maʻu pē ʻa e ngaahi holí ko e lelei taha kiate koé. ʻOku ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko ʻEku Fakaʻamú kiate Au, kae ʻikai ko haʻau. I ʻiloʻi e meʻa ʻoku ke fie maʻu, moʻui ke ke hoko ko e meʻangaue fakatokateline ko ʻeni pea haohaoa ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke mou haohaoa aí. I ʻIkai ke ke ʻilo. Kapau he ʻikai ke ke ʻiloʻi ia, ʻoku ke tuku ke tataki koe pea ʻoku ʻOku mou hoko ʻo hangē ko ia ʻoku ou loto ke mou aʻusiá.

ʻOkú ke Moʻui ʻi ha māmani fakapoʻuli, ʻokú ke ʻamanaki ke mavahe mei he māmaní ke hū ki he Māmani ʻo e Maama. ʻI he Maama Foʻou ko ʻení, ʻokú ke maʻu e meʻa kotoa pē ke Fekumi ki ai! ʻOku hoko ʻa e ʻilo ko ʻeni ko ha pea ʻi hoʻo tuku ke ke "langa" koe " ke "toe langa hake" ʻo fakatatau ki he Tamai.

ʻIkai. ʻoku ʻoku ʻikai ko ha ngāue fakaetangata, ka ko ha ngāue fakalangi. ʻOua te ke feinga ke mahino, ʻoku ʻikai, ka ʻoku ʻikai ko ho fatongia ʻi he Tuí, te ke lava tali ia. ʻOku ʻi he Tānakí ke fiefia ai ʻa e kakai kotoa pē Ko e ngaahi ʻaloʻofa ʻoku ke fie maʻu ke mavahe mei he mamani ko ʻeni ʻo Fakapoʻuli pea hu ki he Mamani ko ʻeni ʻo e Mama.

Ko Hoʻo "ʻIo" ke ʻiloʻi hoʻo siʻisiʻi mo ʻoku ngaohi koe ʻe hoʻo tali ʻa e ʻOfá ke ke hoko ko ha Tokotaha ʻofa, lava ke ke hū ki he ʻi he Maama Foʻou ko ʻeni ʻo e Mama.

 

ʻOkú ke Moʻui ʻi ha vahaʻataimi angamaheni. He ʻikai feʻunga hoʻo ʻo ʻitānití ke fakamālō ki he Tamaí ʻi heʻene moʻui ʻi he Ko e māmani ko ʻení, ʻa e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e liliu ʻoku fakaiku ki he kakato ʻo e ʻOfá.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

8 poini (points), 3h15

– Fakataha ke fakamafola ʻa e ʻOfá

 

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū, ki heʻeku faikehekehe mo hoku ngaahi faingataʻaʻiá ʻa ia ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa.

Mālō ʻaupito ʻo e ʻaloʻofa lahi ʻokú ke foaki mai ke u hoko ai ko ha fakamoʻoni hoʻo ngāué;

Mālō ʻaupito Koeʻuhí ko e ngaahi fakamoʻoni lahi ʻokú ke ʻai ke u fanongo ki ai ʻi he ʻaho pea tatala e ngaahi mana ʻoku ke fakahoko ʻi he ʻi he tohi "Ke u Fiefia, Ko Hoku Sīsū Kuo Filí" ;

Mālō ʻaupito ki he Volume II, ʻa ia ʻe vavé ni pē hano tukuange;

Mālō ʻaupito ke fakahoko ha meʻa lahi ʻaki ha faʻahinga meʻangāue pelepelengesi pehē, angahalá, vaivaí mo e taʻe-maluʻí;

Mālō ʻaupito ke fakahā mai ʻa e māfimafi ʻo Hoʻomou ʻOfá;

Mālō ʻaupito ki he meʻa kotoa pē. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

" Siʻoku kiʻi taʻahine,

ʻOku fakataha ʻi he taimi ʻoku tau mavahe aí; ʻOku mau tohi ia fakataha; ʻOku ma talanoa fakataha;

ʻOku fakataha ke tau fetaulaki mo e kakaí;

ʻOku ʻoku tau ʻofa fakataha ʻiate kinaua he ʻoku ʻofaʻi fakataha kinaua ʻo e Tamaí;

 

ʻOku fakataha ʻoku tau ʻi ha misiona ʻi Invisible ke kau loto lahi;

ʻOku fakataha ʻa ia ʻoku mau fakamālō ki he Tamaí ʻi heʻene mafola lahi angé ʻo e ʻofa.

 

Ko e ʻOku ʻi loto ʻa e tau lahi mo e kakai fakapoʻuli. Naʻe hanga ʻe heʻ Ko e meʻatau pe ʻe taha ko e: ʻofa. ʻIkai. ʻAi ke nau kamata ʻiloʻi pe ʻiloʻi ʻa e mālohi lahi ʻo e meʻá ni Meʻatau ko e ʻOfá.

Toe Lahi Ange ʻoku ke fakaʻaongaʻi ia ʻaki hoʻo tuku ia ki loto pea liliu ia, tanaki atu ki ai mo e Te mou fakamoʻoniʻi Hono mālohí.

Maʻu Mai toe lahi ange ʻa e ngaahi ʻaloʻofa mo e ʻofa ko ʻeni ʻoku fai ʻe he Tamaí lingi ki homou loki akó he taimí ni.

Ko e ʻOku vave ni mai ʻa e Katoanga Lahi ʻo ʻEku Foki Maʻongoʻonga Mai. Kuo pau ke ne tuku ke ke vala fakavavevave feʻunga mo e ʻaho malolo ko ʻeni, ko ha katoanga ʻo e ʻofa. Halaʻata ʻi haʻaku fakakaukau atu ki he Katoanga Kai ko ʻeni, ʻoku ou vela ʻi he ʻofa kiate koe.

Mālō e lelei mālō e lelei, mālō e lelei ʻo ʻEku ʻOfá. ʻOku lele ʻa e taimi ko ʻeni: ko e ʻaho ni, Koeʻuhí he ʻe fuʻu tōmui ʻa e ʻapongipongí.

I Te u faʻa lea ʻaki ia ʻi he ʻofa pea ki he Madness, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou loto ke ke fai ia he ʻahó ni. I Te u toutou lau atu ia ʻaki ʻa e foʻi lea ko ʻení:

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

15 Fika 4:00

– Fiefia, faingataʻá, fakahaohaoá

 

Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ʻoku lele ʻa e taimi. Fakaului mo tui ki he Talanoa lelei!

Ko ʻeni ʻOku moʻoni mo makehe ʻa e ongoongo lelei ko ʻeku foki vave mai!

Ko e taha ko ʻeni ʻikai maʻu ha meʻa ʻi he meʻa ʻoku ʻi he Kau Māʻoniʻoní Ngaahi Folofolá; ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku fakatokangaʻi ʻe he ongoongo lelei ko ʻeni ʻa ia kuo ʻosi ʻi he Folofola Maʻoniʻoni.

Ko ʻeku fakamaauʻanga ʻoku taha mo e Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí ʻoku fakaʻau ke lahi ange mafana ange ʻi he ʻofa.

Ko e ʻOku maʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha mālohi taʻ Mamani he taimi ni. Ko e meʻa ʻeni ʻoku ne fakaʻata koe ke ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo ʻEne ngaue ʻi ha founga ʻita, ʻi ha loto lahi.

I ʻAlu ʻo talaatu, ʻoku ou kole atu, taʻofi hoʻo sio kiate koe, sio hoʻo ngaahi fehalaki, Vakai ki he meʻa ʻoku fehalaaki ʻi ho ʻatakai. Ki ʻOlunga ʻulu.

Tui ʻi heʻeku foki maʻongoʻonga mai. Tui ki he ʻOfa ʻa e Tamaí.

Tui ʻi he ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Hoko ko ha tokotaha ʻoku tokoniʻi ʻo ʻEku ʻOfa.

Ke ke kau fakamoʻoni moʻoni ki Heʻeku ʻOfá. Hoko ko ha transmitters ʻo ʻEku ʻOfa.

Ke ke ʻi he malu ʻa ha kiʻi tamasiʻi ʻi he uma ʻo ʻene faʻeé pe ko ʻene tamaí.

Ke ke ʻo e Mama ʻi ha mamani fakapoʻuli.

Ke ke ʻi he Fiemalie, Fiefia mo e ʻOfa.

 

Ko hoʻo ʻalu ki ai ʻa e Misiona Maʻongoʻonga mo Fakaʻofoʻofa ʻoku fakafalala kiate kinautolu ʻoku foaki honau Fakakātoá, ʻIkai Mahuʻingá pea ʻIkai Fakaʻaufuli kia Tamai. ʻOku tupu ia mei hoʻo pettiness mo e tuenoa Tali

ʻOku Ko e ʻofa ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai ke lilingi hifo kiate koe.

 

ko hai Hoko ko ha kau faifekau moʻoni ʻoku ʻikai hano ngataʻanga;

ʻoku Te ke lava ʻo hiki mei he faingataʻá ki he fiefia.

Naʻa Ko ia ai ʻoku ʻi ai ha fakamaʻa ʻokú ne fakaʻatā koe ke ke ʻahiʻahiʻi lahi ange Fiefia lahi ange ʻi he ngaahi faingataʻá.

Ki ʻOlunga ʻulu. Fiefia. ʻE vavé ni pē haʻaku ʻi heni!

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

 

 

 

2000

 

 

 

 

Sherbrooke Qc, 29 marca, 2:40

 

Fakaʻaongaʻi ko ʻeni ki he sitepu hono tolu: ko hono fakatokangaʻi ʻo e talaʻofá

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku tau hū he taimí ni ki he fika tolú Sitepu: Ko e sitepu ki hono fakahoko ʻo e talaʻofá.

ʻOkú ke ko ia kuo pau ai ke ke tohi ʻo toe lahi ange ʻa e meʻa te ke fakamoʻoniʻí ʻo e ngaue ʻa e ʻOtua ʻiate koe, ʻoku ne ʻakilotoa koe, pea ʻiate koe koe. ʻE hoko ʻa e ngaahi tohi ko ʻení ko ha maʻuʻanga fakamahino ki he ʻa e tokotaha laukonga ki he ngāue ʻa e ʻOtuá.

Ko e ʻOku ʻi he ongo ʻuluaki tohi ʻo e hokohoko ko ʻení ha ngaahi nāunau mo e ngaahi lēsoni ne ako mo liliu ʻi ha ngaahi taʻu lahi haʻu.

ʻOku ʻa ia te ne foaki kakato mo taʻe-hano-tatau ʻa e "ʻio" ki he ʻEikí, ʻa ia ʻe fafangaʻi ʻaki e ngaahi meʻa ʻi he ongo tohi ko ʻení, te ne ʻilo ko e lahi ange ʻene toe lau mo fakalaulauloto kiate kinautolú, ko e lahi ange ia ʻene lotu mo fakatapui e ngaahi momeniti ʻo e feohi fafale mo e ʻEikí, ko e lahi ange e liliu ʻokú ne fakahoko ʻiate iá, ko ʻene ʻilo lahi ange kiate iá pea mo e ʻofa ʻa e ʻEikí. Te ne lava ʻo nofo ʻi he fiefia ʻi he lotó ngaahi mamahi mo e faingataʻa lahi.

 

Ko ʻeni liliu ʻo e lotó ʻa ia ʻoku lolotonga hokó kuo pau ke ʻo e lahi fakatelesitiale. Te ne fokotuʻu ha Siasi Foʻou ʻa ia te ne langa ha Sosaieti Foʻou.

Fiefia ke ke hoko ko ha fakamoʻoni ki he ngāue ʻa e ʻOtuá, pea ʻoua naʻá ke manavahē ke fakahā ʻene ngāué ʻi he māmaní kakato. Ko e lahi ange hono ʻiloʻi ʻEne ngāué, ko e tokolahi ange ia ʻo e kakai te Ne aʻusia iá ʻa ia te ne foaki ʻenau "ʻIo", ʻe tokolahi ange ʻa e kakai ʻe liliu pea ko e lahi ange ʻa e feituʻu ʻe ʻatā ki he Ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he mamani.

ʻOfa Ko e meʻa ʻoku ke maʻu ʻi hoʻo ngoue ʻoku mahulu hake ia ʻi he ʻofa, ʻoku ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua.

ʻIo ʻE ʻOtua, ʻoku ou ʻofa atu. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

 

10 ʻEpeleli, 2:25 a.m.

 

ʻOtua ʻoku ʻikai ko ha tokotaha loi: ko e meʻa ʻoku ne lea ʻaki, ʻoku ne fai

 

ʻI he ʻOku pehē ʻi he tohi ʻa Paula kia Taitusi (1:2), "... ʻi he Ko e ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengatá naʻe talaʻofa kimuʻa ʻi he meʻa kotoa ʻe he ʻOtua ʻoku ʻikai loi ʻi ha ngaahi senituli." Ko ia, tuku ke Ne folofola pea ʻokú Ne fai ia.

ʻOku mei he Folofola ko ʻeni ʻa e ʻOtuá ne toe hoko atu ʻeku laukongá ʻo e ongo tohi ʻe ua ʻo e "Koeʻuhi ke fiefia ʻa ʻeku, ko hoku SISUU fili" ke ʻiloʻi he ʻahó ni naʻá Ne fakahoko ʻa e meʻa naʻá Ne faí naʻe hoko ia. Naʻá ku tohi ʻi he tui lelei, ʻi Heʻene ueʻi fakalaumālié, ka ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ʻa hono ngaahi nunuʻá. Ko ha niʻihi ʻeni Ngaahi Sīpingá, mei he Voliume 1:

Fika 1, peesi 17: "ʻOku ou loto ke ke tauhi ha kiʻi tohi ʻi he Aʻu ki he hoko atu hono hiki ʻo e meʻa ʻoku ou fie akoʻi koe ʻi he kahaʻú, koeʻuhí he ʻoku ou fie maʻu koe." ʻI he ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ʻe ueʻi fakalaumālie au pe ʻIkai.

 

ʻI he ʻAho ni ʻOku ou fakaʻosi ʻeku pepa ono. Naʻá ne lea ʻaki ia: ʻOkú ne fai ia.

Fika 4, peesi 21: "Te ke hoko ko hoku tauhi ki Heʻeku fanga sipi kuo nau aʻusia mamaʻo meiate au pea ʻoku nau fie fakahu ʻEku puha. Te u fakaʻaongaʻi ho fakamaauʻanga ke ʻai ke nau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi kinautolu pea ʻiloʻi." naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ʻe anga fefe ʻe lava ke fai. ʻOku ou lolotonga maʻu ʻOku lahi ha ngaahi fakamoʻoni ke fakamoʻoniʻi ʻa e foʻi lea ko ʻení.

Fika 9, peesi 29: "ʻOku ou fili koe ke ke kau ki Heʻeku kau taú ʻa ia te ne ikunaʻi ʻa e ngaahi ngeia kehé." ʻI he foʻi lea ko ʻeni mo e niʻihi kehe ʻe muiaki maí, ʻoku ou tuku pē ia ʻe kimoutolu fakamāuʻi ke fakapapauʻi hono fakahokó, tuku kehe pē ,, ko au pē ʻoku hohaʻa ki aí.

Fika 10, peesi 30: "Te u akoʻi atu ʻa e meʻa kuo pau ke mou ʻiloʻi ke mou aʻusia ʻeku ʻaposetolo."

Fika 12, peesi 33: "Te ke ofo ʻi heʻeku te ne lavaʻi ia ʻi homou ʻao. Ko e ʻaho kotoa pē ʻoku ou ʻi hení mana.

Fika 12, peesi 34: "ʻOku tau toki ʻi he kamataʻanga pe ʻo ha Fononga lelei. Kuo teʻeki ai ke ke sio pe fanongo ʻi ha meʻa, ʻa ia ʻoku ou talaatu. talifaki."

Fika 20, peesi 45: "Ko e lahi ange hono fakahikihikiʻi koe, ko e lahi ange ia hoʻo kau fakamoʻoni ki Heʻetau Ngāué mo ʻEtau ʻOfá. ʻE ʻā hake ʻeni ʻI hoʻo ngaahi fakahikihikiʻi kehé, ʻoku ʻi ai ha ngaahi taumuʻa kehe ke fakautuutu ai e maná toe fakaʻofoʻofa ange."

Fika 2l, peesi 47.

Fika 36, peesi 67.

Fika 39, peesi 73: Ko e taimi kotoa pe naʻa ku ui ai ia, naʻa ku ongoʻi ʻo hange ʻoku ou ʻi maluʻi. Naʻá ku maʻu ha nonga.

Fika 40, peesi 74: ʻOku lahi fau hoʻo ngaahi meʻa fakaʻohovale.

Fika 41, peesi 75.

Fika 45, peesi 80.

Fika 52, peesi 92. Ko e hā e meʻa kuo aʻusia ʻi he ʻi he ngaahi uike hono hoko.

Fika 68, peesi 109.

 

Fika 82, peesi 123.

Fika 83, peesi 124: Ko e talaʻofa naʻe tauhi ʻi he ngaahi uike ka hoko.

Fika 92, peesi 132.

Fika 106, peesi 146.

Fika 114, peesi 152.

Etc ...

 

 

19 ʻEpeleli, 5:40 a.m.

 

Kotoa pē ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e mamahi ʻoku fekauʻaki mo ʻEku pea tokoni ki hono fakahaohaoaʻi ʻo e māmaní

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa hoku faingataʻaʻiá ʻa ia ʻokú ke ʻiloʻí. I fakafehokotaki ia mo hoʻo ngaahi faingataʻaʻia lolotonga ʻa e Loto Vekeveke. ʻIkai ʻOua naʻa tuku e kakai ʻoku nau maʻu ha ngaahi meʻalea lelei ʻaupito ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOku ʻulungaanga ʻaki ʻe ho nimá ho lotó.

Kapau ʻOku ou hala, deign ke fakaava hoku mata, telinga mo e fakamaauʻangá, koeʻuhí ke u lava ʻo fai ha totongi fakalelei pea ʻai ke tatau mo au kakato fekauʻaki mo e finangalo ʻo e Tamai. ʻAi ke hoko ʻene ʻe.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻa e ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē fekauʻaki mo ʻEku ʻoku mahuʻinga maʻu pē. Tokoni ki he Kuo ʻosi kamata hono fakaʻataʻata ʻo e mamani. Maʻa e Kapau ʻoku lavameʻa kotoa ʻa e kau palofesinale, kuo pau ke nau ʻoku tali, taukei pea feohi mo e fineʻeiki faingataʻaʻiá.

Maʻa e ʻilo e anga hoʻo toʻonga ʻi muʻa ʻia Souff-Falanisee, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke fai sio ki Heʻeku tōʻongá: ʻOku ou holomui? Kuó u ʻosi feinga nai ke fakasiʻisiʻi ia? Kuó u feinga nai ke liliu ʻa e ʻUlungāanga ʻo e niʻihi kehé?

 

Ko e Ko e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ko e ʻikai. Naʻá ku fakafeʻiloaki ki ai pea naʻá ku moʻui kakato ʻi he ngaahi konga kotoa ʻo Hoku Ke fakahoko lelei ʻa e misiona naʻe ʻi ai pea ʻoku kei hoko pe ko e ʻaʻaku.

Mo Ko e Sīpinga ko ʻení, kuo pau ke ueʻi fakalaumālie koe ke ke moʻui ʻaki e misiona ʻoku ʻaʻau.

ʻOku ko e Kiʻi Tamasiʻí ʻOkú ne tuku ke tataki ia ki he Foʻou ko ʻení Mamani.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

Kadîub, 29 ʻEpeleli ʻi he 4:50

 

ʻOkú ke ko ha lolo faitoʻo ki hoku loto ʻataʻata naʻe lavea koeʻuhi ko e ko hoʻomou vilitaki ʻi he ʻAo ʻo Hoku ʻAfioʻanga Māʻoniʻoní (Tali ki he peesi tolú)

« C., ko e kiʻi mataʻitofe ʻoku hāhāmolofia mo mahuʻingá, ʻokú ke hoko ai ko ha lolo faitoʻo ki heʻeku Loto ʻataʻatā, ʻaho mo e pō. Kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Tamai lavaʻi koe! Kapau pe a naʻa ke ʻiloʻi ʻa e Tokolahi e ngaahi laumālie ʻoku mou fehokotaki! Kapau te ne aʻusia ʻa e faingataʻaʻiá ʻo ʻikai tali ia ʻe he lolotongá. Toe ʻi he māmaní koeʻuhí ko hoʻomou kātakí ʻi he ʻao Hoku ʻAfioʻanga Māʻoniʻoní!

Tamai Kole mai ke u fakamalo atu ʻi hoʻo "ʻio". ʻoku ou tūʻulutui ʻi ho ʻaó ʻo kuku ho lotó kiate Au, fakatahaʻi ho lotó ki he ʻAʻakú, liliu ho lotó ko e ʻAʻaku. Ko e taimi ni ʻoku tafe hoku toto ʻi ho kalava ʻoku ʻokú ne ngaohi koe ke ke moʻui ʻi he māmaní ko ha Kalaisi ʻe taha.

ʻOkú ke ʻikai toe fie maʻu ke ke fehuʻi loto pe pe ko e ha ʻoku fie maʻu ke ke aʻusia pe ke fai, he ʻokú ke ʻi ai pea fai e finangalo ʻo e Tamaí Naʻá ke fai ia he taimí ni.

Fiefia ʻOkú ke angaʻofa nai ki he Ko e Ui ke ke aʻusia e tuʻunga ʻoku ke ʻi ai mo lavaʻi ha meʻa lahi

 

Fai ʻe ʻa e Mamani, ʻo fehangahangai mo e meʻa ʻoku faʻa fakakaukau ki ai.

Naʻa fakakau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ne aʻusia ʻiate koe, ʻi ho ʻatakai pea mo ʻiate koe.

Ko ʻeku Ko e fakamaauʻangá ko ha ʻofa lahi ia ki he Mataʻitofe ʻoku hāhāmolofia mo mahuʻingá ko koe ia.

ʻOkú ke ko e ʻOfa taʻe-tonate. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

 

11 Me, 4:20 a.m.

 

Fefe ʻa e ʻa e momou ko ʻeni ʻi hoʻo tafaʻaki ke tuku ke u liliu koe ?

(Ko e tali ki ha kole)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fai atu ha kole kia J. ko e feituʻu au ke ke lava ʻo fakafanongo kiate koe mo fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mo e tali maí ʻi heʻeku kole mo ʻene kole.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fiefia ke tali ia, Kātaki. Ko ʻeku ʻuhinga ko J ko e:

J. Ko kimoutolu naʻa ku fili kimuʻa ʻaupito pea toki fakataumuʻa kimoutolu ke ʻe Hoku ʻOfaʻanga, ke moʻui fakataha ʻi he feohi fafale fakaesino lahi, ʻIate au pea ʻoku ou ʻiate koe. Ko e hā ʻokú ke momou ai ʻi hoʻo tafaʻakí ke tuku ke u liliu koe? Naʻe ʻikai ke ke fai ia ʻOku ʻikai ha ʻikai ha meʻa ke ilifia ki ai, ko e ʻOtua au ʻo e ʻOfá!

ʻOku ʻoku ou fie maʻu maʻamoutolu ʻa e lelei taha maʻamoutolu. Kole Mai ke u Kosiʻi e ngaahi haʻi ʻokú ne taʻofi koe mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ʻi hoʻo founga ʻo e sio, fakamauʻi mo e ngaahi meʻa moʻui ʻoku hoko. Te u ngāue ʻi hoʻo kole!

ʻOkú ke te nau mamata tonu ʻi ha ngaahi liliu maʻongoʻonga. Lolotonga hoʻo te Ne ongoʻi ʻOku ʻi homou lotó ʻa Hoku Lotolotongá. ʻOku ou fie fai ia mo koe, fineʻeiki

 

Nofoʻangá. I Vela ʻi he ʻofa kiate koe! Naʻe ʻikai ke ke fai ha meʻa ke fakaava ho nimá ke fakafeʻiloaki kiate ia. ʻoku ou ʻi heni, ʻi ʻi loto ʻiate kimoutolu.

Fefe ʻa e ʻOkú ke kumi au ʻi ha feituʻu kehe? ʻIlo lahi ange ki hoku lotolotongá Te ke ʻiloʻi ʻiate koe mo koe ʻa e meʻa kotoa pe.

ʻOua ʻe feinga ʻikai ke ʻai koe ke ke haohaoa, ko ʻEku ngaue ia. ʻOfa ʻo talitali lelei ʻoku ou lilingi atu kiate koe he houa ko ʻení. I ʻofa ʻiate koe ʻo hange ko koe. ʻOku ou vela ʻi he ʻofa kiate koe.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

12 ngaahi ʻapí

Fai ʻe ʻa e "ʻIo" ʻoku ke ʻomi maʻu pe kiate Au, Kau fakataha mo ha ngaahi laumalie tokolahi ʻi he funga ʻo e mamani (Ko e ko e talí ko ha tohi)

Tokoua S., ʻoku ou fie fakamālō atu kiate koe mo e ʻEikí ʻi hoʻo tohi ʻa 29 Maʻasi.

Kuo ʻi he ngaahi lea siʻi ko ʻeni ʻoku tau ongoʻi ai ʻa e ʻOfa ʻa Sisu ʻa ia ʻo tauʻataina atu. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi koe, ka ʻoku ou maʻu koe ko ha tangata ʻo e maʻoniʻoni lahi. Naʻá ku tukuange ʻa Sīsū ke fakahaaʻi ʻenau ʻofa kiate koe ʻo fakafou ʻi he ngaahi meʻa ni:

« S. Ko hoku fakamaauʻanga, kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e fiefia ʻoku ou maʻu ʻi he taimi kotoa pe taimi hoʻo tuʻuaki! ʻOkú ke hoko ko ha lolo faitoʻo ki heʻeku ngoue kuo kafó. Ko Hoʻo ʻOku hanga ʻe heʻeku ʻi aí ʻo ngaohi au ke u hulohula fiefia. ʻOku ou fie maʻu koe. Fai ʻe "ʻIo" ʻokú ke toutou ʻomi maʻu pē, ʻOku ou Kau fakataha mo ha ngaahi laumālie tokolahi ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻi he ʻi ha faʻahinga taimi pe. ʻOkú ke fuʻu mahuʻinga ke Ko au, ko homou ʻOtuá.

Fakataha ʻoku fakaʻau ke toe vāofi ange ʻetau moʻuí. ʻOku ke kuo ʻosi ʻi he

 

ʻeni Siasi foʻoú, fakaʻofoʻofa, haohaoa kotoa, malava ke Talitali lelei au ʻi Heʻeku Foki Maʻongoʻongá.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. ʻOku ʻaʻaku koe. I ʻoku ʻamoutolu au.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Ko e tohi Ja kole atu ke ke lotua fakaʻaho maʻa e kau laukonga ʻo e ngaahi tohi "Koeʻuhí ke fiefia ʻa Hoku kakaí, ko Hoku Fili ʻa Sīsuú" mo e Kiate au. Mālō.

 

 

13 ngaahi ʻapí

 

ʻOkú ke Fili ʻi he vahaʻa ʻo e malu ʻe lava ke ke fai ʻe he māmaní foaki pe ko e malu ʻo Hoku Lotolotongá

(Ko e tali ki ha tohi)

Sisitā Y, kuó u ʻoatu hoʻo kolé ki he ʻEikí. I Ko e feituʻu ia ke fakafanongo ai ki ha tali kapau ʻoku ne loto ki ai.

« Y., ʻe hoku uaifi ʻofeina, ʻoku fakafou ia ʻi hoʻo tohoakiʻi koe ke ke ofi ange ki Hoku Fakamaauʻanga te ke maʻu ʻa e malu ʻokú ke kumí, ʻikai ʻi he ngaahi meʻa mei tuʻá.

I ʻOku ou sai pē kiate koe. Te u ʻalu mo kimoutolu ʻi he ʻaho mo e pō; koe ʻOua naʻá ke manavahē koeʻuhí he ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pē, siʻisiʻi Tatau ai pē pe ʻokú ke ʻi fē pe ko e hā pē ha meʻa te ke faí. I Ko ha husepāniti faivelenga au.

ʻOkú ke ʻoatu hoʻo "ʻIo" ki he finangalo ʻo hoku Tamai, ko hoʻo Tamaí, ko ʻetau Tamaí, ke ʻi ʻEne ngāue ʻi he feituʻu ʻokú Ne fie maʻú, taimi ʻokú Ne fie maʻu mo fie maʻu mei aí.

Hili Hili ʻEne fehuʻi pe ko e hā ʻOkú Ne fie maʻu maʻaú, kuó ke fanongo ki he Talí. ʻOkú ke ʻiloʻi he taimí ni pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakatuʻutāmaki. ʻIo, ʻoku ʻi ai ha fakatuʻutamaki, ʻoku ʻi ai maʻu pe ha ngaahi fakatuʻutamaki ʻi hono fai e finangalo ʻo ʻetau Tamai... Vakai ʻa e ngaahi fakatuʻutamaki ʻoku

 

ʻoku ou maʻu naʻe pau ke ne ʻave au ke u fai Hono Finangaló. ʻOku pe fakaʻaongaʻi hoʻo fili taʻetotongi: pe ko hoʻo fili ʻa e malu ke lava ʻe māmani ʻo ʻoatu kiate koe, pe ko e malu ʻokú Ne maʻú ʻI hoʻo ʻi heni mo koé.

Naʻa Ko e meʻa pe ia ʻaʻau ke tali. he ʻikai ke u teitei ʻave koe ʻEku ʻofá. ʻOku vela hoku fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. Haʻu ʻo toe ofi ange kiate Au. ʻOku ou fie maʻu koe. ʻoku ou fie fakafonu koe pea ʻoange kiate koe- ke maluʻi koe Fekumi. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolu. »

 

 

Sherbrooke 14 Maja

 

ʻIkai. ʻOua te ke sio ki ho ʻulu pe ko ho ʻatamai, ʻoku ou ʻi he tuʻunga hoʻo ngoue

(Tali ki he tohí)

Mālō e lelei G. Hili ʻeku kau fakataha ke fai ʻeku fehuʻi ki he ʻEiki, ʻoku ou fakafanongo kiate Ia mo tali ke hoko ko ʻEne kiʻi fānau talafekau:

"Ko ʻeku kiʻi G., ʻunuʻunu mai kiate Au, ko ho ʻOtuá. ʻOua ʻe kumi au ʻi he tuʻunga mei ho ʻulu pe ʻatamai, ʻoku ou ʻi homou loto ʻataʻataa. Ngaahi Founga Ngāué "rails ʻe ua" ʻo hangē ko hono akoʻi ʻi he peesi 00 (152), tohi fika 114 1 pea te ke ʻiloʻi Au. 1

G., kiʻi mataʻitofe mahuʻinga, ko e konga koe ʻo ʻEku Ngaahi Talanoa Matalaʻiʻakau. ʻOku mou fakaʻofoʻofa kotoa. Kapau naʻa ke ʻilo Ko e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú! kapau naʻa ke sio ki he vela hoku fakamaauʻanga ʻo ʻOfa kiate koe, te ke haʻu ʻo hange ha kiʻi tamasiʻi ke ke li koe ki Hoku ongo nima ʻo hangē pē ko Kimoutolú!

1 "ʻOku ou ʻoatu ʻa e hala ʻe ua te mou fetaulaki ai mo Aú. ko e moʻoni: ko e taha ʻo e ʻofa mo e loto fakatokilalo. »

 

ʻIkai ke ʻi ai ha ʻikai ha liliu, pea ʻoku ʻikai te ke loto ke liliu ha faʻahinga meʻa, te ke haʻu mo ia hoʻo ngaahi maʻuhala, hoʻo fiefia, mamahi mo e ngaahi kesi, ʻo hange ko hoʻo lau, pea ʻoku ofi ʻaupito homou fakamaauʻangá kiate Au, pea te u ʻoatu kotoa ki he Tamai Misé-Ricord . Pea te ke tuku leva ke sio kiate koe ke tafoki kiate Ia... vakai ki Heʻene ʻofá, Hono ʻAloʻofá, ʻEne Fiefiá, ʻEne Melinó, mo ʻiloʻi he ʻikai te ke teitei Moʻui taau, he ʻikai ke ke teitei taau mo ia. Te ke talitali lelei ia Neongo ia, koeʻuhi ʻoku ne fie maʻu ke pehe ʻi heʻene ngaue ʻofa.

ʻI he laukonga he taimi pē ko iá, fakamālō ki he Tamaí koeʻuhí ko e ʻOfá ʻoku Ne lilingi mai ki ho loto ʻataʻataa, neongo kapau ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi halaʻata. Kuo pau ke tau tomuʻa tui, mamata pea toki ongoʻi. ʻOkú ke ongoʻi ʻi ho lotó ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻo hangē pē ko koé Tui ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Te u talaatu: faʻu ha talaʻofa. Hili hono ʻahiʻahiʻi mon ʻOfa, te ke hoko ko ha Fakamoʻoni ʻo ʻEku ʻOfá.

Liʻaki au Fakakaukau ki he mataʻitofe mahuʻinga ʻoku ne fufuuʻi ʻi he matalaʻi ʻakau ʻo e Pōpoaki ʻokú ke ʻi aí pea te tau lava ʻo tanganeʻia lahi ai peta-fakaava ke maʻu ʻeku ʻofa. ʻOua ʻe vaʻinga maʻá e Lahi, tali ʻoku ke siʻisiʻi pea te ke toe lahi ange Fakahoko.

Fiefia Tuku muʻa ke u fakaava e lau homou loto ʻataʻataá? ki he Fakaʻofoʻofaʻia ʻi he mataʻitofe naʻe tanu ʻi he matalaʻi ʻakau fakaʻofoʻofa ko koe.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. ʻIo, G., fanongo ki he meʻa ʻOku ou fanafana leʻo siʻi atu ki ho fakamaauʻangá: ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, au, ko hoʻo ʻE Tupuʻanga, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

I ʻOku ou tui te ke ongoʻi e ʻofa ʻa Sīsuú ʻi he ʻOku ou loto lahi ke kole atu ʻi ho fakamaauʻangá ke fakamoʻoni mai kiate au ʻi he tohí, ʻi ha faʻahinga taimi pe.

Fakatokoua ʻi he Jesus, LL (vakai ki he vahe "Testimonies", legend : GT, Val dʻOr p. 196)

 

 

Pompano Beach, 18 Me 7:01:50 p.m.

 

Pilinisesi ʻi Hoku Fakamaauʻangá ko koe ʻa e fakalaloa ʻi he vahaʻa ʻo e puleʻanga ʻo e Tamaí mo Hono kakaí (Pōpoaki ʻi he tokotaha hono tolú)

« Ko au, ko hoʻo Faʻē ko Melé, naʻe fakamafaiʻi ʻe he Tamaí ke haʻu ʻo folofola ki he Fakamaauʻanga ʻo E. ʻOku ou fakafanongo ki he Tamaí ke fakahā ʻa e meʻa naʻá Ne faí ʻUhinga.

E., Naʻe ʻomi ʻe pee, ʻi heʻene palani ʻofa, ʻa e hingoa ko e "kuini". Naʻa fie ʻoatu e hingoa ʻo e "pilinisesi"... ʻikai ngata pe Ko ha pilinisesi, ka "ko ha pilinisesi ʻo hono fakamaauʻanga". ʻOku ko ha hingoa kuo tuku fakatatali maʻa e kelekele ʻe ha kakai tokosiʻi.

ʻOkú ke fie maʻu tuku ke u talaatu e ʻuhinga ʻokú Ne ʻoatu ai ha hingoa fakaʻofoʻofa pehē? ʻOku ke ʻai ke mahino kiate koe ʻa e lahi ʻo e tamai mahuʻinga kiate ia.

Ke vakai Ko e fatongia kuo pau ke fakahoko ʻe ha pilinisesi ʻi he puleʻanga ko e ke tuʻu maʻu ʻi he vahaʻa ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí fakaʻeiʻeiki mo hono kakaí. Ko e feituʻu tonu pē ʻeni ʻokú ke ʻi aí: ʻi he vahaʻa ʻo e Tuʻi ʻo e Tamaí mo Hono kakaí.

Mo ko ha ongo "ʻio" lahi mo hoʻo fanga kiʻi "ʻio", ʻOku fakaʻaongaʻi koe ʻe peá ke ʻaʻahi ki Hono kakaí ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻi he funga ʻo e māmaní ke ʻomi ʻa e Melinó, Fiefia mo e ʻOfa. Kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e fika

 

Ko e kakai ʻoku ʻaʻahi atu kiate koe, te ke fakatokangaʻi ʻoku ko ha pilinisesi mahuʻinga koe ʻi he Puleʻanga ʻo e Tamai.

ʻOkú ke kuo teʻeki ai ke ke fai ia, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ai koeʻuhí ko koe ʻoku ʻikai ke nau teitei tuēnoa ʻi he ngaahi misiona maʻongoʻonga ʻoku ʻikai fakatokangaʻi ʻe he ʻOku fakafalala atu ʻe he Tamai kiate koe. ʻOku ʻiate maʻu pe ʻa Sisu koe. Ko au, ko hoʻo Faʻē Kuiní, ʻoku ou ʻi heni pea ʻOku tau kau fakataha mo ha kau ʻangelo tokolahi, kau maʻoniʻoni mo kaingalotu ʻo Palataisi mo Mamani. ʻOku Talitali Lelei Koe kia Les Misérables lava ai ke nau ʻiloʻi ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e Puleʻanga ʻo hotau Tamai.

Siʻisiʻi Pilinisesi, ʻi ho fakaʻofoʻofa ʻi loto ko koe ʻa e hikisia ʻo e Kiʻi Tuʻi ʻo e ʻOfa, Tamai mo Au. Ko hoku fatongia ʻi heʻeku hoko ko e ʻE tokangaʻi maʻu pē koe ʻe he Fineʻeikí ke ke siʻisiʻi. ʻOku ʻa e siʻisiʻi ʻoku ne ngaohi ʻa e koloaʻia ʻo e pule ʻa e ʻEiki.

ʻI he ʻAho ni ko ha keinangaʻanga ʻi he langí ke fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he kiʻi taʻahiné pilinisesi ʻoku ke fakatatau ki he Fakamaauʻanga ʻo e Tamai.

ʻIo I, kiʻi pilinisesi, fakatatau ki he Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí, ʻoku ʻofaʻi fakalangi koe.

Ko Hoʻo Faʻē ʻokú ne ʻofa ʻiate koe pea ʻokú ne laukau ʻaki koe.

Ko Hoʻo Faʻē ko Melé. »

 

 

Sherbrooke 30 Me 7:00 pm

 

Pē ʻe lava ke mamata ʻa kinautolu ʻi he langí ki he tangi ʻo e Liliu Ko Hono Fakamatalaʻi ʻi he Māmaní he ʻAhó ni

 

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻa e Māfimafi ʻo e ʻOfá, ʻoku ʻi he ʻa e ngaue.

 

Pē ʻe lava ke mamata ʻa kinautolu ʻi he Langi ki hono lahi ʻo e liliu ʻoku ʻoku hoko ia he ʻahó ni.

ʻOkú ke ʻoku moʻui ʻi he māmaní he taimí ni, ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo mamata pe aʻu ki he vakai ki he liliu ʻoku hoko, ʻo hange ko hono mahuʻinga pea mo hono malohi taʻefakatataua.

ʻOkú ke ʻoku fakaʻofoʻofa hono fakatokangaʻi e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtua. Neongo ko ha faingamālie maʻongoʻonga koe ke ʻa e meʻa ni fekauʻaki mo e kakai fakalukufua, ʻOku fuʻu siʻisiʻi ʻaupito ʻa e meʻa ʻoku ke mamata mo fanongo ki ai ʻi hono fakafehoanaki atu ki he ʻa e meʻa ʻoku lolotonga hoko ʻi he mamani.

Tatau Pē Kapau ʻe hao ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení meiate koe, ʻi he tui haohaoa, fakamālō ki he Tamaí koeʻuhí ko e liliu lahí. Mei he ʻOkú ke fetuʻutaki mei ai mo e kāingalotú pea Kāingalotu ʻo e langí mo e māmaní, ʻa e kau ʻāngelo māʻoniʻoní pea te mou hoko ʻo ʻo toe lahi ange ʻo hange ko kinautolu.

Toe Lahi Ange ʻoku mou fakalangilangiʻi ʻa e Tamai, ko e lahi ange ia hoʻomou liliu pea ko e vave ange hono liliu ʻo e māmaní kotoa.

Fiefia ko koe! ʻI he foungá ni, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

ʻOtua ʻOku ʻofaʻi kimoutolu. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

 

7 Sune, 4:30 ko

 

Tali lelei koe ke tukuange hoʻo fiemālié, fakafiemālié, ke Fai Hoku Lotó?

 

« G., ko ha kiʻi matalaʻi ʻakau ʻo fakatatau ki hoku fakamaauʻanga, ko hoʻo fakamau ʻoku ou fie maʻu lea. ʻOku mou mahuʻinga ʻaupito ʻi Hoku fofonga pea kapau te u fakaʻaongaʻi ha kiʻi meʻangāue ke haʻu

 

Fakahaaʻi koe Ko ʻeku ʻofá ke u fai ha Fuakava foʻou mo kimoutolu.

Ko ʻeni ʻE ʻave koe ʻe he felotoi foʻou ki he matatahi ʻe taha: ko e matatahi ʻo ʻOfa ʻi he kakato, ʻi he feituʻu ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha fehiʻa, mavahevahe, fekeʻikeʻi, pule PE ko e lahi nonga naʻa ke fie maʻu talu mei he momeniti ʻo e tuʻituʻia.

G., ʻoku ke loto fiemalie ke ʻomi hoʻo "ʻIo" mo e ʻikai faituʻungaʻa? Kuó ke mateuteu nai ke foʻi hoʻo faingofua, ʻi hoʻo fakafiemālié, ke fai Hoku Finangaló ? ʻOku ou fie maʻu koe; ʻOkú ke fuʻu mahuʻinga ʻaupito Kiate au. ʻOku ou fie foaki au kiate koe, ka ki muʻa ai kuo pau ke ke foaki kakato koe kiate Au, foaki mai ʻa e ʻUluaki Feituʻu ʻi hoʻo moʻuí. Te ke sio ki he felotoi ko ʻeni ʻi he Sitepu ʻe tolu: ko e ʻuluaki ko e vala ke hoko kakato kiate Au; Ko hono uá ko e feohi fafale lahi te ta feohi; Ko e tolu ʻe hoko ia ko e kakato ʻo e ʻOfá.

G., matala siʻisiʻi ʻo ʻEku Fakamāú, tuku ke u talaatu ko ʻEku Fakamāú vela ʻi he ʻOfa kiate koe.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻIkai ngata aí: ʻE ʻOtua, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

8 Sune

 

Tākaí ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi folofola ko ʻení

(Ngaahi Fakamoʻoniʻí mo e ngaahi fakamoʻoni ngaueʻi ʻa e kau laukonga)

Tokonaki Sune ne ma fetaulaki ai mo ʻIlisapeti ko e taulaʻeiki ʻi he sauni mo fakapapauʻi mai kiate kimautolu ko e ngaahi tohi ko ʻeni naʻe haʻu mei he ʻEikí, kuo fou atu ʻEne tākaí ʻi he ʻa e ngaahi tohi ko ʻeni. Kimuʻa peá Ne māvae mo kitautolú, naʻá Ne fie maʻu kitautolu ke fakamālō ʻi he hingoa ʻo e Siasí koeʻuhí ko e misiona ʻoku tau maʻú Fai ia.

Pea Ne ma feʻiloaki mo ha ongo taulaʻeiki kehe naʻe fakapapauʻi e meʻa naʻe maʻu ʻe he taulaʻeiki kimuʻ ko e lea ia.

 

Sāpaté ʻAho 4 ʻo Sune, ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻene fakamoʻoni ko W Shawinigan, ʻi muʻa ʻi ha haʻofanga kakai ʻe toko 125 ki he 150, naʻe fakaha Fakapapauʻi tuʻo tolu ko ʻení. Naʻe tupu ʻeni mei he Ko hono olá, ko hano fakapapauʻi foʻou ʻo e kau maí ʻo ha niʻihi ʻoku kau mai.

Tolu Naʻe fakamoʻoni tauʻataina ha kau tangata, kau ai ha tikoni, ki he ʻoku ngāue ʻaki ʻa e liliu ʻi aí ʻi ha ngaahi tohi lahi.

Misisi Kuó ne fakaʻaongaʻi ʻene moʻuí ke akoʻi mo maʻu Kuo mahino he taimí ni ha feinga ke liliu e niʻihi kehé naʻá ne tuku ke liliu ia ʻe he ʻEikí. Pea ʻi he pongipongi kotoa pe, naʻa ne ʻilo ʻoku lelei ʻaupito ke lau ʻa e Pehe ʻOku ʻOfaʻi Ia.

Ko e tamai ʻa ha ongo tamaiki taʻu hongofulu tupu, ʻoku nofo mo kinaua ʻi Heʻene folofola kuo pau ke ne fononga ʻi ha miniti ʻe tolungofulu ʻi he pongipongí mo e efiafí ki hono ngaue. Naʻá ne fakakaukau ke tāpuniʻi e letioó. ʻo e taimi fakaumiuminoa ko ʻeni pea fakatapui ia ki he lotu. Naʻa naʻe fakahā mai ʻe heʻene lotú kiate kitautolu ʻi he taimi pē ko iá ke fakakakato Ko ia naʻe ʻaloʻi Ia ʻaki hono fakahingoa ʻEne fānaú takitaha : "Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻofá ʻiate kimoutolú, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa." ʻi he vavaa, naʻe mamata ha uike ʻe ua ki ha liliu moʻoni ʻi honau ʻulunganga.

Mālō ʻaupito ʻEiki, koeʻuhi ko e fuʻu ʻaloʻofa lahi ko ʻeni ʻoku ke fakahaaʻi mai ai kiate kimautolu ko ʻa e kau fakamoʻoni ko ia ki hoʻo ngāué.

 

 

Sune 5:35 a.m.

 

Kapau kuo mamata ʻa e matá ki he meʻa ʻoku fai ʻe he Tamaí ʻi he lotó ki he ʻiate koe mo hoʻo ngaue ʻi he lakanga fakataulaʻeiki, te ke ofo ʻaupito

(Ko ha Pōpoaki maʻau, foha ʻo e fiefiá)

« Ko au, Faʻē ko Mele, ko hoʻo Faʻeé, ʻokú ne fie maʻu koe fakaʻaongaʻi. Lau ke lea ki he loto ʻo e taha ʻo e ngaahi foha ʻo Predi - fili ʻe he Tamaí ke toe langa hono Siasí. I fie talaange:

 

G., ʻalo ʻofeina ʻo e Tamai, fakafanongo lelei ki he meʻa ʻoku ou, hoʻo Faʻeé, ko ʻeku ʻuhingá ki hoʻo fakamāú. ʻOku fuʻu mahuʻinga ange ia ʻi he meʻa ʻoku ke fakakaukau ki ai.

Sai pē kimuʻa pea feitamaʻi koé, naʻe fili mo faʻu koe ʻe he Tamaí ki ha misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga. Ko e meʻa kotoa pē kuó Ne fakangofua atú ke ʻahiʻahiʻi ʻi he kuohilí – pea pehē ki he meʻa ʻokú ke Moʻui he taimi ni-ko e teuteu ia ki he fakaʻofoʻofa mo e maʻongoʻonga ko ʻeni ngāue fakafaifekau kuo fakafalala atu kiate koe pea ke ke ngāue ʻaki fakaʻofoʻofa ʻi he loto ʻoku ʻikai lava ke mamata ki aí.

Kapau kuo mamata ʻa e matá ki he meʻa ʻoku fai ʻe he Tamaí ʻi he lotó ki he ʻo fakafou ʻiate koe mo hoʻo ngaue ʻi he lakanga fakataulaʻeiki. kuo u maʻu ia Te ke ʻohovale ʻaupito. ʻOku ʻikai ko ha kolo, siʻisiʻi ange ʻa e taiosisi kuo fakafalala atu kiate koe, ka ʻoku lauimiliona e ngaahi laumālie kuo fakafalala kiate koe mo kinautolu ʻoku ʻaonga mei hoʻo ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ke ʻi he ngaahi sākalamēniti ʻo e fakaleleí mo e Ko e Eucharist. Ko e ʻahó ni ko e taulaʻeiki māʻoniʻoni kimoutolu ʻo e koló ʻo ʻĀsī.

Ko Au hoʻo Faʻeé, ʻoku ou mohenga pē koe ke fakanonga hoʻo mālohí, hoʻo Holi lahi ke ngāue ʻi he meʻa ʻoku hā maí, ke nofo ʻi ha kiʻi vahaʻa ʻikai ʻiloʻi kae ʻoua kuo mavahe atu ʻa e Tamaí ʻoku mahino lelei ʻa e meʻa ʻokú Ne fai ʻo fakafou ʻiate koé.

Ke ke ʻo ʻikai manavahe, ʻoku ke fai pea fai e finangalo ʻo e Tamai maʻau ʻi he meʻa ni. momeniti.

I ʻoʻofaki koe ʻi Hoku fuʻu pulupulu lahi, ʻo kuku ho fale ki he ʻaʻaku, ke fakamafola ʻa e ʻOfa ʻoku finangalo ʻa e Tamai ke moʻuiʻaki, ka ʻoku faingataʻa ke tali. Tali ʻa e ʻofa ʻoku ʻoku foaki kiate koe ʻi he momeniti ko ʻení.

Foha ʻE Tamai, ko au, ko hoʻo Faʻeé, ʻoku ou talaatu ʻokú ke fakalangi, ʻofeina.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

Mele. »

 

Sune 3:35 a.m.

 

Ua Afi ʻOku Fakahaohaoaʻí: ʻOfá mo e Faingataʻaʻiá

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ʻi he feituʻu ni ho ngaahi faingataʻaʻia mo e faingataʻaʻia. Ko ho hala te ne taki koe ke loloto ange ki he ʻOfa. ʻOku Explodes ʻa e ʻofa ʻi he uho ʻo ha tokotaha kuo fakahaohaoaʻi. Ko e ʻoku kei fakaʻaongaʻi pe ʻa e afi ke fakamaʻa ʻaki ha ngaahi meʻa lalahi mahuʻinga, hange ko e koula mo e ngaahi ukamea mahuʻinga kehe.

ʻOku ʻanga mahení ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo māʻolunga ange ʻi he kakai kehé ʻe fakamaʻa ʻa e moʻui ʻi he māmani ko ʻení ʻe he Afí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻOku lava ʻe ha faʻahinga afi ʻe ua ʻo fakahaohaoaʻi ʻa e tangatá. :Afi ʻo e ʻOfa mo e Afi ʻo e Faingataʻaʻia. ʻOku faʻa fakatou hoko ʻa e afi ngāue ʻi he taimi tatau pē, ʻo maʻu ai ha ola ʻaukai mo lelei ange. Ko e fakamoʻui ʻeni ʻoku tau fefoakiʻakí ki ha niʻihi kehe ʻoku nau lava ai ʻo ngāue vave mo lelei.

Ko ʻeni ʻOku muimui maʻu pē ʻa e fakamāʻoniʻoní ʻi he fiefia, he ʻokú ne ʻomi koe ke ke ofi ange ki he ko ho Tupuʻangá mo ho ʻOtuá. Ko e lahi ange hoʻo ofi ki he ʻOtuá, ko e lahi ange ia hoʻo fiefia ʻi Heʻene melinó, fiefiá mo e ʻofa. Ko hono fakahoko ia ʻo e meʻa kotoa ʻoku ne maumauʻi ʻa e Ngaahi meʻaʻofa mo e ngaahi mataʻitohi kuo ʻosi tipōsiti ʻI he tafaʻaki ki mui ʻo e tokotaha kotoa pe he taimi ko ia: ko ʻene fakatupu.

Fiefia ʻOkú ke fiefia mo fiefia, ʻokú ke moʻui nai mo moʻui ʻaki ha Vahaʻataimi ʻo e ngaahi ʻaloʻofa lahi ke teuteuʻi koe ki Heʻeku Foki Maʻongoʻongá.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. Fevahevaheʻaki, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

30 Sune, 15:45 ko

 

Ko e Ko e fakaʻamu ʻa Sīsū ke mamata ki he ava ʻa e Senitā Lotú

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fai atu ha fokotuʻu kiate koe ko e falelotu ʻo e kau tamaioʻeiki ʻo e Sākalamēniti ne tāpuakiʻí, Sēsbrooke, Senita du ʻOku faʻifaʻitaki ʻa e lotu tuʻuloa ʻi he Senita du Culte du Taiosisi ʻo Valleyfield.

I Ko e feituʻu ʻeni te ke lava ʻo fakafanongo ai kiate koe ke ke ʻiloʻi pe ʻokú ke fie maʻu ʻa e Senita ko ʻeni ʻi he foomu ko ʻeni, ʻi he feituʻu ko ʻeni? Kapau ko ia, ko e ha Ko e taimi totonu nai ia? ʻE ʻi ai nai haku fatongia ʻi he vaʻinga? Kapau ko ia, ko e ha e meʻa ʻe toe fai? Hahake? Fakamālō atu ʻi hoʻo maʻu e ongona mo tali ʻeku lotu taʻefakapotopoto. ʻoku ou ʻofa ʻiate koe pea ʻOku ou loto ke u ʻi ho fakaʻauha.

