O LO'U MAFUAAGA O LO'U I AI I LE TOvine A LE ALII Caritas DEOGRATIAS Luisa Piccarreta

Saunia e KAZIMIERZ KUCZAJ, le ositaulaga lotu a le Sosaiete a Keriso 13, nofoaga Sainte Eulalie 33000 Bordeaux, Farani

I se Autalavou ia Iulai 3, 2014 ma Cardinal Jean-Pierre Ricard, Archbishop o Bordeaux, sa ou tuuina atu ai se galuega faatino mo se auuso fefiloi o le faatulagaga lona tolu e avea o se faaopoopoga o la tatou Faapotopotoga/Sosaiete a Keriso; e tusa ai ma le faaleagaga o Saint John Paul II ma Saint Faustina, o lenei auuso o le a faʻamoemoe, pe a faʻamaonia e le Katinale, e faʻasalalau le Meli o le Alofa Mutimutivale Paia i totonu o le Ekalesia ma le lalolagi o loʻo i ai nei i totonu o le faʻavae o le

Springboard mo le Misiona lea na faalauiloa e le Akiepikopo i le aso na sosoo ai ma le Penetekoso talu ai i le Tausamiga a le Puleaga ma le Tusitala faapitoa na ofoina atu i lenei sauniga. O le a ou faailoa atu ia te oe le tulitatao o le a tuuina atu e le Katinale i lenei talosaga. Tatou tatalo ina ia amanaia. Tama Casimir Kuczaj SChr

O La'u Malaga Faaleagaga - Papatisoga



Mai le taimi lea o Iulai 12, 2014 i le 3:30 i le taeao, ua amata ai ona ou tusia le Feagaiga faaleagaga mo le Sosaiete a le Keriso Alofa Mutimutivale o lona soifua na amata ia Iulai 3 i le taimi o laʻu Fonotaga ma Cardinal Jean-Pierre Ricard, le 'Archbishop o Bordeaux. O lena aso na ou tuuina atu ai ia te ia le Tusi-Memory i luga o le Ata o le Tolutasi Paia po o le Ata o le Divine Mercy. Na faapefea ona tatou oo mai iinei? Ma o anafea na amata ai nei mea uma? O le vaitaimi lenei o le Limasefulu Tausaga o loʻu Olaga Faaleagaga lea na amata i le aso o loʻu Papatisoga pe tusa ma le sefululua tausaga talu ai ia Ianuari 1952. Ioe, ou te muamua faafetai i le Atua: le Tolutasi Paia: le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia, mo le foafoaina o aʻu ma le auai masani a oʻu Matua Pele, Janina ma Antoni, pe tusa ma le iva masina na muamua atu e tusa ai ma Tulafono na faavaeina e loʻu Foafoa ma loʻu Alii le Atua mo tagata uma. Na faaipoipo Janina Hebda ma Antoni Kuczaj i le 1949 ma e toʻavalu le la fanau. Na ou sau i le lalolagi ia Ianuari 3, 1952 i le lua tausaga talu ona mavae le la tama muamua ma le atalii i le 1950 o loʻu uso o Ignacy. O igoa muamua o isi uso ma tuafāfine o loo mulimuli mai e tusa ai ma lo latou taunuu mai i le lalolagi taʻitasi: Stanisława, Józef, Marian, Teresa, Maria ma Andrzej. Na latou tausia i matou i lo latou fale na fausia e lo matou tama lava ia mai fafie mai le falesaito na ofoina atu e matua o lona toalua, o Jan Hebda ma Katarzyna Godon, o le sa nofo i le isi itu o le vaitafe laitiiti Jaworzynka lea e tauaveina ona vai e oo mai i aso nei mai ona punavai lea tatou te latalata atu i le mauga e taʻua o Prehyba po o Przehyba e uiga i 1300 mita i luga aʻe o le Sami Baltic lea o loʻo i ai o ia i le isi itu o Polani. O iinei o le nuu o loʻu Conception ma loʻu Fanau e faaigoa ai le igoa Gabon ma le nuu po o le nofoaga e taʻua o Praczka o loʻo tu tonu i le faitotoa i vaomatua tetele lea e ui atu i mauga ma vanu togavao e ave ai i matou i le tuaoi ma Slovakia o matou tuaoi i Saute-Sasaʻe. O le auala e amata i le pito i lalo o Prehyba e ui atu i le 4 kilomita i lalo i autafa o lo matou fale laupapa lea na vali lanumoana a o leʻi oo i loʻu Faauuga Faaositaulaga i le 1978. O lenei auala e ave ai i matou i le nuu tuaoi o Skrudzina. O iinei o le nuu o loʻu Conception ma loʻu Fanau mai lea e faaigoa ai le igoa Gabon ma le nuu po o le nofoaga e taʻua o Praczka o loʻo tu tonu i le faitotoʻa o vaomatua tetele lea e ui atu i mauga ma vanu togavao tatou te oʻo atu ai i le tuaoi ma Slovakia o tatou tuaoi i Saute-sasaʻe. O le auala e amata i le pito i lalo o Prehyba e ui atu i le 4 kilomita i lalo i autafa o lo matou fale laupapa lea na vali lanumoana a o leʻi oo i loʻu Faauuga Faaositaulaga i le 1978. O lenei auala e ave ai i matou i le nuu tuaoi o Skrudzina. O iinei o le nuu o loʻu Conception ma loʻu Fanau mai lea e faaigoa ai le igoa Gabon ma le nuu po o le nofoaga e taʻua o Praczka o loʻo tu tonu i le faitotoʻa o vaomatua tetele lea e ui atu i mauga ma vanu togavao tatou te oʻo atu ai i le tuaoi ma Slovakia o tatou tuaoi i Saute-sasaʻe. O le auala e amata i le pito i lalo o Prehyba e ui atu i le 4 kilomita i lalo i autafa o lo matou fale laupapa lea na vali lanumoana a o leʻi oo i loʻu Faauuga Faaositaulaga i le 1978. O lenei auala e ave ai i matou i le nuu tuaoi o Skrudzina.

1 kilomita mai lo matou fale ma 1 kilomita le mamao matou latalata i le falesa o Saint Francis o Assisi lea na fausia i ni nai tausaga talu ai i luga o le nofoaga o laʻu aoga tulagalua lea sa nofo ai le matou Faatonu Władysław Opolski o se mautotogi ma lona aiga. I le faamanatuina o le Meleniuma o Polani na fausia ai se aʻoga fou i le onosefulu o le seneturi talu ai ma aʻo leʻi fausia se falesa fou i Gołkowice na fausia ai e le ositaulaga fale Kazimierz Koszyk faatasi ma le aulotu lenei falesa pe a ma le 5 kilomita mai le falesa i lalo o le igoa ma lagolago a Saint Anthony o Padua. O le auala ma le vaitafe o Jaworzynka e taʻitaʻia i matou i lenei Nuu Autu o le matou Parish Gołkowice: o le auala ae lei taunuu i le faailoga taofi o le auala o le itumalo lea e fesootai ai Stary Sącz ma Krościenko ona feiloai ai lea o Szczawnica i se isi auala e sau mai le Nuu o Gaboń i lona ogatotonu lea ina ua uma loʻu Faauuina faaositaulaga na fausia ai se Aulotu fou ma se falesa fou na fausia na faapaiaina. i le Taupou Paia o lo matou Fafine o Częstochowa.O le vaega o le Nuu Gaboń o loʻo i ai loʻu nofoaga fanau, o le nuu o Praczka, na faʻapipiʻi pea i le Old Parish Gołkowice lea o loʻo matou i ai ma le auala ma le vaitafe. Ua saili ma mafai e Jaworzynka ona togi ona vai i le Vaitafe o Dunajec e ala i le faapuupuuina o lona ala ma mulimuli ane sopoia lo matou ala i talaane o le fale lea na ou tuua ai ma le faamaoni i le solo i le Aso o le Uluai Fua Misasa i le fale o loʻu tausoga o Maria, le afafine o lo'u Tama Atua Léon Kuczaj, le uso laitiiti o lo'u tama. O Stanislas, o lana tane na sau mai le nuu o Moszczenica mai le pisinisi faaeletise, sa faapea ona faailoa atu o ia i lo matou aiga lautele ma le toatele o isi tagata talu ai, e sau mai aiga tetele, o uso ma tuafafine o loʻu tama - ma e tusa ma le sefulu o i latou - sa faaauau pea. o le tu masani a aiga tetele. E na o le tasi lava le tuafafine o lo’u tama o loo soifua pea i le taimi nei; o lona igoa o Helena ma e nofo o ia i le Nuu o Moszczenica i tafatafa o Skrudzina, o lenei nofoaga e taua foi o Działy Skrudzińskie. I le itu o loʻu tina o Janina, o lona afa-uso o Franciszek na fanau mai i le faletua muamua o loʻu tinamatua na ola seia oo i lona maliu i le vaega o le Village Gaboń lea na tauaveina le igoa Bachnaté e le mamao mai le nofoaga e agai atu i luga o le auala mai vae o Prehyba i Gołkowice. Sa i ai foi i lo’u tina se tuagane atoa e ese mai i lona afa-uso o François; o lona igoa o Jan ma ina ua faaipoipo sa nofo o ia ma lona aiga i Piątkowa i tua o le Aai o Nowy Sącz, le Aai Autu o loʻu atunuu moni, lea mo sina taimi sa o se Voivodeship Town ae e leʻi umi talu ona toe faatulagaina le faafanua o Polani na aumaia. le Aai o Krakow (Kraków) e pei o le talafaasolopito o le Aai Autu o lenei Itu o Polani lea o loo tauaveina le igoa o Malopolska o lona uiga: Little Polani, lea i le 123 tausaga o le le ola faaupufai o Polani i le va o le 1795 ma le 1918 sa i lalo o le pulega a le Austro. -Emepaea o Hungarian lea na faʻatasi ma Prussia ma Rusia le tele o atunuu i Europa Tutotonu, loʻu atunuu moni. Na ou fanau i lenei atunuu matagofie ma i lenei itulagi a o ina ua uma le Taua Tele fou a le Lalolagi ma le manumalo o le Allies i le 1945 na toe maua ai - e ui lava ina toe maua le tutoatasi i le 1918 ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi - na toe foi i lalo o le sauaina o le amo o le Stalinist faiga faaupufai faaulufale mai ma le ala o le Red Army e ala i Polani i Perelini lea na faatagaina ai le vaevaega o le vaegaau a Polani e galulue faatasi ma le Soviets e faaali ai le fuʻa Polani paʻepaʻe mumu i tafatafa o le tulaga Rusia-Soviet. Sa ola pea Stalin ina ua ou fanau ma na papatisoina i ni nai aso mulimuli ane ia Ianuari 1952: i le tausaga mulimuli ane na maliu ai ma - e pei ona taʻu mai ia te aʻu - sa i ai le poloaiga na tuuina atu mo le faanoanoa faaleatunuu; sa tatau ona matou fetagisi ae sa matou olioli. Ae mo mea uma e leʻi tuʻuina atu e le pulega faʻaulufale mai ma le faʻatagaina le saolotoga, tutoatasi ma le faatemokalasi seia oʻo i se taimi mulimuli ane ina ua uma ona ou i Farani mo le fitu tausaga ia Iuni 1989 ma sa matou faamanatuina iina i ni nai vaiaso le 25 tausaga o lenei mea na tupu: muamua. palota afa-saoloto ina ua mavae le taimi mulimuli o le setete o le sauaina i lalo o le poloaiga a General Jaruzelski na maliu foi i lenei tausaga faamanatu 2014 lea tatou te i ai. O lea na ou fanau ai i lalo o le pulega faapolotiki sauā ae na ou papatisoina i le taimi mulimuli ane ma avea ai aʻu o se atalii o le Atua e aunoa ma le taofiofia uma o loʻu agaga ma loʻu lotofuatiaifo: ma na vave ona ou iloaina lenei mea faafetai i oʻu Matua; o le tama atua mo aʻu i le taimi lava e tasi o le uso o le tama, le tuagane o loʻu tama, o Leon, o lona igoa ua uma ona ou taʻua, ma o le a ou toe foi atu ia te ia i se taimi mulimuli ane ona o le Taua 1939-1945 na faia ai se taaloga faapitoa i le va o loʻu tama ma ia. Ou te tautala e uiga i loʻu Papatisoga i le falesa o Gołkowice, diocese o Tarnów na fausia i laupapa i le 1913-1917 o se taunuuga o le vavaeeseina o lenei vaega o le itulagi mai le Parish of Podegrodzie, le Nuu lea e tu i se isi itu o le vaitafe o Dunajec ; alu i le auala agai i Kroscienko matou te sopoia lenei vaitafe i luga o se alalaupapa ona matou agai atu lea i le taumatau agai i Nowy Sącz i se auala itumalo i le va o Szczawnica ma lenei taulaga. I luga o lenei auala matou te taunuu ai pe a mavae ni nai kilomita i le ono / fitu i Podegrodzie lea na fanau ai ma ola aʻe ai loʻu Itumalo, Tama Jean Ciaglo, na ou maua le mamalu i se tasi aso e aumai i Farani i laʻu taavale ina ua toe foi mai le tafaoga ma o le malaga ese atu o Podegrodzie na faia i lalo o loimata o ona lava Matua oe na vaai i lo la Alo o alu i se misiona lea na tuuina atu ia te ia e le Sosaiete a Keriso lea. o i matou uma o sui usufono, e mafai ona mateina i le igoa: lo'u Itumalo. Sei o tatou toe foi i la'u Papatisoga lea na amata ai mea uma ma maua ai e lenei Feagaiga Faaleagaga lona Punavai iina. O loʻu tinamatua o Franciszka Szczypta, o le atalii o le atalii o lona atalii ua avea nei ma ositaulaga o le Diocese o Tarnow mo ni nai tausaga mai le taulaga lava e tasi e pei o aʻu: o le tinamatua o le Tuaoi o lo matou Aiga i le isi itu o le vaitafe o Jaworzynka ona vai na maua ai. ola i le tino e pei ona tuuina mai e le Agaga Paia le ola i le agaga mai le aso o lo tatou papatisoga. Faafetai i ou Matua, Tama Atua ma Tina e talosaga mai mo a’u mai le Ekalesia a le Atua i le amataga o lo’u i ai i lenei lalolagi ua mavae atu ma le taimi ua mavae atu foi. O le folafolaga o le tino ola pea ma le Ola e Faavavau ma le toetu mai o lo’u tino e matua faafiafiaina ai foi a’u ma le loloto. Pe a sefululua oʻu tausaga i le faatusa o Keriso Iesu i le Malumalu o Ierusalema, o le a puʻeina aʻu i le lagona loloto e faapea o le mea e taua muamua ma mulimuli ane o le Faatuatua i le Tolutasi Paia i lona suafa ua papatisoina ai i tatou ma avea ma tagata. tatou: Atalii o le Atua ma Kerisiano Katoliko. E manaia tele! Ua ta le 7 i le taeao i le aso 12 o Iulai, 2014. Ou te faasalaveia la'u tala ma ala i luga mo le aso i le Aso Toonai. O le folafolaga o le tino ola pea ma le Ola e Faavavau ma le toetu mai o lo’u tino e matua faafiafiaina ai foi a’u ma le loloto. Pe a sefululua oʻu tausaga i le faatusa o Keriso Iesu i le Malumalu o Ierusalema, o le a puʻeina aʻu i le lagona loloto e faapea o le mea e taua muamua ma mulimuli ane o le Faatuatua i le Tolutasi Paia i lona suafa ua papatisoina ai i tatou ma avea ma tagata. tatou: Atalii o le Atua ma Kerisiano Katoliko. E manaia tele! Ua ta le 7 i le taeao i le aso 12 o Iulai, 2014. Ou te faasalaveia la'u tala ma ala i luga mo le aso i le Aso Toonai. O le folafolaga o le tino ola pea ma le Ola e Faavavau ma le toetu mai o lo’u tino e matua faafiafiaina ai foi a’u ma le loloto. Pe a sefululua oʻu tausaga i le faatusa o Keriso Iesu i le Malumalu o Ierusalema, o le a puʻeina aʻu i le lagona loloto e faapea o le mea e taua muamua ma mulimuli ane o le Faatuatua i le Tolutasi Paia i lona suafa ua papatisoina ai i tatou ma avea ma tagata. tatou: Atalii o le Atua ma Kerisiano Katoliko. E manaia tele! Ua ta le 7 i le taeao i le aso 12 o Iulai, 2014. Ou te faasalaveia la'u tala ma ala i luga mo le aso i le Aso Toonai. O le a puʻeina aʻu i le lagona loloto o le mea e taua muamua ma mulimuli ane o le Faʻatuatua i le Tolutasi Paia i le suafa o Lē ua tatou papatisoina e avea ma avea ma tagata ua tatou i ai: Atalii o le Atua ma Kerisiano Katoliko. E manaia tele! Ua ta le 7 i le taeao i le aso 12 o Iulai, 2014. Ou te faasalaveia la'u tala ma ala i luga mo le aso i le Aso Toonai. O le a puʻeina aʻu i le lagona loloto o le mea e taua muamua ma mulimuli ane o le Faʻatuatua i le Tolutasi Paia i le suafa o Lē ua tatou papatisoina e avea ma avea ma tagata ua tatou i ai: Atalii o le Atua ma Kerisiano Katoliko. E manaia tele! Ua ta le 7 i le taeao i le aso 12 o Iulai, 2014. Ou te faasalaveia la'u tala ma ala i luga mo le aso i le Aso Toonai.

O’u matua



Ou te faafetai i le Alii le Atua mo le tuuina mai o nei Matua: Janina Hebda ma Antoni Kuczaj. O latou mai le Nuu lava e tasi ma tuaoi i le mamao e tusa ma le lima selau mita. O loʻu tina o le afafine laitiiti mai le faaipoipoga lona lua a loʻu Tamamatua ua oti lana tane na faaipoipo ia Katarzyna Godon ma galue i le faiga o salu mai lala o tamai laau ma ato o mea lava e tasi e suʻe ma maua i le vaomatua lata ane ma faʻatau atu i le maketi Stary Sącz. po o se isi mea. Sa latou nonofo i se tamai fale tuai lea ina ua mavae le maliu o lo’u tamamatua na talepeina; ua uma ona faʻaaogaina le falesa mo le fausiaina e loʻu tama o le fale o le aiga ma o elemene o le fale faʻaleagaina o matua o matua o loʻu tina ua faʻaaogaina nei e fau ai se fale o manu mo se povi, puaa, lapiti ma moa ma se tamai falesa ma se falesa tele fou sa tausia i le isi itu, o loo faia pea e le galuega a loʻu tama, sa fesoasoani i ai ona uso o Léon, loʻu tama atua ma Jan, o e sa nonofo i le fale o le aiga o matua o loʻu tamā i se tasi taimi. faaipoipo ia Janina ma sa galue o se kamuta tusilima e pei o lo’u tama; o lo’u tama foi o se kamuta ma mason ma tuuina atu auaunaga i tagata o loo siomia ai e ala i le fausiaina, mo se faataitaiga, alaasu ma falesa ma fale atoa ma isi tagata faigaluega na latou iloaina ona tomai ma taleni. Sa avea foi o ia ma se vane faatagata ma se tagata musika. O togitogiga laupapa o le Sacred Heart o Iesu ma le Loto Mamalu o le Virgin Mary Amuia na ia ofoina mai ia te aʻu mo le sefulu tausaga o loʻu Perisitua o ni faamaoniga manino o lenei mea. Sa ia taina le akordion, vaiolini, ma okeni; o lenei meafaigaluega mulimuli foi ou te fiafia ai; Na ou mauaina lenei taleni mai ia te ia. Lo'u tama! Na ou folafola e toe foi i le tala i le va o lo'u tama ma lo'u tama atua. Sa laiti uma i laua ina ua pa le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le 1939. E le'i atoa le 18 o lo'u tama ae o lo'u tama atua i le lumanai sa i ai. Ma sa valaauina o ia e alu i Siamani mo galuega faamalosia ma Jan, le uso lona lua o tama. Sa le'i manao o ia e tuua Polani ma na matou faia ai se togafiti: O Antoni, o lo'u tama i le lumanai, e le o lava lona matua, o le a tulai mai i le tulaga o Léon. Ma sa aoga: Sa alu o ia i Austria i le faatoaga e latalata i Gratz e galue ai i lenei Taua atoa; sa masani ona matou faalogo i ana tala o lenei malaga ofo fua ae le totogia a lo matou tama i lo matou laiti ma le laiti. Ina ua mavae le tele o tausaga o manaoga e talosagaina se taui mai Siamani mo lenei galuega e le totogia na fai si manuia o le faafitauli e le o Antoni ae o Leon na foliga mai na faaaunuua. Sa tatau ona saili mo ni molimau; ae aua nei galo ia i tatou e lei saoloto ma tutoatasi Polani ae i lalo o le amo Soviet communist. O le saolotoga sa na o le aiga ma le lotu. Ou te faafetai i lenei Ekalesia a Keriso mo le taliaina o le talosaga a o’u matua ma lo’u tama atua ma le tina ma le taliaina o a’u i lona fatafata. O le tali foi lea a o’u Matua o e i le aso o le la faaipoipoga i le lotu na tali ioe i le fesili: Pe e te manaʻo e talia e avea o se meaalofa mai le Atua fanau atonu e fananau mai i la oulua mafutaga ma aʻoaʻoina i latou faa-Kerisiano? Ina ua toe foi mai i fafo mai le malaga mai, sa taumafai Antoni e faaipoipo ma maua ai e le mamao le tasi na te tuuina atu ia te ia se fanau e toavalu. Ua ou maua le mamalu ma le olioli i le avea ai ma se tasi o i latou.. Lo'u tina pele e, na e galue malosi e fanauina uma i tatou e toavalu; ma ia a’oa’oina i matou talu ai sa faigaluega foi lo matou tama i le tele o ao ma po. Na e iloa su'isu'i o lea na ui atu ai ie i ou lima ma le masini pedal a le Singer ona e faia lea o lavalava mo matou aua e le lava le tupe e fa'atau ai ua uma ona fai. Ona tatau ai lea ona tatou fafagaina lenei lalolagi atoa o loo tuputupu aʻe ma o loo tuputupu aʻe ai i tatou taʻitoʻatasi i tausaga ma le alofa tunoa ma le poto, e pei ona ta’ua i le Aiga Pa’ia o Iesu le Nasareta. E le o ni tagata paia e pei o ia ae faafetai i lana Ekalesia na ia tuuina mai ia i tatou ma toe faafoi mai ia i tatou lenei paia i le Faamanatuga. O le a ou toe foi mai i lena mea mulimuli ane. Muamua lava, ou te tuuina atu se faamalo tele, o’u Matua Pele: Ioe, sa i ai le mativa faaletino, e moni sa i ai i nisi taimi e oo lava i le le lava o meaai ma le fia’ai na latalata mai i o tatou tino, ae sa ola lelei lo’u agaga i lona Papatisoga ona sosoo ai lea ma lona muamua. ta'uta'u atu ma lana ulua'i Fesootaiga. O Ata tetele na tautau i luga o le puipui o le tatou Maota, na mafai ai ona matou manatunatu i lenei Alofa o Loto matagofie e lua lea na atagia mai ai lo outou Alofa o Matua ia latou fanau e ala i le faafeiloaia o i latou taitoatasi, o le tasi ma le isi, sa fesoasoani uma, alofagia ma a’oa’oina faa-Kerisiano. faatasi ai ma le fesoasoani a le au Failotu. Le Parish, ou te toe sau i ai: O iinei ou te toe ta’ua ai se vaitaimi o le malaga atu a lo matou tama i Siekisolovakia e faigaluega ai i eli. O le valavala lea ma tama e na'o le ta'i tolu pe sili atu fo'i masina e toe fo'i mai ai ae na'o tina e taofia ai i matou i le lima ma le amio pulea. Tama, ina ua sau i le fale mo sina malologa, sa ia aumaia ni lavalava, seevae, ma meaalofa. Ae sa tatau ona e alu i tu ma aga. Ma i se tasi aso, na aveesea mea uma mai ia te ia i le ofisa o tiute; ona o le tele o mea. E leai se mea e fai atu ai ua toatele naua le ma fanau... Sa matua faigata lava ina ua toe foi mai e leai se mea; sa matou fetagisi uma lava ma sa ia le toe foi atu iina e vavae ese mai lona aiga. Na faafaigaluegaina o ia e le ORB, o se kamupani laititi a le setete mo le galuega i lalo o Prehyba ma mo le fausiaina o alalaupapa i luga o Jaworzynka. E latalata tele i le Maota, o lea sa i ai lo matou tama i lo matou fale i aso uma. Ina ua foi mai i lana galuega sa galue lava o ia i le fale i le faiga o meafale uma e oo lava i pusa oti e tanu ai tagata maliliu o le nuu pe a manaomia. O i matou o tama sa fesoasoani i lenei galuega e ala i le uuina o mea faigaluega po o le mataala i Aso Toonai ina ia aua neʻi sili atu i le vaeluaga o le po ma faaaloalo i malologa o le Aso Sa. Sa amata ona tatalo lo matou tama e ala i le faalagolago ma ona tulilima i luga o se nofoa ma sa valaaulia i matou e tatalo faatasi o se aiga: Matua ma fanau. Catechesis muamua i le aoga tulagalua ona tuliesea ai lea mai le aoga ma sa tatau i le patele ona saili se nofoaga i totonu o tagata e aoao mai ia i tatou. I le fitu o o matou tausaga na matou amata ai le vasega muamua o aoga tulagalua; I Polani, e faitau vasega mai le vasega muamua e oo i le vasega lona fitu; na oʻo i le 1966, le Meleniuma o le Papatisoga o Polani i le 966 e ala i le liua o Prince Mieszko ma lana faaipoipoga i le Czech Princess Dobrawka o se Kerisiano Katoliko. O le taliaina lea o le Lotu Kerisiano a le atunuu tuaoi i le itu i Saute na manaʻo ai Mieszko e faʻaalia lona naunau mo le tutoʻatasi e faʻatatau i Siamani Sisifo tuaoi o le a faʻaleagaina lenei Polani i le talafaasolopito o faitioga o lenei filifiliga faʻapolokiki.-religious who na latou le fiafia ai. Na fenumiaʻi e le Emepaea o Roma Siamani faiga faapolotiki ma lotu i le tulaga na faaalia ai o ia lava i le senituri lona 20 i nei tusitusiga taufaaleaga i senituri o fitafita a Hitila: Got mit uns! O lo matou tama na faʻaaluina le lima tausaga i lenei Raiche Tolu ma e tatau ona faʻaeteete i taimi uma e le faʻaalia lona faasinomaga o Antoni ae o Léon, na aʻoaʻoina foi, i le taimi na toe foi ai i lona atunuu e tetee atu i le osofaʻiga fou a le Soviet o ana paaga e oo lava i lo matou nuu ma le eria lata ane. O le faatonu o le aoga tulagalua i Skrudzina lea na matou o ai e aoao faitau ma tusitusi, o le uluai failautusi o le Vaega o Tagata Faigaluega ma o lana tala o le talafaasolopito o Polani e le o le tala a loʻu tama. O Polani na amata talu ai nei ae le o le afe tausaga talu ai, na latou fai mai ua uma i le aʻoga ma matou faʻatulagaina savali ma fuʻa mumu. Na latou fai atu i lo'u tama: Aisea e te le auai ai i le Pati? E mafai ona e fesoasoani i le tele o lau fanau e fafaga. E leʻi talanoaina e loʻu tamā nei mataupu. Sa ia fai mai: E leai so'u taimi. E tatau ona tatou o i le lotu, i le Misasa i Aso Sa uma ma aso malolo ma le ono kilomita le savali i luga o lenei auala e lei faataina e pei ona iai nei. Ona faigaluega ai lea ma le leai o se eletise i totonu o le matou nuu seia oo i le 1971 ona o faasalaga. Matou te faʻatulagaina fonotaga faʻasalalauga mai lea taimi i lea taimi e aumai ai tagata mai le taimi o le Middle Ages, na fai mai i totonu o tagata o le alualu i luma. I se tasi taimi - na taʻu mai e loʻu tama ia te aʻu - na o mai le au faʻasalalauga o le filosofia o le malamalama ma matou faʻapotopotoina tagata o le nuʻu e faʻamaonia i latou i le faʻamaoni o le faiga fou ma faʻaonaponei. I se taimi patino na tulai ai se tasi o le au faifaatoaga ma faapea atu: Alii e, faalogo mai ia te au! Matou te malamalama i mea e te manaʻo ai! E te finagalo ina ia matou le toe auai i le lotu po o lenei Keriso na faasatauroina ma toetu. O lea ou te fautua atu ai, E leai se fafie i inei, o lea ia tuu atu se tasi o outou e ofo atu e faitioina e pei ona tatou faia i aso ua mavae i lo tatou Alii! Na maofa tagata uma i le lototele o lenei tagata na luʻitauina nei Tagata Faigaluega a le Faiga malo. Na ave o latou pulou ma o ese atu e aunoa ma se mea, ae na mafatia lo matou nuu i taunuuga: Leai se moli eletise mo nei tagata tetee. Na aoaoina lelei e lo'u uso o Jozef le lesona a lo matou tama. A o i ai o ia i le vaegaau ma sa latou mananao ia te ia e auai i le Popular Party: na ia fai mai: E sili ia te aʻu le tautau i luga o se laau nai lo le faia o lena mea. E manino lava na ma taumafai e faapuapuagatia o ia i āuga o ana upu. O loo mafatia pea o ia i aso nei i lona tino ma lona mafaufau; O le mea e lelei ai e leʻi faaipoipo ma na te lagolagoina le aiga atoa i ana tatalo, ina ua uma ona o faatasi ma o tatou Matua i le iuga i le Maota lea e nofo ai na o ia ua avea nei ma Tuaoi o lona uso o Andrzej le uii o le Usoga, faaipoipo ia Danuta Szewczyk mai le nuu tuaoi o Skrudzina, ma tausia ma ia le la fanau e toaono ma isi e sosoo ma ia. lona tuafafine o Maria, faaipoipo ia Zbigniew Zembura mai Stary Sącz e toʻaono foʻi lana fanau ma e oʻo lava na amata ona avea ma Matua o Matua, talu ai na fanaua e le la tama teine ​​matua se fua o le alofa ma le faaipoipoga lea na faia ia Oketopa 13 2012 i Gołkowice. Sa latou feiloai i Krakow i le taimi o a latou aʻoga: Tomasz sa nofo i lenei Aai Tupu ma o lea ua latou nonofo uma ma galulue ai iina, o le mea moni oi latou uma e toatolu. Le Alii e, ua e tuuina mai le fanau a o'u matua ia oo atu i le aofai o tamaiti laiti e 26 ma ua uma ona e aveina se tasi o i latou e mulimuli atu ia te oe, e lei fanau mai: ia viia lou finagalo e tusa lava pe ou te vaai atu i loimata i mata o Karoline Cieśla. lona tina, i le taua o lenei mea na tupu. Sa ia faaipoipo, loʻu uso faaletulafono ma Marian, loʻu tuagane, o le na mauaina o ia i Brzozowa e latalata i Tarnow, i le mea latou te nonofo ai ma ua avea ma matua matutua i le tele o taimi, ioe e toʻaono foi lana fanau. O le a ou toe fafagu i ou Matua le manatua o lo latou o ese mai lenei lalolagi: mo lo’u tina i le aso 23 o Setema, 2002 ma lo’u tama i le aso 5 o Oketopa, 2004. I le va o aso nei e lua o lo’u Iupeli Siliva o lo’u Faauuga Faaositaulaga. Ua tanumia i latou i le fanuatanu o le Parish i Gołkowice ma ou te faafetai atu i Faifeau Parish mo le fesoasoani ia i matou e ola i nei taimi tiga o le teteʻa: o le Toeaina mai le taimi o laʻu Misasa Uluai Fua, Father Stefan Tokarz, le Iupeli o Auro o le Perisitua ma le fou. ma o le taimi nei, o Patele Kazimierz Koszyk, o loʻo i ai sana galuega faʻalua mamafa o le aumaia uma o le au Palisi i le Lagi ma fausia se falesa fou e sili atu ona mautu nai lo le fale laupapa mo tupulaga o loʻo mulimuli mai. Ou te faafetai foi i la'u Faapotopotoga Sosietas Christi mo le faaalia malosi e ala i aumalaga taua lo latou auai i falelauasiga o ou Matua Pele. o lo'o i ai lana galuega fa'alua mamafa o le aumaia o le au Palisi uma i le Lagi ma fausia se falesa fou e sili atu le mautu nai lo le falesa mo tupulaga o lo'o mulimuli mai. Ou te faafetai foi i la'u Faapotopotoga Sosietas Christi mo le faaalia malosi e ala i aumalaga taua lo latou auai i falelauasiga o ou Matua Pele. o lo'o i ai lana galuega fa'alua mamafa o le aumaia o le au Palisi uma i le Lagi ma fausia se falesa fou e sili atu le mautu nai lo le falesa mo tupulaga o lo'o mulimuli mai. Ou te faafetai foi i la'u Faapotopotoga Sosietas Christi mo le faaalia malosi e ala i aumalaga taua lo latou auai i falelauasiga o ou Matua Pele.

Palisi



O le malaga faaleagaga a le tamaitiiti ua papatisoina e mulimuli lava i lona Aiga faanatura ae vave ona auai i lenei aiga fou o le Ekalesia a le Atua, le aiga faalelagi. O lo'u tulaga lea talu mai le Papatisoga ina ua tuuina mai ia te a'u le igoa muamua: Kazimierz lea e faaliliuina i le Farani o Casimir. Ina ua mavae loʻu uso o Ignacy (Ignace) na maua foi e le tama lona lua le Patron sili i le lagi: o le Polani ma le Lithuanian Royal Family mai le taimi o le 14th seneturi ina ua aufaatasi Polani ma Lithuania i se ituaiga o Uluai Iuni a Europa a o lei taitai o aso nei ma faavae i luga o faavae sili atu, sili atu Kerisiano nai lo se isi lava tuuina atu o lenei Faaipoipoga a Władysław Jagiełło ma Jadwiga na o le pau lea o le tupu Polani o le itupa fafine na faatagaina le alualu i luma o le liuaina o tagata faapaupau o lenei itulagi oe na faamalosia foi e ufiufi i latou lava e le Teutonic Knights o Siamani ua leva ona manao e tatala le avanoa agai i sasae o le a maua faalauaitele e Hitila. folafolaina e lana: Toso nah Osten! O lo'u fesoasoani i le Lagi e le o se ositaulaga po o se tagata lotu; ae sa nofofua o ia, atonu e fai mai se tasi ua faapaiaina; tuuto atu i le Ola i le Atua e ala i le Taupou o Maria. O lona tuugamau o loo i Vilno ma lana faatosinaga i le lalolagi atoa, aemaise lava talu ona avea o ia ma sui o le ekalesia. Faafetai i ou Matua mo le faia o lenei filifiliga mo au! O isi sa le itiiti ifo le leaga: Józef (Iosefa), Teresa (Teresa), Marian, Maria ma Andrzej lea e faaliliuina ia André. Ua tupu le Aulotu i papatisoga fou taitasi; muamua le fanau e toavalu ona sosoo ai lea ma le fanau a le fanau e toasefululua a Janaina ma Antoni. e tusa ma le luasefulu Tagata fou ua o mai i lenei lalolagi ma saili e fai lo latou tulaga atoatoa i la tatou Parish o Saint Anthony o Padua. Ou te leʻi aluese lava mai loʻu aulotu na tupuga mai ai ona o se mea moni uiga ese ma ou te toe foi i ai i tausaga uma e auai ai foi. faaletino i lona olaga lea e feoai ai Tagata soifua ae tumau tumau le Tolutasi Paia: O le Tolutasi Paia e toatasi le Atua soifua ma le moni. I luga aʻe o le pulelaʻau o loo iai se tusi: Niech będzie Bóg uwielbiony, Vivii le Atua! Ona sosoo ai lea ma lenei Ata o le Tolutasi Paia po o le Ata o le Divine Mercy o tautau i luga aʻe o le uati tele i le itu taumatau o le Tapeneko ma i tafatafa o le fata faitaulaga lona lua ma le Faʻatagata o le Sacred Heart, o le isi itu o le falesa o loʻo i ai le fata faitaulaga lona lua ma o le Fa’atagata o le Taupou Amuia o Maria ma lona Loto Ma’ema’e. O lenei Divine Mercy, o lona uiga o lenei Ata-Ata, talu mai anafea na i ai iina? Ou te le iloa tonu ma ou te le o taumafai e saili. O upu na tusia iina na maua ai le tali i le loto o si a’u tama: O la’u tali lea ua saunia: Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! O uluai valaau i le Perisitua i le ogatasi atoatoa ma le Mealilo o le Fata faitaulaga ma le Tapeneko na oo mai ia te au mai lenei Ata-Ata ma o'o mai i lo'u agaga ma lo'u loto seia oo mai i le asō! O la'u Malaga Faaleagaga o le a toe foi mai pea i lenei ekalesia i lenei nofoaga sa ou vaai ma talitonu i ai. O la’u Iupeli Auro i lenei tausaga 2014 talu ona sefululua o’u tausaga; E tatau ona ou i ai i le galuega a lo’u Alii ma lo’u Atua, e tatau ona ou i ai i le pisinisi a lana Ekalesia! O le taʻutaʻu muamua; o le sauniga muamua; Aso Sa ma isi aso faamanatu; Ua ia te au ia mea uma e le gata i lo’u mafaufau ma lo’u loto; ae faʻapea foʻi i loʻu tino matua faʻafetai i oʻu vae na mafai ai ona ou faia le auala e ono kilomita i le tele e mafai ai. Ona i ai lea o se uila ma e oo lava i se uila; ae o se taimi mulimuli ane ina ua ou i ai i le Lycée i Stary Sącz i luga o le Partisan Street i lalo o le igoa o Maria Curie-Skłodowska. Faafetai atu i le Parish ma nei molimau uma a Keriso mai lo’u laitiiti ma lo’u talavou. Ua toe fafagu la'u galuega faafetai i o'u Matua ma faafetai foi ia te Oe. Sa faatumulia le ekalesia i le mafanafana o tagata ma Kerisiano e tusa lava pe o nisi taimi e toese le luasefulu tikeri i le taumalulu. O le aʻoga, e ui lava i ona talitonuga na tuʻuina mai e le Parish, e leʻi mafai ona aveesea loʻu Faʻatuatua ma na aʻoaʻoina ai aʻu e faitau ma tusitusi i le gagana Polani ma ou te faʻafetai i ai. Matematika ma le fisiki foi; a o le biology o le tagata ou te manatua i se tasi aso na faatonuina ai i matou e le Faatonu e faitau e uiga i le amataga o le tagata mai le manuki, e tusa ai ma le talalelei a Darvin. O le taimi lava e faitau ai le tusitusiga: na ia fai mai e pei o tulafono uma e i ai foi se tuusaunoaga iinei; e lei sau faapena pe mai le manuki. O nisi na malamalama ma o aʻu o se tasi o i latou!Na fiafia le aulotu i laʻu galuega ma tatalo mo aʻu i le taimi o laʻu Semina i Poznań ma tatalo mo aʻu ma isi patele mai le Parish seia oo mai i le asō. Sa ia fa'atulagaina la'u Misasa Fua Muamua ma lo'u aiga ma lo'u Nu'u e le galo ia i matou ma matou toe fo'i mai lava i ai! Faafetai tele! Sa ia fa'atulagaina la'u Misasa Fua Muamua ma lo'u aiga ma lo'u Nu'u e le mafai ona galo ia i matou ma matou toe fo'i mai lava i ai! Faafetai tele! Sa ia fa'atulagaina la'u Misasa Fua Muamua ma lo'u aiga ma lo'u Nu'u e le mafai ona galo ia i matou ma matou toe fo'i mai lava i ai! Faafetai tele!