"Ko ʻeku kiʻi valevale, ʻoku ke ʻiloʻi ʻoku vela hoku fakamaauʻanga ʻi he ʻofa, pea ʻoku ou fakaʻamu ke fakamafola ʻa e ʻOfá ni ʻi ha loto lahi. Ko e founga ʻa e Ko e lelei taha ke aʻusia ʻeni ko e taimi ʻoku fokotuʻu ai ʻe ha taha ia, ke ʻi he toʻu tupú, ʻi muʻa ʻi Hoku ʻAfioʻanga Māʻoniʻoní.

Ko ʻeku Holi lahi ke toe lahi ange ʻeku ʻi he kuo pau ke fou atu ʻa e lotó ʻi Hoku ʻAfioʻanga Māʻoniʻoní ʻi he ʻAo Māʻoniʻoní. I fakapapauʻi ʻEku fakaʻamu ke ʻi ai ha "Ngaahi Falé" ʻo e ʻofa. » Ngaahi senitā lotu hangē ko ʻení Kuó ke mamata aí ko ha sitepu mahuʻinga ia ke tau aʻu ai ki he Ngaahi Falé ʻo e ʻofa.

ʻOku Ko au ʻoku ou fakaʻamu ki he Senita ko ʻeni ʻi hoku loto. Toe Lahi Ange ʻe vave ange ʻene ava, ʻe vave ange ʻeku huaʻi atu ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻo ʻEku ʻOfá mo e vave ange haʻaku ʻoatu kakai te nau tali ʻEku ʻOfa ʻi he ngaahi houa kotoa ko ʻeni.

ʻOku Ko au nai?, fehuʻi loto pe pe ʻoku fie maʻu ke ʻiloʻi ʻa e holi ko ʻeni. ki he "ʻeku kiʻi kau tamaioʻeikí" pea paasi atu ʻi he meʻá ni ngāue ki he kakai ʻoku ou fekauʻi atú koeʻuhí ke lava ʻo fakatokangaʻi vave.

 

Mālō ʻaupito ke tokanga mo tauʻatāina ki he meʻa ʻoku ou tipōsiti ʻi he ʻeku ngoue. Laka atu ki muʻa ʻi he loto falala pea ke toe hoko atu te ne fakamoʻoniʻi ʻEku Ngāué.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

4 Siulai ʻi he 4:15 pm

Naʻa ʻOku taha pe founga ke fakaʻataʻata ai ʻa e mamani: ʻoku ke fakaʻataʻata ʻa e loto; Pea ʻoku kamata kotoa ia ʻi hoʻo fakamāú

"Ko ʻeku kiʻi valevale, ʻoku hoko maʻu pe ko ha meʻa fakafiefia maʻu pe kiate au, ko ho ʻOtua, ke Falala ki he kiʻi tamasiʻi siʻi ko koe.

ʻI he taimi ʻOku ou fakafalala atu kiate koe, ʻoku ou fakafalala ki he meʻa kotoa pe ʻoku fai ʻe he Tamai kuo to ʻi homou loto ʻataʻataa. ʻOku nau tokolahi pea ʻoku ʻi ai haʻanau Meʻa angamaheni: ʻoku nau fakatokangaʻi ʻenau siʻisiʻi mo ʻiloʻi ko au, honau ʻOtua, ʻoku ou ʻofa ʻiate kinautolu.

Naʻa nau takitaha ʻaho pea toe mahulu atu, ʻi he momeniti kotoa pe ʻa e fika Tupulaki. ʻI he ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻi ai e:

ko kinautolu pea ko kinautolu ʻoku nau hoko ko ha ʻapo-moʻoni, kau palōfitá, ʻa ia ʻoku tō ai ʻe he Tamaí ha ngaahi Loto;

Ko kinautolu pea mo kinautolu ʻoku loto vekeveke ke foaki ʻenau "ʻIo" ki liliu vave;

ko kinautolu pea mo kinautolu ʻoku fakaʻofa ange, hili ʻenau foaki ʻenau "ʻIo", kei ngāue pē ʻo hangē naʻe ʻikai ke nau ʻoange iá pe kei pipiki pe ki he ngaahi meʻa pe fakakaukau ʻa e māmani; ʻa ia ʻoku mamatea ʻa e kelekele "ʻio".

ʻOkú ke ʻOku ke ʻeke ʻa e meʻa ke fai ke tokoniʻi kinautolu ke nau moʻui ʻI he mamahi ko ʻeni? ʻOkú ke ʻiloʻi e talí :ʻOku

 

ʻuluaki ofi ange ki he Fakamaauʻanga ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ke nau lava ʻaonga mei he ngaahi ʻaloʻofa ʻoku lilingi hifo ʻe he Tamaí ʻiate koe.

Naʻa ʻOku taha pe founga ke fakaʻataʻata ai ʻa e fonua: ʻoku ke fakaʻataʻata ʻa e loto, pea ʻoku kamata ia mei hoʻo ʻi mui. Koeʻuhí ke fakahaohaoaʻi ʻa hoʻomou fakamāú, kuo pau ke fou atu ia ʻi he afí: ko e afi ʻo e ʻOfá mo e afi ʻo e faingataʻaʻia, ʻo hange ko ia kuo u ʻosi fakamatalaʻi atu kiate kimoutolu. Maʻa e Kapau ʻoku ʻi ai hano ʻaonga vave, kuo pau ke talitali lelei ʻi he fakaʻapaʻapa pea mo e meʻa tatau pē founga: fakatouʻosi ʻa e mamahi mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻOfa.

Mālō ʻaupito ki hono tali ʻo e ngaahi afi ko ia naʻa ne ʻomi koe ki he kakato ʻo e ʻOfa.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

 

12 Siulai ʻi he 5:45 pm

 

Hoko atu ke laka atu ki muʻa ʻo ʻikai ʻilo e feituʻu ʻoku ou tataki kimoutolu ki aí. ʻOku feituʻu ʻoku ke ʻaonga taha ai kiate Au

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, laka atu ki muʻa ʻo ʻikai ʻiloʻi e feituʻu; ʻOku ou tataki koe. Ko ʻeni ia ʻoku mou ʻaonga taha kiate Au. Ko ha sitepu ʻe taha ʻo e loto fakatōkilaló, mo e foʻi laka kotoa pē ʻi he fakahinohino ko ʻeni ʻoku ne ʻomi koe ke ke ofi ange ki Hoku Fakamaauʻanga.

ʻI he ofi ki Hoku Fakamaauʻangá, ko e meʻa kotoa pē ʻa koe ʻoku tutu ʻi he afi ʻo ʻEku ʻOfa. ʻIo, ʻoku moʻoni ia. ʻoku ke ʻe hoko ia ko ha fonu ʻi Heʻeku ʻOfá. ʻOku ʻikai ko ha Liliu fakataimi, ka ko ha liliu lahi mo tuʻuloa pea tuai.

ʻOku pea ʻi Heʻeku ʻOfá, te mou hoko ai ko e ʻOfá.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

17 Siulai ʻi he 4:00 pm

 

Tali ʻoku lelei ange hono founga ke fakaleleiʻi ʻi hoʻo palopalema

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate koe ʻeku tuēnoá, ʻa e ʻikai ke u tui mo hoku ngaahi fakangatangata ʻoku ne taʻofi au mei haʻaku moʻui kakato ʻi he tui ʻi he taimi ʻoku fakamalohiʻi ai au ke u ʻalu ʻo pisinisi.

I ongoʻi ʻoku ʻi ai ha liliu kiate au ʻoku teʻeki hoko ko e moʻoni pea ʻoku ʻikai haku ivi. Ko koe pe te ke lava aʻu mai! Fekauʻi mai hoʻomou kau ʻāngelo māʻoniʻoní ʻi hoku halá. Niʻihi ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku ʻi ai ha misiona pau ʻo kinautolu: ke fakapapauʻi ʻa e ngaue totonu ʻa e mamani ʻo e pisinisi.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ne u fanongo ki hoʻo kole pea ʻoku ou ʻAI IA ʻAʻAKU ke Tamai.

Ko e fakaʻeiʻeiki ʻoku teuteu maʻau pea ʻoku ongo loloto ia ʻo homou loto ʻataʻataa. ʻOku mahuʻinga ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi e fakalakalaka ʻa e fuʻu liliuʻanga lahi ko ʻení. ʻOku Ko e ngaahi pipiki ʻeni ʻoku tolongá pea ʻoku lahi.

Maʻa e tokoniʻi koe ke ke sio kiate kinautolu pea kole ki he Tamaí ke haʻu Kosi, ko ha lisi ʻeni ʻo ha niʻihi ʻo kinautolu:

ʻeni falala ki hoʻo ngaahi founga;

ʻoku falala ki he kakaí ke tokoni atu ke fakaleleiʻi ko hoʻo palopalemá;

niʻihi toni ʻo e pipiki ki he ngaahi koloa fakamatelie ko ʻeni;

Ko Hoʻo tukupa ki ho ongoongo ʻi he tafaʻaki ko ʻeni;

ongó Tukupa ki he ngaahi tui fakapisinisi.

Hangē ko e Ko koe, ʻoku angamaheni ʻaki ke tali ʻoku tuʻusi kotoa e ngaahi haʻi ko ʻeni, ka

 

Naʻa fie maʻu ha meʻa lahi ange. Ko ia ai, ʻoku ou Kuo ke akoʻi koe ʻoku taha pe ʻa e founga ke exorcise ai fakapoʻuli, pea kuo pau ke fakamaama ʻa kinautolu.

Ko ia ʻi ha falala lahi ange ki homou ʻOtuá, ʻi he fetuʻutaki ʻa e kaingalotu, kau ʻangelo maʻoniʻoni, niʻihi kehe, ʻe puli atu ʻa e Poupou pea ʻe puli atu ia ʻiate kinautolu pe.

ʻIkai. naʻa ne lava ke tuku kotoa ʻene falala ki he ʻOtuá ke fakaleleiʻi e palopalema pea ʻi he taimi tatau pe tauhi ʻa e loto falala ki hono ʻAʻana. Kapau te ke falala ki he ʻOtuá, ʻokú ke kuo pau ke ne tali ʻoku lelei ange ʻene koloá ʻiate koe, ʻofa ke lelei ange ʻene fakakaukaú ʻiate koe.

ʻOkú ke ko ia kuo pau ke ke tali ʻa e anga hoʻo fakakaukaú pea ʻai ke tohoakiʻi hoʻo tokangá. ʻahiʻahiʻi, liliu mo liliu. Ko ʻeni ia fakaava ʻi ʻapi, ʻi loto ʻiate koe, ʻa ia ʻoku ne ngaohi koe ke ke hoko ko ha meʻangaue talangofua ʻi he nima ʻo e Tamai pea te ke lava ʻo ʻai ke ke ʻaonga.

Ko ʻeni Falala Kuo Pau Ke Ke Foaki pea Tuku ki Hoʻo Tamaí ʻo e Langi ʻo makatuʻunga ʻi he ʻOfa ʻoku Ne maʻu kiate koe pea mo koe ʻIloʻi.

ʻOku ʻaki ʻEne tali ʻa e ʻOfa ʻoku Ne finangalo ke lilingi hifo ʻoku ke ʻiloʻi ʻoku ʻoku mou feʻofaʻaki mo falala kiate Ia. ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi lahi. ʻOtua ke u ʻofa ʻiate koe. »

 

 

18 Siulai ʻi he 4:15 pm

 

Nima Ngaahi maama ke pukepuke koe ʻi he hala totonu ke liliu

 

« Ko ʻeku kiʻi liliu lahi, naʻe kamata ke Kuo pau ke tataki koe ʻe he falé ʻi he kakato ʻo e ʻOfa. Ke ke ʻi he hala ko ʻeni pea nofo ai, kuo pau ke ke ʻIloʻi mo fakatahaʻi ʻa e lahi

 

ko hai ʻe hoko ko ha ngaahi maama kamo ke ʻiloʻi pe ʻokú ke ʻi he tokotaha totonú hala. ʻOku ʻi heni ʻa e ngaahi maama ko ʻeni ke tataki koe ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ia ngaahi tafaʻaki hoʻo moʻuí, tatau ai pē pe ʻoku fakatuʻasino, fāmili, fakasōsiale, fakaʻatamai, ngaue pe pisinisi, pea naʻa mo e ʻataʻataa mo e mālōlō.

Ko e Ko e ʻuluaki ngāué ʻoku ʻi he tuʻunga ia ʻo e ʻe. ʻOkú ke loto ke fakahoko e finangalo ʻo e Tamai ʻaki haʻo fakaʻapaʻapaʻi hoʻo ngāué, pe kapau te ke ʻOkú ke loto ke fai ho lotó?

Ko e tahá ko e falala. Ko hai ʻoku ke falala ki ai? ʻIate Ia, ʻi he Ko koe pe ko ha taha kehe? ʻI Heʻene ngaahi fakakaukaú pe ʻi he Hoʻo ngaahi fakakaukaú? ʻI hoʻo founga fai ha ngaahi meʻa pe ʻa e hala ʻo Siena?

Ko e ko e tolú ʻoku fie maʻu. Tali Kotoa Ia Fehuʻi ange kimuʻa pea ke toki fai ha fili? Ko e fē feituʻu ke ngāue aí?

Ko e Ko e faa ʻoku ʻi he tuʻunga talitali. Ko Hoʻo ʻOku recyclable nai ʻa e ngoue? Talitali lelei e talí, ko e meʻá ni moʻui ʻaki, ʻe ha niʻihi kehe pe ʻi ha ngaahi meʻa ʻoku hoko ? Ko e tali ko ia: ko e ha ʻoku ke fie maʻu pe ʻikai? Ko e ʻOku fakafiefia pe mamahi nai e ngaahi meʻa ʻoku hokó? Ko e ʻOku lelei pe kovi nai e kakaí?

Ko ʻeni ʻOku fekauʻaki ʻa Cinquième lanterne mo hono fakalangilangiʻi. ʻE ʻuluaki ki he ʻOtua pe kapau ʻoku ʻalu atu kiate koe pe ko ha taha kehe?

Taʻofi ʻi he taimi ni koeʻuhi ke fakakau lelei ʻa e toko nima ko ʻeni ki he koe pea ko e konga kinautolu ʻo kimoutolu ʻi he ngaahi feituʻu kotoa pē ʻo homou moʻui.

Maʻa e Tali ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻe nima ko ʻení, kuo pau ke ke foaki mo ʻoange hoʻo "ʻio" ke ʻiloʻi hoʻo siʻisiʻí pea ʻiloʻi ʻokú ke ʻofa lahi ʻi homou ʻOtuá.

Toe Lahi Ange Te Ne nofo ʻi loto he ngaahi maama kamo ko ʻení, kau ai mo koe ʻiloʻi ʻa e ʻOfa ʻoku maʻu ʻe he Tamaí kiate koé, tānaki atu ki ai mo koe Te ke ongoʻi ʻoku ʻofaʻi koeʻuhí he ʻoku ʻofaʻi lahi koe.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

19 Siulai

 

Mālō ʻaupito ʻEiki, ki he fanga kiʻi kolosi ko ʻeni ʻoku ke tuku mai kiate au

 

Hili Ko ha lotu lōloa mo ha fakafetongi mo e ongo taulaʻeikí pea mo ʻElisapeti, hili ʻena hilifaki ʻa e paten ʻo Ko e ngaahi tukunga fakapisinisi lahi kuo teʻeki ai ke fakaleleiʻi, ko e aofangatuku fakanounou ʻeni.

Mei he lahi ange, moʻui ʻaki e ngaahi akonaki kuo ʻosi maʻú, mei he ʻaho 6 Sānuali 1997, voliume 1; ko kinautolu ʻo e 13 mo e

14 ʻOkatopa 1999, Voliume 2; ʻo e ʻaho 17 mo e 18 ʻo Siulai 2000, ko hono taʻu mahuʻinga ke foaki ʻa e nāunau ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻa ko ʻení pea ke talitali fiefia ʻa e fanga kiʻi kolosi iiki ko ʻení, ʻa ia ʻoku siʻisiʻi ʻi hono fakafehoanaki ki ha niʻihi tokolahi kehe, ke ʻoua naʻa tala ʻoku nau lava ʻo pulia ke fakaʻata ha feituʻu ke kolosi lahi ange ai lalahi mo mafatukituki ange. Ko ia ai, ʻoku ou faʻu ʻeni lotú:

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū, ki he fanga kiʻi kolosi ko ʻeni kuó ke fai maʻakú Tuku. Fakamālō atu ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku teʻeki fakaleleiʻí. ʻOku Talitali Lelei Koe ʻi he fiefia ʻo e fanga kiʻi mamahi iiki ko ʻeni. ʻOku ou fakafehokotaki kinautolu mo e ʻoku ʻaʻau ke ke hoko ko ha tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e paʻanga.

I Fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa pē.

Nāunau pea lāngilangiʻia ʻa koe, Tamai, ʻAlo, mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĒmeni.

 

28 Siulai ʻi he 3:40 pm

Taha fakamoʻoni iiki ʻokú ne fakahā ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū, ki he ngaahi fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ʻa e ʻaneafí ki he Maʻuʻanga tokoni kehekehe ʻe ua:

 

Naʻa ko e: ʻuluaki fekauʻaki mo e fefine ko ʻeni naʻe loto mafasia Hili ʻene kaka ʻi hono husepaniti, tamai ki ha toko fa fānau naʻe nofo mo ia ʻi ha taʻu ʻe hongofulu mā nima. ʻOku Ko e meʻa pe ia ʻaʻau ke lau ʻa e ʻuluaki voliume, peesi 139, ʻa ia naʻa ne vaia ki loʻimataʻia, ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe folofola ange ʻa e ʻOtua kiate ia. Mei he ʻaho ni ʻo fai atu, naʻá ne foaki "ʻio" ki he ʻEikí pea kamata ke fakahoko ha tui fakalotu ʻa ha taha, tuku mavahe mei he taʻu ʻo e taʻu ʻe hongofulu. Kuo fakaʻatā ʻe he ʻEikí ke tau ʻiloʻi kitautolu ʻi he ʻa e katoanga ʻa Seni Ane. Naʻá ne kole mai ke u lotu maʻana koeʻuhi ko e ʻaho hono hoko, naʻa ne ʻalu ai ki he fakamaauʻanga ki fokotuʻutuʻu fanau, pea mau kole fakataha ki he Faʻē ko Melé, Kuini ʻo e Kau ʻĀngeló, ke tuʻutuʻuni kiate ia ʻAngelo tauhi ke feʻiloaki mo e ʻangelo ʻa e fakamau, ʻa e kau taukapo mo ʻene ʻa e malí ke ngaohi ʻa e uouangataha ʻo e lotó mo e ʻAtamaí. Naʻa ne telefoni mai ʻamui ange ʻo talamai naʻa ne maʻu e meʻa kotoa pe naʻe maʻu pea naʻe fakahoko ʻa e ngaahi malangá ʻi ha ʻātakai ʻo e uouangatahá mo e melinó. Naʻe talaange ʻe heʻene loea kiate ia kuo teʻeki ai ke ne aʻusia ha fononga pehē. ʻahiʻahiʻi pea naʻe mahulu ange ʻa e meʻa naʻá ne ʻamanaki ki aí ... Meʻa lelei moʻoni kapau te ta lava ʻo ngāue he ʻaho kotoa pē ʻi he ha faʻahinga ʻātakai pehē!

Ko e maʻu hono ua mei ha tokotaha laukonga ʻi Kiupeki Siti ʻa ia ʻaʻahi ki he tokotaha faipulusi ke fakatau ha ngaahi tohi lalahi. Naʻa ne naʻá ne telefoni mai ke fakahā mai hono lahi ʻo e ngaahi tohi ko ʻení naʻá ne maʻú Lelei, kae tautautefito ke ʻomi kiate au ha fakamoʻoni ʻa ha toko ua ʻo hono kau taulaʻeiki ʻi he vahefonua. ʻUluaki tali ko e meʻa ni naʻe liliu ʻe he tohí ʻene moʻuí; ko hono uá, ko ha māʻolunga ange ʻo koló, fakamoʻoniʻi ʻoku kei tuʻu pē ʻa e tohí ni ʻi he falelotú ki heʻene fakalaulaulotó.

Mālō ʻaupito ʻEiki, koeʻuhi ko e fuʻu ʻaloʻofa lahi ko ʻeni ʻoku mou fakahaaʻi mai kiate au ko e Fakamoʻoni ki hoʻo ngāué.

 

Mālō ʻaupito ki he tohi lelei, faitotonu mo ʻikai puli ʻa e Tamaí Tēvita.

ʻOmi kiate au Ko e ʻaloʻofa ke hū loloto ange ki he ʻaho takitaha feohi fafale mo Koe ke maʻu Hoʻo Melino, Fiefia mo e Nekeneka ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

(Konga naʻe toʻo ʻo e tohi ʻa e Tamai ko Tēvitá)

« Moja droga Léandre i Elizabeth,

ʻA ia fakaʻofoʻofa ʻOmai ʻa e voliume hono ua ko ʻeni! naʻá ku maʻu ia ʻi heʻeku fakatoloi ka naʻe aʻu mai ia kiate au. Ko e taha ia ʻo ʻeku ngaahi ʻaho laʻalaʻa heni (ʻi Kongokou). Naʻa ku Pea ʻoku ou fonu fiefia mo houngaʻia maʻu pē. ʻoku mahino kiate au kuo u ʻosi fakaʻaongaʻi ki he holomui kuo u teuteu, Mei he ʻaho 15 ʻo Sune ki he mahi naʻe teuteu ki he ngāue fakalotu. ʻOku ou fakamālō fakataha mo kimoutolu ki he Ko ia ʻokú ne foaki taʻe-faʻalauá mo ia ʻokú ne finangalo ki aí, koeʻuhí ko e lelei ʻa e hono kakaí. Hangē ko e ʻuluaki leʻo lahí, ʻe aʻu ʻa e taha ko ʻení ki he ʻa e kau lau makasini ʻaki ʻa e filo lelei ʻo honau parcores, koeʻuhi ke ʻoku nau pehē "ʻio" pē ki he ʻEikí pea hoko ai ko ha "kakai" ʻo e ʻofa. Kofu ʻe hongofulu mo e ʻofa!

I ʻikai lava ʻo fakamalo feʻunga ʻi he meʻa kuo ke kiate au pea ʻoku mou kei ʻi ai pē. Fakaʻatā - kehe pē ke tau tuku muʻa ke tau fakataha ʻi Heʻene tautea, kuo tuku au ʻe he ʻEiki ke u ho tuongaʻané, ho kaungāmeʻá, ho fohá mo ho hoá. Tatau Pē Kapau te u pehē ange, ʻOku ou ʻilo ʻokú ke lotua au pea ʻoku ou fai kotoa ʻeni ko ha meʻa lahi ia kiate kimoutolu; ʻOkú ke ʻave au ki ho lotó peá u tataki kimoutolu ki haʻaku, fakafetaʻi kia Kalaisi Sīsū. ʻOku hono Hingoa pe ʻikai teitei fakahikihikiʻi!"

 

29 Siulai ʻi he 5:10 pm

 

ʻOkú ke ʻOua naʻá ke fai ia, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ilifia ai koeʻuhí he ʻokú ke ʻi he malumalu ʻo e maluʻi ʻo e Pulupulu ʻo ʻEku Faʻē Māʻoniʻoni Tahá

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ke fifili pe ko e ha ha ʻulungaanga kuo pau ke ke maʻu ngaahi kole mo e ngaahi fakaafe kehekehe ʻoku hoko mai aí. ʻOku ʻikai te ke fai pehē koe mahalo he ʻikai feʻunga ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo pau ke ne tali, pe fakafisi. Ko ia ʻoku fie maʻu maʻu pē ke kole pea toe lahi ange tokanga ange koeʻuhí he ʻoku kumi ʻe he filí ha faingamālie meiate koe fai ʻa e default ke ke lava ʻo ʻohofi ʻeku-

lahi ange ʻo fakapotopoto mo fakavaivaiʻi ai ʻa e popoaki ʻo e kuohili mo e kahaʻu.

Manatuʻi ko e momeniti mahuʻinga taha ia ʻi hoʻo hoko ko Au tahá ʻaonga ʻa e meʻa ʻoku tau maʻu fakataha ʻi heʻetau hu atu Feohi Fafale Fakaesino Lahi. ʻOku fakafou ʻi he feohi fafale fakaesino ko ʻeni ʻa e ʻokú ke liliu pea ʻokú ke fakaʻaongaʻi koe ʻI he ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai ʻiloʻi ai hoʻo ngāue fakafaifekaú Tefitoʻi meʻa mahuʻinga.

ʻOku ʻoku ke ʻilo- ʻa e meʻa ʻoku ke fakamoʻoni- ʻoku ʻikai ha ʻata pongia ʻo ho misiona moʻoní. ʻOku ʻikai ʻOku fie maʻu ke fetongi ʻe he fika uá ʻa e Palaimelí mo e meʻa mahuʻinga.

Niʻihi ʻOku ʻi ai ha fanga kiʻi meʻa iiki ke fakaʻilongaʻi ʻaki ha tuʻu laveangofua. Vaivai mo taʻe-maluʻi foki ʻoku ke ʻi ai, ʻo tatau pe mo e ʻikai ha meʻa ke ke manavahe ki ai koeʻuhi ʻokú ke ʻi he malumalu ʻo e Maluʻi ʻo e Pulupulu ʻo ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí pea ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē. ʻOku tau taki fakataha ki he kakato ʻo e ʻOfá.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

2 ʻAokosi, 16:20 p.m.

 

ʻIkai. Vakai lahi ange ki ho kuohili, vakai ki Heʻeku ʻAloʻofa

 

(tali ui ke maʻu ha tokoni)

ʻEiki Sīsū, fakamaʻa au koeʻuhí ko e meʻá ni ʻi he afi ʻo Hoʻomou ʻOfá. Ko e misiona ʻokú Ke fakafalala mai kiate au he ʻaho ní ke ʻaʻahi ki ai Ko e tokotaha naʻe faingataʻaʻia lahi, ʻa ia naʻe mole ʻa e meʻa kotoa pe hili ʻene ngaue ko ha setesi ʻo ha ngaahi taʻu lahi ʻi he fale fakapopula ki ha fakapo naʻe fai ʻi ha momeniti ʻo e loto-foʻi.

ʻIkai tuku ke fakalaka hoʻomou ʻOfa ʻiate au ke u kau ki ai. Fai ʻe Toketā ʻa e ʻaloʻofa makehe ʻo Hoʻomou ʻOfa, ʻoku ou kole kiate Kimoutolu ʻoku liliu ʻene faingataʻaʻiá ko e Fiefia, Melino mo e ʻOfa.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. Ko Hoʻo kiʻi tamasiʻi ʻoku ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻi he fiefia lahi ʻoku ou talitali fiefia hoʻo lotú ki he ʻi ai ki he Tamaí.

ʻI he ʻAho ni ʻOku aʻu ʻo u fie lilingi atu ha ngaahi ʻaloʻofa lahi mo e ʻofa ʻi he loto ho kaungameʻa, ʻa ia ʻoku ʻaʻaku foki. Ko hono fakamaauʻangá naʻe fakaava mo fakahaohaoaʻi ʻi he vela ʻa e faingataʻaʻiá. ʻOku ou fie fakaʻaongaʻi koe ke talaange ʻeni:

G., ʻalo ʻofeina ʻo e Tamai, ʻa koe kuo fili kimuʻa Hoʻo fakakaukau ke moʻui ʻaki e meʻa te ke kamata ke moʻui he ʻahó ni, kuo pau ke ke foaki pea foaki hoʻo "ʻio" kakato mo taʻefakangatangata e Finangalo ʻo e Tamaí maʻá e fakahoko ʻEne palani ʻiate koe.

ʻOkú ke kuo pau ke ne ʻoange ki ai ho kuohilí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku lelei pe kovi, fakaʻofoʻofa pe palakū. Kuo foaki ki he mamahi ʻa e Tamaí, ʻoku ʻikai kei hoko ʻa e kuo hili ko ha mamahi kiate koe. ʻOku ʻikai ke kei Ko ha kavenga kiate koe he ʻoku ʻikai ke ke toe fuesia ia ʻi hoʻo uma. ʻOku tuku ia ʻe he Tamai ʻi ho lalo vaʻe ʻo hange ko ngaahi maka ke hiki hake koe kiate Ia.

Toe Lahi Ange ʻOku lalahi mo mamafa ʻa e ngaahi foʻi maká, ko ʻenau mālohi angé, ko e lahi ange ia ʻenau ʻoku nau ofi ki Hono Fakamaauʻanga, ko e lahi ange ia hoʻo lava ʻo hu ki he kakato ʻo e ʻOfá, mo e meʻa kuó ke holi ki ai talu mei he hoʻo kei siʻí.

 

G., haʻu ʻo fakahū koe ki Hoku nimá. ʻOua naʻá ke toe fakamoleki ha taimi ʻi he vakai ki he kuohilí pe ko koe pē. Fakapipiki ho fofonga kiate Au, ko ho ʻOtua. vakai ki Heʻeku ʻOfá, vakai ki Heʻeku ʻAloʻofa. He ʻikai ke nau teitei moʻui taau, pea ʻikai teitei taau ; ka ke talitali lelei kinautolu ki hoʻo fakamaauʻanga koeʻuhí he ko e Tamaí ʻoku ne fie maʻu ia ʻi he founga ko ia.

G., ʻalo ʻofeina ʻo e Tamaí, ko au, ko homou ʻOtuá, ko homou Fakamoʻuí Sīsū, ʻoku ou tūʻulutui ʻi ho ʻaó ke kole atu ke talitali lelei ʻEku ʻOfa. Kuo lahi hoʻomou moʻuí fakahaohaoaʻi ʻi he afi ʻo e faingataʻaʻiá. Ko e hā e meʻa ʻoku kei toé ʻe fakahaohaoaʻi ʻe he Afi ʻo ʻEku ʻOfá, kapau te ke tali ia pea kapau te ke ʻOku toe lelei ange ʻa e talitali lelei.

ʻIkai. ʻE lava talitali lelei kakato ia kapau ʻoku ʻikai te ke talitali lelei koe ʻe koe. ʻOku fie maʻu ke ke fai ha faikehekehe lahi ʻi he ko koe mo e ngaahi ngāue ʻokú ke fakameʻapangoʻia ai ʻi hono Toʻo. Ke fakalotoʻi koe, vakai ki hono fakaʻikaiʻi ʻo e Pita; Vakai ki he palopalema ʻa Saula ʻi hono fakapoongi ʻo Seni Sitiveni, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne taʻofi ia mei haʻane hoko Seni Paula.

G., ʻoku ke matuʻaki mahuʻinga kiate au, ko ho ʻOtua, pea ʻoku ou fie maʻu ʻo kimoutolu. Haʻu ʻo li koe ki hoku tafaʻaki ʻi mui. ʻoku ou fakafalala atu kiate koe Siʻeku Faʻē Monūʻiá, haʻu ʻo tui ho ngaahi kafó mo hoʻo hōsí ʻi he ʻa e Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí.

ʻI he ʻofa ʻOku ou ʻofa atu kiate koe ʻi he anga faka-ʻOtua. »

 

11 ʻAokosi 3:30

 

ʻOku ʻi he feohi fafale ko ʻeni mo koe ʻoku ou toe langa Ko Hoku Siasí mo e Fineʻofá

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku fakaʻau ke toe vaofi ange, pea ko e meʻa ia feohi fafale ʻoku ne liliu. Ko ha feohi ʻiate koe ʻoku ʻomi kiate koe ʻa e Melinó, Fiefiá, Nongá mo e ʻOfá. ʻoku ou maʻu Holi maʻu pē ki he feohi fafale ko ʻeni ʻoku fakautuutu ʻene tupu haké. Maʻu pe Pea ʻi he feituʻu kotoa pe, ʻoku ou fie maʻu ia ʻi he tokotaha kotoa pe ʻo moʻui ʻi he māmaní.

ʻOku ʻi he feohi fafale ko ʻeni ne u toe langa ai Hoku Siasi mo ʻEku Kulupú. ʻOku fakafou ia ʻi he feohi fafale ko ʻení kuo ne ikunaʻi hono fili ʻi heʻene tui kuo ne ikuna.

Ko e ko e ʻuluaki hala ke aʻu ai ki he feohi fafale ko ʻení ko ha "ʻIo" Fakakātoá, ʻIkai faituʻungaʻa pea ʻikai toe lava ʻo fai ha meʻa ki he Tamaí. ʻoku ou maʻu naʻe folofola ki he Tamaí, kae ʻikai ki ha toko taha pe tokolahi ange: naʻa mo pe ʻe lava ke hoko ʻa e tokotaha pe niʻihi ko iá ko ha meʻangāue mahuʻinga ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí.

ʻOku "ʻIo" ʻoku foaki ki he Tamaí ʻoku haʻu ia ke fakamāmaʻi ʻi he ʻOkú ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku moʻoní pe halá. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻokú ke ʻi he maama moʻoni kapau te ke lava ʻo tali ʻa e ʻa e kakato ʻo e Folofola mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtua. ʻa e fakahōhōloto fakatokāteline ʻo e Siasí, ʻo ʻikai fakasītuʻaʻi ha taha iota. Kuo hoko ʻeku Pekia ke huhuʻi hoʻo ngaahi angahala mo ʻEku ʻOku fakahā kiate kimoutolu ʻe he Toetuʻú ko au ʻa homou Fakamoʻuí.

Kimuʻa ke mate, kuó u ʻoatu ʻa Mele ko e Faʻē mo e Fakalaloa. ʻOkú Ne fepokangaʻaki maʻu pē maʻu pē maʻau ; ʻOkú ne ʻalu fakataha mo e kāingalotú mo e kau māʻoniʻoní pea kau ʻāngelo māʻoniʻoni.

Fiefia pea fiefia ʻi hoʻo foaki ʻa e "ʻio", taʻefakangatangata mo taʻe-hano-tatau. ʻOkú ke fiefia ke hū mai ki he māmani ko ʻeni ʻo e Māmá, ʻo vāofi ange ʻi he tupulaki maʻu pē ʻi Heʻeku ʻOfá.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

15 15:35 ʻAokosi

 

Ko e ʻoku lahi ʻa e fiefiá ʻi he Langí ke mamata ki he ngaahi mana ʻoku hokó ʻi he lotó

 

"Ko ʻeku Fānau ʻofeina, ʻoku lahi ʻa e fiefia ʻi Hēvaní. Vakai pe ko e hā e meʻa ʻoku ʻOku fakahoko ʻe he Tamaí ʻi ha ngaahi loto lahi. Kamata ʻaki e ʻa e meʻa naʻa ne ueʻi koe ke ke tohi.

Kamata ke mamata pe ʻiloʻi ha konga ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá, ʻetau Tamai? ʻI heʻene ʻiloʻi ko e taha ʻo hono ʻOku fakatokangaʻi ʻe he fānaú ʻene siʻisiʻí pea nau tali ʻene ʻofá taʻe kau ai ʻa e ʻI heʻene ngāueʻi iá, ʻokú ne fakahoko ai ha ngaahi mana taʻeʻamanekina mo e taʻepau, hange ko kinautolu ʻoku lolotonga hoko ʻo fakafou ʻi he ongo tohi ko ʻení ʻa ia ʻoku foaki atu kiate kimoutolú ke fakamoʻoni ʻi ha kiʻi konga siʻi ʻo e moʻoní.

Ongo ʻOku ʻikai ha ngataʻanga ʻo e ngāué, pe ʻi he taimí pe ʻi he vavaa. Vakai ki he meʻa kuó Ne lavaʻi ʻi he meʻa takitaha kiʻi taʻahine kuó u ʻi aí pea mo e nāunau ʻokú Ne foaki maʻakú ʻi he Puleʻanga.

Naʻa ʻoku ʻikai ha folofola te ne lava ke fakalāngilangiʻi foki ʻa e Tamaí makehe. Ko e meʻa ʻoku lolotonga hokó ʻoku fakaʻofoʻofa kuo pau ke faingofua hoʻo tala ʻoku ʻikai maʻu ia mei he koe. Ko ia he ʻikai lava ke ke laukau ʻaki ia.

ʻOku matuʻaki fakaʻofoʻofa ho misiona, ʻa ia ko e misiona foki ia ʻo e Taha Kotoa Fānau ʻo e Māmaní. Ko ha fehuʻi ia ʻo hono tuku ke tafe mai e ʻOfa ʻa e Tamaí ʻiate koe.

ʻOfa te ne lava ʻo fakalaka ʻiate koe ʻi heʻene liliu koé. ʻOkú ke ʻokú ke liliu ʻi he taimi ʻokú ke tali ai ʻa e ʻOfa ʻoku ʻikai fai ʻe he Tamaí Tuku hoʻo lilingi hifo kiate koé.

Ko ʻeni ʻOku ofi ʻaupito ʻa e ngaue fakafaifekau kiate au, ʻa ia naʻe maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fou ʻi he Fakamoʻui ʻo e tangatá. Ko e ʻe ua ʻoku kamata ʻaki e "ʻio" ʻa e ngaue fakafaifekau kia Pee.

 

I ko hoʻo Faʻeé pea ʻoku ou tokangaʻi fakatāutaha koe, ko koe faʻofua ʻi Hoku Fakamaauʻanga ke fakamafola ʻa e ʻOfa ʻoku maʻu ʻe he Tamai ʻo hokohoko atu e mafola.

I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

Ko Hoʻo Faʻē ko Melé. »

 

 

16 15:20 ʻAokosi

 

ʻOku Fakakaukau ki he "puna saucers"?

(Ko e tali ki ha tohi)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakaʻofoʻofa kotoa ʻo e tuí ʻoku ou maʻu maʻu pe, ʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻohovale ʻi Hoʻo fakatokangaʻi mei ha voliume ʻe ua: " Koeʻuhí ko e fiefia ʻaʻakú, ko Sīsū kuo u filí." Mo kae tautautefito ki heʻeku laka atu ki muʻa ʻa e kole ʻa GB mo ʻene kole.

I ʻoku ou fakamālō atu ʻi he ʻaloʻofa maʻongoʻonga ko ʻeni ʻokú ke maʻu ke u aʻusia Fakamoʻoni ki hoʻo ngāué. ʻoku ou nofo ʻi hoʻo ʻāveá.

Ko Hoʻo kiʻi tamasiʻi ʻoku ʻofa ʻiate koe.

(Tohi maʻu mei he GB):

M. Hili hono lau ʻe Folo, hili hono lau e tohi "huaʻi hifo ʻa le Bonheur Mien, Ko e Sīsū naʻá ku filí", ne u maʻu ho tuʻasila fakapōsiti ʻōfisí ki he hoku tokoua ko C. Naʻá Ne talitali lelei koe ki Hono Senitā Faifakamoʻuí.

Ko Hoʻo Naʻe fakaava ʻe he fononga fakalaumālié ha ngaahi tafaʻaki foʻou kiate ia. Naʻa ne talamai ongo moʻoni. ʻOku fakaofo he ko e taʻu 2000, ko ha ʻoku fai ʻe he tokotaha fakatautaha ʻo Sherbrooke ha ngaahi fehuʻi ki he tuʻi Pule ʻo e ʻunivēsí pea ʻofa ke Ne tali ia ʻaki loto fakamātoato. Ko e meheka kimoutolu ʻa e kakai kotoa pē.

ʻoku ou fakaʻamu ʻiloʻi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.

ʻI he Fakakātoa ʻo e Fonua ʻo māmaní, ʻoku hoko ʻa e taʻe-mafakamatalaʻí. Ko e Fekolosiʻaki saucers

 

Naka ʻI ha vave fakaofo. Kuo mamata ki ai ha kakai ʻe lauimiliona, ʻOku ilifia ha niʻihi.

Niʻihi ʻIkai ʻiloa e astronomers, kau saienisi ʻo e faʻahinga kotoa pe mapuleʻí, kau mataotao faka-siasí mo e mataʻitohi toketā, ʻikai ha taha ʻiate kinautolu ʻOku ʻikai lava ʻe he kakai fakaʻofoʻofa ni kotoa ʻo fakaha mai ʻa e moʻoni, Neongo ʻa e ngaahi ta ʻe lauiafe naʻe fai ʻa ia ʻoku fakamoʻoni ki ʻa e ʻaʻahi tonu mai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻiate kitautolu. Ko e moʻoní hola mei ai.

M. Sōlasi, ʻa kimoutolu ʻoku lava ʻo fetuʻutaki mo e ʻOtuá, ke Fakataufolofola kiate Ia mo Maʻu ha tali moʻoni, kuo ke mateuteu ke kole ki he ʻOtuá ke ʻoatu ha tali moʻoni ki he Ko e fehuʻí: Ko e ngaahi fehuʻi kotoa pē ne u fai atú?

ʻoku ou tatali ko hoʻo talí. Tuku ha taimi. ʻI he taimi ʻoku Te ke maʻu nai, te ke angaʻofa feʻunga nai ke ʻomi ia kiate au?

ʻI he fiefia ke lau vave koe, ho kaungameʻa GB

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ke moʻui ʻi ha taimi makehe ʻo e ʻaloʻofa. Ko kinautolu pē ʻa ia naʻa nau ʻoange ʻenau "ʻIo" ʻoku nau ʻiloʻi ʻeni. Ko e ʻOku ʻaonga lahi kiate kinautoluʻoku, makehe mei he foaki ko honau fakakātoá, naʻe ʻikai faituʻungaʻa mo ʻikai hano ngataʻanga "ʻio", fakatokangaʻi ʻenau siʻisiʻi ʻi he ʻao ʻo ha ʻOtua mālohi mo mālohi pehē, tali ʻa e ʻOfa ʻoku finangalo ʻa e Tamai ke lilingi ki honau parcoeurs. ʻOku ou fie lea ki he GB:

Foha ʻofeina ʻo Hoku Fakamaauʻanga, ʻoku ke fiefia ke talitali lelei ʻa e ʻOfa ʻi he ngaahi tohi ko ʻeni. Ko e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke ʻilo, ko e ʻOfa ʻeni ʻokú ke maʻú, ko e talitali leleí ko ha kiʻi konga siʻi pē ia ʻo e ʻOfa naʻe fie maʻu mo finangalo ʻa e Tamai ke foaki maʻau.

ʻOfa naʻe fakangatangata pē hoʻo fiefiá ʻi haʻo fakaava hoʻo ngoue. ʻI he ʻofa kuo maʻu, ʻoku fakaava ai ho fakamaauʻanga lahi pea toe ongongofua ange. vakai, ʻOfa. Pea ʻI he hokohoko atu hoʻo lau e ngaahi tohi ko ʻeni, te ke maʻu ʻo lahi ange pea ʻe tatau pe

 

takitaha ko hoʻo toe lau pē kinautolú. Ko ha koloa ʻoku ʻikai faʻa fakamoʻui ke ke fekumi maʻu pē ki ai.

Ko Hoʻo Hohaʻa ke ʻiloʻi mo mahino e meʻa ʻoku hoko ʻi he palanite ʻOku fika ua ʻa e mamani ʻi he momeniti ko ʻeni ki he ʻoku hoko ia ʻiate kimoutolu he ʻahó ni. Tatau ai pe pe ʻoku lelei pe kovi, ʻoua naʻa ʻOku ʻikai ke ke tuku ke tohoakiʻi koe ʻe he meʻa ʻoku fika ua, pea ʻoku ne ʻoatu kiate koe te ne taʻofi ʻa e utu ʻo e ngaahi lelei ʻo e fakatātā ʻaki. Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he ʻi loto ʻiate koe ke feʻiloaki mo e ʻOfa hili ʻiloʻi hoʻo kiʻi tamasiʻí peá ne talaange ʻene "ʻIo" kiate iá.

ʻI he ʻo talitali lelei ʻa e ʻOfa, ʻoku ke hoko ai ko ha Tokotaha ʻo e ʻofa. ʻI he hoko ko ha Tokotaha ʻOfa, te ke hoko ko ha meʻangāue te ne lava fakaʻaongaʻi ʻi he Toʻukupu ʻo e Tamaí ke mafola Ko ʻene ʻofa ʻi he meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai, ka ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻasi mai neongo ʻoku ʻi ai ʻoku ʻi ai ha minimals lelei ʻi hono fakafehoanaki ki he meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai. ʻOku Ko e foʻi moʻoni ko ʻeni ʻoku mahuʻinga taha ʻi he palanite Mamani, ʻo ʻikai ke ne ʻilo pe ʻoku ʻi ai ha puna meʻalele, pea Kapau ʻoku pehē, ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku maʻu ʻa e fehuʻi ko ʻení mei hoʻo pēsí kakai lalahí. Hū ʻa e ʻOfá kiate koe mei ho tafaʻakí fakatamasiʻi. Tuku kehe kapau he ʻikai ke ke hoko ʻo hange ko Fānau iiki, he ʻikai te mou hū ki he Puleʻanga ʻo e Langí.

ʻAfu ʻOku ʻi ai ha kiʻi tamasiʻi ʻi he feituʻu kotoa ʻoku ne saiʻia ke mohe ʻi loto ʻiate koe. Fakaake fakalongolongo - ke langa ʻa e Siasi fakaʻofoʻofa mo haohaoa ko ʻení te ne fokotuʻu ha Sosaieti Foʻou, pe he ʻikai ke ʻi ai ha pe taufehiʻa pe fetaʻaki, ka ʻe tataki ia ʻe he ʻOfa.

Ko e ʻOku vivili ʻa e taimí, kuo pau ke taʻofi ʻetau maumauʻi e taimí ʻi he meʻa ʻoku ua, ko e meʻa ke tukutaha ki ai e tokanga ʻi he aofangatuku. G., fekumi Ko ia ko e meʻa mahuʻinga ʻoku ne tataki koe ki he kakato ʻo e ʻOfa atu! ʻOku mou monūʻia!

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

19 ʻAokosi 4:55

 

Tauʻatāina ʻo e lotoʻaá ʻokú ne fakaʻatā ʻa e meʻakai fakalaumālié mo e ʻa e ʻOfa ʻoku tau fie huaʻi ki ai

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakafeʻiloaki koe he pongipongí ni ki he kulupu ʻoku tau ʻe fakataha he pooni ʻi la Tuque. ʻI ha founga tautautefito, ʻokú ma loto ke maluʻi ʻa Mīsisi ʻa e tokotaha fokotuʻutuʻu ʻoku pelepelengesi ʻene moʻui lelei fakaesino. ʻOkú ke tuku ke tau ʻalu maʻu pē ki ai ngaahi liliu lalahi ʻi loto. ʻOku siʻisiʻi ʻaupito kiate koe ke aʻusia ʻa e fakamoʻui fakaesinó.

Maʻa e ʻOna, ʻoku ou kole atu ha lelei makehe pea kimuʻa, fakamalo atu pea Mālō.

I fie maʻu foki ke taukapoʻi ʻa e taulaʻeiki ʻo e koló mo e ʻa e ongomeʻa ʻoku na tokoniʻi ia.

Ke ke fakamālō ki muʻa koeʻuhí ko e ngaahi mana ʻoku ʻikai ke mou faí, Taʻofi hoʻo vaʻinga ʻi he kalasí.

ʻoku ou ʻoatu hoku ʻaho. ʻOku ou foaki ia maʻa e kakai ʻoku tau Feʻiloaki. ʻOku ou fie hoko ko hoʻo kiʻi Komisiona, pea ʻoku ou tuku au ki ho fakaʻauha. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou talitali lelei hoʻo lotú mo ongoʻi ki he Tamaí taʻehoko. Te u kau mo koe ʻi he feohiʻanga ʻo e ʻeku Faʻē Monūʻiá, kau ʻāngelo tokolahi, kāingalotu mo e kāingalotu tokolahi. Taha te mou toe mamata ki Heʻeku Ngāué.

ʻOku te ne fakapapauʻi ʻa e ola lelei ʻo ʻetau tokoni. ʻOku ʻoku ʻikai fakafalala mai ia kiate kitautolu, pe ko e meʻa ʻoku ke lea ʻaki, ka mei he fakaava ʻo e loto ki hono lau ʻo e ʻofa ʻoku ʻOku tau loto ke huaʻi ia.

ʻOku Hange ʻoku haʻu mo ha ngaahi loli meʻakai. ʻOku ʻikai ʻa e tokotaha ʻe ʻave, te ne fafanga pe ia, ka ko e tokotaha ʻoku ʻe fakaʻauha.

 

Naʻa ʻoku tatau pē ia ki he fafangaʻi fakalaumālié mo e ʻOfa ʻoku maʻu ʻe he ʻOku loto ʻa e tamaí ke tō ki he fakamāú. ʻOku nau kei ʻi he hulu. Ko hono fecundity ʻi he loto ʻoku fekauʻaki mo e kai ʻoku fie maʻu ke tau fai meiate iá.

Hangē ko e ʻoku ke fakatokangaʻi ia ʻi he Ongoongolelei, ʻa ia te ne holoki ʻa e ngaahi mana ʻoku ou maʻu ʻOku fakahoko ʻa e tui ʻa e kakaí. Ko hono fakaava ʻo e lotó ko e fai ʻaki e ngaahi lotú mo e kau tamaioʻeikí ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻí.

Nofo Maʻu ʻi he feohi fafale lahi ke fakalāngilangiʻi ʻa e Tamaí he ko e meʻa te Ne kei fai he ʻaho ni. Toe fakaongo atu, ko koe te ne fakamoʻoniʻi ʻEne Ngāué.

ʻI he ʻi hoʻo maʻu ʻEne ʻOfa, ʻoku ke hoko ai ko e ʻOfa.

ʻOkú ke foaki ʻa e ʻOfá.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

 

22 ʻAokosi 2:25

 

Ko Hoʻo Kuo pau ke faitoʻo e ngāue fakafaifekaú ʻe he faingataʻaʻiá

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e ngaahi kole ʻoku ou maʻú pea ʻokú Ke ʻafioʻi, pea pehē ki heʻeku faingataʻaʻiá ʻi he ʻao ʻo e ngaahi ngāue ko ʻení ʻa ia kuo teʻeki fakaleleiʻi.

I ʻomi ʻeku tuēnoá. ʻOku ou tali Hoʻo ʻOfá pea kamata Ko hoʻo fakafanongó, koeʻuhí ke Ke lava ʻo akoʻi mai kiate au ʻa e meʻa kuo pau ke u liliú ke fakahoko Ho Finangalo.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga hoʻo ngāue fakafaifekaú. Ko ia ai kuo pau ke fafangaʻi ʻe he faingataʻaʻiá. Koeʻuhi ko koe, kuo pau ke ke fiefia lahi ange ʻi he faingataʻaʻiá.

 

ʻaa ʻOku puhi ia ʻi ha ngaahi tukunga ʻe niʻihi-Falanise kuo pau ke ke talitali lelei mo fakafeʻiloaki ʻa Pea. Ko ia pē ʻokú ne ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ne moʻua ki aí Moʻui ke fakakakato ʻa e tokotaha taʻekakato ʻoku ke ʻoku pehē. ʻOku ou fie fakaʻaongaʻi koe he pooni ke ke pehē ko e C:

C., kiʻi tuʻu hake mei Heʻeku Ngoue, ʻo fifili pe ko e ha hoʻo fiefia kapau ʻe Te ke lava ʻo mamata ki he fakaʻofoʻofa ʻo ho laumālié, ʻa e fakaʻofoʻofa ko iá ʻa ia ʻoku fakahaohaoaʻi ʻi he ʻaho ki he ʻaho ʻi hoʻomou ngaahi mamahí!

ʻOkú ke ʻoku ke fakaʻau ke ofi ange ki Hoku Fakamaauʻanga. Hoʻo ʻi aí ofi mai kiate au ko ha fakafiemalie lahi ia ki hoku fakamaauʻanga kafo. ʻOku ʻi he malumalu ho uaifi mo e foha ʻa e Fineʻeiki Maluʻi maʻu pē. Kuo pau ke ke ʻofa mo ʻalu mo kinautolu, ʻo ʻikai te nau tui ia, he ʻoku nau maʻu ʻeku ʻaloʻofa kiate kinautolu. Tā-meʻaleá ʻaho ki he ʻaho.

C., Siʻoku kiʻi lose, ʻomi hoʻo ngaahi faingataʻaʻia ʻi he vave taha ʻoku mou ongoʻi kinautolu; Te mou ʻiloʻi ai ko ʻeku haʻamongá ʻoku maama. ʻOua te ke ilifia. ʻoku ou nofo maʻu pe mo koe. Kuó ke ʻilo ʻoku saiʻia hoku matá.

I lilingi atu ha ʻofa lahi kiate koe pea kiate koe koeʻuhi ke ke Maʻu Mai. ʻI he foungá ni, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa. ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

1 Sepitema ʻi he 5:00

 

Talitali Lelei ʻikai ko e tuʻunga ʻoku ke pehe ʻoku totonu ke ke hoko ki ai

 

ʻEiki Sīsū, naʻá ku toe lau ʻa e pōpoaki ʻo e ʻaho 28 ʻo Fēpueli 1997 (Fika 68, peesi 109, voliume 1) pea ʻoku ou ʻiloʻi ha meʻa ʻe ua ʻoku ne ngaohi au ke u hangē ʻoku meimei ʻikai ke na feʻungá. ʻUluakí, ʻoku ou fie Fakamamafaʻi ange ko e meʻa naʻá ke palōmesi ke ʻalu fakataha mo iá - Fakahū ʻiate au, ʻoku fou ia ʻi he ngaahi Ngaahi tohí, ʻokú ke

 

Fai ia. Naʻa nau takitaha ʻI he ʻaho ni, ʻoku ou fanongo pe lau e ngaahi fakakaukau ʻoku ne fakapapauʻi ʻeni moʻoni. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻi he palakalafi ko ʻeni, ʻoku tau lau ai ʻo pehē: "Teuteuʻi ho fakamaauʻangá ʻi he lotu pea tukuange ia. Sima maʻamoutolu."