Le Tofotofoga o le Talavou ma le Faamauina



O le Sky in Fire o le ulutala o se tusi a Parandowski. Ua ou le toe manatua ona anotusi, ae ua mautu lenei ulutala i lo’u mafaufau ina ua mavae le faagasologa o ituaiga uma o faigata na osofaia, faatasi ai ma le faatagaga a le Atua, lo’u Faatuatuaga Kerisiano i le taimi o lo’u talavou. O vala'au e fa'anaunau i se aso e avea ma patele Katoliko na fa'afeiloa'i ma fa'aa'afiaga mai fa'asalalauga uma na fa'asalalauina i le atunu'u atoa ma lu'iina ai o'u talitonuga na o'o mai ia te a'u talu mai lo'u la'itiiti. Manaomia faitauga i le lima, ono ma le fitu vasega o le aoga tulagalua ona ulufale atu ai lea i le vasega valu i le tulaga o le aulotu atoa i le itu faalelalolagi i Gołkowice ona sosoo ai lea ma le Lyceum i Stary Sącz taumafai e faataumamao aʻu mai le Atua ma lana Faaolataga. . I se tasi aso na valaaulia ai aʻu e le tuaoi e inu ni nai ipu ti i lona fale ma faamatala mai iā te aʻu ituaiga uma o tala e uiga i patele Katoliko. Na ou aʻoaʻoina ai o le patele na aʻoaʻoina i matou i le katekisi i Gołkowice i le vasega valu, na tuua le perisitua ae alu ese ma se fafine; o le mea lava e tasi ma le isi na aʻoaʻoina i matou i le lotu mo le fa tausaga i le vaitaimi o le Lyceum i Stary Sącz. Na ou iloa uma oʻu vaivaiga, ma ou alu atu e aunoa ma le tele o le talitonuga i le Faamanatuga o le Faʻaleleiga. Ma i se tasi aso na ou iloaina ai o loo ou misia lava le Faamanatuga o le Faamauga ma ua lata i lou aso fanau lona sefuluvalu. Ona ou talosaga lea ina ia faamaonia i le Parish of Stary Sącz ma le tele o mea ua faaleleia. vasega mulimuli, lona fa, Na taunuu mai le aoga maualuga ma e tatau ona matou sauni mo le Baccalaureate ma fai filifiliga mo le olaga matua. E le’i maua lava se eletise i le fale o le aiga, na ou talosaga atu ai i o’u matua e faataga a’u ou te nofo i le aoga nofotumau i Stary Sącz mo lenei tausaga mulimuli o le aoga maualuga ina ia mafai ai ona ou saunia lelei mo la’u Baccalaureate. I le fale o le a matua faigata lava ona o le toatele o i tatou e mananao e tuʻuina atu se moli kerosene se tasi i le afiafi ma o aso i le tautoulu ma le taumalulu e matua puupuu lava e tusa ai ma tulafono o le natura. Na ou manuia na maua lenei faatagaga e tusa lava pe faitioina aʻu e nisi o uso o loʻu tama ona o le filifilia o le Lycée ae le o se tasi o aʻoga faʻapitoa ina ia mafai ai ona vave galue ma fesoasoani i oʻu Matua i le aʻoga ma le olaga faaletino o le Aiga atoa. E foliga mai latou te le'i manatu e mafai ona ou faia ni a'oa'oga maualuluga. Na ou fesili ifo ia te aʻu lava e uiga i loʻu lumanaʻi ae leai se isi mea, aua e tele naua mea e fai. O tafaoga uma talu mai le aoga tulagalua ma le taimi o le aoga maualuga e tatau ona ou maua se tupe e faatau ai tusi ma api e oo lava i lavalava ma seevae; Sa ou faigaluega ma se aiga i le nuu mo le lua masina ina ia iu ai ina latou faatau mai ia te au se suti: se peleue ma se ofuvae; ma o le mea lena. Atonu e sefulutasi pe sefululua ou tausaga. O se masina atoa o tafaoga ma se isi aiga o loʻo tauaveina piliki i le fausiaina o lo latou fale. Sa ou faamoemoe e maua se aofaiga tele; na o le sefulu zlotych; i lo'u le fiafia ma tetee i le tali mata'utia: a ‘ua matou fafagaina ‘outou i lenei taimi uma. Ora ma galuega. O lenei mautauave a Benedictine o se uiga tonu o loʻu talavou. O le tauina o vine ma le faamamaina o le vaomatua i soo se mea e taofia ai laau laiti mai le ola ma galulue i le fanua ma le au faifaatoaga a le nuu pe na o le tausia o manu, aemaise lava povi, pe a na o matou lava e mafai ona tausia ma savavali e le au laiti, e laiti, sui o le. lo'u uso: sa i ai le galuega lea sa matou matua le fiafia i ai i aoauli o Aso Sa. Ae o le taimi lava na toʻatele ai tagata: e tofu tagata uma ma o latou taimi ona mafai ai lea ona matou pepese, faitau ma tatalo i lenei taimi faʻatasi ma se povi e tasi! O le tauina o vine ma le faamamaina o le vaomatua i soo se mea e taofia ai laau laiti mai le ola ma galulue i le fanua ma le au faifaatoaga a le nuu pe na o le tausia o manu, aemaise lava povi, pe a na o matou lava e mafai ona tausia ma savavali e le au laiti, e laiti, sui o le. lo'u uso: sa i ai le galuega lea sa matou matua le fiafia i ai i aoauli o Aso Sa. Ae o le taimi lava na toʻatele ai tagata: e tofu tagata uma ma o latou taimi ona mafai ai lea ona matou pepese, faitau ma tatalo i lenei taimi faʻatasi ma se povi e tasi! O le tauina o vine ma le faamamaina o le vaomatua i soo se mea e taofia ai laau laiti mai le ola ma galulue i le fanua ma le au faifaatoaga a le nuu pe na o le tausia o manu, aemaise lava povi, pe a na o matou lava e mafai ona tausia ma savavali e le au laiti, e laiti, sui o le. lo'u uso: sa i ai le galuega lea sa matou matua le fiafia i ai i aoauli o Aso Sa. Ae na toe i ai foi: e tofu tagata uma ma o latou taimi ona mafai lea ona matou pepese, faitau ma tatalo i lea taimi faatasi ma se povi e tasi! ina ua mafai ona tausia na o matou ma savavali e le au laiti, o lona uiga o tagata laiti, o tagata o loʻu uso: sa i ai le galuega lea matou te le fiafia i ai i aoauli o Aso Sa. Ae o le taimi lava na toʻatele ai tagata: e tofu tagata uma ma o latou taimi ona mafai ai lea ona matou pepese, faitau ma tatalo i lenei taimi faʻatasi ma se povi e tasi! ina ua mafai ona tausia na o matou ma savavali e le au laiti, o lona uiga o tagata laiti, o tagata o loʻu uso: sa i ai le galuega lea matou te le fiafia i ai i aoauli o Aso Sa. Ae na toe i ai foi: e tofu tagata uma ma o latou taimi ona mafai lea ona matou pepese, faitau ma tatalo i lea taimi faatasi ma se povi e tasi!

Faailoga o le Tautua Paia



O faʻalavelave faʻafuaseʻi na ave mai le fale i le taimi o le taumalulu o se tausaga mataʻutia na toetoe lava o matou uma na mamaʻi. Sa le lelei le togafitia o le fulū ma ina ia foia ai le fiva sa na ona matou aai lava i le kiona a o agai atu i le fale mai le aoga. O loʻu tuagane, e lua tausaga e matua atu ai ia te aʻu, na iʻu i le falemaʻi i Nowy Sącz, na faʻateteleina lona tulaga ma na aveina atu o ia i le falemaʻi faʻapitoa i Krakow. Sa matapogia o ia ma sa popole le maʻi. I le tolu vaiaso i le koma, na alu ai lo matou tama i le nofoaafi mai Stary Sącz e alu e vaai o ia atonu o le taimi mulimuli lea na ola ai; ae na alu ese o ia mai le nofoaafi i se nofoaga o loo i ai se malumalu Marian o le Diocese of Tarnów i Our Lady of Tuchów, i le Redemotorist Fathers lea na ia talosagaina ai le Misasa mo lo tatou uso o Ignatius. Na tuuina atu ia te ia se ata na matauina ai le aso ma le taimi o le Misasa o le a faamanatuina mo lona atalii o le a maliu. Na toe alu o ia i le nofoaafi, alu i le falemai i Krakow ona toe foi ai lea i le fale. O le a le fiafia ina ua iloa o le aso ma le taimi o le faamanatuina o lenei Misasa na pupula ai ona mata ma toe maua ai le malamalama o lo tatou uso. O ona māmā sa i ai i se tulaga mataʻutia ma sa tatau ona umi se taimi i le Rabka Sanatorium ina ua alu ese mai lenei tulaga comatose. Ina ua sau o ia i le fale, sa ia auai faatasi ma aʻu i laʻu vasega ina ua leiloa le lua tausaga o aʻoga ona o lenei maʻi. Ae o lenei puapuaga mo ia ma le Aiga atoa, o se avanoa e iloa ai e mafai e le Atua ona faia vavega ma sili ai ona tatou malamalama i le mamalu ma le taua o le Misasa. Sa matou talitonu i ai ma sa matou iloaina, ae ina ua oo mai lenei tala i lo matou mafaufau na matou iloa ai e aunoa ma se tau e le tatau ona matou misia le Aso Sa ma le Tausamiga Misa ma sa matou faafiafiaina le Atua e ala i le auai i le vaiaso, aemaise lava ona e tatau i taimi uma ona savavali i le ono kilomita agai i fafo ma le saʻo o le tutusa mo le toe foi mai. Na taʻu mai ia te aʻu a o oʻu laʻitiiti sa i ai soʻu faʻafitauli tuga i le sau mai totonu o le tino i tafatafa o loʻu faʻaʻi. O loʻo ia te aʻu aʻafiaga mulimuli ane e oʻo mai i le asō ma ou te talitonu na aumaia aʻu e le Alii mai lenei tulaga matautia mo loʻu olaga e aunoa ma se taotoga ae - e tusa ai ma le mea na taʻu mai ia te aʻu e ala i le tuʻuina o le paʻu e alu ese ai gata mai lea taimi i lea taimi e tusa ai ma le mea. o tulafono o le natura e faatagaina ai i latou. O i matou o le fanau sa mafatia i ituaiga ma'i eseese ae faafetai i le Atua o loo soifua uma i matou e toavalu i le taimi nei, o le a ou faamatala atu le faalavelave faasee i le 14 o o'u tausaga lea na toetoe lava a alu uma ai lo'u vae ma o a'u lava na ou toe foi mai ai. i lona tulaga tuai na laki e ala i le toe foi i le itu ae le o le faaauau pea e tusa lava pe tumu oʻu mata i lena taimi i loimata o le puipuia o le tagata lava ia talu ai ou te lei lagonaina le tiga ina ua mavae sina taimi ina ua mavae se faateia ma mo ni nai vaiaso sa le mafai ona ou savali; Ou te lei aveina atu foi i le falemai; o se tagata poto mai le nuu tuaoi na na ona faamaonia e leai se mea na gau ma e na o le faatali mo le natura lava ia e toe faʻaleleia le paleni o malosiaga. O le isi taimi i luga o se uila toeitiiti lava a ou i ai i se isi lalolagi; o ni nai sekone o le le malamalama ona sologa lelei lea o mea uma; o se fafine na ou tago i ai i se pakete vai sa ia amoina a o savali i autafa o le auala i Skrudzina ina ua faaletonu taofi sa lava le agalelei e sasaa mai ai le isi pakete ia te au i se swerve. Seminare i Poznań atonu na taia aʻu e se tram a o toe foʻi mai se savaliga ae ou te talitonu o laʻu Agelu Leoleo na laveaʻiina aʻu mai lenei tulaga matautia. Pe ana na o au lava e vaai i ai, semanu ou te le tusia lenei molimau ofoofogia; ae sa i ai nisi o i matou ma a’u uo ma o’u uso. Ou te leʻi masani i trams, e manino lava; Ou te lei vaai atu ua oo mai ma ou oso e pei ua tuufua ae o le faafitauli ou te lei faia masani, o lona uiga o le agai i luma ae i tua e tusa ai ma le tala a aʻu uo ua faateia uma. Ioe, na ou taumafai e fai mulimuli ane, e manino lava i fafo atu o laina tram, ae na ou iloa i taimi uma e le mafai mo aʻu. Ou te faafetai i le Alii mo le tausia o aʻu e pei o lenei. Ina ia taʻu atu mea uma e uiga i lenei faʻasaʻolotoga mai le lamatiaga o le oti, o le a ou fai atu mulimuli ane le faʻalavelave na tupu ia te aʻu i Roubaix i le ekalesia i le 1996; Sa ou tautauina se sipika i le maualuga e lima mita; na see le apefai ma ou faapau ai i o’u tulivae i luma o le Fale Apitaga ma o se tasi o tuli tuli na gau i ni vaega se ono; Sa na o aʻu ma e ui lava i tulaga mataʻutia uma na ou taunuu ai, faatasi ai ma le fesoasoani a le Atua e tuu ese mea uma, saunia e faaalu isi aso i le falemai ma valaau le taavale a le falemai. O teine ​​tausima'i na o mai i le lotoā o le falesa na fesili mai ia te a'u: O fea o i ai le tagata na aafia i le faalavelave? O aʻu, na ou tali atu ma e leʻi mafai ona ou laa, e tatau ona latou amoina aʻu i luga o le fata ona fai ai lea o le taotoga i le faʻapipiʻiina o le tuli tuli mo le tausaga ona aveese lea o le upega puipui ma ou faafetai i le Alii. mo le fa'afualoa atili o lo'u ola. O isi tulaga e tumau pea i lona iloa ae na o se vaega ia te aʻu. O fea oi ai le tagata na aafia i le faalavelave? O aʻu, na ou tali atu ma e leʻi mafai ona ou laa, e tatau ona latou amoina aʻu i luga o le fata ona fai ai lea o le taotoga i le faʻapipiʻiina o le tuli tuli mo le tausaga ona aveese lea o le upega puipui ma ou faafetai i le Alii. mo le fa'afualoa atili o lo'u ola. O isi tulaga e tumau pea i lona iloa ae na o se vaega ia te aʻu. O fea oi ai le tagata na aafia i le faalavelave? O aʻu, na ou tali atu ma e leʻi mafai ona ou laa, e tatau ona latou amoina aʻu i luga o le fata ona fai ai lea o le taotoga i le faʻapipiʻiina o le tuli tuli mo le tausaga ona aveese lea o le upega puipui ma ou te faafetai i le Alii. ona ua faaumiumi atili lo'u ola. O isi tulaga e tumau pea i lona iloa ae na o se vaega ia te aʻu.

O la'u galuega faalelotu



Sa ou sauni e ave la'u Baccalaureate; O le tausaga mulimuli lea o le aoga maualuga, lona fa. Sa ou nofo i tafatafa o le Ekalesia a Saint Genevieve i Stary Sącz i le Aoga Faamautu. O aso uma la e mafai ai ona ou asiasi atu ia Iesu o loo i ai i le Faamanatuga Paia. O aʻu, o lē sa nofo muamua i le ono kilomita mai le lotu o laʻu galuega, na ou iloa ai le matagofie ma sa ou vaai i lo matou faiaoga Farani iina i le tele o taimi, Miss Anna Hasko. Ua fai si matua o ia ae lei faaipoipo. Sa alofa o ia ia i matou, o ana tamaiti aʻoga, ma sa ia aʻoaʻoina lelei i matou i le gagana Farani a o aʻoaʻoina i le taimi lava e tasi e alofa ia Farani lea sa ia aʻoga ai i Pale i Sorbonne. I se taimi ua mavae, sa ou fai ai sina mea itiiti ma ia. Na manaʻomia ai ona matou aʻoaʻoina upu fou i le gagana Falani i taimi uma ma iloa lelei le uiga. Sa tupu ia te au ou te lei saunia lelei mo le lesona ma sa valaauina au i le laupapa i lena aso; Sa ou vaivai i le faataunuuina o lana talosaga ae nai lo le faatoese sa ou faailoa atu le fuaiupu lenei: Madam, o aʻu o Polani ma ua ou fuafua e nofo i Polani, ou te manatu ou te le manaʻomia le Farani. Sa ou fai atu se tala faavalevalea, e iloagofie lava; O lenei mea na sola ese mai i loʻu mafaufau e pei o le le iloa ma sa ou faʻamoemoe o le mea sili ona leaga. Ia, e leai lava! La’u tama, o lana tala lea, o lo’o fa’amautu mai ia te a’u ma lana pupula ua tumu i le alofa, e fa’afefea ona e fai mai se mea e peisea’i ua e iloa muamua lou olaga; e le mafai ona e iloa lena mea; e te le iloa le mea e mafai ona tupu ia te oe. O le upu a le perofeta fafine! Sa ou iloaina o le Agaga Paia na fetalai mai i lena taimi e uiga i lo’u lumanai. Na ou salamo i a'u upu e ala i le faatoese atu i luma o le vasega atoa ma ua ou iloa nei le taua o nei lesona Falani mo lo'u lumanai ina ua ou mauaina la'u Vocation moni. Le Vocation i le taimi o le Kerisimasi o le 1970. Ina ia ou iloa po o le a le mea e tatau ona ou faia i loʻu olaga, sa ou tatalo i le Alii o Iesu i laʻu asiasiga i le Tapeneko o le falesa i tafatafa tonu o laʻu Aʻoga nofotumau e ala i le alu i le Misasa i le vaveao e tausia le vaitau o le toe afio mai. . Na mafai foi e uo faigaluega ona taufaaleaga ia te au i le iloaina sa ou matua tuuto i lenei auai. Na latou fa'aogaina la'u uati ma i le vaeluaga o le po na fesoasoani mai ia te a'u e ala i luga ma iloa ai ua oo i le taimi e ala ai ma alu i le Misasa i le taeao. Ina ua ou taunuu atu i le faitotoa sa ou iloa atu o loo tapuni lava e ui lava sa iloa e le leoleo lo’u manao ou te alu i le Misasa i le vaveao: sa ia faalogoina le pisapisao ma sa sau i fafo ma tau mai po o le a le taimi; Ona ou malamalama ai lea o se tala malie ma o le taeao na ou moe lelei ai ma ou misia ai laʻu Misasa i lenei taimi. E le o se mea tele! Sa ula mai tagata i lo'u auai atu i misa i lo'u nuu muamua i le vaiaso. A o lei oo i le Kerisimasi, na sau ai le patele o le aulotu ma fautua mai ou te alu i Ciężkowice mo se malologa mo le vaiaso atoa na faatulagaina mo tamaiti aoga maualuga e le Diocese of Tarnów. E te fa'aaluina aso malolo ma lou aiga ona e alu lea i le nofoaafi i Ciężkowice. E tatau ona ou sainia oe? Lelei aisea e le taumafai ai e vaai? O lea na ou alu ai iina, ae na ou toe foi mai ma le le mautonu. Leai, ou te le fia avea ma patele o le diocesan. Ou te fiafia i le ofu talaloa ae le o iinei ae alu i se isi mea; ia avea ma se faifeautalai! Ioe ae o fea ma pe faapefea! Sa tuua a'u e tatalo ma ole atu i le Alii mo ni mea e faasino i ai. Sa vave ona faafofoga mai le Alii ia te au! O le mea lea na tupu, ina ua uma le Kerisimasi i le amataga o le tausaga fou 1971, na sau ai le Faatonu o le Aʻoga Maualuga o Bogdan Lis i la matou vasega e taʻu mai ua maʻi Mrs. Barabara Kruczek, le Faiaʻoga o Tusitusiga Polani ma ua valaaulia i matou. ia to’a ma fai so’o se meaaoga i le leoa. Sa ou nofo i tafatafa o Kazimierz Kotlarz ma sa ou matauina na ia aumaia ni teutusi mai lana ato aoga. Na oo mai le manatu ia te au e vaai po o ai o le a ave i ai ana tusi. Ma ina ua mavae ni nai minute sa ou vaaia o ia o tusi: Le Sosaiete a Keriso i Poznań. I le taimi o le malologa sa ou alu atu ia te ia i le fesili po o le a lenei Sosaiete. O lana tali: E faapefea? Na e tilotilo i mea na ou tusia ma le faautauta! E le sa'o le mea na e faia! E le tatau ona faia lena mea! Pasia lona ita ona ou toe foi mai lea ia te ia ma ou toe fai le fesili ae na ia tuuina mai ia te au se lesona o le amio mama: E te iloa o le mea na e faia e le agavaa ai oe mo aʻu e avatu ia te oe lenei faamatalaga e uiga i se Semina? Ae faalogo mai ia te au! E sa'o oe, ou te le'i sa'o ae ou te fiafia i ai; O lo'o ou su'eina se mea fa'apenei. Pe moni lena mea? Ioe ioe! O fea oei ai i lenei aoauli? iinei i le aoga e nofoia e le A'oga nofomau le aoga mo galuega faaopoopo. Ia o le a ou toe lipoti atu ia te oe ma le faamatalaga. Ma sa sau o ia ma tamaitusi a le Sosaiete a Keriso. O se tasi o tala na oso mai ia te au: o le ulutala: O agaga Polani ua leiloloa i fafo...Sa ou tagi ma sa ou iloa i lenei tulaga o le Alii o Iesu o loo fetalai mai ia te au e ala i upu nei: Sau, ma mulimuli mai ia te Au, aua ou te manaomia Oe! Ona ou tusia lea o se Tusi i le Seminare a le Sosaiete a Keriso i Poznań ma o le vaega na totoe na sologa lelei. Alu i Bac ua sau. E toatolu i matou na malaga i le nofoaafi i le aso 14 o Aokuso, 1971 i le nofoaga o Stary Sącz mo Poznań: Kazimierz Kotlarz, Józef Migacz ma aʻu.

O La'u Vocation - O a'u o se tagata-1



O mea uma na ou tusia i luga o La'u Malaga Faaleagaga, na ou faia i le aso e tasi: O ananafi, Iulai 12, 2014. Mai lo'u ma'itaga seia o'o i le 19 o ou tausaga, ina ua ala i le le faautauta o le matamata i la'u kolisi e tusi ai le tuatusi o le Semina, na ou maua ai le taua tele. faʻamatalaga mo loʻu olaga atoa pe a mavae ma e oʻo mai i le asō. Ua ou manao nei e toe faitau loʻu olaga o se tamaitiiti, talavou ma se tagata talavou, e pei ona faailoa mai ia te aʻu a o ou tuputupu aʻe faaletagata ma Kerisiano. E lua la vaega o loʻu faasinomaga: o se tamaloa ma se Kerisiano, o le a ou faamatalaina atili lemu nai lo le mea na ou faia ananafi. E le tatau ona ou faaulufaleina mai se mea, pe a mafai, mai le lumanaʻi, pe i tulaga o mea o loʻo i totonu poʻo metotia. Tau ina ia na o le Agaga Paia o loo silafia lelei aʻu e fesoasoani mai ia te aʻu e manatua ai le auala na ou vaai ai i le olaga ma le lalolagi i le va o le 1952-1971, fafo, ona sosoo ai lea ma lo'u olaga faaletagata ma le faaleagaga i totonu ia te au. Ua uma ona ou tusia e lua upu na oo mai i lou mafaufau: o le galue ma le tatalo o ni uiga o lenei laasaga o lo’u olaga ma le olaga o lo’u Aiga atoa, aemaise lava o o’u Matua o Antoni ma Janina. Tatou te le faigaluega? O le a la le mea o le a tatou aai ai? Sa na o ni nai eka o le teritori sa totō ai laau ma totō ai fualaau faisua; ae o le Aiga e sili ona manaomia le fafagaina o ia lava ona faaofuina lea o ia lava. O le faataitaiga na sau mai o tatou Matua; sa latou galulue e le aunoa; sa leai se teugatupe, o le uiga o la’u tala e teu ai tupe. Nai lo o lea: Sa tatau ona alu Tamā e faigaluega mo tagata ua uma ona totogi ia te ia se vaega tele o mea na latou malilie i ai. Sa matou tulituliloaina taimi e gata ai ma ua osofaia e aitalafu le fale. E tatau i tagata uma ona faia se mea e faʻaleleia atili ai mea. O tausaga faigata ia i Polani: o le Taua e na o le sefulu tausaga talu ai ma o le Pulega na tuʻuina atu i le Atunuʻu na amio e tusa ai ma tulafono o le tau malulu. O le tau i lo matou itulagi sa tele lava ina ogaoga ma malulu malulu, ma tele le kiona. O le fiafia o faase'e ma faase'e o lo matou fiafiaga lea o ni tamaiti ona sosoo ai lea ma le taumafanafana o ituaiga uma o taaloga na matou fatuina mo le fiafia. I Aso Sa matou te le faigaluega, matou te malolo ma taaalo. O le a'oga na matou maua ai le fa'auo ma le fa'amalieina o le aga'i i luma i le poto fa'asaienisi ma tagata; ae faatasi ai ma lenei puipuiga: e i ai mea e le ogatasi ma mea e ta’u mai ia i tatou i le fale ma le lotu ma mea e ta’u mai ia i tatou i le aoga e uiga i le talafaasolopito o Polani; i taua ma le filemu; i luga o le matafaioi a se tagata ma luga o le sosaiete; i luga o le alualu i luma ma luga o tulaga faatauaina; o se talitonuga Marxist na mana'o e fa'asalalau ana fe'au i so'o se tau; e itiiti lenei mea i nuu i tua nai lo le aai; I le taimi o le aoga maualuga sa sili atu ona ou iloa nei mea uma nai lo le taimi muamua. Na latou fia vaʻai matou te lesitala i le sosaiete faʻaagafesootai talavou, ina ia sola ese mai lena mea, na ou lesitala ai mo le sikauti. Ae o iinei foi e le o manino mea uma. Sa tatau ona matou tauaveina fuʻa mumu i le faʻataʻitaʻiga o Me 1; pe afai tatou te teena togi o mataupu e uiga i amioga ua alu ifo. Na aoaoina i matou e lo'u tama i le talafaasolopito moni o Polani; i totonu o le ekalesia, e pei o le sosaiete, sa i ai le mataituina e le au galulue faatasi na masalomia e tagata ma matou fai atu lea ma lea mea i le tasi ma le isi i le va o talitonuga. Na alu foi le Faatonu o le Aoga i le Misasa o le Aso Sa, o taimi uma e mulimuli ai ma muamua e alu ese pe a uma. Sa matou le iloa po o le a se mea e mafaufau i ai. Po o ia o se tagata talitonu? Ae ui i lea, o ia o le failautusi muamua a le Pati i le Nuu tuaoi. O le lotonuu sa lei vaai lelei i ai i le aoga; sa mana'omia le aga'i atu i le sosaiete fa'avaomalo. Ua tatou mamao ese mai le saolotoga ma le faatemokalasi. O le fesili o le galuega ma le tulaga o faiga faʻapolokiki na faʻaalia uma i loʻu tagata mai loʻu laʻitiiti: e mafai ona tatou fai atu faapena. E lei toilalo foi finauga a le itu aloaia; Faataitaiga: na o le lua pe tolu togi na maua e ou matua, ae o oe? Matamata ua e i ai i le vasega lima ma e leai se totogi! O le le faitautusi na tupu muamua a o le aufaipisinisi sa pulea ma o lea ua matua tele le alualu i luma, a ea? Na saunia ni fa'aaliga e tauemu ai tagata e ona ma matai o aso anamua. I se tasi taimi na filifilia ai aʻu e fai ma sui o se tasi oi latou ma sa ulagia aʻu i lenei faʻaaliga o se 'oti faʻatau ma o lenei igoa o se tagata mauʻoa na tuʻuina mai ia te aʻu; Na sili atu ona uiga ese ona o aʻu o se tamaititi mai se tasi o aiga sili ona matitiva o le nuʻu. Na ou iloa o lenei taaloga e matua faapi'opi'o ma le talafeagai e pei o se tagata e iloa lo'u mamalu. Ioe, o le upu lena: o le mamalu o e matitiva. Ua uma ona ou taʻua le tulaga o se totogi le talafeagai na ou mauaina ma na taʻu mai e le Tamaʻitaʻi ia te aʻu: Ae na matou fafagaina oe a o e galulue faatasi ma i matou! E moni, ae i le taimi lava e tasi: e tatau ona latou tuuina mai ia te au e sili atu i le sefulu zlotych, na ou talitonu i ai. Na matou faʻaaogaina le tulaga o loʻu talavou ma le le lava o le mauaina o se galuega. O le uso o loʻu tama o le Leoleo o le Vaomatua ma sa ou fai atu ia te ia e tuʻuina mai ia te aʻu i le lua masina o malologa ina ia mafai ona maua le tupe e faʻamautinoa ai le faʻatauina o mea mo le aʻoga. Na ia faafaigaluegaina aʻu e aunoa ma se konekarate ma sa ou galue naʻo aʻu i le vaomatua e faʻamamaina le fanua ina ia mafai ai ona ola tamaʻi laʻau e aunoa ma le gaogao. O iinei foi, ou te lei faamoemoe e itiiti se mea e maua pe a faatusatusa i le galuega ua saunia; Ou te le o fai atu po o le a le mea e faatatau i o'u manaoga! O lea na ou aʻoaʻoina ai e puipuia, a itiiti mai i totonu, loʻu mamalu faaletagata. Sa ou tetee ae na ou iloa e le mafai ona suia lena mea vagana ai le le fiafia i totonu. Sa ou taumafai e talanoa atu i tagata sa lē saʻo le faiga o aʻu. Ma o le alofa tunoa lenei na tuuina mai ia te au e le Foafoa: e luitauina ai ma le atamai mea e foliga mai e le tonu ia te au. O aʻu o se tagata filosofia! O nisi taimi e faitioina ai au ona o lenei mea ma ou te manatu i taimi uma o se alofa tunoa mai le Atua. O le mafai ona mafaufau, faʻaalia aʻu lava; tete'e ma lu'i: finauga i finauga; saili e faatalitonu i luga o mafuaaga o aia tatau a le Atua aia tatau uma a tagata. O le taeao nei o le aso 13 o Iulai na ou maua ai se feau faanoanoa mai se Pole e uiga i le le mafai ona alu e fai le Misasa mo le Aufaigaluega Polani i le tauina o le blueberry i Ares o loo latou nonofo ai talu ai o loo i ai pea le Chef Siamani lenei mo i latou, Aso Sa na faatonuina e galulue. Faitau la'u molimau e uiga i le nofo pologa i aso nei na ou lafoina i luga o lenei saite i nai aso talu ai, ona e malamalama atili ai lea i le taua na ou saunia talu mai lo'u laitiiti e le Atua. O le mamalu faaletagata o loo ia i tatou, ma ou te tautala atu mo le itupa o alii ma tamaitai, e le oo mai ia i tatou e ala i le finagalo faatemokalasi faaletagata po o se isi mea, ae e oo mai ia i tatou tuusao mai le Atua Foafoa ma e ala i lona Alofa Tunoa. Ioe, o au o le tagata i le alofa tunoa o le Atua. Ua leva ona tatou mananao, ma talu mai le vaitaimi o le malamalama, o le tuleia o le Atua i totonu o le pule silisili ese, lea tatou te manatu i ai e le moni, o se ituaiga o opium mo e vaivai; ma tatou te tau ma le afioaga o le Atua i soo se mea tatou te manatu o le fatu o manatu e uiga ia te ia. O le taua lava lea e tasi a le au fascist, Marxists, Darwinists, communists, socialists etc; matou te ave le igoa o le Enlightenment mo lenei talitonuga, ae matou te le fai atu talu ai matou te le talitonu o le Rebel Age ma urosa pa'ū. i le Tusi Paia le igoa o Lusifelo o lona uiga: Malamalama. O iina tatou te tatalaina ai o ia ma malamalama ai tamaiti i le taua o loo ia tautala ai. O le tagata e iai aʻu e iai ana aia tatau ma o le Atua o le Muamua e puipuia i latou e oʻo lava ia i tatou lava i nisi taimi. Atamu, o fea o iai au aia tatau? O le Atua na te sailia muamua le tagata i lana agasala ma fesili atu ia te ia le fesili lenei: Fea oe? Na ou faaopoopo i ai upu nei e tolu: faatasi ma au aia tatau. O le fua o lo’u aafiaga i le lelei ma le leaga, talu mai lo’u laitiiti. Ua faaosoosoina i tatou e solia le faailoga itiiti lava o le Pule Paia ina ia, tatou te manatu sese, e faalautele ai a tatou aia tatau! O le a le faavalevalea? Ua tatou vaai—ma o tatou lotofuatiaifo ua sese i tatou—ma ua faaopoopo mai e le Atua e ala i lona malamalama, ua faaseseina i tatou, ma sa vave ona afio mai o Ia e saili lo tatou salamo e faamalolo ai i tatou: Atamu, o fea o i ai oe ma au aia tatau? O ai fo‘i na fai atu ‘iā te oe ‘ua e lē lavalavā ‘ina ‘ia e matata‘u ai ‘iā te a‘u? O le alofa tunoa faalenatura e manaomia ai ona tatou faamaulalo i tatou lava e ala i le iloaina o a tatou mea sese ma ole atu mo le faamagaloga.Ma o le a le mea na faia e Atamu ina ua fesiligia o ia e le Atua e uiga i lana agasala? Ua ia taʻusalaina lana avā! O ia o le tausala! Ma o ia? O le a lana tala? O le a lana tali i le fesili: Aisea na e faia ai? O lo’o su’e fo’i e ia le tausala! Na ia faasino i le gata ma taumafai e faasaoloto o ia mai lona tausalaina e ala i ana lava taumafaiga. E mata'ina ae e to'a pea le Atua ma 'au i le itu a tagata ia Lusifelo. E lē fetuuina o ia e tagata: e fetuuina le lalolagi ona o tagata; o le a fetuutuuna'i le pa'u o le tagata ma le fa'afafine ma le fa'afafine, peita'i e lē 'ave'esea e le Atua so'o se aiā tatau na ia tu'uina mai muamua; e faaopoopo ai aia tatau fou; aia tatau i le salamo, liua, faamagaloga ma le togiola! Ae o nei aia tatau fou ua na o le faatinoina lava i le lalolagi fou ua foafoaina e le Atua ia te Ia lava talu ai o Ia o le Tolutasi Paia ma o se lalolagi uiga ese: e le gata e le vaaia ae o isi ituaiga ma ituaiga uma; e na o lē e talitonu i le Tolutasi Paia e ulu atu i ai: le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. O le faatuatua, faamoemoe ma le alofa o faitotoa autu ia. Ma e leai se isi upu faataga na tuuina mai na o le SUAFA o Iesu. Ua na o le Togiola e i ai aia uma ma le mana i le Lagi ma le Lalolagi.

O La'u Vocation - O a'u o se tagata-2



O i tatou o faifilosofia faalenatura. E ala i le faia o soʻo se fesili, ua valaʻaulia i matou pe matou te valaʻauina le isi e faʻafilosofia! O le veape e sau mai le alofa o le poto (pilo-love, sophia-wisdom). I le natura faaletagata: o le alofa e masani ae le o le alofa e le masani ai! O le atamai e fesootaʻi ai Lē na Foafoaina Mea ma le foafoaga. A leai e le o se poto ae o se pepelo. O le tagata pepelo, o se tasi e manatu e atamai o ia ma taumafai e tetee i Lē na Foafoaina o ia i auala eseese, e amata i le faapea atu o ia o se tagata e lē talitonu i le Atua. Atonu e manaʻo o ia e faapea atu o ia e lē faapolotiki pe saʻo i faiga faapolotiki, ae e oo mai i le mea lava e tasi: e manaʻo o ia e tetee atu i le Atua. O le fesili o lona i ai pe leai e lona lua mo ia. O ana aumea vavalalata o tagata agnostics! Matou te le iloa, matou te le iloa, leai se tasi na te iloa, ma isi. e leai se tasi na te iloaina o i latou ia e le iloa ma e mananao tagata uma ia aua nei iloa se mea e uiga i lenei mataupu ma o le a i ai le filemu, a leai o taunuuga nei: o taua a lotu. O tagata uma la o se faifilosofia ae o nisi e faapi'opi'o. Latou te le mananao e saili ma maua le upumoni, matagofie ma le lelei. O nei tulaga taua e tolu e le o autasi e pei ona finagalo ai le Alii le Atua: o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia: o le Tolutasi Paia. E tasi foi i latou. O le Tolutasi Laiti o tulaga taua faaletagata o se ata o le Tolutasi Sili ma Sili ona Paia. O le First Divine Creation e faatatau i nei Tulaga Faatauaina. E sau mulimuli ane le tagata ma e gaua'i i ai e fai ma faavae o lona mamalu. Upumoni mo lona mafuaaga, matagofie mo lona manatua ma le lelei mo lona finagalo. Atamu, o fea o i ai oe ma nei mea uma? Muamua fesili i le tala ma o le a avea foi ma fesili mulimuli mo tagata uma! O le mea moni o le mafaufau e le faia ai se tasi e pei ona manaʻo ai Decartes. Ou te manatu o aʻu, o le taufaasese sili lea i le talafaasolopito o tagata soifua! O ona po nei ma ona po nei e faasino atu i ai ma le mitamita ma le mitamita e taitai atu ai le toatele o tagata i le malaia!O talitonuga uma o le malo ma le faatemokalasi ua latou maua ai le igoa o le alualu i luma e faavae i luga o lenei tautinoga sese a Decartes: Ou te manatu ma o lea ua ou i ai. Afai na ia fai mai: O lea ou te alofa ai, e le leaga lena mea ma o le a le faaseseina ai tagata e pei o le mea e leaga ai! Ua le toe manatu Decartes o lea ua le toe i ai o ia: o se talitonuga o le oti. Ma ua latou aumaia le tele o maliu mai nei talitonuga talu mai le suiga o Farani. Ma latou te le taofia le luluina o mea oona, amata i tamaiti laiti ma polokalame aʻoga. I loʻu laʻitiiti ua uma ona ou feagai ma nei mea uma ma ou te iloa le mea o loʻo ou tautala ai! Ua uma ona ou taʻua le aʻoaʻoga a Darwin ma le matou Faatonu lea na matou faitauina le mataupu i le amataga o tagata mai manuki. Sa latou fai mai ia i matou e faitau i ai ma sa ia le talitonu lava i ai talu ai sa ia talanoa e uiga i tuusaunoaga e tasi o ia; ae o le leaga ua faia i mafaufau laiti o tamaiti? Pe lei afaina ea lena mea ia te ia? O ai i aso nei e leoleoina nei mea uma? Le Minisita o Aoga? E te manatu? O i latou ua taʻua o le au faifilosofia e pei o Decartes ma isi, e nafa ma le faaleagaina o tagata e pei o Hitila, Stalin, Mao, Napoleon ma isi: O le a fesili atu le Atua ia i latou i lenei lava fesili e tasi: O fea oi ai oe ma le Tolutasi Paia? Le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia ma o fea oi ai oe ma le tolutasi natura itiiti: upumoni ma le matagofie ma le lelei? O le ā la na iai i le pepelo a le faifilosofia o Decartes? Sa ia manao e avea muamua ma na ia faia le afa-upu moni atoatoa e ala i le faia

tagata "O aʻu" o se tauvaga i le "I" paia. Ia Mose o lē na maumauaʻi e faailoa mai e le Atua o ia lava e ala i le taʻu atu ia te ia o lona Suafa, o le Atua, na musu e fai, na gauaʻi ma faapea atu iā te ia: “O aʻu o aʻu nei”. Ua taalo Decartes i lenei Faaaliga e ala i le faasilasila atu e mafai e le tagata ona faia e aunoa ma le Atua; o le a mulimuli i le ala o isi e pei o Marx, Nitche, Sartre, ma le tele o isi.A faapea mai Decartes: O lea ou te manatu ai o aʻu o se tagata, e leai se faafitauli. Na tuuina mai e le Atua ia i tatou i le natura se tomai e mafaufau ai? E lelei lena, e sili atu le lelei ae i luga o tuutuuga e faapea: i le amataga o le a tatou le avea i tatou lava mo le Atua, talu ai o le uluai tofotofoga lena i le Faatoaga o Etena: O le a avea oe e pei o le Atua i le iloa o le lelei ma le leaga. Tatou te teena le Tusi Paia ma tatou toe fai le valea o le faatuatuaina o le manu ma le le toe faalagolago i le mea na fetalai mai ai le Atua na Foafoaina Mea mai le amataga!