I fakamoleki ha ngaahi houa lahi ke lotu kiate ia, ka ʻoku ʻamanaki ke ofi ki he meʻa kotoa pe. ʻOku ou maʻu ʻa e ongo ko ʻeni ʻo e feilaulau fakafoʻituitui ko ʻeni, ʻoku Kuo pau ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pe.

Haʻu Naʻe tuʻusi ʻe Semi ʻa e kau fakamaʻu pea ʻai ke malava ʻa e liliu koeʻuhi he naʻa ku ʻOku ou tuēnoa ʻaupito.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu ko ʻení. te u talaatu Hangē pē ko iá.

"Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi siʻi, Kuo tali hoʻo kole koeʻuhi ke ke maʻu ha tali pau mo mahino ʻi he Ko e houa. ʻI he taimi ni, kuo pau ke ke vilitaki ʻi he lotu. Ko e fakafisingaʻi kita, ko e meʻa mahuʻinga taha, ko hono talitali lelei ʻo ʻikai ko e tuʻunga ʻoku ke pehe ʻoku totonu ke ke aʻusia. »

Talanoa Hili hono fakatahatahaʻi ke fakalaulauloto Naʻá ku mohe ʻi he palakalafi fakaʻosi ko iá.

 

 

6 Sepitema ʻi he 2:55

 

Naʻa ʻuluaki tafoki hoʻo tokangá ki he Tamaí ke fakaleleiʻi ha faʻahinga palopalema pē

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e tūkunga ko ʻení ke ke ʻIloʻi, ko koe pe ʻoku mau tui ko koe ʻa e kau faingataʻaʻiá ʻo e lavakiʻi.

ʻE founga fefe ʻOku tau moʻui ʻaki nai e ongoongoleleí, founga ʻoku totonu ke tau ʻulungāanga ʻakí, mo e meʻa ʻoku totonu ke tau faí Toʻonga fakakaukau ʻoku totonu ke tau maʻu ʻi he tukunga ko ʻeni?

I foaki hoʻo tuēnoá, pea ʻoku ou fakafalala pē ki hoʻo tokoní.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. Ko Hoʻo kiʻi tamasiʻi ʻoku ʻofa ʻiate koe.

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻi he tūkunga ko ʻení, ʻo hangē ko e niʻihi kehé, Kuo pau ke ʻoua naʻa tau tukuange ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he tuʻunga ʻo e ; fika uá.

ʻOku ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko e feohi vāofi ʻoku tau maʻú; ʻOku ʻa ia ʻoku fika ua, ko e meʻa kotoa pe ia ʻoku ʻi tuʻa ʻi hotau feohi vaofi ʻoku ou maʻu mo koe pea ʻoku mou feohi Ko au, ko homou ʻOtuá.

ʻOku ʻaki hono pukepuke ke loloto ʻi loto ʻiate koe ʻa e feohi fafale fakaesino ko ʻení tā fakatātaaʻi mei he Tupuʻanga ʻo e ʻOfá, ʻa e ueʻi fakalaumālie kotoa pē ʻoku fie maʻu ke ke fakaleleiʻi ha faʻahinga palopalema ʻoku ʻoatu ia kiate koe.

Ko e sio fakamamaʻu ki he Tamaí ke maʻu ʻEne ʻOfá, pea ʻi hoʻo maʻu ʻEne ʻOfá, ʻokú ke toe maʻu ai mo ha Ueʻi fakalaumālie fie maʻu ki hono fakaleleiʻi ʻo e palopalemá.

ʻI he taimi ʻOku ueʻi koe ke ke feongoongoi pe ui toko taha pe tokolahi ange, ʻoku ʻikai ke ke falala ki he ngaahi kakai ka ki he ʻofa ʻa e Tamai te ne ueʻi ʻa e ngaahi kakai ke nau tataki koe.

Fekauʻaki mo e ʻa e tukunga ʻoku ke hohaʻa ki ai he taimi ko ia, fakafoki ia ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí, ʻoku ʻikai ke ke toe maʻu ia kiate koe hohaʻa he ʻe haʻu ʻa e fakalelei meiate Ia. Ko e meʻa ʻoku ʻikai ke ke fai ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e fie maʻu ke ke fakamafola atu ʻi hono toʻo ʻa e ngaahi meʻafua ʻoku fie maʻu meiate kimoutolu, koeʻuhi ko e ke ʻaʻeva ki ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki pe vakai ki he Kakai ʻoku nau tokoni atu ke fakaleleiʻi e palopalemá.

Fehuʻi pe kiate koe Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke ui ki he kakai kehé ʻi he taimi kuo pau ke haʻu ʻa e founga ke fakaleleiʻi ʻaki mei he Tamai? Ko e talí ʻoku faingofua. Ko hono moʻoní, naʻe tufaki ʻe he Tamaí ʻene ngaahi meʻaʻofa, ʻene ngaahi faʻahinga ʻofa (ʻIlo mo e Poto) ʻo aʻu ki he kakai tokolahi pea ʻi Heʻene palani ʻo e ʻofá, ʻokú Ne finangalo ke foua ʻa e kakai ke Fakahoko ʻEne Palaní ʻo Hangē ko ʻEne Fakahoko he Taimi ní ʻa koe ke ke tohi pea kau fakataha mo e loto ʻo e kakai.

 

ʻOkú ke ʻAi ke liliu e meʻa ʻoku hoko, ʻoku ke ui ia ke Tataki koe, ngāue ʻi he ʻiloʻilo pau ʻokú ne tataki koe ki he ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke aʻusia pe fakafalala ki he niʻihi kehe. Taha ʻo e Ngaahi Potufolofola maʻongoʻonga ʻoku ʻi he tuʻunga ʻo e falala; ka ʻoku foaki kakato ia ki he tangatá foaki ki he ʻOtua ʻa ia ʻoku fou mai ʻi he tangatá. ʻOku loto falala ko ia ʻokú ne fakaʻatā ʻa e ʻOtuá ke ngāué ʻo fakafou ʻi he kakai.

ʻI he taimi ʻOku fakaleleiʻi ʻa e palopalemá, manatuʻi ke ʻoange ʻa e nāunaú ki he ʻOtuá pē, ʻo fakamālō kiate kinautolu kuo nau ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke ngāue ʻo fakatatau ki Heʻene palaní.

ʻOkú ke Kiʻi hoko atu pē mo manatuʻi ʻoku ʻi he ʻi heʻetau feohi fafale. ʻOku kei hoko pe ʻeni, ko e vā fetuʻutaki vāofi ʻokú ne tataki koe ke loloto ange ki he ʻOfa.

I ʻofa ʻiate koe ʻi he ʻita mo fakalangi. »

 

 

12 Sepitema ʻi he 5:00

 

Tokosiʻi pē ʻOku tatau ai pe, ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo e lahi ʻo e paʻanga, ka ʻoku fekauʻaki ia mo hono fakahoko ʻo e Finangalo ʻo e Tamaí

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu e tūkunga pelepelengesi ko ʻení ko ha kau mamahi kitautolu pea ʻoku ke ʻiloʻi, ʻo tatau pe mo ʻa e ngaahi fili kuo pau ke tau fai. Faʻu ha Maʻu pe tali ha nofoʻanga fakakaumeʻa ?

I foaki ʻeku tuēnoá, hoku ngaahi fakangatangatá mo hoku vaivai ke fehangahangai mo iá ʻa e faile ko ʻeni. Te u kole foki ha tokoni ʻa ha toko ua Kakai mahuʻinga ʻoku fie maʻu ke nau fai ha fili mo au, koeʻuhí ke hoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi ha ʻātakai ʻo e uouangataha mo e melino ʻi homa vahaʻa.

 

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu ko ʻení. ʻoku ou tui ʻi hoʻo fakafanongó.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ne u fanongo ki hoʻo lotú peá u fanongo ki ai Teuteú. Ongoʻi ʻoku fekauʻi mai ʻe he Tamaí Hono Laumālié mo Ko ʻEne Kau ʻĀngelo māʻoniʻoni te nau ʻalu fakataha mo koe ʻi he nofoʻanga ʻo e ʻa e faile ko ʻeni.

ʻOku ʻOku ʻikai ko e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koé ʻa e lahi ʻo e paʻanga ʻi he siteikí, pe ʻa e fakapapauʻi ʻe tauteaʻi feʻunga ʻa e tokotaha fai kakaa, ka ke ne fai ʻa e finangalo ʻo e Tamaí pea nofo melino lolotonga e fononga ko ʻení.

Ko ʻeni He ʻikai maʻu ʻa e melino mei he ikuʻanga ka mei he ʻiloʻi ʻokú ke fai e Finangalo ʻo ʻEku Tamaí. ʻOku ʻokú ne fokotuʻu koe ʻi he hala ʻo Hono Finangaló ko e: ʻUluakí, ko hoʻomou lotu ʻo e kolé; Uá, ko hoʻo moʻui fakakātoa mo hoʻo tauʻatāina ke maʻu ʻa e talí.

ʻOkú ke Maʻu ʻa e tukulolo mo e tauʻataina ko ʻeni ʻi he taimi ʻoku ke Hifo ki he loloto hoʻo loto fakatōkilaló ʻiate koe ʻikai tākiekina ʻe hoʻo holi ke totonú, ke ikuna.

Tui tokanga makehe ki he meʻa ʻoku hoko mo ʻa e tokanga ʻa e Kakai ʻoku mou feohi ke fakaleleiʻi ʻeni pisinisi pea te ke toe mamata ki Heʻeku ngaue.

ʻOkú ke lava he taimí ni ke foaki ʻa e lāngilangí ki he Tamaí pea fiefia ʻi he meʻá ni Melino ʻokú ne ʻohofi koe he taimí ni.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

Ko e tohi talanoa naʻe fuʻu lahi ʻa e loki ko ʻeni ʻiate au pea naʻe pau ke ne Faingataʻa ke fakaʻosi ʻa e ongo palakalafi fakamuimuitahá ʻo ʻikai toe mohe.

 

21 Sepitema ʻi he 3:30 ko

Hiva fua ʻaki tataki ke tokoni atu ke ke laka ki muʻa. CER pea nofo ʻI he Hala Moʻoní

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku tau hu fakalongolongo atu pe ki he Maama Foʻou! Naʻe fili koe ke ke hoko ko ha fai fakahinohino lolotonga hoʻo ʻikai ke ke ʻilo e tōʻonga ʻi he Maama Foʻou ko ʻení.

ʻOkú ke ʻikai ke ne ʻilo ʻa e halá; ʻOkú ke ako ʻi hoʻo ʻalú fakafuofuaʻi ke ke fakalakalaka, tuku ke tataki koe ʻe Au pea ʻi he talangofua ki he mānava ʻa e Laumālié.

Maʻa e tokoniʻi koe ke ke laka atu ki muʻa taʻe ʻiloʻi e feituʻu ʻoku ke ʻalu ki ai, ʻo ʻikai ʻiloʻi pe ʻoku kei tataki lelei koe, kuo pau ke ke fakaʻaongaʻi e ngaahi poini pe ngaahi fakaʻilonga ʻokú ke ʻilo he taimí ni :

ʻOkú ke ʻAlu ke loloto ange kiate koe.

ʻOkú ke fehuʻi ki he tokotaha kotoa pē fekauʻaki mo Pee.

Ko Hoʻo ʻOku mateuteu ʻa e fakamaauʻanga ki ha tali, ngaahi meʻa fakahinohino tokosiʻi pē.

Ke ke matuʻaki tokanga ki he meʻa ʻoku hoko ʻiate koe pea mo e ngaahi koe.

ʻOkú ke Fakaʻehiʻehi mei he laka ki muʻá tuku kehe kapau ʻoku mahino ʻokú ke Laka atu ki he feituʻu totonú.

ʻOkú ke Vakai ki mui ke ke sio ki he founga naʻá ne fakaʻaiʻai koe ke ke ongoʻí ʻi he ngaahi ola kuo ke aʻusia mo ʻi he fakamoʻoni kuo ke fanongoa.

ʻOkú ke tuku pē hoʻo falalá ki he Tamaí.

ʻOkú ke ʻOkú Ne kole maʻu pē ke tupulaki hoʻo tuí.

Kuo Ko Ia toko taha pē ʻokú ke foaki ʻa e nāunaú.

ʻOku ko e: fua ʻaki tataki ke fakaʻata koe ke ke laka ki muʻa pea nofo ʻi he hala. ʻOua te ke ilifia; ʻoku ou kei mo koe.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

26 Sepitema 3:50

 

Maʻu Mai pea ke fakafeʻiloaki ki he ngaahi fetuʻu ʻoku haʻu mei he Langi ʻe hoko ia ko ha fetuʻu fakaemāmani lahí (Ko e tali ki he foha ʻoku saiʻia taha aí)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fai atu ʻa e kole ko ʻení maʻa ha taha ʻo ho ngaahi fohá Saiʻia taha aí. Kapau ʻoku ke fie fakaʻaongaʻi au ki he tali ʻene fehuʻi, ko e ha e meʻa ʻoku ne fakafalala ki ai ʻi he ʻOku to kiate ia ʻa e visone ko ʻeni ʻo e ngaahi fetuʻu ...

ʻOkú ke fie maʻu fakahā kiate ia ʻoku moʻui pe fakafou ha talafekau ʻe taha? Mahalo pe ʻoku teʻeki ai ke taimi ʻoku ke ʻiloʻi ai e tali ko ʻeni? Fakamālō atu ʻi hoʻo maʻu e ongona mo tali ʻeku lotu taʻefakapotopoto.

Fakaʻapaʻapa ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku toe talitali lelei pe hoʻo lotu-ʻoku ne haʻi mo e ngaahi meʻaʻofa ki he Tamaí, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻokú Ne ʻoku pau ke ne tali he taimi pe ko ia. Manatuʻi e taimi naʻa ke ʻeke ai pe ʻoku totonu ke ke hingoa naʻe ha ʻi he ʻuluaki voliume, naʻa ke maʻu ʻa e Tali hili ha māhina ʻe tolu mei ai pea naʻe feʻunga pē ia.

ʻI he Ko e hā ha meʻa ʻokú ke hohaʻa ki ai ʻi hoʻo fehuʻi he ko e taha hoku ngaahi foha ʻoku ou saiʻia taha aí, ʻoku fuʻu ʻofa ki Hoku Fakamaauʻangá. Ko Ia hoku fakafiemālieʻí. Ko e ngaahi fetuʻu lahi e ngaahi ngāué, kau ai hono fakaʻilongaʻi fakapoʻuli.

ʻOkú ke ʻoku lolotonga ʻi ha mamani fakapoʻuli. Ko e ʻOku ʻikai haʻu ʻa e māmá mei he tangata, ka ʻoku tō mei he langí hange ko e fana ʻa e ngaahi fetuʻu ʻi he langi. Ko e ngaahi maama ko ʻení ʻe toki lava pe ke foaki kiate kinautolu ʻoku ʻa ia ʻoku ʻata hono fakamaauʻanga ke tali ʻa kinaua; Ko e meʻa lahi Fakaava ʻo e lotoʻaa ʻoku tuluta ki ai ha ngaahi maama lahi mei he Langi.

Ko kinautolu Maama, makehe mei hono fakamaama, fakamafanaʻi e fakamaauʻangá, fai ha ʻOfa mālohi ʻoku haʻu hangatonu ki he Tamai.

 

Ko kinautolu ko e ngaahi māmá, ko e haʻu mei he Langí, ʻai ke fiefia ʻa e taha ʻokú ne maʻu iá ki he tokotaha kotoa pē ʻoku fetaulaki mo kinautolú. ʻEne ʻOku fakamāfanaʻi pē ʻa e kalasí ʻe heʻete ʻi aí. ʻIkai ngata ai, ʻoku hoko ko ha fakahinohino ki ha kakai tokolahi. Maʻu mai mo fakafeʻiloaki ʻa e ngaahi fetuʻu ʻo e Langi,

ʻOku Hoko ko ha fetuʻu ʻi he funga ʻo e māmaní!

Fiefia ko e foha ʻoku saiʻia taha aí! ʻOku ngaohi ʻe he ʻofa ngaahi meʻa fakaofo ʻiate Ia pea ʻiate Ia. Ko e meʻa ʻeni ʻoku fai ʻe he Tamaí fakaʻamu maʻa ʻene fānau takitaha ʻo e māmaní, ke ke ʻofaʻi ʻe he ʻOtuá.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

 

5 ʻOkatopa ʻi he 3:40 pm

 

ʻE founga fefe ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e Tamaí pea mo hū ki he feohi fafale mo Ia: fakaʻauha ʻe he afi ʻo e Ko ʻEku Afi ʻo e ʻOfá

 

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻi he ʻaho ni ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke hohaʻa ki Ngaahi fakakaukau ʻo e māmaní pe ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga naʻe fakahā ʻe he meʻá ni mamani. Ko hoʻo taumuʻa pē tahá ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e Tamai.

Taha ʻoku faʻa fehuʻi atu pe ʻe founga fēfē hono fakahoko Hono finangaló; pea mo founga ke ʻiloʻi ai. ʻOku taha pe ʻa e tali ki he ʻa e fehuʻi ko ʻeni: ke ofi kiate Ia. ʻOkú ke feohi vāofi ʻi he fakamoleki ha taimi mo ha taimi lahi ʻi he feohi fafale mo e Naʻá Ne fai ia.

Ko Hoʻo ʻOku hanga ʻe he "ʻIo" ʻo toʻo atu e ʻa vahevahe, blockages, hu ki Heʻene feohi fafale. ʻI hono ʻiloʻi ho vaivai, ongoʻingofua mo e siʻisiʻi, ʻOku puli atu mo ha ngaahi ʻa vahevahe kehe. ʻI hono tali ʻEne ʻOfa, ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he puli atu ʻa e ngaahi ʻā vahevahe kehé, ka ʻokú ke hoko ʻo nofoʻia ʻe Heʻene ʻOfá.

 

ʻOku ʻoku toki hoko pē ia ʻi hono ngaohi hoʻo tafuʻanga afí ko ha nofoʻanga ʻo ʻEne ʻOfa ʻoku fakangofua ai koe ke ke hu ki Heʻene feohi fafale pea ke tau uouangataha maʻu ai pē mo Hono finangaló.

ʻOku ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻai koe ke ke Hoko ko ha Tokotaha ʻo e ʻOfá, lava ke maʻu ʻEne ʻOfa ke liliu koe pea tafe tauʻatāina ʻo fakafou ʻi he Ke ke fakakaukau ki he niʻihi kehé, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ʻA ia ʻoku ʻikai mamata ki ai ka ʻoku ʻasi foki ia.

Ko ʻeku ʻOku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. Tuku ke ʻave koe ʻi Heʻeku Afi; Ko e ʻofa ʻi he afi.

I ʻofa ʻiate koe ʻi he angaʻofa mo fakalangi. »

 

 

13 ʻOkatopa ʻi he 4:40 pm

 

ʻIloʻi ʻa e ngaahi koloa kuo tanu ʻiate kimoutolu ʻe he Tamaí: tuí, Falala, ʻamanaki lelei, ʻofa

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻa kimoutolu ʻoku mou fononga atu ki he kakato ʻo e ʻOfá, kuo pau ke ke hū loloto ange he ʻaho kotoa pē ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi koloa ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ʻi aí tanu ʻi he taimi naʻe fakatupu ai koé.

ʻOku ko e ngaahi koloa mahuʻinga pē ia ʻo e tuí ʻo ʻikai fakangatangata pē ki he hoʻo Tamai Hēvaní, falala kakato kiate Ia, siʻisiʻi ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e meʻa kuo pau ke ke foua fakaʻahó; ʻamanaki lelei ʻi he ngaahi kongokonga ʻoku mahulu hake ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku lava ʻe he tangatá tuʻituʻia; Ko ha ʻofa mo ha fakafoʻou ʻoku tupulaki maʻu pē maʻu pē ʻi hono fakaava homou fakamaauʻangá ke maʻu ʻa e ʻOfa ʻoku maʻu ʻe he Tamaí lingi ki ai ʻi he momeniti kotoa pe. Ko e founga ʻeni ʻoku fekauʻaki ia mo hono toe ngaohi e filo kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí kiate koé fakafoʻou mo ngaohi koe ke ke tuʻumalie.

 

ʻOku ʻa ia ʻoku ne fakaʻata koe ke toe lahi ange hoʻo talitali lelei koe, ke talaatu e tuʻunga ʻoku ke ʻi ai, ke ʻofa lahi ange ki ho ʻOtuá, ke ʻofa mo talitali lelei lahi ange makehe mei he kakai ʻoku tuku ʻe he Tamai ʻi homou hala, pea lava ke tali ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻo ʻikai launga, launga pe loto mamahi ʻa e kakai fakaʻofa ʻoku haʻu ki he koe, fakaanga pe fakatanga.

ʻIloʻi ʻa e ngaahi koloa kuo tanu ʻiate koe ʻe he Tamaí, Ko e ʻiloʻi ʻo ha fiefia foʻou ʻo e moʻuí, ko ha nonga foʻou mo ha fiefia foʻou ʻoku ʻikai ha taha ʻi he māmaní pe ko ha faʻahinga he ʻikai fakafiefia kiate koe ʻa e meʻa ʻoku hokó.

ʻOkú ke ʻoku totonu ke ke ʻi he hala ko ia ʻokú ne tataki koe ki he Kakato? ʻOfa atu!

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

18 ʻOkatopa ʻi he 5:30 ko

 

I ʻalu ʻo ʻave hoʻo ngaahi mamahí pea mo e ngaahi mamahi ʻa ho ʻAló ke kau mo kinautolu ʻi hoku

(Tohi ki Pani F.)

 

Talu mei ai Ko ʻetau fakataha fakaʻosi ʻi he ʻaho 16 ʻo ʻOkatopa. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku fekauʻaki ia mo hoʻo ngaahi lotu ke fakahoko kinautolu. Moʻui ʻaki hoʻo faingataʻaʻiá pea mo ho fohá.

ʻOku pongipongí, ʻoku fakatukupaaʻi au ke u fakafanongo ki heʻetau Faʻē Leleí mei he Langi ke hiki ʻa e meʻa te ne ueʻi fakalaumalie au. Ko ʻeni Ko ʻEne pōpoakí:

 

« F., ʻofefine ʻofeina ʻo e Tamaí, ʻoku ou fie talaatu ʻoku ou ʻOku ou ofi ʻaupito kiate koe. ʻOku ou ʻiloʻi e meʻa ʻoku maʻu ʻe ha fa ʻe ala faingataʻaʻia maʻa hono fohá ʻi he taimi ʻokú ne aʻusia ai ha ngaahi momeniti ʻo e faingataʻaʻiá.

ʻOku ʻOku ou haʻu ʻi he pongipongí ke ʻave hoʻo ngaahi mamahí mo e ngaahi mamahi ʻa ho ʻAló ʻi heʻeku hoko ko e ʻi ha collaborator pe ʻoʻoku

 

uouangataha mo kinautolu ʻo Sīsuú, ʻa ia ʻokú ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e huhuʻi. ʻOku nau haʻu ke fakatahaʻi lahi ange koe mo ʻEku Fakamaau mo e fakamaau ʻa Hoku ʻAlo ko Sīsuú.

Fiefia ʻOkú ke fuʻu ofi nai ki homau lotó. ʻI he taimi kotoa pe ʻoku ʻOku lomekina koe ʻe he faingataʻaʻia, hanga ki he Tamai ke ke ʻiloʻi hono lahi hoʻo ʻofa ʻiate Iá mo hoʻo lahi ofi ki hotau loto. Te ke ongoʻi ʻEmau ʻOfá, te u talaatu ʻOmi ia, talaʻofa. Te ke ʻiloʻi ai ʻa ʻetau ʻOfa ʻa ia ʻOku mālohi ange hoʻo moʻuí ʻi hoʻo faingataʻaʻiá. Falanise. ʻOkú ke fiefia ke ke aʻusia ʻa e faingataʻaʻia ko ʻeni ʻoku ke fai Lahi fau e meʻa ke fiefia ai he ʻofa. Ko e hala ʻeni ʻoku ʻi ai ʻa e Tamai mo kuo fili ho foha ke ke heka ʻi he hala ki

ʻofa.

Talitali Lelei Ko ʻeku ʻuma ʻi heʻeku hoko ko e faʻee mo e fakalaloa ke toʻo hoʻo faingataʻaʻia mo toutou foaki kiate kinautolu. ki he Tamaí, uouangataha ki he Tamai ko Sīsuú.

Haʻu li koe ki he nima hoʻo Faʻe Hēvaní pea ʻe fakafonu koe ʻo e ʻOfa ʻa e Tamai.

Ko Hoʻo fineʻeiki ʻoku ʻofa ʻiate koe"

 

 

19 ʻOkatopa ʻi he 5:35 pm

 

Ko Hoʻo kuo pau ke foaki kakato ʻa e falalá ki he Tamaí pea ʻikai mo ha toe taha kehe

 

« Siʻeku kiʻi foʻi laka kotoa pē, kuo pau ke toe sitepu ʻe taha ʻi he tukulolo kakato ki he Finangalo Fakalangi. ʻOku Ko ha konga lahi ʻoku ne tataki koe ki he kakato. ʻanitude ʻo e ʻofa!

ʻOku naʻa ke moʻui ʻaneafi, ko e ha te ke moʻui ai he ʻaho ni mo ʻapongipongi ʻoku taha pe ʻene taumuʻa: ke toʻonga

 

lahi ange ʻo aʻu ki he finangalo ʻo e Tamaí. ʻA ia ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻOku ʻikai totonu ke ke fakaʻehiʻehi mei hono toʻo ʻo e ngaahi mahaki angamaheni ʻoku hoko ke maʻu e Ngaahi Olá Tānaki atu ki ai. Ka ʻoku ke kuo pau ke nau ʻiloʻi ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa ko ʻení ʻoku mahuʻinga pē kapau te nau tafe mei he loto ʻo Pema.

Ko Hoʻo Ko ia ai kuo pau ke ʻiate Ia kakato ʻa e falalá pea ʻi he ʻIkai ha toe taha kehe. ʻOku toki hoko pe ia ʻi hoʻo moʻui mo e ko hoʻo loto fiemālie ke tali ʻa e meʻa kotoa pē tuʻunga ʻi he ʻofá- ʻo ʻikai mahino ha faʻahinga meʻa - ʻe lava ʻe Hono finangalo ʻo fakahaaʻi ia - tahi tauʻataina.

Foaki ʻo toutou hoko ko e hoko e ngaahi tūkungá koeʻuhí ke lava hono lotó fai tauʻatāina. Ke ke nonga. ʻOkú Ne toko taha pē mo Ia tataki ho vaka te ne ʻave koe ke loloto ange ki he ʻOfa.

ʻOtua ʻOku ʻofaʻi kimoutolu. Faka-ʻOtua mo vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

22 ʻOkatopa ʻi he 5:05 pm

ʻOku Ko ha ngāue vitio ʻeni ʻoku fakaʻaongaʻi ki he nāunaú ʻo e tamaí

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e foʻi vitiō naʻe mateuteu ʻaneafi. ʻoku ou kole atu ke ke haʻu fakafepakiʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻe hoko ko ha ongoʻi hīkisia, hīkisia pe ʻo e taʻefieauna.

ʻOku ʻoku totonu ke fakataumuʻa pe ʻa e filimi ki he naunauʻia ʻo e Toko Tolu Maʻoniʻoni pea mo e Fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku ou fakafalala atu kiate koe he taimi pe ko ia ʻa e parcoeurs kakai te nau fakapapauʻi ʻoku uesia kinautolu ʻe he Hoʻomou Ngaahi ʻAloʻofá mo Hoʻomou ʻOfá.

I kole atu ke ke ʻalu mo e talēkitá, ke ueʻi fakalaumālie koe, ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo pau ke ne tauhí. ʻuanga pe fakafisingaʻi ʻi he ʻa ia naʻe fanaʻi ʻaneafi.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu ko ʻení. te u talaatu Hangē pē ko iá.

 

« ʻOku talitali lelei hoʻomou lotu, ʻo hange ko ia ʻoku hoko maʻu pee pea ʻoange ki he Tamaí.

ʻI he tokoni ki he ngāue ko ʻeni naʻá ku fakahū ʻi he ho loto ʻataʻataa he taʻu ʻe taha kuo hili, ne ta ongoʻi moʻoni ʻeni naʻe ʻikai ko ha taha hoʻo ngaahi ngāué ka ko e taha ʻo ʻeku ngaahi ngāué pea naʻe Naʻá ku ngāue ʻi he kakaí mo e ngaahi meʻa naʻe hokó.

Hangē ko e Kuó ke kamata, ko e hoko atu pē ia. ʻOku ʻe lava ke fakahoko e ngāué ʻo fakatatau ki he palani ʻa Pee mo ʻokú ne fakatupu ha fua ʻi he loto-mafesí. ʻOku ʻa e finangalo ʻo e Tamai!

Ke ke ʻosi fakahikihikiʻi ʻi he ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Peiti lolotonga ʻi he fakamaauʻanga pea fakamoʻoniʻi ʻe koe, ʻi heʻene fakangofua. Mālō, ʻoku pehē pē Tamai.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

25 ʻOkatopa ʻi he 3:45 pm

 

Tamai fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻangāue ʻoku ʻikai haohaoá ke aʻusia ha ngaahi

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻa koe kuó u fili ki ha Misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻongá, ʻOkú ke fakamoʻoniʻi moʻoni ʻa e ngaahi liliu lahi kuo hokó ʻoku fakalele ʻiate koe. Neongo mo ha toe ʻoku hoko mai ʻa e liliu, ʻoku ke malava ke Vakai, anga ʻaki e kau mai ki he loto kehé.

ʻOku ko e taha ia ʻo e ngaahi mana maʻongoʻonga hono ngāue ʻaki ʻe heʻetau Tamaí Ngaahi meʻalea ʻoku teʻeki ai ke haohaoa ke lavaʻi ha meʻa lahi ʻa e ngaahi meʻa, pea ʻi heʻenau loto pe ki ai.

ʻI he ʻAho ni te mou toe sio tonu ʻi Heʻeku Ngāué. ʻOku faʻa fakafou ʻi hoʻo vaivaí, hoʻo tuʻu laveangofua pea mo hoʻo ngaahi fehalaaki fakamahamahalo te u lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ke tokoniʻi e niʻihi kehé. Ko e lahi ange hoʻo fakatokangaʻi koé, ko e lahi ange ia hoʻo ʻE lava ke hū atu kiate koe ʻa e ʻofa ʻa e Tamaí. ʻOfa lahi ange

 

hahake Nofo ʻiate koe, ko e lahi ange ia ʻene lava ke kolosi koe ke ke kau loto kehé. ʻOku hoko hoʻo ʻi aí ko ha maama ki he loto ʻoku kumi ki he ʻOtuá. »

 

5 Novema ʻi he 5:00

ʻOku momeniti ʻo e feohi fafale mo e ʻEikí ʻa e meʻa ʻoku lahi tahá mahuʻinga

(Ko e tali ki ha ongomeʻa mali)

ʻEiki Sīsū, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi naʻá ke tuku ai hoku fakamaauʻangá ke lotu ki ha ongomeʻa mali C kimuʻa ʻi heʻena ngāué, pea ki hono fie maʻú kau fakataha mo ha ongomātuʻa kehe ke tokoni mo teuteu fiemalie.

I ko e feituʻu ia ʻe lava ke mo fefanongoʻaki aí ʻi he meʻa ʻoku hokó te ke maʻu ha pōpoaki ke ʻoatu kiate kinautolu pea mo ia Mou fehuʻi mai, te u hoko ko hoʻomou kiʻi Komisiona.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. Mālō e lelei ʻOku ou ʻoatu mo hoʻomou ʻofá haʻaku, tatau ai pē pe ʻoku siʻisiʻi fēfē.

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku toki fakaʻaongaʻi pe ʻi he ʻaloʻofa ʻi heʻene hoko ko ha komisiona siʻisiʻi. Fakamālō atu mo fakamālō atu ki he kinautolu ʻoku ui ke kau ʻi he koe.

Ko Hoʻo ʻOku kei siʻi ʻaupito ʻa e ngāue fakafaifekaú. Tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai pea ko e kamataʻangá, ʻokú ne fua lelei ʻaupito; Ka ʻoku ʻikai ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke ʻiloʻi. ko ʻeku ʻuhinga ki he ongomeʻa F ko ʻení:

Fānaú ʻofeina ʻo e Tamai, ʻa kimoutolu kuo kuo fili, ʻa kimoutolu kuo mou angaʻofa ʻo tali ki he Ko e Uiuiʻí, ʻokú ke kau atu ki ha konga foʻou ʻo hoʻo ngāue fakafaifekaú.

Maʻa e Tuku ke ʻiloʻi kakato ʻeni, kuo pau ke ke tali ʻa e maté maʻau, ki hoʻo ngaahi vakapuna seti pro, ki he anga hoʻo Fakakaukau, pea ngāueʻi. ʻOku tupu ia mei he mate ko ʻení ki he ko koe pē te ke

 

mei he tokolahi ange ʻa e kau fakamoʻoni ki Heʻeku Ngāué. ʻOku ʻikai hoko ʻa e mate ko ʻeni ʻOku ʻikai ke taʻe ʻi ai ha faingataʻaʻia, ka ko e talitali lelei ia ʻoku ke fai ke Ko e faingataʻaʻia ko ʻeni ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e vave ʻo e ʻa ia ʻokú ne fakahoko ʻa e ngaahi liliu ʻoku fie maʻú ki he ʻo fou atu ʻia Pema.

SAI PĒ kuo pau ke ke maʻu ha physique pea moʻui ʻaki mo fakahoko ho misiona, ʻoku ʻikai ʻikai ko e meʻa mahuʻinga taha. Kuo pau ke ke fakakaukau ko e lahi tahá ʻoku mahuʻinga koe, ho tokotaha, kae meʻa tepuu, ʻa e meʻa ʻoku moʻui ʻi he koe.

ʻOku ʻa ia ʻokú ne nofoʻia ke loloto ʻi ho ʻaó pea ʻokú ne maʻu ʻa e mahuʻinga Moʻoni, ʻoku ke maʻu ia ʻi he momeniti ʻo e feohi fafale ʻoku Kuo tau fakataha. ʻOku fakafou ʻi he feohi fafale ko ʻení hoʻo hoko ko e kakai ʻo e ʻOfa ʻo fenapasi mo e Finangalo ʻa e Tamai, koeʻuhi ke tafe tauʻataina mai ʻEne ʻOfa ʻo fakafou mai Ke ke tomuʻa kau ʻi he meʻa ʻoku ʻikai lava ke mamata ki aí, pea toki fakahā mai ʻi he meʻa ʻoku ʻasi maí. ʻOku mahuʻinga ke ke ʻiloʻi ko e meʻa ko ia ʻokú ke faí ʻOku fuʻu siʻisiʻi ʻaupito ʻa e vakai, ʻi hono fakafehoanaki ki he moʻoni.

ʻOku Falala kotoa ki he ʻOfa ʻa e Tamaí ke fakamaʻamaʻa e kavenga ʻoku ke fuesia.

Fiefia ʻOku ke ʻiloʻi nai ʻa e moʻoni ko ʻeni, ʻa ia ko e mālohi ia ʻo e ʻOfa longomoʻui ʻa e Tamaí, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi maʻu pē, ʻo ʻuluaki kamata ʻiate koe, Ke lava ʻo sio ki ai ʻakilotoa koe pea fakafou ʻiate koe.

Toe Lahi Ange ʻo e moʻoni ʻi hoku nima. Tipōsiti hoʻo ngaahi kavenga kiate Au. Te ke maʻu ai ʻEku maama ʻo e haʻamonga. ʻOua naʻá ke manavasiʻi. ʻOku ou tui ki ai. ʻoku ou ʻiate koe maʻu ai pe koeʻuhi he ʻoku ou vela ʻi he ʻofa kiate koe!

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

10 Novema ʻi he 5:45

Feituʻu Ko e meʻa mahuʻinga ʻi he moʻuí?

(Ko e tali ki ha kole)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e kole ʻa J., mo e meʻa naʻá ne ʻoku lolotonga moʻui. ʻOku ou kau fakataha ʻi heʻene ngaahi lotu mo ha feituʻu ke ke fanongo ai kapau ʻokú ke fie fakaʻaongaʻi au ke tokoni kiate ia vakai pea mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke kole ke ne fai ʻi he meʻá ni momeniti. Fakamālō atu ʻi hoʻomou fanongo mai mo hono tali ʻemau ngaahi lotú. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻeku fānau īkí, ʻA ʻeku fānau kuo filí, ʻoku ou tokangaʻi kinautolu pea ʻoku ou fakapapauʻi ʻoku nau fakahoko e meʻa ko honau fatongia ke moʻui ke aʻusiá fakahaohaoaʻi kakato.

Kuo ʻi he ngaahi fakamaʻa ko ʻeni, ʻa e moʻoni ʻo e "ʻIo". Toe Lahi Ange ʻOku lahi mo mahuʻinga ʻa e misioná, ko e lahi ange ia ʻo e ʻaotitá ko e ngaohi ʻo fakafou ʻi ha glitches mahuʻinga.

Kuo ʻi he ngaahi moveuveu ko ʻeni, ʻa e ngaahi moveuveu ko ʻeni, ʻOku ʻikai ha taha ʻe ʻI he vahaʻa ʻo ha meʻa ʻe ua: ʻoku ne kei maʻunima pe ia ʻi heʻene founga pe ʻaʻana ke ngāue, fakakaukau ki heʻene faingofua mo fakafiemālié, pe ʻomi hono fakakātoá, taʻefakangatangata pea ʻikai lava ke "ʻio" (ʻa ia ʻokú ne fakamālohiʻi ia ke tuku kotoa ʻene malú, ke tuʻulu ki he fakataʻeʻaongaʻi, ke tataki kakato ʻe he Kiate Au, ʻi he tukulolo ki Heʻeku ngaue).

Kapau ʻOku ʻikai saiʻia ha taha ʻiate au ki ha taha, ʻoku ʻikai ke ne moʻui taau mo au. (Matiu 10:37)

Ko ʻeku kiʻi ʻofaʻanga ko J, ne u fili fuoloa koe. ʻOku ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi. Kuo u fakahaaʻi atu he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. I kuo ne fakahoko koe ʻi ha ngaahi tuʻunga lahi. Ko e konga hoʻo ʻI he moʻui lolotonga, ʻoku ke moʻua ai kiate koe ke ke fai ha ngaahi fili. ʻOkú ke tui naʻe fai e ngaahi fili ko ʻení mei ha fakakaukau mei tuʻa kiate koe, neongo ʻoku ou loto ke ke fakaʻaongaʻi hoʻo fili ke kamata mei he fakamau.

 

Ko kinautolu Ngaahi meʻa ʻoku hoko takai ʻiate koé Ko e niʻihi pē ʻoku fai tauʻatāina ai hoʻo filí ʻi he tuʻunga ho tafaʻaki ʻi mui. Ko e fehuʻi moʻoní mo e fehuʻí pē Ko e meʻa ʻeni ʻoku fie maʻu ke ke tali he ʻaho ní :

feituʻu ko e meʻa mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí?

ʻeku ʻIkai ha taha, ko e hā au mo e meʻa ʻoku ou fie maʻú?

ʻeku Fāmilí?

ʻeku Lelei mo ʻeku fakafiemālié?

Ko ʻeku Koloa Fēfē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou manako aí?

Ko ʻeku ʻOtua mo e meʻa ʻoku Ne fie maʻu?

Qibla Ko e tali faingataʻá he ʻoku ʻikai lelei e ngaahi fili ko ʻení. ke fakaʻuhingaʻi ʻi hoʻo ngoue. Ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe ho ʻoku ʻi hení ke tokoni atu ʻi hoʻo fai e ngaahi fili ko iá ʻaki e: ʻOkú ke ʻuluaki. Pea ʻe faingofua leva e ngaahi filí.

Ko ʻeku ʻOku lahi fau ʻa e ʻofá kiate kimoutolu ʻokú Ke fie maʻu kakato Au ke koeʻuhí ke tau lava fakataha ʻo fai ha ngaahi meʻa lalahi; Ka naʻe hanga ʻe he Ko e fakaʻofoʻofa tahá, ko e mahuʻinga tahá ko hoʻo ongoʻi moʻoni ʻofa ʻiate Au pea ke ke tuku ke liliu koe ʻe Heʻeku ʻOfa.

Tali Ko e muimui ʻiate aú ko hono tali ia, ke tuku ke ikunaʻi kita. ʻi he ke toe ngāue ʻo fakatatau ki he Finangalo ʻo ʻEku Tamaí.

Fiefia Kuó ke saiʻia ʻi Hoku matá pea ʻokú ke maʻu koe naʻe tuli maʻu pē au ʻe Heʻeku ʻOfá.

Tuluta hoʻo kavenga kiate Au ʻi he faʻa fakamolemole. Te ke ʻiloʻi ai ʻOku maʻamaʻa ʻeku haʻamongá. ʻOua te ke ilifia, ʻoku ou kei mo koe.

Fakalangi Pea ʻoku ou vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

16 Novema ʻi he 23:00

ʻOku kae ʻumaʻā foki ʻa e vā fetuʻutaki vāofi ʻoku tau maʻú ueʻi fakalaumālie ʻi he taimi totonu ke fai ʻa e fili totonú

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu e ngaahi faingataʻá Feʻiloaki. ʻi he ngaahi faile ne u toe vakaiʻí ʻaho ni.

I kole ke ke foaki mai hoʻo māmá, ke fakamāmaʻi au, taʻofi e ngaahi fehalaki mo fakapapauʻi ʻoku ou tataki kakato ʻe koe.

Mālō ʻaupito ke u fanongo mo tali ʻeku lotú. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku hoko ʻi tuʻa ʻiate koe kuo mahuʻinga, ka ko e meʻa ʻoku moʻui ke manukiʻi koe.

ʻOku Tuʻunga ʻi he liliu ʻoku hoko ʻiate koe ko e ʻOku fakafuofuaʻi ʻa e maama ʻoku ke fekumi ki ai. ʻOku ko ha fetuʻutaki vāofi foki kuo tau faʻu te ne ueʻi fakalaumālie koe ʻi he taimi totonu ke fai ha fili lelei.

ʻOkú ke kuo pau ke ne falala ʻe ʻi ai e taimi ʻe fakatupu ai ʻa e Māmá Ko e meʻa kuo pau ke ke fili, ke aʻusia pea mo fili ki he lelei ʻa e taha kotoa Ko e kakai te nau tākiekina hoʻo filí.

Ke ke ʻo ʻikai manavahe, ʻoku ou ʻiate koe pea ʻe tataki koe ʻi he hokosia ʻa e taimi ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu ʻi he anga faka-ʻOtua mo fakaʻita. »

 

 

17 Novema ʻi he 4:00

Fitu Ngaahi tokoni ki hono fakahoko totonu ia

 

« ʻOku fetaulaki vaofi ʻeku kiʻi tamasiʻi mo ha taha, ʻo loloto ʻo ʻene moʻui, naʻa ku toe langa Ai Hoku Siasi.

I fie maʻu pea ʻoku ʻata ki he ngaahi fakataha ko ʻeni mo e kakai kotoa pe Moʻui ʻi he māmaní, ʻo ʻikai ha fakaʻatā makehe, ʻi he houa ʻo e ʻahó mo e poʻuli. Ke fai ʻení, ʻoku ou fie maʻu e fakangofua ʻa e tokotahá ʻioʻ kuo tuʻo lahi ʻeku lea atu kiate kimoutolú. ʻOkú ke kuo pau ke toutou lau maʻu pē ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻa e ngaahi tukunga ʻo hoʻo moʻui koeʻuhi ke u lava maʻu pe ʻo ngaue mo ʻI he feituʻu kotoa pe, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke toe ngaue.

Ko ʻeni ʻoku kehe ʻaupito ʻa e ngaahi toʻonga fakakaukau mei he ngaahi meʻa fakamamani ʻoku ke Kuo pau ke ohi mai ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ke ke ngāué:

maʻu ʻo e fehuʻi ki he Tamaí pe ko e hā ʻOkú Ne finangalo ki aí, ʻokú ke Ko e taha ʻokú ne ueʻi koe ke ke fai ha fili pe ngaue;

ʻi he ʻOua naʻa ke tui ʻe ʻomi ʻe hoʻo ngaahi ngaue ha ngaahi ola, ko hoʻo ʻoku foaki kakato ʻa e falalá ki ho ʻOtuá he ko e meʻa ʻe ʻomi ʻe hoʻo loto-fiemālie ki aí;

ʻOkú ke ʻoku mateuteu ke liliu hoʻo behaviour ʻi he vave taha ki he lahi taha ʻe lava. ʻOku fie maʻu ia;

ʻOkú ke ʻoku nau mateuteu ke tali lelei ʻa e ola, naʻa mo kapau ʻoku fepaki ia mo e meʻa naʻa ke ʻamanaki ki ai;

ʻOkú ke ʻoku nau mateuteu foki ke toe foki ki he tuku ke hoko atu ʻe ha taha ʻa e ngāué;

ʻOkú ke mateuteu ke fai e finangalo ʻo e Tamaí, ʻoua naʻa fakafiemālieʻi ho loto ʻoʻoú;

koe fakalāngilangiʻi ʻa e Tamaí pea kiate Ia tokotaha pē koeʻuhí ko hono olá Maʻu.

Ko e Ko ia ai ʻoku ʻi ai ha faikehekehe lahi ʻi he tuʻunga ʻo e fakakaukaú, hoʻo tōʻongá mo e loto falalá. Ko e meʻa ne hokó ʻOku mahulu hake ia ʻi he evoking founga ko ʻeni ʻo hono fai ʻo e ngaahi meʻa, ʻOku mahuʻinga ke ke tui ki ai, koeʻuhí he ʻoku mei ʻi heni ʻa e ʻahó Pe ko e tokotaha kotoa pe, ʻo ʻikai ha fakaʻata makehe, te ne ngaue peheni. Pea

 

ʻoku te ke maʻu ʻi he Māmani Foʻoú, ʻi he vaeuaʻanga mālie ʻo e New Siasi.

Fiefia ʻa kinautolu ʻoku nau aʻusia ʻa e liliu ko ʻeni ʻi he ʻao ʻo e niʻihi kehe.

Naʻa nau ʻoku ʻofaʻi fakalangi. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

21 Novema ʻi he 5:10

Maʻa e ke fakahaohaoaʻi, ʻoku fie maʻu ia ke fou atu ʻi he afi ʻo e ʻOfá mo e faingataʻaʻiá

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e ngaahi kole ʻa G. Mālō ʻaupito ki he ngaahi liliu ʻokú ke fai kiate Ia he taimí ni, pea pehē ki he ngaahi liliu ko iá ʻa ia ʻoku ke ngaue ai. Lahi e ngaahi loto ʻi he meʻá ni momeniti. ʻOku ou ʻiloʻi ʻenau ngaahi kole pea kamata ho fakaʻauha.

Mālō ʻaupito ke fakafanongo mo fakakaukau ki he meʻá ni kole. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Ko ʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻa e liliu hoku loto.

ʻIo Ko e ngaahi fili ʻoku foaki loto fiemalie mo ʻikai maʻu pe ʻe mālohi ngingila.

Fili "ʻIo" ʻo ʻikai ʻi ai ha momou, ilifia mo ʻOku toe hoko foki ʻa e maa ko ha malohi lahi.

Fili ʻIo ʻoku hoko maʻu pe ʻa e taʻefakangatangata ko ha fakatupu ki he ngaahi pōpoaki fakatuʻutāmaki ki he moʻuí, tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ʻikai ke fakatokangaʻi he taimi pē ko iá.

ʻOku ko e: ko e "ʻIo" ʻa G. ʻa ia naʻa ne tataki ia pea naʻa ne tataki ia tataki; Taki e hala ki he haohaoá mo e maʻoniʻoni.

G., ʻalo ʻofeina ʻo e Tamai, ʻa koe kuo kuo fili ki ha Misiona Fakaʻofoʻofa mo fakaʻofoʻofa, ʻa e misiona ʻe hoko ko e ʻOku siʻisiʻi ʻa e meʻa ʻokú ke fakahā maí, ʻo laka ki muʻa mei he ʻo toe loloto ange ʻi he finangalo ʻo hoʻomou Tamaí, Kuo pau ke ke

 

tukunoaʻi he taimi ni ʻa e meʻa ʻoku fie ʻalu fakataha mo Ia. Vakai ki he koeʻuhí ke lava hoʻo ngaahi fakakaukaú, holí mo e lotú ʻoku fakafehokotaki ia ki he Finangalo Fakalangí. ʻOku ʻa e feohi ʻo ho fakamaauʻanga mo ʻEku moʻui mo ʻEku Faʻe ʻa ia taki ki he Fakamaauʻanga ʻo e Tamaí. Ke fakahū ʻa e Fakamaauʻanga ʻo e Tamai, kuo pau ke kakato Fakahaohaoaʻi.

Maʻa e ke fakahaohaoaʻi, ʻoku fie maʻu ia ke fou atu ʻi he afi ʻo e ʻOfá mo e faingataʻaʻiá. ʻi he taimi ʻoku fuʻu vela ai ʻa e afi ko ʻeni ki he ʻoku ke fakavave ke foaki mai ia kiate Au: te ke ʻilo ai ko ʻeku haʻamonga ʻoku manifi.

Nofoʻangá faivelenga ke tali e ngaahi uiuiʻi ʻoku ou fai ʻi he ko hoʻo meʻa mahuʻinga tahá ke feohi mo Au, ke ʻo kole ki he Tamai ke lilingi atu ʻEne ʻOfa ʻi he loto lahi.

G., ʻOua naʻá ke manavasiʻi naʻá ke saiʻia ʻi he Tamai. Haʻu ʻo fakahū koe ki Hoku nimá. Taimi kotoa pē te ke maʻu ai ʻa e nēkeneká, Nongá mo e Nēkeneká. ʻOku ou fakahohaʻasi koe ʻoku ou palomesi atu.

ʻOkú ke ko e foha ʻofeina ia ʻo e Tamaí mo Hoku Fakamaauʻangá ʻoku vela ʻOfa atu kiate koe.

I ʻofa ʻiate koe ʻi he angaʻofa mo fakalangi. »

 

24 Novema ʻi he 3:40

Liʻaki au ʻOfa ʻiate koe, maluʻi au mo tauhi hoku lotó ke maʻa

(Tohi ki ha kiʻi taʻahine)

 

"V., siʻoku kiʻi V., ko au, Sīsū, ʻoku ou fie maʻu. Talanoa mo hoʻo kiʻi tamasiʻi fakaʻofoʻofa ʻoku ne teuteuʻi ʻa e la- Kuo pau ke ke hu moʻui ʻa e kakai lalahí."

Kapau Naʻa ke ʻiloʻi ʻeku ʻofa ʻi hoʻo kiʻi pepee ʻoku maʻa mo Sio lelei! Hono ʻikai ke u fiefia kapau te ke fakangofua mai ke maʻa. Te u fokotuʻu ha kau tau

 

niʻihi ʻOku ʻākilotoa koe ʻe ha kau ʻāngelo ke maluʻi koe mei he māmani ʻo e fakapoʻulí ʻa ia ʻoku ke nofo ai.

I talaatu: te ne fakafalala ia ki Heʻeku Faʻē Māʻoniʻoni Tahá, ʻa ia te ne fakavavevaveʻi ke tuku koe ʻi Hono lalo pulupulu maʻongoʻongá maʻau maluʻi mei he ngaahi mālohi ʻo e koví.

I te ne ʻoatu ha lotu kiate au mo e ko kimoua ua, te ma hoko ko ha kainga maʻongoʻonga. Te ke nofo ʻi he Ko au mo au ʻiate koe.

Ko Hoʻo ʻE fonu e lotoʻaa ʻi he ʻofa kiate kinautolu kotoa pe ʻoku mou feohi. I te ne akoʻi koe ki he anga e fakakaukau lelei ange ʻa e fiefia ʻa e niʻihi kehé.

ʻOkú ke ʻOku ʻikai ke ke kei hoko ko ha kiʻi taʻahine ʻoku ngāue tatau mo e niʻihi kehé, ka ʻokú ke ʻe hoko ia ko ha toʻonga moʻui maʻa ho ngaahi hoa. Gnès mo hoʻo Ngaahi hoá.

ʻOkú ke ongoʻi ʻi ho lotó ʻokú ke ongoʻi moʻoni ʻofaʻi ʻe homou ʻOtuá pea ko e ʻOfa ko ʻeni ʻiate kimoutolú te ne ngaohi koe ko ha tokotaha angaʻofa lahi ange koe.

V., Siʻoku kiʻi matala fakaʻofoʻofa, kei fakaʻofoʻofa mo haohaoa, tuku ke u ʻofa atu mo maluʻi. Te ke toki mamata tonu ai ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa ʻi hoʻo moʻui.

ʻOku ʻoku ou fie maʻu koe, ʻoku ou fie maʻu foki ia maʻa ho Tuofefine mo ho ngaahi kaungameʻa.

Ko ʻeku ʻOku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. ʻOku ou fie talaatu mo e Toutou fai pehē pē:

I ʻofa atu, V., ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, V., ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

2 Tisema ʻi he 3:10

Ko kinautolu ngaahi momeniti ʻo e feohi fafale mo e ʻEikí mālohi lahi ʻI he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻ

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū, koeʻuhí ko e ngaahi mana ʻokú ke faí mo ia ʻokú ke fai kiate aú tuku ke fakamoʻoni, kuó u mamata mo fanongo kiate kinautolu ngaahi ʻahó.