O La'u Vocation - O a'u o se tagata-3

O oʻu manatu e lē o outou manatu ma oʻu ala e lē o outou ala.”—Ua fetalai mai ai Ieova le Atua. Ou te faafetai i lenei Alii le Atua mo le fanauina o aʻu ma ola ai i loʻu 18 tausaga muamua i nuu i tua!

E lelei le filosofia ae i luga o tuutuuga tatou te le o ese mai le moni o mea i le natura ia i tatou ma siomia ai i tatou. E sili atu le olaga i nuu i tua nai lo le olaga i le taulaga. Ina ua feoaʻi solo tagata i aai, sa matou matauina le mamao o le toʻatele mai le faatuatua i le Atua ma le olaga faaleagaga ma le tapuaʻiga lautele. O nei fa'alavelave e iloa ae e masani ona fa'amatalaina i se auala fa'api'opi'o e le afa-upu moni na ou ta'usalaina muamua. O le olaga i nu'u i tua e toe fa'afo'i atu ai i tatou i se mea e sili atu ona itiiti fa'atusa nai lo le olaga i totonu o le taulaga. O mea na faia e lima o tagata e mafai ona faamalumalu ifo i foafoaga a le Atua. O le ola o manu ma laau ma laʻau ma fualaʻau ma manu laiti e tui ia i tatou ma manu felelei ma isi. A o laiti, ua tatou ofo i le tele o mea moni ona sosoo ai lea ma le faititili ma le matagi ma le timu ma le vaitafe ma le iʻa... I le fale sa i ai nei mea uma ma sa leai se eletise seia oʻo i le 18 oʻu tausaga e pei o aʻu. ua uma ona faailoa mai. Leai foi se TV; na o le tasi le aso na galue ai le leitio ma maa. Na matou misia se tala fou? E leai lava! Pe a feiloaʻi tagata, e tau lē toe talanoa i so o se mea! I totonu o le taulaga, o loʻo i ai le faʻaogaina o mafaufauga tulaga ese. E fai mai se tasi, tusi, pe faia se mea ma talanoa tagata uma e uiga i ai mai le taeao seia oo i le afiafi seia oo i se isi mea e tupu. O le fa'aogaina o manatu fa'alaua'itele e fa'atinoina e aunoa ma le masalosalo i se mea i upu aloa'ia pe le aloa'ia. O le mea taua o le galue ma faʻatau lelei. O faʻailoga a le au maimoa e taʻalo le tasi i le isi ma tatou fiafia i le taʻaloga o le natia ma le sailiga o le afa-upu moni pe afai tatou te faʻamaonia tagata uma e leai ma o le a leai se taimi poʻo le vanimonimo LE TASI UPUNI. Ae ui i lea, o le natura o le tagata, ua saunia lelei e puipuia o ia lava mai lenei taufaasese lautele. O le natura o le Atua ma le natura o le tagata e le tutusa le faatulagaga o le olaga. O aʻu o aʻu ae o oe e leai - fai mai i ana talanoaga faʻalilolilo le Atua le Tama ia Saint Catherine o Siena, le Patroness o Europa ma isi e toalima: Saint Benedict, Saint Cyril, Saint Methodius, Saint Bridget ma Saint Edith Stein . O le natura o Lē na Foafoaina Mea e sili atu nai lo mea uma e mafai e le tagata ona mafaufau i ai ae e sili atu i mea uma o le natura. O le mea fa'alenatura ua faia mo agelu ma tagata ina ia mafai ona latou ulu atu i le Fegalegaleaiga ma le Fegalegaleaiga ma Ia. O Lusifelo ma ona soo faatasi ma agelu fouvale ma tagata faapiopio e le oo atu i le lalolagi uiga ese ua ta'ua: Alofa Tunoa po o le Lagi; pe pei o le Talalelei: le Malo o le Atua, le Malo o le Lagi...O loo ou faasoa atu i le taimi nei mea ua ou mauaina ma ou aafiaga na o le lalolagi faalenatura o le tagata lea ua ou i ai; o le a oʻo mai le taimi e faʻasoa ai "le vaega Kerisiano o loʻu faasinomaga". Fa'atauaina: o le mea moni, matagofie ma le lelei i le lalolagi faanatura e iai o latou fa'atusa i le lalolagi fa'alenatura: fa'atuatua, fa'amoemoe ma le alofa. I le lalolagi faanatura o loʻo i ai foi tulaga taua tele: tatou te taʻua i latou o uiga lelei. Malosi, amiotonu, faautauta ma le le gaoia po o le faautauta. O a tatou amio e ola i nei tulaga taua pe malepelepe. E leai so tatou lagona faanatura e tumau ai i le ala e pei o manu. Ua iā i tatou le saʻolotoga e filifili ai e gaoioi i le ala saʻo o le lelei atoatoa. Ua toe foi le tagata i lana matafaioi o le avea ma tagata poto. Ae o le natura o le tagata e manua! Na te manaomia le alofa tunoa faalenatura ma le alofa tunoa i vaega uma o lona olaga. Ia tatou toe tumau iinei i le fesootai ma le olaga o le tasi ma le isi ma le alofa faalenatura. E le tetee le alofa tunoa i le natura; nai lo lena, na te fausia ana mea ofoofogia i luga o uiga lelei faalenatura. Ua toe foi le tagata i lana matafaioi o le avea ma tagata poto. Ae o le natura o le tagata e manua! Na te manaomia le alofa tunoa faalenatura ma le alofa tunoa i vaega uma o lona olaga. Ia tatou toe tumau iinei i le fesootai ma le olaga o le tasi ma le isi ma le alofa faalenatura. E le tetee le alofa tunoa i le natura; nai lo lena, na te fausia ana mea ofoofogia i luga o uiga lelei faalenatura. Ua toe foi le tagata i lana matafaioi o le avea ma tagata poto. Ae o le natura o le tagata e manua! Na te manaomia le alofa tunoa faalenatura ma le alofa tunoa i vaega uma o lona olaga. Ia tatou toe tumau iinei i le fesootai ma le olaga o le tasi ma le isi ma le alofa faalenatura. E le tetee le alofa tunoa i le natura; nai lo lena, na te fausia ana mea ofoofogia i luga o uiga lelei faalenatura.

O La'u Vocation - O a'u o se tagata-4



E oo mai le taimi e tatau ai ona amanaia e le “au o se tagata” le tulaga faapitoa; o le uiga taule'ale'a lea e amata ona fa'aalia atili i le matua aemaise lava o le talavou; o le ituaiga tagata e lua; O aso nei o loʻo tatou talanoa e uiga i mea faʻapitoa o le faʻafeusuaiga ma le faʻafeusuaiga, o lenei faʻamatalaga lona lua atonu e faʻaaogaina soo ae tatou te iloa lelei le mea e uiga i ai. O se manatu e tasi o lo o fausia ai foi se ala i lea vaega ma e le o lava foi le le mautonu e oo atu i tulaga maualuluga o fono a le atunuu; o upu a le Tusi Paia e uiga i amioga inosia o ia ituaiga ua galo pe sauaina. Na ou tusia "gaoioiga" ae ou te leʻi tusia "tagata"! E le mafai ona faamasinoina tagata soifua e se isi e ese mai i le Atua. O lo‘o ‘iā te a‘u le fa‘amasinoga – ‘ua fetalai mai ai le Ali‘i le Atua. Ae na te faamasinoina foi i tatou ona o faatinoga e amata i mafaufauga ma o nisi taimi e liua i upu. Pe a tatou faasoa atu e uiga i le olaga faa-Kerisiano, o le a aliali mai le faatinoga o le salamo o se laasaga taua mo a tatou sootaga ma le Atua: Ou te tautino atu i le Atua Silisiliese ma ia te outou ou uso e, ua ou agasala i le mafaufau i le upu ma le le faia... Ou te faafetai. le Alii mo le avea ma se vaega o le Aiga tele. E toafa o'u uso ma tuafafine e toatolu. O le mea moni e lua o le tane ma le fafine, e faaopoopo atu i ou Matua: Tane ma le Fafine, na faailoa mai ia te au i se auala masani. Tatou te aoaoina le tele o mea i aso uma. E le tutusa le avea ma se tane po o se tamaitai; tutusa le mamalu ae le tutusa le mea moni! Matou te mananaʻo e faʻaumatia lenei mea moni e pei ona leʻi faia muamua i le talafaasolopito o tagata. E itiiti se mea e fai ai le biology; e faatatau i natura uma o le tagata lea e faapitoa lava i se faatulagaga faaleagaga. O manu o loʻo i ai a latou biology ma le fisiki i luma, ae le o tagata! Na muamua faia e le Atua tulaga taua faaleagaga ona na o agelu ma tagata i foliga o nei mea taua na foafoaina: upumoni, matagofie ma le lelei. O le mea lea pe a oti so'o se tagata ola, e aofia ai ma tagata, e manogi leaga, e manogi ma vave ona le mafai ona tatalia le manogi leaga. O le natura lea e tuʻuina atu ai faʻailoga o le piʻopiʻo e ala i le teenaina o tulaga taua na faia e le Foafoa. O le ola fa'alenatura na o ia lava e mafai ona maua ai se vaifofo, ae e le mafai ona tatou faanenefuina le natura ina ia faamalosia ai e talia le pepelo! Ou te faafetai i le Atua mo le finagalo ia ou avea ma se alii. O lea na mafai ai ona valaauina au i le auaunaga faaositaulaga ae i le tau o le nofofua; E lē gata i lea, Na finagalo le Atua ia ou avea ma se tagata faapaiaina i le loto o lana Ekalesia. Faitaulaga lotu: o le a le alofa tunoa, Le Alii e. Ae matou te le'i oo i ai a'o le'i sefuluvalu o'u tausaga. Tatou toe foi i tua i lenei taimi o lo’u talavou. Sa i ai se taimi ou te manatua ai se teine ​​e sili ona ou alofa i ai: Ou te manatua lona igoa muamua ma lona faaiu: Grazyna Krzyzostaniak. Sa matua aulelei lava o ia. Na ia liliu atoatoa aʻu i totonu; ae ou te leʻi taʻuina atu i se tasi ma ou te leʻi taʻuina atu foʻi iā te ia. Ma e oʻo lava i ni nai masina aʻo lumanaʻi le Baccalaureate i le Aoga Maualuga; Sa ou fai atu ia te ia ou te fiafia ia te ia ma sa ma savalivali, ae lei faaalia mai e le Alii lona finagalo ma la’u galuega ia te au; o lona igoa o Lidia Baziak. Ou te taʻu atu le mea moni sa ou alofa ia te ia ma sa ia alofa ia te aʻu Sa ou manatu; ma o lo matou alofa sa mama. Sa ou ta'u atu ia te ia i se tasi aso i le savaliga sa ou lagonaina le valaauina i le perisitua ma sa ia malamalama ia te au. Na ou iloa mulimuli ane a o i ai i le Seminare na faaipoipo o ia i Moszczenica, i tafatafa tonu o Stary Sącz lea sa ma i ai uma i le Lyceum ma i le vasega e tasi B. O le isi sa i ai i le vasega e tasi ae ua leva ona iloa aʻu ona sa ma faia se tausaga fa'atasi i Gołkowice - vasega fa'ata'ita'i lona valu - na faate'ia a'u i se tasi aso i lo'u fesili mai ia te a'u i le fesili lea na matou tu'u ese ai lavalava pe a ulufale atu i totonu o le fale; o Marcelline Obrzud: Eh! O oe, Kazimierz, fai mai, na e sau i le Aoga Maualuga e te ulufale mulimuli ane i le Seminare, a? Ou te le manatua la'u tali, ae o lana fesili, ou te manatua. Sa ou fiafia i teine ​​ma i le Seminare i se fonotaga ma se fomai o le mafaufau na ou malamalama ai afai e le o le tulaga lea e le mafai ona ou talosaga e avea ma se ositaulaga! Ae sa tatau ona ou faia se filifiliga o le a tausia e le alofa tunoa o le Atua ma le Tagata o le Taupou Amuia o se puipuiga. Ma ou te iloa e moni lenei mea. O isi mea e fai atu o le a oʻo mai i lenei taimi e talanoa e uiga ia te Ia ma mea uma e avea ai i tatou ma Kerisiano ma tatou faia filifiliga e o faatasi ai.

O La'u Vocation - O a'u o se Kerisiano-1



I le mauaina o lo'u faasinomaga faaletagata tatou te le taofia; o se faiga malosi tele. O le vaega e uiga i le "O aʻu o se tagata" o loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia i aso nei ia te aʻu ma isi, ou te manatu, mo se faʻataʻitaʻiga e tusa ai ma loʻu mafaufau Slavic ma le vaega Polani o loʻu faasinomaga i le tulaga o le vaega Farani lea ou te mauaina atili. ma sili atu pe afai o le vaega tele o lo'u olaga faalelalolagi i le aluga o taimi ma e ala foi i aoaoga faifaipea ou te ola ai iinei. O lenei Mafaufauga na tusia ma lomia i le taimi lava e tasi na'o le Farani na'o ou faia i le taimi nei; ioe o lona uiga o se mea; e oo mai i le taimi nei sa ou tusia muamua i le gagana Polani ma mulimuli ane faaliliuina mulimuli ane. Sa ou filifili e faia se isi itu; Ou te manatu o aʻu o se Polani e pei o Farani, ou te fai atu faʻapenei: O aʻu o le selau pasene Polani ma le selau pasene Farani. E lē saʻo le tala? Ma o le a se mea e te iloa e uiga i ai? O se mataupu a le tagata ae le na o se matematika pe faaletino. Ma o se mataupu faa-Kerisiano, ou te faamautinoa atu ia te outou; afai e te faitau mai ia te aʻu seia oʻo i le iuga o le ae malamalama, o le mea sili ou te faʻamoemoe! O se mataupu faaletagata ma se mataupu faa-Kerisiano. E mafai ona tatou tuueseeseina? O mea ua faatasia e le Atua, aua le tuueseeseina e tagata! Ua masani ona tatou faalogo i lenei upu e faatatau i le faaipoipoga lea na fofogaina ai ina ua uma le finauga e uiga i le mafai ona tatala faaipoipoga i le va o le au Faresaio ma Iesu i le Tala Lelei. Ae o lenei Upu e sili atu lona lautele lautele. Ma ou te talitonu o iinei e i ai lona tulaga ma lona tulaga aloaia. O le amataga faa-Kerisiano e amata i le Papatisoga ma e faamautuina i le Faamauga; na te mana'omia le Fa'aleleiga ma le Eucharist e fai ma Fafaga ina ia fa'atupuina i tatou e le Agaga Pa'ia mo le vaetamaina e le Tama ia Keriso e fai ma ana fanau ma tagatanuu o le Lagi. I le fitu o oʻu tausaga na amata ai laʻu catechism ma i le iva o ou tausaga na ou maua ai le sauniga mo le taimi muamua, ina ua uma ona taʻutaʻu atu i luma o le patele Katoliko. Oi! E maeu le ma talanoaga ma le Alii o Iesu a o ma toe foi mai le falesa e fa maila le mamao! Sa vave ona ou maua se tofo i le mauaina o le Fa’apaupuga ma sa ou faapea ifo ia te a’u lava: e lelei pe a mafai ona ou mauaina soo le Fa’apaiga. Sa ou le fefe e mafaufau e avea ma se ositaulaga i se tasi aso, e tusa lava pe oo mai lena manatu i lo'u mafaufau i nisi o taimi. E le mafai. E te sau mai se aiga matitiva; matitiva tele e su'esu'e; ma isi tamaiti e o mai e le fesoasoani i lenei tulaga...O lea ou te le talitonu ai e mafai, ae i se tasi taimi, ou te manatua le faatulagaina ma isi tamaiti i tua o le falesa "se misa e pei o le 'lotu na faia e le ositaulaga' ma na faafiafiaina ai le faletusi. I le taimi o faigata i mafutaga ma aʻu uo, sa ula mai nisi ia te aʻu e ala i le fai mai: "fiafia tele" ma isi. I le falesa ona o le latalata atu i le Fatafaitaulaga ina ua matutua isi tama na iloa ai o se mea masani le agai i luma ma agai atu i le ulufafo, o nisi na faitioina aʻu ona o loʻu tumau pea! O nei tofotofoga laiti ua leva ona tauave mo le suafa o Iesu, sa ou fai ifo ai ia te au lava. Ona mafai ai lea ona sili atu loʻu mafaufau ma aoina i mea e le vaaia ae sili ona moni. O le ta'uta'u atu na i ai se aafiaga matagofie o le aveesea o le tausalaina; O aʻu o se tagata agasala ma na ou iloa a aunoa ma Iesu e le mafai ona ou faia se mea pe a faʻagasolo e temoni e aveese aʻu mai loʻu Vocation o se tagata ma se Kerisiano. O nei mea uma sa matua matuia lava. Na ou paʻu ma ou tu i luga, na ou toe paʻu ma ou toe tu aʻe ... O lenei ATA-ICON na ou maofa ai e foliga mai na tautala mai ia te aʻu e aunoa ma loʻu faalogoina o upu: o laʻu tali e tutusa lava: Iesu e, Ou te talitonu i ai. oe lava! Ou te fia avea ma tamaiti i le loto ae sa ou nofo mamao ese mai le ekalesia e faataunuu ai manaoga. Sa ou manatu faavalea o lenei mea ua le agavaa ai aʻu mai le mafai ona avea ma se patele! Le mea na matua sese lava; ae faatoa ou iloaina ina ua ou taliaina i le Seminare i le 19 o ou tausaga. O le olaga lotu ma le aulotu i le taimi o loʻu laʻitiiti ma loʻu talavou na faʻatumu moni ai loʻu olaga i le fiafia. Sa ou fiafia i le i ai i le Ofisa ma matamata i sauniga lotu sa faia e Faifeau. O lo'u manatuaga o Faifeau ma Faipule o le Ekalesia e le'i mou ese atu i lo'u manatuaga ola; i se isi itu, e tele naua emo o ituaiga uma.O Patele Michał Orczyk ma ona fulufulu mata lapopoa ma ana lauga uumi, ma i se tasi Aso Sa o lana taga o le faafeaoina o se tamaitai e le lelei ona laei ma faafeao atu i le faitotoa o le falesa ma isi. O le falelauasiga o lenei patele o loo mau i ou manatuaga ma le taunuu mai o le patele fou o Jan Stach o le na faaiuina ana tatalo e ala i le faalauteleina atu i latou i le le gata ... O lenei ositaulaga sa i ai le onosai maoae. Sa i ai se falelauasiga o se tasi ma na tuai mai le aiga. Na ‘ou fa‘apea ifo ‘iā te a‘u, o le a fa‘alumaina i latou e le ositaulaga i lenei mea; ae leai, e leai lava, na amata ona ia taitaia le solo e peiseai e leai se mea na tupu. Sa ia te ia se uiga filemu...Ina ua ia vaai mai ua ou sau ma fesili i le matua o le 18 mo le tusi faamaonia mo le faamaoniga i le Parish of Stary Sącz sa ia fai mai: Ua uma ona e fia faaipoipo? Le Vicars? O le mea muamua ou te manatua: Adam Machnik..Na ou iloa ai na alu o ia i Pasila o se faifeautalai...Na faagaeetia ai au..O le isi e igoa ia Czosnek Zbigniew? Ou te le mautinoa lona igoa muamua, le isi Kazimierz Zaucha; sa tutusa lona igoa muamua ma a’u ma sa ia tootuli i luma o le Tapeneko ma ona lima o loo uu; na sili ona ou taia ai; o lona Fa'atuatua i le Eucharist Pa'ia; Sa ou manao e faataitai ia te ia i lenei mea...Sa ou faia se faaiuga i laina nei: I luma o le Tapeneko ou te tootuli ai ma o’u lima o loo uu e pei o loo tatalo. O loo i ai iina Iesu Keriso...Ona sosoo ai lea ma lenei ositaulaga na faailogaina foi lo’u olaga ona o lona lafoaia o le perisitua mo se tamaitai ina ua 14 o’u tausaga; Ou te manatua lona igoa muamua: Marian. Sa fiafia o ia i tuuga uila...ma e foliga mai sa i ai ona faafitauli o le nofofua. Na tuua e Faifeau o le Parish Jan Stach lona tofiga ona o le tapulaa o tausaga. O se tulafono fou na faʻalauiloaina ina ua maeʻa le Fono Lona Lua a le Vatikana. E leʻi malamalama tagata Parisia i lenei mea. Aiseā e alu ese ai ma suʻe se mea e nofo ai? Ua tonu ia Epikopo Ablewicz ma ua tatau ona alu ese. Na alu o ia i Stary Sącz, na ou asiasi ia te ia. Na te lei faitio, na ia talia o le finagalo lea o le Atua. Ina ua ia iloa ua ou fia avea ma ositaulaga, sa ia taʻu mai iā te aʻu: “O Kaziu(Kazimierz i uiga faaleuō) i le olaga faaositaulaga, o le tele o taimi o le galuega faafaifeau e faavaivaia ai, ae mai lea taimi i lea taimi e itiiti ni taimi e maofa ai e peiseaʻī. Ua matala faafuaseʻi le lagi i ou luma ona e sauni lea e onosaia mea uma mo Keriso ma lana Ekalesia.” O loʻu manatua mulimuli o Jan Stach o lona faatasi mai lea i loʻu aiga i le aso o laʻu Misasa. O se patele fou ua uma ona faatuina i lena taimi: Patele Stefan Tokarz lea ua avea nei ma tagata nofomau o le Parish, talu mai le Faifeau Parish o loʻo iai nei: Patele Kazimierz Koszyk na ave lenei tulaga. Na ia fa'atagaina le Faife'au na muamua atu e nofo i le Palisi o se tagata nofomau ma ta'uta'u atu. Ma o loʻo sologa lelei mea uma. E tatau foi ona fai faapea ma Patele Jan Stach, ae o le a tatou le toe foi i tua ma o lona tuugamau o loo i le fanuatanu o le tatou Aulotu e tutusa uma lava. O le mea lea o loo tumau pea i lo’u loto, faatasi ai ma isi mea e uiga i lo’u talavou ma lo’u Ekalesia.

O Lo'u Vocation - O a'u o se Kerisiano-2



Ou te iloa o le faamatalaina o loʻu kuata muamua o le olaga ua ou tusia ni mataupu se fa i lalo o le ulutala "O aʻu o se tagata" ma na o le tasi mo le taimi i lalo o le ulutala "O aʻu o se Kerisiano". O le a faapaleni ai; ae e tatau ona ou faia se faamatalaga itiiti: Sa ou oo i mea o le lalolagi faalelagi i lena taimi e aunoa ma le mafai ona ou faamatalaina aʻu lava i lena taimi - ou te le manaomia ona faia lena mea i le taimi nei ou te mafaia, e tatau ma ou te manao e fai. e muamua i mea uma ona avatu le faafetai i le Atua ma avatu se molimau mo oʻu uso ma tuafāfine i tagata ma oʻu uso ma tuafāfine Kerisiano. O lenei lalolagi fou uiga ese na tatalaina ia te aʻu i le aso o loʻu Papatisoga ma sa ou siitiaina i le tulaga o le nofoalii tautupu o Iesu i le aso o laʻu Uluai Komuni. Ou te manatua lelei a matou talanoaga lilo. I le va o Iesu ma a'u sa i ai ni sootaga moni lava ae fa'alenatura. E mafai faapefea ona ou faamatalaina i le asō pe a faaopoopo isi kuata e lua i loʻu olaga, o lea ua 36 tausaga o avea ma ositaulaga lotu? Mo le Fa'apotopotoga, ou te fa'amanatu atu ia te oe i le sauniga o le Fa'amanatuga Fa'amanuia, e leai se isi mea na ou malamalama i ai ina ua mavae lenei taimi Muamua e ui lava i su'esu'ega uma na ou faia. E le o totonu o le vaaiga a le tagata; e matua sili atu lava ia te ia; tatou te ola ai ma tatou alualu i luma i se malamalama faanenefu lea e faatatau i le itu o le alofa ma le faamoemoe o se faaaliga lea ua na o le faatuatuaga faaKerisiano e galue ai. Ou te fai atu Kerisiano ma ou te faamalie atu i isi lotu. O le Tolutasi Paia e le mafai ona alofia, uo pele tagata. O le lalolagi fa'alenatura e leai lava se isi mea nai lo o Ia; i le fatafata o le Tamā, e ala i le Agaga Paia ma le faafetai i le liutino tagata o le Alo soifua ma le moni o le Atua, o le Atua e toʻatasi e pei o lona Alo e toʻatasi ma o lo latou AGAGA TASI. O le lotogatasi o le Atua e i le taimi e tasi ma i tua atu o taimi uma lona tulaga ese. I le lalolagi faalelagi e na o le tasi lava le auala e oo atu ai i tatou iina: o le ala lena o Iesu Keriso. O ia lava na fai mai ma le manino: O aʻu o le ala, o le upu moni ma le ola. Ou te faafetai ia te ia mo le faailoaina mai o lenei mea lilo tautupu ia te aʻu i loʻu laitiiti ma mo le faʻamalamalamaina o aʻu i lona uiga uiga ese ma le ofoofogia. O le Atua moni ma le Tagata moni. Ma sa ia tuuina mai ia te au e avea ma tagata moni ma le Kerisiano moni i le mamalu o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. O taimi uma lava ou te ulu atu ai i la'u aulotu, e oo mai lava upu i luma o o'u mata ma lo'u loto: Niech będzie Bóg uwielbiony- Viia le Atua! O lenei fasifuaitau e tusia i taimi uma i luga o le Fata faitaulaga i luga o le puipui. O le lalolagi fa'alenatura ua avea ma ou Nuu a'o fa'atali mo le Lagi. O loʻu laueleele faalelalolagi sa tatau ona tuu atu i ai: O le nofoaga muamua mo le mea e tumau e faavavau. O le lona lua seia oo i le aso mulimuli o le talafaasolopito. I le talafaasolopito o lenei Atunuu lona lua, Polani, sa i ai le meleniuma muamua o lenei Muamua i le 1966. Sa 14 oʻu tausaga i lena taimi. Primate Cardinal Stefan Wyszyński, e ala i lana poloketi o le Novena o Sauniuniga na faia i le tolu tausaga ina ua taofia o ia i le poloaiga a le Soviet-socialist malo o Polani i le va o le 1953-1956, ina ua tatalaina, na faia se vavega i le suafa o le Atua ma i le mamalu o le Tina Paia o le Atua, Masiofo o Polani. O le Kopi o lana ATA na fa'asalalau mo le 9 tausaga i Polani mai le tasi diocese i le isi ma mai le tasi aulotu i le isi. Ina ua pueina le Ata ma taofia, na o le Frame na faaauauina le ala, o le upu faatusa e mo i latou uma e le iloa le lalolagi faalelagi. Na iloa e i matou o Kerisiano na asiasi mai le Taupou Paia o lo matou Fafine o Częstochowa i la matou Palisi e oo lava i fafo o loʻo i ai naʻo le Faʻailoga ma le Paseka moligao, o le faʻailoga o Keriso lona Alo ma lo tatou Alii. O le talanoa e uiga i le lalolagi uiga ese lea e tapuaʻi ai le Tolutasi Paia i taimi uma e Foafoa uma o loʻo nonofo ai e le o se gagana masani. O Agelu ma Agelu Sili, o le Au Paia a le Atua ma a latou Fesootaʻiga ma i tatou ma Agaga uma o Purgatory o se vaega o lenei lalolagi faʻapitoa e faʻatino uma a latou galuega e tusa ai ma le finagalo o le Atua. Tatou te tuua lenei lalolagi uiga ese e ala i agasala matuia ma e mafai ona toe faaaofia i ai e ala i le Ta'uta'u atu paia.

O La'u Vocation - O a'u o se Kerisiano-3



O lo tatou Atunuu o loo i le Lagi. E mautinoa lava ou te lei iloaina nei fuaiupu lapidary mai le Tusi a le Au Paia o Paulo le Aposetolo a o ou laitiiti; ae ua uma ona ou ola atoatoa, ma naunau e avea ma tagatanuu agavaa o lenei Nuu Fou ma faavavau, ua faatumulia atoatoa i le filemu o Keriso ma le olioli i le Agaga Paia. O Keriso Iesu o le Tupu Tutasi lea o le Atulaulau vaaia ma le le vaaia ma le Taupou Amuia, o le Tina o le Atua ma lo tatou Tina, e ala i le alofa tunoa o le Atua ua tumu ai o Ia ma tumu, o le Masiofo mamalu o le Lagi ma le Lalolagi. O le lalolagi faalelagi e le o vavaeeseina mai le lalolagi masani: o le mea mulimuli e manatu i le muamua ae leai se fefiloi po o le fenumiai e pei o le Incarnation lea o lona faavae i le mea ua taʻua o le Hypostatic Union ausia ia Keriso, Alo o le Tama Faavavau ma le Alo o Malia, e sili ona lalelei. O le nofoaga o le Puluvaga e toʻatasi i le va o le Atua ma tagata o loʻo umia e le Tagata, o Iesu Keriso, e le o faʻatauvaʻa ma le nofoaga na maua e le Tamaʻitaʻi Faʻamanuiaina o Maria e ala i le filifiliga ma le filifiliga saoloto a le Tolutasi Paia i le Pule Sili ua uma ona ave e le Atua. o le amataga ma e oo lava i luma o le Foafoaina o le Lagi ma le Lalolagi, o mea vaaia ma mea e le vaaia. Ioe, e moni, o le a le mafai ona ou faia nei faamautinoaga i na aso o lou talavou e pei ona ou faia nei iinei, ae ou te tautino atu ma ou te tautino atu ou te iloa ma ola ai i se auala faigofie e pei o se atalii o le Atua. Sa ou i ai ma o loo i ai pea i le aso. Ou te faamoemoe e faatumauina lenei mamalu o le Tagatanuu o le Lagi seia oo i le aso mulimuli o la’u malaga i le lalolagi e talia ai i totonu o le Atunuu Faalelagi mo le faavavau. Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! Paia Virgin Mary, fesoasoani mai ia te aʻu! Ou te faafetai i le Atua, e manino lava, le Virgin Mary Amuia! Ua uma ona i ai i se Ata tele o Lona Loto Mamalu lea na faapipii e oʻu Matua i luga o le puipui o le potumoe - o le faamalama e vavae ese ai le isi Ata - o le Loto Paia o Iesu! Na avea lo tatou aiga faalelalolagi ma nofoaga autu o lenei Lagi lea sa ou tautala atu ai. E tatau lava ona e tilotilo! Sa matou lagonaina le alofagia ma le vaaiga e sau mai mata o nei Tagata e toalua: o le tasi o le Atua ma le isi o le Tagata: ua tuia o matou loto i se ave o le La, po o le a lava le tulaga i fafo i le lalolagi masani. I le isi potu sa i ai pea Elle i lana Ata o le Our Lady of Częstochowa! Ona sosoo ai lea ma Saint Anthony! Patron o loʻu tama ma le Patron o le matou Parish, sa i ai lona tulaga saʻo iina. Na te uuina foi se Tamaitiiti, o le mea lava e tasi o loʻo umia e le Our Lady of the Sanctuary of Claire Montagne! O Iesu, o le tama itiiti faalelagi ma le tagata soifua mai le itu o ona Natura e lua, ae o se Tagata na o le Atua: o le Peresona o le Alo o le Atua, faanoanoa mo tagata Iutaia o loo faigata ona talia o ia ma mo le au Musalimi e tutusa lava: vave pe mulimuli ane iloa ai ina ia faaolaina. E leai se isi mea e sili atu ona taua e faailoa atu ia te oe! O Saint Joseph e foliga mai e le o iai i le itu o Ata, ae o le tuuina atu o le igoa muamua i o la atalii lona tolu ina ua mavae Ignatius ma Casimir, na maua ai e lo tatou uso o Iosefa se misiona e avea ma ana kopi ola. O le tama o se kamuta e pei o le tama fai o Iesu ma le tane mama a le Taupou Amuia, o le a faigofie ona tatou malamalama o Saint Joseph na umia le tulaga sili i lo tatou Aiga o Tagata e sefulu, Matua ma Fanau tuufaatasi. O sauniga taua i lo matou olaga sa faapitoa lava le Kerisimasi ma le Eseta, ioe. O le sauniuniga mo mea uma e lua o se mea fou ma e le mafaagaloina. Matou te le o tutusa ina ua uma ona tutupu vave mea uma ma e tatau ona matou agai i luma aʻo faʻatali mo le isi taimi pe a matou matutua teisi! Asiasiga i fale e iai le vaaiga o le fanau mai o Iesu na fausia i laupapa po o teuga a alii popoto e toatolu ma se fetu na faia atoa i le malamalama faafetai i maa eletise! E tusa ma le toʻasefulu o matou tamaiti laiti ma talavou o loʻo faia lenei mea i po o le taumalulu ma matou toe foʻi mai i le vaivai ma le fiafia i le folafolaina o le Tala Lelei o le Faaolataga! Sa pei o se galuega faataitai a o faatalitali mo le Seminare; Ou te tautala mo au lava ia, ae sa manaia uma lava.

O la'u galuega - O a'u o se Kerisiano-4



Faatoa ou toe foi mai - i le aso 14 o Iulai - mai le falesa o Sagato Paulo II, i le falesa o le aulotu a Sainte Eulalie i Bordeaux. Na ou faamanatuina le Misasa Paia mo Falani i inā i le 11 i le taeao. Na ou fai atu i le Faifeau o le Ekalesia i le vaiaso e faasilasila atu ma ou te le iloa pe na ia faia pe leai; Ae peitai, o le mea ou te iloa, sa na o aʻu i le faamanatuina, e manino lava o loo tautala e tusa ai ma le lalolagi masani, e pei ona ou faamatalaina i mataupu ua mavae. O lea ou te toe foʻi mai e faʻaauau lenei fefaʻasoaʻiga ma le au faitau e le iloa, ae ua silafia e le Atua ma - ou te talitonu - i le Taupou o Maria. Sa ou taulai atu i manatuaga e faatatau i le Tausamiga o le Kerisimasi. Ia tatou talanoa nei e uiga i le Eseta. O le Fagafulu e fa'ailogaina ai lava lo tatou soifua i totonu o le au Palisi fa'afetai i tu ma aga masani ua leva tausaga: O Tulaga o le Koluse ma Gorzkie Zale i le afioaga o le Faamanatuga Faamanuia ma le lauga i le Pasi o Keriso. Gorzkie Zale, o i latou lava, o pese faagaeetia loto ia o le Meditations of Suffering and Merciful Love with Our Lady of Sorrows na ofoina atu ona lava mafatiaga e togiola mo agasala a tagata uma ma taimi uma e ala i le filifiliga a le Atua ma lona alofa tunoa lea, ina ua uma ona avea o ia ma Tina o le Faaola i le taimi nei e ala i le pule silisili ese a lenei Faaola na avea ai o ia ma Tina o Tagata ua faasaoina i totonu ma e lenei Iesu Keriso i le Tulafono Maualuga ma le Saolotoga o le Tolutasi Paia. Ioe, ua ou toe iloa o le a le mafai ona ou faailoa atu aʻu i lenei auala i lena taimi o loʻu talavou. Ae ou te tautino ma tautino atu ua uma ona ou oo i ai i lenei auala faafetai i lenei Tolutasi Paia aemaise lava e ala i le Agaga Paia. Ae peitai e le'i faamauina a'u, lea o le a oo ina atoa le sefuluvalu o o'u tausaga. Sa ou ola i loʻu talavou a o faia le Fono na folafolaina e Pope John XXII i le Vatikana. Ma ina ua valaauina o ia i le Atua i le 1963 o Pope Paul VI na ia aveina o ia i luga ma faaauau pea ma nisi 2500 Tama o le Fono Lona Lua a le Vatikana. Na vave ona matou iloa le suiga i fafo: o le faʻaaogaina malosi o le gagana Polani ona liliu atu ai lea o le Fatafaitaulaga i le Liturgical Assembly i le 180 tikeri. Ma, i le taimi ou te leʻi iloaina - o le Vaiaso Paia na faʻafouina foi. Mo i matou o talavou na valaaulia e auai sa toetoe lava a masani e tusa ai ma mea na matou aʻoaʻoina e uiga i le faʻaalia o mea na tutupu e tusa ai ma le Evagelia. Ae mo tagata matutua ma tagata matutua o se ituaiga o suiga; faaleagaga ma le malosi o le evolusione- se'i ta fa'apea. O leoleo i le tuugamau o Keriso o loo faaalialia iina i le Faamanatuga Paia o loo ufiufiina i se veli na luitauina i matou, ou te fai atu mo le mea ou te popole ai: O lenei mai le afiafi o le Aso Faraile-Iesu Keriso? O le a le tulaga o i ai o Ia? Maliliu? Talu ai tatou te faatalitali i lona Toetu! Po o ola? Talu ona fa'aalia i le Fa'amanatuga Fa'afetai. Ua le o toe i ai o Ia i le fale fetafai lea e avanoa ma gaogao! Ae o le a le uiga o lenei Fa'aaliga o le Fa'amanatuga? Ou te lei maua se tali seia oo i le taimi o le Semina na iu lava ina mafai ona ou foia lenei "faafitauli". E sili ai ona tatou faasoa vave atu - e ala i le ulu atu i le fatu o le Eucharistic Mystery, lenei Mealilo Sili o le Faatuatua. Ou te faafetai - ua matua le avanoa - Ou te faafetai i le Alii mo le papatisoina ma le taliaina i totonu o le Ekalesia Katoliko ma Roma. Na maua e Porotesano ma isi aulotu Kerisiano ni faailoga faamalosiau mai lenei Ekalesia i le taimi ma ina ua maea le Fono Lona Lua a le Vatikana; ae e mamao ese lava mai mea na ou mauaina ina ua ou fesili ifo ia te au lava - i le Alii - o lenei fesili ua taua i luga. O le a le mea e tupu i le Misasa Paia? Ou te matauina i lo latou taimi e toatele Katoliko i Sisifo ua mulimuli i le ala o le au Porotesano; e le o le ala o le toe foi mai lea e faamoemoeina e le "ua taʻua o le vavaeeseina" o Kerisiano ae o le ala o le taumamao mai le moni o le Eucharistic Mystery na matua faamatalaina lelei e le "agelu" fomai Saint Thomas Aquinas mo se faataitaiga: ae e le Magisterium o le Ekalesia. ma sauniga a Pope i le tele o seneturi. E leai se tasi na sau e faamanatu le Misasa Paia mo Farani ona o le toatele ua le o toe vaai i lenei Mealilo Tulaga o loo faataunuuina i luma o o tatou mata ae i le lalolagi faalelagi, lea na ou talanoa i ai i mataupu ua mavae. Ua tumu le lalolagi uiga ese i mea lilo. O aso nei tatou te le fiafia i mea lilo. O le masani masani o le faʻafesoʻotaʻi o mea lilo ma le valea ma faʻafefe ai lenei valea e ala i le faʻaalia o mealilo tatou te mananao e fenumiai ma mea lilo. O mea lilo o le lalolagi faalelagi e le o ni mea lilo ae e ese mai ai: O Faaaliga ma Faaaliga Paia na faia i tagata ina ia mafai ai ona latou talitonu ma faaolaina. O Faamanatuga o lona uiga o Faailoga Faailoa. E pei o Valoaga o le Feagaiga Tuai o Faailoga Lapataiga. E le gata i lea o Fa'ailoga Fa'aaliga, o Faamanatuga a le Ekalesia, ua tuuina atu ia te ia e Keriso, o Faailoga ia. Ua latou iloa le uiga o la latou faafetai ona o le Pule Silisili Ese o le Agaga Paia ia Keriso Iesu ma lana Ekalesia lea ua Ia fausia i luga o le Faatuatua ma le molimau a le Aposetolo o Peteru e tusa ma le mea na Ia folafola atu ia te ia i tafatafa o Kaisareia Filipi ina ua uma ona tautino atu e Peteru: o le Keriso, le Alo soifua o le Atua!

Le Sosaiete a Keriso - Taunuu



Ina ua uma ona toʻafilemu mai lona ita, na faailoa mai e Kazimierz Kotlarz ia te aʻu o loo i ai pea Joseph Migacz, o loʻo nofo saʻo i le nofoa nofoa i luma o matou, o ana uo mai le Poor Clares Monastery o loʻo i ai a latou Cloister i Stary Sącz o loʻo sauni foi e ulufale. lenei Poznań Seminary ina ua uma le Baccalaureate. O le taʻu atu o le mea moni, i lena taimi, ou te leʻi iloa o se Faʻapotopotoga Faʻalelotu ma o lea o le tautoga: mativa, legavia ma le usiusitai ma isi. Na o loʻu manatu o se mea mo aʻu, aua, talu mai laʻu asiasiga i Ciężkowice lea o loʻo faia ai le faʻauluina o sui tauva mo le Diocesan Seminary o Tarnów, sa ou matua le mautonu ma sa ou ole atu i le Alii e aumai ia te au se faailoga po o le a le mea e tatau ona ou fai i le lumanai. I le amataga o le tausaga aoga e tau atu i le Baccalaureate na ou auina atu pepa mo le Polytechnic School i Wrocław, taulaga i le itu i Saute-Sisifo o Polani, e avea ma se inisinia eletise po o mea tau eletise ma sa ou lesitala mo le vasega sauniuni ma le Polofesa o le Physics e pasi laʻu Baccalaureate i lenei mataupu filifiliga. O le fa'ailoga na tu'uina mai, na ou alu ai e va'ai ia te ia e ta'u atu ia te ia o le a ou suia le matata i le Chemistry; aua o tusi i lenei mataupu e sili atu ona manifinifi nai lo tusi i le fisiki! E foliga mai e fia iloa lenei mea ae e moni lava ma na ou natia le mafuaaga na uunaia ai au e fai; O lona uiga: Wroclaw mo Poznan. Kazimierz ma Joseph, o aʻu uo fou ma ou uso i le Community of Christ - Joseph Migacz o se patele lotu Societas Christi ma sa galue o ia i Ausetalia e pei ona ou i ai i Farani talu mai le 1982, o aʻu uo, na ou fai atu ai, na taʻu mai ia te aʻu e uiga ia latou mea na tutupu ma le militeri a le setete talu mai le aso na tuʻuina ai i latou i le 14 o tausaga i totonu o se taavale leoleo ina ua uma ona lipotia e le leoleo i le Poznań Station; o i latou o ni tamaiti laiti ma na o i latou na o ese i le 4 i le vaveao. Sa valaauina i latou mai lea taimi i lea taimi e faaliliu ese i latou mai lenei ala o le Seminare ma sa oo lava ina matou faamata’uina i latou o le a le maua a latou Baccalaureate pe afai latou te tumau. Sa latou fautua malosi mai ia ou faautauta; a leai e leai se Baccalaureate masalo. O le suiga o le mataupu mo le sauniuniga i laʻu vaega, e foliga mai ia te aʻu, na faaosofia ai fesili i le aufaigaluega aʻoaʻo: ma na latou masalomia aʻu gaioiga talu mai le aso o le tufatufaina o Tusi Faamaonia, na taʻu mai e le Ulu o le matou vasega ia te aʻu na fai mai: Aua nei galo ona valaaulia a'u i lau Misasa Ulua'i; lea na ou faia i le fitu tausaga mulimuli ane. O le taimi na totoe i le Baccalaureate ma le malaga ese atu mo le Seminare na matou latalata atili ai ma na ou iloa atili ai le ekalesia o le Cloister na faavaeina e Saint Kinga i le 1280. Na faapaiaina o ia i se taimi ua leva ae o le canonization e tusa lava pe na tupu e talafeagai. e le'i tupu. Na ausia lenei mea i le 28 tausaga mulimuli ane ina ua asiasi atu Pope Ioane Paulo II ia Stary Sącz, lea sa i luga o le ala o ana savaliga a o avea o ia ma Epikopo o Krakow, ma folafola atu Kinga Paia. O i matou uma e toatolu na pasia le Baccalaureate ma i le aso i le ogatotonu o Aukuso, i le afiafi o le Tausamiga o le Assumption of the Blessed Virgin Mary, na matou maua ai i matou i le maeʻa ai o le 9-itula o le nofoaafi i Poznań. O lea la, mai le Itumalo o Malopolska (Lesser Poland) na matou siitia atu i le laumua o le Wielkopolska Region (Greater Polani) mo le taimi o Higher Studies in Philosophy (lua tausaga) ma Theology (fa tausaga). Ae i luma o mea uma, o le Novitiate na faʻatali mai ia i matou muamua, e le mamao mai Poznan i se mamao e tusa ma le sefulu kilomita - i Kiekrz ma le Religious of the Congregation of Our Lady of Mercy lea na faʻameaalofa fale mo lenei mea i luga o le talosaga a le Sosaiete a. Keriso. Mulimuli ane na ou iloa ai o le Faapotopotoga lenei a le Lotu lotu na auai foi Saint Faustina ma sa ia faia foi se vaega o le auaunaga i Kiekrz i lona olaga, o lea i totonu o lenei Monastery. Ma sa ia talanoa e uiga i ai i lana Little Journal. e le mamao mai Poznan, e tusa ma le sefulu kilomita le mamao - i Kiekrz faatasi ai ma Sisters Religious o le Faʻapotopotoga a lo tatou Fafine o le Alofa Mutimutivale o loʻo nonoina fale mo lenei mea i le talosaga a le Sosaiete a Keriso. Mulimuli ane na ou iloa ai o le Faapotopotoga lenei a le Lotu lotu na auai foi Saint Faustina ma sa ia faia foi se vaega o le auaunaga i Kiekrz i lona olaga, o lea i totonu o lenei Monastery. Ma sa ia talanoa e uiga i ai i lana Little Journal. e le mamao mai Poznan i se mamao e tusa ma le sefulu kilomita - i Kiekrz ma le Religious of the Congregation of Our Lady of Mercy o loʻo nonoina fale mo lenei mea i le talosaga a le Sosaiete a Keriso. Mulimuli ane na ou iloa ai o le Aulotu lenei o Sagato Faustina sa avea foi ma sui ma sa ia faia foi se auaunaga i Kiekrz i lona olaga, o lea i totonu o lenei Monastery. Ma sa ia talanoa e uiga i ai i lana Little Journal.

Le Sosaiete a Keriso - Faanofovaavaaia



O le Tausamiga o le Assumption o le Taupou Maria e amata ai le Manuia Tele e le mafai ona sili atu nai lo lenei. O ni nai vaiaso o le nofo vaavaaia e faamatala mai ai ia i matou po o le a le Faapotopotoga ma po o le a le Novitiate. O lea, faafetai i le “mea sese” na ou faia ia Ianuari o lenei tausaga 1971, na iu ai ina ou mauaina ni tali i se faaletonu na lagonaina i Ciężkowice i le taimi o se malologa tapunia na faatulagaina e le Diocesan Seminary o la’u Ekalesia o loo i Tarnów: The E finagalo le Alii ia te aʻu o se ositaulaga faalelotu ma i totonu o le Faapotopotoga na faavaeina i le fasefulu tausaga talu ai e Cardinal August Hlond, primate o Polani na tofia e faia lenei mea e ala i le avea ma sui muamua o lenei Faapotopotoga fou le Abbot Ignacy Posadzy, o le ositaulaga o le Diocese o Poznań ma uluai sui tauva mo lenei Sosaiete na potopoto i le Hrabina Potulicka Castle i Potulice e amata ai le uluai Novitiate i le 1932 ma faia a latou tautoga muamua i le 1933, le Tausaga o le Togiola. O le na faavaeina Societas Christi lava ia o se ositaulaga faalelotu o le Faavae o Saint John Bosko, le au Salesians, o lona uiga na maua lona amataga i Farani i le Tagata o le Epikopo Paia o Sineva, Saint François de la Salle, na sau mai Savoy lea o le a mulimuli ane. avea ma vaega o Farani e pei ona i ai i aso nei. A o le ola faapaiaina ma tautoga, sa toetoe lava a ou le iloa muamua; Sa ou iloa sina mea itiiti e uiga i le avea ma ositaulaga diocesan ae e oo lava i lenei mataupu ua pei lava i tatou o se tamaitiiti ua talosagaina e faatuatuaina ma tuu atu o ia lava e taitaia e le Agaga Paia ma e taitai faalelotu. O Patele Jan Jabłoński na filifilia e le Pule Sili fou faatoa filifilia i lenei tofiga, Patele Wojciech Kania, e avea ma Matai o Novices ma lana Auxiliary Father Joseph Bakalarz. Ora et labora - e mafai ona tatou fai atu - o lenei mautauave lautele na nono mai le Benedictans ua avea ma a tatou. O sui tauva mo le Novices na taunuu atu ma le isi e vave ona fausia se vaega toatele e tolusefulu alii. I se tasi aso i le afiafi, ina ua uma le galue vaivai i le seleselega o saito ma le taele faafouina i le Vaituloto e taʻua o Jezioro Kierskie i le igoa o le Nuu o Kiekrz, na matou matauina ai se tasi o i matou e leʻi toe foʻi mai i le Aiga. O su’esu’ega na iloa ai na malemo o ia i le vai o lenei vaituloto. O se faʻalavelave faʻafuaseʻi: Stanislas Ptaszkowski atonu na vave ona goto i le vevela tele e pei o tagata uma i le la: o lena aso ma le gaʻo na le mafai ai e ia ona sola ese mai le lima o le oti. Ou te toe vaai i loʻu manatua o lona tama na sau e aoina ma ave lona tino mo le falelauasiga i lana aulotu i Ptaszkowa i Saute o Polani e le mamao mai Nowy Sącz, o le mea lea o loʻu Itumalo o Malopolska. O lona tama, faanoanoa ae matua toafilemu, na fai mai se fuaiupu ou te manatua e faavavau: Faatasi ma lo’u toalua na matou tuuina atu ai i le Alii; na ave o ia e le Alii ia te ia; ia viia lona finagalo Ua foaiina mai e le Atua i lenei aiga le alofa tunoa o se Tagata Lotu ma se sui fou o le tatou Faapotopotoga i le tagata o Antoni Ptszkowski o loo galue nei i Argenteuil e latalata i Paris ma mo le tele o tofiga sa avea ma Sui o le tatou Itumalo Falaniko-Sepania. . Mo le Aso Au Paia uma i lena lava tausaga na filifilia ai nisi o Novices mai lea lava Itulagi e o atu e tatalo i lona tuugamau i Ptaszkowa ma o aʻu o se tasi o i latou. O le Camionette i lenei faatasiga na alu e asiasi i nisi o aiga o Novices oe na faia le malaga ma o loʻu malaga na asia o se mea na faateia ai i le leva o le afiafi; ma sa ou matauina mo le taimi muamua o le eletise i totonu o lo matou fale na fesootai ma moli e leai ni mea e teu ai pea e aunoa ma se teuteuga. Sa ou maasiasi teisi i luma o aʻu uo i totonu o lo matou fale sa tele naua le tuai o le alualu i luma lea na vaaia i soo se mea i se isi mea, aemaise lava i lenei Itu fou na matou mauaina: Wielkopolska! O le amataga o le faa-Kerisiano i Polani na amata tonu lava i lenei Itu i le afa lona lua o le seneturi lona 9.

Le Sosaiete a Keriso - le Novitiate



I le Tausamiga a le Agelu Sili: Saint Michael, Saint Gabriel ma Saint Raphael na matou amataina ai la matou Novitiate canonical. O loo faaauau pea Ora et labora. E tumu le Falesa i le tele o taimi i le aso, e iai Fonotaga i le agaga o le Faapotopotoga ma lona Tulaga; amataina i le ola faapaiaina ma faavae o le ola faaleagaga e tusa ai ma le Tala Lelei ia Keriso. Galue i le fanua ma totonu o le fale o manu ma povi ma isi manu, fau se vaituloto ma faaliliu le taualuga i se potu malolo; savali taitoalua pe sili atu foi ina ia iloa lelei e le tasi le isi ma ulu atu i totonu o le mafutaga faalenuu ma le manatu ia lotogatasi i se Aiga lotu e tusa ai ma le mautauave na tofia ai i tatou e lo tatou Faavae: E leai se mamao i le va: Między nami nie my dali! E i ai le fiafia i le faatasitasi ma e iai foʻi feteʻenaʻiga mai lea taimi i lea taimi. O ali'i nei i le luasefulu o latou tausaga o lo'o fa'anaunau ta'ito'atasi e fa'atupu se uiga fa'apitoa. O le sau mai nofoaga eseese i Polani, o se tasi o i matou na sau mai se mea mamao lava mai Ausetalia. O le mea e leaga ai, o ia o se tagata muamua na i ai se tasi aso na ave ai o ia e le Novice Master, Father Jan Jabłoński, i lana uila afi ma ave i lalo i le Maota Tele i Poznan ina ia mafai ona toe auina atu o ia i lona aiga i Ausetalia. O i matou e toʻatolu o i matou ua leva ona avea ma seminare o le diocesan o ē na talosaga e avea ma tagata lotu ma faauuina e avea ma sui o le Sosaiete a Keriso mo Tagata Aumalaga Polani. O le taimi muamua lenei ou te tusia ai le igoa atoa o le matou Faapotopotoga, e pa'i atu i le fa'ailoga o le meaalofa fa'apitoa ma le sa'o lea e foa'i mai e le Ali'i i sui tauva o lo'o tu'itu'i mai i le Faitotoa o le tatou Nuu. Ia Iuni 1972, na matou o ai i uila vilivae e agaʻi mamao atu i matu i Goleniów mo le falelauasiga o Patele Stanisław Rut ma asiasi atu i Szczecin ma lo matou Sacred Heart Parish. O lo'o fa'aitiitia i le numera o le mea e leaga ai. O Wiesław, o se tasi o i latou o se vaega o la matou ʻautau, e leʻi tau malaga mamao atu ina ia faia faapea; o ia mai Poznań. I se tasi aso, ua vaivai ina ua uma ona piki pateta, sa ia nofo i lalo i luga o lana ato ua tumu i lenei oloa ma faaalia lona le fiafia: Na ou manatu e le o toe mamao ae auina atu i matou i fafo ma ua ou iloa o le a le vave tupu lenei mea ma o le mea e sili atu ona latou galulue malosi ma ua leai soʻu masani poʻo se malosi e faia ai; ma na ia tuua i matou. Na toetoe a ou faia lava e aʻu! Ma ou te faafetai i le Alii ona o le faatumauina pea o au i lenei Aiga fou, o lona Aiga, le Sosaiete a Keriso. Ma o le auala lenei...I le tautoulu ma le puao ma faailoga muamua o le malulu, na ou maʻi ma nofo ai mo ni nai aso i le Infermerie. Sa tausia aʻu, sa i ai asiasiga mai a latou paaga ma faʻamoemoe ma faʻafeiloaʻi faʻamafanafanaga. E mamao ese mai loʻu aiga muamua, lagona le le fiafia mo i latou: Matua, uso e ma tuafafine, sa ou faatalitali mo le asiasiga tele a le Matai Faufautua ma mulimuli ane i le aso lona tolu po o le fa na sau ai e vaai au. E foliga mai ua e vaivai tele e te manao e avea ma se faifeautalai; Vaai faalemafaufau: matou te auina atu oe i Pasila ma o iina le tau, e te iloa, e le pei o Polani ma isi. Mafaufau la ma le faaeteete ma ia e iloa atonu e le o lou nofoaga lenei; Ou te fai atu ia te oe, e sili atu le faia o filifiliga lelei nai lo le avea ma se avega i isi ... ma na ia alu ese ... Sa pei o se uʻamea mai le lanumoana! O le aso lava lea i le afiafi na ou fuafua ai la’u solaaga; Ou te alu ese atu iinei e aunoa ma le lapataia o se tasi; i le po. Na ou teuina laʻu atopaʻu ma tuʻua le Falemaʻi e agaʻi atu i le faitotoʻa e ulufafo ai ma faʻaaogaina le mea moni o loʻo i ai tagata uma i totonu o le Falesa e faʻamanatuina le Ofisa Rosary ma le Faʻaaliga o le Faamanatuga Faʻafetai pe a ou le sese. E faapefea? E te alu i fafo fa'apenei, e aunoa ma le faafeiloai mai ia te au ma faatofa? Sa ou iloa o lenei leo i totonu, malu ma malosi i le taimi lava e tasi, sa i ai se mea e tau mai ia te au: Sa ou alu atu i le tamai sacristy ma vaai atu e leai se tasi iina sa ou alu i ai e faalogo i ai: pe faia mo au lava ia se manatu faapea: Aisea lenei faanatinati! Muamua moe mo se isi po pe lua ona e iloa ai lea o le mea e fai! Sa ou faia ma i le taeao sa fai si ou faaletonu i le manatuaina o le mea na tupu i le aso ua mavae. Oi ioe. Sa ou ita i le Matai Novice, o lē na i lo le tuuina mai o se faamafanafanaga, sa ou vaivai tele e avea ma se faifeautalai. O le a la le mea o le a ou filifili ai? Le Alii e Iesu e te finagalo ia te au iinei po o se isi mea; masalo e tatau ona ou alu i Tarnów e avea ai ma patele o le diocesan? Ma o se manatu e sau e pei o se tamai manulele: Ae faapefea pe afai o se suega faigofie? O lenei Matai o Novices o le a i ai se aso e fai mai ai po o ai na te manatu e mafai ona faia ana tautoga ae o ai e le mafai. Afai e toe sau o ia ona e vaai lea...E lei toe tautala mai lava o ia ia te au faapena. O la'u mealilo ma lana; Ou te lei fesili atu foi ia te ia i lenei fesili: Aisea na e faia ai faapea? Ina ua mavae le sefululua masina o le Nivitiate, sa talia aʻu e fai laʻu tautoga i le aso 29 o Setema, 1972. Ma sa ou ulufale atu i le Seminare Tele e suʻesuʻe ai ma le faamoemoe i se aso e faauuina ai o se ositaulaga!

Le Sosaiete a Keriso - le Seminare



O le Semina muamua o le Aiga ma le Palisi o le maota ma le taimi e avea ai ma se tagata ma se Kerisiano o ona aafiaga na ou faasoaina o fua o le natura ma le ofoofogia faalelagi i le galulue faatasi ma le saolotoga saoloto e tuuina atu i tagata taʻitoʻatasi i le maʻitaga ma le fanau mai. e tusa ai ma alofa tunoa faalenatura ma i le Papatisoga o se fesili o le amataga o le olaga faalelagi e matua manaomia ai le alofa tunoa e atiina ae i le tulaga o le matua e tauaveina le igoa o le paia. O mea uma lava o le alofa tunoa - Saint Therese of Lisieux sa'o fai mai, faʻaalia le auala faigofie lava i lenei paia e ausia: faʻalagolago! O lea la, o le Seminare Lona Lua mo aʻu na amata ia Oketopa 1972 ina ua ou mauaina faatasi ma isi le Academic Index mai lima o le Rector o le Seminare, Polofesa Patele Bogusław Nadolski. Mo le lua tausaga o mataupu faafilosofia ma le fa tausaga o mataupu faafaifeau. O matā'upu tau filosofia na su'esu'eina: Fa'atomuaga i filosofia, Metaphisics, Theodyceum, Psychology, Philosophical anthropology, Ethics, Philosophy of religion, Philosophy of nature, History of Philosophy, Theory of knowledge, Formal logic, General methodology of science. Faitautusi: Gagana Latina, gagana Eleni, gagana Peretania, gagana Farani. Na fesoasoani le Atua ia te au e faauma au suesuega faafilosofia ma se togi “matua lelei”. Ia viia le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia! Ma o vaega fa'alelotu nei na su'esu'eina: Fa'atomuaga i Tusitusiga Paia, Tusiga Talafa'asolopito, Tusi Paia o le Feagaiga Tuai, Tusitusiga Paia o le Feagaiga Fou, Patrology, Liturgy, Fundamental Theology, Dogmatic Theology, Ecumenical Theology, Moral Theology, Ascetic Theology , General a'oa'oga fa'afaife'au, Fa'afaife'au a'oa'oga o femalaga'iga, tulafono a Canon, Talafa'asolopito o le Ekalesia, Amioga Fa'ale-agafeso'ota'i Katoliko, A'oa'oga, Catechetics, Homiletics, Talafa'asolopito o faatufugaga, Liturgical chant, Pastoral medicine. Na fesoasoani le Atua ia te au e faauma au suesuega faafaifeau ma se togi “lelei tele”. Na ou talosaga ina ia maua se faailoga i le Iunivesite Katoliko o Lublin i le Faculty of Theology ma, faafetai i le Atua, na ou mauaina i le aso 15 o Mati, 1978 ma le taunuuga mulimuli "matua lelei". E moni lava e tele mea e manatua mai lenei vaitau o lo'u olaga; o suesuega ua na o se vaega o le olaga i le Seminare; taua ae na o se vaega; gaoioiga faaleagaga ma galuega tusilima mo se faataitaiga i le taumafataga, faamamaina o fale ma potu lea matou te suia i le ono masina ma tagata fou potu faatasi (e masani lava e tolu tagata nofoia i le potu e tasi) ma taaloga manino, tafaoga, vasega i le falesa ma le toe foi mai. i le Aiga Aiga mo le taimi o le Kerisimasi ma le Tausaga Fou, ona sosoo ai lea ma le masina o tafaoga ma Matua ma le isi i se falesa filifilia i le itu i Matu-Sisifo o Polani pe le mamao mai Wroclaw lea sa tautua ai aulotu e le au patele sa iai la matou faapotopotoga, mo se faaaʻoaʻoga i Ziembice, i Pyrzyce poo Szczecin lea sa i ai le matou aulotu sili ona toatele o le 30 afe o aulotu i lalo o le igoa o le Sacred Heart lea ua avea nei ma Sanctuary of the Sacred Heart mo le Diocese of Szczecin. A o le Lakapi, sa avea a'u ma sikoa a le matou au Seminare ma sa matou taaalo i le Siamupini i le va o Seminare Tele i nisi o taimi ma le manuia! Faafetai i le Au! O le tuʻuina atu o le polo e masani lava o se faʻalavelave ia te aʻu. Ma o ai e fiafia e leiloa? O le a ou le talanoa e uiga i mataupu e le o filosofia po o suʻesuʻega faʻalelotu, ae o le a ou faʻasoa atu iinei nisi o suʻesuʻega ma mea na maua na ou galue ai e maua lenei laisene o loʻo taʻua i le ogatotonu o lenei mataupu. E fa'atatau i le Liturgy aemaise o le liturgical creativity e tusa ai ma le au tusitala na fa'atautaia lenei mataupu i le gagana Falani. Ae o lena o le a i le isi mataupu.O le a ou faaiuina lenei i le taʻua o le Rector sa i ai i lenei tulaga ina ua uma aʻu aʻoga: O Patele Edward Szymanek. Ia te ia ma le Faculty uma o le Seminare i lena taimi se “Faafetai” tele mo le auaunaga sa tuuina mai ia i matou. Ma fa'apea fo'i i Tagata uma i le Vaega Lagolago ma Au'aunaga Fa'afoe ma isi uma. E tutusa foi mo le Iunivesite o Lublin.

O La'u Va'aiga - O a'u o se patele



I le fa'ai'uga o le Seminare a le Sosaiete a Keriso, e mana'omia e Seminare ta'ito'atasi le faia o su'esu'ega i le matata e fiafia i ai o ia ma i lalo o le ta'ita'iga a le Polofesa o lea matata. Mo aʻu o le filifiliga sa i luga o le Liturgy ma le Polofesa o le Liturgy Father Bogusław Nadolski na malie e faʻatonu aʻu ona sosoo ai lea ma le Iunivesite o Lublin i lenei lava matata o Polofesa Tama Wojciech Danielski na malie e avea ma Faʻalauiloa o loʻu Mafaufau i le "Creativity in the Liturgy”. Sa ou fiafia i le Lotu Katoliko mo mafuaaga manino. I le avea ai ma se patele Katoliko, e tatau ona ou faamanatuina e le aunoa le Eucharistic Mystery, le Taulaga Paia o le Misasa. O aʻu lava ia e leʻi amataina aʻu e faʻamanatuina i le gagana Latina. O suiga i le maea ai o le faaleleiga o lona uiga o le Ofisa o le Taimi nei (Breviary) faapea foi ma le Eucharistic and Sacramentary Liturgy talu mai lena taimi (1972) sa faamanatuina i gagana masani: i le gagana Polani mo Poles, i le Farani mo le Farani, ma isi. . I lena taimi, ua uma ona tatou faalogo i faafitauli o le tetee i lenei tulaga fou; Na amata foi ona lauiloa le Akiepikopo Marcel Lefêbvre i Polani. Na ou faitau i tala i le gagana Falani na talanoa i le fatufatua'i i le liturgy ma sa ou fatuina se Faamanatuga i lenei mataupu. Mai le vaaiga i aso ua tuanaʻi, ou te iloa o le mataupu sa faʻafitauli ma o loʻo oʻo lava i le taimi tatou te iloa ai le faʻalavelave o le Misasa Paia aemaise lava e ala i fuafuaga na faia e nisi o ositaulaga ona o loʻo i ai i le au faamaoni le aia tatau e malamalama ai i mea uma mai mea e tutupu i le Misasa. . E le faigofie e pei ona mafaufauina e nisi o tagata aperenitisi faataulaitu, atonu e fai mai ai se tasi. O le sau i Falani e auauna i le Ekalesia a lenei Atunuu, na vave ona ou iloa e le o malamalama tagata i le mea lenei o le mea lilo tele ma e sili atu foi pe a mafai ona latou oo i suiga ma le faʻaleleia ma le poto masani. O lena tala, ou te le manatu e sa'o le au masani a Monseigneur Lefêbvre e teena le Sauniga Fou o le Misasa. Ae e mafai ona tatou malamalama i lo latou fefefe. A aunoa ma le teenaina o le Sauniga Anamua: o le motu proprio a Benedict XVI o se fofo lelei mai le mea ou te manatu. O lea ua mafai ai ona ou faaauauina iinei le mataupu o le mataupu e 4 o le “O a’u o se Kerisiano” i se tulaga fou talu mai le aso 31 o Me, 1978 na avea ai a’u ma ositaulaga e ala i le Faauuina o le Perepereane lea na oo mai ia te au e ala i le auaunaga a le Auxiliary Bishop of Diocese of Poznań Monsignor Marian Przykucki i le talosaga a le Faifeau o lo tatou Tama Seminare Edward Szymanek. I le tausaga a o leʻi faauuina aʻu o le tiakono o le Lotu Katoliko ma ina ua mavae le isi tausaga, na avea ai aʻu ma ositaulaga! O le vasega o le Faanofovaavaaia, Novitiate, Seminare faatasi ai ma ana aoaoga faafilosofia ma aoaoga faafaifeau ma se Laisene i le Iunivesite o Lublin, na faatagaina ai au ou te talosaga atu e faauuina o se ositaulaga. Ae o le ta’u atu o le mea moni e le o le auala lea e tatau ona tatou vaai ai i le Faamanatuga e pei ona ou taumafai e fai e ala i le toe foi i le Mealilo o le Eseta a Keriso ma ana meaalofa ma Faailoga e tolu ituaiga: Faasalalau, Talifaaaliga ma Faatonu. E leai lava se tatou aiā e fesili ai i lena mea. E tatau lava ona e maua se Vocation mo lenei mea mai le Alii. E tusa ma le tolusefulu o i matou o alii na amataina le Faanofovaavaaia ma le Novitiate ae sa na o le toasefulutasi i matou na mauaina le Faauuga o le Perisitua ina ua mavae le fitu tausaga o sauniuniga. I se tasi aso i le Seminare, ou te manatua, sa faalogologo ai se Seminare sa ma potu faatasi ma faalogologo i musika ina ua valaau mai le logo o le faitotoa i se faamanatuga o le afiafi. O lona ata na faateia ai au: Oi logo faitotoa nei! E talosagaina pea i matou e o e tatalo, ua matou fiu! E lei umi ona nofo o ia i le Seminare; na alu o ia e fai se isi mea. I le isi itu, o le uso o loʻu uso faaletulafono mai Kłaj e latalata i Krakow na faia uma suʻesuʻega manaʻomia i le Seminare i Tarnów ma e leʻi faauuina o ia o se patele e ui lava na ia manaʻo tele e avea ma tagata nofofua e oo mai i aso nei. Ou te faamalie atu ia te ia, Mirosław Kasprzyk, ma atonu o isi e le mafai ona faauuina. O le Alii na te filifilia lenei mea po o lana Ekalesia i le mafutaga ma Ia. O le Perisitua o se mealilo maoae. Ua ou iloa nei le mea ou te tautala ai ina ua mavae tausaga o ola ai; ae o le umi lava e te le o se ositaulaga e toetoe lava a leai se mea e iloa ai! E tutusa lava mo le avea ma se tina po o se tama; e foliga tutusa; e ui lava o iinei o le Faaiuga e tusa ma le selau pasene o Keriso! O la tatou tali o le gauai atu ma mulimuli ia te Ia. Ou te manao e faia seia oo i loʻu manava mulimuli ma ou te ole atu ia te Ia mo lenei alofa tunoa e mafai ai! Ou te le fiafia lava ona sa Ia filifilia au e avea ma Ona soo e aunoa ma se aoga ia te au; i lona alofa tele.Misericordias Domini i aeternum cantabo.

O La'u Va'aiga - O a'u o se tiakono



O le fa'au'uina o le diaconal na muamua atu i le fa'au'uga fa'aperepereane pe a ma le tausaga. Na faauuina aʻu i le tiakono ia Me 1977. Ou te manatua mai lenei tausaga aemaise lava le galuega faafaifeau i le Parish of Saint Jean-Baptiste ma le olioli o le papatisoina o fanau muamua i laʻu auaunaga faale-ekalesia. E moni o le faitauina o le Tala Lelei ma le tuuina atu o le Lauga, mo a’u o se tiakono fou, o se mea e le mafaagaloina ia te a’u i lenei galuega faataitai ona ou toe foi ai lea i lo’u aulotu na ou tupu ai, na vave ai ona ou iloa ua le toe tutusa. O lo'o i ai le mealilo. Na taofi e Keriso loʻu "tagata" ma amata ona galue e aunoa ma le faʻaumatia aʻu ae na vave ona ou iloa o le alofa tunoa e galue ae le o aʻu. Mo se faʻataʻitaʻiga, na ou faʻatusatusaina mea moni e lua. I le taimi o la'u galuega faafaifeau i le taumafanafana i le 1976 i Ziębice, na fai mai ai le Faifeau Parish ia te au e saunia le lauga ma fai pe a uma ona ia faitauina le Talalelei. O lea na ou faia ai ma sa ou fiafia ae o le faatusatusaina o lenei faamalieina ma le mea na ou lagonaina i le taimi nei, i le tausaga mulimuli ane, na ou vaaia ai le eseesega ma sa ou maasiasi teisi i ai. O lenei faamalieina i le tuuina atu o le lauga ma le tuuina atu faalauaitele na ou toe foi mai ai ia te au lava ma sa manatu faapito ia te ia lava. Sa sili atu ona manino i nai masina mulimuli ane i le taimi o le Kerisimasi i lo'u aulotu. Na fai mai le patele ou te faia le lauga i le Misasa o Tulua o Po ma Ao. Ua e latalata tele i lou fa'au'uga fa'a diaconal o lea ou te fa'atagaina oe e te faia. I la'u Palisi! I luma o tagata uma e iloa aʻu ma luma o loʻu Aiga ma le Misasa o le Tulua o Po ma Ao! Atonu e manatu se tasi i le faamalo ma upu faamaualuga: sa lelei; ua lelei lau tautala; sa matou ootia uma ma isi. Ma o le mea lena na tupu ae ina ua uma le faauuga diaconal sa ou toe faitauina na taimi i loʻu mafaufau ma sa sili atu ona ou maasiasi i latou i le tulaga o Ziębice. Sa faapea ona tuuina mai e le Alii ia te au ni lesona i lo'u lotofuatiaifo! O lou "tagata" o le a taofia "loʻu alofa tunoa" mai le galue. Ona amata lea ona ou aoao pe faapefea ona avea ma avea ma se soo. O le a ou alu atili i le "alofa tunoa" e alu ese mai le tagata, mai le Kerisiano, mai le tiakono ma le ositaulaga ma le lotu e pei o aʻu, pe afai "o aʻu lava" e le faʻaumatia o ia lava i luma o le mamalu o le Alii o lana lava fuafuaga; o lona uiga e ala i le moni o ai o ai ae o ai na te faia le a? O le a e iloa le mea moni ma o le a faasaolotoina oe e le upumoni. ‘Āfai e fia fai se tasi e fai o ia ma o‘u so‘o, ‘ia fa‘afiti o ia e ia lava, ma ‘ave lona satauro i aso uma ma mulimuli mai ‘iā te a‘u. O le mea lea o loo fetalai manino ma manino mai e Iesu ma ou te faailoa atu i aso uma aemaise lava talu mai loʻu faauuga faa-diaconal ma le mea na sosoo ai i totonu o le tausaga: faauuga faaositaulaga. Sei o tatou tumau i le mea muamua lea e mo le olaga atoa ae tatou te le mafaufau i ai ma o nisi taimi tatou te galo atoa ai pe a avea i tatou ma ositaulaga. Peitaʻi, e leʻi taofia e le Auauna o Keriso le mulumuluina o vae (loto fuatiaifo o tagata) ina ua faamamaluina; ua na o lana auaunaga foi na ia faasoaina atu: ia maua le Agaga Paia o lē tou te faamagaloina a latou agasala e faamagaloina ai i latou. Ou te manatua le mafaufau i lenei sauniga diakono fou e le faia e tiakono; Sa ou mafaufau pe aisea? O le tali na maua i le mealilo o le perisitua; i le avea ai ma se tiakono sa le mafai ona ou iloa lelei o ia. Afai ou te fai atu ou te iloa o ia o le a toe avea "o aʻu lava" ae le o le "alofa tunoa" o le a galue. O mea uma ou te fai atu ai ma tusia iinei e foliga faigata, ae e le o se mea pe afai e i ai le alofa tunoa ma faʻaitiitia ai aʻu. O le mea na fai mai ai le Au Paia o Ioane le Papatiso: O lenei e tatau ona faateleina o ia ma e tatau ona ou faaitiitia. Ou te manatu patino o lenei Sui o le Mesia sa i ai se misiona a le Tiakono i le Feagaiga Fou ma se misiona a le Perofeta ma le Ositaulaga o le Feagaiga Tuai. Ou te tuuina atu lenei manatu i le taimi e manatunatu ai i le Faatotonuga tumau ia i latou o e ua valaauina faapea ma i latou uma o e o le a i ai se aso e amata ai se faauuga fou e ta’ua o ositaulaga po o epikopo ma e avea foi ma Tiakono tumau. . Na fa'atagaina i matou e fai le Fa'atasiga i le Misasa i se taimi a'o le'i fa'au'uina i matou o tiakono. Sa i ai sauniga laiti: le lectorate ma le acolytate - ona taʻu mai lea ia i matou: O loʻo e alu i aʻoaʻoga faafaifeau mo le Vaiaso Paia ma le Eseta; o le a mafai ona e fesoasoani i ositaulaga e tuuina atu le Eucharist Paia. Ou te manatu - Ou te manatua lelei se lagona e matua le mafai lava ona faamatalaina seia oo mai i le asō. Pa'i i le Tino o Keriso i o'u lima ma fafaga le Tagata o le Atua i le Areto na alu ifo mai le Lagi. E le'i tuua lava a'u e lenei mea i Misasa uma; o se sauniga fa'akokona. Sa i ai pea iina se tiakono sa ou lagonaina “le alofa tunoa” o le setete fou. Ua uma ona ou faia muamua le Faʻasalalauga ae na faʻaaogaina e "o aʻu lava" le avanoa e taʻalo ai i oʻu lagona. Le tofo o le mana! Ioe! Afai e le o iloa atoatoa le alofa tunoa o le setete e pei ona i ai ma pe o le a foi, o le mamalu o le tagata e osofaia vave lava i tatou e taitai atu ai i tatou i se faamaualuga patino; matou te ta'u atu mea e pei ona i ai; ‘aua ne‘i o tatou fa‘afiaamiotonu; o le tinā o Ioane ma Iakopo o ē na ō mai iā Iesu e talosaga atu mo ni nofoaga maualuluga e mafai ona maua mo lana fanau tama pele ma se lesona e ave ma aʻoaʻoina. E leai so tatou tofo masani mo le auauna atu ae o le auauna atu ia i tatou lava po o le auauna atu. motu o tagata. O le sauniga diaconal ma le auaunaga faaositaulaga o loo manino ona faamatalaina iina, i lenei fuaiupu puupuu ma le manino.