 

Hili ʻI heʻene lotu mo ha fefiné, naʻá ne fakahā mai ʻokú ne kuo fakatauʻatāinaʻi kakato mei he mafasia ʻo e fakaumiuminoa naʻa ne fuesia hili e mālōlō hono husepānití.

Taha naʻe ului ʻaki haʻane foua ʻa e ʻuluaki voliume ʻo e "He ʻa e fiefia ʻaʻaku, ʻa ia ko SISU kuo u fili".

Taha naʻe ongoʻi fiemalie ʻa e ʻolokaholo ʻi hono lau fakatouʻosi Voliume.

Fefine Kuo liliu ʻa e ʻikai Practictioner ki ha toko ua Voliume.

Ko e Naʻe fakahaaʻi ʻe he "paasi" lanu pulu ʻa Monitulio ha meʻa lahi tui fakaʻofoʻofa. Naʻe fehuʻi ange pe naʻa ne fai ʻi fe hono Fononga ... Naʻá ne tali mai: Naʻá ku lau e ngaahi tohi "Maʻá e Fiefia, ʻe hoku, ko Sisu kuo fili".

ʻOku tau ʻiloʻi ko e meʻa ʻoku tau fanongo mo mamata ki aí ʻoku siʻisiʻi pē ia ʻi he uhouhonga ʻo e moʻoni. Fakamalo atu ʻi he meʻa kotoa pe ko Siutasi. ʻoku ou ongoʻi siʻisiʻi mo vaivai ange pea ʻikai hatau ivi ke fakafepakiʻi hono fakaofo ʻo e meʻa ʻokú ke faí mo e meʻa ʻoku ou ʻi aí fakamoʻoni. Fakamālō atu ,ʻEiki, koeʻuhí ko e ʻaloʻofa ʻa Fakaʻaongaʻi au ʻi he angaʻofa.

I ʻOku ou fie fanongo lahi atu kiate koe pea ʻoku ou fie fanongo lahi ange kiate koe.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, naʻa ku talaatu te ke ʻiloʻi ʻa e fiefia kimuʻa pea ʻi ha ngaahi faingataʻa pau, pea ko e meʻa ia ʻokú ke kamata ʻakí ʻIloʻi he taimí ni.

ʻOku ʻe lava ke fakafehoanaki hoʻo ʻilo mo e mamata ki he ʻuha pe sinou. Ko e meʻa ia ʻoku ke sio ki ai ... Ko ia ia ʻa ia ʻoku to moʻoni!

ʻOkú ke ʻai koe? Kuo ʻosi tuʻu ke fakakaukau ki he faikehekehe ʻo e Ko e ha e lahi ʻo e Sinou ʻoku ke sio ki ai ʻoku to mo e lahi ʻo e Sinou ʻoku to moʻoni? Ko e faikehekehe ʻi he lahi ʻo e koloa ko e fuʻu lahi. ʻOku tatau pē ia mo e fakafetaʻí. ʻa ia ʻoku foaki ʻe he Tamaí ki he kakai ʻo e māmaní he ʻahó ni, ʻo fakatatau ki he ngaahi meʻa ʻoku ke mamata pe fanongo ki ai.

Manatuʻi Mei he meʻa kuó u akoʻi atú: ʻoku hoko maʻu pē ia ko ha ʻaho ki he ngaahi momeniti ʻo e totonu fakafoʻituitui ʻoku tau maʻu

 

fakataha ʻoku tukuange ʻa e ʻekitivitī maʻongoʻonga ko ʻení ʻi he ʻa ia ʻoku ʻikai mamata ki ai. Hangē ko ʻení, kapau ʻe ʻasi mai ha ngaahi kofukofu: ʻI he ngaahi feituʻu kehe, ko ha konga siʻi pe ʻo e ngaahi kofukofu ko ʻeni ʻoku ke ʻOku ʻa e. Fakahā Maí.

ʻOku ko e moʻoni ko ha fonu mahuohua ʻo e ʻOfa ʻa e Tamaí ʻoku hokó ʻoku lilingi hifo ia ki mamani he taimi ni.

Fiefia ʻOku ke fiefia nai ke hoko ko e fuofua lelei ? Tali ia pea tuku ke liliu koe ʻe he ʻOfa ko ʻení.

ʻOtua ʻOku ʻofaʻi kimoutolu. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

 

ʻa e 5 Tisema ʻi he 2:50 pm

 

Ko e ʻOku faʻa kehe ʻaupito e visone ʻa Du Père mei he ʻaʻau, ka ʻoku hoko maʻu pe ia koeʻuhi ko ʻene fanau

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ha ngaahi fehūʻaki fakapaʻanga kehekehe ʻi he Lotó. ʻOku ou ʻoatu ʻeku yeses ʻe tolu:

"ʻIo" ke fakahoko ʻa e fakatau;

"ʻIo" ka ʻikai;

"ʻIo" ʻoku toe ʻi ai mo ha meʻa kehe naʻe hoko.

I ʻIloʻi ʻoku fakafalala ʻa e meʻa kotoa pē kiate koe. Pea tatau ai pe kapau ʻoku fie maʻu ke tau Fai ʻa e meʻa ʻoku malava ʻe he faʻahinga ʻo e tangata ke aʻusia kitautolu ʻIloʻi ka ʻikai koe ʻoku ʻikai hatau ivi. Sants ke maʻu ha faʻahinga maaka pe. Ka ʻoku malava ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate kimoutolu!

Mālō ʻaupito kimuʻa ki he meʻa te ke lavaʻi ʻi hoʻo ʻiloʻi ko e ngaahi ʻOku ʻikai mahuʻinga ʻa e ngaahi fehūʻaki fakapaʻanga ʻo e pisinisí.

I Fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

« Ko ʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku hoko hono tali hoʻo lotú ko ha fiefia lahi ki he ʻA au. ʻOku kei faile pe ia mo e fakamaauʻanga ʻo Pee, ʻa ia ʻoku ne siʻaki ia ʻi hono taimi totonu.

Ko e ʻOku ʻi ai maʻu pē ha palani haohaoa ʻa e Tamaí ki Heʻene takitaha Fānau ʻi he māmaní, mei he meʻa ʻoku fakakaukau mo holi ki ai e fānaú. ʻEne ʻOku faʻa kehe ʻaupito ʻa e vīsoné ia meiate koe:

Kehekehe ʻi he meʻa ʻoku fie maʻu ke hoko;

Kehekehe ngaahi meʻafua ke fai ki ha ʻesei moʻoni pe ʻikai;

Kehekehe pea ʻi ai foki mo e taimi.

Ko e mata-meʻa-ha-mai ʻa e Tamai ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻo e lelei ʻo ʻene tama, ko ia ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení:

ki he fiefia moʻoni mo tuʻuloa ʻi heʻene fekauʻaki mo e Moʻui; Taʻengata ʻo mahulu hake ʻi he ngaahi meʻa kotoa pe;

ki he fiefia moʻoni ʻi he moʻui ni;

ki he Fiefia moʻoni ʻi he kahaʻu vave maí.

Ko Hoʻo Kiate koe, ko ha fekumi ia ki he fiefiá ʻi ha founga ʻi he taimi pē ko iá, ʻa ia ʻoku ʻikai ke faʻa tolonga pe lava ke Ngaahi nunuʻa kovi ʻi he founga lotoloto mo e taimi loloa lea, pe ʻi hoʻo moʻui kotoa.

Ko Hoʻo ʻoku fakangatangata pē ʻa e malaʻe ʻo e mata-meʻa-hā-maí, ka ʻi he Tamaí ʻoku taʻe fakangatangata, pe ʻi he vavaa pe ʻi he taimi. Fuʻu lahi ʻokú ke faʻa loto ke fakamāuʻi ʻa e Finangalo ʻo e Tamaí, Mālō. ʻOku hange ia ha fie maʻu ke ʻi ai ʻa e tahi ʻi he ko ha kiʻi faʻoʻanga meʻa siʻisiʻi, ʻi he taimi kuo pau ke hoko ai hono fehangahangai fakatupu.

ʻI he taimi ʻoku ʻi Hono finangaló ʻa ho lotó, ʻokú Ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pē Tauʻataina ke ngaue ʻiate koe, ʻo takatakai ʻiate koe pea fakafou ʻi he koe. Hange ha tahi mo e vai kuo ʻosi totongi ki ai: ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha Faikehekehe ʻi he vaí ʻi ha kiʻi hina mo ha vai ʻo e tahi. Hangē pē ko e Finangalo ʻo e Tamaí ko ha ʻOseni ʻo e ʻOfa,

Ko Hoʻo ʻe, lilingi ki hono, ʻe maʻu

 

Meʻa ne Hokó ke ʻai koe ko e kakai ʻo e ʻOfa. ʻOkú ke maʻu hoʻo Fakaʻofoʻofa totonu ʻaki hoʻo hoko ko e tokotaha kuo ke aʻusia naʻe faʻu.

ʻI he Hoko ko e Kakai ʻo e ʻOfa, ʻoku ʻikai ha faingataʻa ke ke ke tali mo foaki ʻa e ʻOfá.

ʻOtua ʻOku ʻofaʻi kimoutolu. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

18 Tisema ʻi he 4:20

 

I fakaʻaongaʻi koe ke ke kau fakataha mo ha tokolahi ʻI he Ngaahi Loto Pulipuliá

(Ko e tali ki ha taupoʻou)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu e kole ʻa Kuaeni L., ko ha fefine taʻu 95 ʻoku ne fie ʻilo pe ʻoku ʻi ai ha hala ʻi he tafaʻaki toʻomataʻu. Naʻá ne fakahā mai kiate au naʻá ne kai fiefia ʻo e ongo Tōmasi "Koeʻuhí ke fiefia ʻa hoku SĪSŪ kuo fili".

I ʻOku ou ʻi homou fakaʻauha. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakafanongó pea tali ʻema lotú.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, fakamalo atu ʻi hoʻo hoko ko e kiʻi tufakanga ko ʻeni pea ʻoku ou loto ke Fakahoko lelei ʻa e kole ko ʻeni lolotonga hoʻo ʻiloʻi lelei Neongo ʻoku ʻi he hala totonu ʻa e taupoʻou ko ʻeni. Ko ia ʻoku ou fie maʻu Talaange:

Siʻi uaifi, mo e tā kotoa pē ʻo hoʻo fakamaauʻangá fonu ʻi he fiefia. Talu mei he ʻaho naʻá ku tā ai kiate koé ʻa e ʻaho naʻa ke tali ai ʻEku Ui ʻaki ʻa e Loto fie foaki, naʻa ma kamata fakataha ko ha Feohi ʻo e ʻOfa ʻoku hokohoko atu ʻene tupulaki.

ʻI he ko e taimi kotoa pē te ke tuku ai ke ʻofaʻi koe ʻe Aú, talitali lelei ʻEku ʻOfá, te ke hoko maʻu pē ʻo kiʻi fakaʻofoʻofa ange, kiʻi fakaʻofoʻofa ange ʻi he Fineʻeikí Nonga, hoku fiefiaʻanga mo ʻeku ʻofa.

 

ʻOkú ke ko ha fakafiemālie lahi ia ki hoku malaʻe kuo kafó. Kotoa pē Ko e ua, tau taha pe. ʻIkai te ke ʻiloʻi, ʻoku ou fakaʻaongaʻi koe ki he Ko hono ikunaʻi ʻo e ngaahi loto kehe kuo mavahe ʻiate Au ke u tuku ke tākiekina kita ʻe he ʻau ʻo e fakakaukaú ʻo e mamani. ʻI he ngaahi momeniti ʻo e feohi fafale lahi ʻoku tau fokotuʻu ʻa Peleki, ʻoku ou fakaʻaongaʻi koe ke ke kau ki ha tokolahi loto ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻí.

Ke ke ʻOku ʻikai ke u ilifia, ka ʻoku ou ʻiate koe maʻu pē pea ʻoku ou fakakaukau fiefia ki he fiefia te u tala maʻau. Fakahū ʻa e Pere ʻi he ʻI he hokosia ʻa e taimí.

Uaifí ʻOfeina ʻo hoku fakamaauʻangá, haʻu ʻo tali mai, ʻai koe ki hoku fatafata ke ke lava ʻo fanongo ki he fanafana leʻosiʻi ʻa hoku loungutu ʻa ia ʻoku lea leʻosiʻi mo ʻofa kiate koé:

I ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa atu, ʻoku ou ʻofa atu. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolu. »

 

Ko e ʻI he talanoa ʻi he fakatahá, hili ha ngaahi uike siʻi mei he pātí, Ne fakaʻofoʻofa e lea ʻa Kuama L., ʻo ne talamai: "Koeʻuhí kuó u lau ʻa e ngaahi tohi "Ki Heʻeku Fiefiá, Ko Hoku Sīsū Kuo Filí", ʻOku moʻui ʻa Kalaisi ʻiate au."

 

20 Tisema ʻi he 4:40

Fitu Ngaahi Tuʻunga ki Hono Maʻu ʻo e Maama Foʻoú

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻe vave ni pe haʻo ʻilo ha maama foʻou te ne ngaohi koe ke ke mamata ki ha Maama Foʻou te ne fakanonga lahi ange Mamani.

ʻOkú ke ʻosi ongoʻi ʻa e Moʻui Foʻou ko ʻeni ʻoku fakafotunga ʻi he tokotaha kotoa pe ʻo kimoutolu. ʻOku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou mavahe mei he moʻui foʻou ko ʻení tupulaki ʻiate koe. Kuo pau ke lava ʻo moʻui ʻiate kita pē. Ko ʻeni ʻE moʻui e moʻuí:

 

Kapau Fakatokangaʻi hoʻo siʻisiʻí.

kapau te ne ʻoku talitali lelei, fie maʻu mo kolea ʻa Pee ʻe he fakakātoa, leʻo taʻefakangatangata mo e ngaahi leʻo ʻoku ʻikai ke fu

Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi kinautolu ʻe he Tamaí.

Kapau ʻOku ke loto fiemalie ke fakamoleki ha taimi lahi ʻi he feohi fafale mo ko homou ʻOtuá;

Kapau fakafetuʻutaki maʻu pē hoʻo ngaahi hohaʻá, ongoʻi ia;

Kapau ʻoku ke kolea maʻu pe kiate Ia ʻa ʻEne mama.

Kapau Fakamālō kiate ia ʻi he meʻa kotoa pē mo e tokotaha kotoa pē.

Ko ʻeni ʻOku ʻiate kimoutolu takitaha ʻa e Moʻui Foʻoú, pea ʻoku tupu ia mei he fakaʻau ke lahi angé ongoʻi lahi ange ʻiate koe ʻokú ke ʻiloʻi, ʻoku mole hono fōtungá pea pa.

Ko ʻeni Ko e moʻui foʻoú ʻoku ʻi he tuʻunga ia ʻo e fakamāú pea ʻoku ʻikai teitei ʻi he tuʻunga ia ʻo e ʻuhinga. Ko e vave ange ʻe ʻi ai ha kakai te nau fakangofua ia ke ke motuhi ʻa e Moʻui Foʻou ni ʻiate kinautolu, vave ange hoʻo ʻe moʻui ʻaki ʻa e Kautaha Foʻou ko ʻení.

Ko e ʻE tokoni ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ke fakahoko ai ʻeni hiki mei he māmani ʻe taha ki ha māmani ʻe taha. Ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe ho ʻe mahuʻinga ke: faingofua ange kiate kinautolu kuo ʻosi ʻi he Moʻui Foʻou ni.

Ko ʻeni moʻui foʻou- ʻa ia ʻoku kau ai hono tali ʻo e ʻOfa, hoko ko e ʻOfa mo e foaki ʻo e ʻOfa- ʻoku ngali fuʻu faingofua ki ha tokotaha fakaʻatamai, fakapotopoto mo poto. Ko ki he ngaahi fakakaukau ʻo e māmaní. ʻE lava ke fakafehoanaki ʻeni ki he tōʻonga fakakaukau ʻa Neamani, ko e kilia, ʻoku pehē ʻe he naʻe kole ange ʻe he palōfita ko ʻIlaisá ke ne fakahoko ki Heʻene fakamaʻa (Ngaahi Tuʻi 2:5;10-15). Naʻe fuʻu lahi Faingofua, naʻe ʻikai ke ne tui ki ai. Ka ko e founga ia.

Fiefia ʻOku ke tui ki ai pea tuku ke liliu koe ʻaki haʻo hoko ko e ʻOfa.

 

ʻOtua ʻOku ʻofaʻi kimoutolu. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolu. »

 

 

 

 

2001

 

 

 

 

 

1. Sanuali ʻi he 02:35

 

Ko Hoʻo ʻOku tataki koe ʻe he Faʻē Hēvaní ke ke hū ki he Taʻu Foʻoú

 

« Ko au, Mele, ko hoʻo Faʻē Hēvaní, ʻokú ne maʻu e misiona ʻo e Tamai Haʻu ʻo tataki koe ke fakafeʻiloaki koe ʻi he ʻa e taʻu foʻou ʻoku kamata ai.

ʻOkú ke ʻOkú ke fai ha ngaahi fehuʻi lahi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku hokó ʻa ia kuo ʻosi fakaha atu kiate koe pea ʻi hoʻo fakakaukau, ʻoua naʻa ʻoua naʻa hoko.

ʻI he Mamani, kuo pau ke ke tali ke moʻui ʻi ha tafaʻaki ʻe taha ʻi he Langi. ʻOku taʻofi koe ʻe he veilí mei hoʻo sio mo maʻu ha mahino ki he meʻá ni ʻa ia ʻoku hoko ʻi he Langí. ʻOku ʻufiʻufi ʻe he veili ko ʻeni hoʻo ʻatamai poto pea taʻofi koe mei hono vakavakaiʻi kakato mo mahino e meʻa ʻoku haʻu ia mei he Langi.

ʻOku Ko e meʻa te ke lava pea kuo pau ke ke faí ko hono talitali lelei ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku kumi ʻi he loto ʻataʻata hoʻo kiʻi tamasiʻi, ʻo tali ʻoku ke fuʻu siʻisiʻi ke mahino. ʻI he Ngaahi Meʻa Īkí ʻo e moʻui, ʻoku matuʻaki faingataʻa ke mahino e ʻuhinga ʻoku Ko e faʻahinga faingataʻaʻia peheé ke... Ko e hā ha faʻahinga fepakipaki pehē, ko ha faʻahinga puke pe faingataʻaʻia fakaesino pehē, ko ha fakatuʻutāmaki pehē.

 

Tatau Pē ʻOku faʻa faingataʻa ʻa e ngaahi meʻa fakafiefia ke Maʻu e Mahinó: Ko e Hā ʻOku Saiʻia pe Tāpuakiʻi Pehē Aí ʻOku haʻu mei fē ʻa e faʻahinga fakalāngilangi pe fakalāngilangi ko iá?

ʻOku ʻo faʻa lahi ange ʻamui ange ʻi hoʻo aʻu mai. Ke mahino hono ʻuhingá Pea ko e ngaahi lelei ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hoko, kuo ke tohoakiʻi e tokangá. ʻI heʻene ʻiloʻi ʻoku ʻikai mahino kiate ia ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku hoko ʻi he moʻuí kimuʻa pe Kapau he ʻikai ke ke hoko, ʻoku faingofua ke tali he ʻikai te ke lava mahino ʻa e ngaahi meʻa maʻongoʻonga naʻe hoko ʻi he Langí naʻe fakahā, Tuku ke nau hoko pe tuku ke ʻoua naʻa hoko.

ʻOku ʻoku fakaha atu kiate koe ʻi he Teuteuʻi koe ʻi he ko hono tauhi ho kofu ngāué. Fokotuʻu e fakangatangata ʻo e taimí fakapapauʻi mo hono fili A. Ko Hono Kamatá ʻi he lahi ʻo e tukupaa, kiate kinautolu kuo nau fakahoko pe ha taha ʻe toʻo atu ʻa e tukupa fakangalingali mei haʻaku, ʻo hange ko ʻOku fakahā ʻe he talanoa fakatātā ʻo e kau tāupoʻou potó mo e kau tāupoʻou valé: ko e naʻe toʻo atu ʻe he kakai vale ʻa kinautolu.

Ko e ʻOku mahuʻinga ke kau ʻi ha "ʻIo" fakamatoato ʻoku ʻikai ke ne teitei fehuʻia ia, ʻOku siʻisiʻi e meʻa ʻoku mahuʻinga ngaahi meʻa naʻe hokó.

ʻOku "ʻIo" ʻoku fakatupu ʻe he loto fakamatoato ha meʻa lahi liliu ʻi he lotoʻaa ʻoku ne tataki ia ʻi he sitepu ki ha sitepu ki ha fiefia lahi ʻi he faingataʻá Pea ʻoku tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi meʻa ʻe hokó fanongonongo ʻoku nau mamalie hifo ... pe ʻoua naʻa hoko. Ko ʻeni ʻOku maʻu ʻa e fiefiá mei he feohi fafale lahi mo hoku Fakamaauʻangá, ʻa Sīsū, ʻa ia ʻokú ne taki koe ki he kakato ʻo e ʻOfá.

ʻOkú ke ʻoku ʻofaʻi fakalangi au pea ko au ko hoʻo Faʻeé, mohenga pepee ke ke maʻu ʻa e ʻOfa ko ʻeni ʻoku ne liliu koe mo ngaohi koe ke ke ʻoku mou fonu ʻi he ʻofa.

 

ʻI he ʻi he momeniti ko ʻeni, maʻu fakahangatonu ʻa e ʻofa mei he Fakamaauʻanga ʻo Tangataʻeiki, ʻa ia ʻoku ʻi ai hoku misiona ke lilingi hifo kiate koe.

I ʻofa ʻiate koe. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

Ko Hoʻo faʻe, Malia. »

 

 

Sherbrooke 6 Sanuali 7:04:35 p.m.

 

Maʻa e Ko kimoutolu ʻoku faingataʻaʻia ʻi he ngaahi ʻohofi ʻa e filí

(Ko e tali ki ha kole)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate koe ʻa e kakai kotoa pē ʻoku kole lotu, ʻa e niʻihi ʻoku tau fua ʻi hotau loto ʻataʻataá pea ʻi ha founga makehe pe ko e hā ʻa e ʻaho ní ʻohofi ʻe he faʻahi ʻe taha.

I ʻOange ʻeku "ʻIo" ke ke ʻi ho fakaʻauha ʻi he taimi ʻoku ke fie maʻu ai ʻa e tokotaha ʻoku ke fie maʻu ki ai pea mo e faʻahinga ʻo e ngaue fakafaifekau pe ngaue tokoni ʻoku ke fie maʻu.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. Ko Hoʻo kiʻi tamasiʻi ʻoku ʻofa ʻiate koe.

« Siʻeku fānau īkí, ʻoua te mou ilifia koeʻuhí ko hoʻomou fakamālō ki he ʻOku ongona maʻu pē hoku matá mo hoʻomou ngaahi lotú pea Naʻe tali. ʻi he taimi totonu. ʻI he taimi ni, ʻoku ou fie fakaʻaongaʻi koe ke ke lea ki he loto ʻo e tokotaha ko ia ʻoku ʻoku ʻohofi ʻe he filí. ʻOku ou fie lea ʻaki ʻeni:

L. fanau ʻofeina ʻo Hoku Fakamaauʻanga, ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻoku ke aʻusia he taimi ni ʻi ha tuʻunga fakataimi. ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke manavasiʻi ki ai, ʻoku ke ʻi he malumalu ʻo Hoku Maluʻi maʻu pē! ʻOku ou maluʻi kimoutolu mei Hoku ʻOfaʻangá ʻE toto, ʻoku ou ʻufiʻufi ʻaki koe Hoku pulupulu mo Hoku Pulupulu ko e Faʻē Monūʻiá.

ʻOkú ke ʻoku nau ʻi he potufolofola maʻongoʻonga ʻoku fakatau ki he ʻa e kakato ʻo e ʻOfa.

 

ʻOkú ke ʻe lava ke ke fakalakalaka ʻi he potufolofola maʻongoʻongá ni ʻo aʻu ki ha tuʻunga te ke fakamavaheʻi ai koe ʻo e meʻa naʻa ne puke popula koe. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke foaki aí ko hoʻo "ʻio" ki he Tamai, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fomu ʻe niʻihi ʻoku tuʻusi... pea fakatauʻatāinaʻi koe.

Filí Fai ho lelei tahá ke fakalotoʻi koe ʻokú ke sai Lelei ange ʻi he ngaahi haʻi fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku faitatau mo e ngaahi afo koula - pea ʻoku ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi koloa fakaʻofoʻofa taha hange ko e fakafiemalie, faingofua, tuʻunga lelei, fokotuʻutuʻu tuʻumalie ʻi he malumalu ʻo e guise ʻo e famili lelei mo e fie maʻu ke tokangaʻi koe ke tauhi maʻu hoʻo moʻui leleí.

Ko e filí ʻoku fuʻu ʻita ʻaupito ʻi he taimi ʻoku ne pehe ai ʻoku ʻikai ʻa e kau fakamaʻu ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi heʻene moʻui. ʻOku tui kapau te ke fakatauʻatāinaʻi koe mei he ngaahi ʻohofi ko ʻení, te ke lava ʻo ʻalu ki Sēsili, He ʻikai ke ne toe lava ʻo taʻofi koe mei hono fakahoko ʻo e ngaahi misiona ʻoku Kuo teuteuʻi koe ʻe he Tamaí.

Lolotonga lava ke maluʻi kakato ʻe Heʻetau ʻOfá, ko e Tamaí ʻoange ki he filí ha tauʻatāina ke ngāue mo koe, koeʻuhí ke ke lava ʻo fai tauʻatāina hoʻo ngaahi filí. Toe Lahi Ange ʻe siviʻi hoʻo fili - Nitif, ko e lahi ange ia hoʻo fakalakalaka ʻi he meʻa ni Potufolofola maʻongoʻonga, ko e siʻisiʻi ange ʻa e malohi ʻe maʻu ʻe hoʻo pipiki mo e siʻisiʻi ange hoʻo ʻe puke koe ʻe he faʻahi ʻe taha.

L. ʻunuʻunu ofi ange ki Heʻeku Fakamau ke - Ongoʻi lahi ange Hoku ʻOfa. ʻOku ou fie maʻu koe; ʻOkú ke mahuʻinga ke Ko hoku matá.

ʻOku Talitali Lelei Koe Ko ʻeku ʻofá pea te mou ʻiloʻi ko e meʻa ia naʻá ke pehē naʻá ke faí ʻoku ʻikai ʻuhingamalie ʻa e mahuʻinga.

I ʻOku ou vela, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, he ʻoku fakalangi, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

Motu fai ʻe Makalita, (Matafanga ʻo Venesuelá) 15 Sānuali, 20:00 2.15

 

ʻIkai. Naʻa ʻoku ʻikai ko ha fehuʻi pe ʻokú ke taau mo e ʻOfa ko ʻení pe ʻikai, ka ke ʻiloʻi pe ʻoku ke tali

 

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ki he feituʻu fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku tau ʻOku tau ʻi he taimí ni. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakalotolahiʻi kimautolu ʻi he foungá ni ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻení ʻikai. ʻOku ʻikai totonu ke tau maʻu ha ʻofeina pehe. Mālō ʻaupito ke fakafonu kimautolu ʻaki hoʻo ʻOfá ʻi he taimi ʻoku mau kau kakato atu aí Taʻetaau. Fakamālō atu ʻi hoʻo tipōsiti malu ʻi heʻeku Talu mei heʻetau ʻi hení, mo e ui ke talitali lelei Hoʻo ʻOfa ke hoko ko ha ʻOfa pea foaki ʻa e ʻOfá.

Mālō ʻaupito he ʻoku lahi fau ʻa e ngaahi ʻaloʻofa pea, ʻi he momeniti ko ʻeni, ke u fokotuʻu au ke hoʻo fakafanongó.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, kapau naʻá ke ʻiloʻi ʻa e Meʻa ʻOku Ou Fiefiá, ʻoku fakaʻofoʻofa ke ke u lava ʻo huaʻi atu ʻEku ʻOfá ki ho lotó. ʻOku ʻikai ʻOku ʻikai ʻuhinga ia pe ʻoku ke mahuʻinga pe ʻikai

ka ʻiloʻi pe ʻoku ke tali, ʻa e ʻOfa ko ʻeni. ʻOku ʻi he Maʻu Meʻatokoni ʻoku ʻiate koe ʻa e fakahaohaoaʻi mo e liliu ko iá.

ʻOku ʻoku ou pehē ʻoku hangē ia ha meʻa ʻoku toutou lea ʻakí. Ka ʻOku fie maʻu ia kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho ʻe kakato ai hoʻo fakamāú Fakaava ke ke maʻu kotoa ʻa e ʻofa ʻoku ou fie lilingi ki ai.

Fakalaulauloto ʻi he fuʻu mahu ʻo e meʻa ni "Koeʻuhi ʻOku ʻofa ʻa e ʻofá ʻiate kimoutolu, pea mou hoko ai ko e ʻOfa."

Ko e fakamatalá ʻoku fakakakato ʻe he sētesi ko ʻení. ʻOku ʻikai ha taha ʻa e niʻihi kehe. ʻOku kamata ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ʻOfa ʻa e Tamaí. Pea Ko e meʻa ʻokú ne fie maʻú ʻa e loto ʻokú ne ʻoatu hoʻomou " ʻio" ke talitali lelei ia.

Ko ia ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfá, he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

Motu Makalita, 17 Sanuali 3:00

 

Toe Lahi Ange vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e ʻOfa naʻe maʻu mei he Tamaí, ko e lahi ange hoʻo maʻu

 

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻokú ke ongoʻi ʻoku toe lahi ange hoʻo ongoʻí! ʻOku ʻikai ko e kamataʻangá pē, he ko hoʻo kamatá pē. Tali ʻa e ʻOfá ʻofa ke lilingi hifo ʻe he Tamaí kiate kimoutolu!

ʻIkai. Fakangofua ke tali ʻa e ʻOfa ko ʻeni kae ʻikai maʻu ʻa e Lelei!

ʻOkú ke kamata pe ke falala ki he ʻOtua, ko hoʻo Tangataʻeiki!

ʻIkai. Tuku ke ke kamata ke liliu ʻe he ʻOfá!

ʻIkai. Kamata ke moʻui ʻaki pē ʻa e meʻa kuó ke ako fakamuimuitahá ngaahi taʻu lahi!

ʻI he meʻaʻofa ʻaho fāʻeleʻí, ʻoku ou fie fakapapauʻi ʻokú ke Ko e moʻoni ʻi ha hala ʻokú ne taki koe ki he kakató ʻo e ʻOfa. ʻI he che miniti ko ʻeni, ʻoku hokohoko atu pe ʻa e tupulaki. Toe Lahi Ange kuo fakahoko koe, ko e lahi ange ai pē ia hoʻo lava ʻo fakahokó koeʻuhí he ʻoku ava ange homou loto ʻataʻataá pea lava leva ke maʻu ʻOfa.

ʻI he taimi ʻoku maʻu ʻe he ʻOfa ʻa e Tamaí ʻa e mālohi pe tauʻatāina ke ngaue tauʻataina ʻiate koe, ke ke ala atu mei tuʻa ʻaupito, ʻi he taimi tatau mo e tokotaha ko ee uouangataha ʻi ʻOku widens foki mo hono fakamaauʻanga pea hoko ko ha tauʻataina ki he ʻOfa ʻa e Tamai.

Ko ʻeni He ʻikai lava ke malama ʻa e matalaʻi ʻakau ʻi ha tafaʻaki ʻe taha; Kuo pau ke ʻi ai ʻaonga ki he niʻihi kehe, ʻo fakatefito pe ʻi he ʻa ia ʻoku ʻikai mamata ki ai, kae ʻasi mai foki.

Toe Lahi Ange Vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e ʻofa naʻe maʻu mei he Tamaí, ʻo lahi ange Maʻu ha kiʻi meʻa siʻisiʻi. Ko hono ola, ko e kautaha mo e ʻOku langa ʻa e Siasi foʻoú ʻo fakafou ʻi he Sivilaise ʻo e ʻOfá.

 

Fiefia ʻoku ke fiefia ʻi hoʻo ʻi he hala fonu ʻi he ʻOfa! Naʻa ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻa e angavaivai ʻi ho telingá mo ho loto ʻataʻataá ke fanongo ki Heʻeku uí, ʻa ia ʻokú ne toutou talaatu: ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻOku ou ʻOfa atu, ʻoku ou ʻofa atu. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

Motu Makalita, 22 Sanuali 5:15 a.m.

Kotoa pē kuo pau ke tukulolo ki he ʻAloʻofa ʻa e Tamaí, ka ʻikai pea ʻe fakamaʻa kinautolu pe tauhi ki Hono nāunaú

 

« Siʻeku fānau īkí, ʻoku mou ʻiloʻi lelei ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻa e meʻa ʻoku ou maʻú Tataki, tataki mo ueʻi fakalaumālie koe.

Naʻa nau takitaha ʻAho, ʻoku ou fakaʻata koe ke ke moʻui ʻo toe lahi ange mo fakaloloto ange ha taha ʻo e Ngaahi akonaki kuó u ʻosi ʻoatu kiate kimoutolu. Ko ʻeni ʻoku maʻa e kau laukonga ʻo e ngaahi tohi ʻo e lilingi le bonheur Mine, Mes Choisis SISU naʻa Ne foaki kakato kiate kinautolu ʻa e "ʻIo", taʻefakangatangata mo taʻe-hano-tatau, ʻikai ngata ai hokohoko atu hono fafanga ia ʻaki e ngaahi Tohi ʻoku fonu ʻi he ʻahiʻahi foʻou maʻu pē ki he tokotaha ʻokú ne toe lau kotoa kinautolú loto-falala. Pea

Peleki Te u tataki lahi ange kimoutolu ʻi hono talitali lelei ʻEku ʻOfá. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa lahi ange ʻi Heʻeku ʻOfá ʻoku fakahaaʻi ʻi he feohi fafale fakaesinó kuo tau fakataha. Mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku ne fakahaaʻi ʻa e feituʻu fakaʻofoʻofa ʻi he feituʻu ʻokú ke ʻi a maʻu ʻI he taimi ni.

I ʻokú ne tataki lahi ange koe ʻi he loto falala mo e tukulolo. ʻOkú ke ʻIloʻi hono mahuʻinga ke tauhi hoʻo falalá ʻiate Au, neongo kapau te u foua ha tokotaha fika tolu ki he tokoni atu, fakaleleiʻi ha palopalema pe fakafonu koe ʻaki ʻeku ʻOfa.

 

ʻOkú ke toe loloto ange ʻa e ʻuhinga ʻo hono liʻaki ʻo e meʻa kotoa pē kiate Aú, ʻo ʻikai fai ha meʻá Tauhi pe kiate koe: tatau ai pe pe ko ha fakakaukau pe ko ha ongoʻi fiefia, mamahi, hohaʻa, ongoʻi halaia, ko ha fehalaaki pe ngaue lelei, pe ha faʻahinga meʻa pe ʻoku ke Fakamoʻoni ʻi he fehangahangai mo e leleí, ʻi he fehangahangai mo e koví. Kuo pau ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa pē tukulolo ki he ʻaloʻofa ʻa e Tamaí, ʻo tatau ai pē ki he fakahaohaoaʻi, pe ke tauhi ki Hono Naunau. ʻOku fakaʻatā ʻe he liʻaki ko ʻení ʻ fiefia lahi ange ke moʻui. Sio ki he meʻa kuó ke aʻusiá ʻi he taimi kuo mahaehae ai ʻe he taha kaihaʻa hoʻo seini mo kolosi ʻi ho kia. Naʻe ʻikai ke ne angatuʻu kiate ia, Naʻa ke fakaʻofaʻia ai pea ʻoange ia kiate ia ʻi he ʻa au; kole ke ngāue ʻi he kolosí ni ki he papi uluí. Mam so enten-du ta priere. Naʻá ku ngāue ʻi he ʻene ngoue. Naʻá ku ngāue ʻiate koe pē, ʻo tauhi ia ʻi he loki, pea naʻa ku ngaue ʻi he loto ʻataʻataa

ʻIlisapeti Fakamalo atu ki he kiʻi meʻa siʻisiʻi ko ʻeni naʻe hoko.

Nofo Maʻu liʻaki ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí ke ʻiloʻi ʻa e tauʻataina moʻoni ʻa e fanau ʻa e ʻOtua. Ko e hala ʻeni ʻoku tataki koe ki he kakato ʻo e ʻOfá.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

23 Sanuali ʻi he 11:45

Ngaahi Fakakaukaú Kau ngāue fakatāutaha ʻa Léandre ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e taimí

Ko ʻeni Ko e niʻihi ʻo ʻeku ngaahi fakakaukau ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e taimí.

ʻI he Ko e uho ʻo hono tokangaʻi ʻo e taimí ʻi he pisinisí, ʻoku tau ako ai ko e 80% ʻo hotau taimí ʻoku fakaʻaongaʻi ia ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻi he lavameʻa maʻulalo pea ʻoku ne ʻomi pe ʻa e 20% ʻo e Ko hono ola, ko e 20% ʻo hotau taimi ʻoku foaki ʻi he fakatupu ʻe he ngaahi ʻekitivitī ʻoku māʻolungá ʻa e 80% ngaahi ola mo e ngaahi ʻekitivitii. ʻi ai ha tuʻunga ʻo e ʻE lava ke kehekehe ʻa e ngāue māʻolungá mei he tokotaha ki he tokotaha ko e tahá. Hangē ko ʻení, ki ha taha tuʻuaki koloa, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻene pisinisí Lelei

 

hahake naʻe fai ʻi he taimi ʻoku totonu ke fai ai ha tuʻuaki koloa ʻai ki he kasitomaa; Ko e ngāue ʻa e ʻōfisí ko ha ʻekitivit tukulolo maʻulalo. Ki ha sekelitali, naʻe māʻolunga ʻa e ʻekitivitií, fakahoko e ngāue tokoní ko ha konga ʻo ʻene ngāue fakakalaké. Ki ha chef ʻo e pisinisi, fakafofongaʻi ʻe he tokanga mo e puleʻi Ngaahi fotunga ʻo e ngaue maʻolunga, kae kehe kotoa ʻOku fakafaʻahinga ʻa e ngaahi ʻekitivitii ʻo hange ko hono fakahoko maʻulalo. Naʻa Ko e meʻa tatau pē ki he ngāue takitaha.

Naʻa ʻI ha vahaʻataimi pau ʻo ʻetau moʻui, tupulaki. Mei he ʻoku hoko mai foki hotau Tuʻunga ko ha taimi ʻoku feʻunga mo maʻolunga ngaue, kae lava ke maʻu ʻa e ʻilo. ʻI he ʻI he ngaahi vahaʻataimi kehé, ʻoku totonu ke fakamamafaʻi lahi ange ko hono ʻiloʻi ʻo e fevahevaheʻakí, foakí, fāmilí mo e ʻai ke potupotutatau e ngaahi fatongia kehekehe ko ʻeni.

ʻI he ʻI he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻu, kuo u ʻiloʻi ko e taimi ko ia "ʻoku ʻi ai ha lavameʻa lahi "ki hono fakatupulaki ʻo e Ko hoku tuʻunga kotoa ʻa e tokotaha ʻoku liʻoa ki he fekumi fakalaumalie. Naʻá ku toki fakatokangaʻi leva ko e lahi tahá maʻolunga ʻi he taimi ʻoku ou ʻi he lotú, lotú mo e feohi fafale mo e ʻEikí.

Toe Lahi Ange ʻOku ou laka atu ki muʻa, ko e lahi ange ia ʻeku tui ki he moʻoni ko ʻeni. I fakapapauʻi ʻoku hanga ʻe hono ʻiloʻi ʻo e tuʻunga fakalaumālié ʻo fokotuʻu kitautolu ʻi ha founga makehe. ʻI he feohi fafale mo e ʻEiki. ʻOku lelei ange ke tau fakakaukau ki he meʻá ni tuʻunga fakalaumālié, kae ʻikai ke fafangaʻi ha tuʻunga fakalaumālie ke ko e tahá.

Maʻa e Ko au, ko e meʻa mahuʻinga ko hono fakahoko ia ʻo e ongo rails ʻi he Voliume 1.

Mālō e lelei ʻeku kiʻi taʻahine.

Ongo ʻOku talitali lelei ʻa e ʻofá.

Mei he ʻo lahi ange, ʻo tukulolo kotoa ki he ʻEiki ʻi he founga ni. ʻoku ʻoku ou fakamoʻoni ki he meʻa takitaha naʻe hoko: a) kapau ʻoku ʻoku fakaʻofoʻofa, ʻai ia ki Hono Nāunaú. (e) kapau ʻoku kovi, pe ki hono fakamaʻá.

I kuo pau foki ke u tukulolo kakato ki he Nima hili ia. Naʻa hange kiate au ko e lahi ange ʻo e taimi ʻoku ou fakahoko ai ʻeni, ko e lahi ange ia ʻOku ou keli loloto ange. Ko ha ʻilo foʻou ʻeni ʻi he ʻI he taimi kotoa pē.

 

Lau Toe lau mo fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku hoko kiate au ʻi hoku lotó ʻOku fakaʻata au ʻe hoku Tuʻunga ke u moʻui ʻaki ha talatupuʻa lahi ange mo e ʻEiki. ʻOku hangē kiate au ko e ʻekitivitī ʻeni ʻa e ʻulungāanga ko ʻení ʻoku lelei ange ʻene ngāué ʻi haʻane toe fai ha laukonga lahi ange, neongo kapau ʻoku nau fuʻu lelei ʻaupito. Feʻunga- ʻOku mahuʻinga ange ʻa e vaia ʻi he meʻa kuo tau ʻiló ʻi he ke kumi ʻi ha feituʻu kehe.

Taha Naʻe talamai ʻe taupoʻou Seni ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻui: "naʻa ku Laukonga lahi, ka ʻi he ʻaho ni ʻoku ou saiʻia ke fakamoleki ha taimi lahi mo ʻa e ʻEiki, pea ʻoku feʻunga ʻa e ngaahi laukonga ʻo e ʻaho ke fafangaʻi fakalaumālie.

Taumuʻa ʻIkai ko e tumutumu ʻo ʻetau moʻui ʻi he mamani ke tau ofi ai ki he ʻEiki? Ko e taimi te tau ʻilo ai ʻa e meʻa ʻoku ne teke kitautolu ʻi he mahuʻinga ange ke akoako fakahoko ʻa e ʻilo ko ʻeni ki he Fakapapauʻi ʻoku ke nofo maʻu ʻi he hala.

 

Motu Makalita, 24 Sanuali 6:04:15 p.m.

Naʻa fakaʻehiʻehi mei he hiki mei he tuʻunga fakalaumālie ʻe tahá ki he taha Tuʻunga ʻi he fieʻiló

 

ʻEiki ʻOku ala atu ʻa Sisu ʻi he faʻahitaʻu malolo ko ʻeni ki hono ikuʻanga ʻoku ou tui kuo u fakaloloto mo ʻiloʻi hono ʻuhinga Vakai ki he ngaahi potufolofola ʻokú ne liliu kitautolú ke moʻui ʻaki ʻetau tuí ke loloto ange ʻo hangē ko ia ne u ongoʻí naʻá ku kiʻi manavasiʻi ʻi hoku taimí ke līʻoa ʻeku moʻuí ki he ka naʻe ʻikai ke fuʻu lelei ʻa e ngaahi laukonga kehé.

I ʻoku mahino ko hoʻo maʻu pe ia, kuo pau ke ke taʻofi - Tuku ke fakatukupaaʻi kitautolu ʻe he foʻi lea ko ʻení, puke maʻu ʻetau tokangá pea ʻoku lava ke fafangaʻi ʻetau tuí.

I. Nofo maʻu ʻi hoʻo meʻa fakaʻauha ke fakatonutonu au pe talamai pe ko e ha ʻOku ou tui kuo u ʻilo.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu ko ʻení. te u talaatu Hangē pē ko iá.

 

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, kuó u toutou talaatu ko e meʻa ʻoku mahuʻingá, Ko e feohi fafale ia ʻoku tau maʻu fakatahá. ʻOku fou ia ʻi he meʻá ni feohi fafale ʻoku hoko ʻa e liliu ʻiate koe pea ʻoku te ke lava ʻo hoko ko ha Tokotaha ʻofa.

ʻOku ʻa ia kuo ʻosi fakahā mai pea ko e taumuʻa pē taha ʻo e tohí: ke lava ʻo ʻiloʻi ʻe he kakaí, ke ʻoange ʻenau "ʻIo" pea tuku ke nau kaka ʻi Hoku ʻI mui.

ʻI he taimi ʻoku ʻikai ha taha ʻe ʻalu ki Heʻeku Fakamāú, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ne Fakafoki mai, kuo ʻosi ʻi ai. Ko e ha ʻoku mahuʻinga kiate Ia ke feohi toko taha pe mo Au, ʻo faʻa ʻo ʻikai lea ʻaki pe fai ha meʻa ke u fiefia ai ʻi he ʻOfa ʻoku ou fie maʻú huaʻi hifo ki ai.

Pe tali ʻEku ʻOfa pea tuku ke liliu koe, ko e meʻa ʻeni Tuku muʻa ke u fakaʻosi. Fakaake ʻa e tui pe fakahu koe ki ai. Tuʻunga ko ʻení ʻo e ongonoa ʻe lava pe ke lelei pea ʻoku aʻu pe ʻOku lelei ke foki ki he tohi kimuʻá koeʻuhí ko e fai ia. Fakatahaʻi ia kiate koe.

Maʻa e Ke maʻoniʻoni, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke te ʻiloʻi mo ke ʻiloʻi e ngaahi fakahā kotoa he kuohilí, pe ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e tuʻunga fakalaumālié ʻoku fakahū ʻi he ʻa e Siasi. ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻa e tokotaha ko ia ʻaʻana, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku ʻikai teitei tatau tofu pe ʻa e Kaingalotu mo ha ko e Kāingalotu kehé.

Faʻifaʻitakiʻi ʻoku ʻaonga ki he Kāingalotú ke ne tuku ke fakaiku ki he ʻA au. Ka, naʻe fakafōtunga ia ʻe Hoku ongo nimá, ko ha Tokotaha ʻe kehe ia mei he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai teitei ngaohi ʻe he Tamaí ngaahi tataú, ʻokú ne ʻai pē ʻa e tatau totonú.

Maʻa e Hoko vave ko ha tokotaha maʻoniʻoni, ʻoku mahuʻinga ange ke taʻofi ko e lahi ʻo e tuku ke fakafotunga kita ʻe he Tupuʻanga ki he Lele ke ʻiloʻi e meʻa kotoa pe. Hangē ko hoʻo laú, ko e hā ʻoku kei hokohoko atu ai pē ʻa e Fekumi ʻi he taimi kuo ke ʻosi maʻu ai ia?

Naʻa ʻoku fakapotopoto mo fakafiemalie ange ke tuku ke tupulaki mo ʻo matala ʻa e lose fakaʻofoʻofa ʻiate kitautolu kae ʻikai ko e Fekumi maʻu pē ki ha pōpoaki.

 

ʻOku lelei ʻaupito ke tau fakataha. Fakaʻaongaʻi lelei taha ʻa e taimi ko ʻení mahuʻinga. Fakaʻehiʻehi mei he hiki mei he tuʻunga fakalaumālié ki he ko e tahá ko e fieʻilo; ʻoku ke kata- Ko e founga ia te u mavahe mei Hoku ʻAó.

ʻOku ko hoʻomou ʻi aí ʻoku ou fie fakafonu kimoutolu ʻaki ʻeku ʻOfá.

Fakafanongo ʻa e fanafana angavaivai ʻa Hoku loungutu: ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

Motu Makalita, 25 Sanuali 15:25 a.m.

Ko ʻeku mamahi lahi mo e faingataʻaʻia ʻa ʻEku Tamaí ko hono fakafisingaʻi ʻe Ko ʻEtau ʻOfa ʻaki ha Kakai Tokolahi

ʻEiki Sīsū, ʻi heʻetau aʻu ki hotau ʻaho fakaʻosi ʻo e Ngaahi ʻaho malolo heni, he ʻikai ke u fie mavahe mei he feituʻu makehe ko ʻeni taʻe kau ai Fakamālō atu ʻi he taimi makehe ko ʻeni kuó Ke foaki mai kiate kimautolú ; Kae ngata pē ʻi he ngaahi ʻaloʻofá, ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke maʻú naʻa ma saiʻia, kau ai ʻa e maluʻi ʻo e moʻui lelei ʻa ʻIlisapeti ʻi he ʻI he uhouhonga ʻo e ngaahi faingataʻá.

Mālō ʻaupito ki he meʻa kotoa pē. ʻOku ou nofo pe ʻi homou fakaʻauha. te u talaatu Hangē pē ko iá.

"Ko ʻeku kiʻi valevale, ʻoku ʻikai ha fiefia lahi ange te u lava ʻo huaʻi hifo Ko ʻEku ʻOfa ʻi he Fakamāuʻi ʻo kinautolu ʻoku nau tali iá pea nau fakalongolongo pē. ʻOku faingataʻa ke maʻu.

Ko ʻeku mamahi lahi pea ko e mamahi ʻa ʻeku Tamaí ʻa e mamahi ʻa e fakafisingaʻi ʻo ʻEtau ʻOfa ʻe ha kakai tokolahi ʻoku nau fakakaukau ʻi he taimi lahi ʻoku ʻikai ke nau taau ke taau mo ia, taʻeʻilo ʻoku tauʻataina ʻEtau ʻOfa pea ʻi hono tali ia ʻoku nau ʻe lava ke vave ange ʻene liliu.

 

ʻOku ou talitali lelei hoʻomou fakafetaʻí, ʻoatu ia ki he Tamaí koeʻuhí ko ʻEne naunau. Tali ʻetau Trinitarian ʻUma ʻa ia ko hono ʻuhinga:

ʻOfa fai ʻe Pere,

Feohi Fafale Fakaesinó ʻa e foha,

Tā-meʻaleá ʻo e Laumalie Maʻoniʻoni mo ʻene mama.

ʻOku ʻUma maʻu pē ʻa Tunitaliani ʻi he nima ʻo ʻEku Faʻē Monūʻiá koeʻuhi ke mateuteu ʻa e fakamaauʻanga ke talitali lelei ia pea Fakaʻaongaʻi lelei ia. ʻIo, ʻoku moʻoni ia. ko e fakamāú ni ʻe hoko ko e ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

 

Sherbrooke (Kiupeki) 31 Sanuali 3:05 a.m.

 

ʻI he ʻI he mālohi homou lakanga fakataulaʻeikí, kuo tukupā ai ha kakai tokolahi ki he meʻá ni Hala ʻo e ʻOfá (tali ki he taulaʻeikí)

ʻEiki Sīsū, ʻi he nima ʻo e Faʻē ko Melé pea ʻi hoʻo ʻOku ou fie ʻoatu ki he Tamaí ʻa e Ngaahi faingataʻaʻia ʻa e taulaʻeiki Falanisē taʻu fitungofulu ko ʻení ʻa ia ʻoku ne pehe: feinga ke ke lea kakato "ʻio" ki he ʻOtua, ka ʻoku ʻikai hano ola. Fineʻeiki koeʻuhi ko hono ngaahi lavea ʻo e kei siʻi, he ʻikai teitei ongoʻi ʻe hono fakamaauʻanga ʻa e ʻofa ʻa e Tamai.

Vakai, ko ha tōʻonga ʻo e loto fakatōkilalo ʻi he lea ki ha tokotaha masiva ʻoku ʻikai tokoto ʻi heʻeku kole ke u taukapoʻi Ia kae lava ke maʻu ʻaloʻofa ko ʻeni ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOfa ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai kiate Ia Ke foaki, koeʻuhi he ʻoku ne fua ʻi hono loto, ʻi he laumalie ʻo ʻene faifekau, ha maʻongoʻonga holi ke foaki ʻa e ʻOfá ni ʻo fakafou ʻi heʻene ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

I ongoʻi ʻi hoku lotó ha ʻofa lahi ki he taulaʻeiki ko ʻení. I ʻiloʻi ʻokú Ke fie fakafonu ia ʻaki Hoʻo ʻOfá, pea ʻoku ou tuku au ʻi Hoʻo Fakafanongo. Kapau te ke fakaʻaongaʻi au ke fakamoʻoni kiate ia, Te u fiefia ʻaupito ʻi hoʻomo ʻaloʻofa.

 

I Fakaʻaongaʻi e faingamālie ke fakafeʻiloaki ai kimoutolu ki he kau taulaʻeiki kotoa pē ʻo e māmani, kae ngata pē ʻiate kinautolu ʻoku ʻi ha tūkunga tatau mo ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e loto fakatōkilaló ke nau faingataʻaʻia fakalongolongo pē.

Mālō ʻaupito ʻi heʻene fakafanongo mo tali ʻene kole pea mo e ʻaʻaku.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou fiefia lahi ʻi heʻeku tali lelei ʻa e kolé pea mo e toʻonga ʻo e loto fakatokilalo ʻa e foha ko ʻeni ʻa ia predilection:

Kuo hoko ia. ʻalo ʻofeina ʻo e Tamai, ʻa koe kuo fili lelei kimuʻa pea faʻeleʻi koe ke ke hoko ko ha faifekau, ʻoku ke haʻu ʻiloʻi ʻa e hala ʻokú ne taki koe ki he ʻOfá: Ko ho tafaʻaki ki mui. Ke lava ʻo fiefia ʻi he ngaahi koloa lahi ʻoku maʻu ʻa e Tamaí; faile ʻi hoʻo ngoue, kuo pau ke ke tukuange hoʻo pipiki ki he meʻa ʻoku tuʻutuʻuni ʻi hoʻo ʻilo fakaʻatamaí.