O La'u Va'aiga - O a'u o se tagata lotu



E le o galo ia te a’u se tasi o tiakono ona faauuina lea o a’u e avea ma ositaulaga talu mai le Tausamiga a Agelu Sili: Saint Michael, Saint Gabriel ma Saint Raphael o Setema 29, 1972 o se tagata lotu, sui o le Sosaiete a Keriso. O lea ou te toe foi atu ai ma le filemu i lenei mataupu e olioli i lenei mea ma faasoa atu pe a ou iloaina tulaga fou ma le alofa tunoa fou ua tuuina mai ia te au mai le Alii le Atua: O le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia, o le tasi e ola ma faamaoni. Le Atua, le Tasitolu Paia. O le avea ma se tagata tuuto i lenei Atua e faagaeetia ai aʻu ma uunaʻia ai aʻu i le lotofaafetai tele. O lana filifiliga ae le o la'u filifiliga; o Ia lava na filifilia au e pei ona Ia faia i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. Ma ou te iloa ou te le iloa pe aisea? A o ou laitiiti sa ou matamata i isi tama, sa ou vaaia se tasi o i latou, mai le pitonuu, e igoa ia Władysław Owsianka ma sa ou faapea ifo ia te au lava: E moni lava o le a valaauina o ia i le perisitua; ae e le o le tulaga lena. Ua uma ona ou talanoa e uiga i le uso o loʻu uso faaletulafono o Wiesława, le avā a loʻu uso o Ignacy; O Mirosław Kasprzyk sa matua talenia i mea uma ma atamai; na ia faia uma suʻesuʻega faʻafilosofia ma faʻalotu, ou te toe vaʻai ia te ia i le ata o laʻu Misasa Uluaʻi i le solo: tama aulelei ma atamai ae e le o se ositaulaga. Sa ou vaai i la matou vaega o tagata lotu ina ua uma a matou tautoga ia Setema 29, 1972 ua faaitiitia mai le tasi masina i le isi ma mai le tolusefulu i le amataga i le sefulutasi e faauuina o ni ositaulaga. O le i ai ma Mirosław i le aiga e tasi ona o le faaipoipoga a loʻu uso, o seminare uma, Sa ma talanoa ma ia i le taimi o aso malolo a o asiasi atu i le ulugalii talavou e uiga i mea faaleagaga ma sa ou matauina le eseesega i le va o lana vaaiga i mea e tatau ona fai i le Ekalesia ma lana lava vaaiga; Sa ou manao ia te ia e faaleleia; ae na ia fai mai ia te a’u: o oe o tagata lotu o lea e te manatu ai faapena, o lea ou te sauni e avea ma ositaulaga o le diocesan lea e sau ai lenei eseesega; Sa ou le talitonu i lana faamatalaga. Ma ou te manatu ana faalogo mai o ia ia te aʻu ma suia lona manatu, semanū ua avea o ia ma ositaulaga. Ou te le mautinoa, ae ou te manatu o lea. E tutusa le Talalelei mo tagata uma; E eseese filifiliga a le Atua ae na te manaʻomia ni tagata faigaluega i le seleselega. O lana fautuaga e foia ai le le lava o galuega o le tatalo! O le avea ma tagata lotu o le tausia lea o le mumu o le tatalo ia olaola! E faasino atu pea i tatou i le alofa tunoa o le Atua. O le fuaitau lauiloa a Saint Therese of the Child Jesus: “O mea uma lava o le alofa tunoa!” e foliga mai ua soona fai ae o ia o se Fomai o le Ekalesia talu mai le 1997 na folafola mai e Saint John Paul II. O lana Vita Consecrata o se Pepa e tatau ona faitau ma toe faitau, i lea taimi ma lea taimi, e malamalama ai i le uiga o le lotu. Ae o le ala - O le a folafola atu le Sagato Ioane Paulo II o le Fomai o le Ekalesia i se taimi lata mai, ua ou talitonu. Ina ua ou ulufale atu i le Sosaiete a Keriso sa ou le iloa po o le a le olaga faalelotu; ae e leai lava se mea. Na ou iloa e ala i le tuʻuina atu o aʻu lava i luma o le Responsible for Reception of the General House in Poznań, Father Edmund Kufel, e uiga i le Faʻapotopotoga ma le avea muamua o se tagata lotu ma ina ua uma ona faʻatagaina e faia tautoga e ala i le Novitiate, atonu e mafai ona lesitalaina aʻu. i le Seminare Tele, ma isi. Sa ou fai ifo ia te au lava: Talu ai ua ou i ai iinei ma i se auala e le masani ai, seʻi o tatou vaʻai totoʻa pe o le a lenei mea. Ma sa ou tumau pea, e pei ona mafai ona ou vaai i lea mea ma lea mea, ma le le mautinoa i se mea, aemaise lava ina ua uma ona ou oo i lenei faigata ua uma ona ou faasoa atu i le mea e tatau ona ou le toe faaauau ai le ala na ou amataina. O lea la, o ia o se tasi o tagata matutua lotu ou te iloa ua 42 tausaga o lo'u matutua e mafai ona e fai mai ai. O le a la sa'u tala e uiga i lenei mea? Ia fetaui lelei mea uma! O le mea lena ou te fai atu ai! Pe afai e le tuueseeseina e le tagata le mea ua i ai i le Atua se ;i! O nei upu e toe ave ai i tatou i tua i le talanoaga i le va o le au Faresaio ma Iesu Keriso e uiga i le faaipoipoga; ae o le tali a Iesu e faatatau i le tele o isi tulaga nai lo le mea e mafaufau i ai se tasi i le tepa muamua. O le galuega o le lotogatasi ma le tasi o se galuega faafaifeau masani a le Atua ma tagata. O lo'o fa'atatau pea i le Alliance. Sa ou aoao e talisapaia lenei upu autu i le talafaasolopito atoa o tagata. E moni lenei mea mo le lalolagi faanatura faapea foi ma le lalolagi uiga ese. E faatatau foi lea i le faaipoipoga ma le olaga faalelotu. O la'u paaga i le Sosaiete a Keriso o loo galue i le Puleaga lava lea e tasi, o Jarosław Kucharski, o loo i le faagasologa o le tuua o lenei Faapotopotoga ae ua na o se ositaulaga o le diocesan; e le o le mea ea: ia tuueseeseina le mea ua tuufaatasia e le Atua ia te ia lava? Pe le foliga mai ea o se tete'a ma malepelepe o le mafutaga? Ae ioe, ae ioe...Ae o le a tumau pea o ia o se ositaulaga! Lelei, o le a tumau pea o ia ma o le a tumau pea o ia o se tiakono faʻaopoopo e tusa ai ma mea na matou fai atu ai muamua. Ae o le a lē toe avea o ia ma tagata lotu. Fa'afetai i la'u Community mo le fa'afeiloa'ia o a'u i le 42 tausaga talu ai i lona lotolotoi ma fa'atagaina a'u e fa'alelotu ma fa'atasi ma ia lea ou te fa'amoemoe mo le fa'avavau! Toe faafetai!

Auina atu i le misiona - o le Perisitua



I le mataupu ua mavae na ou taʻua ai afioga a Keriso e uiga ia te ia: O le Atalii o le tagata e leʻi sau ina ia auauna mai tagata, a ia auauna atu ma foaʻi atu lona ola e fai ma togiola mo tagata e toʻatele. Sa ou tusia o le vaega lona lua o le fuaiupu e faatatau i lona Perisitua. O i tatou o ositaulaga e tofusia i lana Perisitua Tulaga e ala i le alofa tunoa o le Atua. Oka se Mealilo! E te le iloa sei vagana ua e i ai iina! Sa i ai ni ata ma ni manatu i lou tamai ulu o le tamaloa, o se Kerisiano, o se tagata lotu ma mulimuli ane o se tiakono ae o na mea uma e leai se mea pe a faatusatusa i le mea moni. E toe fai foi o se mea moni o Grace. E tele atu fa'alavelave i totonu ia i tatou nai lo le felagolagoma'i ma o le tasi alofa tunoa e tatau ona muamua i le isi alofa tunoa ina ia tu'u mea uma i le nofoaga sa'o! O masina muamua o le galuega faafaifeau e vave ona faamaonia po o fea o tatou i ai ma nei mea uma. natura faaletagata, Ua uma ona ou fai atu e sili le tautua pe tautuana nai lo le tautua. Ae peitai: o le avea ma se ositaulaga o le auauna atu lea i le Perisitua a Keriso ae le o le faaaogaina e tusa lava pe mo faamoemoega lelei. I la'u aulotu muamua e fa nu'u e 'au'auna ai, o lea la o Aso Sa uma e fa ai Misasa e fa'amanatu ai ma i totonu o nu'u e lua e fai ai a'oa'oga mai le taeao se'ia o'o i le afiafi. Sa i Suchań e lata ane i Stargard, o se sui o le Faifeau Palisi, Patele Tadeusz Jóźwiak, mo le tasi le tausaga ona sosoo ai lea ma le Faifeau fou o le Parish, Patele Józef Kosobucki, mo le tausaga lona lua. O lē na muamua atu iā te aʻu o se sui, o Patele Zenon Broniarczyk, sa sauni e alu i Ausetalia. E maeu lo’u fiafia ma le naunautai e faataunuuina lenei auaunaga, lenei misiona, ma faatumuina lou olaga i le olioli o le auauna atu ma le aoga. “Tuuina atu lou ola e fai ma togiola” – o le uiga lea o le avea ma ositaulaga e tusa ma le finagalo o Keriso. Tamaiti, talavou, tane ma fafine, maʻi ma tagata matutua. Ou te faafetai ia Tama Tadeusz mo le faatuatuaina o aʻu ma le taʻitaʻia o aʻu i laasaga muamua o le galuega a le aulotu! E lua tausaga sa soifua manuia ma faatumulia i ituaiga uma o alofa tunoa ma auaunaga sa tuuina atu. Sa ou aʻoaʻoina o se Novice le auala e faʻatagaina ai le alofa tunoa e galue mai le lalolagi faʻapitoa i lenei lalolagi faʻanatura ua matua manuʻa i soo se mea ma e manaʻomia le alofa tunoa faalelagi. Ona oo mai ai lea o lenei aso e le mafaagaloina ma le mafaagaloina i lenei tausaga 1978. Ioe, o le filifilia o Katinale Karol Wojtyła e avea ma Pope Ioane Paulo II. E leʻi atoa le lima masina o avea ma ositaulaga ma ua atoa le 27 ma le ʻafa tausaga i lalo o lana pulega FaaPotu. Ou te fiafia ua ou fanau mai ma ola i lenei vaitau o le talafaasolopito o le Ekalesia ma tagata soifua lea na ausia ai e lo'u Tuaga lana misiona mamalu. Ma o le ola pea o se tagata e pei o aʻu ma se Pole, ae sa le lava lena mo le Tautua Paia! Leai, sa finagalo le Atua ia ou faatasi ma ia le tiakono, le ositaulaga ma le au lotu. Le maualuga o le fiafia ma le alofa tunoa! Le Alii e, e matagofie. Ua uma ona tupu lenei mea, ou te toe foi i lenei afiafi o Oketopa 16, 1978, ae talu mai ma seʻia oʻo mai talu ai nei, Aperila 27, 2014 lana canonization i Roma. Ou te le talitonu i ai! Ae e tatau ona ou toe foʻi e faʻasoa mea na maua i le olaga o le patele talavou sa ou i ai i laʻu Uluaʻi Aulotu. Na ou oo i se faateia! I le nuu o Słodkówko e na o le tasi vaetolu o tagata na o mai i le Misasa Paia i le Aso Sa. Le mafaufauina pe a faatusatusa i lo'u aulotu na tupuga mai ai. Ae a o ou alu e faamanatu le Misasa o le Eseta i se isi nuu o Słodkowo, na ou vaaia ai tamaloloa o ave a latou solofanua ma taavale toso e galulue i le fanua! Sa le sili atu i isi nuu ma sa ou lagona le alofa ia i latou. Sa faapena ona saunia au e le Alii mo la’u misiona i le lumanai i Farani, ae ou te lei iloaina lava lenei mea. Ina ua mavae masina muamua o le naunautai sa oo mai se lagona vaivai. Na ou manatu o le vaega itiiti lea o le vaetolu o fomaʻi o le a vave ona liua i le afa ona i ai lea i le lua tausaga o le a naʻo le tasi vaetolu o tagata e le o ni fomaʻi, fouvale ma faʻafefe. Ou te toe taʻutino atu, ou te tuʻuina aʻu lava ia maileia e "aʻu lava" ma "le alofa tunoa o le Atua" sa leʻi i ai iina! Na sau se teine ​​aulelei ia te au e tuu mai ia te au se lima fesoasoani ma sa ou manaomia ae ... e leai se aoga ... o se tasi ... na te tosina ma na te tuleia ... e le afaina ia te ia...le temoni...na te manao ia manuia...aulelei Olga! i se tasi aso na ou fai atu ai ia te ia. se'i ta ave le rosary ma fai leotele, a leai e leai se mea e toe aoga ua ou i'u i lo'u malosi, ou te talosaga atu i le alofa tunoa o le Atua, a leai ou te alu ese iinei, e tatau ona ou sola ese! Ua sili atu lo'u malamalama i le taimi nei ma talu mai lena taimi i le tulaga ma le matafaioi a le Taupou o Maria! Sa ia faaloaloa mai lona lima ia te au ma Ia aumaia aʻu i fafo mai le tulaga lamatia ma o le a fiafia le temoni pe a faamanuiaina. Faafetai le Alii! Faafetai, Mary! Ma Faafetai Ola! O le alofa i se teine ​​aulelei e le'i faigofie. Talu ai ua ou iloa le mea sa ou i ai ou te molimau atu i le upumoni. O nisi o a’u uo ma aumea ua tuua le Perisitua ma o loo ou taofimau pea seia oo mai i le taimi nei; a o ai ‘ea a‘u e fa‘amasino ‘iā te i latou? Ou te tatalo mo i latou mai lea taimi i lea taimi. E sili atu i latou na tuua le Seminare muamua, o le taimi lava lea...Ae a uma?...Ae o lenei? Leai! Talofa Maria ua tumu i le alofa tunoa! Ia maua mai mo a’u lenei alofa tunoa e faataunuu ai la’u misiona e oo i le iuga ma ia tumau i le tulaga ua i ai a’u: o se tagata, o se tagata lotu, o se tiakono ma se ositaulaga a le Alii!

Farani, ou te alofa ia te oe talu mai le tatou feiloaiga muamua



Afai ei ai igoa muamua e lua faʻaoga ma o le tulaga lea i le igoa "Farani" atonu e manatu se tasi o loʻo ou faʻaalia loʻu alofa mo se teine ​​aulelei! Ae leai! O Farani lea ou te talanoa ai! o lenei atunuu matagofie ua tumu i mea ofoofogia, o le afafine ulumatua o le Ekalesia. A o lei oo mai le malologa lona lua i le olaga o lo’u patele, na oo mai le talosaga i lo’u tuatusi: Pe mafai ona e suitulaga i patele e toalua i Falani ina ia la malolo? Ou te leʻi alu muamua i fafo, e oʻo lava i Polani e leai se isi mea nai lo le tasi i Częstochowa, tasi i Krakow ona sosoo ai lea ma le fitu tausaga i Poznań ma Kiekrz. I le taimi nei i le Diocese o Szczecin, o se Parish o nuu e fitu ma le valaaulia lenei: Alu i Farani mo na o aso malolo. Na ou ioe! O le taimi muamua foi na tatau ai ona ou alu i le vaalele. Pe o le vaalele lea sa tatau ona ave a'u. Iulai ma Aokuso 1980, o lea ua ou i Montigny-en-Ostrevant i le matagaluega i Matu. Afai na ou tuuina atu lenei ulutala i le mataupu ona o le alofa i le vaaiga muamua. Sa faaalu le lua masina i le Diocese o Cambrai i le faataunuuina o se galuega faafaifeau ma aiga Polani o ni tagata eli muamua, o se eli koale tele i lenei nuu ma le tuaoi o Pecquancourt. Muamua masina o Iulai ma Patele Ludwik Słomiany ma le lua o Aokuso ma Patele Jan Guzikowski. E le mafai ona matou malamalama i lenei matagi o le saolotoga o loʻo agi mai ia te oe ina ua e tuua le atunuu i lalo o le pulega le lelei ma le saua! Sa ou manava loloto i le ea fou ma, o se fiafiaga le mauaina o Notre Dame de Lourdes i se malaga. Na ala mai ia te Ia, e matua matagofie ma matagofie, na ou alofa ai ia Farani. Mulimuli ane, matou te iloa o loʻo ou talanoa e uiga i se Atunuʻu ae o lea o loʻo ou talanoa e uiga i se Teine, se Taupou, se Fafine, o le taimi lenei e aunoa ma se lamatiaga e pei o le taimi muamua, i le isi itu! O Patele Stanisław Stefanek, le sui aoao o la matou Faapotopotoga, o le a le o toe umi ae avea ma Epikopo Ausilali a Szczecin, sa ia te au le tele o mea lelei e ala i le auina mai o au i lenei misiona sui, ou te matua faafetai lava ia te ia, mo lena mea faapea foi ma le aoaoina o i matou. i le Seminare o faavae o le Feagaiga Tuai. Le masina filemu o Iulai ae le o le masina o Aukuso; Aisea? Teuga i Gdański ma Szczecin ma Silesia ma isi nofoaga: Solidarity! Ina ua uma le asiasiga a le Pope Polani i lona atunuu moni i le 1979, na masii ma ala mai le atunuu; ua le toe fefe o ia ona ua ia talitonu i upu a lenei Pope Slavic: Aua e te fefe! O le Lotoa Manumalo i le tausaga talu ai na faatumulia i le motu o tagata i Warsaw oe na luʻitauina le malo le manava ma le leai o se malosi e suia ai le olaga mo le lelei. Ma o lea la ua teena e le aufaigaluega se pati a le aufaigaluega: o le tetee na faia ma feutagaiga na mafua ai le mea ua tatou iloa talu mai lena taimi. Pe a ou toe foʻi i Polani i le aso 1 o Setema, ua uma ona sainia feagaiga; na tuu atu e le malo; o le a mafai ona ola le iuni saoloto ma puipuia tagata ma isi. Na ou iloa na siitia aʻu i Szczecin i le Parish of the Sacred Heart!O le tasi na matou asia pe a o mai iina i le uila mai le Novitiate. O se faitau aofaʻi tele o le 30 afe tagata. Mai le nuu i tua i le aai tele. O se aafiaga fou e pei o le tele o Misa i le Aso Sa ae i le lotu lava e tasi: E lima faleaiga i le isi itu ona sosoo ai lea ma tamaiti aoga Maualuga ma le tele o asiasiga i aiga i aiga i taimi uma. E pei o se falegaosimea faaleagaga tele. Ou te nofo i luga o le fale, na o le tasi le faamalama lapotopoto ma le vevela o le taumafanafana e le mafai ai ona ola; le patele o Stanisław Misiurek ma nisi o faifeʻau e aofia ai ma aʻu faatasi ma i latou ma patele ua litaea. Ma le Usoga foi o le Sosaiete a Keriso, lotu ae le o ositaulaga po o tiakono: o le tasi o se sacristan, o le isi - o se kuka, ma le isi o se teuteu: Piotr Szafranek, loʻu tuaoi i le taualuga. Szczecin o loʻo feagai ma taimi faʻasolopito e pei o Gdansk ma pei o Polani uma mo lena mea. Ua ou vaai i tagata o manava e pei o aʻu i Farani talu ai nei i le vaega o le saolotoga. Ina ua mavae se tausaga o galuega mamafa, ua tofia a’u ou te alu i fafo i se misiona pe a uma le Kerisimasi e sosoo ai! O fea, e te manatu? I Farani! Ioe, ina ua toe foi mai le tafaoga lauiloa - na o loʻu potu na tautala Farani; lipine tamo'e ma toe fai; Na ou aʻoaʻoina i le aʻoga maualuga ae o le sefulu tausaga talu ai! Na ou matauina i Farani i aso malolo e toetoe lava a leai soʻu aoga i lenei eria; o tagata Farani uma na ou feiloai i ai sa vave ona tautala ma o le au tusitala i luga o le televise e sili atu le vave. O lea, ou te malamalama: o oʻu tuaoi i le falealuga na fiu i Farani. Atonu na latou fai atu i le Pule Sili: e tatau ona auina atu lenei mea i le vave e mafai ai i Farani lea na ia alofa ai. E te faia au pepa a'o le'i o'o i le Kerisimasi: Tusifolau ua uma ona iai, ae e te mana'omia se visa fou. Lelei tele..I le taimi nei o le ae tautua i le Cathedral of Saint James. O le Aso Sa e te faamanatuina ai le Misasa Paia iina i le 7 a.m. Tesema 11, 1981 ua saunia mea uma: o le tusifolau o loʻo i ai le visa mai le French Embassy i Warsaw. I ni nai aso o le a ou laasia ai Polani mai luga i lalo i le nofoaafi e alu ma tofo i le Kerisimasi mulimuli i totonu o le Aiga ma le Aulotu lea ou te sau ai. Ona ou faatofa atu lea i tagata uma ma ia ola Polani ma ia ola Farani. Sa tele le kiona na toulu i na aso. I le taeao o le Aso Sa ou te alapo e fai le Misasa i le 7 i le taeao i le Falesa. Ua sauni uma le lauga e uiga i le olioli e pei ona fesiligia e Sagato Paulo le Aposetolo i le faitauga lona lua, o le Aso Sa lea e ta’ua: Laetare o lona uiga o le olioli. I le taeao o le Aso Sa ou te alapo e fai le Misasa i le 7 i le taeao i le Falesa. Ua sauni uma le lauga e uiga i le olioli e pei ona fesiligia e Sagato Paulo le Aposetolo i le faitauga lona lua, o le Aso Sa lea e ta’ua: Laetare o lona uiga o le olioli. I le taeao o le Aso Sa ou te alapo e fai le Misasa i le 7 i le taeao i le Falesa. Ua sauni uma le lauga e uiga i le olioli e pei ona fesiligia e Sagato Paulo le Aposetolo i le faitauga lona lua, o le Aso Sa lea e ta’ua: Laetare o lona uiga o le olioli.

Polani, lo'u atunuu, ou te le faagaloina lava oe



I le aso 13 o Tesema, sa pogisa pea le Aso Sa, na ou tuua ai le faifeau o le Sacred Heart ma agai atu i le falesa o Saint James i Szczecin, na ou ulu atu i le sacristy, na ou ofuina ofu faaositaulaga ma ou alu atu i totonu o le falesa. amata le Faamanatuga o le Aso Sa lona tolu o le Luma.O le Tala Lelei ma le lauga i le olioli; Ina ua mavae ni nai minute ua ou iloa ai ua i ai se mea o faaletonu. Ua ave i fafo e tagata i fafo tisimea ma fetagisi. O le a le mea o tupu? Ou te faapuupuuina le lauga ma faaauau le Misa ma tuuina atu le faamanuiaga. A uma le Aso Fa'afetai ona ou toe fo'i mai lea i le Sacristy ma ou va'ai i nisi o le au Palisi o lo'o fa'apea mai ia te a'u: E te le iloa la? Ou te le iloa po o le a? Na folafola atu e le ta'ita'i o Jaruselski se tulaga o taua i le vaeluapo; e to'atele sui o Solidarnćść ua pu'eina ma fa'afalepuipuiina i se mea... ma isi. O le fa'ate'ia lautele lea, e leai se tasi na faamoemoeina lenei mea. Fa'alavelave lautele o le atunu'u. E le mafai ona e tuua lou itulagi e aunoa ma se faatagaga mai le militia. Na ou alu i le ofisa o leoleo i le Aso Gafua ma sa latou aveina loʻu tusifolau ma le visa Falani ma tuu i ai se faailoga: Ua faaleaogaina. E leai se mea e toe aoga. E le mafai ona e valaau i soo se mea; ua poloka mea uma. Na ou talosaga mo se faatagaga e alu ai i le nofoaafi i Warsaw e talosaga i le Primate o Polani e faauilavea i le Matagaluega o le Initeria ina ia mafai ai ona ou alu i Farani e pei ona fuafuaina. Na ou mauaina le faatagaga ma i Warsaw le faauilavea a Cardinal Józef Glemp na faapaleina i le manuia; I ni nai aso e toe faʻamaonia mea uma, e aofia ai le visa. Ina ua ou toe foi i Szczecin, ou te talosagaina se faatagaga e alu ai i le Itulagi o Maùopolska i lo'u Nuu, lo'u Aiga ma lo'u Ekalesia na tupuga mai ai. Na faia e le Alii ia mafai ona manumalo i faafitauli uma. A uma le Kerisimasi ma le Tausaga Fou ou te toe talosaga atu mo se faatagaga e alu ai i le nofoaafi i Poznań ona toe alu ai lea i Warsaw e ave le vaalele ma alu i Farani. Ia Ianuari 17, 1982 na ou tuua ai Polani ma ni atopaʻu se lua e amata ai le olaga fou ma le misiona fou, atonu mo le taimi atoa o totoe o loʻu olaga faalelalolagi. Na o le Atua na te silafia! Ina ua ou tuua Polani sa tolusefulu ou tausaga. O loʻo ou tusia nei manatuaga i le tolusefulu lua ma le afa tausaga mulimuli ane i le 2014 ma ou te leʻi faagaloina Polani, loʻu atunuu muamua! Ae na ou vaetamaina Farani ma na ia taliaina foi aʻu: o loʻu atunuu lona lua ma ou te alofa ia Farani. O le Atua o la’u molimau lea ou te alofa moni ia te ia! Ou te alofa ia Polani talu ai o le alofa o laʻu Vocation ma talu ai o aʻu o se tamaloa, talu ai o aʻu o se Kerisiano, talu ai o aʻu o se tagata lotu, talu ai o aʻu o le tiakono, talu ai o aʻu o se ositaulaga. Ioe, o nei mea uma e moni ma o loʻu alofa mo Polani e moni, aua e moni foi loʻu alofa mo Farani. O mea uma na ou tusia i mataupu muamua e uiga i laʻu Vocation o se faʻamatalaga na tuʻuina atu i le fesili pe aisea e alofa ai laʻu Vocation. I le taʻua o lenei mea, ou te ioe i le Little Therese of Carmel i Lisieux. Ma ou te tusia lenei mea ia Iulai 16, lea e viia ai e le Ekalesia le Taupou Amuia lo tatou Fafine o le Mauga o Karamelu, O le Valaauga i le Alofa ua faaalia i se auala mamalu i lenei Taupou ma le Tina o le Atua. Ma o le mea na tusia e Saint Therese e uiga i le Tamaitiiti o Iesu ma le fofoga Paia e tulaga ese. O upu nei ou te fiafia e sii mai: “O le alofa na tuuina mai ia te au le ki i la’u galuega. Sa ou malamalama afai e i ai se tino o le Ekalesia, e aofia ai ni tagata eseese, e lei mativa o ia i le mea e sili ona tatau ai, o le sili ona mamalu i mea uma; Na ou malamalama o le Ekalesia e iai le Loto, ma o lenei Loto na mu i le alofa. Na ou malamalama e na o le Alofa lava na faatino ai e tagata o le Ekalesia, afai e salalau atu le Alofa, o le a le toe folafolaina e le Au Aposetolo le Talalelei, o le a mumusu le au maturo e faamasaaina o latou toto...Na ou malamalama o le alofa e aofia uma ai galuega, o lena alofa. o mea uma lava, e aofia ai taimi uma ma nofoaga uma...; i se upu, e faavavau!...O le mea lea, i le sili atu o loʻu fiafia taufaaleaga, na ou alaga: Iesu e, loʻu Alofa...loʻu galuega, na iu lava ina ou maua, o laʻu galuega, o le alofa!.. .Livres des Jours AELF Paris 1976 p.1608n Na ou malamalama e na o le Alofa lava na faatino ai e tagata o le Ekalesia, afai e salalau atu le Alofa, o le a le toe folafolaina e le Au Aposetolo le Talalelei, o le a mumusu le au maturo e faamasaaina o latou toto...Na ou malamalama o le alofa e aofia uma ai galuega, o lena alofa. o mea uma lava, e aofia ai taimi uma ma nofoaga uma...; i se upu, e faavavau!...O le mea lea, i le sili atu o loʻu fiafia taufaaleaga, na ou alaga: Iesu e, loʻu Alofa...loʻu galuega, na iu lava ina ou maua, o laʻu galuega, o le alofa!.. .Livres des Jours AELF Paris 1976 p.1608n Na ou malamalama e na o le Alofa lava na faatino ai e tagata o le Ekalesia, afai e salalau atu le Alofa, o le a le toe folafolaina e le Au Aposetolo le Talalelei, o le a mumusu le au maturo e faamasaaina o latou toto...Na ou malamalama o le alofa e aofia uma ai galuega, o lena alofa. o mea uma lava, e aofia ai taimi uma ma nofoaga uma...; i se upu, e faavavau!...O le mea lea, i le sili atu o loʻu fiafia taufaaleaga, na ou alaga: Iesu e, loʻu Alofa...loʻu galuega, na iu lava ina ou maua, o laʻu galuega, o le alofa!.. .Livres des Jours AELF Paris 1976 p.1608n

Ou te alofa ia Polani e pei o se tamaloa



O le mea na tupu i le Aoga Maualuga a Stary Sącz i le vasega Farani ina ua ou taʻu atu i le faiaoga Farani, Mrs. Anna Hasko, o aʻu o se Pole ma o le a ou le tuua lava Polani aua ou te fiafia i ai ma ou te manatu o le a ou nofo iina e faavavau. , o lenei mea na tupu ua uma ona avea o se faaaliga mo au foi. Na ou iloaina i lena taimi mo le taimi muamua ma le malosi le tele o lo'u alofa i lo'u atunuu, Polani, i lena taimi na ou lamatia ai le maua o se togi leaga pe a leai E le sili atu le leaga. Ae o Madame Anna Hasko, o lē na aʻoaʻoina i matou ia alolofa i Falani e ala i le aʻoaʻoina o i matou o le Falani, sa atamai tele e lē malamalama ai i laʻu tautinoga o le alofa mo Polani. Sa ia tilotilo mai i o’u mata ma sioa mai i lo’u talavou e 17 pe 18 tausaga le matua ma fai mai ia te au: Lo'u tama, e mafai faapefea ona e fai atu e te le tuua Polani talu ai e le mafai ona e iloa lou lumanaʻi? Ma o se tali talafeagai! O le a ia le luiina pe faalumaina lo'u alofa mo Polani; sa na o lo'u le malamalama i mea o le a faaalia i le lumanai e uiga i lo'u nofo ai. E mafai ona e nofo i se isi mea nai lo Polani ma e fiafia pea i ai, o le tulaga lea mo aʻu. O loʻu alofa mo Polani, muamua lava, o se alofa masani mo se tamaloa e pei o aʻu. I lo'u natura o se tagata na oo mai mea uma ia te au mai ia te ia. O o'u matua o Poles ma e tupuga mai ia Poles. O mea uma na latou maua mai i o latou matua sa latou taumafai e tuufaasolo mai ia i matou o la latou fanau. Ua i ai i le filifiliga o igoa muamua na latou tuuina mai ia i tatou le tasi i le isi, e leʻi faagaloina Polani e tusa lava pe o le Ekalesia na latou manatu i ai i luga o mea uma, mo se faataitaiga: Ignace, Iosefa, Marie, Therese ma André, le mulimuli. Ae o loʻu igoa: Casimir ma loʻu tuafafine: Stanisława, o lē na sau i le na o le tasi le tausaga talu mai aʻu, o se faʻamatalaga manino i le talafaasolopito o Polani. Na vave ona ou iloa lenei mea ma na faʻamaonia e Matua lenei faʻamatalaga. O Polani i o latou taimi sa matua matitiva lava ma faatoa tulai mai i le sauaina mai fafo o ona tuaoi e toatolu ina ua mavae le 123 tausaga o le tetee le faavaivai ma le tele o osofaiga totoa. Na fanau loʻu tama i le 1921 a o tausia e Polani ona manuʻa mo le tolu tausaga, saoloto ma pule, ae na o le luasefulu tausaga. O le taua matautia a Hitila ma Stalin e pei o ni pine o le a toe taumafai e faaumatia e faavavau. Na ou ola aʻe i lalo o le pulega a le Stalinist ona sosoo ai lea ma lalo o le faafoliga pepelo o le talitonuga o le "social justice". Afai e tatau ona ou taʻu atu le mea moni atoa, sa ou taʻutino atu i aʻu mafaufauga faafilosofia ma talanoaga ma isi vaaiga o mea e sili atu le lavelave o mea nai lo le mea e mafai e se tasi ona faamasinoina. O le manatu o le tetee atu i le le faitautusi o se manatu saʻo ma sa matou manuia uma mai ai faʻafetai i aʻoga saoloto ma faʻamalosia. Pe ana na o lena, e le tatau ona tetee Polani ma lona malo i le alualu i luma manino. Ae o le faagaloina o lona afe tausaga le talafaasolopito ma le faaitiitia i le tau o le faamaoni i se atunuu ese e pei o le Soviet Union e ala i le natia mai tagata o "maliega" a Theheran ma i latou o Jalta o se mea inosia. I le avea ai ma se tagata, na ou luʻiina i latou ma sa ou taumafai e faʻaalia lenei mea e ala i le teena o le ave o le fuʻa mumu i taimi o faʻataʻitaʻiga a le aʻoga. Ae ina ua ou iloa mai loʻu tamā ua faaseseina o ia e ala i le faamalosia o ia e auai i le Pati e maua ai fesoasoani mo lona aiga toatele, sa ou ita. O loʻu alofa masani mo Polani na faʻavae i luga o loʻu mafaufau faʻaletagata ma luga o mea moni faʻasolopito. Fa'afetai i le tama o le sa i ai lenei malamalama fa'asolopito na fa'amalosia e le lima tausaga o femalagaa'i lea o le le fiafia o le atunu'u i le osofa'iga mai itu uma na maua ai e ia lenei malosi lelei e fa'asalalau atu ai i lana fanau o le mea e sili ona taua o le tu'uina atu lea o le tagata lava ia e ala i le galue ma le tatalo. o le aiga, i le Atunuu ma e ala i nei mea uma ia tuuina atu atoatoa o ia i le Atua Foafoa o le ua matua alagatatau ona maua lenei fa’aaloalo ma le fa’afetai mai ia i tatou. I le sefulu tausaga mulimuli o lona olaga sa tauaso lo'u tama. Ae sa ia nofouta i taimi uma i mea o loo tutupu i Polani ma le lalolagi. O le faafetai i le leitio - tautala faʻapitoa - na ofo mai ai aʻu ia te ia, ae o le tautala ese ma le malosi, o le faafetai i le Radio Maryja na faavaeina e le Tama Tadeusz Rydzyk i Torun, le taulaga o Copernicus. Ou te faafetai i lenei Ositaulaga lotu o le Faapotopotoga a Tama Togiola mo lenei meaalofa sili na ofoina atu i loʻu tama ma Polani uma. O le tala faasolopito o Polani e matua fa'alenatura ma fa'atatau; o i latou o e alolofa ia te ia o se alii ma se tamaitai faautauta ma le atamai e le faagutugutulua i le faamaoni ma le usiusitai i soo se tasi nai lo le Atua o le na foafoaina o ia ma tausia o ia i augatupulaga ua mavae, o le taimi nei, ma le lumanai e tusa ai ma ana lava fuafuaga ma faamoemoega. O le tala faasolopito o Polani e matua fa'alenatura ma fa'atatau; o i latou o e alolofa ia te ia o se alii ma se tamaitai faautauta ma le atamai e le faagutugutulua i le faamaoni ma le usiusitai i soo se tasi nai lo le Atua o le na foafoaina o ia ma tausia o ia i augatupulaga ua mavae, o le taimi nei, ma le lumanai e tusa ai ma ana lava fuafuaga ma faamoemoega. O le tala faasolopito o Polani e matua fa'alenatura ma fa'atatau; o i latou o e alolofa ia te ia o se alii ma se tamaitai faautauta ma le atamai e le faagutugutulua i le faamaoni ma le usiusitai i soo se tasi nai lo le Atua o le na foafoaina o ia ma tausia o ia i augatupulaga ua mavae, o le taimi nei, ma le lumanai e tusa ai ma ana lava fuafuaga ma faamoemoega.

Ou te alofa ia Polani e pei o se Kerisiano



Na ou tuua Polani i le tolusefulu lua ma le afa tausaga talu ai i lona tulaga mataʻutia, e pei ona uma ona ou faamatalaina i se tasi o mataupu ua mavae. Sa ia manaʻo e aveese se faiga lē lelei lea na sauāina ai o ia mo se taimi umi. O le tulaga o taua na tatalaina faasaga i le malo o Polani faafetai i le i ai o Pope Ioane Paulo II i le poloaiga a le Pule tau amio lea e umia e le Ekalesia mai le Foafoa ma le Faaola o le lalolagi o Iesu Keriso, o lana taulaga o mafatiaga na ia mafatia ai ina ua mavae le osofaiga. faasaga ia te ia i le Lotoa o Sagato Peteru i Roma ma o lana tatalo na faaopoopo atu i le tatalo a Katinale Stefan Wyszynski na maliu i le faaiuga o Me 1981, ua maua le fesoasoani mai le Lagi mo le faaauauina o mea na tutupu lea i le faatuai o le fitu tausaga na aumaia ai le filemu muamua. faiga palota afa saoloto, ae ua matua tele lava le alualu i luma ma mulimuli ane faafetai i le Atua le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia na tatou faia i lenei tausaga 2014 luasefululima tausaga o Poogne saoloto ma tutoatasi. I le avea ai o se Kerisiano ou te fiafia e mafai ona tusia nei mea uma i se auala faigofie ma moni: Na ou mauaina mea uma mai Polani ma mea uma na tuuina mai e le Atua ia te ia o se tofi i le vaega o le lalolagi faalelagi faafetai i le Ekalesia Katoliko lea ua i ai. na faʻapipiʻiina iina mo le toeitiiti atoa le 1050 tausaga mo augatupulaga ma augatupulaga o le a ui atu i lona teritori faʻanatura ma talafaasolopito e ui lava i tulaga lamatia uma o malo faʻapolokiki, agafesootai, tamaoaiga, aganuu, faaleagaga ma isi malosiaga, atonu e oʻo lava i faiga faʻataulāitu ma faʻalavelave. I le avea ai o se Kerisiano, e ui lava i le mamao e vavaeeseina ai aʻu mai loʻu atunuu moni ma ou te faʻaalia lenei mea e ala i le alu iina i tausaga taʻitasi e faʻaalu aʻu malologa, O loʻo faʻaauau pea ona ou alofa ia Polani e sili atu le malosi o le mamao mai ia te ia ma le vaʻaia o loʻo lamatia o ia i le le faʻamaoni i lona lava agaga Kerisiano e ala i talitonuga o loʻo aumai nei mai Sisifo e leaga pe sili atu nai lo le mea na ia teena malosi ina ua maeʻa le armistice a le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Polani lea ou te alofa i ai o se Kerisiano ma ou te puipuia i auala uma e mafai ona ou maua - o lenei molimau o loʻo tusia iinei o se tasi lea o faʻailoga o lenei mea - ma o le a ou puipuia pea e tusa ai ma lenei tolutasi o tulaga taua: Le Atua, Faʻaaloalo, Tama. o le tala faasolopito o le puipuiga o Polani e masani ona tuu i luga o drapers. A oʻo mai i le Taua muamua e le o se Atua e ese mai i Polani e manaʻo e auauna atu nai lo le Tolutasi Paia: o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. I le avea ai ma Kerisiano, na ou maua ai lenei Faaaliga Paia mai le Ekalesia i Polani ma tonu lava i Tarnów. O le Tusi Paia o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou faatasi ai ma Tu ma Aganuu Paia ma le Roma Pontifical Magisterium e mo Polani ma mo Kerisiano Katoliko o loo nonofo ai ma mo tagata malaga tuai ma fou Polani le faailoaga o le Upu Moni e le o talanoaina ma e le mafai ona talanoaina. O mafaufauga uma o tagata i le talafaasolopito uma o tagata soifua ma mafaufauga uma o tagata o tagata uma o loo ola i le taimi nei i luga o le fogaeleele (tusa ma le 7 piliona) e le aoga i se manatu faalelagi e tasi po o se afioga e tasi a le Atua o le na naunau e faaali mai o ia lava i totonu. o lona Alo o Iesu Keriso, le Alii e toatasi ma le Faaola e toatasi, o le na tuuina atu i ai le mana uma e lona Tama o i le Lagi ma le Lalolagi i lo La’ua Alofa Tu’utasi ma le Mutuale lea e tauave ai le Suafa o le Agaga Paia. O lenei vaega a le Atua e Toatasi, Soifua ma Moni e na o Kerisiano lava e mafai ona maua; o isi, po o ai lava i latou, tau lava ina faalogo ia te ia ma liliu mai i se taimi mulimuli ane; talosia e le'i tuai! Lona lua taua o le mamalu lea e puipuia e Polani i taimi uma ma o le a puipuia i soo se tulaga ou te faamoemoe! E pei o le Fa'atauaga Muamua lea na tatou taumafai e fa'amatala e puipuia e uiga fa'alelotu e tolu: Fa'atuatua, Alofa ma le Fa'amoemoe, o lenei fa'atauga lona lua o lo'o faauigaina ma puipuia e uiga lelei e fa: faautauta, amiotonu, malosi ma le le gaoia. O le mea muamua e na'o Kerisiano e tu'uina atu ma le lona lua e mafai e so'o se tagata soifua ona maua pe a latou faia le taumafaiga e mana'omia mo lenei mauaina e ala i le galue i luga o latou uiga ma isi elemene o lo latou natura: atamai, loto ma manatua. E fesoasoani tele foi Kerisiano i lenei vaega e ala i le alofa tunoa, ae o soo se tagata lava e mafai ona ole atu ma maua mai le Atua, e tusa lava pe le iloa o Ia pe le o iloa, o le alofa tunoa e le teena e le Atua i se tagata lelei. O le mea e tatau ona sailia ma maua o le mea moni lea a'o fa'atupula'ia o ia lava i le malamalama o le tagata. O le mea moni tulaga ese o loʻo i ai soʻo se mea e fai mai ai se tasi, ae e le mafai ona ausia e soʻo se tagata soifua ma le faʻamoemoe o le faʻatau ma faʻaaogaina mo mafuaaga e ese mai le alofa moni. Fesoʻotaʻi ma le Alofa i se Fesoʻotaʻiga e faʻavavau, o le Unique natural and supernatural Truth united e le Hypostatic union of two natures: Divine and Human in Jesus Christ, e galue i taimi uma i le faʻatonuga a le Tama Faʻavavau ma o loʻo faʻapipiʻiina e avea o se malosi malosi o le Faʻatinoga a le Agaga Paia. Na aoteleina e Iesu i le auala lenei: O Aʻu o le Ala ma le Upumoni ma le Ola; e leai se tasi e mafai ona alu atu i loʻu Tamā e lē ui mai ia te aʻu! Ma le mea mulimuli, o le lona tolu taua e atiina ae ma puipuia o le Atunuu. O lenei tulaga taua e tatau ona malamalama lelei ma e le mafai e aunoa ma se faʻamatalaga lelei; e mafai ona osofaia i tatou o se Patriot faapea foi ma se nationalist, a fascist, a Chovinist, a racist, se fundamentalist faapea foi ma se Kerisiano, populist, etc. O le alofa ia Polani e le faasaina i soo se tasi; ae e mafai ona tatou na o le alofa, tautala faale-tagata, mea tatou te talisapaia e ala i le fiafia i ai i tulaga o le gagana, aganuu, tu ma talafaasolopito, le mafaufau lea o le Slavic ala o mafaufauga, ma isi. O le upu Fatherland e sau mai le upu "tama" . E leai se mea ou te tetee i ai pe ana faapea i o tatou taimi tatou te talanoa ai e uiga ia "Matrie" e ala i le faaigoaina o le taua e tasi e le mafai ona finauina. O le finauina o le tiute o le alofa i le Atunuu po o le Tulaga Tina o le manao e tetee ma tetee i le poloaiga a le Atua: E ava lou tama ma lou tina ia te oe ma e te ola umi ai i lou laueleele o loo e nofo ai!

Ou te alofa ia Polani e pei o se tagata lotu



I le avea ai ma se lotu sa ou nofo ai i Polani mo le sefulu tausaga i le va o le 1972 ma le 1982. Ae e mafai ona ou faapea atu sa ou fiafia i ai o se lotu a le Sosaiete a Keriso talu mai le 1932, o lona uiga talu mai le faavaeina o lenei Faapotopotoga talafou i le Ekalesia e le Primate o Polani, le Archbishop o Gniezno ma Poznań, Cardinal August Hlond. Ma ua luasefulu tausaga ae ou te lei fanau mai i lenei lava laueleele o Polani. O lenei mea ou te iloa e manaʻomia ai se faʻamatalaga ma ou te manatu e iai aʻu finauga e faʻamaonia ai. O le Fa'apotopotoga Fa'alelotu o se galuega a le Atua na te valaauina tagata e mulimuli i lana fuafuaga ma lana galuega. E leai se sui usufono pe afai e avea o ia ma sui o lenei Galuega e le toe galue i lona lava igoa ae o le igoa o le Faapotopotoga i lalo o le matafaioi a i latou o loo umia le tofi ma le galuega a Pule. O mea lelei faaleagaga uma faalenatura ma uiga ese e maua e ala i le galulue faatasi ma le Atua i lenei Galuega Lautele ua avea ma tofi masani mo i latou uma sa avea ma ona paionia, soo ma e oo mai i aso nei ma aso nei ma mulimuli ane seia oo i le faavavau e tusa lava pe mafai ona oti le Faapotopotoga i le tala faasolopito, mo se faataitaiga ona i le leai o ni sui fou. O lea la, o loʻu alofa ia Polani o se faafetai faalelotu i le Atua ma oʻu uso na amata i le luasefulu tausaga a o leʻi foafoaina aʻu e le Atua ma le galulue faatasi o oʻu Matua Antoni ma Janina. Afai e le talitonu se tasi i lenei faamalamalamaga e le tatau; Ou te tuuina atu lau molimau ma ou te le faafoliga e faatalitonuina se tasi o loo ou tau atu le mea moni. Ua filemu lo'u lotofuatiaifo ma o le mea lena o loo ou sailia. Ou te faafetai i le Atua mo le foafoaina o aʻu ma le finagalo ia avea aʻu ma sui o le Sosaiete a Keriso. O loʻu alofa ia Polani ua faʻalauteleina e oʻo atu i se vaega tele o Polani o loʻo nonofo i fafo atu o ona tuaoi. Ma e matua faʻamaonia ma faʻapitoa i Farani talu mai le 1982. Na auina mai aʻu i inā e laʻu Faʻapotopotoga i le faʻatulagaga a Pule Sili mo le Itumalo lea o aso nei o Farani-Sepania. I le faitauina o le taimi o lo’u i ai faalenatura ma uiga ese o se sui atoatoa o le Sosaiete a Keriso, ua ou latalata atu i le 42 tausaga atoatoa ma le malosi i vaega uma o le olaga faaletagata ua tuuto atu i le Alofa o le Atua. ma o le Sosoo ai o le Polani atoa lea, o le tagata lea e nonofo ana fanau i lona teritori faafanua ma o le tagata lava lea e tasi o ana fanau o loʻo taape faʻafanua ma nonofo i konetineta e lima o le lalolagi. O lenei galuega a le Nuu o se auaunaga i manaoga o soo se ituaiga e tulai mai ma tagata e o mai e feiloai ia i tatou pe leai; o se vaega atoa o le fesoasoani o le faatulagaga faaleagaga faalenatura po o le faatulagaga faaleagaga faalelagi tatou te ole atu ai ma maua mai le Atua tuusao e pei o le alofa tunoa mo faataitaiga liua, faamafanafanaga, fautuaga, faamatalaga tuuina atu tautala, e ala i le telefoni po o le initaneti. O se aʻoaʻoga foʻi ua faʻatulagaina: tagata ma faʻaleagaga ma sili atu i mea uma le tatalo tumau a le Atunuʻu mo o tatou uso a tagata aemaise lava i latou o loʻo nonofo i fafo ma o loʻo i ai i se tulaga lamatia o le alu ese mai nei tulaga taua e tolu na aloese mai le taimi muamua. mataupu: Le Atua, Mamalu, Atunu'u ma le leiloa o nei meaalofa matagofie e tolu na maua mai le Atua: Faatuatua, Alofa ma le Faamoemoe. O la tatou fesoasoani ia Polani i lana fanau pele e sili atu ona faia e ala i lo tatou tulaga nai lo mea tatou te faia i mafaufauga, i upu po o faatinoga. O le tulaga o le olaga o tagata lotu, pe ositaulaga, tiakono pe na o uso, e ala i le alofa tunoa o le galuega paia e fua mai e le gata mo le Malo o le Lagi ae faapea foi le talafaasolopito faalelalolagi o le Tama ma ona tagata. O loʻo ou tusia lenei molimau i le gagana Falani e taofia ai aʻu mai le tuʻuina atu o nisi faʻamatalaga i gaioiga ma le olaga o le matou Faʻapotopotoga ae ou te tuʻuina iinei se faʻamatalaga i luga o le upega tafaʻilagi o loʻo ou tuʻuina atu. tiakono pe na o ni uso e ala i le alofa tunoa o le galuega paia e fua mai e le gata mo le Malo o le Lagi ae faapena foi mo le talafaasolopito faalelalolagi o le Tama ma ona tagata. O loʻo ou tusia lenei molimau i le gagana Falani e taofia ai aʻu mai le tuʻuina atu o nisi faʻamatalaga i gaioiga ma le olaga o le matou Faʻapotopotoga ae ou te tuʻuina iinei se faʻamatalaga i luga o le upega tafaʻilagi o loʻo ou tuʻuina atu. tiakono pe na o ni uso e ala i le alofa tunoa o le galuega paia e fua mai e le gata mo le Malo o le Lagi ae faapena foi mo le talafaasolopito faalelalolagi o le Tama ma ona tagata. O loʻo ou tusia lenei molimau i le gagana Falani e taofia ai aʻu mai le tuʻuina atu o nisi faʻamatalaga i gaioiga ma le olaga o le matou Faʻapotopotoga ae ou te tuʻuina iinei se faʻamatalaga i luga o le upega tafaʻilagi o loʻo ou tuʻuina atu.www.kuc zaj.org Afai e te ulufale i nofoaga fuafuaina ua uma ona faailoa atu ia te oe le mataupu o se isi mataupu: Ou te alofa ia Farani o se tagata, o se tagata lotu, o se tiakono ma se ositaulaga. Talu ai o aʻu o le selau pasene Polani ma le selau pasene Farani. E mafai e le au Cartesians ona taʻu mai e le saʻo le tala. E le o le fuafuaina, e uiga i le Alofa e le fuafuaina ae tuuina atu mea uma ma tuuina atu ia lava i luga o le tulaga masani ae sili atu i luga o le tulaga o le lalolagi faalelagi. Soo se tasi e manaʻo e malamalama!

Ou te alofa ia Polani e pei o se tiakono



Atonu ua e matauina o le mataupu i le tofiga o le tiakono e sosoo ma le mataupu i le tofiga o le ositaulaga. Ae o le tasi e avea muamua ma tiakono ona iu ai lea i se ositaulaga ma mulimuli ane, i ni tulaga seasea, o se epikopo. E tolu tikeri o le faauuga o le faalapotopotoga faalelagi o le Faamanatuga o Poloaiga, o se tasi o le Fitu na faatuina e Keriso Iesu i lana Ekalesia ma se vaaiga i Lana Misiona Paia i le talafaasolopito atoa o le lalolagi ma le lalolagi atoa, na auina atu i atunuu uma ma tagata uma. tupulaga seia oo i le Parousia, o lona uiga, seia oo i le aso e toe afio mai ai Keriso Iesu i le Mamalu o lona Tama ma le Au Paia uma o le Lagi e faamasinoina e ola ma e ua oti ma faailoa atu le au filifilia o e na talitonu ia te ia ma lana Talalelei i le Malo o le Atua, i le Malo o le Lagi! Aisea na suia ai nei mataupu? Ua galo i le tele o ositaulaga o loo avea pea i latou ma tiakono. Sa matuai mananao lava i latou e maua le perisitua ma o le taimi lava latou te ausia ai le sini na ona latou mafaufau ai lava i mea na latou mauaina mulimuli ae o nisi e mananao e agai i luma, o lona uiga o le avea ma epikopo. Ina ua uma le Fono Lona Lua a le Vatikana, na toe foi atu le Ekalesia i lona uluai talafaasolopito ma filifili ai e talia i le Diaconate alii faaipoipo faapea foi ma alii nofofua na tutu ai; ua ta'ua i latou o Tiakono tumau. Ua sili atu ma sili atu ona toatele ae o lo latou tulaga faafaifeau o loo i ai pea i se tulaga e faamaninoina i le malamalama o le Tusi Paia, o Tu ma Aganuu a le Ekalesia Katoliko talu ai e tatau ona latou fetuutuunai Tusi o Misiona ua tuuina atu ia i latou e le Au Epikopo masani lea latou te feagai tonu ma tulaga eseese i le lalolagi o i latou lava ma a latou ava i le tulaga o alii faaipoipo ma a latou fanau; o le faamuamua mo nei tiakono faaipoipo o le tuuina atu lea o i latou lava i o latou Aiga ma soo se taimi e mafai ai e mafai ona aoga, pe a mafai ona tatou faapea atu, i le misiona manino a le Ekalesia ma lana Sauniga; o le Liturgy of the Present Time o lo latou auai malosi lea i lenei mea. Aisea ua i ai i ositaulaga lenei uiga e faagalo ai lo latou tulaga diakono? A aunoa ma le faamasinoina o se tasi (o ai e te faamasinoina lou uso? Ua lapatai mai St Paul), ou te ioeina foi ua galo ia te ia, ou te manatu e sau lenei mea ona o le manaomia o le mamalu. Sa talanoaina e le au Aposetolo i latou lava po o ai e sili ia i latou ma sa tali atu Iesu e ala i le ofoina atu ia i latou o se vaaiga ma se tamaitiiti. Afai e te le avea e pei o lenei tamaitiiti...etc. E manino mai, o le lagona faaaloalogia e lē fetaui ma le agaga lea na faapogaia e Iesu e uiga i le Atalii o le tagata e leʻi sau ina ia auauna atu i ai ae ia auauna atu. Ia i ai i laei o le auaunaga ma le tutuina o lamepa... O le mea moni, o le vaega atoa o le olaga o ositaulaga, sei vagana ai le faamanatuina o le Misasa Paia ma le faafeiloaia o tagata agasala salamo mo le Faamanatuga o le Faamagalo, o Diakonia. E tatou te faasino atu iā Iesu le Auauna i le Tiekito ma Iesu “ua foaʻi atu lona ola e fai ma togiola mo tagata e toʻatele” i le Perisitua. O lena lava. A o le “Episcopate” o le Kolisi o Epikopo lea e suitulaga i le Kolisi o Aposetolo i le taimi o Iesu ma o lenei seia oo i le aso mulimuli o le toetu na Ia folafola mai. O le alofa ia Polani o se tiakono e tu'uina atu lona tala fa'asolopito o lo'o i ai nei i luma o le Mamalu Sili ma tu'uina atu le mamalu mamalu i Polani ina ia mafai ona latou tapua'i i ai e pei ona tatau ai. O le Tiakono e folafola le Talalelei ma tuuina atu le faamalamalamaga e ala i le lauga i le aso faamanatu ma e ala i fefaʻatauaʻiga i soo se mea i le ata ma le faʻataʻitaʻiga a Ioane le Papatiso le Sui o Keriso: O le tiakono o le na muamua atu ia Keriso e sau i lana Mealilo o le Eseta o nisi taimi e taʻitaʻia ai le toto toto. maturo e pei o Setefano po o Ioane le Papatiso lea na fasiotia ona o le ola mama o le Talalelei lea na ia folafola ma puipuia. O le sauniga Diaconate e masani ona faʻaeteete ma natia i tulaga e leʻi vaʻaia ae faʻatulagaina e le Atua. Ua lava le avanoa ma tatala i fonotaga ma alu atu i tua o le Ekalesia fa'ale-aganuu; saili e ofo atu i tagata o vaega uma ma talitonuga ia iloa le Tolutasi Paia ma lana Fuafuaga o le Faaolataga mo tagata uma. E pei ona faaalia i le Galuega a le Au Aposetolo, e le o se fuafuaga fuafua tatau ae o le usiusitai i le Galuega a le Agaga Paia e agi mai i le mea e finagalo i ai o Ia ma pe a finagalo i ai, aua Na te silafia loto o tagata ma saunia muamua, e talia le Upu ma le meaalofa. o le Fa'aolataga ua ofoina mai e le Atua i tagata uma i taimi lelei na te filifilia e tusa ai ma Lana Fa'atonuga: Fa'afetai le Ali'i mo le tofiaina o a'u ma Tiakono ma le fesoasoani mai ia te a'u e fa'ataunu'uina lenei Misiona! Ua lava le avanoa ma tatala i fonotaga ma alu atu i tua o le Ekalesia fa'ale-aganuu; saili e ofo atu i tagata o vaega uma ma talitonuga ia iloa le Tolutasi Paia ma lana Fuafuaga o le Faaolataga mo tagata uma. E pei ona faaalia i le Galuega a le Au Aposetolo, e le o se fuafuaga fuafua tatau ae o le usiusitai i le Galuega a le Agaga Paia e agi mai i le mea e finagalo i ai o Ia ma pe a finagalo i ai, aua Na te silafia loto o tagata ma saunia muamua, e talia le Upu ma le meaalofa. o le Fa'aolataga ua ofoina mai e le Atua i tagata uma i taimi lelei na te filifilia e tusa ai ma Lana Fa'atonuga: Fa'afetai le Ali'i mo le tofiaina o a'u ma Tiakono ma le fesoasoani mai ia te a'u e fa'ataunu'uina lenei Misiona! Ua lava le avanoa ma tatala i fonotaga ma alu atu i tua o le Ekalesia fa'ale-aganuu; saili e ofo atu i tagata o vaega uma ma talitonuga ia iloa le Tolutasi Paia ma lana Fuafuaga o le Faaolataga mo tagata uma. E pei ona faaalia i le Galuega a le Au Aposetolo, e le o se fuafuaga fuafua tatau ae o le usiusitai i le Galuega a le Agaga Paia e agi mai i le mea e finagalo i ai o Ia ma pe a finagalo i ai, aua Na te silafia loto o tagata ma saunia muamua, e talia le Upu ma le meaalofa. o le Fa'aolataga ua ofoina mai e le Atua i tagata uma i taimi lelei na te filifilia e tusa ai ma Lana Fa'atonuga: Fa'afetai le Ali'i mo le tofiaina o a'u ma Tiakono ma le fesoasoani mai ia te a'u e fa'ataunu'uina lenei Misiona!

I le avea ai ma se ositaulaga, ou te alofa i tagata uma



O laʻu galuega i le faiva faaositaulaga na maua lona taualuga i le faauuga faaositaulaga lea na tuuina mai ia te aʻu ia Me 31, 1978 i le Falesa o Poznań e Monsignor Marian Przykucki i le talosaga a le Rector o le Seminare o le Sosaiete a Keriso, Patele Bogusław Nadolski . O le Fa'atonu fo'i lea na sau i la'u Misasa Uluai Fua i le aso 13 Iuni ma fa'atino le tala'iga. O lenei fa'amanatuga e le mafaagaloina na fa'atulagaina e lo'u Aiga ma lo'u aulotu na tupuga mai ai na togitogia i lo'u loto o se ositaulaga talavou o se fa'ailoga sili o lagona ma le fiafia. Sa ma'i lo'u tina i lena aso, na suitulaga ai lo'u tinamatua ia te ia i le faafiafiaga. I le fale o le pati i tafatafa o le umukuka ma le sauniga laulau sa taitaia e Mrs. Magdalena Zwolinska mai le nuu tuaoi o Skrudzina. O lea na avea ai aʻu ma ositaulaga a Iesu Keriso mo le faavavau ma ou te fiafia ona ua tolu sefulu ono tausaga talu ai; O lena taimi o le 36 tausaga na vave ona mavae atu. Tolu ma le afa tausaga i Polani ae o isi i Farani. O le ute o loʻu olaga o se ositaulaga o le taulaga o le Misasa Paia ma le faʻafeiloaʻi o tagata agasala e tuʻuina atu ia i latou le faʻamagaloina o agasala i le suafa o Iesu ma lana Ekalesia. Ioe, o aʻu o se Sui ua tofia i le filifiliga paia a lenei Soofaatasiga i le va o Keriso Iesu ma le Ekalesia na Ia fausia i luga o le Faatuatua o Peteru. O lenei alofa tunoa o le Faatuatua ua tuuina atu ia te ia e le Tama e Faavavau o le na faaali mai ia Iesu o lona Alo e toatasi ma le Mesia na auina mai e laveai le lalolagi mai ana agasala e ala i le ofoina atu o lona ola e fai ma togiola mo le motu o tagata, e tusa ma ana lava upu. Ua toe faamautuina e le Iesu Toetu lenei taulaga o ia lava i le ala o le faamanatuga e ala i le auaunaga a ana ositaulaga, lea na ia faia faatasi i se auala toto i luga o le Koluse i Kalevario. O lea e le o toe iai le lalolagi faanatura o loo finauina ae o le lalolagi uiga ese. O le taliaina i totonu o lenei lalolagi fou ma le ofoofogia o le lalolagi lea "e le mafai e le mata, po o le taliga, po o le loto o le tagata ona maua i le lalolagi ma le natura, e na o le faatuatua mama e mafai ona galue ma galue le Agaga Paia i luga o lenei mea. e i ai se aso mulimuli e liua ai le ulua'i fua i se malamalama atoatoa ma o le a avea ma galuega paia tulaga ese lea o le a auai i le faavavau a le Atua. O le mea e ofo ai o le a atoatoa mo tagata uma aua e na o le Atua na te silafia muamua lenei mea. O le faamanatuina o le Misasa ua na o le pau lea o le auala e saunia ai e le Atua lenei lalolagi fou e le mafai ona faaumatia. O Misasa Paia taitasi e “taua le auro” e mafai ona faapea atu ona o le agasala a Keriso na sasaa mai ma ona o le tino o Keriso ua laveaiina. alofa i le Atua ae o le Atua na muamua alofa mai ia i tatou ma auina mai lona Alo ina ia mafai ona faaolaina i tatou i le faatuatua ia te ia. Ua le toe avea ma fesili o le alofa ia Polani, Farani po o tagata uma; o le fesili o le avea ma se meafaigaluega i aao o le Atua le Faaola ina ia mafai ona iloa ma talia e tagata uma le Faaolataga pe a mafai. I le va o le Mea lilo o le Passion o Iesu Keriso ma le Misasa Paia e faamanatuina i lea aso ma lea aso, o loo i ai se felagolagomai ona o le Atua na te ofoina atu o ia lava i le Atua mo le faamagaloina o agasala a le motu o tagata agasala matitiva i le talafaasolopito atoa mai ia Atamu. ma Eva e oo i le mulimuli o le a tatalaina ai le Malo o le Atua, Ioe, o le itula e sili ona tāua i loʻu aso o se ositaulaga, o le taimi lea ou te faamanatuina ai le Misasa Paia. E maoae lenei Mea lilo o le Faatuatua. Ou te faafetai i le Alii ona o lona finagalo ia ou latalata atu ia te Ia i nei taimi na Ia alofa mai ai ia te au ma tuuina mai o Ia lava mo aʻu - e pei ona tusia e le Aposetolo o Paulo. O le Atua ma le Tagata e ui i tiga o le fanau mai o le tagata fou ma na te faʻatasia muamua Lona Tina Paia i lenei fanau mai: O lau tama lenei, o lou Tina lea. Le Tina o le Atua seia oo i lena taimi ma le Tina o tagata fou mai lena taimi o le Passion of the Pieta. E auai o ia i sauniga uma o le Misasa; Ou te iloa lenei mea ma ou te manao e faafeiloai atu ia te ia e le aunoa i Misasa taitasi. O le mea e tupu i le Eucharist Paia e matua sili atu lava ia te aʻu; na'o lo'u taumafai e fa'amanatu ma le mamalu ma le fa'aaloalo e ala i le ole atu i le Agaga Pa'ia e tago mai 'iā te a'u ina ia fiafia le Atua i la'u auaunaga fa'afaitaulaga! Ou te faafetai i le Alii mo taimi uma ma mo nofoaga uma na mafai ona ou faia ai: i Polani ma Farani; i Morocco; i Eleni; i Potukale; i Italia; i le Nuu Paia, i Siamani; ma soo se mea sa ou nofo ai pe alu i tiute po o tafaoga. O lea ua i Bordeaux ma i le lua vaiaso,

Ou te alofa ia Farani o se tagata, o se Kerisiano, o se tagata lotu, o se tiakono ma se patele.



Ua uma ona ou i ai i nei mea uma ina ua ou iloa Farani mo le taimi muamua e pei ona ou fai atu i le mataupu: "Farani, ou te alofa ia te oe!" O aʻu o se tagata matua, o se Kerisiano faʻamaonia ma faʻamaonia, o se tagata faʻalelotu na iloa lelei le avea o se sui o se tino ua tuufaatasia e uiga masani; ona avea ai lea o au ma tiakono ma ositaulaga ma le poto masani o le “suia” i le fanua o le Vine a le Alii e mafai ai ona ulu atu i se nofoaga fou.

malaga faaleagaga”. Ma e tatau ona tupu i lenei atunuu o Farani lea na faaseseina aʻu mai le taimi muamua faafetai i lo tatou Fafine o Lourdes na faʻaalia o ia lava iina o le Immaculate Conception. E alofa le Taupou ia Farani ma o le a ia aʻoaʻoina aʻu e alofa foʻi iā te ia o se tane, o se Kerisiano, o se tagata lotu, o se tiakono ma se ositaulaga. Na e matauina na ou tuʻuina tala i soʻo se mea ma na ou faʻamatalaina. Ioe, e tolu sefulu oʻu tausaga ina ua ou taunuu i Orly mai Warsaw; O Pale na ou faʻaaluina ai loʻu aso muamua ma loʻu po muamua. I laʻu paaga Władysław Szynakiewicz, laʻu paaga ae le o le tama. E le o ia o se tiakono po o se ositaulaga; o ia o se tagata lotu o le Sosaiete a Keriso ma o le uluai tupulaga, o se tasi o uluai autau. Ioe, o lenei upu tatou te mafaufau ai i le taua ma le faatufugaga faamiliteli. Ma e le o sese i tatou i le mafaufau i lenei mea pe a tatou mafaufau i taua faaleagaga ma auupega faaleagaga. Sa nofo le uso o Władysław i le ofisa i Falani mo le tusa ma le limasefulu tausaga. O ia o le Failautusi o le Misiona Katoliko Polani i Falani, o le pito sili ona leva o misiona Katoliko uma mai fafo talu mai lona faavae na amata mai i le tolusefulu o le 19 seneturi. Na faailoa mai e le Pule Sili o le Itumalo o Falani, o Patele Wacław Bytniewski, o laʻu galuega faafaifeau i Falani o le a amata i Aulnay-sous-Bois lea e avea ai le Faifeau Palisi o Patele Leszek Fara. Na ou alu i le Metro e oo atu ai iina mo le taimi muamua na ou malaga ai i le metro ma le nofoaafi i le taulaga e faaulutalaina B. Aulnay-sous-Bois ma Blac-Mesnil, o nofoaga o uluai faamanatuga o le Misasa Paia i lenei taimi puupuu faataitai, na taunuu i Farani. La'u pele Farani, o le alofa i le va'aiga muamua o lo'o fa'aauau pea ona matou fa'afeiloa'i. Faatoa ou matauina o mea na ou aoaoina Farani i Polani e manaomia ai pea le tele o galuega, aemaise lava i le tulaga o le tautala leotele, ma le aoaoina o upu fou ma le iloa lelei ona faaleoina. I nai masina nei i Aulnay-sous-Bois, na ou manaʻo e faʻaaoga le avanoa e latalata ai i Pale ma suʻesuʻe Alliance Français ae na fai mai le patele ia te aʻu: O mea ua uma ona e iloa ua lava mo oe, e te le manaʻomia lenei mea. . Ia, lelei, o le a ou faia lenei mea i laʻu tupe ma ou te faʻamoemoe e manuia. Ou te faafetai i le Atua mo le tuuina mai o le avanoa ia te aʻu i le Lycée e avea ai ma se tagata aʻoga a Mrs. Anna Hasko, o le faiaʻoga tulaga ese o Farani. Sa ia iloa le auala e aoao ai i matou e faitau, tusitusi, ma faaleoina lelei, ae sili atu i mea uma ia alofa e le gata i Farani ae faapea foi Farani; Ou te manatua: Sa ia aumaia faamaumauga ma fai mai ia i matou e faalogologo, mo se faataitaiga, “Aux champs Elisée” po o le “Tombe la neige, tu ne ne sais pas this night” ma amata ai: “Frère Jacques, Brother Jacques, moe—OE. ?" I Polani sa ia te au le tamai fiat, o se taavale F 126 na tuufaasolo mai le tama o Zenon Broniarczyk ma na ou tuu atu i loʻu sui i Suchań. I Szczecin, ou te leʻi manaʻomia. Ae o iinei, i Farani, e tatau. O laʻu paaga mai le autau e tasi 36, ma le uo i le Lycée ma mai le nofoa e tasi, o le na ala mai ai le faamatalaga ma le valaau a le Alii ia te au e auai i le Sosaiete a Keriso, e lei auina atu i fafo o Polani mo le faamoemoe o laisene aveta'avale; na ia mauaina ma le faigata mo le uila afi, ae le mo le taavale. Le Faifeau o le Misiona i Aulnay, Na malilie Tama Leszek Fara ma le Superior ma faatau mai ia te au le taavale fou Peugot 107, ma le au Parishioners - o se tamaitai Polani na faaipoipo i se Farani Carabeuf o le sa tamoe i se Aoga Avetaavale na fesoasoani ia te au e aoao le auala e ave taavale i Farani, aemaise lava i luga o le auala tele lea na faia i Polani. e le o iai i lena taimi. O lea na ou faia ai se malaga muamua mai Falani i Polani mo aso malolo i Peugot, pe tusa ma le 1800 kilomita. O lea la ia Iulai 1982. A o leʻi alu ese, na ou iloa ai pe a ou toe foʻi mai, o le a ou alu i Roubaix i le itu i mātū e faaauau ai laʻu galuega faafaifeʻau i inā ma le Faifeʻau o le Parish, Patele Zdzisław Król ma lana paaga, Patele Jan Bojda. ma le au Parishioners - o se tamaitai Polani ua faaipoipo i se Farani Carabeuf sa faafoeina se Aoga Avetaavale na fesoasoani ia te au e iloa le auala e ave taavale i Farani, aemaise lava i luga o le Motorway lea sa le i ai i Polani i lena taimi. O lea na ou faia ai se malaga muamua mai Falani i Polani mo aso malolo i Peugot, pe tusa ma le 1800 kilomita. O lea la ia Iulai 1982. A o leʻi alu ese, na ou iloa ai pe a ou toe foʻi mai, o le a ou alu i Roubaix i le itu i mātū e faaauau ai laʻu galuega faafaifeʻau i inā ma le Faifeʻau o le Parish, Patele Zdzisław Król ma lana paaga, Patele Jan Bojda. ma le au Parishioners - o se tamaitai Polani ua faaipoipo i se Farani Carabeuf sa faafoeina se Aoga Avetaavale na fesoasoani ia te au e iloa le auala e ave taavale i Farani, aemaise lava i luga o le Motorway lea sa le i ai i Polani i lena taimi. O lea na ou faia ai se malaga muamua mai Falani i Polani mo aso malolo i Peugot, pe tusa ma le 1800 kilomita. O lea la ia Iulai 1982. A o leʻi alu ese, na ou iloa ai pe a ou toe foʻi mai, o le a ou alu i Roubaix i le itu i mātū e faaauau ai laʻu galuega faafaifeʻau i inā ma le Faifeʻau o le Parish, Patele Zdzisław Król ma lana paaga, Patele Jan Bojda.

Ekalesia Farani, o a mai oe?



Sa toe faaauauina se galuega faafaifeau mo au i Farani i Roubaix. O aiaiga a le Episcopate Farani e faapea o soo se patele e sau e galue i Farani e muamua ona faia se galuega faafaifeau mo le itiiti ifo ma le tasi le tausaga. O le Diocese of Lille o le Ekalesia Diocesan muamua i Farani na talia aloaia aʻu i Farani. I le taimi o le lotu, sa avea aʻu i totonu o laʻu Faʻapotopotoga mataupu saʻo i le Pope, i lalo o le aia tatau. Ina ua uma ona faauuina aʻu o le tiakono ona sosoo ai lea ma le ositaulaga, sa amata loa ona ou avea ma se vaega o Faifeau, ma o taimi uma lava e manaʻo ai le Faapotopotoga e auina atu aʻu i se mea e fai ai laʻu misiona o le Epikopo o le Diocese i le lotoifale na te tuuina mai ia te au le pule. tiakono ma le avea o se patele Katoliko. O le taimi na faaalu i Aulnay o le faamasani lea i mea moni fou o se lotu ma o lea ua aloaia ai loʻu lesitalaina i le presbiterium o le Ekalesia lea i Lille i lalo o le Faifeʻau a lona Epikopo, Monsignor Jean Vilnet. Na amata laʻu faiva iā Aokuso 1982 i Roubaix ma Lile talu ai o nei nofoaga e lua o Nofoaga e faamanatu ai le Misasa Paia. I Roubaix, sa i ai i le falesa fou na fausia e Poles ma lo latou ositaulaga e faamanatu ai le meleniuma o le Papatisoga o Polani i le 966. O le faapaiaina o le ekalesia a Notre-Dame de Częstochowa i Roubaix na faia ia Iuni 1972 e Monsignor Szczepan Wesoły na sau mai Roma o le na avea ma Sui o le Primate o Polani mo le Tausiga Fa'afaifeau i Polani Emigrants i le lalolagi atoa. I Lille o se falesa e sosoo ma le Ekalesia a Saint Etienne i luga o le rue Militaire. O le Parish Festival o Aokuso 26, 1982 na fesoʻotaʻi atu i se faʻataʻitaʻiga tele a Poles e faasaga i le setete o taua i Polani na faʻalauiloa i le iva masina na muamua atu e le General Jaruselski. O le mea na taia ai aʻu i Roubaix o le tetee lea i le faiga na aumai i Polani e le au Soviet na o mai ina ua maeʻa le Red Army lea na fai mai e aumaia le saolotoga. Sa ou ola patino i le tolusefulu tausaga i lalo o lenei pulega ma o iinei na vave ai ona ou auai i lenei tetee. Ae e foliga mai sa i ai se faafitauli! Na ou taunuu i Falani i ni nai vaiaso talu ona mavae mea na tutupu ia Tesema 13, 1981 ma le Itulagi lea na amata ai osofaiga i le 1980. Sa masalosalo tagata ia te aʻu: E le o ia o se sipai ma le galulue faatasi o le pulega? , talu ai na sau faigofie mai iina ma na ia faia foi se malaga malolo e aunoa ma se faafitauli i lona atunuu moni. I se tasi aso sa faia ai se taumafataga mo se aiga na faatoʻā taofia i le aso 13 o Tesema, 1981, ona tuliesea lea mai Polani i le lotu i Roubaix. Sa faafeiloaia i latou i le mamalu ma le teufugalaau; Afai e sa'o ia te a'u le manatua, sa faaigoa lenei aiga ia Zając. O le tatalaina o mata mo sina taimi, sa tatau ona ia sulufaʻi i le Konesula Polani i Lille, rue Carnot, o loʻo feagai ma le ita o le Solidarity movement. O le tasi na fesootai ma le Parish Polani; o le isi sa lolotu ma sa manao e le faalagolago i le Ekalesia. Solidarność o le Katoliko usiusitai na faia le tele o taumafaiga e auina atu fesoasoani agaalofa i Polani e ala i falesa i lalo o le matafaioi a le Polani Episcopate lea na feutagai ma le War Komitet o Jaruselski. Oka se galuega! Sa ou vaai i ai i o’u lava mata i aso uma; fesoasoani alofa ioe ae sa matou masalomia o le vaitusi na lafo e le mo tamaiti aoga laiti. Solidarbność i Polani e manaʻomia faapitoa e fesoʻotaʻi ma sosaiete lautele. Sa tumau faamaoni le Ekalesia i Polani e faaauau pea ona ofoina atu i avanoa uma o le saolotoga, faaleagaga ma faaleaganuu, pe a le sili atu. O le faamaturoina o Tama Popieluszko o se "icberg". O isi Solidarność i Roubaix o ni tagata lelei ae o nisi e le talitonu ma sa i ai tagata Farani e le malamalama e mafai ona "faʻapolokiki" patele. Tagata talavou o Polani tupuaga ae na suʻesuʻe: fomaʻi, loia, faipule a le malo, ma isi. e le'i ioe i le lotu e mafai ona tatou talanoa e uiga i faiga faaupufai. E faapena foi au. Ae ina ua ou fai atu, na faateteleina masalosaloga o le avea ma se sipai mo le pulega. Ma ina ua ou fai atu i se tasi taimi e tatau ona tatou faia le katekini e lē gata i le gagana Polani ae faapea foʻi i le gagana Falani, na amata ona fai mai tagata e tatau ona ou alu! Ae ina ua ou fai atu, na faateteleina masalosaloga o le avea ma se sipai mo le pulega. Ma ina ua ou fai atu i se tasi taimi e tatau ona tatou faia le katekini e lē gata i le gagana Polani ae faapea foʻi i le gagana Falani, na amata ona fai mai tagata e tatau ona ou alu! Ae ina ua ou fai atu, na faateteleina masalosaloga o le avea ma se sipai mo le pulega. Ma ina ua ou fai atu i se tasi taimi e tatau ona tatou faia le katekini e lē gata i le gagana Polani ae faapea foʻi i le gagana Falani, na amata ona fai mai tagata e tatau ona ou alu!