Tali lelei koe ke liʻaki koe pea ke fakafalala koe ki he Tamai ʻa e uta kuo ke tanaki ʻi he ngaahi taʻu kuo hili pea mo ia Kuo ke makatuʻunga ʻi hoʻo malu ke ʻave ʻeni ʻa ia ʻoku ou ʻoatu he ʻahó ni pea ʻoku ʻi he tuʻunga hoʻo lotoʻaa?

ʻOkú ke naʻe ʻikai ke ne fai ia. ʻOku ʻikai ha meʻa ke fai ki ai ha hohaʻa. Ko ʻeku ʻOku puke koe ʻe he Faʻē monūʻiá ʻi Hono nimá ke fuofua koe ke ke lava ʻo maʻu e ngoue hoʻo kiʻi tamasiʻí ; Tuku ke fakamoʻui ia ʻe he ʻOfa ʻa e Tamaí ʻa ia ʻoku fie lilingi hifo kiate koe, kapau te ke tuku ke ne fai ia impregnate.

Ko e Naʻe toki fakangāueʻi pē ʻe he tamaí ha kau tau ʻa e kau ʻāngeló, ko ke mo o ʻi he potufolofola maʻongoʻonga ko ʻeni ʻoku ne tataki koe ki he ʻOfa.

ʻIkai Vaʻinga lahi ange. Tali ke ke siʻisiʻi pea te ke ongoʻi ʻo fakaʻau ke lahi ange ʻa e ʻofa ʻa e Tamaí.

Naʻa ʻoku ʻi ai ha fiefia lahi ʻi he Langí ke vakai ʻokú ke femoʻuekina moʻoni ʻa e hala ʻo e kakato ʻo e ʻOfa. ʻI he mālohi ʻo e Ko ho lakanga fakataulaʻeikí ko e

 

Lahi ʻaupito kuo nau kamata ʻi he hala ko ʻeni ʻo e ʻOfa.

Naʻa nau takitaha ko hoʻo foaki mai pē ho ngaahi faingataʻaʻiá, te u liliu kinautolu, ʻOku ou te nau feohi mo Au, pea te nau maʻu ha tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e huhuʻí.

ʻOua naʻa ngalo ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni koeʻuhi ko homou lakanga fakataulaʻeiki, ʻoku tau ʻoku taha pē. Ko au ia ʻoku ou mamahi koeʻuhí ko kimoutolu. ʻOku pea mo au foki ʻoku ʻofa ʻiate au mo fakafou ʻiate koé.

Download ʻa e tafe mai ʻa e ʻOfa ʻoku ou lilingi atu he taimi ni kiate kimoutolu. I Vela ʻi he ʻofa kiate koe.

ʻOkú ke Hoko ʻo ʻOfa, koeʻuhí he ʻoku ou ʻofa fakaʻita mo fakalangi ʻiate koe. »

 

 

4 Fepueli ʻi he 2:40 pm

 

ʻI he ʻa e Siasi Foʻou, te ne lava ʻo feʻaluʻaki taʻe tokoto

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku ou fiefia ʻi hoʻo ʻi he ako ʻo e ʻOfa, he ko e ʻOfa pe te ne lava ʻo tataki koe, ʻi he moʻoni, ki he māmani ʻo e māmá.

ʻOkú ke moʻui ʻi ha māmani pe ʻi he malumalu ʻo e guise ʻo e angamaʻá, ngaahi loí, faʻa faingataʻa ke ʻiloʻi, naʻe Fakafeʻiloaki. ʻOku fai pē ia ʻi he lotú mo e lolotonga e momeniti loloa ʻo e feohi fafale mo Au ʻe lava ʻe he ngaahi loi ko ʻeni kuo ʻosi fakahā atu ia kiate koe. ʻI he Siasi Foʻou, He ʻikai fakangofua ha loi ke circulate.

Niʻihi ʻo e ngaahi ʻau lalahi ʻo e fakakaukau ʻoku lolotonga ʻave holo ʻe malohi ke fakafehuʻi ke ʻiloʻi pe ʻoku nau ʻo fakatatau mo e folofola ʻa e ʻOtuá pea kapau ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ʻe hono fakaʻaongaʻí lelei ʻa e akonaki fakatokāteline ʻa e Siasí.

Toʻo Hangē ko ʻení, ko e ʻulungāanga fakaʻofoʻofa ʻo e talangofua ʻa e tangatá ki he Ko e ʻOtuá pea mo ʻEne fakaʻaongaʻí

 

angamahení ʻe he kau maʻu mafai ʻo e Siasi. Niʻihi ʻo e ngaahi kakai fiekaia mālohí, fakaʻaongaʻi e ʻulungāanga lelei olopoto ko ʻení ke fakahoko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku fehangahangai mo e ko e Folofola ʻa e ʻOtuá mo e akonaki fakatokāteline ʻo e Siasí, fakahaaʻi e talangofuá.

Ko ʻeku Naʻe fehangahangai e kau fuofua ʻAposetoló mo tuʻunga ko ʻení ʻe he kau taulaʻeiki lahi ʻo e taimi ko iá; Naʻa nau kuó ne taki e halá ʻi heʻenau pehē ʻoku nau saiʻia ange ke talangofuá ki he ʻOtuá kae ʻikai ki he tangatá.

Toe Lahi Ange kuo teʻeki ai, ʻi he taimi ʻokú ke moʻui aí, kuó ke maʻu fie maʻu ke tau kole ki he ʻOtuá ha poto ka tau lava fakatokangaʻi e meʻa ʻoku haʻu mei he ʻOtuá pea ʻoku fehangahangai ia mo e ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, neongo naʻe fakahoko ia ʻi he ʻa e tuliki ʻo e kelekele.

ʻI he ʻo tali ʻEku ʻOfa pea mo feohi vaofi mo Au, ko homou ʻOtua, ʻa kimoutolu ʻOua naʻá ke hohaʻa ki ai. ʻE ʻata atu ʻa e mama kiate koe fakamatala ki he loloa ʻo e Wret ʻoku loi ha ʻi muʻa ʻiate koe ʻi he guise ʻo e moʻoni pe angamaʻa.

Fiefia pea ʻoku monūʻia ke ke ʻi he hala ʻokú ne tataki koe ki he kakato ʻo e ʻOfa.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

6 Fepueli ʻi he 5:05 pm

 

Ko kinautolu ʻOku fiefia ʻa e Kāingalotu ʻi Hēvaní ʻi heʻenau mamata ki he māʻoniʻoni kuó ke aʻusia

(tohi ki ha taulaʻeiki)

« E., ko e ʻalo ʻofeina ʻo e Tamaí, naʻe fakatahaʻi mai kiate Au, ko Sīsū, ʻi ho papitaisó mo e lakanga fakataulaʻeikí, ueʻi fakalaumālie mo tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kuo fakafalala atu ke ke maʻú Faʻē Māʻoniʻoni ke tataki koe ʻi hoʻo fonongá ʻi he mamani.

 

Ko kinautolu ʻOku fiefia ʻa e Kāingalotu ʻi Hēvaní ʻi heʻenau mamata kiate koé hoko ko ha kau māʻoniʻoni. Hiva fakafetaʻi ʻa e kau ʻāngeló ki he Tamaí ʻi he hoʻo kaveinga.

Ko Hoʻo ko e penisini ko ha lolo faitoʻo ia ki hoku lotoʻa kuo kafo. Hoʻo ʻi aí ʻoku ʻi muʻa ʻiate au ha fakafiemālie ʻi he taimi tatau pē mo ʻene fakatonutonú ʻa e puputuʻu ʻa e tokolahi ʻo ʻEku kau taulaʻeikí. ʻOua naʻa ʻoua te ke hohaʻa, ko e taulaʻeiki koe ʻo fakatatau ki he Fineʻeiki Lotoʻaa. Kuó ke ʻofeina au.

Fakafoʻou Ko ʻeku fuakava mo koe ʻaki haʻo fetuʻutaki mo hoku fakamaauʻanga. ʻOkú ke ʻilo lahi ange ko au ʻoku lotu ki he Tamaí ʻiate koe, ko au ʻoku ʻofa ʻiate kimoutolú, ʻoku ou fakamolemoleʻi, mo fakakaukau pea ko hai ʻoku ngāué. Te ke toe fakamoʻoniʻi lahi ange ai ʻa ʻEku Ngāue, maʻu ai pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.

Fai ʻe ʻOku ou fakaʻaongaʻi ʻa e commissary siʻisiʻi ngaahi meʻafoaki - ʻoku ou foaki kiate kimoutolu ʻa e malohi ko hotau Trinitarian ʻuma ki he Foaki ki ha taha pē ʻokú ke fie maʻú. Te ke hoko leva ko ha fakamoʻoni ʻo e malohi malohi ʻo e ʻuma ko ʻeni ʻi he loto mamahi.

Mei he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻItānití, kuó ke fili ke maʻu mo foaki ʻa e ʻOfa ʻoku ou lilingi atú he taimí ni ʻiate koe.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe! ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolu. »

 

9 Fepueli ʻi he 5:00 pm

Taulaʻeiki fakatatau ki Heʻeku Fakamāú, ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko e meʻa ʻoku ou lavaʻi ʻi he ʻIate koe, ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻí

(Lisi fai ʻe Pere R.)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e mamahi ʻa e Tamaí

Kuo hoko ia. ʻoku fie maʻu ke tuku ʻa e ngāue fakafaifekaú; mahuʻinga pea fua foki ʻi he ngaahi laumālié.

I kole atu ke ke ʻalu ʻo kau ki honau tafaʻaki ʻi muí mo e laumālié, Naʻe fai ʻe he kakai ko ʻeni ʻi he malohi ʻa e fili ko ia.

 

I ko ha feituʻu ʻo e fakafanongo pea ʻoku ou loto ke ʻata maʻana ʻOmi ha fakafiemalie mo ha fakafiemalie ʻi hoʻo vakai ʻoku feʻunga Hangē ʻokú ke ʻi aí. Ko e tefitoʻi meʻa ke ke kau hangatonu mo ia ʻi hoʻo ngoue ke ne lava ʻo toʻo hake ʻa e tokotaha totongi

Hulohulá Fiefia, nonga mo e ʻofa.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku mafao atu ho ongo nimá, ʻoku ou talitali fiefia hoʻo lotú pea ʻoku foaki ia he taimi pē ko iá ki he Tamaí. Fai ʻe ʻOku mou fanongo ki he ʻAlo ʻofaʻangá ni. Ko ʻeku fakamāú ʻeni:

R., foha, ʻOfeina ʻo Hoku Fakamaauʻangá, ʻa koe kuó ke moʻui leleí fili kimuʻa ʻi hoʻo tuʻituʻia ke hoko ko ha Tokotaha ʻofa, he ke fakamafola ʻEtau ʻOfa ʻenitaliani ʻi he mamani, ʻa kimoutolu kuo tali ʻaki e faʻahinga fakatupu mo e vēkeveke ko iá ki he kotoa hotau ngaahi uiuiʻí, ʻoku ou fie fakapapauʻi atu kiate kimoutolu ʻoku ou lahi ange ofi atu kiate koe ʻi ha toe taimi. ʻOku fakaʻau ke lahi ange ʻeku ʻiate koé. ʻOkú ke ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻiate Au.

ʻOkú ke ʻoku ʻikai ngata pe ʻi he faingataʻaʻia. ʻOku tau faingataʻaʻia fakataha, ʻa koe mo au, mo koe. ʻOku ʻikai ko e faingataʻaʻiá ni taʻeʻaonga. Kapau naʻa ke ʻiloʻi ʻa e tokolahi ʻo e ngaahi laumalie ʻoku nau fakaʻaongaʻi ia lolotonga ʻi he Mamani, kau ai ha niʻihi ʻo Hoku ngaahi foha ʻoku ou saiʻia taha ai.

I fie maʻu ke ke ʻilo ʻoku ola lelei ange hoʻo ngāue fakafaifekaú ko ʻeni kuo teʻeki ai hoko ia. Ko koe ʻoku hoko ko e Kalaisi hono uá, ʻokú ke ʻi he hala ʻo e Kalevale. Tukutaha hoʻo tokangá kiate au, ko ho ʻOtuá. Hangē ko ia kuó u faí ʻI hoʻo ʻaʻeva ʻi he hala ko ʻeni ʻi muʻa ʻiate koé, te ke lava pē ke ʻomi hoʻo kavengá ke fekumi ki ai. ʻOku maʻamaʻa ʻeku haʻamongá.

Haʻu mālōlō ʻi Hoku Fakamaauʻangá. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he momeniti ko ʻeni ʻa e taimi naʻe ʻE haʻu e Faʻē Māʻoniʻoní kiate koe ,ʻo ʻufiʻufi koe ʻaki Ho ʻofaʻangá kote ke maluʻi koe mo ʻoatu ʻa e ngaahi ongo kotoa pē ʻe lava ke foaki ʻe ha faʻē lelei

 

Ke foaki ko ha foha ʻofeina. ʻOku ʻi ai ha kau ʻāngelo tokolahi ʻi he ho fakaʻauha.

Kuo hoko ia. ʻoku ke matuʻaki mahuʻinga kiate Au, hoʻo ʻOtua. Ko ha taulaʻeiki koe ʻo fakatatau ki hoku tafaʻaki ʻi mui. ʻOku ʻOku ʻikai ko e meʻa ʻokú ke sio ʻoku mahuʻingá, ka ko e meʻa ʻoku ou ʻiloʻí ʻiate koe ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻi.

ʻOkú ke ko e Pou Ia ʻo Hoku Siasi Foʻoú, fakaʻofoʻofa mo kotoa haohaoa. ʻI hoʻo faingataʻaʻia, ʻi he taimi ko ʻeni, ʻoku ke tokoni ai ki ʻai ke toe fakaʻofoʻofa mo haohaoa ange. Ko ʻeni kuo ta hoku fakamaauʻanga mo e ʻoku vela lahi ange ho fatafata ʻi he ʻofa. Loto-toʻa, hoku ʻAlo ʻofaʻanga. ʻOku tau laka fakataha ki muʻa ki ha ikuna lahi. ʻOkú ke hoko ko e ʻOfa. Ongongofua mo maʻoniʻoni

Naʻa ʻofa ʻiate koe. »

 

15 Fepueli ʻi he 4:15 pm

Kuo ko e fe pe ha taimi te ke ʻilo ai ʻoku mamafa mo faingataʻa ke katakiʻi, haʻu ʻo li koe ki Hoku ongo nima (Tohi ki he Tokotaha Faingataʻaʻia)

Siʻisiʻi M., ko au, Sīsū, naʻá ku haʻu ke toʻo kiate au ʻa hoʻomou faingataʻaʻiá. Falanisesi ke fakatauhoa kinautolu mo ʻeku mo ʻi ai ki he Tamaí. Tamai tali ʻi Heʻene ʻaloʻofa lahí pea liliu kinautolu ke hoko ko ha ngaahi ʻaloʻofa pea ʻi he ngaahi tāpuaki maʻau mo kinautolu kotoa pē ʻoku faingataʻaʻia ʻo hangē ko koé, ka ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻa e faingamālie ʻokú ke maʻú ʻIloʻi Au pea falala kiate Au. Kapau naʻa ke ʻilo Faingataʻaʻia fakataha mo koe pea ʻi loto ʻiate koe.

ʻOkú ke ʻOkú ke faingataʻaʻia nai ʻi ha ongoʻi tuēnoa mo liʻekina? Vakai ki he founga Ko au, ko homou ʻOtuá, kuo liʻaki au koeʻuhí ko e momeniti ʻo ʻeku holi.

ʻOkú ke faingataʻaʻia ʻi ha ongoʻi fakangatangata mo e liʻekina ʻo e tauʻatāiná ?

Vakai, ʻi hono haʻi au ki he kolosi.

 

ʻOkú ke Faingataʻaʻia ʻi he siʻi ʻa e ʻofá? Vakai ki he ʻOfa Naʻá ku Moʻua Aí huaʻi ʻi he ngaahi loki akó pea kuo teʻeki ai lelei hono maʻú.

Toe Lahi Ange Naʻe lahi mo fakamamahi hoku faingataʻaʻiá, ko e lahi ange ia ʻeku ofi ki he Toetuʻú. ʻOku tatau pe mo e ko koe he taimí ni; Ko e lahi ange hoʻo faingataʻaʻiá, ko e lahi ange ia hoʻo ʻoku ofi ki he Moʻui Foʻou ʻo e ʻOfá ʻa ia ʻe kamata ʻi he koe.

Siʻisiʻi M., ko e taimi pē ʻokú ke ʻilo ai ʻoku mamafa mo faingataʻa hoʻo faingataʻaʻiá ke kātakiʻi, haʻu ʻo fakahū koe ki Hoku nimá. Fakafalala mai kiate au hoʻo ʻa e mamahí pea te mou ʻilo ai ko ʻeku haʻamongá ko e māmá ia.

ʻIkai maʻu ʻIkai ilifia ke lue. Kuó u fanongo ki hoʻomou ngaahi lotú mo hoʻomou Ngaahi Fakamahamahalo. Kuó ke maʻu ha fakamālō ki Heʻeku mata. ʻOku vela hoku fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe. Vilitaki ʻi he tui, lotu mo e falala kiate Au, ko hoʻo ʻOtua. ʻIo, ʻoku ou talaatu, te u ʻomi e fānau ʻa e ʻOtuá ki ha tauʻataina lahi. Neongo kapau ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou kakaí, ʻoua ʻe falala ki he tangatá, ka kiate Au, ho ʻOtuá. Ko au te u fakatauʻatāinaʻi koe, ʻa e tauʻatāina ke hoʻo Papitaisó.

Muimui Kiʻi faleʻi ko ʻení: fakaʻehiʻehi mei he sio pē kiate koé, fulihi hoʻo sio ki he Tamaí, vakai ki Heʻene ʻOfá, vakai ki Heʻene Leleí, Sio ki Heʻene ʻAloʻofa Maʻongoʻongá. He ʻikai ke ke teitei Moʻui taau ai, he ʻikai ke ke teitei taau mo ia.

Naʻa talitali lelei ʻEne ʻOfá mo e ʻAloʻofá koeʻuhí he naʻá Ne ʻoku fie maʻu. ʻOku pehē pē.

Siʻisiʻi Monsieur ti hoku fakamaauʻanga, ʻoku ou puke mai koe. ʻOku ou hao mei hoʻo loto ke fakafepakiʻi ʻaki hoku lotó. ʻOku tau ʻunu fakataha atu ki Ko ha ikuna lahi.

Kapau Naʻá ku ʻiloʻi ʻeku ʻofa ʻiate koé. ʻIo, ʻio M., ʻoku ʻikai ke ke fakaʻanaua, ko au, ko ho kaumeʻa ʻi he moʻui kotoa, ko Sisu, ʻoku folofola atu kiate koe:

M. ʻOku ou ʻofa atu ʻi he ʻofa. M., madness, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

Tangataʻeiki Fakalangi, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

 

23 Fepueli ʻi he 4:40 pm

 

Naʻa ʻoku faʻa fie maʻu ke maʻu ʻe ha taha Ngaahi aʻusia fakafiefia mo fakamamahi

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fakafalala atu kiate koe ʻa e tūkunga ʻo L., pea ʻokú ke kole mai ke u ʻalu mo ia ʻi ha faingataʻa faingataʻa ʻoku ne foua.

I kole foki ke liliu ki he ngaahi ʻaloʻofá mo e ngaahi tāpuakí, Naʻá ne faingataʻaʻia mo hono fāmilí ʻi he ngaahi faingataʻa ʻi hono ngaahi ʻekitivitii.

Kotoa pē ʻUluakí, ʻoku ou kole kiate koe, ʻoange kiate ia ʻa e melinó, mālohí, kiá mo e kia. ʻIta, faʻa ʻiloʻilo mo e poto ke toʻo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu Ngaahi Filí. Fokotuʻu ʻa e kau ʻetivaisa totonu mo e niʻihi totonu fakatau ʻi ho hala kapau ko e meʻa ia ʻoku ke fie maʻu.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu taʻefakapotopoto mo talitali leleí, ʻe hoku Naʻe tokoni ʻa e siva e ʻamanakí.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku talitali lelei hoʻo lotú pea fakahoko ki he Tamaí. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku fonu mahuohua ʻa e Tamaí ʻo e ʻofa ki Heʻene fānaú takitaha. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku nau takitaha maʻú fie maʻu ke moʻui kae lava ke maʻu ha fiefia lahi mo tuʻuloa ʻo e ʻitaniti kotoa, ka ʻoku kamata ke fakatokangaʻi ʻi he mamani ko ʻeni.

ʻOku ʻOku kamata ke hoko ʻa e fiefiá ʻi Māmani ko e senitaá pe liliu ʻe ha taha ke maʻu - lau ʻEne ʻofá. Maʻa e tali ʻa e liliu pea lava ai ke tali ʻEne ʻOfa, naʻa ne faʻa fie maʻu ke aʻusia ʻe he tokotahá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku Loto ʻapasia mo loto mamahi. Ko e fakamaloo ki he ngaahi aʻusia ko ʻeni ʻokú ne puleʻi ke filí pea ke ʻiloʻi kakato ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga moʻoni ʻo e moʻui. ʻOku ou tafoki he taimí ni kia L. mo lea ʻaki ʻeni:

L. Siʻi ʻofefine ʻo hoku fakamaauʻanga, haʻu ʻo li koe ki hoku ongo nima. ʻOkú ke ʻIloʻi ʻa e melinó, fiefiá mo e

 

ʻofa. ʻI he Foaki mai hoʻomou kavengá, te mou ʻiloʻi ai ko ʻeku haʻamongá ʻoku maama. Ko ho ngaahi faingataʻaʻiá pē Fakataimi Pē. Ko e vave ange hoʻo falala kiate Au, ko ho ʻOtuá, Ko e vave ange hoʻo liliu mo e lelei ʻo e ʻOfa ʻa e Tamai.

ʻOfa ʻa e Tamaí, ʻoku fengāueʻaki lelei mo koe, ʻokú ne fakaʻatā koe ke moʻui fiefia, ʻo fakafou ʻi he bubbling. Ko e meʻa ʻoku ne ʻai ke ke fiefia ko e meʻa ke aʻusia ʻa loto ʻiate koe, kae ʻikai ko tuʻa.

I ʻOkú ke fiefia ʻi hoʻo kamata ke ʻiloʻi ʻení Koloa lahi ʻoku ʻiate kimoutolu. ʻOku fakafou ia ʻi hono talitali Lelei ʻEku ʻOfá te ke toe ʻilo lahi ange ai ki he koloaʻia ko ʻení. Mei he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻItānití, kuo fili koe ke ke hoko ko ha tokotaha ʻofa... pea foaki ʻa e ʻofa ko ʻení ki he niʻihi kehé.

L. ʻo ʻEku Fakamau, ʻoku ou toʻo hoʻo kavenga, ʻoku ou fakafonu kimoutolu ʻaki ʻEku ʻOfa. I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu. Vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

 

26 Fepueli ʻi he 5:30 ko

 

ʻAi ke maheni mo hotau ʻao fakataimi ʻi he ʻao ʻo e Ngaahi Fakamaauʻangá

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e fakamatala ʻapongipongi hoʻata efiafi ʻi he "Eucharist".

I ko ha feituʻu ʻi ho fakaʻauha pea tautautefito ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke u tokoni, koeʻuhí ke mau talitali lelei ʻa e ʻOfa ʻokú ke fie lilingi atú ʻi he fakamaauʻanga.

I kole foki ki he Fineʻeiki ko Mele ke ma o mo e kau māʻoniʻoni ʻo e langí mo e māmaní, pea mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoní.

 

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ta o fakataha ki he fakataha ko ʻeni. ʻOkú ke ʻOku siʻisiʻi hoʻo ʻi ai. ʻOku tau fakaʻaongaʻi hoʻo faingamalie ke fakaha atu ko homau Longomoʻui ʻi he ngaahi fakamaauʻanga.

Taha te mou toe mamata ki Heʻemau Ngāué. Ko hai Te ke hoko nai? Ko e fakamoʻoní ko ha kiʻi meʻa siʻisiʻi pē ko e konga ʻo e moʻoní. Ko ʻeku ʻi he ʻoku fakautuutu e fakaʻofoʻofa ʻa e lotó ʻi Heʻeku ʻOfá.

Kapau Naʻá ku fakaʻaongaʻi e foʻi lea ko e "ʻoku mau" ke lea atu he pongipongí ni Ko hono fakaʻilongaʻi mo ʻai ke ke fakatokangaʻi lahi ange pea ko e feituʻu ʻoku ou ʻi aí ʻoku ou ʻalu maʻu pē mo e Tamai mo e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻo ʻeku Faʻē Mohu Tāpuakí, ʻo e ha Kāingalotu mo ha Kau ʻĀngelo Māʻoniʻoni.

I fie maʻu ke ke kole ki he haʻofangá ni ke ʻave ʻenau veiveiua, ʻene fakaʻuhinga, ʻene ʻilo, mo ʻene ngaahi founga ʻo e vakai, fakakaukau mo ngaue. ʻI he Foki Maí, Te u Foaki Kiate Kinautolu ʻEku ʻOfa, koeʻuhí ko e kakai kotoa pē... ʻOku ou ʻofa ʻiate kinautolu.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate kinautolu takitaha.

ʻOtua ʻOku ou ʻofa ʻiate kinautolu. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

 

28 Fepueli ʻi he 4:30 ko

 

Kapau te ne toki lava pe ʻo sio ki ha konga ʻo e meʻa ʻoku aʻusia ʻi ha ʻOku hū ʻa e tangatá ki he langí, te ke ofo, ninimo (telio ʻi ha taimi ʻe niʻihi)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e moʻui ʻa hoku laumālié Sisitā Madeleine, ʻa ia naʻá ke toki manatuʻí. I

 

ʻOku mo hono famili tokolahi foki ke ʻai ʻa e meʻa ko ʻeni ko ha Faingamālie ke kau fakataha mo kimoutolu.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻi hono tali hoʻo lotú, ʻoku ou talitali fiefia foki mo e laumālié ho tuofefine mo hoʻo kole ki hono famili.

Maʻa e Ko kimoutolu ʻoku moʻui ʻi he māmaní, ʻoku faingataʻa ke maʻu pea mahino kiate kimoutolu ʻa e lelei ʻo e mate.

ʻOkú ke Fakamoʻoni ki he mavahe ha taha ʻoku ke ʻofa ai, ka ʻoku ʻikai ke ke ʻalu ki ai ʻo ʻikai ʻi he tuʻuta mai ʻa e tokotaha tatau ʻi he Langi. ʻOkú ke ʻOua naʻá ke ʻilo pe ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku tuku pē maʻaná. Kapau te ne ko e sio pē ki ha kihiʻi ʻata ʻo e meʻa ʻoku aʻusia ʻe ha taha ʻi he taimi ʻe hu ai ha taha ki Palataisi, te ke ofo, ʻIkai puputuʻu. Talu mei he momeniti ko iá mo e ʻikai te ke maʻu holi pē ʻe taha: ʻa e mālohi ke talitali lelei ʻi ha ʻaho ʻi palataisi... Ko ia he ʻikai ngata pē hoʻo moʻuí ʻi he ngāue ʻo e ʻaho ko ʻení. Hoʻo ngaahi fakakaukaú, ngaahi leá, mo hoʻo ʻe fenapfa e ngaahi ngaue mo e ʻaho ni, pea pehe ki he ʻOku talitali lelei kimoutolu ki palataisi ko ʻeni pea fiefia lahi ange lahi.

Maʻa e Ke kau ʻi he "fiefia taʻengatá" ko ʻení, naʻá ne kuo pau ke mavahe mei he māmani ko ʻení. Ko ia ai ko e mavahe ko ʻení ko ha fuʻu meʻa fakaʻofoʻofa maʻá e Kalisitiane ʻokú ne teuteuʻi e Kāingalotú ki ha Moʻui foʻou ʻoku tatali kiate ia.

ʻOku ko ia ʻi he fiefia, mo fakakaukau ke tali ha fefine ʻi Palataisi, ke ke Kuo pau ke ke moʻui ʻi heʻene mavahe.

ʻOkú ke ʻoku tāpuekina ʻi he ʻamanaki lelei ʻokú ne tataki ki he kakato ʻo e ʻOfa.

ʻOtua ʻOku ʻofaʻi kimoutolu. ʻOku ou ʻofa ʻi he ʻOtuá kiate koe."

 

5 Poini, houa ʻe 3 miniti ʻe 55

 

Ngaahi Tefitó Mahuʻinga Taha ke Lea: Ko Hono Tufaki ʻo e ʻOfa ʻa e Tamaí ʻiate kimoutolu

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fakahoko atu kiate Koe ʻa e ʻinitaviu kuo pau ke u faí mo Monsignor D. ʻi he ʻaho 15 ʻo e māhina ní.

I kole atu ke ke ʻota ʻetau Kau ʻĀngelo Leʻó ke feʻiloaki ke fakatupu ha uouangataha ʻo e ngaahi lekōtí mo e ʻatamaí.

I ko e feituʻu ke ke fanongo ki ai ke ke ʻilo ai pe ʻoku totonu ke u lea ʻi ha ngaahi tefito kehe mei he fakamafaiʻi ʻo e lotú fokotuʻu atu ki he taiosisi.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I ʻofa ʻiate koe.

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻí, ʻoku ʻikai ke u teitei helaʻia ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi kolé, tautautefito ki he ʻi he taimi ʻoku ou ʻilo ai ʻi hoku lotó ʻa e holi ke fakahoko Hoku Ko e Finangalo mo e Finangalo ʻo ʻEku Tamaí.

ʻOku ʻa ia ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he ngaahi kaveinga ʻoku fakamatalaʻi, ʻoku Ko e ʻofa mei he Tamai, ʻa ia ʻe feʻaluʻaki ʻi he vahaʻa ʻo ho ongo loto.

Maʻa e ke fakaʻaongaʻi tauʻatāina ʻa e ʻOfá, Kuo pau ke ke kole ki he Tamaí ke haʻu ʻo tānaki ʻiate koe pea ʻi he ongoʻi manavahē kotoa pē, ʻo e mistrust, laulanu te ne taʻofi Manako ke ngaue tauʻataina.

Mei he ʻI ho tafaʻakí, kuo pau ke ke fokotuʻutuʻu hoʻo saití ʻi he Falala mo e ʻOfa.

ʻOkú ke kuo pau ke ke falala ki he kau ʻāngelo māʻoniʻoní mo e Laumālie Māʻoniʻoní maʻau tataki e fakataha ko ʻení ke fakahoko ʻo fakatatau ki he Tamai.

Ke ke Kuo ʻosi ʻi he fakafetaʻi mo e nāunau ʻo e meʻá ni meʻa naʻe hokó.

ʻOtua ʻOku ʻofaʻi kimoutolu. ʻOku ou ʻofa ʻi he ʻOtuá kiate koe."

 

17 Fika 4:15

 

ʻAho ʻI he ʻaho kotoa pē, ʻokú ke siotonu ʻi he ngaahi maná ko e fakamālō ʻa ia ko e Father Volume Deviation mo e vitioo Ngāué

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ha fakamoʻoni ʻe ua ʻoku ou kuo pau ke ne foaki vave, kau ai ha taha ʻi he akoʻanga maʻolunga.

Hangē ko e Ko e fuofua taimi ʻeni ke u fakamoʻoni ai ki he kau akó ʻOku ou kolea ha ngaahi lelei tautautefito kiate kinautolu pea kiate au foki koeʻuhi ke ʻoku hoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki he palani ʻa e Tamaí pea ʻe lava ʻa e taha kotoa ʻOku ʻofeina moʻoni koe ʻe koe ke ke ongoʻi ʻi hono fakamaauʻanga.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I ʻofa ʻiate koe.

« Ko ʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku kei hokohoko atu pe ʻene laka ki muʻa ʻi he loto falala mo tui. ʻOkú ke fakamoʻoniʻi ʻi he ʻaho ki he ʻaho ʻa e Tahí. Vitio.

Kuo tuʻunga ʻi he Ngaahi Fakamoʻoni ʻokú ke maʻú, ʻokú ke ʻiloʻi ai ko e meʻá ni ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻoku ngāué, ka ko e Tamai ʻoku ngāue ʻi he ngaahi ngāue kotoa ko iá ʻa ia ʻokú Ne foaki kiate Ia ʻa e tauʻatāina ke ngāué.

Ko Hono ʻIloʻi ko e Tamaí ʻokú ne ngāue ʻiate koe, ko koe ʻOua naʻa ke hohaʻa ki he meʻa ʻe hoko. Taha pe ʻoku kei mahuʻinga pe ha meʻa ʻe taha kiate koe: tuku ke ke fakauku koe ʻi he ʻOfa ʻo e Tamai ke fakamafola ʻEne ʻOfa; ʻI he loki ako, feituʻu ko koe ia.

Taha toe fakaongo atu, ʻe fou atu ʻEne ʻOfá ʻiate koe pea te ke fakamoʻoni ki heʻene ngāué. Ko hono tali ko ia ʻEne ʻOfa ʻiate koe ko e meʻa ia ʻoku mahuʻinga ia kiate koe. Ko e meʻa foki ia ʻokú ne foaki ki he Tamaí Ko e faingamālie ke fakaʻaongaʻi koe ke fakaava e ngaahi loto kehé.

Fiefia Ko ia? ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

19 Fika 2:50

 

Ko e ʻE tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi Heʻene tataki au ʻi hoku taʻu ʻi he Māmaní

(Fetuʻutaki ʻo e Seni Siosefa)

Lelei Seni Siosefa, koeʻuhí he ko ho ʻaho kātoangá ia pea kuó ke tokotaha naʻá ne ʻomi ʻa Mele mo Sīsuú, ʻoku ou fakafalala ki he ngaahi tuʻutuʻuní kuo pau ke u ʻave ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tūkunga ʻokú ke ʻiloʻí, ka ko e meʻa pē ʻoku ou hohaʻa ki aí. Cupe tatau he ʻaho ni.

Mālō ʻaupito ke taukapoʻi au koeʻuhí ke lava ʻe he kau ʻāngelo māʻoniʻoní ʻo faaitaha ʻi he fakamāú mo e ʻatamaí.

ʻoku ou maʻu Falala kiate koe pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

« Leander, foha ʻofeina ʻo e Tamai, ʻoku toe lahi ange ko e tupuʻanga ʻo e tuí, ʻo tuku ke tataki ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻa te ne tataki koe ʻi heʻene tataki au ʻi heʻeku kei ʻi he mamani. Tokanga pea fokotuʻutuʻu homou loto ʻataʻataa ke talitali lelei Tali pea te ke toe siotonu ʻi Heʻene ngāué.

ʻI he talitali lelei e ʻOfa ʻoku lilingi hifo ʻe he Tamaí kiate koé, ʻokú ke talitali lelei ʻa e Toko Tolu Māʻoniʻoni ʻa ia ʻoku fakaʻau ke toe lahi angé Fakahoko ʻi loto ʻiate koe, pea tauʻatāina ke ueʻi fakalaumālie koe ke ke tali hoʻo ngaahi fili ʻo fakatatau ki Hono finangaló.

ʻOkú ke ʻoku nau ʻi he hala totonú. Vilitaki ʻi he ʻE tataki ʻa e hala ko ʻeni pea ʻe tataki koe ʻi hoʻo ngaahi fili kotoa pe.

ʻIkai maʻu ʻoua ʻe manavahē, mei he langí, ʻOku mau ʻiate koe pea ʻoku mau fepōpōpikiʻaki Maʻau.

ʻIo. .part ʻo homau famili pea ʻoku mau ʻofa ʻiate koe.

Ko Hoʻo kaungameʻa ko Siosefa. »

 

21 Fika 11:10

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi hoa-mali mavahevahe kotoa pē ʻi he māvaé pe vete malí

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e kole ʻa R., ke ke ʻIloʻi e meʻa ʻoku ke fie maʻu meiate ia mo C. ʻI he meʻa tatau taimi ʻe niʻihi, ʻokú ne faʻa fakahā ki he ngaahi hoa-mali kotoa pē kuo nau fakatahaʻi ʻe he sākalamēniti ʻo e malí pea mo ia ʻoku vaeuá.

Mālō ʻaupito ke fakafanongo mo tali ʻene kolé, pea kiate au. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ou fiefia ke tali ʻeni kole, pea ʻi he taimi tatau ʻoku ou fie fai ha akonaki ki ʻa kinautolu kotoa pe ʻoku nau ʻi ha tuʻunga tatau.

ʻI he taimi ʻoku maumauʻi ʻa e felotoi, ʻoku ne fakatupu ha loʻimata lahi mo Mamulumulu. ʻOku ʻikai lava ke fakakaukau ki hano toe fakaleleiʻi kapau ko e ʻOku kei tuʻu pe ʻa e kuohili ʻi he fakakaukau.

Kamata ʻi hono tamateʻi pe fakahaohaoaʻi e kuohili. ʻOku ʻikai taha pē Ko e foungá pē pea ko e toko tahá pē ʻa e fakamolemole kakató, fakatouʻosi ki he ʻiate koe pe. vis-à-vis ko e tahá. Pea koeʻuhí ke kakato ʻa e fakamolemolé, kuo pau ke foaki ʻi he Laumālié, fakahoko ʻi he sākalamēniti ʻo e fakalangilangi Ciliation, lolotonga ʻi he fakamaauʻanga mo e lea ʻoku mahino, taʻe toe veiveiua pea ʻikai hano ngataʻanga.

ʻOku ʻikai ko e hili ʻa e founga ko ʻení, ʻoku malava ke Ke pehē ʻoku kakato ʻa e fakamolemolé pea ʻe lava ke tau kamata ke Fakakaukau ki hono toe langa hake ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kotoa pe. moʻoni kehe. ʻOku peheni ʻa e ngaahi tefitoʻi fakavaʻe:

 

ʻOku ʻOtua ʻokú Ne fakatahaʻi koe ʻi he sākalamēniti ʻo e malí, Pea mo e feohi ko ʻení kei tuʻu taʻengata, tukukehe ʻi ha ngaahi meʻa pau ʻoku siasi ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke ngāue.

 

ʻOku kuo pau ke fakatokangaʻi ʻe he malí ʻe maʻu ʻe he ʻOtuá ʻi he kahaʻú ʻa e ʻUluaki feituʻu ʻi heʻene moʻuí, kimuʻa ʻi hono malí.

Fakakaukau ki he ʻe lava ʻe he ʻOtua, pea mo Ia toko taha pe, ʻo fakatahaʻi ʻa e ngaahi hoa ʻi he melino mo e melino. fiefia mo e ʻofa.

Tokotaha kotoa pē kuo pau ke tali ʻe he ngaahi malí kinautolu ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí, ʻo foaki ki he ʻOtuá ʻene ngaahi taʻehaohaoa, fehalaki mo e laulaunoa, koeʻuhi ke Ne ʻofa ke liliu kinautolu ke hoko ko ha ngaahi ʻaloʻofa mo ha ngaahi tāpuaki, ʻoange ki he ʻOtua hono "ʻio".

Naʻa nau takitaha kuo pau ke tali ʻe he mali ʻa e tokotaha ʻi hono tuʻunga totonu, ʻo ʻikai fie maʻu ke liliu.

Naʻa nau takitaha kuo pau ke fakapapauʻi ʻe hono malí ʻoku ʻikai hano mālohi ki he ʻulungaanga ʻo e niʻihi kehe. Kapau ko e mali ʻoku haʻu ke ngāué fakatatau mo e Finangalo ʻo e ʻOtuá

– Naʻa mo kapau ʻoku faʻa fakama he taimi ʻe niʻihi ʻa e behaviour ʻa e tokotaha ko ee – pea tuku ki he ʻOtuá ke ngāue ʻiate ia, ko e ʻoku feʻunga pe ʻa e toʻonga fakakaukau ke fakahaofi ʻa e ongomeʻa mali.

ʻI he ʻi hono fakalea ʻe taha: ʻamanaki ki he meʻa kotoa pe mei he ʻOtua, kole kiate Ia ʻa e meʻa kotoa pe, ke ke Mateuteu ke tali e talí mo fakamālō ki he meʻa kotoa pē.

ʻI he taimi ni ʻoku ou fie lea hangatonu mai kiate au

C. mo e R. ʻo pehē ange kiate kinautolu:

Siʻisiʻi ʻE fānau ʻofeina ʻo Hoku Fakamaauʻangá, ʻa kimoutolu kuó u fili ha fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga ngāue fakafaifekaú, ʻa kimoutolu kuó u fakatahatahaʻi ʻe he sākalamēniti ʻo e malí, ʻa kimoutolu ʻoku kuo mou kātakiʻi ha ngaahi meʻa lahi, haʻu ʻo lī ʻa kimoutolu ki Hoku nimá. Tuluta hoʻomou kavenga kiate Au pea te mou ʻilo ai ʻoku maʻamaʻa ʻEku haʻamonga.

Ko Hoʻo ʻuluaki tukupaa, kuo ke fai ha meʻa ʻe taha ki he taha, Ko Au ʻo kole ha tokoni. ʻI he ʻaho ni, ʻoku ou kole atu ke mou kau aí. kakato kiate au. Ko ia ai ʻOku ou kole atu ke toe hoko atu hoʻomou moʻuí, ʻo falala ʻoku Ko au te u fokotuʻu ʻa e uouangataha ko ʻeni ʻo e ʻofá ʻi ho vaá.

 

ʻIkai. Taha ʻikai lava ʻo falala ki he meʻa ko ee ʻaneafi, ʻiloʻi Ko e hā hono ʻulungāanga he ʻahó ni koeʻuhí ko e vahaʻa ʻo e "ʻaneafí" mo e "ʻI he ʻaho ni" naʻa ku ʻaʻahi ki hono fakamaauʻanga pea ʻoku ʻikai ke ne kei Tatau pē. He ʻikai ke ke lava mo koe ʻo ʻiloʻi e ʻulungāangá ʻo e ʻapongipongi mei he ʻaho ni, koeʻuhi he tatali te u ʻaʻahi ki ai

Kapau ʻoku ke falala kakato mo kakato kiate Au, ʻoku ou falala atu kiate koe talaʻofa ha kahaʻu fiefia ʻe lava ke ke nofo melino ai, fiefia mo e ʻofa. Kae mahulu ange aí, ʻoku ou talaatu ʻoku ou fie maʻu ʻOkú mo fakataha mai mo hoʻomo ongomātuʻá ke tokoniʻi ʻa e tokolahi ngaahi hoa-mali ʻoku nofo faingataʻaʻia tupu mei ha mavae pe vete mali.

Ko ʻeku ʻOku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate kimoua fakatouʻosi. ʻAi ke ke māfana ki he afi ʻo ʻEku ʻOfa. ʻE liliu mo fakahoko koe.

Kotoa pē ʻitaniti, naʻa ku fili koe pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

R., ʻE ʻOtua, ʻoku ou ʻofa atu. C., ʻe hoku ʻOtua, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

23 Fika 3:30

Ko e Ko e hala fakaʻofoʻofa tahá ʻoku teʻeki ke hoko ia ʻi he taimi ʻoku tau hū atu aí Ko e feohi ʻi he liliu

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ha kole ʻe ua meia Kuaeni J. ʻOku Ko koe naʻá ke ui ʻa e kakaí ke fai ha liliu ki he Siamane, Pilitānia mo e faka-ʻĪtali.

ʻOkú ke Mahalo kuo fili ha taha ke liliu ki he lea faka-Sipeiní ʻi he ʻa e houa ko ʻeni. Kātaki ʻo fakahā ki he tokotaha faipulusí pe ko koe.

 

Mālō ʻaupito ke tali e ngaahi kole ko ʻení. ʻoku ou nofo ʻi hoʻo loto fiemālie ke maʻu hoʻo talí. te u talaatu Hangē pē ko iá.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ʻi he malumalu ʻo ʻeku ueʻi fakalaumālié hoku Taʻahine Malí Kuo fai atu ʻe ʻOfeina ʻa e kole ko ʻení kiate koe mo e tokotaha faipulusí ʻiloʻi ʻoku ou fie maʻu ha faʻahinga liliu pehē pea ʻokú ke Fakamafaiʻi ia ʻi he taimi pe te ke maʻu ai ia, kataki.

Kapau Naʻá ku tuku ʻa e holí ni ʻi he loto ʻataʻatā ʻo e Taʻahine Mali ko ʻení; Ko e tangata, ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu ke u fai ʻa e ngaue ni ko ha moʻoni. Ko e toko taha pē ʻokú ne maʻú, tokanga ki he Te u fakaha kiate Ia, kuo pau ke ne fakahoko ha fatongia ʻi he lavameʻa ko ʻeni. Lolotonga iá, ʻoku ou fie lea kiate ia:

J. Uaifi ʻofeina ʻo hoku fakamaauʻanga, kiʻi lose ʻoku ne fakafonu au ʻo hoʻo kaloni mo hoʻo ʻofa, haʻu ʻo malolo lahi ange ʻi Hoku Lotoʻaa. ʻOkú ke mahuʻinga kiate Au, ko hoʻo Tangata Taʻané.

Fakataha kuo fuoloa ʻetau fononga Ka ko e fakaʻofoʻofa taha ʻoku kei tuʻu pe ki haʻu, he ʻoku tau kau ki he feohi liliu, ʻiate au, ʻoku ou ʻi he Ko koe, pea te tau hoko ʻo taha pē.

Kapau te ne ʻiloʻi ʻa e vela hoku fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe! ʻOua naʻa mole Tuku ha taimi lahi ange ke ke vakaiʻi pe fakafuofuaʻi ai koe. Haʻu li koe ki Hoku ongo nima, fakaava ho loto ʻataʻataa ke talitali lelei Hoku ʻOfa. ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu ʻo hangē pē ko kimoutolú.

Kapau ʻOfa mo fakapoʻuli, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Toʻo ʻeku ʻuma ʻi he angaʻofa.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

23 Fika 4:30

 

ʻI he ʻI hoʻo vakai ki he holoa ho mālohi fakaesinó, ʻokú ke ongoʻi ʻoku mole meiate koe lavameʻa; ʻI he tafaʻaki ʻe taha. koloa

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou fie fakaʻaongaʻi koe ke ke talanoa mo ha ongomātuʻa H, ʻiate kinaua ʻO Pehē:

ʻOkú ke ʻoku ʻi he vahaʻataimi mahuʻinga mo mahuʻinga taha fakalahi hoʻo moʻuí. Vakai ki ho mālohi fakatuʻasinó holo, ʻoku ke ongoʻi e mole ʻa e ngaue. ʻOku ko hono fehangahangaí. Ko e meʻa ʻoku mole meiate koe ʻi hoʻo tafaʻaki fakatuʻasino, ʻOku liunga hongofulu hoʻo maʻu ʻi ho loto ʻataʻataá mo ho ʻatamaí.

ʻOku ʻilonga ʻene mole hoʻo moʻuí, tuʻo hongofulu hoʻo toe fakafoki maí invisibly lahi ange. ʻOku tatau pe ia mo e niʻihi ʻoku ke toʻotoʻo ʻi ho loto ʻataʻataá: meʻa he ʻikai ke ke toe lava ʻo foaki kiate kinautolú, ʻoku nau toe maʻu tuʻo hongofulu ia.

ʻOku Ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻai e vahaʻataimi ko ʻení ke ola lelei ko hoʻomou "ʻio" Fakakātoa ki he finangalo ʻo e Tamaí, tali ʻi he ʻOfa ʻi he tūkunga ʻokú ke ʻi aí, koeʻuhí he naʻá Ne fie maʻu ʻi Heʻene ngāué. Ko e meʻa ʻeni ʻokú ne ʻai koe ke ke moʻui ʻo e ʻOfa, pea ʻoku ne fakaʻata ʻEne ʻOfa ke ne foua ʻa e mamani. ʻIkai ngata aí, ʻoku malava ʻe he meʻá ni ke teuteu, pe ko ke mateuteu, ke fiefia ʻi he Ia ʻi ʻitāniti.

Maʻu Mai Ko ʻetau ʻuma Trinitarian ʻa ia ko hono ʻuhinga:

ʻOfa ʻo e tamai Ko e feohi fafale ʻa e foha

Tā-meʻaleá ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo ʻEne Fakamaamaʻí

ʻOku Trinitarian ʻuma maʻu pe ʻi he nima ʻo e fineʻeiki Très Faʻē Māʻoniʻoni, koeʻuhí ke mateuteu ʻa e fakamāú ke tali ia pea fakaʻaongaʻi kakato ia. ʻIo ko e meʻa naʻe hoko. pea ʻe hoko ʻa e fakamaau ko ʻení ko e ʻOfa. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

28 Fika 3:20

Talavou kiʻi pepe, ʻoku ke ʻomi ha fakafiemalie mo ha fiefia ki mon Naʻe lavea ʻa e fakamāú

(tohi vs reader)

ʻEiki Sīsū, ʻe vavé ni pē haʻane hoko ko e kātoanga kai hoʻo kiʻi M. ʻofeina. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ne ofi ʻaupito kia Ta Lotoʻaa mo fonu ʻi he ʻofa.

ʻoku ou fakaʻamu lava ʻo foaki kiate ia ha meʻaʻofa meiate koe. ʻE lava nai ke u hoko ko hoʻo komisiona ʻo e pepee ke ʻomi kiate ia Hoʻo ʻOfa.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu taʻefakapotopoto ko ʻení. ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi m siʻisiʻi, ko ha kiʻi pepe fakaʻofoʻofa naʻe hangatonu mei hoku ngoue ke ʻomi ʻa e fiefia, nonga mo e ʻofa ki he taha kotoa kakai ʻoku ou tuku atu ho halá. Kapau ʻokú ke māmá hangē ha pepeé, ʻoku fakamālō ki Heʻeku ʻOfa ʻiate koé ʻa e maluʻi koe mei hano laiki koe ʻi he mafatukituki ʻo e moʻuí.

Ko Hoʻo ʻOku ʻi ai ke fakaʻofoʻofa e moʻui ʻa e niʻihi kehé. Ko ʻeku ʻOku ʻikai ke ke toe mahuʻinga ʻi hoʻo ʻi aí. ʻOkú ke kuo hoko ʻo siʻisiʻi ʻo hangē ha pepeé, ka ʻoku fakafiefia ke Ko hoku matá mo e fofonga ʻo kinautolu naʻá ku tuku kiate koé. Ko koe ʻoku fakaʻamu ke ke fuʻu siʻisiʻi, kapau naʻa ke ʻiloʻi e lahi ʻo ʻeku, ʻe homou ʻOtua, ʻoku ou mahuʻinga. ʻoku ou fie maʻu koe he taimi kotoa pē taimi ʻe niʻihi hoʻo ngaahi ta ʻi he fakamaauʻanga pe ko hoʻo manava. ʻOkú ke ʻomi fakafiemalie mo e fiefia ki Hoku Malaʻe Kuo Kafo. ʻOkú ke ko e totongi huhuʻi pe maʻa e kakai tokolahi ʻoku fakaʻitaʻi au ʻi heʻenau ngaahi hē holó.

Toe Lahi Ange ʻOku tokosiʻi ʻa e tokotahá, ko e lahi ange ia ʻeku ʻi ai ʻiate iá. Kapau Naʻa ku ui koe ko e "pepe", ke fakapapauʻi koe Hono ʻikai ke u ʻi heni ʻiate koe. ʻoku ou vela mafana ʻi he ʻofa Maʻau. Haʻu ʻo malolo ʻi hoku fakamaauʻanga. Ko e ʻaho ʻo e ongó ʻAho faʻeleʻi, ʻoku ou ʻoatu ha felotoi foʻou. ʻOku

 

ʻi he ʻOku ou foaki atu ʻa e meʻafoaki ko ʻeni ʻe fakahoko ʻi he ngaahi ʻaho pea ngaahi māhina ka hoko maí. ʻOku ou pehē kiate kimoutolu: Fakalahi ʻEku Fakamāú koeʻuhí ke ke ke lava ʻo ongoʻi ia; ʻOku ʻofaʻi lahi kimoutolu ʻiate au. ʻI hoʻo talitali lelei ʻEku ʻOfá, ʻokú ke hoko ai ko e ʻOfa.

Siʻisiʻi pepe ʻo Hoku Fakamaauʻanga, kiʻi ʻEiki ʻOfeina, ʻi he Madness, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

Ko ʻeni ko ha konga naʻe toʻo mei he fakamoʻoni naʻe maʻu mei he ʻKiʻi Pēkíʻ (Lōtesi, Falanisē):

 

« ʻI heʻeku lea pe ʻaʻaku, ʻoku ou feinga ke vahevahe mo kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku Naʻá ku ongoʻi ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e meʻa fakaʻof Pōpoakí. ʻAa! ongongofua ʻo e Fakamaauʻanga ʻo Sīsuú ! ʻOku ou tui, neongo naʻe ʻofa ʻa Sīsū ʻiate au ʻo hangē ko ʻEne ʻofa ʻi he kakai kotoa p mo e ngaahi laumālié, ka ʻi he foungá ni, ʻoku fuʻu fakafiefia, kapau melie, meimei ʻi he ʻofa... Ko ia ai, ʻikai, ʻikai, te u loto toʻa ʻOku mau ʻamanaki pē ʻe pehē!

 

 

9 ʻEpeleli, 5:00 a.m.

 

ʻI he Te ke maʻu ʻa e meʻa te ke maʻu ʻi hoʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo aʻ ʻoku fie maʻu ke ke moʻui (Tali ki he tohi)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakafeʻiloaki koe he pongipongí ni kia P. mo ʻene lāungá.