Dunkirk, o lea ua ou sau!



Na faailoa mai e le Pule Sili i le Tausamiga a Saint Casimir 1986, Mati 4, ua siitia aʻu i Dunkirk! E tatau ona ou alu iina e vaaia le Misiona a Polani i se vave e mafai ai, aua o le Faifeau o loo i ai nei, o Patele Jerzy Chorzempa, e tatau ona alu i Morocco mo le isi Eseta e sui ai Patele Edmond Wojda o le a alu i Iraq, aua o iina. Ia Tesema 31, na maliu ai Patele Stanisław Ułaszkiewicz i ni tulaga e leʻi faamatalaina. O le ala lea na siitia ai e le Atua ma Pule o le Faapotopotoga patele i tulaga faavaomalo ma sa ou aafia ai foi o le patele e toatasi e nafa ma le Misiona Polani i Dunkirk ma Farani Flanders uma. I lo'u tulaga, o se gaioiga i totonu o le diocese lava e tasi, o Lille ma i luma o le Vaiaso Paia i le A25 auala tele j Sa ou nofo i le 101, rue Gaspard Neuts e le mamao mai le Sami i Matu, i lenei aai matagofie na toe fausia ina ua mavae le faaleagaina na mafua i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O se fale e iai se falesa i totonu ae leai se mea e paka ai le taavale; e tatau ona e feagai ma le tele o gaoiga. E mafai ona e tu'u pea lau ta'avale i luga o le alatele tusa lava pe i luma tonu o le fale? I se fafine Polani ma le fafine ua oti lana tane o Mrs. Władysława Dzięcioł Ou te mauaina le faafeiloaiga e pei ona i ai i lona taimi ma i le atunuu ese le perofeta o Elia; Ou te fafagaina e le aunoa ma e leai se totogi. E sau o ia mai Częstochowa i Polani lea na la o mai ai ma lona toalua o Stanisław e galulue i faatoaga lata ane; ua leva lava; o ia o se fafine ua oti lana tane ma e lei ola foi le la tama i se gasegase tuga. O lenei tama tama e to’atasi-na ia ta’u mai ia te a’u-o se tamaitiiti i le loto o lenei aulotu o loo nofo ai nei. I se tasi aso na toe foi mai ai o ia mai le sauniga o le Misa ma faapea atu: Tina, tina, ua tuuina e le Ositaulaga le Au Paia i le falepuipui! E faapefea? O le a lau tala? E moni, tina! Ma na ia fai mai ina ua latou o mai i le falesa i le taeao ma isi auauna o le Fata faitaulaga sa latou matauina ua leai ni faatagata po o ni faatusa paia i totonu o le falesa. Ina ua uma le Misasa sa lototele se tasi o i latou e fesili atu i le Ositaulaga e uiga i lenei mea. O lea na ia taʻitaʻia ai i latou i se potu i le falesa ma faaali atu i tua atu o faitotoʻa le Au Paia o ē na i ai i luma o le Fono Lona Lua a le Vatikana lo latou nofoaga i totonu o le falesa. O lenei tala moni, lea na ou mulimuli ai ma le lelei, na mafua ai ona ou tusia le ulutala o le mataupu muamua: O le Ekalesia a Farani, o ai oe? O lo'u alofa mo Falani e sili atu ona faigofie, ma le fia iloa, nai lo lo'u alofa mo le Ekalesia o loo i Farani. Ma o lenei e oʻo mai i le asō! E mafai faapefea? Ou te mafaufau foi i lena mea. Talu ai nei na tusi atu ai se tagata taua i le Ekalesia i lo'u Pule: “O Tama Casimir Kuczaj e matua le fetaui lava i mea moni faa-Farani. E le mafai e lana patele ona tuuina atu ia te ia isi misiona ona o lona le malamalama i mafaufauga Farani. Ou te faʻamoemoe e mafai ona e mauaina se nofoaga e sili atu ona fetaui ma ona uiga... Ou te manatu na te le o iloaina atoatoa lona le atoatoa” (o le tusi e tusia i le aso 8 Aperila, 2014). Ma o le mea lenei na tali mai ai loʻu Pule, o Patele Jan Ciągło: “O aʻu lava ia, ua ou matuā ofo i lau matau. Ua ou iloa Tama KUCZAJ mo le tolusefulu-lua tausaga; e pei ona e silafia, na ia fa'amae'aina ana su'esu'ega fa'afilosofia ma fa'afaifeau i Polani, o a'oa'oga o lo'o maua ai lona fa'ailoga matuaofaiva. Na ia auai i le Societas Christi - o se faapotopotoga faalelotu na faamaonia e le Vatikana

- ia iloa le galuega faaositaulaga agai i tagata malaga mai Polani i le lalolagi atoa. Na ia faia lenei misiona i le au malaga mai Polani i Farani mo le tolusefulu-lua tausaga, e le faatuai e galulue ma le Ekalesia i le lotoifale (pei o se faataitaiga i Le Creusot po o Abscon, Escaudain, Dunkerque, Roubaix...) E pei ona e faailoa atu , Tama. KUCZAJ faʻaalia taimi taʻitasi le usoga agai i ana confreres, ae faʻapea foʻi le tatala atu i tagata uma, tuʻufaʻatasia (tagatanuʻu Farani, na te pulea lelei le gagana a Molière) ma se tautinoga faamaoni ma loloto i lana misiona faaositaulaga. O le mafuaʻaga lea ua ou matua le fiafia ai i faaupuga "e matua le talafeagai mo mea moni a Farani" ma le "le malamalama i mafaufauga Farani": o a mea moni e te faʻalagolago i ai e faʻavae ai nei manatu, o le fea i lenei tikeri e foliga mai e faateʻia pe faʻailoga tagata ia te aʻu? O se tulaga ou te le fiafia ai ona o le faamasinoina o le tagata ona o ona uiga, o latou aganuu ma lona faaleagaga. Ou te le ioe i manatu o loo e tuuina atu e faasaga ia Patele KUCZAJ ma ou te fia faailoa atu ia te oe ou te le lagolagoina lona faateʻaina mai le diocese o Bordeaux” (o le tali o le aso 22 Aperila, 2014. O le a ou toe foi mai atili tuai mai i lenei mataupu...Ou te toe sau i Dunkirk!

Muamua o le avea ma Faifeau Palisi



Muamua o le avea ma Faifeau Palisi; Ou te tuuina atu lenei ulutala i lenei mataupu aua o le i ai pe tusa ma le tolusefulu tagata i le Misasa ma le tauaveina o lenei suafa sili i totonu o le Ekalesia Katoliko o se mea e le mautonu. E leai se mea e le lava o mea e feteenai i le Talalelei; ae a tatou feiloai i latou i le olaga patino e sili atu ona lofituina! O le fafine Polani ua oti lana tane na oo i se tulaga feteenai o le tafiina seia oo ina matua a o tuua e lana tama tama e toatasi lenei lalolagi a o laitiiti lava. Ae a o lei oo i lenei mea, sa le fiafia o ia i lana tama laititi na aumai mai le aulotu a o lei i ai se misiona Polani i Dunkirk na tuu i le falepuipui lenei tala o le Au Paia. E mafai ona tatou talie i ai, aisea e le fai ai? Ae pe le'i lapata'i mai ea Iesu e uiga i faiga faalumaluma e mafai ona tulei ese ai mai ia te Ia aemaise lava tamaiti laiti e talitonu ia te Ia? Aemaise lava ou te le manao e molia le Ekalesia Farani, o lona talafaasolopito e ese mai isi atunuu i Europa ma isi nofoaga! Ae ui i lea! Pe le’i fesili ea Pope Ioane Paulo II i lana uluai malaga faaaposetolo i Farani i le 1980: Falani, le afafine matua o le Ekalesia, o le a se mea ua e faia i lou papatisoga? O le tautala faapea e le o le tautala sili lea i le Ekalesia o loo i Farani? E mautinoa lava e le o le Malo lea e manaʻo e matua faalelalolagi! Se'i vagana ai o iinei tatou te toe fai atu ai o John Paul II sa le talafeagai mo mafaufauga Farani. Ioe, e moni, o le mea na ou te'i ai i le Puleaga o Lille, na fai mai ai le au patele ia te a'u: Oi, lou Pope, e fia avea o ia ma perofeta! Ma ina ua pa le mataupu a Monsignor Gaillot, o le toatele o i latou na lagolagoina lenei fouvale faale-ekalesia. Sa ou i ai i le au lea sa i ai faitaulaga faigaluega e toalua; ae ina ua i ai se tasi aso, sa nonofo faataamilo i se laulau e aunoa ma ni ofu faaositaulaga, sa latou amata uma le Eucharistic Liturgy i Grande Synthe, sa ou alu ese ma a o lei faia lena mea sa ou fai atu ia i latou: aisea e te le faaaloalo ai i faatonuga a le Ekalesia i lenei vaega? ? Na tali mai le pule ia te a’u, o le masani e le faia ai le monike!O le Au Paia i le falepuipui, o le masani e le faia ai le monike, ma le tele o isi faamalamalamaga na maua ma mafai ona oo atu i ai ae o fea sa i ai o latou loto i lena taimi? E leai ni galuega ae o le mea e le mautonu, ou te lei mauaina le tele o tagata lotu o popole ia i latou. Fai mai nisi: Sa toatele naua i matou i le va o taua e lua na tatau ai ona faaitiitia. O ositaulaga Polani na aauina atu i Falani mo Nord-Pas-De-Calais na manatua na taʻu atu foi ia i latou: O le a le mea na e sau iinei e fai? Ai a matou areto? O lea la, matou te fai atu lenei mea e le gata i le au Polani maina e leʻi fia auai i le osofaʻiga na taʻua e le CGT, matou na fai atu foi lenei mea i patele Katoliko Polani! E mafai ona e faitau i le suʻesuʻega a Mr. Gabriel Garçon i lenei mataupu i luga o le itulau o laʻu saite : ht t p://casimir.kuczaj.free.fr/Mission/racines.htm O le faʻalavelave na sili ona faateia ai aʻu o le Sa sili atu ona faigofie ona faafeiloaia au e le Malo o Farani nai lo le Ekalesia i Farani; ae peitai sa ou faamoemoe o le a faafeagai. O Dunkirk na ou avea ai Sitiseni Farani i le taimi na ou nofo ai i Farani mo le lima tausaga ma sa ou talosaga ina ia maua ni tagatanuu uma e lua: ia tumau Polani ma ia avea ma Farani! Matou te leʻi lagaina ni fesili e uiga i mafaufauga Farani poʻo le leai o se fetuunaiga i mea moni Farani ma ua toeitiiti atoa le tolusefulu tausaga talu ai. O le tuuina mai e le Ao o le Ekalesia nei finauga faasaga ia te au i le 2014 e ofo! O le Ekalesia Katoliko o lona uiga o le Universal, o le mea lea o le Ekalesia lea e tuufaatasia ai fanau a le Atua ua faataapeapeina po o le a lava lo latou tupuaga, tulaga lautele, lanu, gagana, mafaufau, ma isi. E sili atu pe a oo i mataupu faalelotu, tiakono ma ositaulaga, a le o lea o fea tatou te fia o i ai, o ai tatou te fia auauna i ai, o le a le Talalelei tatou te fia faailoa atu i le lalolagi atoa? E le mafai ona tatou auauna i matai e toalua, ua folafola mai e Iesu Keriso lo tatou Alii ia i tatou! Ua uma ona taʻu mai ia te aʻu: E te le fia malamalama! Ae malamalama i le mea moni? Tatou te le o i le Ekalesia e tasi? O le mea lea o le a ogaoga, Sir poʻo Monseigneur! Mafaufau teisi ma o le ae iloa ai o le mafuaaga tonu lava o aʻu itu. Ou te le fiafia i mea uma e faia e le Malo , ae i lenei vaega o le faʻaaloalo mo le saolotoga o le lotofuatiaifo, e tatau lava ona aʻoaʻoina e lenei Ekalesia Farani !

O aʻu o le selau pasene Farani



O le alofa i se tasi o le fa'alataina lea o i latou, e pei ona fai mai ai le Prince Little Prince a Saint Exupéry. Ma atonu foi e vaetamaina o ia ma fai e le tasi ma le isi e vaetamaina o ia. Na ave i le 1980 e ala i le alofa i le taimi muamua ma Farani, o aʻu nei o Farani e ala i le poloaiga na sainia e Hervé Brehier o Iuni 29, 1990 lomia i le Tusi Tala Faamauina o Iulai 1, 1990. O le Parish Priest o le Farani ae o Farani Parish Priests. e le'i vaai i mea faapena. Sa faaauau pea ona latou taʻua aʻu o se patele Polani talu ona ou galue i tagata Polani. Ae e leai se tagatanuu o le Ekalesia o le Katoliko, o lona uiga lautele: O atu i le lalolagi atoa; aoao atu nuu uma; ma aoao atu ia te i latou ia tausi i a’u poloaiga uma; ma ou te ia te outou e le aunoa seia oo i le gataaga o aso; ma o e talitonu, ia papatisoina i latou i le suafa o le Tamā ma le Alo ma le Agaga Paia! O le Talalelei lea na ou aoaoina. E i ai se isi? Ou te le iloa? Ua uma ona tali e Saint Paul lenei fesili e ala i le tusi atu i Kalatia! E tatau la ona iloa e Gaul! Ioe, ua uma ona ou tusia faapea: I le avea ai ma Farani, ua ou ita; e pei o se Pou, ua ou le fiafia; i le avea ai ma Kerisiano, ua ou faalumaina; i le avea ai ma ositaulaga, ua ou vaai atu ua teena Keriso Iesu i totonu iā te aʻu! Ma o le mea lea na ou filifili ai e tusi uma nei mea ile SCM Personal Blog. O ‘outou o ē faitau mai ‘iā te a‘u pe faitau mai ‘iā te a‘u, fa‘alogo mai ‘iā te a‘u, o le tau lea mo Keriso ma le ‘upu moni! Ou te iloa e te talitonu ia te aʻu pe atonu mulimuli ane e te talitonu ia te aʻu. Tatalo mo au ma Farani ou te alofa i ai ma mo le Ekalesia i Farani ou te alofa foi i ai! O loʻu iai i Dunkirk sa iā te aʻu foʻi le tiute tauave o le avea ma sui itumalo o le Sosaiete a Keriso mo le ono tausaga. O lea sa i ai sa’u misiona e fai i Morocco: e alu e vaai lo’u Uso. Ua le toe avea o ia ma o’u muamua mai Dunkirk; ua uma ona alu o ia iina mo Iraki; a o le isi tamā o Andrzej Góźdź na suitulaga ia te ia iina. O lenei misiona sa maaleale ona o nisi taimi e i ai ni faafitauli laiti pe tetele foi o taitai ia i latou ua tuuina atu ia i latou e le Faapotopotoga. Mulimuli ane, na tuua e Patele Andrzej lo tatou Nuu e ala i le avea o ia ma sui o le Diocese o Toulon-Fréjus, galue i ni nai tausaga ua mavae i Rouvroy i le Pas-de-Calais Region. Na ou mauaina se atunuu Mosalemi, Morocco ma lona laumua o Rabat ma le Mosque sili o Cassablanca. O lea na ou tago ai i oʻu vae i se konetineta e ese mai i Europa mo le taimi muamua! Leai, ua ou sese! E faapefea ona galo ia te au! O Asia na muai pupula ai o’u mata ma lo’u loto a o lei faia lenei malaga i Aferika. Sa ou i ai pea i Roubaix-Lille. Faatasi ai ma le Pule muamua na auina atu aʻu i Dunkirk, Patele Wacław Bytniewski ma isi aumea e toʻalua: Patele Henryk Kulikowski ma Patele Zygmunt Stefański, faatasi ai ma le tolusefulu isi tagata na matou maua le olioli i le faia o se malaga i le Nuu Paia! Sa le mafaagaloina ae o le taimi nei i le mataupu ua mavae ou te le'i mafaufau i ai. Sa pei o le faamanatuga lona valu! Sa matou pa’i atu i le lalolagi na soli ai i le lua afe tausaga talu ai e lo tatou Alii o Iesu lava Ia, sa matua ofoofogia lava ma sa ootia i le ta’ele o o matou loto ma mafaufau e faavavau! Ioe le Alii faafetai! Ou te toe foi mai i Morocco. O fafine Polani na manatu fa'avalea e mafai ona e tumau i le Katoliko ma faaipoipo i se Mosalemi. Ioe sa mafai ma mafai a o lei oo i le taimi taua; ae a mavae le tele o faafitauli e o mai i le Misasa ma papatisoina a latou fanau. Sa sainia e le Muslim so'o se mea e te mana'o ai, ae o lea? O le isi taamilosaga o mea leaga. Atonu e le lelei tele le tautala i Farani ae e le afaina, e uiga i le olaga, e masani ona malepelepe, o le a ou faʻasaoina oe o totoe. Ou te toe foʻi i Dunkirk ma pule i le Curé. Na ou alu i le tafaoga e vaai le Aiga ma le Faifeau o le uluai Parish: O oe la o le Patele? Ioe! E to'atele la au foma'i? E tusa ma le tolusefulu i latou uma. O le ā? Ia ioe. I le taimi muamua, na latou fai mai ai, na sau le ositaulaga mai Roubaix faatasi i le masina ma e toʻaitiiti lava i matou: a itiiti ifo ma le selau! Po ua oti ea i latou? Ioe mo nisi, ae o isi latou te le o mai ona e te fai atu ia i latou e o mai i Aso Sa uma nei. Ma sa sili atu muamua: tasi i le masina ua lava! Vaai i le Farani, fai mai o latou o le Katoliko tele ma e seasea o mai i le lotu. O lea la, o la'u tiute o se ositaulaga, e le faigofie ona faatalitonuina i latou. Fai mai nisi; O aʻu o se tagata talitonu ae le o se lōia. E pei o sega, sa latou faataʻitaʻi i o latou tuaoi! Fai mai nisi; O aʻu o se tagata talitonu ae le o se lōia. E pei o sega, sa latou faataʻitaʻi i o latou tuaoi! Fai mai nisi; O aʻu o se tagata talitonu ae le o se lōia. E pei o sega, sa latou faataʻitaʻi i o latou tuaoi!

O lo tatou Fafine o Dunes ma le Masiofo o Polani



O le Taupou Amuia o Maria sa ou faatasi i Dunkirk! O le falesa lea na fai ai le Misasa faalemasina a Poles a o leʻi tofia se patele tumau, o le falesa lea a le au Seila o Dunkirk i lalo o le igoa o Notre-Dame de Dune! Ma o le mea fou i totonu o le Maota o le Parish na faapaiaina i lo tatou Fafine, le Virgin Mary, le Masiofo o Polani o lana Tausamiga sa faia ia Me 3 i tausaga taʻitasi i le Faamanatuga o Manaoga o le Tupu o Polani Jan Kazimierz (Jean-Casimir ) o Aperila 1. , 1656, lea na faamaonia e Pope Pius XI i le 1924 ma na faalauiloa aloaia ai e Pope Ioane XXIII mo le silafia e le Ekalesia Katoliko atoa. O le Taupou Faamanuiaina o Maria o le Masiofo o Polani ma lana Patroness faalelagi faatasi ai ma ni lagolago se toalua ma maturo, o Epikopo: Wojciech (Adalbert) Archbishop o Gniezno (956-997) ma Poznań ma Stanisław (Stanislas) Archbishop o Krakow (1030-1079). ). Le Taupou Paia o Maria! Ua oo i le taimi ou te taʻu atu ai ia te oe le mea lenei: A aunoa ma ia semanu ou te le i ai i le mea ou te i ai, ma mea uma ua uma ona ou tusia. O le a ou lafi i ona lima faatina e valaaulia oe e te faalatalata atu ia te ia! Ou te le iloa: pe na tuuina atu foi o ia e lenei Failotu lauiloa a Dunkirk i le falepuipui, ou te faamoemoe e leai. Ae ou te fai atu ma le manino i le Ekalesia Farani: Afai o oe o se tasi e le toe alofa i lenei Immaculate Conception o le a le toe avea oe ma Ekalesia a lona Alo! O le a le mea na tupu ina ua uma lenei Fono mulimuli? Ua ou faitau i mea faanoanoa e uiga i le lafoaia o le Perisitua e le toatele o ou atalii: O lea, ia e toe lotomaualalo i laʻu Ekalesia o loo i Farani ma o le a ou alofa ia te oe ma Mary Our Lady of Lourdes ma loʻu loto atoa. o le au lotu, o le tiakono ma le ositaulaga! O itu uma o lo'u natura faaletagata ma le alofa tunoa ua mafai ona galue ia te a'u i le vaega fa'alenatura o lo'u tagata, o le sao a le Taupou o Maria o le mea sili lea! Na finagalo le Atua i lenei mea ma sa Ia finagalo ia ou vaetamaina e le gata i le Tama Faavavau ae faapea foi i lenei Taupou ma Tina e faavavau! Ou te nofo aitalafu ia te ia loʻu nofofua ma loʻu ola mama, ua ou talitonu. Ou te matua faafetai lava ia te ia ma o loo i ai au faatasi ma i latou o le a ta’ua pea o ia o le faamanuiaina i tamaitai uma! E manino lava o ia lava na mauaina mea uma mai le agalelei o le Foafoa ae na te le taofia le tuuina atu o nei alofa tunoa ia i latou uma o e valaau ia te ia: Talofa Maria! I Dunkirk mo le taimi muamua i loʻu olaga i le avea ai ma se patele lotu ma diaco-sa na o aʻu, sa ou nofo na o aʻu. Ae i le taimi lava e tasi e leai lava! Sa ou nofo i lalo o le taualuga e tasi ma le Alii i le Tapeneko Paia sa i le falesa o lona Tina ma lo tatou Tina; ma sa i ai foi o Ia iina! Leai, sa le na o a'u! Ona faatasi lea i le masina ona ou alu e faamanatu le Misasa i Boulogne-sur-Mer. O Notre Dame de Boulogne e lauiloa foi ma o Saint-Omer. Ona i ai lea o aʻu uo i Goderswelde i tafatafa tonu o Mont-des-Cats ma le Benedictine Monastery. Faatasi ai ma lau uo o Raoul sa ma talanoa soo e uiga i le Ekalesia i Farani. Sa i ai sana tama’i faleoloa sa i ai lana galuega atoa a le aiga Farani-Polani; o le igoa o le faatonu o Therese. O Raoul Baert sa nofofua ae sa matua matagofie lava lona agaga, ou te molimau atu o loo i ai Kerisiano moni i lenei atunuu o Farani; na ia fai mai ia te au: lototele ma e pei ona fai mai Ioane Paulo II, e le tatau ona e fefe. I totonu o lona faleoloa sa i ai se faʻatagata tele o Our Lady of Lourdes i le faitotoʻa ma i le siaki e mafai ona e maua ai ni laupepa laiti ma tatalo. Na ou vaaia le talaʻiga fou i inā. Raoul la'u uo, faafetai! Ona sosoo ai lea, e le mamao, o se tamaitai Farani na faatulagaina tatalo mo Farani i lona fale, i lona fale i Bambecque. ‘Ua ia faia fo‘i fa‘atusa fa‘atusa o tagata pa‘ia; i le taimi na ou maua ai mai ia te ia se vaaiga o le fanau mai o Iesu na faia e ona lima. Sa ia aoaoina au, o se ositaulaga, ia alofa i le Taupou Amuia. Sa ia te ia lana piano ma sa ia fai mai: Tama Casimir e taina le "Czarna Madonna" Ou te matua fiafia lava i lenei fati ma lenei pese e faamamalu ai lo tatou Fafine o Częstochowa talu ona ou asiasi atu i lenei malumalu tele i Polani. Ioe, o le faauo Farani-Polani e i ai moni lava ma o Katoliko e tatau ona muamua e sopoia tuaoi ma talepe uma puipui o le faʻaituau ma le le malamalama. O ai na te faia mo i tatou? Aua tatou te faatali se'i tupu na'o ia!

Ou te toe foi i Roubaix o se Faifeau Parish



O le lima tausaga na faʻaaluina i Dunkirk ua ou maua ai le tele o mea! Sa i ai foi se ulugaliʻi na faʻatautaia le faletaavale Fiat na nonofo i Arques ma nonofo ai pea iina. O le taimi lava na sui ai le Peugeot 107 mo le Fiat Tipo na ou iloa ai lenei ulugalii ma le la gaioiga agai i le faimalaga ma fesoasoani i Polani: o ia o French Roger ma o ia Polani Micheline. I se tasi aso na ia valaau mai ai ia te au: Sa ma fuafua e malaga i Roma ae e le mafai e lo’u toalua ona o ma i maua ona o se faaletonu tau tomai; afai e te manaʻo, sau ma matou! Faafetai lava Demol Aiga. Faafetai ia te oe na ou vaai ia Pope Ioane Paulo II i se aofia patino pe toetoe lava; Oka se manatuaga matagofie ae mo oe Micheline o se mafatiaga foi, o se ositaulaga: O au pepa uma na gaoia mai ia te oe i luga o le pasi! O le mea lena sa ou manao e fai atu ai. Toe fai atu ia Roger o le na tuʻuina mai ia te aʻu lona avanoa e aunoa ma se totogi: faafetai. O le a iu lava ina ou alu, pe toe foi, i Roubaix. Sa avea au ma sui iina ma sa ou toe foi mai o se Faifeau Parish ma ni tagatanuu lua; O le mea lea ua faaluaina ai a'u o se Faifeau Parish. Ae mo nisi o patele Farani e leai se mea e fai: mo i latou o se ositaulaga Polani o le "afa o le tau". O le tautala i gagana e lua o le valea. Ua lava Farani mo i latou. Aisea e leai ai, ae aua le avea Cartesian: O lea ou te manatu ai o aʻu! I se tasi taimi i totonu o se fale tele na ou alu ai i le lifi: Sa ou ofu i se suti ma sa ou ofuina se kola Roma. Na aufaatasi mai se patele Falani i se ofu talaloa ma amata ona faalumaina aʻu i le avea o aʻu ma patele Polani e lē tatau ona ou mā i le ofuina o le ofu talaloa! O le isi Cartesian! O mea ua ia manatu e tatau ona moni. Ae ua tuuina mai e le Alii ia i tatou se meaalofa e feiloai ai ma faamalosiau le tasi i le isi ae le o le osofaia o i tatou faapena, i le na o le pasi. Nu'u fa'aleaganu'u? Aisea e le mafai ai, o ai i tatou e faamasino le tasi i le isi pe a matelaina le lalolagi i le Afioga a le Atua. O iina na ou fai atu ai mea na ou aʻoaʻoina i Dunkirk: o lavalava e le faʻafefe ai oe! O loʻu ositaulaga i Roubais, a o avea aʻu ma ona sui iina, na taʻu mai ia te aʻu na taʻusalaina o ia i le Au Epikopo o Lille (o le mea lea i luma o le Fono Lona Lua a le Vatikana, ina ua ia faatagaina o ia e savali solo i lona ofu ma le kola Roma ma e oo lava i le lotu. e le o taimi uma na ia ofuina ai lona iefu! Sa faitioina foi o ia ona o le mea moni e le o taimi uma e uliuli ona totini e pei ona tatau ai. Atonu e manatu se tasi o loʻo ou faia ni tausuaga iinei. E ui lava e leai: upu a le Faifeau Parish! Parish Festival ia Aokuso 26, 1991 ua uma ona ou i ai i Roubaix. Faaliliuina o le pule, O Patele Jan Bojda lea sa matou galulue muamua ai ma o ia foi sa avea ma Faifeau Parish ina ua uma le Faifeau sa avea muamua ma Palisi-o le na ta’u mai ia te a’u lenei tala o totini-na toe foi i Polani i se litaea ua tatau ai; O le a alu Tama Jan i Montigny-en-Ostrevent ma o le a i ai aʻu sui e fesoasoani ia te aʻu e ausia laʻu Misiona. O le taimi lea o se Parish Polani e tusa ma le selau tamaiti i le catechism ma pe tusa ma le tolusefulu talavou i le KSMP Association. Sa iai foʻi talavou matutua i inā na potopoto e pei o le Aeto Paʻepaʻe: Orzeł Biały. Sa i ai foi le Hejnał Chorale na taitaia e se fomai o Polani mai le aiga Regdost. Ona sosoo ai lea ma Tamaitai o le Rosary ma Madame Janina Taczała e avea ma Peresetene, o le sa matua toaga i le tele o mea a le aulotu mo se taimi umi. Ma le Aiga o Gołębiowski atonu e sili ona ou aitalafu ai; sa ia tausia le Maota tele i tafatafa o le falesa mo le lisiina o potu ma le malosi e totogi uma ai lafoga ma mea faitino o lenei galuega tele faaleagaga. Sa tatau ona matou mafaufau i le faasaoina o pa o le falesa, ia sa matua maaleale lava mai le leaga o le tau; e mafai ona malepelepe! Na faamautinoa e le Atua, ina ua mafatia i se faalavelave, o le asiasiga faaleuo a se tasi na manao e faamafanafana ia te au; sa malie o ia e fai le galuega talafeagai i le afa o le tau ma i le faaiuga e sili atu le itiiti! Ia te ia lenei Pou ma le Atua o loo leoleo i mea uma: Faafetai! Na faalauiloa e Ioane Paulo II i lena taimi le polokalame o sauniuniga mo le Iupeli o le Tausaga 2000. Na matou amata galuega faaleagaga faatasi ma sui: o tamā: Misrosław Stępkowicz, Roman Szaarzyński ma Jerzy Goźddziewski, ma Andrzej Góźdź i le amataga a o lei alu ese mo Rouvroy. Ua uma ona ou taʻua i se isi mataupu ma muamua atu se faʻalavelave na tupu na ou oʻo i ai ma le iʻuga o le gau gau tulivae. Ua iva aso talu ona ou tatalaina se Asosi Katoliko TOTUS TUUS e faailoga ai le limasefulu tausaga o le faauuina o Pope Ioane Paulo II i le ositaulaga ia Novema 1, 1996. E leai se mea aoga mo le agaga e aunoa ma se taulaga i le tino! Na vave ona ou malamalama! E leai se mea aoga mo le agaga e aunoa ma se taulaga i le tino! Na vave ona ou malamalama! E leai se mea aoga mo le agaga e aunoa ma se taulaga i le tino! Na vave ona ou malamalama!

O le Misasa sili ona umi i lo'u olaga



Ae ou te lei alu i Roubaix ma tuua Dunkirk lea na pule ai Tama Czesław Margas, ma na ou tuua foi ia te ia laʻu taavale Fiat Tipo e fai ma tofi, na ou alu i Polani e auai - faatasi ai ma isi - i le World Youth Day i le ogatotonu o Aokuso 1991. lua tausaga ina ua mavae le pa'u ta'uta'ua o le Pa o Perelini ma ina ua uma la'u uluai palota semi-temokarasi i Polani; Na ō mai talavou mai so o se mea i lenei sauniga faa-Kerisiano faavaomalo na amataina i le ono tausaga talu ai e Pope Ioane Paulo II o se vaega o le talaʻiga fou. O le toatele o tupulaga talavou mo le taimi muamua na mafai ona o mai i le Mauga Malamalama o Częstochowa, le mamalu o le atunuu o Marian lea o loo i ai se Ata o le Taupou Faamanuiaina o Maria na teuina i totonu o le Monastery of the Pauline Fathers talu mai le 1382. Na toe foi mai Ioane Paulo II i lena lava tausaga, 1991, mo le taimi lona lua, ina ua uma ona asiasi atu i isi aai i Polani ia Me/Iuni, e aofia ai Skoczów, lea na ia faapaiaina ai John Sarkander, le maturo ma na aafia i misa i le va o le Katoliko ma le au Hussites. . Na ou alu i Częstochowa ma i le vaveao na ou tuua ai lo matou fale pe a ma le tolu kilomita le mamao mai le Jasna Góra ma nofo ai i loʻu tulaga i le vaveao mo le faʻamanatuina o le Misasa Paia ma le Pope. Ia sa matua umi lava ma sa tatau ona ou vave nofo ma e le'i i ai muamua po o le maea foi ona ou vaivai i lo'u olaga e pei o lena aso. Lelavā ae e manino lava le fiafia tele e auai i se fa'alavelave iloga fa'asolopito. O taimi uma lava ou te toe foi mai ai i lenei Faasao e toe foi mai ai ia te au lenei manatuaga ma ou te faafetai i le Atua mo le faatagaina o au e ola i lenei vaitau atoa o le suiga mai le tasi meleniuma i le isi ma mai le tasi seneturi i le isi; E le tupu soo lenei mea ma e le mafai e tagata uma ona oo i nei taimi e le mafaagaloina e pei ona tupu ia te au. Ou te faʻaaogaina lenei manatuaga e faʻasoa ai le manuia lautele o tatou Polani lea e aofia ai le avea o le Tina o Keriso ma o tatou Masiofo. Na faapefea ona faia lenei mea? Ua uma ona ou tusia na filifili le Tupu o Jan-Kazimierz e tuuina atu lona malo o malo e tolu: Polani, Lithuania ma Rus, ma na ia faia i le Cathedral of Lwów ia Aperila 1, 1456, ina ia tuuina atu ona tagata i le feagai ai ma tulaga lamatia o le atunuu i le feagai ai ma osofaiga a Suetena i le puipuiga a lo tatou Tamaitai o Częstochowa ma sui o le Episcopate Katoliko o Polani e ala i le tuuina atu ia te ia o le suafa o le Masiofo ma le avea o ia lava ma ana auauna ma lana mataupu. Ae i le amataga o lenei faiga aloaia ma le atunuu e i ai mea taua e lipotia. O i latou nei, siaki tala fa'asolopito ma saogalemu. E fasefulu valu tausaga a o lumanaʻi lenei tausaga i le 1608 mai Italia i Kracivia na sau ai se Jesuit e igoa ia Marcinnelli e taʻu atu le mea na tupu ia te ia. Na ia iloaina patino ma lana faufautua faaleagaga se talavou Polani Jesuit Stanislas Kostka o lē i le taimi o lana Novitiate i le afiafi o le Tausamiga o le Assumption na toe manatuaina mai lenei lalolagi i le 18 o ona tausaga ma ola i lona olaga ma le lototoa o se talavou Kerisiano. Na vave ona fa'akanona o ia ma o le Patron na folafolaina e le Va'aiga Paia o talavou Katoliko. O lenei Tama Marcinnelli, o le tagata e sili lona faaleagaga ma se olaga faʻalavelave faʻafuaseʻi, sa i ai se faaaliga i se tasi aso i le afiafi o le Assumption of the Blessed Virgin Mary ma faalogoina le Virgin Amuia o fai atu ia te ia: Aisea e te le taʻua ai aʻu o le Tupu Tamaitai o Polani ; o a'u. Mo se tagata ese e sau ma taʻu atu i le sui o le Ekalesia ma le Pulega Tupu i Krakow o le Virgin Amuia e taʻua o ia o le Masiofo o Polani i le Aai Tupu o se mea. O lenei Jesuit Father Marcinnelli, o le upu a Jesuits, e leʻi pepelo. O lea na fua mai ai lona maumauaʻi i lea mataupu ma faaauau ai pea e oo mai i aso nei! I le 1946, na toe foʻi mai i le faaaunuua e ala i Roma i Italia ma na talosaga atu le Vatikana e alu i Falani i Lourdes ona sosoo ai lea ma Hautecombe, O le Crdinal the Primate o Polani, le Archbishop o Poznan ma Gniezno, na te aami le Episcopate Polani ma tagata i Częstochowa e toe faafou nei tautoga o le faamaoni i le Masiofo o Polani. I le 1956 i le fa selau tausaga talu ona maeʻa lenei Tulafono Tautupu, lib2r2 mai lona falepuipui e le malo communist Polani, na toe faia foi e Cardinal Stefan Wyszyński lea lava faʻamaoni ma le silia ma le miliona tagata sa i ai i luga o le saite ma sa faʻalogoina i totonu o Aulotu uma o le Atunuu. Ua tatou malamalama i le mafuaaga na fai mai ai Ioane Paulo II ina ua uma lana filifiliga faapope: Semanu e leai se Pope Polani i le nofoa o Sagato Peteru pe ana leai lenei Primate o Polani e fai mea uma i le Taupou Paia o Maria Masiofo o Polani! vala'au le Episcopate Polani ma Tagata i Częstochowa e toe fa'afouina nei Taulaga o le fa'amaoni i le Masiofo o Polani. I le 1956 i le fa selau tausaga talu ona maeʻa lenei Tulafono Tautupu, lib2r2 mai lona falepuipui e le malo communist Polani, na toe faia foi e Cardinal Stefan Wyszyński lea lava faamaoni e tasi ma le silia ma le miliona tagata sa i ai i luga o le saite ma sa faaleoina lea i totonu o Aulotu uma o le Atunuu. Ua tatou malamalama i le mafuaaga na fai mai ai Ioane Paulo II ina ua uma lana filifiliga faapope: Semanu e leai se Pope Polani i le nofoa o Sagato Peteru pe ana leai lenei Primate o Polani e fai mea uma i le Virgin Mary Queen of Polani! vala'au le Episcopate Polani ma Tagata i Częstochowa e toe fa'afouina nei Taulaga o le fa'amaoni i le Masiofo o Polani. I le 1956 i le fa selau tausaga talu ona maeʻa lenei Tulafono Tautupu, lib2r2 mai lona falepuipui e le malo communist Polani, na toe faia foi e Cardinal Stefan Wyszyński lea lava faamaoni e tasi ma le silia ma le miliona tagata sa i ai i luga o le saite ma sa faaleoina lea i totonu o Aulotu uma o le Atunuu. Ua tatou malamalama i le mafuaaga na fai mai ai Ioane Paulo II ina ua uma lana filifiliga faapope: Semanu e leai se Pope Polani i le nofoa o Sagato Peteru pe ana leai lenei Primate o Polani e fai mea uma i le Virgin Mary Queen of Polani! lib2r2 o lona taofia e le malo komunisi Polani Cardinal Stefan Wyszyński toe faia foi lea lava faamaoni ma le silia ma le miliona tagata o loo i ai i luga o le saite ma o loo faaleoina lea i totonu o Parishs uma o le Atunuu. Ua tatou malamalama i le mafuaaga na fai mai ai Ioane Paulo II ina ua uma lana filifiliga faapope: Semanu e leai se Pope Polani i le nofoa o Sagato Peteru pe ana leai lenei Primate o Polani e fai mea uma i le Taupou Paia o Maria Masiofo o Polani! lib2r2 o lona taofia e le malo komunisi Polani Cardinal Stefan Wyszyński toe faia foi lea lava faamaoni ma le silia ma le miliona tagata o loo i ai i luga o le saite ma o loo faaleoina lea i totonu o Parishs uma o le Atunuu. Ua tatou malamalama i le mafuaaga na fai mai ai Ioane Paulo II ina ua uma lana filifiliga faapope: Semanu e leai se Pope Polani i le nofoa o Sagato Peteru pe ana leai lenei Primate o Polani e fai mea uma i le Taupou Paia o Maria Masiofo o Polani!