I. Fakamālō atu ʻi he meʻa ʻoku hokó pea mo e ngaahi mana ʻoku mou fakahoko ʻi he ia he taimí ni.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻene lotu, ʻa ia ʻoku hoko ia ko haʻaku. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻi he fiefia lahi ʻoku ou tali lelei hoʻo kole ke ʻoatu ia ki he Tamaí. ʻOku ou fiefia ʻi he fakamaauʻanga ʻoku fakaava ʻe ti P. ha meʻa lahi ange ki heʻetau ʻofa ...

 

Ko ʻeku siʻisiʻi ʻaupito P, ʻoku ke maʻu he taimi ni ha fakaʻofoʻofa mo lahi ange meʻaʻofa. ʻOku mau fakaafeʻi lelei atu ʻa ʻEku ʻOfá, ʻokú ke ʻi he lēlué ke liliu koe, ke hoko ko ha taha ʻo e ʻofa movetevete Kakato. Ko e liliu ko ʻeni ʻokú ne ʻai ke ke fie maʻú ke tokoniʻi e niʻihi kehé koeʻuhí ko ʻenau ʻofá.

ʻI he Te ke maʻu ʻa e meʻa te ke maʻu ʻi hoʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo aʻ ʻOku fie maʻu ke ke moʻui. Pea ko e taimi ʻokú ke tokoni aí ko ha taha ko au, ko homou ʻOtua, ʻa ia ʻoku mou tauhi. Ko e fakafetongi ʻI hoʻo toʻonga ʻofa, te ne tali hoʻomou ngaahi fie maʻu.

Ko ʻeni ʻE liliu e tūkunga faingataʻa ʻokú ke ʻi aí ʻi ha Tāpuaki Moʻoni maʻá e kakai kotoa pē, ʻokú ke fakaʻatā ke liliu ʻe he ʻOfá, ki ha kakai ʻo e ʻOfa, ʻo ke tokoni ki he niʻihi kehe, ʻi he ʻOfa, kae ʻikai ko e tupu fakatāutahá. P., ko e taha koe ʻo ʻEku fili ki he ʻahiʻahiʻi.

ʻI he Ko e meʻá ni, ko ha founga foʻou ʻo e moʻuí ʻe hoko ko ha maʻuʻanga ueʻi fakalaumālie ki ha kakai tokolahi.

Fiefia Te ke tali nai ʻa e ʻaloʻofa ko ʻení pea ʻai koe ke ke fua. ʻE mafola takai ʻiate koe pea ke ʻiate koe.

Ko ʻeni ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e akoʻí kiate koe mo hoʻo kakai. Ko e founga ʻeni ʻokú ke toe hoko ai ko e ʻOfá.

ʻI he ʻofa ʻOku ou ʻofa atu kiate koe ʻi he anga faka-ʻOtua. »

 

14 ʻEpeleli, 6:40 a.m.

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa kinautolu kuo lokaʻí ʻi he fonualoto ʻo ʻenau faingataʻaʻia pea ʻoku ʻikai ke nau mamata ki he founga ke ʻalu ki tuʻa

 

ʻEiki Sīsū, ʻa kimoutolu naʻe ʻi he fonualotó kimuʻa peá ke toetuʻú, ʻOku ou ʻoatu kiate kimoutolu ʻoku lokaʻi ʻi he fonualotó ʻo ʻenau faingataʻaʻia pea ʻoku ʻikai ke nau sio ki he founga ke nau mavahe ai mei ai. ʻOkú ke ka te nau lava pē ʻo toʻo ʻa Pita, koeʻuhí ke nau ʻalu mei he fale fakapōpulá ki Ko ha moʻui foʻou, ki he moʻui moʻoni.

I tuku au ki hoʻo meʻa fakaʻauha ke ʻomi ha popoaki kiate kinautolu ʻo e ʻamanaki lelei te ne tataki kinautolu ki he Moʻui Foʻou ko ʻeni ʻo fakatatau ki he Palani ʻOfa ʻa e Tamaí.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I ʻofa ʻiate koe.

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, Ko Au ko e Halá, mo e Moʻoní mo e Moʻuí ; ʻOku ou muimui ʻi he hala. Ko ia ʻiate Au kuo pau ke nau mahuhu ki he Moʻoní mo e Moʻuí.

ʻI he taimi Naʻe ʻikai ke ʻomi ʻe ha taha kiate au ha "ʻIo", kuo pau ke ne Tuku hoʻomou fesiofaki ʻi hoʻomou ngaahi mamahi, fiefia mo ʻene sio hala mai kiate au mo sio ki he hala naʻe pau ke u muimui ai ke huhuʻi ʻa e māmaní.

Kimuʻa ke hoko ko ha ākonga moʻoni, kuo pau ke loto ha taha ke muimui ʻiate Au ʻi he Ko Hoku Hala. Kuo pau ke ne lava ʻo fakaʻaongaʻi tauʻataina ʻene fili. Tamai ʻiloʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke foua ʻe he taha kotoa ʻi he "ʻio" ke aʻusia kakato, fakaʻauʻaufuli mo ʻikai faituʻungaʻa.

Fili "ʻIo" ʻa ia kuo foaki kiate Au, ʻoku ne fua ʻa e kavenga ʻo e fuʻu faingataʻaʻiá, ko ha "ʻio" ʻoku fakahōifua ki he Tamaí pea ʻomi ha fua lahi.

Fakapapauʻi Mei he foʻi moʻoni ko ʻeni, kuo pau pe ke sio ha taha ki ʻa e "ʻIo" naʻa ku foaki pea naʻe pau ke u muimui ʻi he hala ke fakahoko ai Hoku Misiona.

ʻOku koeʻuhi ke ʻiloʻi ʻe mamani ʻa e Moʻoni ʻa ia ʻoku ʻofa: "ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha ʻOfa Lahi ke tuku hifo ha moʻui ʻa ha taha koeʻuhi ko ʻa e niʻihi ʻoku tau ʻofa ai.

 

ʻOku ʻi he hala foki ko ʻeni te tau toetuʻu ai ki he Moʻui moʻoni: ʻe he ʻOfa ʻoku fakaiku ki he kakato ʻo e Fiefia, fiefia mo e ʻofa.

ʻoku ou fakaafeʻi Ha taha pe ʻoku faingataʻaʻia ke fakavavevave ke tali ia pea foaki mai kiate Au ke u ʻiloʻi ko ʻeku haʻamonga ʻoku manifi. Ko e hala ia ʻo e liliu ʻoku fakaiku ki he Maama Foʻou ke moʻui kakato.

Ko ʻeku ʻOku lahi ange ʻa e pepee ʻi ha toe meʻa. ʻI he tali ʻEku ʻOfá, koví mo e faingataʻaʻiá ko e Ikunaʻi.

I vela ʻi he ʻofa ki he kakai ko ʻeni ʻoku nau faingataʻaʻia Koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ʻiate kinautolu ʻita mo fakalangi. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

20 ʻEpeleli, 6:05 a.m.

 

ʻOku ʻe fuʻu fua lahi ʻa e folau ki ʻIulopé pea ko ʻeku Faʻē Mohu Tāpuakí te ne maluʻi koe

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e fononga ko ʻeni ʻi ʻIulope ki he ʻOkatopa ʻo e taʻu kahaʻú. ʻoku ou ʻoatu kiate koe pehē foki mo ʻeku holi ke ʻalu mo iá, taulaʻeiki. ʻI he ʻoku ui ʻeku ngoue ko Pilisefa G.

I ko e feituʻu ke tau fanongo ai kiate Koe pea ʻoku taha pe ʻeku fakaʻamu: ke fai Ho lotó, ʻo ʻikai ha toe meʻa ʻe toe siʻi ange ai.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻeku kiʻi taʻahine, laka atu ki muʻa ʻi he tui haohaoa. ʻOkú ke sai, Fakamoʻoni ʻoku ou tataki mo ueʻi fakalaumālie koe. ʻOua te ke hohaʻa sitepu. ʻOku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē. Hokohoko atu pē hono fakahokó Ngaahi sitepu ki he taulaʻeiki ʻi ho loto ʻataʻataá.

Te u fakaava ngaahi matapa kotoa pe ʻoku fie maʻu ke fakaava pea te u tapuni ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu ke tapuni. Te ke fakamoʻoniʻi ʻo ʻEku Ngaue.

 

ʻOku ʻE fua lelei ʻaupito ʻa e fononga ... Ko koe, ʻoku ʻikai ke ke ʻi ai ko e kiʻi meʻa siʻisiʻi pē, koeʻuhí he ko koe toko tahá, ʻokú ke kakato masiva. ʻI hoʻo "ʻIo" mo hoʻo docility te u fakahoko ʻi he Laumālié ha ngaahi mana ʻi hoku lotó. Ko e Tamaí G. ʻe hoko ia ko ho fakahinohino. ʻOku muʻomuʻa ia ʻiate kimoutolu ʻi ha founga ʻikai ʻiloʻi pea kuo ke ʻosi ʻalu mo koe ʻi ha founga ʻikai ʻiloʻi ʻi he sitepu kotoa pē hoʻo ngaahi foungá.

Ko ʻeku ʻOku ʻatakaiʻi koe ʻe he Faʻe Maʻoniʻoni mo Hono Tangata maʻongoʻonga ʻo e Kasolo ke maluʻi koe mei he ngaahi ʻohofi ʻa e filí. Foaki ʻa e nāunaú ki he Tamaí pea ʻi he fiefia mo ngāue ʻAloʻofa maʻá e ʻaloʻofa lahi ʻoku mou maʻu ʻi he momeniti tatau. ʻOkú ke te ne mamata ki he ngaahi lelei ʻi he kahaʻú.

ʻOkú ke ʻoku kolosi ʻi Heʻeku ʻOfa, ʻe he afi ʻo ʻEku ʻOfa.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

 

9 Me, 4:15 a.m.

 

Naʻa ʻOku ʻikai teitei ʻi ai ha taimi ia ki he lotu, lotu mo e Akoako fakahoko ʻo e sākalamēnití

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e fakataha ʻa e Tamai Māʻoniʻoní mo e kau teolosia pea fekauʻaki mo cardinals, ʻa ia ʻe fakahoko ia ʻi loto ʻi ha māhina ʻe taha.

I ongoʻi mālohi hifo ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ongo fetaulaki ko ʻení mahuʻinga. Ko ia ai, ʻi he lotú, ʻoku ou fakaʻamu Ke fakataha mo e kāingalotu ʻo e langí mo e māmaní ke teuteu ki he meʻá ni meʻa naʻe hokó. Tuku ke kāpui e pulupulu ʻo Hotau Fefiné ! ʻOfa ke tauʻi ʻe heʻetau kau ʻāngelo māʻoniʻoní ʻa e kau ʻā kimuʻa pea fakataha ʻa e kakai, koeʻuhi ke lava ʻa kinautolu kuo ʻa e taumuʻa ke fakafepakiʻi hotau Kāingalotú. ʻE ʻaʻahi ki he pee ʻi honau fakamaauʻangá ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní! Ke maama pea mo

 

Toʻo ʻa e Ko e foʻi lea, toʻonga pe ngaue kotoa pe ʻoku ueʻi ia ʻe he ngaahi malohi ʻo e kovi!

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. Mālō ʻaupito ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku hoko ai ʻa Sione Paula II ko ha tokotaha maʻoniʻoni maʻongoʻonga. Fakamālō atu ʻi hoʻo toe fokí ʻoku malava pē ke ne ʻi he taloni ʻo Pitá he taimí ni. Deign ʻoange kiate kinautolu ʻa e moʻui leleí mo e mālohi fakatuʻasinó koeʻuhí ke nau lava ʻo fakafepakiʻi ʻi he vahaʻataimi mahuʻinga ko ʻeni maʻá e Siasí pea mo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou talitali lelei hoʻo lotú mo ongoʻi ki he Tamaí taʻehoko.

Mamani ʻOku fakafeʻiloaki ʻe he integer ha vahaʻataimi ʻo e fuʻu totuʻa mahuʻinga. Ko e "ʻIo" naʻe ʻoange ki he finangalo kuo pau ke foaki tuʻuloa ʻa e ti Pee, kae lava ke tapuni ʻa e Ko e matapā ki he ngaahi mālohi fakapoʻulí ʻoku fekumi ki he founga kotoa pē ke hū ki he fakamaau mo e ʻatamai ke fakatupu puputuʻu.

Toe Lahi Ange kuo teʻeki ai ke ʻi ai ha taimi ke fai ai ha lotu, lotu mo fakahoko ʻo e sākalamēnití. Ko ia, ʻoku ke nofo ʻi he totonu fakafoʻituitui lahi mo Au, ʻi he fetuʻutaki mo e Kāingalotu ʻo Palataisí pea mo Māmani, ʻi he Malumalu ʻo e Pulupulu ʻo ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí, ʻi hono Ueʻi ʻe he ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻi he malumalu ʻo e maluʻi ʻa e kau ʻāngelo Māʻoniʻoní ʻOkú ke Ko ia ai ʻoku ʻikai ha meʻa ke ilifia ki ai!

I fie fakaʻaongaʻi koe ke fakamafola lahi vave. Smart, ʻa ia ʻoku mahuʻinga lahi.

Lotu mo e toʻu tupú

ʻoku mahuʻinga ange ʻi ha toe taimi!

Ko e Eucharist kuo pau ke hoko ia ko e uho hoʻo moʻuí!

ʻOku ʻOku tauhi koe ʻe he sākalamēniti ʻo e fakaleleí ke ke maʻa ʻi he lotoʻaá!

Tafoki ʻo ʻikai tuku hoʻomou sio ki he Tamaí,

ʻOku ʻa ia ko e ʻOfa ʻokú ne taki koe ki he sivilaise ʻo e ʻOfá !

 

ʻOku ke mou hoko ko e kakai ʻo e ʻOfa pea ʻoku mou fakaʻaongaʻi ke teuteuʻi e Kautaha Foʻou ko ʻení ʻa ia ʻoku fakafotunga ʻi he Talanoa ʻo e Siasi.

Ko ʻeku ʻoku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá. »

 

 

23 Me, 4:30 a.m.

 

ʻoku ou maʻu Ko ha fatafata ʻoku fonu ʻi he ngaahi koloa maʻau: foaki ... ko au hoʻo "ʻIo"

(ki he ʻaho fāʻeleʻí)

ʻEiki Sīsū, ʻi he ʻahó ni, ʻi he taimi naʻe fakamanatu ai e taʻu ʻo e ʻa e ʻaloʻi ʻo S., ʻoku ou toe fie ʻoatu ia kiate koe.

Kotoa pē ʻUluakí, ʻoku ou fie fakamālō atu, fakamālō atu, fakamālō atu, tāpuakiʻi kimoutolu. he ko e hā hono ʻuhingá mo e fiefia kuó ke fakafonu ʻaki kimautolú talu mei hono fāʻeleʻí, ʻo fakafou ʻiate ia.

I tuku au ki hoʻo meʻa fakaʻauha ke tohi ʻa e meʻa ʻoku ke fie talaange ki ai ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ke ʻofa lahi ange ʻiate ia ʻi he ko au. Fakamālō atu ʻi hoʻomou fanongo mo hono tali ʻo e lotu ko ʻení.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou fiefia lahi ʻi hoku loto ʻataʻataá Tali hoʻo kolé. ʻOku ou fie fakaha kia S ʻi heʻeku hoko ko hoko atu aí:

Siʻisiʻi S, ʻofaʻanga taha ki hoku fakamaauʻanga, ʻa kimoutolu kuo u fokotuʻu ʻi he ʻOfa Lahi, ki ho ʻaho faʻeleʻi, ʻoku ou fie ʻave koe ʻi Hoku ongo nimá, puke ho lotó ke fakafepakiʻi Hoku lotó, koeʻuhí ke ke ongoʻi ʻa Hoku ʻOfa.

ʻOkú ke ko e taha ia ʻo ʻeku ngaahi matalaʻi lose fakaʻofoʻofa tahá. ʻOua naʻa ke manavasiʻi ke haʻu ʻo lī ki Hoku nimá ha meʻa ʻoku ʻikai ke u maʻu ka ko e ʻOfa pē kiate koe. Fakaava pea toe lahi ange hoʻo ngoué. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi faingataʻaʻia ke fakaava, fakangofua mai mo ha "ʻIo" kakato mo taʻefakangatangata, te u ngaue.

 

I Te u talaatu: fai ha palomesi. ʻOku ʻi ai haʻaku sinoʻi ʻakau ʻoku fonu ʻi he ngaahi koloa maʻau. ʻoku ou tatali ke maau hoʻomou fakamāú ke tali kinautolu. Te mou hoko ko ha kau fakamoʻoni tokolahi ange ʻo ʻEku Ngaue ʻiate koe, ʻoku ne ʻakilotoa koe pea ʻiate koe.

Siʻisiʻi Tokoua ʻo Hoku Fakamaauʻangá, ʻOku vela hoku Fakamaauʻangá ʻi he ʻofa kiate koe.

I ʻofa ʻiate koe ʻi he ʻita mo fakalangi. »

 

 

1 Sune, houa ʻe 2 miniti ʻe 40

 

Ono Fanga kiʻi tokoni ki ha palopalema

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakafeʻiloaki koe ki he fepōtalanoaʻakí. ʻAneafi Ne u talanoa telefoni mo Misa D. fekauʻaki mo e ngaahi fehālaaki ʻi he fehuʻí.

I ʻikai ke ke ʻilo pe naʻe fai atu ʻeku ngaahi fokotuʻu kiate koe Ueʻi fakalaumālie. ʻOku ou manavasiʻi naʻa nau fakameleʻi lahi ange ʻe he ngaahi meʻa ne u aʻusia fakatautaha ʻi he ʻeku parcoeurs Fakaleleiʻi ʻa e palopalema. ʻE ʻaonga fakahu lelei ange Fanongo kiate koe pea fakaha mai ke u ʻiloʻi ʻa e founga ke fakaleleiʻi ʻaki.

I kole atu ke ke ʻalu ʻo ueʻi fakalaumālie ia, koeʻuhí ke lava ʻa e founga ʻokú ne filí ke ueʻi fakalaumālie moʻoni koe.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. ʻOku hounga ia kiate au.

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ʻoku lahi ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki e kakai ʻe lava ke Lelei. Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ke ʻoua naʻa nau fakafepakiʻi ʻa e Finangaló ʻa e Tamaí ʻaki ʻene fokotuʻu mai:

ʻi ha toe taimi kimuʻa ke fai ha tuʻutuʻuni, ʻoku ke ʻave ki ai hoʻo kole;

kapau ʻoku mateuteu ʻa e fakamaauʻanga ke tali ʻa e tali;

ko hai ʻiloʻi ka ʻikai ʻeku tokoní

 

Tuʻu Fakatuʻutamaki keli ke loloto ange hoʻo palopalemá;

ʻoku ʻoku ʻikai ko ha ikuna lahi hoʻo Holí, ka ʻokú Ne Lelei ke ngāue ʻo fakatatau ki he Finangalo ʻo ʻEku Tamaí.

ʻoku ʻoku fenapasi hoʻo ngaahi fili mo ʻEne ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ko ha Foʻi Lea

ʻoku ʻOku fakatefito e foungá ʻi he ʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki he kakaí, lolotonga e feinga ke maʻu ha meʻa ʻoku saiʻia aí pe ʻekitivitií ko e tuʻunga fakaʻekonōmiká p

I fie talaange kia Misa D. kuó u fanongo ki heʻene kolé pea ʻoku ou ʻai ia maʻaku ki he Tamaí:

MD Manavasiʻi, ʻoku ou ʻiate koe pea ʻoku ou ʻalu mo koe ʻi hoʻo Ngaahi Filí. Te u tuku e kakaí ʻi ho halá ke tokoniʻi koe ke fakaleleiʻi e palopalema ʻokú ke ʻi aí Fakataha he lolotongá ni.

I ko e ʻOtua au ʻo e meʻa ʻoku ʻikai malava. Hetikuota ʻi he kolo ko Ko ʻEku Fakafanongó mo fakaʻāʻā ho matá ke ʻiloʻi e founga ʻoku ou Ngāué. ʻOkú ke mahuʻinga kiate au. ʻoku ou maʻu fie maʻu koe.

Fakalangi mo ongongofua, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

16 Sune, 4:30 p.m. taʻu 45 ʻo ʻema mali

 

ʻOku ʻI heʻetau ʻunu fakataha atu ki he kakato ʻo e ʻOfa

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fakamālō atu, fakamālō atu he kotoa ʻo e Ngaahi tāpuaki mo e fiefia kuó Ke foaki kiate kitautolú ʻi he uho ʻo e ngaahi taʻu ko ʻeni. Fakamālō atu ʻi he fāmili fakaʻofoʻofá ni kuo mou fakafalala mai kiate kimautolu. Kātaki ʻo taki taha mēmipa ʻokú ke maluʻí.

I Ko e feituʻu ʻeni ʻoku ou fakafanongo mo ʻofa ai kiate koé.

 

"Ko ʻeku ʻI heʻema kei siʻi, ne ma foua fakataha ʻeni, pea naʻa ma Tau hokohoko fakataha atu ʻeni. Tau o ki he kakato ʻo e ʻOfa atu." Ko e ʻahó ni - ʻI he ʻahó ni, te ke kau fakamoʻoni ki Heʻeku Ngāué. Residences A Écoutez-moi, tokanga foki ki he Ngāue ʻa Hoku Laumālié ʻa ia ʻoku fou atu ʻi he ʻe taha pe ko e tahá.

ʻIkai ke ʻi ai ha ʻoku ke fakatokangaʻi ʻoku fuʻu totuʻa, ʻoku ke hoko ai ko ʻEku Ngaue, ʻo fonu ʻi he ʻEku ʻofá.

Fakalangi pea ʻi he loto ʻofa, ʻoku ou lilingi hifo kiate kimoutolu ha ʻOfa lahi. I ʻofa ʻiate koe. »

 

18 Sune

 

I fie fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga lahi ke fakamafola ʻaki ʻEku ʻOfá

(Kau ai , anga fakakaumeʻa ʻa e tokotaha ngāue ki he polokalamá ʻi he uepisaití)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ha uepisaiti ʻoku ʻOku ke lolotonga ʻi he loto ʻo e ʻiloʻi mo e kakai ʻoku ke naʻá ne fakakaukau ke fai ʻa e ngāué ni. ʻoku ou kole atu ke fekauʻi mai hoʻomou kau ʻāngelo māʻoniʻoní ke nau uouangataha ʻi he fakamaauʻangá mo e ʻatamai ʻo e kakaí.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I Tui ʻoku ke fanongo.

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ʻoku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ki ai. ʻoku ou ʻiate koe pea ʻoku ou ʻokú ne tokangaʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki siʻisiʻi tahá. Lomiʻi e taimí, ʻoku ou fie fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga lahi ke fakamafola ʻaki ʻEku ʻOfá ʻi he loto lahi.

Ko e ʻOku ʻi he lotó ʻa e Fakahaohaoaʻi Lahí ʻi he ngaahi faingataʻá mo tali ʻEku ʻOfá, kae fakafou foki ʻi he Ngaahi fokotuʻutuʻu ki he kakai ke nau fai ha ongoongo ngaahi meʻa ʻoku nau maʻú, ʻo toe loloto ange ai ki he ʻOfa.

Fakalangi mo ongongofua, ʻoku ou ʻofa ʻiate kinautolu pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

3 Siulai ʻi he 3:25 pm

ʻA ia ko e meʻa angamaheni ia mo e kakai ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e tohi ʻe tolú : loto fakatōkilalo

 

"Ko ʻeku ʻI hoʻo kei siʻí, ko e meʻa ʻokú ke aʻusia he taimí ni ko e kamataʻanga pē ia ʻo e meʻa ʻoku ʻE vavé ni pē haʻo moʻui ki he taupotu tahá. Ke aʻusia ʻeni kakató, kuo pau ke toe lahi ange hoʻo talangofuá ke ko e ngāue ʻa e Laumālié ʻokú ne langaki hoʻo moʻuí, ʻokú ne ʻākilotoa koe pea ke ʻiate koe.

Tī ʻikai maʻu ha tuʻunga tatau mo e kakai naʻe ʻaonga ki aí ʻo e ongo tohi. Ne u maʻu koe ʻaneafi. Naʻe maʻu e talí ʻo e taha ʻo hoku ngaahi foha ko Dylektion, ʻi heʻene talaatu ... naʻa nau Loto fakatōkilalo.

ʻIkai. I naʻe ʻikai ke maʻu ia koeʻuhi he naʻa ke sio ki he meʻa naʻe Mamata ki he fofonga ʻo e tangatá. ʻE lava ke maʻu e talí ʻi he ʻa e lotoʻaa pea he ʻikai lava ke tanaki ʻe ha taha ʻi hono kakato. ʻOku ʻi ai haʻo toe fakamoʻoni ʻe taha ʻoku ko ha ngāue ia ʻa e ʻOtuá pea ko e ʻOtuá pē taha ʻe lava ke mahino ki ai ʻa e meʻa ʻoku fakataukeiʻí.

Anga faka-Tonú ʻI he tafaʻaki ʻe taha, akoako maʻu pe ʻa e ongo faʻofua, kuo ʻosi ako ʻe lava ke hokohoko atu hoʻo ʻaʻeva ʻo fakatatau ki he palaní ʻo e Tamai.

Fiefia ʻOku totonu nai ke ke ʻi he hala ko ʻení pea nofo ai maʻá e ke maʻu ha lelei lahi ange mei Heʻeku ʻOfá.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

17 Siulai ʻi he 4:00 pm

Naʻa ʻoku ʻikai ko e tokotaha maʻongoʻonga ia ʻe langa hake ʻe he Sivilaise ʻo e ʻOfa, ka ko e siʻisiʻi ʻiate koe

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻoku ou tataki koe ʻi he tui haohaoa kole ke laka ki muʻa. Hokó

 

Toko taha pē Te ke maʻu ha fakapapauʻi kuo tataki koe pe ueʻi fakalaumālie au, ko homou ʻOtuá.

I lava ʻo fakamatalaʻi fakaʻosi ʻa e ʻuhinga ʻoku ou fai ai ʻa e meʻa ʻoku ou fai, founga te u lava - te u fakamatalaʻi pe ʻai ke ʻilo ʻe he taha kotoa - ʻa e meʻa ʻoku ne aʻusia ʻi he tuʻunga ko ʻeni pe tukunga ko ia.

I ʻoua ʻe fai ia, he ko ʻeku fakaʻamu ke ueʻi ʻa e tui mo e moʻui fakakātoa ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko hono fakahu ko ʻeni ʻo e ʻE toki lava pē ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hano fakaʻatā ha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi ke fakalaka ʻi muʻa ʻi heʻene ongomātuʻá kae ʻikai ʻiloʻi e feituʻu ʻokú ʻalu.

Ko e tamasiʻí ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke mahino, kuo pau ke ne totongi ia ; Taimi lahi ʻoku fuʻu siʻisiʻi ke te Maʻu ia. Ko e meʻa tatau pe kiate koe: ko e siʻisiʻi, ko e vaivai, mo taʻe-malava ʻiate kimoutolu kuo pau ke ne tuku ke tataki ia ʻe he Laumālié Māʻoniʻoni.

Fai ʻe Ko hono fakafepakiʻi, ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha maʻongoʻonga ʻiate kimoutolu ke ʻilo mo mahino kae lava ke toe mapuleʻi. ʻOku ʻikai ko e tokotaha maʻongoʻonga ʻoku te ne langaki ʻa e sivilaise ʻo e ʻofa, ka ko e siʻisiʻi. "Kapau He ʻikai ke ke hoko ʻo hangē ko e fānau īkí, he ʻikai ke ke hū mai ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtua."

Fiefia Kuó ke ʻiloʻi nai ʻa e fānau īkí ʻiate koé? Loto Fiefia Naʻa ke tuku ke ne moʻui, ʻoange kiate ia ʻa e feituʻu ke ne vaʻinga kakato ai fatongia, ʻo fakaʻata koe ke ke ʻiloʻi fakalongolongo ʻa e ngaahi koloa kuo lahi hono tipōsiti ʻe he Tamaí ʻi loto ʻiate koe ʻi he taimi naʻa ke tuʻituʻia ai.

ʻOku ʻa e Kiʻi Tamasiʻi ʻi loto ʻiate koe ʻoku ne lava ʻo maʻu ʻa e ʻOfa ʻoku ou lilingi atu ʻi ho lotó he taimí ni. ʻOku fai ia ʻe he kiʻi tamasiʻi ʻoku ʻi he ʻoku toe ngaohi koe ke ke hoko ko ha Tokotaha ʻo e ʻofa. Ko e kiʻi meʻa siʻisiʻi pē ʻiate koé te ne lava ke foaki ʻa e ʻOfá ki he niʻihi kehe pea tokoni ai ki hono langa ʻo e Siasi foʻoú mo e Sosaieti Foʻoú.

 

ʻOku ki he kiʻi taʻahine ʻiate koé ke u tafoki ʻo talaatu, Faka-ʻOtua, ʻOku ou ʻofa atu kiate koe ʻi he ʻofa mo e loto ʻita. »

 

28 Siulai ʻi he 3:00 pm

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie fai atu ʻa e fehuʻi ko ʻení, tali ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoní Tokangaʻi e ʻeleló pe nimá

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e kole kotoa pē ke u Maʻu. Ko koe pē te ke lava ʻo talí, Ka ʻoku ʻikai ke u lava ʻe au toko taha pe.

I fie fai atu ha fehuʻi fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e Tauhi Māʻoniʻoni ʻi he ʻeleló pe ʻi he nimá. ʻOku taha pe ʻeku holi, pea ko hono fai ho finangaló. ʻoku ou ʻoatu Ko ʻeku "ʻio" pea ʻoku fakafalala ia ki hoʻomou fakafanongo.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. ʻOku hounga ia kiate au.

« ʻE hoku kiʻi tamasiʻi, ko e fehuʻi ko ʻeni ko e kaveinga ia ʻa ha tokolahi Ngaahi fekihiaki. he taimí ni ʻi Hoku Siasí. Ko e meʻa ʻoku ou holi, ko e fokotuʻutuʻu ia ʻo e fakamaauʻangá.

ʻOku ko ha fakamaauʻanga ʻokú ne ʻiloʻi ko au hono ʻOtuá, ko ha fakamaauʻanga ʻoku ʻiloʻi ia ko ha taha faiangahala, ʻoku fakafalala ki Heʻeku ʻAloʻofá pea ʻoku loto ke siʻisiʻi ʻaupito ʻi Hoku ʻaó.

Naʻa ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga ke fai ai ha ngaahi meʻa ʻoku nau tuʻuaki, pe ko e tokoni ʻa e fakamaauʻanga, ʻo fehangahangai ia mo ia. Ko ʻeku fakaʻamu lahi ko e vakai ki he kau toketa kotoa pe ʻo Hoku Siasi ʻi he founga fakamāuʻi lelei ko ʻení.

Meʻapango ʻOku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku hokó. ʻOku ʻi ai ha ngaahi feʻaveʻaki ʻoku fepaki mo ʻoku loto ke fakasiʻisiʻi ʻa e tuí pea aʻu ʻo fakaʻauha ʻa e tuí ʻi Hoku ʻAo ʻi he ʻIunisí. Ko e tokotaha tui mateaki kotoa pe kuo pau ke ne fakafepakiʻi ʻa e ngaue ko ʻeni ʻi heʻene founga ngaue ngaahi meʻa; Ka ʻoku moʻoni

 

tohi ʻe he tokotaha ko ia, kae ʻikai ko e meʻa ʻoku moʻoni.

Taha he ʻikai ha taha, kuo fakafoʻou kakato ʻe Hoku Laumālié, ʻe ʻi ai maʻu pē ʻI he fakaʻapaʻapa moʻoni ki Hoku Lotolotongá ʻi he ʻOtu Moʻunga ʻEukalatí, Fakakaukau ki Hoku Siasí mo fakafanongo lelei ʻi hono lotó ʻa e meʻa ʻoku ou kole kiate ia. Ko e meʻa ʻoku ou kole ki ha taha ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku ou kole ki ha ʻa e niʻihi kehe. Ko e meʻa foki ʻoku ou kole he ʻaho ni ke fai, mahalo kehe, ʻapongipongi. ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi ʻoku ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi misioná pea ʻokú ke toʻonga ʻE lava foki ke kehe ʻa e kole ʻi he ʻUhinga ki he taimí mo e ngaahi tūkungá.

ʻOkú ke kuo pau ke mou manatuʻi ko ʻeku fakaʻamú ke mou fakatokangaʻi ʻene kiʻi taʻahine; angavaivai mo angamalū ke lavaʻi ko e finangalo ʻo e Tamaí; Tuku ke ke fakavaveʻi ke maʻu ʻa e lomaki ʻo e ʻofa ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai ke lilingi hifo ʻIate koe, ʻi he taimi ni ʻo toe lahi ange, kae tautautefito ki he taimi ʻo e ʻa e eucharist takitaha; ke ke hoko ko ha meʻangāue ʻi he lilingi atu hoʻo ʻOfá ki he loto ʻo e niʻihi kehé, ʻo ʻikai fakamāuʻi ʻi heʻenau tōʻonga moʻuí, pea siʻisiʻi ange hono fakamalaʻiaʻi kinautolú: Ko e ngāue fakafaifekaú ʻoku ʻikai ʻaʻau ia pea ʻoku ʻikai ʻaʻau ʻa e misioná.

ʻOkú ke kuo pau ke ngāue mo holi ke ngāue ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e Tamaí ʻoku kakato. Moʻui lelei ke talangofua kiate ia pea ʻe tataki maʻu pē koe ke ke ngāue ʻo fakatatau ki Hono finangaló.

Litolito Pea madly, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

30 Siulai ʻi he 3h30

 

I ʻokú ke pehē: Maluʻi koeʻuhí he ʻoku ou fie maʻu ke ke mafola Ko e ʻOfa ʻi he Māmaní

(Tohi ko ha S ki he taʻu 13)

 

ʻEiki Sisu, koeʻuhi ko hono ʻaloʻi ʻeni ʻo Seni, ʻoku ou fie maʻu he ʻaho ni fakafeʻiloaki atu ia kiate koe, pea ʻi he taimi tatau, fakafeʻiloaki koe ki he ʻa e kakai kei talavou kotoa pe ʻo e mamani.

I fie fakamalo atu foki koeʻuhi ko e nekeneka, fiefia mo e ʻofa ʻiate koe naʻa ne ʻomi au ʻo fou ʻi he S. Naʻe ʻomai ʻe Ty kiate au Ko ha lēsoni fakaʻofoʻofa moʻoni ʻi he lahi ʻo e foakí ʻi he vahaʻa ʻo e Toʻukupu ʻo e ʻOtua ʻi heʻeku mamata ki Heʻene foaki kakato Ia ʻi hoku ongo nimá, tautautefito ki hono taʻu nimá.

ʻI he ʻI hono taʻu hongofulu mā tolú, ʻokú ne hū ai ki he taʻu motuʻá ʻi he taimi ʻOku tokolahi ha kakai kei talavou ʻoku tafiʻi atu kinautolu ʻe he ngaahi mālohi ʻo e koví mo e faihala ʻi he faitoʻo kona tapu, kava malohi mo e fakaʻauha Fakasekisualé.

I kole atu ke ke tuku ia ʻi he malumalu ʻo Ho maluʻi maʻu pe pea ke ke ko ha fakamoʻoni moʻui ʻo Hoʻo ʻOfá.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. I Te u talaatu ʻoku ke saiʻia ai.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ʻa e founga ke ʻoua naʻá ku tali ai ʻa e lotú Kui tangata, fonu ʻi he ʻofa ki hono mokopuna tangatá mo e ʻotuá. I fie huke ki he S. pea talaange ʻeni:

S., ʻa kimoutolu naʻa ku faʻu ʻi he ʻOfa lahi, ʻa kimoutolu naʻa mou feohi Kakai ʻoku lahi ʻenau tokanga koeʻuhi he ʻoku nau fakaʻata koe ke ke maʻu lahi e ʻofá, kae ngata pē ʻi hoʻo ongomātuʻá, tuongaʻané mo hoʻo Mahi mo ha niʻihi tokolahi kehe ... ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke veiveiua ʻi ha taha momeniti ʻo ʻEku ʻOfa kiate Au ko homou ʻOtua.

I ʻokú ke pehē: maluʻi maʻu pē koe, he ʻoku ou fie maʻu koe ke fakamafola ʻa e ʻOfá ki he funga ʻo e māmaní. ʻOua naʻa ʻOua naʻa kākaaʻi koe ʻe he taha fakafepaki te ne feinga ke ʻai koe ke ke tui ke ke lava ʻo foaki ʻa e ʻofá ʻi he ʻulungāanga taʻemaʻá; ʻoku ʻOku ʻikai ko ha ʻofa moʻoni.

ʻOku Ko e ʻofa moʻoní ʻa e meʻa ko ia ʻoku haʻu meiate Au, ko ho ʻOtuá, ʻOfa ke ke ongoʻi tuʻo lahi

 

Ngaahi Faingamālié mei he momeniti ʻo e tuʻituʻia pea ʻoku ʻomi ʻe he meʻa ni ʻa e kalani Melino.

Siʻisiʻi S ʻo hoku fakamaauʻanga, ʻoku ou fie tauhi koe ke ke ofi mai kiate au. ʻOua naʻa ʻoua ʻe mavahe meiate Au ke muimui ki he ngaahi fakakaukau ʻa e mamani. Haʻu, ʻo li koe ki Hoku ongo nima pea, ko e taimi kotoa pe ʻoku ke te ne maʻu ha mālōlō mo ha fiemālie.

ʻOkú ke ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa kuó u filí. ʻOku ou kei maʻu pe ha ʻofa lahi kiate koe Ke foaki. ʻOku vela hoku fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe.

Fakalangi Ongongofua mo vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

7 ʻAokosi, 15:55 p.m.

 

Ko e ha Tuku ke ke fai ia, ʻoku ou ʻiate koe

 

"Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, ko e ha pe ha meʻa te ke fai, ʻoku ou ʻiate koe. ʻOkú ke toe tokolahi ange ʻikai ke kei hoko ko ha fakamoʻoni ki Heʻeku Ngaue. Nofo ʻi Hoku ʻAó. Tuku ke tataki koe ʻe Au, ko ho ʻOtuá.

Fakafeʻiloaki au ʻa e meʻa kotoa pe, te ke tauʻataina leva ke feohi vaofi mo au.

Ko ʻeni ʻOku kamata ʻa e pulusinga faka-Pilitāniá ʻi he Finangalo ʻo e Tamaí. ʻOkú ke foaki kotoa kiate Ia ʻa e nāunaú. Te u toe fakaongo atu, te mou mamata tonu ʻi Heʻene Ngāué.

ʻOku Talitali Lelei Koe ʻOfa, tuku ke Ne liliu hoʻo ʻOfá ke kei hoko pē ia ko e meʻa ʻoku ʻi aí mahuʻinga ange ke foaki atu.

Fakalangi mo ongongofua, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

10 ʻAokosi 4:50

 

ʻOkú ke ko e meʻa ia ʻokú ke tuku ke ngaohi koe ʻe he ʻOfá

(Ngaahi Tokoni ʻi ai ha hoa)

I ʻi heni, ʻEiki, ko e kole ʻa M. ʻOku ou fie maʻu foki koe Ke fakamālō, fakahīkihikiʻi, tāpuakiʻi mo liʻaki koe. Fakamālō atu ʻi he fiefia lahi he ko ha tohi ʻeni, ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOfa ʻoku ke kuo fakahā ki he ongomeʻá ni ʻaki hono fakaʻatā kinaua ke na fakaʻofoʻofa pehē hala ʻo e tuí. ʻOku ou fakahikihikiʻi foki koeʻuhi ko ʻenau angaʻofa ke tali ʻaki Ko hoʻo kole ke mo nofo fakataha ko ha ongomeʻa mali, angamaʻa, ʻi ha taʻu ʻe tolu.

ʻIkai. ʻOfa ke hoko ia Tāpuakiʻi mo fakafonu ʻa e kakaí ni, neongo ʻa e tūkungá ʻOku ngali faingataʻa ʻa e tukunga lolotonga.

I ko ha feituʻu ʻe lava ke ke fanongo ai kiate Koe pea ʻoku ou fakamalo atu ʻi he ʻOfa, Melino mo e Fiefia te ke foaki kiate kinautolu ʻi ʻi he Meʻangaue Vaivai ʻoku ou ʻi ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ne u fanongo ki he fie maʻu ke fai ʻe he taha kotoa pea u fakamatalaʻi kinautolu ki he Tamaí koeʻuhí ke ongoʻi ia. ʻoku ou fie talaatu ʻeni:

Siʻisiʻi M., ko kimoutolu kuó u fili ʻi ha ngaahi senituli lahi ki ha fakaʻofoʻofa mo Ngāue fakafaifekau maʻongoʻonga, kiate koe, ʻa ia ʻoku ou tutu ʻaki ʻa e ʻofá, ʻoku teʻeki ke ke ʻIkai ha meʻa ke hohaʻa ki ai. ʻOku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē.

Ko e ʻoku lolotonga ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ke lolotonga fouá ki he fakaʻofoʻofa lahi taha ʻo ho laumālié. Naʻe ʻikai te ke koeʻuhí ke u maʻu kotoa e ngaahi tūkunga ko ʻení pea te ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo ʻEku Ngaue.

Kuo ʻoku ou pehē atu ho uaifí: Ko koe, ʻa e kiʻi fakamaau siʻisiʻi, ʻoku toe lahi ange hoʻo hoko maí ofi mai kiate au. ʻOku ou fie fakafonu kimoutolu ʻaki ʻEku ʻOfá. Fakataha Kuo tau fononga loloa mai, ka ko e meʻa fakaʻofoʻofa taha ia

 

Haʻu. Ko Hoʻo kuohilí, fakafalala ki he ʻAloʻofa lahi ʻa e Tamai, kuo pau ke toʻo mei hoʻo ngaahi fakakaukaú.

I kole atu ke ke moʻui ʻi he momeniti ke ke ʻi ai kakato pea maʻu ʻa e ʻOfa ʻoku ou lilingi atu ʻiate kimoutolu, ʻo aʻu ki he ʻaho ni. ʻOku ʻikai ko hoʻo fiefiá ʻa e fiefiá ʻa ia naʻa ke ʻi ai. ʻOku ʻi he tuʻunga ʻoku ke ʻi ai Ko e taimí ni mo ʻapongipongi ʻe hoko ia ʻi he tuʻunga te ke ʻi aí. Hoko ko e ha ʻoku ke fakaʻata ʻa e ʻOfa ke ne ngaohi koe.

ʻI he ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ke pehē ʻoku ʻikai makatuʻunga hoʻo fiefiá ʻi he ʻa e ʻulungaanga ʻo e niʻihi kehe. Te ke fiefia ke mavahe mei Heʻeku ʻOfá Ngāue ʻiate koe, ʻokú ke feohi mo koe, ki he fakalangi, angaʻofa mo ʻita, ʻOfa. »

 

1 Sepitema ʻi he 4:40

 

I ʻokú ke pehē: ʻOange ʻa e maama ʻoku fie maʻú koeʻuhí ke ʻoku fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki he Finangalo ʻo e Tamaí

(Ngaahi Tokoni ki hono fokotuʻutuʻu ʻo ha folau ki ʻIulope)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e ʻOiauē ʻo kau ki he kautahá fononga ki ʻIulope, kau ai e ngaahi meʻa taʻeʻaʻilo ʻoku ngali fie maʻu mo tupuʻangá ngaahi totongi ʻoku ʻikai fie maʻu.

I Muimui ʻi he feituʻu te ke lava ʻo fakafanongo ai ke ʻiloʻi pe ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fakahinohinó ʻOmi kiate kimautolu ʻoku fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki Hoʻo Kāingalotú ʻE.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻeku lotu koví. ʻOku hounga ia kiate au.

« ʻOku talitali lelei hoʻomou lotu, ʻo hange ko ia ʻoku hoko maʻu pee pea ʻoange ki he Tamaí. ʻOku ʻikai ke ke fie maʻu

 

Toketa houalotú. ʻOku ou maʻu ʻa e tukunga ko ʻeni, ʻoku ou fie lea O. ko ʻeni:

Siʻisiʻi Hone ʻo ʻeku pununga hone, ʻoku ke ʻomi kiate au ha fiefia lahi ʻi hoʻo maʻongoʻonga feilaulau, kae mahulu hake ʻi hoʻo holi lahi ke fai Hoku ʻE.

Haʻu mālōlō ʻi Hoku Fakamaauʻangá. Fakamālō ki he meʻá ni, Mālō, ʻOku ou te ne ʻoatu ha ngaahi maama te ne tataki koe ʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú, leá mo e ngāué, koeʻuhí ke hā mai ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e Tamaí.

ʻI he fekauʻaki mo e kau hivá mo e ngaahi tuʻutuʻuni kehe kotoa pē, tuku fakaava maʻu pe ho loto ʻataʻataa ke maʻu ha tali pea ʻoku ou te ne tataki koe.

Ko ʻeku ʻOku vela ʻa e fakamāú ʻi he ʻofa kiate kitaua ʻi he holi feohi fafale lahi ange mo koe. ʻOkú ke fuʻu lahi ʻoku mahuʻinga kiate Au, ko ho ʻOtuá. ʻOku ou fie maʻu koe, ka Kae meʻatēpuú, ʻoku fie maʻu ke u ʻiloʻi ʻokú ke ofi ki heʻeku Lotoʻaa. ʻOku ou maʻu ʻa e ʻofa lahi ʻoku ou lava ʻo lilingi atu kiate Kimoutolu, Tuku ke ke fakahoko ia.

Kapau Naʻá ku ʻiloʻi ʻeku ʻofa ʻiate koé, ʻio, ʻa e Kiʻi Tamai ʻo hoku lotoʻā, Fakalangi mo ʻita, ʻoku ou ʻofa atu. »

 

15 Sepitema ʻi he 5:30 ko

Mamani Kuo pau ke fakahaohaoaʻi ʻa e meʻa kotoa pea ʻoku ʻi ai ʻa e puputuʻu ʻo Hoku kakai ʻoku ne fakatupu ha fatongia

(Lotu maʻá e niʻihi ne uesia ʻe he ngaahi ʻohofi fakatautoitoi ʻi he ʻIunaiteti Siteití)

ʻI he ʻAho ni ʻi he kātoanga ko ʻeni ʻo e Fefine Loto Mamahí, ʻoku ou fie foua ʻa e Fakamaauʻanga ʻo ʻetau Faʻē Lelei ʻo hēvaní ke feohi mo e ngaahi mamahi ʻa Kalaisí, ngaahi mamahi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻi he tautautefito ki he faingataʻaʻiá

 

ʻAmelika ʻUluakí, kāinga mo e kaungāmeʻa ʻo ha niʻihi tokolahi ne uesia ʻe he meʻa fakalilifu ko ʻení meʻa fakamamahi. Tuku ke foaki kinautolu ki he Tamaí, koeʻuhi ko e mana ʻo ʻEne ʻOfa:

Naʻa Liliu ʻo hoko ko e ngaahi ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻi he māmaní Naʻe pehē ange ʻe heʻ

Naʻa Molū e laumālie ʻo e kau faingataʻaʻiá takitaha!

Naʻá ne ʻOfa ke maʻu ʻe hotau kau taki fakapolitikalé ʻa e māmá mo e potó ʻi heʻenau ngaahi fili!

Naʻa kapusi mei he laumālie fakaʻosi ʻo e loto hīkisiá, sāuní, mālohi mo e mālohi; mo tanumaki ʻa e laumālie ʻo e ngāue tokoní, koeʻuhí he ʻoku Lelei ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo fakatatau mo e Finangalo ʻo ʻetau tamai lelei ʻo e langi!

Ongo Pule Leva pea ʻe Fakahoko Hono Finangaló! ʻĒmeni.

« Siʻeku tama ʻofeina, ʻoku ou talitali lelei hoʻo ngaahi lotu pea, ke fakafou ʻi he kiʻi meʻangāue ʻokú ke ʻi aí, ʻoku ou fie lea ki Heʻeku Fānau ʻo e Māmaní:

ʻOkú ke ʻa ia ʻoku faingataʻaʻia he taimi ni, ʻoku ʻikai taʻeʻaonga hoʻo ngaahi mamahi, kae tautautefito ki he taimi ʻoku foaki mai ai kiate Au. Kuo maʻu ʻe he māmaní kotoa fie maʻu ke fakahaohaoaʻi pea ko e puputuʻu ia ʻa Hoku kakaí ʻoku Faʻu ʻa e fatongia ko ʻení.

ʻOua ʻe feinga ʻOua naʻá ke toe fakafoki ʻa e tūkungá ʻiate koe pē ʻoku ʻikai ʻOua naʻa hoko ia! Tuku hoʻo sio kiate koé; Tafoki hake kiate Au, ko ho ʻOtuá. Te ke Maʻu ʻa e Melinó, Fiefiá, ʻOfá pea mo e Maama te ne tokoniʻi koe ʻi hoʻo fili kotoa pe.

Naʻa ʻOku fakavavevave ke taʻofi e faiʻanga tulihopo ki hoʻo misers mo faingataʻaʻiá, ʻi he tulifua ki he holi ki he mālohí mo e malohi. Fakalangilangi-ʻoku faʻeleʻi hoʻo ngaahi fehalaaki, ko hoʻo puputuʻu, hoʻo fakaʻofoʻofa, hoʻo ongoʻingofua, pea te ke fakamoʻoni ki Heʻeku ngāué.

Ko ʻeku holi lahi ke mamata ki he fiefia ʻEku fānau ʻo e māmaní ! ka ʻoku ou fie maʻu ia

 

fakangofua ke hoko ʻo moʻoni ʻa e holi ko ʻeni, koeʻuhi he ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Tauʻatāina lahi naʻá ku tuku kinautolú.

Ko ʻeku ʻOku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate kimoutolu takitaha.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Ko hoʻo tamaí. »

 

20 Sepitema ʻi he 6:20

 

ʻOkú ke kuo pau ke ne ako ke angavaivai pea hoko ʻo ngaahi meʻangāue faingofua ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou toe ʻoatu ʻa e halá ni kiate Koe ʻi he ʻIulope, ʻo fakatupu ai ʻa e hohaʻa mo e manavasiʻi, kae ngata pe ʻi he Tokoto fakataha mo ha ongo taulaʻeiki.

I ʻOku ou ʻi homou fakaʻauha. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakafanongó pea tali ʻa e lotu taʻefakapotopoto ko ʻení.

ʻOku hounga ia kiate au.

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi, kuo ʻosi fai hoʻo lotu ki he Tamaí. Ke hoko ko ha faifekau, ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e Tangataʻeiki, tatali ke veteki ia.

lahi ʻOku liliu ʻeni ke ngaue.

Ko e Ko e ngaahi feʻauhi naʻá ke maʻu ʻi hoʻo ngoué ko e Mahino. Ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi meʻa kimui ni mai, ʻI heʻene vakai ki he meʻa ʻoku hoko ʻi Nete Sikuea, ʻoku angamaheni mo fakanatula hoʻo fai kiate koe ha ngaahi fehuʻi, Ke ʻiloʻi pe ʻoku Kuo pau ke fakahoko ʻa e fononga ko ʻení.

Ko e ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai ʻa e tali moʻoni ki he meʻa ni fehuʻi. ʻOku mahuʻinga ke ke ako ke angavaivai pea hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻe lava ke ngofua hono fakaʻaongaʻí ʻi hono nima. ʻOku ke hoko ko e ngaahi meʻangaue pelesitiki ko ia ʻi he taimi ʻoku ke Tukuange hoʻo ngaahi fakakaukaú, peá ke pehē, ʻAʻana

 

Pekane ke mamata, fakamāuʻi mo ngāue, ke tuku kakato kita ʻi he vahaʻa ʻo ha taha nima ʻaki ha holi pe ʻe taha ke fai hono finangalo.

Ko ʻeku ʻOku ʻi loto ʻiate koe ʻa e meʻa ʻoku maʻongoʻongá; fuhu. ʻI he ʻOku kehekehe pe hoʻo fakataukei lolotonga, ʻo fakatatau mo e vaʻinga ʻoku Malohi.

Kapau Ko ho tuʻunga ʻo e ʻatamai mo hoʻo ʻanalaiso ʻoku ne toʻo ʻa e ʻI ai, pea ke vakaiʻi leva ʻa e e kau palofesinale mo e e kovi pea ʻave ha tuʻutuʻuni.

Kapau Ko e fakaʻamu ia ke hoko ko e meʻangaue malleable ko ʻeni ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí, ʻokú ke fakafalala ai kiate Ia ʻa e meʻa kotoa pē kakato; pea ʻokú Ne tataki koe ʻi Hono Potó. ʻOku hoko ʻa e meʻa kotoa p fakaʻataʻata ʻi ho ʻatamai. ʻOku fou atu ʻeni ʻi he ngaahi founga ʻoku ke Hū ki he polokalamá: ko e moʻui, pe fakafou ʻi ha niʻihi kehe pe Ngaahi Meʻa Naʻe Hokó. ʻOkú ke ʻiloʻi ko e Finangalo ia ʻo e ʻa e Tamaí ʻi he melino ʻoku ʻiate kimoutolú.

Fiefia ʻOku fie maʻu ke ke ʻilo e founga ʻe lava ke tataki ai koe tuʻuloa ke moʻui ʻo fakatatau mo e ueʻi fakalaumālie maʻu pē ʻa e Tamai. Maʻu ʻa e malu moʻoní mo e maʻongoʻongá ʻa e tauʻatāina ʻoku foaki ʻe he Tamaí ki heʻene fānaú.

ʻI he ʻofa Vale mo fakalangi, ʻoku ʻofaʻi koe. »

 

 

29 Sepitema ʻi he 5:50

 

ʻOfa pea ko e liliu ʻi he ʻofá ko e ngaahi founga ia ki he ngaahi palopalemá faitoʻo konatapu (tali ki he kui fefine loto hohaʻa)

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fai atu ʻa e kolé ni kiate koe Kuifefiné, ʻa ia ʻoku pehē: "Kātaki ʻo lea mai ʻo kau ki he tautea ko ʻení faitoʻo konatapu ʻi homa makapuna. Pehē - ʻE anga fēfē haʻatau tokoni, ʻalu mo kinautolu... Neongo kuo hoko ʻa e tukunga ko ʻeni ʻi ha taʻu ʻe Hongofulu. Ngaahi Taʻú. taʻu motuʻa ange?

 

Ko e Fakafanongó hange ʻoku ʻikai feʻunga ia. ʻOku tokolahi hatau niʻihi lotu... . ʻikai ha liliu ʻoku ʻasi mai. ʻOku hoko hoʻo ngaahi tohí ko ha fakamoʻoni moʻui ʻaki e ʻofa ʻa e Tamaí ki heʻene fānaú.

I toe ngaahi meʻaʻofa, ʻEiki, matuʻa kotoa, ngaahi kui ʻoku foua ʻa e mamahi tatau, pea, ʻi ha founga, kae tautautefito kiate kinautolu te nau lau foki mo e ngaahi maau ko ʻeni ʻoku ʻenau toʻu tupu ʻoku nau fakafepakiʻi e faitoʻo konatapu.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu taʻefakapotopoto ko ʻení. I Fakafanongo kiate koe pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

« Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi, ʻa e faingataʻaʻia naʻe fakatupu ʻe he fakaʻauha ʻo fuʻu lahi ʻaupito ʻa e faitoʻo konatapú ʻaho ni. ʻIkai ha kakai, ʻikai ha falukunga kakai ʻoku moʻui He ʻikai lava ʻe he māmani ko ʻení ʻo taʻofi ʻa e tautea ko ʻení taʻe ʻi ai ha tokoni fakalangi.

Maʻa e pea ʻoku ʻi ai ha tokoni fakalangi, kuo pau ke maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e tauʻatāina kakató ke ngaue. Pea ʻoku hoko ʻeni ʻi he taimi ʻoku ʻoku siʻaki fakaʻaufuli kiate ia ʻa e ngaahi tūkungá.

Ko e ʻUluaki fehuʻi kuo pau ke feʻekeʻaki ʻe he mātuʻá mo e ngaahi kuí fehuʻi ange: Kuó u foʻi kakato nai pea tukuange ʻa e kiʻi tamasiʻi ko ʻeni maʻa e ʻEiki? Kuó u foʻi kakato nai ʻa e tukunga ko ʻeni ki he ʻEiki pe kapau ʻoku ou kei toʻotoʻo pe ia?

Toko Hongofulu Uá: Naʻá ku fai nai hoku lelei tahá? "ʻIo" ke ʻEiki? ʻOku ne maʻu ha tauʻataina? ngāue ʻi he ʻa au? Takatakai ʻiate au? Pea ʻiate au?

Lotu Ki heʻene fānaú mo e makapuná, ʻoku fie maʻu mo mātuʻaki mahuʻinga, Sai ʻaupito. Kae tuku ke liliu ʻa kimoutolu ʻe Ia, tuku ke ʻOku fou atu ʻEne ʻofá ʻiate kimoutolu takitaha, ʻoku mou Toe lelei ange.

Ko e kī ki hono fakaleleiʻi kotoa hoʻo ngaahi palopalemá ko e ʻOfá pea mo e liliu ʻo fakafou ʻi he ʻOfa. ʻOku kamata ʻa e founga ko ʻení ʻiate koe pea tokoni leva ki he niʻihi kehé.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

4 ʻOkatopa ʻi he 5:45 pm

 

Ko ʻeni Ko e meʻa te tau aʻusia fakataha ʻe hoko ia ko ha Ako mahuʻinga mo mahuʻinga kiate koe (Kimuʻa pea mavahe ki ʻIulopé)

ʻEiki Sīsū, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ongo ʻoku ou maʻu fekauʻaki mo au ke u fai iá. ʻalu toko taha. Kātaki ʻo fakamāmaʻi au, ʻi he ʻaho kimuʻa peá u mavahé, koeʻuhí ke u lava ʻo ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻo homou Lotó. I Fakafanongo kiate koe pea ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, kapau ʻoku ou fie maʻu ke ke toko taha pē ʻi he folau ko ʻeni ki ʻIulopé, ka kuo pau ke u feohi fafale lahi ange mo koe mei he taimi ki he taimi. taimi.

Ke ke tuʻusi mei he famili mo e pisinisi, toko taha pe ʻi he fononga ko ʻeni, ʻoku tau ʻe ʻi ai e taimi ki heʻema feohi fakaesinó, Ko au ʻiate koe mo koe ʻi he ʻA au. Kuó ke ʻosi ʻiloʻi pē ʻa e ʻuhinga ʻoku lelei ai ke te toko taha pē ke fai ia. Tamateʻi ʻa e hala ko ʻeni.

ʻOku ʻa e feohi fafale ʻOku Mau Feohi Maʻu Pee ʻoku ne fakaʻata au ke u fakaʻaongaʻi koe ʻi he taimi ʻoku ou fie maʻu pe fie maʻu aí. ki he ngāue fakafaifekaú naʻá ku Fie maʻu. Ko e aʻusia ko ʻeni te tau nofo fakataha ai ʻe hoko ia ko ha lēsoni mahuʻinga ʻaupito kiate koe.

Kapau Naʻá ku ʻiloʻi ʻeku ʻofa lahi ʻiate koé. Faka-ʻOtua mo vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

?

 

Mavahe ki ʻIulope, 9 ʻOkatopa, 19:12.50

 

ʻOku pongipongi ʻi ʻapi, ne u toe lau e popoaki ʻo e ʻaho 20 ʻo ʻEpeleli 2001: "Ko e folau ki ʻIulope, mei he ʻaho 9 ʻo ʻOkatopá ki he ʻaho 29 ʻo ʻOkatopá, ʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito fua... Fakatatau mo hoʻo tokanga, ʻoku ke siʻisiʻi Meʻa, koeʻuhí he ʻokú ke tuēnoa ʻaupito.

 

ʻoku ʻOku ou fie fakahā atu ia. Ko ia ne u kole ki he ʻEikí ke ʻomai ha ʻimisi ke u ʻiloʻi e meʻa te u hoko ko ha meʻangaue kiate Ia ʻi he fononga ko ʻení.

Toe Lahi Ange Naʻe toki mahino ʻi heʻeku fakakaukaú ne u hangē ha housi ngoue naʻe fie maʻu ʻe he ʻEiki ke fakaʻaongaʻi ke fuʻifuʻi ʻaki e ngaahi matalaʻiʻakau fakaʻofoʻofa ʻo ʻEne Ngoue ʻaki ʻEne ʻOfa. Pea, koeʻuhi ke ʻOku circulates tauʻataina ʻa e vai pea lahi hono lahi, naʻe ʻikai fie maʻu ia ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻoku taʻofi ʻe he ngaahi meʻa ʻoku ou fie maʻú, ʻa hoku ngaahi tuʻungá pe ko ʻeku blockages.

Maʻa e pea ʻoku tafe tauʻataina ʻEne ʻofa ʻiate au, naʻe pau ke u fononga, tuku ke u fakaʻuli ʻo hange ha kiʻi tamasiʻi siʻi, loto fiemālie ke hao mei he ngaahi fakangatangata kotoa pē, ngaahi meʻa te ne tohoakiʻi ʻetau tokangá pe loto mamahi ʻe ala hokó ʻAʻaku.

Naʻa ʻI ha malaʻe vakapuna, naʻe ʻi ai ha ongo taulaʻeiki ʻe toko ua ʻe ʻalu mo au. Naʻe haʻu ʻa Gner ke feʻiloaki mo au. Naʻa nau li nima ʻiate au, ʻo hange ko ia ne ʻosi fai ʻe he tamai Guido Giroux, ke fekauʻi au ke u ʻalu ʻo ngaue fakafaifekau. Naʻá na fakapapauʻi mai kiate au fakasiʻia honau ngaahi hoá, ʻi heʻenau lotu ki he tokotaha māʻoniʻoní ʻesi-feilaulau ʻo e feohi.

I talaange naʻe fuʻu lelei ʻaupito kiate au ke u lava ngāue ʻaonga ʻaki ha meʻalea pehē, koeʻuhí ko e lahi ʻo e honau lakanga fakataulaʻeiki. Neongo naʻá ku lavea ke ʻoua naʻa nau ʻi ai, naʻá ku mamata kiate au fakahoko pea naʻá Ne fakapapauʻi mai kiate au. ʻIo, ne u ongoʻi ʻoku ou ʻi he Nonga naʻe pau ke u ʻalu toko taha pē.

I pe te nau pehē ko honau fatongia ko e Ngaahi Hoá te ne fokotuʻu ʻa e ʻuluaki tuʻunga ʻi he ʻuhinga tatau. Ko ʻeni tūkunga taʻe-fakafiemālie ʻo e fetongi ʻo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fatongiá mahalo te ne fakahohaʻasi au koeʻuhi ko e fakaʻapaʻapa lahi ʻoku ou maʻu maʻá e taulaʻeikí.

ʻOku ʻi ha ʻātakai fakatokoua, ko Sīsū pē te tau lava ʻo fai ia, pea kuo tau mavae.

Talu mei ai ʻoku ou ʻi he vakapuná, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai ke u tuēnoa, ka ʻoku ʻOku ʻi heni moʻoni ʻa Sīsū mo au pea ʻiate au. I ʻOku ou nofoʻia pea ʻokú ne fakafonu au ʻaki ʻa e melinó, fiefiá, melinó Fakakakato ke ke fou ʻi he hala ko ʻeni.

 

I ongoʻi foki ʻa e ʻi ai ʻa ʻElisapeti. Ko ʻene ʻofa lahí naʻe naʻe fakahā mai ʻi he kamataʻanga hotau falé, Ko e momeniti ʻOku hanga ʻe heʻeku mavahe ʻo ʻai au ke u tangi ʻi he fiefia.

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū ʻi he ʻofa lahi. ʻoku ou tui ʻoku ke fie ki he ngaahi fakangatangata ʻo e meʻa ʻe lava ke ʻi hoku fakamaauʻanga. ʻOku ou fehuʻi, ʻEiki ko Sīsū, ke fakamafola ʻa e ʻOfa ko ʻení ʻi he ngaahi loto-fakatātā ʻo e kau pasese kotoa ʻi he vakapuna, mo e kau fononga kotoa ʻo e mamani kakato pea mo kinautolu kotoa te u feʻiloaki mo ia ʻi he uho ʻo e fononga ko ʻeni.

Ko Hoʻo ʻOku fonu ʻa e pepee ʻi he ʻofa. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

Palesi 11 ʻOkatopa ʻi he 1:40 pm

 

Aʻu ʻi Palesi ʻoku talitali lelei au ʻe ha kakai angaʻofa ʻe toko fa ʻa ia naʻa nau loto ke foaki ha ʻaho ʻe uofulu ki he ʻEikí pea mo lotu. ʻI he taimi kotoa ko ʻeni, ʻoku ʻi ai ha motoka ʻe ua.

Taha ʻI heʻeku tangutu pe he kaa, ʻoku ou ofo ʻi he Liʻoa ʻa e tokotaha angi naʻa ne fokotuʻu ia mo ʻene ka foʻou ʻa e BMW ʻi hoku fakaʻauha ke fai ʻeni fononga. Mahalo ʻoku ne fuʻu kau fakalaumalie. Kiate au fakatautaha, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe te u lavaʻi ʻa e faʻahinga foaki ʻofa peheé.

Ko ʻeku ko e ʻuluaki fehuʻi ʻeni fekauʻaki mo iá: Talanoa mai kiate au ʻo hoʻo fononga ʻi he tui ... Fehangahangai mo e Tali Faingataʻá, Te u tānaki atu: Tukupā fuoloa ki he tuí? Pea naʻa ne ke pehē: ʻOku ʻikai ke u akoako, pe siʻisiʻi pehē; Kuo pau ke u pehē ʻoku ʻikai ke u ʻIkai lava.

Lolotonga e ʻi he po hili ʻeku aʻu atu, ʻi he ʻofa ki he Tāpanekale, ʻoku ou fonu ʻi he ʻOfa ki he toko fā ko ʻení mo e kae tautautefito ki heʻeku fakaʻuli, kae ʻikai ko e fanga sipi ʻa e ʻEiki. I ko ia ai, kuo pau ke tau moʻui fakataha moʻoni Tukui Kolo ʻo e ʻOfá mo e Fevahevaheʻakí (TATAÁ). Ko e fua ʻoku ou ʻoange kiate kinautolu ʻi he maʻu meʻatokoni hoʻataa. Ko ia ʻoku ou ongoʻi mālohi ʻoku fekauʻaki hoku lotó mo e fakaʻulí.

 

I fakaʻaongaʻi e faingamālie ke talaange ʻeku ofo ʻi heʻene fuʻu foaki lahi pea ʻoku ou kole ai ke ʻoua muʻa naʻa ʻikai ke u fai ia koeʻuhi ke u ongoʻi kuo kounaʻi au ke u ʻalu ki heʻeku Ngaahi Tohi Fakamoʻoni Ngāué. ʻOku ou fokotuʻu ke u ʻalu ʻo malolo ʻaʻeva, ʻaʻeva tauʻataina lolotonga e lotu pe Ngaahi fakafiefia Eucharistic koeʻuhi he ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻi he ʻOku fakalahi hono fofonga ʻi he tuʻunga ko ʻeni.

ʻAneafi Naʻá ne maʻu ʻa e fiefia ʻo e akó ʻi he efiafí, ʻi he telefoní pea kuo ʻosi kofukofuʻi foki mo ʻElisapeti ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí pea ongoʻi malu foki ʻiate au pe, neongo naʻa ku ʻiloʻi ʻa e fononga ʻi ha ʻatakai ʻo e moveuveu ʻoku fakatupu ʻe he fakamatala ʻo e tau . ʻIkai. Kuo teʻeki ai ke u ongoʻi malu pehē, ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻiate au pea mo au foki.

 

 

12 ʻOkatopa ʻi he 6:00 pm

Toe Lahi Ange ʻo e kakai ʻe toko 165 naʻe kau atu ki he ʻi he hoʻataa ʻi he Monastery of the Orantes, Bonnelles, Falanise. uiuiʻi, pea ʻi he efiafi ʻoku fakafuofua ki he 35. Ongo fakaʻaliʻalí fakatouʻosi naʻe toloi. Ngaahi hufanga. Tuʻo taha ʻikai ngata ai, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ngaue ʻa e ʻOtua ʻi he ʻao ʻo e Ngaahi fakamaauʻanga. Naʻe haʻu ha kakai tokolahi kiate au fakamoʻoni ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau ngaahi fakamāú, pea ke pehe naʻe ʻikai ko ʻenau faingataʻaʻia ʻa e ʻilo ʻa e kau taulaʻeiki te nau loto ke ʻalu mo fakahinohino1. Fakakaukau ki he ongo meʻá ni fakamoʻoni ngaue kimuʻa pea u mohe, ʻoku ou fakaava ʻa e Volume I, ʻi he pulusinga 92, 29 ʻEpeleli 1997. ʻOku ou toe ofo ke lava ʻo lau ʻa e tohi fakamoʻoní mo e

fakalaulauloto ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku ou lolotonga aʻusiá.

I ʻIloʻi foki e fatongia mahuʻinga ʻo kinautolu ʻoku ʻalu mo au. Ko e feituʻu ʻeni naʻe fakafonu ai au ʻe he ʻEikí ʻaki hono fakaʻata au ke u hu ki ha falelotu ʻoku ava houa ʻe 24 he ʻaho. ʻOku fakaʻatā au ʻe he faingamālie ko ʻení ke u fakamoleki ha taimi ʻi ai. taimi. Ngaahi momeniti loloa ʻi ha po ʻe ua.

I ʻOku ou ongoʻi ʻoku lahi ange ʻeku fonu ʻi Hono ʻAfioʻanga Māʻoniʻoní.

 

13 ʻOkatopa ʻi he 10:00 pm

ʻI he fakataha ʻo e ʻaneafi ʻi he fale Seni-Seilti, ʻi he Haubourdin, ofi ki Lille, ʻi he fakatokelau ʻo Falanisee, ʻoku ʻi ai naʻe fakafuofua ki ha kakai ʻe toko 125. Ki he taimi ʻo e lotú, ʻOku ou loto ke tau fakataha kimuʻa ʻi he Sākalamēniti tāpuakiʻí. I maʻu ha ngofua mei he Tamai ʻokú Ne fatongia ʻaki ʻa e Falé ʻa ia naʻe ʻikai lava ke ʻi ai. Taulaʻeiki ʻe taha fua: ngaungaue ʻo e vahaʻataimi ko ʻeni pea kole mai ke u maʻu ha fakamoʻoni.

Ko ʻeni Ko e ʻUluaki Feituʻú ʻoku ʻaʻana ia ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke hokó pea mo ha Naʻa ne lau maʻuloto ʻa e mateaki lahi ʻaupito, ʻi hono tuʻulutui ʻa e rosary mo e fua lotu ʻi he vahaʻa ʻo e toko ono takitaha.

Lolotonga e Ko e kiʻi maloloo, ʻoku haʻu ha fefine kiate au ʻoku ne talamai ha aggressiveness lahi "Ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻa e taulaʻeiki ko ʻení... Kuo maumauʻi ʻe Mgr... mo e ha fua."

Hili Tuʻu ʻo fakalāngilangiʻi ʻeku palōmesí, ʻoku ou ʻoange ʻa e falikí ki he taulaʻeiki ko ʻení ; ʻI he kamata pē ke ne leá, naʻá ne pehē ʻoku kamata ke kaila ʻa e fefine ko ia, ʻo tukuakiʻi ia. ʻOku taʻe-malava ia. Fakalongolongo. ʻOku ʻalu hono fokotuʻutuʻu ʻo e fakataha ki he maika, Hivaʻi pea muimui ʻi he fakatahaʻangá mo ha himi ki he Taupoʻou monuʻia ko Mele. Pea hoko mai ai ha taulaʻeiki ʻiloa mo ʻoku lea hake ʻa e fakaʻapaʻapaʻi. toe fakafoki mai ʻo e fokotuʻutuʻú; ʻOku ʻa ia naʻe lava ai ke mau fakaʻosi lelei ʻa e fakataha.

14 ʻOkatopa ʻi he 4:10 fakataha ʻo e ʻaneafí ʻi Pelisiume, ofi ki he ti Beauraing, naʻe

Taha Lavameʻa moʻoni ʻi ha kakai ʻe toko 130.

Ko e Laumālié naʻe ngāue ʻa e ʻEikí; ʻOku tau maʻu ongoʻi ha talitali loto māfana mo ha fiemālie lahi ke ke lava ʻo lau ʻi he Fofonga.

Pea ʻI heʻeku fakamoʻoni hingoa ʻi he ngaahi tohi, naʻa ku fakatokangaʻi ʻa e faingataʻaʻia lahi ʻa ʻa e kakai tokolahi.

 

15 ʻOkatopa ʻi he 4:30 ko

ʻOmi kiate au Te ke mamata tonu mo ho husepānití mo e fānaú ki heʻeku tōʻongá

ʻAneafi Sapate, ʻi Kaloniheim, ofi ki Strasbourg, ʻi Falanise, Naʻe ʻi ai ha kakai ʻe toko 300. Naʻe lelei e meʻa kotoa kuohili. Lolotonga e mālōlō ha taha mei Suisalani naʻe haʻu fakahaaʻi mai ʻene loto vēkeveke ki heʻene fakalakalaká ʻaki hono lau e ngaahi tohi mo sio ki he liliu ʻene moʻui

Meimei fakaʻofoʻofa ʻi he akonaki ko ʻeni.

Hangē ko e Naʻe ʻikai haʻamau tohi ke toʻo, naʻe ʻikai ke u naʻe maʻu pē ha ngaahi kole ke fakamoʻoni hingoa. ʻOku ne fiefia kiate au he ʻoku ou ongoʻi helaʻia. Hange ʻoku neongo ʻene fuʻu fiefiá.

Fakaʻosi haʻu ha finemui fakaʻofoʻofa mei he ʻEikí ʻo talamai ʻokú ne maʻu ʻa e locutions ʻi lotó pea mo Sīsū faleʻi ia ke ne maʻu ha voliume ʻe ua ʻo e "Huaʻi Hifo ʻa e Le fiefia ʻEku Sīsū kuo filí" ʻi he fakakaukau ki he ngaahi Ngaahi Akonakí. ʻOku ou toe ongoʻi lōmekina.

I ʻOku ou tafoki he taimí ni kia Sīsū:

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e MC, fehangahangai mo e ako ʻa ʻene fānaú pea fehangahangai mo ha Ko e Tamai ʻoku ʻikai ke ne fai iá, ʻoku ʻikai ke ne tui tatau mo ia.

I kole atu ke ke haʻu ʻo fakamaama pea fakafonu ʻa e fale ni ʻaki ʻa e Hoʻomou ʻofá mo hoʻomou māmá.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ʻoku ou tali hoʻo kole pea ʻoku ou fai ia. ʻAʻaku ki he Tamaí.

1 Naʻe haʻu ha tangata kiate au ʻo talamai ko ʻeku founga naʻe sai pe, ka naʻe pau ke u akoʻi ʻi he fale ke fakahaohaoaʻi ʻeku lea ʻaki hono fakaafeʻi au ke u loto ʻo e kakai ʻoku lea ... Neongo ia, ko e fua ko ʻeni, ʻoku ʻikai fenāpasi ia mo e ngaahi meʻa ʻoku ou fakamuʻomuʻá.

 

I ʻOku ou ʻosi ʻi hení Fale. ʻE hanga ʻe heʻeku fragment ʻo fakafou ʻiate koe ʻo fakaʻata au ke u toʻo ko ha feituʻu maʻongoʻonga ange ʻi he falé, kae tautautefito ʻi he lotoʻaa ʻo e MC, ʻa ia kuo u fili ki ha misiona fakaʻofoʻofa mo Maʻongoʻonga.

Toe Lahi Ange ʻOkú Ne ʻi ai, ko e lahi ange ia ʻeku tataki ia ʻi heʻene fakakaukaú, ʻEne ngaahi leá mo e ngāué ʻi he momeniti kotoa pē, pea te u toe fakafoki mai ʻa e tukunga. ʻOku ou fie lea kiate ia:

M. Kiʻi Mataʻitofe ʻo Hoku Fakamaauʻangá, ʻokú ke fakatokangaʻi he ʻikai te ke tūʻuta ʻi he Ko ha feituʻu lelei moʻoni. Fakatokangaʻi hoʻo siʻisiʻi, hoʻo taʻeʻamanefuá mo ho ngaahi fakangatangatá. ʻOmai kotoa ʻa e tukunga. ʻOmai ho husepānití mo e fānaú pea te ke kau fakamoʻoni ki Heʻeku Ngaahi Ngāué.

Ko Hoʻo ʻOku ʻikai totonu ke falalaʻanga ʻa e loto fakapapau. ka ʻiate Au, ko homou ʻOtuá, he ko e hā hoʻo Fānaú. Haʻu ʻo malolo ʻi Heʻeku Fakamāú, ʻomi kiate au hoʻo ngaahi kolé kimuʻa peá ke toki fai ha tuʻutuʻuní. Kapau ʻoku ke pehe kuo ke fai ha fehalaaki, fakafalala ia kia ʻAloʻofa ʻo e Tamai pea ʻe liliu ia ke hoko ko e ngaahi ʻaloʻofa pea Ngaahi tāpuaki maʻau mo ho fāmilí.

Tuluta hoʻo kavenga kiate Au ʻi he faʻa fakamolemole. Te ke ʻiloʻi ai ʻOku maʻamaʻa ʻeku haʻamongá. ʻOku vela hoku fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate koe pea ʻoku ʻamoutolu ia.

ʻI he ʻofa ʻOku ou ʻofa atu kiate koe ʻi he anga faka-ʻOtua. »

 

16 ʻOkatopa, 5:25 a.m. ʻi Siamane, ʻaneafi ne mau tokangaʻi ʻe he

Lahi ʻaupito ʻo e ʻofa mo e ... matalaʻiʻakau ʻi he ngaahi loki.

 

Naʻa Naʻe fakafuofua ki ha kakai ʻe toko 150 mei he tapa kehekehe ʻo e māmaní. Siamane mo Suisalani. Naʻá ku fakatokangaʻi ha fuʻu ava lahi loto. Ko e fuofua meʻa ia ne u aʻusiá mo ha tokotaha liliu lea; Naʻe "lelei" ʻa e ʻatakai mo e manavaʻofa, ʻo hange ko e lau ʻa e tokotaha fakatonulea. Naʻa mau hangē ha fāmili lahí, kapau naʻe faingataʻa ke liliu ha Naʻe haʻu ʻa e kakai ʻi he loki ki hono ngeia. Naʻá ku maʻu ha fiefia lahi ʻo fio Ki he fiefia ʻo e tokoní, ko e taha naʻá ne uesia lahi tahá ko e Fiefia naʻe ʻiate au.

I ongoʻi ia ʻi he meʻa kotoa pe kuo u aʻusia, naʻe ʻOku ngāue ʻa e ʻEikí ke liliu ʻiate au. ko ʻeku haʻu mei he naʻe fakaʻau ke lahi ange ʻa e ofo mo e loto mamahi. Kakai kole mai ke u foki ange. ʻOku kamata ke u sio ki hono lahi ʻo e misiona ʻoku fakafalala mai ʻe he ʻEiki kiate au mo e faʻahinga ʻo e tangata te u ʻahiʻahiʻi ke nau ala ilifia ai. Meʻamālie, he ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai Naʻe ʻikai ko ʻeku ngāue fakafaifekaú, ka ko hono. Ke maluʻi ha faʻahinga Ngāue fakafaifekaú, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou siʻisiʻi ange mo siʻisiʻi ange.

Ko e Naʻe talamai ʻe he kakaí ko e konga kinautolu ʻo ha kulupu ʻo ha toko hongofulu mā nima nai ʻo e kakai, pea koeʻuhi naʻa nau monuʻia feʻunga ke ʻiloʻi kinautolu ngaahi voliume, naʻa nau ʻiloʻi mo e famili Folo, ʻo ui au "ko ʻenau tamai fakalaumalie."

 

 

2 ʻOkatopa:45

 

I kole ki he kau laukongá ke nau ō ʻo fakahā ki he kau taulaʻeikí ʻa e meʻa naʻá ku faí ʻi honau lotó mo e founga naʻe fakaʻaongaʻi aí

 

Ko e Naʻe ʻalu hake ʻa e ʻEiki ko Sīsū ʻaneafí ʻi he ʻOtuá ki he hevani ʻiate au The Word you addressed kiate kinautolu kuo ke lea ki ai fakamoʻui! "ʻAlu ʻo fakahā koe ki he taulaʻeikí. I Mahino ʻokú ke fie maʻu ha ngaahi loto

 

Kuo ʻI hono akoʻi ʻo e ngaahi tohi ko ʻení, fakaʻaliʻali ki he kau taulaʻeikí ʻi he ʻo talaange kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻa nau foua, kae ʻikai mo ha toe meʻa kehe.

Naʻa ʻOku ou tui ʻoku mahuʻinga ke mahuʻinga ʻa e kole ko ʻeni ki heʻetau Siasi. Ko au ʻa e feituʻu te ke lava ʻo fanongo ai kiate koé, koeʻuhi ke ke lava ʻo fakakakato ʻa e akonaki ko ʻeni. Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu ko ʻení. te u talaatu Hangē pē ko iá.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻio, ko au, ko homou ʻOtuá, naʻá ku lea ʻaki ʻa e Folofolá ni ʻi ho loto. ʻOku lele ʻa e taimi, ʻoku ʻikai ke u loto ke mole ha taha ʻo e ʻa kinautolu kuo fakafalala mai ʻe he Tamaí kiate Aú, ʻo siʻi ange ʻi Hoku ngaahi fohá Saiʻia taha aí. Kuo pau ke ʻiloʻi ʻe ha tokolahi pea tui kiate Au, ko honau ʻOtuá ʻa ia ʻokú Ne folofola mo ngāue mo taki taha momeniti.

I ʻOua naʻa fie maʻu ke laymen ka ke feinga ke talanoa mo kinautolu. fakahuu ka ʻoku ou fie maʻu ha kakai ke nau fakahā kiate kinautolu ʻa e meʻa kuó u lavaʻí ʻi heʻenau moʻuí mo ʻenau koloá, ʻiate Au, ke papi uluí. Vakai ki he meʻa kuó u lavaʻi mo koé pea mo e tamaí Tēvita. Naʻá ne hoko ko ha ʻetivaisa kiate koe mahuʻinga. Naʻá ke fie maʻu ha fakapapauʻi ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne ʻiloʻi fakataha mo koe ha ʻOtua ʻokú ne lea pea ko hai ʻoku ngāue moʻoni he ʻaho ní.

I ʻUhinga ki he kau laukonga kotoa pe naʻa nau pehe "ʻIo" Fakakatoa, ʻikai faituʻungaʻa mo taʻe-hano-tatau, fakafanongo ki honau fakamaauʻanga pea te u fakahinohinoʻi ʻa kinautolu ki ha taulaʻeiki, ko e taimi ʻe niʻihi ko e kau taulaʻeiki, ʻa e feituʻu kuo pau ke nau ʻalu ki ai ʻo fakahaaʻi kinautolu. ʻOku ou teuteuʻi ʻa e Fakamaauʻi ʻo e taulaʻeikí, kae ʻikai ko kinautolu.

I ʻikai kole ki he kau laukongá ke nau fetongi ʻa e taulaʻeikí; ʻoku Ko e meʻa ʻoku ou kole kiate kinautolú ke nau ō ʻo fakahā kiate kinautolu ʻa e meʻa kuó u lavaʻí ʻi honau loto ʻataʻataa mo e meʻa ʻoku fakaʻaongaʻi. Ko e Ko au ʻa e mālōloó.

Fiefia ʻOkú ke fiefia ʻi hoʻo ʻi aí pea tuku ke ke liliu ʻa Hoku ʻofaʻangá. Haʻu Ke vahevahe ʻa e fiefia mo e nekeneka ko ʻeni, tautautefito kiate kinautolu ʻoku nau maʻu honau

 

ngāue fakafaifekaú ke tataki e ngaahi laumālié. Maʻanautolu ʻe fakafisingaʻi pe ʻe feinga ʻa e taulaʻeiki ke tamateʻi. Ko e afi naʻe Naʻa ku fakamoʻui pe, tauhi ʻa e afi, tamateʻi ʻa e tukunga ko ʻeni ʻi he ʻaloʻofa ʻa e Tamaí pea lotua ʻeni taulaʻeiki. Te ke lava he taimi ʻe niʻihi ʻo ʻaukai ki he meʻa ni mo ha te mou toe mamata tonu ki Heʻeku Palōmesi ke ngāué.

ʻOku Ko e meʻa ʻoku ou fakaʻamu ke fonu ho tafaʻaki ʻi mui ʻo e ʻofa ki he taulaʻeiki ko ʻeni pea ʻoku taha pe mo holi makehe: ke vahevahe mo Ia hoʻo fiefiá mo e nēkeneká.

Ko ʻeku ʻOku vela ʻa e fakamaauʻanga ʻi he ʻofa kiate kimoutolu kau laukonga, ka ʻoku kei ʻo lahi ange maʻa Hoku ngaahi foha. . ʻoku ou fie maʻu ke ke ongoʻi lahi ange ʻEku ʻOfá.

ʻOtua ʻOku ou ʻofa ʻiate kinautolu. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá.

I ʻofa lahi ʻiate kimoutolu.

Mālō ʻaupito ʻi heʻeku tali ʻEku ui. »

 

4 ʻOkatopa: 40

 

ʻAneafi ʻi Levier, ofi ki Besançon, naʻe meimei kakai ʻe toko 100. Ne talitali makehe kimautolu, kau ki ha fakakaukau tauʻatāina. Naʻá ku ongoʻi ʻa e loto ko iá naʻe mateuteu. Naʻa nau loto ke ke fanongo ki he meʻa ne u haʻu ke vahevahe mo kinautolú.

ʻOku tau naʻe kiʻi hohaʻa ki he meʻa naʻe hoko ʻi he ongo ko ha Taulaʻeiki naʻe tukuakiʻi ki he kaka ʻe he Taulaʻeiki. Naʻá ne fakamatalaʻi ia ʻi he 16:00. fakamanatua ʻa e Eucharist. Naʻa ne fakaʻosi ke fakafiefiaʻi ʻi heʻeku aʻu atu. Ko ha taulaʻeiki ʻoku ʻikai ke nau tui tatau. Naʻá ku fakaʻapaʻapaʻi ia. Naʻa naʻe ʻita lahi mo halaia. ʻOku tui ʻa e kau fokotuʻutuʻu ngāué ki he Ko e fefine lauʻikovi ko ʻení. ʻoku ou ʻoatu ki he ʻAloʻofa ʻa e Tamaí ʻi he talanoa kotoa ko ʻení ʻokú ne ngaohi au manavasiʻi.

ʻI he Loto ʻo e fetalanoaʻaki ʻi he ka naʻa ne fehuʻi fekauʻaki mo e tui lahi ʻa e fefine naʻe fetaulaki mo iá ki muʻa

 

Naʻa ʻoku folofola mai ʻi hoku ʻao: "ʻOku lahi fau ʻa ʻene tui pea ʻoku Mafola; ʻOku ou manavasiʻi kapau te tau faʻa fetuʻutaki mo kakai pehee, ko hotau fakaʻuli ... ʻuli." Ko ʻene tali ʻeni, "ʻOku ou ongoʻi ʻo hange ko ia. Kuo ʻosi ʻa e ngaahi ʻuluaki fakaʻilonga!" ʻI ha taimi ʻe taha, ʻoku ne ʻave au ke u peá ne pehē mai kiate au:

« ʻOku ou fie fai ha fononga ʻi he tui; ʻUhinga ʻOkú ke fokotuʻu mai ke kamata? Naʻa ku siofi ia ʻi hoku matá mo pehē mai, "ʻOkú ke līʻoa moʻoni; I fakaʻamu ange ʻe lava ke mou fai ʻa e fononga ko ʻeni ʻo e melinó mo e fiefiá. Ki he ke maʻu ʻa e Melino ko ʻeni ʻiate aú, ʻoku ou fie faleʻi kimoutolu ke mou kamata ʻaki ko ha sitepu lelei ki he Sākalamēniti ʻo e Fakaleleí. Pea kuo ne tali ange: "ʻI he vetehia? ... "Tonu ia, ko koe. Hangē ko ia kuo mahino kiate koé! Naʻa ne tali mai: "ʻOku fuʻu faingataʻa! »...

« ʻIkai, ʻoku faingofua ʻaupito, ʻalu pē ʻo sio ki he taulaʻeikí pea talaange ki ai ʻa e kovi kotoa ʻoku ke pehe naʻa ke fai pea mo koe Fakameʻapangoʻia.

 

9 ʻOkatopa, ʻoku tau lolotonga fononga atu ki he

11ʻOku ʻi ʻĪsī. Naʻe ʻi ai ha kakai ʻe toko 133 ʻaneafi ʻi he Lausanne. Naʻe pulusi ʻe he timi ʻo e makasini Sitela Maris, naʻe fakafofongaʻi ʻi Éditions du Parvis, fai ʻe Misa ʻOnitelea mo Misa Sini-Malia Castella mo Misa Kalisitiane Parmentier. Ne mau maʻu ha talitali lelei ka ko e lahi tahá Naʻe fakaʻofoʻofa ke mamata ki hono tauʻatāina ʻo e ngaahi ʻekitivitií ʻi he fakaʻosinga ʻo e efiafí. Loto Vēkeveké maʻu ʻa e faingamālié. Filimi nounou ʻe tolu Naʻe hoko mai ʻa e ngaahi fakamoʻoní ke fakapapauʻi ʻa e ngaahi mana ʻa e ʻOtuá ʻi he lau voliume.

Ko e pongipongi ʻo e ʻaho 18 ʻo ʻOkatopá, ne ma ʻaʻahi ai ki mont Saint Odile mo Naʻa mau fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie ke lotua ʻemau ngaahi kuí. Ko e feituʻú naʻa ne fakaʻaongaʻi au ʻaki hono fakaʻofoʻofa mo e piety.

 

20 ʻOkatopa ʻi he 16:30 ko

 

ʻAneafi ʻi Lioni, ne fai ai haʻamau fakataha ʻi he ʻi he hoʻataa. Hoʻataa mo ha falukunga kakai ʻe toko 80. ʻOku tau maʻu ʻi he angaʻofa ʻe he taulaʻeiki ʻo e koló ʻa ia naʻa ne puleʻi hono siasi.

ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ha Naʻe pau ke fakahoko ʻa e telio ʻi he taimi ko ia, pe ko ʻetau hoko atu ki hono fakatau mo fakamoʻoni hingoa ʻi he ngaahi voliume, naʻa ne fokotuʻutuʻu fakalelei maʻatautolu, ʻo ʻikai ngata ai, ke ʻa e tafaʻaki ki tuʻa ʻo e falelotu. Naʻe hangē naʻá ne fuʻu Fiefia ke maʻu ʻa e voliume 1 naʻa mau foaki ange kiate ia.

Ko e kuo toe fakahaaʻi ʻe he kakaí ʻenau loto fakamātoató loto houngaʻiá.

ʻAneafi ʻi he 11:00 ʻi ʻArs ne mau kau ʻi he Katoanga Masa. ʻOku maʻu ia ʻe he tokotaha kotoa pe, kau ai ʻetau fakaʻuli maʻu e faingamālie ke maʻu e sākalamēniti ʻo e Fakalelei. Kuo taʻu lahi ʻene maʻu ʻa e mamaʻo. ʻI he ʻaho ni, ko ʻene fiefia ʻoku maʻu ha fetuʻutaki. Hili ia pea kau atu mo e piety, ko ha ʻetau ngaahi ʻekitiviti fakalotu kotoa pe, kau ai ʻa e ngaahi Ngaahi VahaʻaTaimi Fakamoʻoni Fakafolofola. Naʻe kiate au ko ha ʻāngelo leʻo moʻoni.

Toe tuʻo taha, ʻi he taimi ʻoku tau mamata ai ki he ngaue ʻa e ʻOtua.

Ko e ongo fafine naʻá na fokotuʻutuʻu ʻa e fakatahá ʻi Lioni ʻi he ʻi he hoʻataa naʻe haʻu ʻa Y. mo M. ke ʻave kimaua ʻi ʻArs. Naʻe talitali lelei kimautolu ʻe Y. ke mau maʻu meʻatokoni hoʻata ʻi hono feituʻu.

 

 

Ko e efiafi ʻo e ʻaho tatau pē

 

Kuo Grenoble, ki he fakataha efiafi, A., ko e fokotuʻutuʻu, naʻa ne ʻomi kiate kimautolu ʻave ki he feituʻu fakatahaʻangá. Taʻu onongofulu nai naʻe ʻi ai ʻa e kakaí. Kakai, matuʻaki tauʻataina, hange naʻe fiefia.

ʻI he ʻa e fale lahi lelei ʻo e animator mo hono husepaniti, naʻa ma naʻe talitali lelei ia ʻi he po ko ia. Hili hoʻo ʻā haké ʻo laka hake ʻi he angamaheni, ko e lue lalo pongipongi mo e

 

Maʻu meʻatokoni ho Naʻá ma lotu mo ʻeva mei he ongo tautehiná fakataha ʻi ha houa nai ʻe tolu. Ko e mahuʻinga ʻo e uouangatahá ʻo e ongomeʻa mali ʻoku fie maʻu ke tuku ke ngaue ʻa e ʻOtua, ʻi he falala kiate ia mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tauʻataina ʻa e tokotaha ko ee, naʻe fakaʻilongaʻi.

ʻOku Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he ʻEiki kiate kitautolu, kimuʻa pea tau mavahe, ʻoku ko Ia naʻá Ne fakatupu ʻa e uouangatahá. Kuo hoko ia. Naʻá ku fakahā ange kiate ia ʻa ʻene fakaʻamu ke toe sio mai kiate kimauá ʻIlisapeti mo au, koeʻuhí ke ma lava fakataha mo ha ongo meʻa mali ʻe ua, ʻo vahevahe. Naʻe ʻi ai hono husepaniti ko G., ʻa ia naʻe ʻi ha taha kehe ʻi momeniti ko ia ʻo ʻikai ke lava ʻo fanongo ki ha ʻata ʻo Ha, haʻu ʻo pehē mai, "ʻOku totonu ke ke foki mai mo ʻElisapeti koeʻuhí ke ʻE lava ke tau fevahevaheʻaki, ko ha ongo meʻa mali.

Taha Naʻe fakapapauʻi mai ʻe ha kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻe taha naʻe tokanga ʻa e ʻEik ʻa e fakaikiiki kotoa pe ʻo ʻetau moʻui. ʻI he hoʻataa naʻa ku deplore ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻe haʻohaʻo takai ha kakai tokolahi ʻi he tepile mo teke ʻenau ngaahi tohi ke maʻu, ʻi he ʻao ʻo e niʻihi kehe, ha fakamoʻoni hingoá. Kuó u aʻusia ʻa e palopalema tatau ʻi he Lausanne. ʻOku faingataʻa kiate au ke ʻoua naʻa ku lava ʻo muimui ʻi he fakamuʻomuʻa, ʻa ia te ne ala uesia e kakai.

ʻAneafi efiafi, ʻo ʻikai haʻaku kole pe fakalaulauloto, ha sea naʻe tuku ʻi muʻa he tepile ke fakaʻilongaʻi ʻa e Voliume. Ko ia ai, ka ʻi ai ha taha ʻoku fie maʻu ha fakamoʻoni hingoa, Tangutu ʻi ho nofoʻangá. Ko e lahi ange ʻo e tukulolo ki he malohi ko ʻeni pea fai ha fili pe ko hai ʻe hoko maí.

 

 

21 ʻOkatopa ʻi he 9:20 pm

 

ʻOku tau ʻoku tau fononga atu ke palani dʻAups, ʻi Provence. Naʻa nau ʻi val-Les-Bains ʻaneafi. Kakai pē ʻe toko onongofulu naʻa nau ʻi ai. Naʻe fehuʻi ange ʻe he letioó

 

ʻa e kakai ke ʻoua naʻa nau ʻalu he hala, koeʻuhi ko e ʻea ʻi he ʻamanaki lelei.

ʻI ai Naʻe toe tauʻatāina mo vēkeveke ʻaupito ʻa e kakaí.

ʻOku tau nofo mo e tokotaha tokoni, ko ha faʻe kei talavou, ko ha famili fonu ʻi he ʻofa ʻa Sīsuú.

 

 

24 ʻOkatopa ʻi he 5:55 pm

 

I fie maʻu ke hoko ʻa e falé ni ko ha mohenga ʻo e ʻofá, Ki Falanise pea fakalaka atu ai

(Ko ha Pōpoaki ki ha kolo ʻoku fakataueleʻi ʻi ha ngaahi founga lahi)

Mālō ʻaupito ʻEiki ko Sīsū, ke talitali lelei kimoutolu. ʻi heni ʻi he ʻa e Fale ni. Fakamālō atu ʻi he ʻofa kuo mou fakamafola atú ʻi he kiʻi kolo siʻisiʻi ko ʻeni, ko Pee Sione pe. Mālō ʻaupito ʻi he ʻofa ʻoku ke fie lilingi ki he fakamaauʻanga ʻa e kakai ʻoku ʻe fou atu ʻi he fale ni, pea ʻi ha kae tautautefito ki he kau taulaʻeikí ʻi he ʻao Ho Kāingalotú ʻI ai.

I Ko e feituʻu ia ke ke fanongo ki ai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

« Siʻoku kiʻi taʻahiné, ko e meʻa ʻokú ke siotonu aí ko e kamataʻangá pē ia ʻo e meʻa te u lavaʻi ʻi hoku lotó, ʻi heni, ʻo fakafou ʻi Hoku Kāingalotú ʻI ai.

I fie maʻu ke ngaohi ʻa e falé ni ko e mohenga pē ʻo e sivilaise ʻo e ʻofá ki Falanise pea fakalaka atu ai. Ko e meʻa ne u fai ʻi hoku lotó kau mēmipa ʻo e kiʻi kolo siʻisiʻi ko ʻení, pea ʻi he Tamai ko Sini-Malia, te u fai ia ʻi he loto ʻo e ʻUlungāangá. Te nau haʻu ki heni ke internships, tautautefito ki he kau taulaʻeiki. Ko e fie maʻu pē ʻe taha mo fakangatangatá ke Muimui ʻi he hala kuo u fakatotoloʻi ʻo fou ʻi he Tamai fai ʻe Jean-Marie.

 

Ongo ʻE akoʻi ʻe he fakamoʻoní. Te u tataki ia ki he fakaikiiki siʻisiʻi tahá, ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e nāunaú pea mo e meʻaleá fakatouʻosi kuo pau ke ne fakahoko ia. ʻOku ou talaange ki ai ʻave ʻa e kakai kuo pau ke ne fai ʻeku Ngāué ʻoku ou loto ke fai ʻiate Ia mo e kakaí ʻo e kiʻi kolo ni.

I Te u hoko ko honau ʻEiki ʻo hange pe ko au kiate kimoutolu. Te u tataki ʻenau ngaahi laka takitaha. Koeʻuhi ko ʻenau "ʻio" taʻe-faituʻungaʻa pea ʻoku nau hoko ai ko e ʻOfa. ʻoku ou ʻuhinga ki he ki he Tamai ko Sini-Malia ʻo peheni:

Ko ʻeku naʻá ku fili koe ʻe he kiʻi taʻahine ko Sini-Malia mei he kotoa ʻo ʻitānití Ki he misiona fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga ko ʻeni ʻoku kamata maʻau ʻi he momeniti.

I Naʻá ku teuteuʻi koe ʻi he loto tokanga mo e ʻofa. Ko hoʻo tokotaha lahi loto fakatōkilalo mo talangofua ki he Finangalo Māʻoniʻoní Naʻe hanga ʻe heʻeku Tamai, ʻo hoʻomou Tamai, ʻo ʻemau Tamaí, ʻo ngaohi Ko ha koloa mahuʻinga mo e meʻangāue mahuʻinga tahá koe mahuʻinga ʻi Hoku nimá.

ʻoku ou maʻu Fie maʻu moʻoni koe. Fakamālō atu ʻi hoʻo talí foaki lahi pea mo Hoku uiuiʻi. Manatuʻi ʻa e taimi ko iá Ko e meʻa mahuʻinga taha kiate kimoutolú ʻa e meʻa ko ia ʻoku mau feohi aí ke vaofi. ʻI hoʻo tali maʻu pē ʻEku ʻOfá, ʻokú ke Hoko ʻo ʻOfa pea ʻokú ke fakahū ʻEku ʻOfá.

ʻOkú ke naʻá ne taulaʻeiki ki ʻitāniti ʻo fakatatau ki Hoku Fakamaauʻangá.

ʻI he ʻofa ʻOku ou ʻofa atu kiate koe ʻi he anga faka-ʻOtua. »

 

Ko e tohi talanoa Hili ʻeku hiki ʻa e popoaki ko ʻeni, naʻa ku fiefia ke ʻilo ko e fale ko ʻeni, ʻa ia ʻoku ui ko ti Los (Loloti, Naʻe nofoʻi ʻa Kalaisi) Estello (Star, Mary), ʻe ha kolo ʻo e kau lotu pea hoko ko ha ʻapi ʻo e lotu tuʻuloa ʻi ha senituli ʻe taha. I

 

ʻOku toe ofo foki ke lau ʻi he leʻolahi

"Fefine Geneviève, paroles dʻéveil", ʻi he peesi 18, ko ha ʻata ʻo ʻAlekipisope Léon Arthur Elchinger, tamaioʻeiki ʻa ʻa e pisope ʻo Strasbourg, ʻa ia naʻe mamata ʻi Los Estello a feituʻu ki ha evangelization foʻou.

ʻI he Tohi Fika 1, "Koeʻuhí ke fiefia ʻa Hoku kakaí, ko Hoku SĪSŪ kuo filí," ʻi he peesi 00 229, ʻoku pehē ai: "ʻOfa mo e ʻoku ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi ʻa e moʻoní. ʻI he tohi ʻa Geneviève ʻoku ne tohi ʻo pehe: "ʻofa mo e fie maʻu ke ʻoku fakaiku ʻa e moʻoní ki he fakavaivai ki he Tamaí. "

Fehangahangai Te u lau atu ha ngaahi fakamoʻoni nounou ʻe tolu ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi ko iá. "Fefine Genevieve":

« ʻOku tapuekina ʻa e fale ni, feituʻu ni, mo e kolo ni. » (Katinale Lopeti Koloffy)

« Kapau naʻe pau ke tau fakamatalaʻi fakanounou ʻa e uho loloto ʻo Sinouefa ʻi he fitu ko e ngaahi leá ko e: moʻui, ʻofa, moʻoni, mahino, angalelei, poto ʻi he loto, poto he tukuhua. (Tamai Jean-Marie Donadei)

« Kapau ko ha faifekau au ʻi Lūsia, ʻoku tupu ia mei ha ʻaho ʻe taha naʻe taʻelata ai ʻa Sinisā pehē mai kiate au, "ʻAlu, kae ʻoua naʻá ke ʻamanaki ki ha meʻa, Ngāue ʻi he taʻu uofulu mā uá ngaahi taʻu lahi mei heni pea hoko ko e ngaahi foha ʻo e Siasí! (Tamai Piea Dumoulin)

 

10 30 ʻOkatopa ʻoku tau fononga atu ki Tulusi. Ko e meʻa pe ʻoku tau maʻu

moʻui ʻaki Ko e aʻusia lelei taha kuo tau aʻusiá Tokangaʻi mo talitali lelei ʻi ha founga makehe ʻe he kiʻi kolo siʻisiʻi ʻo e fale ni pea ʻi ha founga fai ʻe Heʻene Tamai ko Sini-Malia Donadei, ʻa ia ʻOku peheni hono fakamoʻoniʻí:

« ʻOku ou hiki e ngaahi lea ko ʻení kimuʻa peá u toki feʻiloaki mo Léandre Lʻoccasion ʻoku mau tatali ki he Los Estello, ʻi Sainte Baume, Provence, Saute-Hahake ʻo Falanisee, 21 ʻOkatopa.

 

Ko e ongo tohi leander, ueʻi ʻe he ʻEikí ,ʻi he talamai ʻe ʻiloʻi ʻa kinautolu, pea ko au Fiefia ʻi he faitoʻo, thermal, fakamalohiʻi ʻe hoku Siteiti ʻikai lava ha meʻa, piracy, ʻi cauterets ʻi he Faka-ʻĒkisí, ke kamata lau e ʻuluaki tohí pour le bonheur ti ʻAʻaku, ʻa Sīsū kuo fili.

Taulaʻeiki Sīsū Kalaisi ʻi he Siasi Katoliká, Ko ʻEku Faʻeé, ʻOku ou fili ke lau ia ʻi he ʻosi ʻa e ʻŌfisí, peá u ʻi he ʻi ai ʻa e Sakalameniti Ne Tapuakiʻi.

Naʻa ʻOku ʻi ai ha "meʻa" ʻoku aʻu ki he Kuo teʻeki ai ke u ʻiloʻi ʻa e meʻaʻofá ni. Mei he kamataʻangá ʻo e ngaahi folofola ʻa Sīsuú ne ueʻi fakalaumālie ʻe Leander, ʻOku ou ongoʻi ʻi he fetuʻutakí pea ʻi he vā fetuʻutaki hangatonu mo e ʻEikí ia. Hoko e ngaahi fehuʻi ʻa Léandre taimi siʻi pē kuo fakahoko e ngaahi tohi ʻa Sīsuú lahi fau ʻi hoku fakamaauʻanga ʻo ʻikai fanongo pe sio ai, ko e fehokotakiʻanga ʻi he vahaʻa ʻo e ʻafioʻanga ʻo Sīsuú - moʻui ʻi he Matapule ʻo e ʻOtuá fakatapui mo au, ʻi he uho ʻo e fakamau-ʻoku fuʻu sima ko ha feituʻu ia ʻo e fetalanoaʻaki vāofi mo falala moʻoní ; Pea hange ʻoku tuʻu maʻu ʻa e taimi.

Mei he Ko e ngaahi femanakoʻaki ko ʻeni ʻoku ou mavahe mei hoku ʻaho, impregnated ʻo hange ha vavae viviku ʻoku moʻui, ʻo e ngaahi fakaʻehiʻehi ko ʻeni fonu ʻi he moʻui:

Koeʻuhi he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOfa ʻiate kimoutolú, pea mou hoko ai ko e ʻOfa.

Koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe pea tuku ke ʻofaʻi koe, hoko ʻo ʻOfa.

Koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe pea tuku ke ʻofaʻi koe, hoko ʻo Moʻoni, ʻokú ke Hoko ʻo Moʻoni tauʻataina, ʻoku ke hoko ko e ʻOfa. »

Ngaahi Maná Toutou fakahoko: ʻOku ou tokanga ʻi he ngaahi meʻa ni, ʻOku toe longomoʻui ange ʻa e tokanga ki he fakamau pea ʻoku ou ongoʻi lahi ange fakataumuʻa ke lea ʻaki ha lea moʻoni "ʻIo" ki he ʻEikí ʻi he Lahi e "fanga kiʻi meʻa iiki". I

 

I ʻoku ou ʻilo pau ʻe liliu au ʻe he ʻEikí pea ko e ngaahi taimi ʻeni ʻo e fiefia te ne ʻohofi ʻeku ngoue.

Fai ʻe ʻa e Ngāue ʻi Lotó, ʻoku ou hangē pē ʻoku teke ki he tukulolo e meʻa kotoa pē ki he ʻEikí: fiefia, mamahi, ilifia, faiangahala faingataʻaʻia, faingataʻaʻia ʻi he faʻahinga kotoa pē... ʻI he tuʻunga ko ʻení ʻOku feʻaveʻaki ʻe he paʻanga ʻa e founga fakalakalaka ʻo e "liʻaki loto falala ʻoku fakahaofi". Kuo hanga ʻe heʻeku moʻui tui, ʻamanaki lelei mo e ʻofa ʻo naʻe liliu moʻoni. ʻOku fonu hoku lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ivi. I kau ʻi he ngāue ʻa Sīsuú, ʻo ʻikai maʻu ha toe meʻa kehe ʻi ha ngāue lahi

ʻa e ʻaloʻofa.

Sīsū fakahā ʻa e moʻoní ʻi he taimi ʻokú ne talaange ai kia Leander ʻe maʻu ʻe he tokotaha laukongá, ʻi hono lau ʻo e ngaahi voliume, ʻo tatau pe mo e talafekau. Ko e ngaahi tohi ko ʻeni ʻo e moʻuí hange kiate au ko e "Ko e Faʻifaʻitaki Foʻou ʻo Sisu Kalaisi" ki he Nofotuʻi Foʻoú.

Ko kinautolu ʻE lava ʻe he ngaahi laine afí ʻo ngaohi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku fekumi ki he ʻOtuá ke hoko ko ha ko e tokotaha moʻoni ʻoku ne maʻu ʻa e ʻOtua. Ko hono ʻiloʻi ko ia ko e fakataha mo e he ʻikai lava ke moʻui ʻa e ʻEikí maʻá e tokotaha ko eé, kātaki, ʻe hoku kau taulaʻeiki, ʻe fakaava fiefia ʻe Sisu ʻa e matapaa ke ʻiloʻi hono pedagogy fakalangí, kau ai ʻa e ʻOku fakahoko ʻe he ʻaloʻofá ʻa e fakamāú. »

ʻI he 20 ʻOkatopa 2001

Tamai Jean-Marie Donadei (taʻu ʻe 34 ʻo e lakanga fakataulaʻeikí)

Konga Naʻe Toʻo mei he laʻipepa fakamatala ʻa e Roc Estello:

« Ne aʻu mai ʻa Léandre Lachance, naʻá ku fakatokangaʻi ia fakahangatonu. ʻI muʻa ʻi Franciscan faingofua mo e loto fakatōkilalo moʻoni, ʻoku ou tāpuakiʻi e ʻEikí ʻi heʻeku fili ha ko ha tangata pe talafekau pehe ʻo ʻEne Ongoongo Lelei, neongo Leander hiki fakaʻaufuli mei he pōpoaki ʻo e ʻOfá ʻokú ne ʻOmi.

 

PJ-M. Foaki »

 

Tulifua ʻo e ʻata ʻo e ʻaho 25 ʻo ʻOkatopa ...

ʻI he Falealea ko ʻení, fakataha ʻo e Sāpate, 21 ʻOkatopa ʻOku laka hake he toko 150, kau ai ha kau taulaʻeiki ʻe toko nima. Vetehia mo e katoangaʻi Eucharistic ʻo e TEMNAGE hili hono tokangaʻi. Naʻe ngaohi koe ʻe he ʻofa ʻa Sīsuú ke ke ongoʻi.

Mōnite Naʻe fai mai ha fakamoʻoni ʻe ua: ʻuluaki, ʻi he hoʻataa, ʻi he Aix-en-Provence, ʻi ha fale ʻi muʻa ʻi ha haʻofanga kakai ʻe toko 70 mo e 3 Kau Taulaʻeikí. ʻI he efiafi ʻi Touloné, naʻe ʻi ai ha kiʻi kulupu ʻo ha toko 20 ʻOku tānaki ʻa e kakaí mo e taulaʻeikí. Liliu naʻe hoko ʻa e feituʻu fakatahaʻanga ko e tupuʻanga ʻo e taʻelavameʻa ko ʻeni.

Naʻa mahuʻinga ke talaange naʻe ʻikai ke tau ʻi ai ʻi he tupuʻanga. Faingataʻa ke ʻilo ho hala ki he meʻa ni feituʻu. Naʻa mau kole, ko e kau pāsese ʻo e ongo kaá fakatouʻosi, ʻetau kau ʻangelo leʻo ke tokoniʻi mo tataki kitautolu. ʻOku tau aʻu ki ha fetaulakiʻanga, ne mau tuʻu ke fehangahangai mo e tangata ʻi muʻa ʻiate kitautolu. Ko ia, ʻoku ʻi ai haʻatau ʻohovale ʻi hono ʻomi ke u taki ʻa e Tokotaha ʻoku Ne ʻave kitautolu he taimi pe ko ia ʻa e veʻeteka fakaʻuli ʻo ʻene kaa ʻi he tauʻanga lelue ʻo ʻulungāangá.

ʻI he ʻI heʻene foki maí, fiefia, naʻe ʻoange kiate ia ʻa e leʻo lahí. Ko e ha naʻe ʻikai ʻo ʻikai ko ʻetau houngaʻia kiate ia pea ki he ʻOtua ko ʻeni ʻoku fuʻu tokanga ki ʻetau ngaahi fie maʻu kotoa pe!

ʻOku tau naʻe ʻi ai ha ongo ʻaho mālōlō lelei ʻe ua ʻi he feituʻu ko iá ʻo e ongo fakatokoua fakaʻofoʻofa, ʻo tatau pe ki he kakai ʻo Mahalo ko ha toko fa pe mo au. Kuo tuʻunga ko ʻeni ne mau moʻui ʻaki ha TATA (kolo) ʻo e ʻofa mo e Fevahevaheʻaki ʻa ia naʻe hounga lahi ʻo e meʻa kotoa pe.

 

15 ʻOkatopa

 

ʻOku tau ʻoku tau fononga atu ki ʻAngoulême. Naʻa tau ako ʻaneafi naʻe fie maʻu ʻe he kau maʻu mafai fakalotú ke kaniseli ha fakataha ʻi ha Boulogne, ko ha suburb ʻo Palesi. ʻOku ʻikai ke tau Naʻe ʻikai ke ma ʻiloʻi hono ʻuhinga totonu, ka naʻa ma fakakaukau naʻa naʻe fakahoko e ngaahi sitepu ʻe ha fefine hili ko e meʻa naʻe hoko ʻi Haubourdin, ʻi he tokelau, fekauʻaki mo ha taulaʻeiki haʻu ke angatuʻu pea ko hai naʻá ne tukuakiʻi ko ha hiki tatau taʻe fakalao taulaʻeiki; Fakatatau ki heʻene fakamatala, naʻa ne "maumauʻi" ʻe he pīsopé. ʻOku pehe Naʻá ne ui mai ke ne pehē naʻá ku ʻalu mo ia kau taulaʻeiki loi. Meʻamālie, Tamai Ko Sini-Malia Naʻe kau atu ʻa Donadei ki he kau pīsopé. Pea Naʻe toe foki mai ʻa e meʻa kotoa pē. Sai ʻaupito.

Ka ʻo e fakataha Tulusi, naʻe maʻu ʻe ha kakai ʻe toko 100 nai niʻihi ne tukuhausia. Naʻa nau mavahe kotoa mo Ko ha fakamoʻoni maʻatautolu. ʻenau houngaʻiá mo e houngaʻiá ʻofa. ʻOku kau ʻa e kiʻi M. mo ʻene faʻee ʻi he pati ki Lōtesi ke fakahā mai kiate kitautolu ʻenau ngaahi ongo leleí.

Ko ʻeni Hoʻataá, hili haʻaku maʻu ha taimi fakafiefia momeniti mo hono tokoua pea feʻiloaki ai mo e Tamai ko ʻApikaleʻ Ne mau maʻu meʻatokoni hoʻatā, ʻo fakalongolongo he taimi ko ʻení ʻi he ko e Abbey ʻo Ste-Malia du Désert.

Lolotonga e Ko e maʻu meʻatokoní, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e ʻofa lahi ʻoku ou maʻú Talu mei heʻeku ʻi Falanisee, mo e kakai fakatouʻosi ʻoku ʻalu mo au pē ʻa kinautolu ʻoku Kau Maí mo Kinautolu ʻOku Kau Maí. I fakakaukau ko ha housi ngoue au ʻoku fakaʻaongaʻi ki he ʻo lilingi hifo e ʻofa ʻa Sisuu ʻi he ngaahi matalaʻi lose fakaʻofoʻofa. Tuku muʻa ke u fakamahino atu ko e moʻoni ko au ʻoku lahi tahá fuʻifuʻi ʻe he ʻofa ʻa e ʻEikí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku moʻui pe ʻaki ʻa e kakai kotoa pe naʻe haʻu kiate au ke fakahaaʻi ʻenau loto houngaʻiá. ʻOku ou fiefia ke fakakaukau atu ki ha paipa ʻoku mahuʻinga ʻa e fuʻifuʻi ki he ngaahi matalaʻi lose kuo tofanga ai mei laʻalaʻaa ka ko e meʻa ʻoku lelei ange ki he ngaahi matalaʻi lose ko e maʻu ʻa e ʻuha ʻoku to mei he langi. ʻOku ui ia ki he meʻá ni ke fakatupu ha meʻa lahi ange. He ʻikai ke toe maʻu ʻe he paipa ʻo e mahuʻinga.

 

9 ʻOkatopa

ʻOku tau ʻoku tau fononga atu ki Boulogne, ofi ki Palesi, ki ha Fakataha fakaʻosi kimuʻa pea mavahe ki Kiupeki.

Kuo Puymoyen, naʻe fakafuofua ki ha kakai ʻe toko 100. Naʻe fai e fakatahá ʻOku lelei ʻaupito ʻa e faʻahitaʻu mafana mo ava, fakaava. Ko e ko e fakaʻitaʻí pē ke fakaʻatā ʻa e meʻa fakatokangá, Fakakata kovi e pepee, ka naʻe ʻikai ha taha naʻá ne ʻilo e founga ke ne fakasiʻia ai e meʻa Naʻe tolonga ʻa e taʻelavameʻa ko ʻosi ha ngaahi miniti siʻi.

Ko e tokotaha naʻa ne fokotuʻutu talitali lelei kimautolu ʻaki ha meʻatokoni ifo, ngaohi fakavavevave kimuʻa siʻi pē he fakatahá. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne ʻomai kiate kimaua ʻa e Maʻu meʻatokoni pongipongi.

Ko e Fakataha hono 27 ʻi Pontmain fakatahatahaʻi e 300 kakai. .. nds. Ko e fuʻu fale lahí naʻe feitama. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻenau loto vēkeveke ʻaki hono fakahā mai kiate au ʻa e ngaahi liliu ʻoku nau maʻú moʻui ʻaki hono lau ʻo e ngaahi tohi "Huaʻi Hifo ʻa Leniu ti mon, ʻa sīsū kuo u filí" mo e ngaahi fakamoʻoni hingoá.

Taha naʻe haʻu ʻa e tokotaha naʻe kau maí ʻo talamai naʻe taki ha kulupu ʻo ha toʻu tupu ko Ateurs ʻe ha taulaʻeiki, naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tohi ki he toe loloto ange ʻa e fakalaulaulotó.

 

 

3 ʻOkatopa:45

 

Naʻa naʻe kei ʻi ai pē ha kakai ʻe toko 300 nai ʻi Paunitā. ʻOku Naʻe hangē ne fiefia mo fakahoko lahi taha ʻa e kakaí ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻa e fakataha.

Taha Ne haʻu ha finemui ʻo talamai he ʻikai te ne ʻikai haʻu ki he fakataha ko ʻeni, ka ki muʻa ʻi he Sākalamēniti Māʻoniʻoní, naʻá ne fanongo ki hoku hingoá ko "Léandre". Naʻe ʻa ia naʻa ne fakamatalaʻi ʻene ʻi ai.

Taha naʻe haʻu ha niʻihi kehe kiate au ke talamai ko e mosilemi ia ka naʻe fonu ia ʻi he ʻofa he lolotonga ʻo e fakataha mo pea naʻá ne ʻofa ʻia Sīsū.

 

Hangē ko e Naʻe hiva ʻa e tokotaha hivá kimuʻa he polokalamá, ʻi he hoʻataá ʻosi pea kamata ke u fakamoʻoni hingoa Ko e ngaahi tohi ʻi he 3:30 p.m., lolotonga e taimi maloloo. Naʻá ku fakamoleki ha taʻu ʻe 20 houa ʻe taha ʻi he ʻosi ʻeku ngāué.

Kuo ʻI he mafoa ʻa e ata, ne u kole kia Sisu ha meʻaʻofa maʻa ʻa e Kakai kotoa pe naʻe ʻiate au ʻi he ʻaho ʻe 19. ʻoku ou maʻu maʻu ʻi hoku lotó kuo foaki ange ʻe Sīsū kiate kinautolu ko ha meʻaʻofa he ʻikai ke nau teitei lava ʻo ʻosi hono vete; Kuo ʻiloʻi, ko e taimi kotoa pē ʻoku nau tuʻu ai ʻi he ʻao ʻo e Tokotaha Māʻoniʻoní Sākalamēnití pea ʻoku nau fifili ki heʻenau manavasiʻí pe ilifiá ke fakaava mo lau ha taha ʻo e ngaahi tohi "Pour Mon Bonheur, Mon Choisi SISU", te nau fepaki. tion pea ʻe hoko ʻataʻata kakato mei he meʻa ʻoku nau hohaʻa ki ai mo ʻenau manavasiʻi. Pea ko e lahi ange e taimi ʻoku nau fakamoleki ʻi muʻa he Tāpuakiʻi e Sākalamēnití, ko e lahi ange ia hono fakafonu kinautolú.

ʻOku Ko e meʻa naʻá ku vahevahe mo kinautolú kimuʻa peá u mavahé. ʻIkai ha taha fakamoʻoni kiate au kuo ʻaonga kiate kinautolu ʻa e ʻaloʻofa ʻa ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he kotoa ʻo e ʻaʻahí. Ko ha tangata naʻá ne fakahā mai kiate au kuo teʻeki ai ke ne maʻu ha holi lahi pehē ke liliu ʻe he ʻEikí.

Ongo fakaelotó naʻe maʻolunga ʻi he taimi naʻa ma mavae ai. I ʻokú ne fie fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ʻaʻahi ko ʻení ʻaki haʻo pehē:

ʻoku kuo tau fononga ʻi ha kilometres nai ʻe 5,000;

ʻoku Ne u fai ha fakamoʻoni ʻe 18 ʻi he ʻaho ʻe 18, ʻi muʻa ʻi ha haʻofanga ʻo ha toko 2,400 nai;

ʻoku ne ko ha aʻusia ia ʻoku ʻikai hano tatau;

ko ia ʻi he Naʻá ne fakatau atu ha ngaahi fakataha lahi ʻo hangē pē ko ia ʻoku ʻi aí Niʻihi ʻoku kau ki aí;

ʻoku ʻOku ʻi ai haʻaku fakaʻilonga ʻi he vahaʻa ʻo e tohi ʻe 1200 mo e 1500.

I kuo teʻeki ai ke ne aʻusia ha meʻa lahi pehe mo tini. I kuo teʻeki ai ke Ne fakaʻaongaʻi ha meʻa lahi pehē. I Mahalo ko e tokotaha nai ia kuó ne maʻu ʻa e ʻofa lahi tahá. ʻoku ou maʻu ʻa e ongo naʻa ne tauhi ki he lahi taha ʻe lava ʻe hoku fakamaauʻanga maʻu.

 

I ongoʻi ʻoku siʻisiʻi ange, tuēnoa mo vaivai ʻi he uhouhonga ʻo e fakaʻofoʻofá mo e ngāue fakafaifekaú.

ʻoku ou maʻu ko ha holi lahi ʻeni ke kumi ʻa ʻElisapeti mo ia Fāmilí.

I ʻikai ke ʻilo e founga ke fakamālō ai kia Sīsū ʻi he fuʻu ʻOfa lahi pehē fau ʻaloʻofa.

I ʻOku ou ongoʻi malu ʻi he vakapuna.

I ongoʻi ʻoku fie maʻu ha taimi ke te toe foki ai ʻo taʻelata kae lava ke lelei ʻetau ngāué Ke fakatahaʻi, naʻe moʻui ia ʻiate au pea ne u maʻu ʻaloʻofa.

Fie maʻu tanaki atu ki ai ʻi he lag vakapuna naʻa ku fuʻu faingataʻaʻia ke foki ʻi ʻapi ʻi ha tuʻunga ongosia lahi. Ka ko e ʻEikí ko hai ʻokú ne tokangaʻi ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fakangofua ʻi he kaá naʻá ne fakafoki mai aú, ʻOku ou mohe maʻu ʻi ha houa lelei. I Ko ia, foki foʻou mai ki ʻapi mo mateuteu ke foaki kia ʻElisapeti ha meʻaʻofa meiate au Ne fonu ʻi he loto vekeveke mo e fakafetaʻi ko Ia naʻá Ne fekauʻi au ke u ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻa e konitineniti ʻIulope.

 

 

Sherbrooke Qc, 29 listopada, 3:40

 

ʻOku ʻOku ou tokangaʻi ʻa e meʻa kotoa pē; Ko e ʻAʻeva ʻi he Tui Haohaoá

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e kole ko ʻeni ʻa J.-P. pea mo ʻeku taʻe-maʻu ha mālohi ke tali ʻakí.

I ʻOku ou ʻi homou fakaʻauha. Fakamālō atu ʻi hoʻo fakafanongó pea tali ʻa e lotu taʻefakapotopoto ko ʻení.

ʻOku hounga ia kiate au.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ou saiʻia ke sio ki heʻeku ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku ou fili.

ʻI he ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻa e Meʻa ʻOku ou Faí, ʻoku ʻi ai ha holi lahi ki he tokotahá ʻoku kau ʻi he Mon Agir de

 

ʻE Toʻo ʻa e meʻa kotoa pe ke ke maʻu ai ha faʻunga mo ha kautaha fekauʻaki mo e Mon Agir.

Kapau te ne fokotuʻu ha ʻekitivitī, ʻoku ʻikai foki ke u lava Fokotuʻu ha kautaha ke tali ki he kole? Kapau te u faʻu ha kautaha ke tali Ka kole, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ki he meʻá ni ʻOku ʻikai tokangaʻi ʻe ha taha ʻa e houalotú. Neongo ia, kuo pau ke siʻaki hono loto ke ʻamanaki atu ki he meʻa kotoa pe meiate Au hili ʻI heʻeku maʻu aú, ʻo kolea e meʻa kotoa pē mo fakafanongo fakaleleiʻi ʻeku ngaahi ueʻi fakalaumalie, ʻa e kakai naʻa ku tui ki hono hala mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he ia. ʻOku ou tokangaʻi e meʻa kotoa pē.

Fiefia Te ke lava ʻo tuku ke u tataki mo fakahinohinoʻi? ʻOku ou Maʻu mo Haʻaku ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

6 Tisema ʻi he 3:15

 

Ko Hoʻo ʻoku ʻikai totonu ke tuku ʻa e falalá ʻi ho halá ke ngāue, ka ʻiate Au, ko homou ʻOtuá

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu kiate Kimoutolu ʻa e tūkunga ko ʻení, naʻe fakatokangaʻi lolotonga e ʻo ʻeku nofo ʻi ʻIulope, ko ha kakai lelei ʻoku ʻoku nau aʻusia ha mamahi lahi ʻi honau ngaahi fāmilí, kae lava ke toe lelei ange mahino ʻa e (ngaahi) tupuʻanga ʻo e faingataʻaʻia ko ʻení.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu ko ʻení. te u talaatu Hangē pē ko iá.

"Ko ʻeku Kiʻi tamasiʻi, ʻoku ʻikai ha palopalema ia ʻi he fie maʻu ke fie maʻu Fakaʻuli leleiʻ ʻiate ia pe. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku lelei ke toʻonga ko ha kemikale tamate, ʻo toe lahi ange ʻi he fehangahangai mo Hoku ʻAo Maʻoniʻoni.

 

ʻI ai Ko e feituʻu ʻoku ʻi ai ha fehālākí ko e taimi ia te tau lava ai ʻo foaki lahi angé ʻo e mahuʻinga ki he foʻi moʻoni kae ʻikai ko e tuʻunga ke aʻusia; Tuku ke ne tokanga ke tauhi e ngaahi ngāue ʻa e niʻihi kehé ke fakamāuʻi kinautolu pea faʻa, fakahalaiaʻi pe fakaangaʻi kinautolu. Ko e Meʻa ʻOku Mahuʻinga Ange Maʻu Pe ko e ngāue ko iá ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he tangatá, ʻa e vā fetuʻutaki ʻoku fakatahaʻi ia kiate Au Pea ʻoku ʻikai mamata ki ai ha taha ʻi he meʻa ni.

Ko Hoʻo ʻoku ʻikai totonu ke tuku ʻa e falalá ʻi ho halá ke ngāue kae ʻiate Au, ko homou ʻOtuá. Ko e meʻa ʻoku mātuʻaki mahuʻingá he ko e tokotaha ʻoku ne fie maʻu ke maʻu ha ʻulungaanga haohaoa ʻoku ʻikai ke fakamāuʻi, ka ke sio ki he niʻihi kehé ʻi he ʻofa. Maʻa e Kuo pau ke ke maʻu ha ngaahi fakakaukau ke ke maʻu ʻa e fotunga ko ʻeni ʻo e ʻofa ʻo e ʻofa ki he tokotaha ko ʻeni, kae ʻikai ko e ngaahi fakakaukau fakaanga pe tukuakiʻi.

Taha tuhu ʻoku fuʻu mahuʻinga ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tauʻatāina lahi ʻa ia kuo foaki ʻe heʻetau Tamaí ki Heʻene takitaha fānaú. ʻI he taimi ʻoku ʻikai fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e tauʻatāina ko ʻ ʻOkú ne fakatupu ʻi he moʻui ʻa ha ongomeʻa mali pe ʻi he vahaʻa ʻo e kakai lalahí ngaahi mavahevahe, fepakipaki mo e faʻa blockages ʻoku ne taʻofi ʻenau fononga mai kiate au, ko honau ʻOtuá. Hoko ko ha Tokotaha ʻOfa ke langa hake ʻa e Kakai Sivilaise

ʻOfa

ʻOku tuku ke fakalaka atu ʻa e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu ke tau kau fakataha ko e tahá, ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi ʻene tauʻatāina kakató ko e ʻOtuá Fakaʻapaʻapa;

ʻOku ke ʻofa ʻiate ia ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate iá;

ʻOku Sio kiate ia ʻo hangē ko e ʻafio mai ʻa e ʻOtuá kiate iá.

Naʻa ʻoku langa ia mei loto, ʻa ia ʻokú ne liliu ʻa e anga hoʻo moʻuí ke fakakaukau pea liliu e anga hoʻo fakakaukaú ke ngaue. Feinga ke aʻu ki ai ʻaki haʻo faʻu ha hala ʻOku fehangahangai ʻoku matuʻaki faingataʻa, fakaʻofoʻofa pea ʻikai faʻa malava. Kapau ʻoku ke ongoʻi ʻoku ʻikai ke ke ʻulungaanga lelei ki he niʻihi kehé he kuo nau taʻofi ʻenau tauʻatāiná, tuku ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻAloʻofa maʻongoʻong

 

Tamai. Tui tūkunga ko ʻeni ʻi he sākalamēniti ʻo e Fakaleleí pea ʻe ʻilo ʻe Pee Fai lelei maʻau, hoʻo moʻuí pe niʻihi kehé.

Fiefia pea fiefia ʻoku ke haʻu mei Vrir pea talitali lelei e ngaahi maama ko ʻeni ʻokú ne tataki lahi ange koe ʻi he hala ʻo e kakato ʻo e ʻOfa.

Haʻu fāʻofua kiate au pea fāʻofua ki he uma ʻo ʻEku Faʻē Monūʻiá. Fakataha ʻoku tau ʻalu ke ʻOfa.

ʻI he ʻofa ʻOku ou ʻofa atu kiate koe ʻi he anga faka-ʻOtua. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu. »

 

 

6 Tisema ʻi he 4:40

 

Konga Naʻe Toʻo mei he malanga ʻa S. Peanato, ʻa ia ʻoku ne foaki mai kiate kimautolu ʻa e toko tolu ko e haʻu mei he ʻEikí. Meʻa ni he ʻikai hoko ʻa e fakakonga ʻIkai ko e tokotaha ʻoku tau lolotonga aʻusia?

 

ʻEiki Sīsū, naʻe fakaʻohovale lahi kiate au ʻa e malangá ni. Peanato, maʻa e Faʻahitaʻu Aʻu mai, ʻa ia ʻoku peheni:

"Naʻa mau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha haʻu ʻe tolu Sei-Gneur. - Ko e tolú ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e ongo ua ko ee

Ko e Ngaahi ʻoku mahino moʻoni, ʻoku ʻikai pehe ʻa e taha ko ʻeni. Lolotonga ʻene ʻUluaki haʻele mai, naʻa ne ha ʻi mamani ʻo nofo fakataha mo ia. kakai ʻi he taimi, ʻo hange ko ʻene fakamoʻoni tonu, kuo nau naʻá ne mamata pea tali ia ʻi he tāufehiʻa. Ka ki hono fakaʻosi haʻele mai, "ʻe mamata ʻa e kakai kotoa pe ki he fakamoʻui ʻa hotau ʻOtua, pea te ne te ne sio ki he tokotaha kuo ne hokaʻi." Fai ʻe ki he, ʻoku fufuuʻi ʻa e haʻele mai ʻoku ʻikai fakahangatonu: ko e kakai fili pe ʻiloʻi ia ʻi honau lotó. memes mo e ʻOku fakamoʻui honau laumālié. Ko ia naʻa ne haʻu

 

ʻuluaki ʻi he kakano mo e vaivai; pea lolotonga iá, ʻokú Ne hāʻele mai ʻi he laumālie mo e mālohi; faifai pea te ne hāʻele mai ʻi he nāunau mo e fakaʻeiʻeiki. Hoko mai ʻa e aʻu mai ko ʻení hange ko e founga ʻoku tau fou ai mei he ʻuluaki ki he fakaʻosí: ʻi he ʻuluaki Kalaisí ʻa hotau huhuʻí, te Ne hā mai ʻi he fakaʻosí ko ʻetau Moʻuí Ia, lolotonga ʻEne kei ʻetau malolo mo e fiemalie.

Tuku kehe pē ʻoku fakakaukau ha taha ko e meʻa ʻoku tau lea ʻakí, Ko e lue ʻi he vahaʻá ko ha faʻu ʻi heʻetau tafaʻakí, fakafanongo ki he meʻa tonu pē naʻe fai ʻe he ʻEikí pehē, "Kapau ʻoku ʻofa ha taha ʻiate au, te ne tauhi ʻeku ngaahi leá, pea mo ʻeku ʻE ʻofa ʻa e Tamaí ʻiate ia, pea tau haʻu kiate ia." ʻI ha ngaahi feituʻu kehe Naʻe tonu ʻeku laú: "Ko hai ʻoku manavahē ʻoku fai lelei ʻa e ʻOtuá. Ka ʻOku ou sio heni ki ai, ʻoku toe folofola ʻaki ʻe Sisu ha meʻa lahi ange ʻi heʻene pehe ke Ngaahi lea ʻa kinautolu ʻoku ʻofa kiate Iá: "Te Ne tauhi ʻeku ngaahi leá. Ka Te ne tauhi ʻi fē? "ʻI heʻene ngoue, taʻe kau ai ha loto veiveiua. Hangē ko e lea ʻa e Palōfitá, "ʻI hoku loto ʻataʻataá, ʻOku ou tauhi hoʻomou ngaahi fekaú koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku ʻai ke siva hoʻomou ʻamanakí. »

Fakafekauʻaki. "Liturgy ʻo e ngaahi houa ʻo e laukonga-ʻuluaki Pulelulu ʻo e Aʻu mai. p. 38, 39.

 

I fakakaukau Ke moʻui ʻaki kakato ʻa e hoko fakakonga ko ʻeni ʻa ia ʻOku ou sio mo Seni Peanato ʻoku nofo ia ʻi he tokolahi kakai ʻoku tau feʻiloaki.

ʻOku tau ʻOku tau ofi ʻaupito ki he ngataʻanga ʻo e tohi tolu. Talu mei he ʻaho 7 ʻo Novema 1996, ʻo kamata ʻa e ʻuluaki voliume, Naʻe ʻikai pē tuku ʻeku ʻiloʻi ʻa e ʻI aí tupu mei he ʻOtuá ʻiate au mo e niʻihi kehé. ʻIkai ngata pe ʻi heʻeku ʻiloʻi Hono ʻAfioʻangá, ka ʻoku ou ʻiloʻi ha ʻOtua ʻo toe lahi ange ʻa e taimi ngaue ʻoku lea mo ngaue. Ko ʻEne Ngaahi Folofolá Kiate Au hange ʻoku toe moʻui, fakamaama mo Liliu. ʻOku ha mai ʻEne ngaue kiate au ʻi heʻeku hoko ko

 

ko e toe mahino ange, moʻoni, moʻui pea faʻa Piorun.

Fakatautaha Pe mahalo te ne lava ʻo tataki au? Ko e hā e meʻa ʻokú ne fie maʻu meiate aú ? ʻOku ʻikai ke u tokanga au ki ai, ko e tefitoʻi meʻa ke ʻiloʻi pe ko hai ʻoku ne tataki au. Pea ʻOku ou ʻiloʻi. ʻOku ou falala kakato ki ai.

I ʻOku toe lahi ange ʻeku ofo mo lomekina ʻi he Vakai pe ko e hā hono mamaʻo ʻene hokó talu mei he kamataʻanga ʻo e ʻuluakí leʻolahi, kae toe lahi ange talu mei hono pulusi ʻi ʻEpeleli 1999. Ko e meʻafua fakaava ko e taimi ke tau hanga hake ki ʻolunga ʻo sio mahulu atu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku ʻi he māmaní, ki he ʻi he ngaahi fepakipaki mo e tau ʻo e faʻahinga kotoa pē ke mamata ki he ʻOku ʻi he tafaʻaki langi ʻa e sivilaise ʻo e ʻofa. Ko ʻeni tataki kotoa kitautolu ʻe he sitepú ki he Māmani Foʻou kuo liliu ko ʻení ʻe ha Siasi kuo fakafoʻou kakato ʻe he ʻOfa.

I lotu ke ʻomai ʻe Sisu ʻi he angaʻofa ʻa e foʻi lea fakaʻosi ʻi he meʻa ni. momeniti. voliume.

« Siʻeku fānau īkí, fiefia. te u ʻi ai ʻikai fuoloa mei ai; hiki hake ho ʻulú; tui ki he Talanoa lelei.

Haʻu fakamafanaʻi koe ki he afi ʻo ʻEku Afi ʻo e ʻOfa. Taimi lomiʻi ʻa e, Convert. Tuku ke ke liliu koe pea ke hoko ʻo Kau Faifekau ʻOku ʻIkai Hano Ngataʻanga ʻi he Kau Fakamoʻoní ʻoku ʻikai lava ke mamata ki ai ʻa ʻEku ʻOfá, Melinó mo e Fiefiá.

ʻoku ou maʻu fie maʻu koe, ʻokú ke mahuʻinga kiate Au, ko ho ʻOtuá.

Kotoa pē Hangē ko ʻitānití, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. ʻoku ou vela ʻo e ʻofa kiate kimoutolu takitaha. »

 

12 Tisema ʻi he 5:10

 

ʻI he kimui ni mai, kuo pau ke moʻui ʻeku kau taulaʻeiki ʻi ha fefaʻuhi moʻoni

(tohi ki ha taulaʻeiki)

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu ʻa e kole ʻa M. ʻo kau ki he Pee P. ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ko e meʻangaue au ʻoku ke fie maʻu Fakaʻaongaʻi ki he no ko ʻeni...

I ʻOange ʻeku "ʻIo" pea tuku au ki hoʻo ʻāveá. Fakamālō atu ʻi hoʻo fanongo mo fanongo ki he fefine masiva ko ʻení lotú mo e,

kae tautautefito ki he ke ngaohi ʻa e taulaʻeiki ko ʻení ko e ʻaposetolo ʻo e Afi ki hono Fakalāngilangiʻi ʻo e Tamai. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

 

« Siʻeku kiʻi taʻahiné, ʻi heʻeku fakahoko e kole ko ʻení ki he Tamaí, ʻOku ou fakafeʻiloaki ia ki he kau taulaʻeiki kotoa pē ʻo e māmaní mo honau Faingataʻaʻiá.

ʻI he ʻa e ngaahi taimi ko ʻeni ʻa ia ko e fakamuimui, Kuo pau ke moʻui ʻaki ʻe heʻeku kau taulaʻeiki ʻa e tau moʻoni. Pea ʻoku kei hokohoko atu pe ʻa e tau ko ʻeni ... Fekauʻaki mo e ko e maʻongoʻonga ʻo honau misioná, ʻa ia ko e misiona ʻoku fakahoko ʻe he Tamaí holi maʻanautolu takitaha.

Naʻa ʻOku ʻikai ha feituʻu ia ʻi he Siasí maʻá e taulaʻeikí mediocre. ʻOku ui ʻa e tokotaha kotoa pē ke hoko ko ha taulaʻeiki maʻoniʻoni. Ke hoko ʻeni, kuo pau ke nau tuʻusi honau ʻatamaí. ʻo e māmaní, ʻa ia ʻoku faʻa foaki kiate kinautolu fekauʻaki mo e fakaeonopōní, fakakaukau fakaetangatá, rationalism mo e Activism, ʻo taʻofi kinautolu mei hono masiva ʻo ha feohi vaofi Mo au.

ʻI he taimi ʻoku mamata ʻa e Fili ki he maʻongoʻonga mo e malohi ʻo e misiona ʻoku mamata ki ai ʻa e Tamai foaki ki he taulaʻeikí, pea tuku ke tali ʻe he taulaʻeikí ʻi he angaʻofa mo e loto vekeveke ki he uiuiʻi ko ʻeni, ʻOkú ne fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono mālohí ke taʻofi ʻene moʻuí. hono misioná. Ko e meʻa ʻeni ʻoku moʻua ai ʻa e Tamai P. lolotonga pea ʻoku fou ia ʻi he faingataʻaʻia ko ʻeni ʻa Falanisesi pea kuo fakahaohaoaʻi kakato ia pea ʻokú ne tauʻatāina mei he fili. Ko e hu ia ki ha Siupeli foʻou mo ha fakamatala lahi ʻo ʻEku ʻOfa. ʻOku ou fie lea ki he Tamai P. ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni:

 

P., ʻalo ʻofeina ʻo e Tamai, ʻa koe naʻa ke tali ʻaki ʻo anganofo lahi ki he ngāue kuó ke maʻú ʻi hoʻomou Fakamāú, ʻa kimoutolu naʻe mateuteu mo e Lahi ʻaupito

 

Tokanga mo e ʻofa, ʻa kimoutolu ʻoku mahuhu ʻe he ʻi ho ʻao ʻo Kalaisí, ʻa kimoutolu ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo e Tamaí, ko au Sīsū, ʻa ia ko Sīsū, ʻa ia Moʻui ʻiate koe pea fakafou ʻiate koe.

ʻIkai maʻu ʻoua ʻe manavahē ki he faingataʻa ʻokú ke lolotonga fouá, he ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pe. He ʻikai fuoloa kuó ke hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ngaahi lelei lahi ʻo e fuʻu fefaʻuhi lahi ko ʻeni. Ko hoʻo faingataʻaʻiá ko e ʻAʻaku, ko hoʻo ngāué ʻOku ʻAʻaku ia, he ʻoku ʻikai ke tau taha.

Haʻu mālōlō ʻi Hoku Fakamaauʻangá mo e Fakamaauʻanga ʻo ʻEku Faʻē Mohu Tāpuakí. Naʻa nau takitaha taimi te ne tohoakiʻi mai ha mālohi foʻou, fiefia mo e ʻofa foʻou maʻongoʻonga ange ʻi he ʻaho kotoa pē ki he ngaahi laumālie tokolahi ʻoku ou fakahā atu. ʻOku ou fie maʻu moʻoni koe. ʻOkú ke fuʻu mahuʻinga kiate au, ko homou ʻOtuá.

ʻOku hotau Mālohi Faka-ʻEnitaliané ʻa ia ʻokú ne fie maʻu ke hokaʻi Ho lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOkú ke hoko ʻo ʻOfa, ʻoku mou fiefia! ʻOkú ke vela ʻi he afi ʻo ʻEtau ʻOfa.

ʻOtua ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

24 Tisema ʻi he 4:20

 

Taha lotoʻaa ʻoku teuteu ki he Kilisimasí ko ha lotoʻaa ʻoku nofoʻi fai ʻe he Fineʻeiki ʻofaʻanga

 

"Ko ʻeku Kiʻi valevale, ko koe ʻoku teuteu hono fakamaauʻanga ki he katoanga ʻo e ʻI heʻeku haʻu ki he māmani ko ʻení, te ke lava ʻo sio taʻe kau ai e Ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻiate koe, he ʻikai te ke lava ʻo teuteu. Mālō e lelei kiate au ʻo hange ko ia ʻoku totonu ke hoko. ʻOku haʻu ʻa e meʻa kotoa pē mei he ʻOtuá mo e meʻa kotoa pē ʻoku fakaʻofoʻof ngaahi ngāue ʻoku fakahoko ʻi he māmaní, ʻoku haʻu meiate Ia pea mei he Ko Ia toko taha pē.

 

ʻOku ʻa ia ʻoku fie maʻu ʻe he Tamaí ke fakahoko ʻEne palaní ʻi he ko e Māmani ko ʻení ko ha ngaahi meʻangāue talangofua ia ʻi Heʻene nima, lava ke tali ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ki aí, ke foaki, ʻo e ʻOfá. Ia tuku ke liliu, pea foaki ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku haʻu mei he Tamaí ʻoku toe ui foki ko e ʻOfa.

Kimui Ni Mai Naʻá ku ueʻi hoʻomo ongomātuʻá ke na vakaiʻi pe naʻe ʻosi ʻi heʻene lea kau ki ha paati hono tolú, naʻe malava ke mavahe ʻE lele ʻa e ʻofá ʻiate koe. Ko e fehuʻi hono uá ko e ke ʻilo ʻe he tokotaha leá pe naʻá ne ongoʻi kimui ha ʻofa lahi ange Sai ʻaupito ki he tokotaha ko ʻeni hono tolú? Kapau ko e talí ko e ʻio, naʻe lelei ke ke talanoa ki ai. Kapau ko e talí ko e ʻikai, ʻoku lelei ange ke fakalongolongo. Ko ha fakaʻilonga ʻeni ʻoku fakakaukau ki ai ʻoku ʻikai ueʻi fakalaumālie kinautolu ʻe he ʻofá.

ʻOku ʻokú ke pehē ʻoku ueʻi fakalaumālie ia ʻe he ʻOtuá pe ko e filí pea ʻoku haʻu ia mei hoʻo fakakaukaú. Kapau ko hoʻo ngaahi fakakaukau ʻoku ʻE maʻu mei ai ʻa e ngaahi lea lelei mo lelei mo e ʻofa. Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻoku moʻoni ʻa e fehangahangai, ʻoku ne fakahaaʻi ʻa e Liliu kuo pau ke hoko ʻiate koe kimuʻa pea toki lava ke ke hoko ko e ʻOfá.

I ʻosi fakapapauʻi atu kiate koe ko e ʻata ko ʻení ʻoku haʻu ia meiate Au ki he tuʻunga ʻi he fakamoʻoni ʻa ha taha ʻo e ngaahi meʻa kuó u filí mei Kiupeki ʻa ia naʻe haʻu ke talaatu ʻeni koeʻuhí he naʻá ne fanongo mo mahino ʻeni ʻI heʻene fakakaukauloto, kuo liliu fakaʻaufuli ʻene moʻui.

ʻOku ʻa ia ʻoku haʻu mei ho ngutú ko ha founga lelei ia ke ngaohi ʻaki koe ʻIloʻi e meʻa ʻoku hoko ʻi loto ʻiate koe.

Ko ʻeni ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e akoʻí kiate kimoutolu takitaha, ka kuo pau ke ʻoua naʻa fakaʻaongaʻi ia ke fakamāuʻi ʻa e Meʻa Kehé. Koeʻuhi he ko hoʻo fakaʻaongaʻi pē ia ke fai ʻaki e fakamāú ʻikai fiemālie, kuó ke toki tō ki he

 

Tauhelé ʻoku fakakaukau ʻa e Filí ki he tokotahá ni ʻoku fehangahangai mo ʻOfa.

Maʻa e hu kakato ki he Sivilaise ʻo e ʻOfa, hili hono maʻu ʻoange kia Pee ʻene "ʻIo", kuo pau ke ke tukuange koe liliu ʻe he ʻOfa ʻoku haʻu meiate ia, ʻo lahi fau ʻa e meʻa ʻoku maʻu ʻe he Ko e ngaahi fakakaukau ʻoku nofoʻi koé ʻoku ʻikai ko ha ngaahi fakakaukau pē ʻo e ʻofa mo hoʻomou ngaahi lea ʻofa. ʻE felotoi hoʻo ngaahi ngāué ʻaki hoʻo ngaahi fakakaukau mo e lea.

ʻOku ʻuhinga ne u haʻu ai ki he māmaní. Ko e fakamaauʻanga naʻe teuteuʻí he ko e Kilisimasí ko ha lotoʻaa ʻoku nofoʻi ʻe Heʻeku ʻOfá.

Kuo ʻiate koe, ʻoku ou fie fakamalo ki he loto kotoa ʻoku hoko liliu ʻe Heʻeku ʻOfá. ʻoku ou vela mafana ʻi he ʻofa maʻamoutolu takitaha.

Fakalangi Pea ʻoku ou vale, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. »

 

 

 

2002

 

 

 

 

21 Sanuali ʻi he 4:15

 

Ko e ʻOku fekauʻi atu ʻe he Tamaí ʻene kau ʻāngeló ke tokoni ki he fāmili ko ʻení

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou ʻoatu e tūkunga ʻo e faʻē ko ʻení ʻo Notre-Dame naʻe tukuhausia ha fanau ʻe toko fa ʻi he 1 Fēpueli hokó. Fakamālō atu ʻi hoʻo tokoni maí.

Mālō ʻaupito ke fanongo ki heʻeku lotú mo hono talí. I ʻofa ʻiate koe.

"Ko ʻeku ʻI hoʻo kei siʻi, ʻoku ke toe mamata ai ki he faingataʻaʻia. ʻOkú ke Vakai ki hoʻo taʻe-malava ke tokoniʻi e fefine ni. naʻa ku fanongo ki heʻene ngaahi lotú mo hoʻomou ngaahi lotú pea kuó u tuku kinautolu ki he ko e fakamaauʻanga ʻo e Tamaí ke fekauʻi mai ʻEne kau ʻĀngeló ke fakahaofi e fāmili ko ʻení. ʻOku ou fie lea ʻaki ʻeni:

Siʻisiʻi G. ʻo hoku fakamaauʻanga, toe ofi ange kiate au. ʻOku ʻikai tui ʻikai ko e tūkunga kuo pau ke ke moʻui ai ʻi he meʻá ni momeniti. Foaki mai ia kiate au pea te ke fakamoʻoniʻi ʻEku Ngaue.

ʻIkai maʻu ʻIkai ilifia ke lue. ʻoku ou ʻiate kimoutolu koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kotoa ko ia ko koe - kuó u fili koe pea ʻoku ou ʻofa fakalangi ʻiate koe. »

Ko e talanoa hili ha ʻaho ʻe ua mei ai naʻe maʻu ha ʻuhinga lelei naʻe fetaulaki ʻo haohaoa ki heʻene ngaahi fie maʻu.

 

24 Sanuali ʻi he 4:50

 

Kotoa pē tokoni ki he lelei ʻa e tangata kuó ne falala ki aí ʻOtua ... kau ai ʻene ngaahi fakatupuʻitá

 

ʻEiki Sīsū, ʻoku ou fie ʻoatu he pongipongí ni ha fehuʻi pe Ko ha ʻata kuó u ʻalu mo ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ngaahi ʻaho ʻo e lavea ʻi loto.

I fakakaukau ʻoku sai pe ha konga lahi ʻo e ngaahi lavea ko ʻeni. Mo ʻetau loto hīkisiá. ʻI hono fakalea ʻe taha, kapau ko ʻeku hikisia ʻoku ʻoku lavea pea ʻoku ou ngaue mo kole ha tokoni Ke fakamoʻui e kafo ko ʻeni, ʻoku hange ia ko e kole tokoni ke fakamoʻui ʻeku loto hīkisiá, tauhi ia ke moʻui pea Taʻofi au mei haʻaku ʻalu ki he loto fakatōkilaló.

ʻIkai. He ʻikai lelei ange nai ke fokotuʻutuʻu ʻa e lavea ko ʻeni, pe aʻu pe ki haʻane fiefia ke mamata ki hono fakalaveaʻi ʻeku loto hīkisiá mo kole ki he ʻOtuá koeʻuhí ke kafo ai ʻa Nou-Koli, koeʻuhí ke ne vaivai, ke ne lava ʻo mavahe mei ha ʻOku lahi e feituʻu ki he loto fakatōkilaló kuo pau ke tupulaki.

I Fakahū atu ʻa e fakakaukau ko ʻení kiate koe ʻaki haʻo kole atu ke ke talitali lelei ia, ke haʻu ʻo fakatonutonu ia kapau ʻoku ʻikai ke moʻoni pea ke kapau ʻe fie maʻu, pea ʻoange ha maama foʻou.

Mālō ʻaupito ke fanongo mo tali ʻa e lotu ko ʻení. te u talaatu Hangē pē ko iá.

« Siʻoku kiʻi taʻahine, ʻoku ʻikai maʻu e ueʻi fakalaumālie ko ʻení meiate koe, ka ʻoku meiate au, ho ʻOtuá. ʻOku tokoni ʻa e meʻa kotoa pe ki he lelei ʻa e tangata kuo ne tuku hono falala ki he ʻOtuá; Te ke lava ʻo tānaki atu ha meʻa lahi ange ʻo ʻikai ha fakatuʻutāmaki Kaka: kau ai ʻene maumau.

ʻOku ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei pe kovi ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku hokó, ka ko e Fakafeʻiloaki ʻoku tali pe fakafisingaʻi ʻe ha taha.

Manatuʻi ʻo e ngaahi akonaki ne u ʻoatu ʻi hoʻomou koniseti ʻi he ʻIulope, fai ʻe ha ongo uitou: ko e ʻuluaki, ʻikai ke tali mālōlō hono husepānití,

 

Ongoʻi faingataʻaʻia lahi hili ha taʻu ʻe ono mo e konga; Ko e ua, ʻi heʻene tali ia, naʻe ʻi he Fiefia foʻou ʻi he hili ha mahina ʻe ono.

Hoko ʻo fuʻu siʻisiʻi ʻaupito ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻoku totonu ke ne talitali lelei ʻa e meʻa kotoa pē, pea pehē ki he ngaahi kafo kae ʻikai ko e fiefia mo e mamahi, koeʻuhi ke lava ʻa e meʻa kotoa pe fakaʻau ke tauʻatāina ange ke maʻu ʻa e ʻOfá mo e ʻaloʻofá ʻa ia ʻoku finangalo ʻa e Tamaí ke lilingi hifo maʻu ai pē; ʻI he Ngaahi fakamaauʻanga.

ʻOku Ko e fakamalohisino moʻoni pe ʻoku fai, he ʻoku ʻoku maʻu ia mei he Tupuʻanga ʻo e ʻOfá, ʻa ia ʻoku tafe mai he taimí ni ʻi he hulu, koeʻuhí ke vavé ni pē hano langa foʻou ʻo e māmaní ʻo fakafou ʻi ha Siasi kuo fakafoʻou kakato.

Ke ke ʻI he fiefia, ʻe vavé ni pē haʻaku ʻi ai! ʻOtua ke u ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa atu ki he ʻOtuá.

 

 

14 Fepueli ʻi he 3:45 pm

 

ʻoku Kuo pau ke fai ho lotó, kae ʻikai ko Hoku Finangaló;

 

ʻEiki Sīsū, ko e konga ko ʻeni ʻo e Lotu ʻa e ʻEikí kuó u maʻu ʻi ha kiʻi taimi nounou: "ʻE fakahoko ʻa Tātesi ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi he langí ».

ʻE founga fefe ʻE lava nai ke fakahoko e finangalo ʻo ʻetau Tamai ʻi he Mamani kapau ʻoku ʻikai fou mai ia ʻi he tangata?

ʻE founga fefe ʻE lava nai ʻe ha tangata ʻo fai e finangalo ʻo e Tamaí kapau ʻoku ʻikai ʻOua naʻá ke fakaʻikaiʻi hono loto ʻoʻoná? ʻAupito ʻoku tau faʻa lau maʻu pe ʻa e Lotu ʻa e ʻEiki, ʻo kole ke Fakamālō koeʻuhí ke lava ʻo fakahoko ʻemau ngaahi ngāué.

ʻOku ʻOku malava pē ke lau maʻuloto ʻe he kakai tui leleí ʻi ha taʻu ʻe uaafe pea ʻi honau loungutú maʻu pē ʻa e Tamaí, ka ʻoku fepaki ʻenau fakakaukaú mo e meʻa ʻoku nau lea ʻakí?

I Te ne fakahā atu, kole ʻa e ʻaloʻofa ko ʻení maʻaku pea ki he kakai kotoa pē ʻa e tangata mo e fefine kotoa pe. Houʻeiki fafine ʻo e Māmaní ki he ʻikai ʻaupito

 

I lau maʻuloto ʻa e "Ko ʻEmau Tamaí", ʻeku ngaahi fakakaukaú te u tuʻu laine mo ʻeku ngaahi leá pea te u lava ʻo fakaʻikaiʻi hoku loto ʻoʻokú kae taha pē ʻeku holí : ke fai ʻa e finangalo ʻo e Tamaí. Lau, takatakai ʻi he ʻiate au pea ʻiate au.

Kuo ʻa e ola ko ʻeni, ko e voliume hono tolu, ʻa ia ʻoku fakaʻosi, ʻoku ou tukulolo ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha holi ʻa e Complètement ka ke foaki pe ʻa e naunau ki ʻOtua. Kae ʻumaʻā foki ki he toko ua kimuʻá mo e kotoa ʻo e ngaahi ʻa ia ʻoku revolves takai ʻo hange ko e ngaahi kasete vitioo, ngaahi hiva ʻi he CD-ROM mo e kasete, mo e "Thoughts for My Chosen Jesus". I maʻu pe ʻa e holi ʻe taha, ke fai hotau pere maʻa ʻofa ke hoko mai hono Puleʻangá. ʻĒmeniā, Haleluʻia!

 

« Siʻeku kiʻi taʻahine, ʻoku kamata ke mahino kiate koe pea ke moʻui ʻaki ʻeni ʻoku ou maʻu ia. akoʻi mo moʻuiʻaki, haʻu ki he māmani ko ʻení pea ʻoku ou fakafoʻou maʻu pē au ʻo hangē pē ko aú. Fai pē ia ʻe koe pea mo e voliume ʻe tolu ko ʻení.

Fiefia Ko koe nai, ʻa koe mo e tokotaha laukonga takitaha, ʻoku mahino lelei ange, ka kae meʻatēpuú, moʻui ʻo lelei ange ʻi he lotu fakaʻofoʻofa kuó u akoʻi atu kiate koé :

 

Naʻe hanga ʻe heʻ Tamai ʻoku ʻi he langí, ʻofa ke fakamāʻoniʻoniʻi Ho Huafá, koeʻuhí ʻOku hoko mai ʻa e Puleʻanga Thy,

ʻoku ʻOku fai hoʻomou ngāué ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi he langí. Talamai ʻI he ʻahó ni ko ʻetau mā ʻo e ʻahó.

Fakamolemoleʻi kimautolu ʻetau ngaahi angahala ʻi heʻetau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku Maʻu ia. ʻIta.

ʻIkai ʻOua muʻa naʻa tau moʻulaloa ki he ʻahiʻahí, kae fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he kovi.

Ko ia pea ʻe pehē pē.

ʻOku ko e ʻOfa foki ʻa e Sivilaise, ko e Siasi Foʻou ʻa ia ʻomai e kautahá

 

Niʻihi ngaahi talanoa kuo mateuteu ke talitali lelei Au ʻi he Ko ʻEku Foki Maʻongoʻonga Mai ʻi he Nāunau.

Ke ke taʻe ilifia. ʻOku ou ʻosi kau fakataha mo koe pea ʻiate koe. Kotoa pē hangē ko ʻItānití, naʻá ku fili koe.

Fakalangi ʻOku ou ʻofa atu, ʻoku ou ʻofa atu kiate koe. »