Fitu Tausaga i Roubaix ma Lille



Ou te alu i Roubaix sa fitu oʻu tausaga. Ou te lei iloaina muamua, ae na silafia e le Alii. E lua nofoaga o faʻamanatuga, o se tasi o sui, Tama Mirosław Stępkowicz na manaʻo i soʻo se tau e aʻoaʻo Farani ma nofo naʻo ia i le Maison de Combattents i Lille ma faʻamautinoa le tumau iina. E la'ititi lava ma na'o a'u, ou te le'i ioe i ai ae na ia maua i lena auala. Na vave ona ou iloaina o se mea sese le gauai atu i ona manaoga. Na totogi e le ʻau Taua se tasi o potu i tafatafa o le potu o Tamā Mirosław i se talavou aʻoga Polani ma na aafia ai le tiapolo ma i ni nai taimi mulimuli ane na faaluaina ai Tamā Mirosław e lē gata i le faaleagaga ma o se taunuuga na tuua ai le perisitua. Tolu sui ma se manatu e le tatau ona i ai i le patele le malosi uma ae maise lava e le pulea na o ia le tupe, na palota ai sui e tusa ai ma faiga faatemokalasi: Tolu i le tasi ma o lea ua tatau ona ia talia o se tasi o sui o le a umia, o lenei tupe masani. ! O nisi taimi matou te latalata atu ai i mala tautupe; talu ai e le gata i lea, na manaʻomia e nuns o le Sacré-Coeur ia matou totogia i latou e le gata i le totogi faalemasina ae faʻapea foʻi ma le saogalemu lautele! O le sacristan ma le ta okeni faatasi, na finau malosi le nun ma lona Pule na ou taliaina ae e le o se filifiliga lelei foi. O lo'u sui o Tama Antoni Ptaszkowski na faamutaina le konekarate ma na maua ai e le ta okeni o ia i le aulotu i se tau maualalo; e oo lava i le toatolu o i latou. Ou te tautino atu a uma lenei aafiaga e sili ai le avea o se patele e aunoa ma se sui ma aua le faasino atu i le faatemokalasi e pei o le Aulotu e pei o se faalapotopotoga; o le faatemokalasi e sau i se saoasaoa! O le fale tuai ma le lisiina o potu na pulea e Gołębiowskis na faasaoina ai tupe a le aulotu ae o le tafe i luga o le taualuga ma le kamupani lea e le o faataunuuina lelei lana faʻamaoniga o le decimal iinei o loʻo ou faʻataʻitaʻiina ma ia ma e toso i luga pe a matou maua. o ia lava na fa'atagaina e tu'uina atu fa'aaliga aloa'ia ma le fa'ailoaina o le lisiti. Ua fai atu le loia ia te oe e totogi muamua ae ua toeitiiti lava alu ese oe mai le taga. O le a le mea e sili ai, pe a iai ni au gaoi e gaoi au tupe ma au pepa ae o le taimi tonu lava e tupu ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi i lou tuli tuli gau ma e tasi le tausaga o lau tausiga e te aʻoaʻo ai e savali pei o se tamaititi! Ae o lenei taumalulu i le 1996 ma ua le manuia lau faʻavevela ma ua matua lolovaia le fale; ma e le toe mafai ona e mautotogi...! Ia, sa ou mafatia i lenei meaalofa o le avea mulimuli ane ma Faifeau e le mo le tolusefulu tagata pei o Dunkirk ae mo le tolu selau. E i ai se tau mo mea uma ma sa ou aoaoina. na mana'o le sui pule sa fa'afoeina le tinoitupe i lenei tulaga lavelave ia maua se ta'avale fou; matou te faia se faʻaaliga ma matou faʻamalieina ona manaʻoga, e alu o ia i tafaoga ona poof, ua solo le taavale. O le mea e lelei ai e leai sana mea, na toe foi mai ma le saogalemu. Ae pe na ia aʻoaʻoina se mea? Na o Tama Jerzy Goździewicz e mafai ona tali mai. Sa mana’o fo’i Tama Roma ia tele sona tuto’atasi; Mo ia, sa ou laitiiti tele mo le avea ma se patele ma ni sui se toatolu. Ma o iina ou te manatu e sa'o o ia. Ae o mea uma ou te fai atu ai iinei, e tusa lava pe moni, e le o aumaia ai le iloiloga tonu a le faifeau o nei tausaga e fitu; sa i ai se galuega faaleagaga atoa; catechesis ma sauniga masani i isi nofoaga. Sa matou latalata atu ia Tertio Millenio; na faalauiloa ai le polokalame a Pope Ioane Paulo II; le Tausaga o Keriso, le Tausaga o le Agaga Paia ma le Tausaga o le Tama ma i le Tausaga 2000 e tatau ona tatou avatu le faafetai i le Tolutasi Paia. I le Tausaga o le Agaga Paia, na faailoa mai ai ia te aʻu e le Pule Sili fou, o Patele Ryszard Oblizajek, o le a ou alu i Le Creusot. Lelei, o le a ou alu e suitulaga ia Patele Jan Ciaglo...Ma o le a ou aoaoina se isi mea iina mo loʻu poto masani faaletagata, lotu, diaconal-ositaulaga ma faaleagaga. I le taimi o laʻu auaunaga ma le galuega faafaifeau i Roubaix na tupu ai se mea ia te aʻu ou te manatu e lelei e faasoa atu ia te oe.

O le Asosi Katoliko TOTUS TUUS



I le taimi o aso malolo i Polani ia Iulai 1996 ma ina ua uma ona ou toe foi mai ia Aokuso na oo mai i loʻu mafaufau le manatu o le faia o se mea faapitoa ma faaleagaga e pei o le faia o se maa faamanatu. Sa ou faapea ifo ia te au lava: Aisea e le mafai ai? Ua uma ona tatou fauina faatagata iinei ma i ina e faamamaluina ai Ioane Paulo II ona o le talafaasolopito, o le a la le mea e tatau ona tatou faia? Na maua se Asosi i lalo o le ulutala o lana mautauave: Totus Tuus! Ou te talanoa i ai i oʻu autafa ma le aulotu; pe tusa ma le sefululima tagata o loʻo sauni mo lea mea matou te faia; i le aso 6 o Aukuso o le tautinoga faavae ma o loo ou taumafai e tusia Tulafono ona tatou amata ai lea i le 50 tausaga o lona faauuga faaositaulaga. Ou te faatonuina le Fu'a e fai i Polani; ma ou te mauaina le Tama Michał Kamiński o le Maota Tele i Poznań mo le pepa ma anotusi. Allus Tuus. Deus o oe o Pater noster, Virgo oe o Mater nostra. Vestris sumus in Jezu Christo. Fa'afetai Spiritus Sancti. Lanu samasama/pope ma le lanumoana/marian lanu. O le koluse paʻepaʻe i le tasi itu e faʻaalia ai le Eucharist ma le PX faʻailoga i le isi itu e faʻaalia ai le filemu. Na talosagaina le Epikopo o Lille Jean Vilnet e talia ma talosagaina le Tama Paia Ioane Paulo II e faamanuia! Na sologa mea uma e pei ona mana’o ai ma amata loa le Asosi. Sa tatau mo Providence ona faaopoopo ni osigataulaga patino i lenei galuega ma ou te faafetai i le Atua mo lena mea. Ae ou te faafetai foi i le Virgin Amuia ona sa ia manao e tuuina mai ia te au se faailoga faamafanafana i lenei faatasiga. Ma sa tupu faapenei: Sa ou faitauina se tusi manaia e uiga i ona foliga vaaia i le lalolagi atoa ma ina ua uma ona ou faitauina ma tapuni na oo mai se telefoni: O laʻu uo o Raoul mai Dunkirk. Faalogo ia Csimir! O loʻo i ai se vaega o tagata malaga i Medjugorje mai iinei o loʻo i ai sina faʻafitauli. E le mafai e le monike o Benedictine o le a latou o faatasi ma i latou. E mafai ona e faia? Ua leva ona ou faalogo o loo faatosina mai e le Taupou Paia o Maria Masiofo o le Filemu le motu o tagata mai itu uma i lenei Nuu i Bosnia-Hercegovina o e o mai e faalogologo i ana savali na tuuina atu e ala i le auvaai talavou e toaono, sa ou manatu e alu i ai i se tasi aso, ae o le ia i ai se talosaga faapena i tulaga o loo faamatalaina i luga, faatasi ai ma le folafolaga a Pope Ioane Paulo II o le a ia tatalo mo le Asosi i le taimi o lana malaga faaaposetolo i Farani ia Oketopa (1996) i luga o le tuugamau o Sqint Luis Grignont de Monfort, o le tusitala o le "Tuto'atasi Moni i le Taupou Fa'amanuia Maria" o le na fa'aosofia le ositaulaga o Karol Wojtyła mo lana mautauave a le episcopal ina ua 38 ona tausaga na valaauina ai o ia e le Pope i le Episcopate; O nei mea uma na ou le fiafia ai ma sa ou talosaga i loʻu Itumalo ina ia mafai ona alu i Medjugorje faatasi ma lenei vaega o Katoliko mai Farani Farani. Na ou mauaina ma na ou tali atu ia Raoul e mafai ona ia logoina lenei vaega o laʻu tali lelei. O loʻo suʻesuʻeina pea e le Ekalesia ia mea faʻapitoa i Medjugorje i aso nei ma o le faʻafitauli e le o taofia ina ia mafai ai ona faia se filifiliga mautinoa. I le avea ai ma se tagata ou te tuuina atu lau molimau ma o se “Kerisiano, lotu, tiakono ma ositaulaga” ou te faatatau i le faamasinoga a le Ekalesia pe a faalavelave.

„ tagata tafafao”; ma sa tatau ona nofo lenei tagata i le potu e tasi ma a’u; ina ua ia vaai mai i loʻu kola Roma sa ia fefe: Ua faatonuina aʻu ou te nofo i se patele! Le Ali‘i e, ‘aua e te fefe, o a‘u o le tagata e pei o oe, ‘e te lē lamatia ai se mea; ae o le a e talanoa mai ia te au e uiga i lotu! Le Alii e, faʻalogo mai ia te aʻu: Ou te folafola atu ou te le talanoa atu ia te oe e uiga i lenei mea, lelei? I le tolu aso mulimuli ane, o ia lea na manaʻo e fesili mai iā te aʻu i nei mataupu; Na ou vaai ia te ia ua suia i o’u luma; leai Alii e, alu i isi ositaulaga latou te faalogo ia te oe; O le a ou tausia laʻu folafolaga ma laʻu upu na ou tuuina atu ia te oe! I lenei lava vaitaimi „Sept

tausaga i Roubaix” Sa ou maua se fiafia, faafetai i le agalelei o se Faifeau Helena Kamińska, e faia ni Pilgrimages tetele se lua: i lo tatou Tamaitai o Fatimaa i Potukale ma i tulagavae o Saint Paul le Aposetolo i Eleni. Faafetai Helena, le teine ​​Polani mo lenei mea ma isi mea! E te va'ai? O tofotofoga na ou faamatalaina i le mataupu ua mavae e paleni atoatoa i faamafanafanaga ma le olioli na silafia e le Atua ma finagalo e ofoina mai ia te au ma ou te faafetai ia te Ia mo mea uma!

O Pilgrimages na aumaia ia te au le tele o mea



Ou te manatu o aʻu malaga uma o ni pilgrimages ma e oʻo lava i loʻu olaga atoa ou te ola ai o se malaga tumau. Ma ou te iloa o lenei vaaiga o mea e fetaui lelei ma mea o loo aʻoaʻoina mai e le Tusi Paia iā i tatou. Ae o iinei ou te fia toe foi atu ai i se aotelega puupuu i malaga tetele e lima o lo’u olaga: i le Nuu Paia, i Eleni, i Italia, i Potukale ma i Lourdes i Farani. E uiga ia Częstochowa ua uma ona ou fai atu sina mea itiiti ma e uiga ia Medjugorje e tatau ona ou faʻaagaga. Mo Morocco o se malaga tafafao: seʻi o tatou tuʻuina faʻapea. Ou te fiafia e savali i tulagaaao o Keriso Iesu i le faaletino ma le faaleagaga. O le lalolagi o le Tusi Paia ma ata tifaga e uiga i le Tusi Paia o la'u faamuamua faa -aposetolo ; e mafai ona e vaʻaia i luga o laʻu upega tafaʻilagi mo se faʻataʻitaʻiga: http://casimir.kuczaj.f ree.fr/

lenei taimi e le mafaagaloina o lenei Pilgrimage sili ona taua o loʻu olaga, e leai se mea e tutusa ma le taimi muamua! O laasaga o Saint Paul! O le a le mea ete mana'o ai? O ana Tusi e sefulufa mai le luasefulufitu o le Feagaiga Fou ua faamaonia ai, pe afai e i ai se manaoga, e le mafai ona tatou faia e aunoa ma le Sagato Paulo pe afai tatou te mananao e talai atu e oo lava i aso nei! O le a ou ta'ua na'o la'u su'esu'ega ekumene. O le Lady Guide i se taimi na amata ona fai mai o le papatisoga Katoliko e ala i le sausauina e le tutusa ma le Orthodox papatisoga e ala i le faatofu; sa na o le to'atele o patele Farani (ua uma ona lua ou tagatanuu) ma e leai ma se tasi na tali atu i nei faamatalaga faatiga: Na ou fai atu: Madam, o le mea lea e te fai mai ai e tiga ai le Katoliko o tatou, aua e te toe faia lenei fuaiupu na te le faaaloalo i le Ekalesia a Roma! O le asiasiga i le Mauga o le Five Monasteries o se mea faapena na maua e tetee atu ai i le ekumeni: o le Epikopo Orthodox sa i ai i se asiasiga faalekanoa o se tasi o nei Monasteries ma sa matou feiloai ia te ia; sa ia saunoa mai ma le agalelei ia i matou ona i ai lea i le faaiuga o le sauniga sa talosaga mai se tasi o ositaulaga o la matou malaga malaga ia te ia e tuuina mai lana faamanuiaga; O le a le mea na ou ofo ai ina ua ia fai mai: Leai, ou te le mafai, muamua e tatau ona sau lou Pope o Roma i ona tulivae ma ole atu mo se faamagaloga mo le mea na faia e le Katoliko i le Orthodox. Na ou faapea atu: E mamao lava le tatou ala i le autasi faa-Kerisiano pe afai e faapena le manatu o tagata Eleni Orthodox. Na ou oo i le mafuie i Atenai; aua e te popole, e leai se mea e sili ona ogaoga ae ina ua oo i le po sa ou lagona le maualuga, sa ou alu i lalo ma sa faia foi e isi tagata e ala i le aveina o le lifi po o le faasitepu - Ou te le manatua lelei - Sa ou faaaluina le tolu. itula i fafo o se faletalimalo tele, umi. Mo Italia: Ua uma ona ou taʻua Roma ma le Pope; Ou te fia faaopoopo atu ia Assisi ma le fonotaga ma lenei nofoaga faafaatusa mo talanoaga i le va o itulagi talu mai se taga a Ioane Paulo II ia Oketopa 1986. Na faia e le Fono Lua a le Vatikana se avanoa i lenei tulaga ma aisea e leai ai? Ae e lē taitai ona “taulagaina le Tolutasi e Sili ona Paia: le Atua le Tamā, le Atua le Alo, ma le Atua le Agaga Paia. O mafaufau Cartesian po o "monoteist traditionalists" o le a faapea mai e le lelei le tala; ae ua lava le le manao e tuu le Atua e Toatasi i lalo o le mana o se mafuaaga itiiti a se tasi ma ioe e faalagolago ia te Ia e pei ona Ia faaalia mai o Ia lava ia Iesu Keriso ina ia mafai ai ona faatumauina talanoaga eseese o lotu! Ma mulimuli ane le fesili Marian: e ala ia Fatima ma Lourdes. I se mamao faaletino o le lua seneturi mai le mea ua taʻua o le "faʻaonaponei" ma isi e fai mai "faʻaonaponei" taimi, mai le maualuga o le Lagi sa i ai a itiiti mai o nei faailoga tetele e lua mo le Ekalesia ma mo Tagata uma. O le a le mea na tatou faia i ai? Pope Paul VI, i le vaai atu ina ia faalautele atu ala o le "laki ekumene" ua faia ai uiga e siitia ai le Virgin Amuia i se mea e le mafai ai ona ia faalavelaveina le au Porotesano, aʻe i luga o le crenel ma tuuina atu le lauga i luga o le "marialis cultus" ma folafola faalauaitele le Taupou Amuia o le “Tina o le Ekalesia”. Na ia “faasaoina meaafale” e pei ona latou fai mai ai. Ae o loʻo faʻaauau pea le "faʻaonaponei" ma tatou te mananaʻo e taofia le Lagi mai le faʻaalia o ia lava i o tatou taimi. Matou te talitonu pea na fetalai mai le Agaga Paia e ala i perofeta, ae o le Tina o le Togiola e mafai ona auina mai i taimi mulimuli ane o se Perofeta fafine e faigata ona talitonu i ai. Ou te tautala lautele e ala i le vaʻaia o le faʻaitiitia ma le malulu o le alofa o Kerisiano i lenei Tamaʻitaʻi Lalelei.

Na ou iloa ai e iai soʻu tuafafine matua



O le talaiga fou ma le TOTUS TUUS Association o le meafaigaluega mo lenei faʻalauiloa i Roubaix ua amata ona popole i le fili, o lona uiga o le temoni! Oi leai, ou te le vaai i le tiapolo i soo se mea ae o nisi taimi ou te iloa ai ana togafiti e ala i vaivaiga faaletagata o loo faalavelave mai. O Aso Toʻonaʻi uma ma le Faʻatagata o lo tatou Fafine o Fatima o faʻamanatuga mo le liua o le lalolagi e amata mai i le matou Parish i Roubaix ma Lille na mafua ai se vevesi ma ia Me (Me 13 Tausamiga o lo tatou Fafine o Fatima) o le Tama Sili Ryszard Oblizajek e sau e taʻu mai. ia te aʻu e le o fiafia le au Parishioners ma e tatau ona ou siitia atu i Le Creusot! Lelei leai se fa'afitauli! Ae ua uma ona ou iloa "le faailoga o loʻu fili": e galue o ia e ala i le faalilolilo ma le mamafa o le lotofuatiaifo: o le Pule ma loʻu foi. Ae i le avea ai ma se tagata lotu ou te faatagaina aʻu lava e faagaeetia e oo lava i tuluʻiga o le lalolagi! Ou te faatofa atu i le Parish of Notre Dame de Częstochowa i Roubaix Grande Rue ma le Falesa Polani o Saint Etienne rue Hôpital Militaire i Lille ma ou siitia atu i Le Creusot e latalata i Challons-sur-Saône ma Lyon. Ou te leʻi iloa tele e uiga ia Sister Faustina o le na faapaiaina i le Aso Sa ina ua uma le Eseta i le 1993 ma ou te leʻi iloa foi lana Little Journal po o le Savali e uiga i le Divine Mercy tusa lava pe i loʻu falelotu i Gołkowice i Polani lenei Ata - Ata ma le upu: Jezu, ufam Tobie!(Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe!) ua leva ona valaau mai ia te au. Ae na faaalu e le Alii le taimi e faaali mai ai ia te au o loo i ai so’u Tuafafine Matua i le Lagi ma o Saint Faustina! O le a ou aʻoaʻoina lenei mea i le aso o lana Canonization ia Aperila o le Tausaga Paia 2000 i le amataga o le Meleniuma Lona Tolu! Ae muamua sa tatau ona faaauau pea ona oo i tofotofoga ma faia le tele o osigataulaga. Na ou mauaina i inā ina ua ou taunuu i Le Creuset ma amata laʻu faiva faaositaulaga. O loʻu tuaa, o Tama Jan Ciągło, na oʻo i mea e sili atu ona leaga nai lo aʻu ma ou te iloa na ia taofimau aua matou te o mai i le Itulagi ma le Atunuʻu na mafatia i sauaga o ituaiga uma. E pei ona ou faailoa atu i mataupu i le alofa o Polani ua mauaa i totonu ia i tatou. O lenei Palisi sa tuuina atu i le tatou Aulotu i le tulaga o feteenaiga; e leʻi manaʻo le patele tuai e tuua le lotu ae lē usiusitai Patele Józef Nowacki ma le patele fou na feagai ma se nuu fevaevaeaʻi mai lava i le amataga. Na matua le fiafia Tama Jan ma i lona lagona faaletagata ma le faaleagaga na ia talosagaina ai le Itumalo e tatala. O lea la ua o'o nei i lo'u taimi ou te alu atu ai i le u'amea (tulaga manaia)! Ae, e ese mai le manatu o se tasi, sa faatalitali mai le fili ia te au i le itu Farani nai lo le itu o le aulotu Polani. Na ou faapea ifo iā te aʻu lava: Na tofia aʻu i Monchanin e avea o Curé in solidum (mo le Falani) Na ou manaʻo e faia ni taumafaiga e amata ai se talaʻiga fou ma na lē fiafia ai le Faifeʻau. O le pese lava lea e tasi: O oe, a uma, o se Pole; e te le tau faia i le ala Polani; matou i Farani, mafaufau lelei! Sa ou auina atu i le Epikopo o Autun se faila i au fuafuaga mo le suiga mai le tasi Meleniuma i le isi, ma tusi ai e le tupu soo lenei mea ma...sa matou filifili ai o le Tausaga Paia ou te le o le a ou le ola ai iina. E tusa ai ma nisi o patele, sa sese aʻu i le fai atu: "E le fiafia patele Farani i tagata e le taliaina." O laʻu faʻamalosiaga na aafia ai le Initaneti: Na ou talosaga mo se faatagaga e faʻaaoga aloaia ai lenei talaʻiga fou ma na ou faʻaalia le Site: DOMINUS VOBISCUM! Pe o le Latina ea na atili ai ona latou ita po o lo'u faatauanau; e leai se tasi na fai mai se mea ia te au. Na matou tusi atu i loʻu Itumalo: E tatau ona matou aveese ma o le mea lena! O le sui-provincial, o loʻu muamua i Le Creusot, na taʻu mai ia te aʻu e ala i le telefoni ma o le vaiaso na sosoo ai ma le Aso Sa o le Canonization o Saint Faustina. O le ala lea na faaali mai ai e le Atua ia te au e i ai so’u Tuafafine Tele i le Lagi. O se tamaitai Farani, ina ua uma ona auai ma lona aiga i Roma i le Aso Sa nei, na valaau mai ia te au mulimuli ane ma valaaulia au i la latou laulau e tau mai ia te au: Sa ou faalogo i lana molimau ma ana manatunatuga, ua leva ona ou manatu i Abscon i le itu i Matu e tatau ona ou toe foi atu ai, o le mea lea o le a avea ma ou faamuamua faafaifeau; le mea na ou faia mo le sefulu tausaga ae leʻi auina atu iinei i Bordeaux!

“ Dominus Vobiscum” o se upega tafaʻilagi mo le talaʻiga



Afai ou te tusia le gagana Polani o nei manatuaga o laʻu Vocation to Love o le a tele atu mea e fai atu ona o laʻu galuega faafaifeau sa faapitoa lava mo le Katoliko Polani ma e tele mea o loʻo tutupu i lenei vaega ou te le o talanoaina iinei na o sina vaega. ina ia le avea ma avega i le au faitau o le gagana Farani. Sa ou faataunuuina laʻu faiva faaositaulaga i Le Creusot ma Monchanin i se tulaga filemu e ui lava i lenei faafitauli o se patele lotu faatasi o loo faaauau pea ona nofo i le Maison Polonaise ma ia lagolagoina e le au galulue faatasi muamua ma se faalapotopotoga Polani lea na manatu o lenei manuia lautele na fausia i tupe a le O le iʻuga, e lē o auina atu e Polani i le Misiona Katoliko Polani i Falani po o la tatou Faapotopotoga ae i le Restorants du Coeur a Mr. Coluche! Sa ou faapea ifo ia te au lava ia, o le a se ese mai le faatemokalasi lea e na o le tasi le palota e lava ma le 49.9 pasene e le mafai ona faia se mea i lenei mataupu: Afai tatou te faʻaofiina lenei ituaiga o temokalasi i totonu o le Ekalesia lea e laki ai le faʻaupuga, ma ua fai lava si faʻafitauli i se isi nofoaga, ae o lea faiga faatemokalasi o le a tatou i ai i le lata i le malaia! Taimi avanoa, pe a mafai ona tatou fai atu, i Le Creusot o le fausiaina o le Nofoaga o le Initaneti o loʻo galue pea i totonu o aʻu tupe o se amateur ma aperenitisi. Ua ou aga'i malie ae ou te fiafia e fai se mea fou. Le blog lea ua tatou i ai nei - o aʻu o loʻo tusitusi ma oe o loʻo faitau o le mea fou na maua ma e mafai ona e vaʻaia e aoga ma ou te iloa foi pe toafia outou faitau mai ia te aʻu . Mo lenei 'upega tafaʻilagi o loʻo ou talanoa ai ma na amata ona i ai le Tausaga Paia 2000 soo se mea e te manaʻo ai ma afai e te manaʻo e faʻalogo alu i le itulau misiona> http://casimir.kuczaj.free.fr/Mission/mc p.htm

O le tatalo a sui o le Asosi TOTUS TUUS e talosagaina ai le Agaga Paia ina ia tausia le vaega o totoe. O le au faitau ma le au faalogologo o le a na o le usiusitai ia te Ia ma o le a afio mai le Faaolataga i o latou loto ma agaga mo le viiga o le Atua. E leai se mea e atoatoa ae o le atoatoa o le pule a le Atua! E tele mea e oo mai i le iloaina o le Atua ma Lē na Ia auina mai Iesu Keriso. I luga o lenei 'upega tafaʻilagi e mafai ona e alu i le itulau o le Apostolate of the Divine

Alofa mutimutivale ma o oe i le fatu o le faiga > http://casimir.kuczaj.free.fr/Francais/Jeunes/misericorde_divine.htm

I se isi mea, o le itulau lenei na mafai ai ona matou maua le BLOG lea o loʻo e iai nei, a ea? O le aoga o lenei galuega e maua i le alofa o le Atua mo i tatou ma e faalagolago i le alofa o lo tatou toe foi mai ma lo tatou fealofani. Afai na e faitauina ma le faaeteete laʻu Blog e te malamalama o laʻu Vocation o le Alofa ma ou te talitonu o oe foi lea aua e lautele . O Saint Therese o Lisieux o lo'u tuafafine matua muamua lea i le Lagi i luma o le Au Paia Faustine ma e tele naua mea e tutusa ai i latou . Ina ua ou taunuu atu i le fa tausaga talu ai i Bordeaux, sa ou iloaina ai i luma o nei Au Paia e toalua sa i ai se Tuafafine Charlotte Lamourou o le sa nofo i Bordeaux ma o lona tuugamau o loo i Pian le Médoc ma ua uma ona i ai musumusuga faalelagi i lona taimi i le alofa mutimutivale faalelagi. I le isi taimi o le a ou tilotilo totoa i ai! Afai e te manaʻo e tusi mai ia te aʻu pe fetaui i mataupu o loʻo taʻua i lenei Bolog poʻo le Site atoa, o le imeli lea> catholique@orange.fr My Site i Farani> https://catholique.pagesperso-orange.fr/index .html E ala tonu lava i lenei 'upega tafaʻilagi e mafai ona sili atu ona ou faʻaalia loʻu alofa i le Ekalesia Katoliko ma e ala ia te ia Malo uma o le lalolagi ma _ aemaise le Malo Farani. O le saite Farani, i loʻu manatu, e sili atu le tamaoaiga nai lo le vaega Polani! Siaki mo oe lava pe moni lenei mea. Ou te faamoemoe o le a faapena foi ona faia e le Agaga Paia mo tagata e finagalo o Ia e taitai atu i le malamalama atoatoa o le upumoni ma le Faaaliga Sili. Afai e te manaʻo e aua le faamalieina ma le manatu faapito i au lava mea na e mauaina ae ia fesoasoani i le liua o isi tagata ona e le tumau lea i le le toaga ae ole atu i le Alii le Atua: O le a le mea e tatau ona ou faia? Ma mulimuli i lou lotofuatiaifo! I le faavavau o le a e mauaina ai fua o lou alofa mo le Atua ma ou tuaoi! Lototele! Ma ia faamanuia le Atua i lou finagalo lelei!

Le amataga o le Meleniuma Lona Tolu



O le matagaluega o le toe foʻi mai ina ua maeʻa le Creusot escapade e tutusa lava le mea na ou nofo ai aʻo leʻi toetoe o taimi uma na ou i ai i Farani: O le matagaluega i Matu. Ae e aofia ai le lua dioceses: ae ou te lei i ai i le Diocese o Lille ma ua auina atu nei au i le tausaga 2000 i le Diocese of Cambrai. Na ou suitulaga ia Patele Jan Guzikowski i Abscon ma i le lua tausaga mulimuli ane na ou vaaia ai foi le Misiona i Escoudain lea o loo tautua pea e Patele Jan Kałuża. O Misiona e lua a Polani sa i ai mo le tusa ma le onosefulu tausaga. Ae o Misiona ia mo Aiga o Maina. O le tupulaga fou o le a vaʻavaʻai i nei nofoaga eli o ni measina ma e toʻatele o le a tuua le itulagi e suʻe galuega i se isi mea. Sefulu tausaga o se misiona filemu e aunoa ma ni faigata na feagai ma e mafai lava ona ou faaauau pea seia oo mai i le asō iina ae na manao Providence e auina atu au i Bordeaux i le 2010. Sei o tatou toe foi i le amataga o le galuega faafaifeau i Abscon, Escaudain, Vicoigne, Marly, ma Raillancourt-sur -Ole, latalata tele i Cambrai. I Vicoigne na faia e le nuu malosi Polani le tele o mea ma le peresitene o le Asosi na faia i le 1989 Mr Filip Buniowski. O lenei nuu na ou alu ai e faamanatu le Misasa Paia faatasi i le masina o le faamaualuga Polani i le faatinoga ma faapipii le stele matagofie i luga o le Place de Vicogne i le faamanatuina o le 80 tausaga o le taunuu mai o le malaga mai Polani i le Itulagi. O le galuega faafaifeau filemu o nei tausaga e sefulu, na fesoasoani mai ai le Taʻitaʻiga Paia iā te aʻu e fesagaʻi ma mea tigā i isi vaega ma aumaia ai foʻi ni taimi fiafia. Ou te amata i le olioli lea o le a mavae atu le 50 tausaga o le olaga faalelalolagi ia Ianuari 2002 ma le 25 tausaga o le Faauuga Faaositaulaga i le 2003. Ae i le va o nei mea e lua i le aso 23 o Setema, 2002 na toe manatua ai e le Atua lou Tina mai lenei lalolagi i le 76 o ona tausaga. Ona oo lea i le aso 5 o Oketopa, 2004 o Tina Tama na tuua lenei lalolagi. O iinei faatasi ma o’u Uso e ma Tuafafine ua tatou i ai nei i lalo o le lagi le isi augatupulaga e valaauina mai lenei lalolagi i le aso o le a filifilia e le Atua mo tagata taitoatasi. Ua tatou iloa le galuega tele na faataunuuina e o tatou Matua Pele mo i tatou aemaise lava mo le viiga o le Atua. 26 O fanau a fanau o fua ia o o latou olaga faatasi ma a latou fanau o le uluai tupulaga, faafetai tele i o tatou matua pele o Janina ma Antoni. Tofa i le Lagi! I le galuega faafaifeau, o le Ata-Ata o le Divine Mercy lea na matou taumafai e faailoa atu ma alofagia faatasi ma se Parishioner Krystyna Albarez-Martinek! I Abscon, na pasi atu ai lenei Ata mai lea fale i lea fale mo se taimi patino ma mulimuli ane e tumau pea i luma o le Tapeneko i le Ekalesia Parish. O le isi galuega faaevagelia o le misiona i le leitio i Polani mo le itula e tasi i le masina i Aremberg Radio. Ina ua tuua e Patele Jan Kałuża mai Escaudain, na faalautele atu laʻu Misiona i lenei teritori, ma ua ou faia nei Misasa i Aso Sa i se tasi po o se isi nofoaga. Sa matou faatulagaina sauniga faaleuso ma nonofo filemu. O le tamā o Jan Guzikowski, o lē na muamua iā te aʻu i Abscon, na sau i le Aso Sa e faamanatu lona 50 tausaga o le olaga faaositaulaga. Sa fesoasoani tele le Susuga ia Alfred ma Regina Marciniak ia te au i lenei Misiona a Abscon faapea foi le Susuga ia Pierre Kamowski i le Misiona a Escaudain, ma lona faletua o tuaoi i Rue Voltaire. O le Hall ma le Falesa na faapaiaina i le Divine Mercy i Escaudain na fausia e le tausiga a Patele Józef Wąchała na mafai ai ona maua ni feiloaiga faaleagaga ma le auuso na faamafanafanaina ai loto o tagata uma. I loʻu alu ese atu, na pule ai Tamā Andrzej Sowowski mai Montigny-en-Ostrevent ae na o le tasi le Misasa i le masina i le lotu Abscon.

Le Misiona Katoliko Polani a Saint John Paul II



Ua tatou oo mai i le mataupu mulimuli o lenei faigamalaga o lo'u olaga i se aotelega e faasoa atu ai le alofa tunoa o le olaga! Sa matou i ai i Bordeaux pe a ma le fa tausaga i le taimi nei. I oʻu luma, na auina atu e le Sosaiete a Keriso Patele Jarosław Kucharski i le 2007. Na ia faamanatuina le Misasa Paia i le gagana Polani e faatasi i le masina i le falesa Seminare ma faia galuega faafaifeau mo le Parish of Castelnau de Médoc ma le nuu lata ane. Mo le Provincial Father Jan Ciągło e le lava lea. O lea na matou tusi atu ai ia te ia afai na te auina atu se isi patele lotu e aunoa ma le aveesea o le ua i ai iina o le a matou faatagaina o ia e tausia Poles ma o le a ia faia galuega faavaitaimi i le Bordeaux Center Sector. Ua uma ona ou tautala e uiga i mea fou na tutupu na mafua ai le vevesi ae o loʻo taumafai pea loʻu fili e faʻateʻa aʻu ona o loʻo ou sauni mo se gaioiga i le Divine Mercy ma e le mafai ona gafatia mo ia. E fa tausaga na ou faamanatuina ai le Misasa Paia mo Polani i le ekalesia a Saint Nicolas ona ou faamanatuina lea o Misasa vave Aso Sa i Aso Toonai mo Aulotu a le Vaega lea na aveesea mai ia te au talu ai nei ma ou asiasi atu ai i Fale Litaea e lima i Caudéran; o lenei galuega faafaifeau mulimuli ou te tausia. Ou te talitonu e finagalo le Alii e faalautele atu lenei Alofa Mutimutivale i tua atu o le Sector, o le mafuaaga lea na ia faatagaina ai se taia faapena ia te aʻu! Ia vivii atu i le Alii! O nisi mataupu o lenei Manatu e faasino i le tulaga ma ou te puipuia aʻu lava i le feagai ai ma le le tonu. Ou te le o lolomiina i le taimi nei se mea e ono afaina ai le sologa lelei o mea: Ou te ola i le faamoemoe! O loʻo faʻagasolo foʻi le faʻalapotopotoga a Polani ina ia mafai ona auai le patele Polani i la latou auaunaga e tusa lava pe le toʻatele i latou o ni lōia. Ae o le mea e faigata ona maua pe tausia e sili atu lona taua nai lo le faigofie. O loʻo ou sauni e alu ae naʻo le tafaoga ma ia Setema o le a ou toe amata ai le auaunaga i Caudéran mo Farani ma Saint Nicolas mo Poles. O mea na ou tusia e uiga i loʻu alofa mo Polani na faʻalautele atu i Farani ma i Malo uma o le Lalolagi. O la tatou Ekalesia o le Nuu Paia i luga o le Fuafuaga faalelagi a le Atua. O le Fono Lona Lua a le Vatikana e leʻi manaʻo e faʻateʻaina tagata mai le Savali o le Talalelei ae i se isi itu: e uiga i le faasaoina o le tele o tagata soifua e mafai! Tatou te vaivai e aunoa ma le fesoasoani a le Atua ma lona alofa tunoa. E tatau ona tatou faatumauina le faamoemoe! Ia faavae lo tatou lumanaʻi i folafolaga a le Atua ma lona Alofa! I lenei malaga na ou maua ai le avanoa e talaʻi atu ai ni nofoaga e tolu: Tasi mo le Lotu, tasi mo le Lotu ma le tasi mo Kerisiano Polani i Siamani. O tausaga uma mo aulotu Polani ou te taumafai foi e ofo atu faamalositino faaleagaga i le Fagafulu lea e mafai ona ta'ua o le “mulimuli”. O le Sosaiete a le Keriso Alofa Mutimutivale ou te fia tuuina atu pe a mafai ai o le a taumafai e faaumiumi i fua faaleagaga mea uma ua uma ona tuu e le Atua i loʻu natura o se tagata ma se Kerisiano. Mo oe o aʻu o le Epikopo ma faʻatasi ma oe o aʻu o le Kerisiano - fai mai Saint Augustine. Ou te ave lenei upu mo au lava ia. Mo oe o aʻu o le ositaulaga ma le tiakono ma le lotu, ma o aʻu o le tagata ma le Kerisiano. E iai le tulaga o Kerisiano i le talaʻiga, ae e ao ona faailoa atu pea ma aʻoaʻoina. O le auala sili ona malosi e maua ai le alofa tunoa mo le tala'iga o le Rosary Paia; O le Rosary o se tatalo lotomaulalo ma faigofie ae e latalata tele i le Tala Lelei e ala i ana Mea lilo. Ou te toe fai atu foi la'u faafetai uma i tagata uma ua ou maua le alofa tunoa e feiloai ai ma auauna atu ia i latou ma maua a latou auaunaga ma ou te tatalo i le Atua e foai mai ia i latou uma mea alofa e tatau ai ina ia mafai ai ona tatou vivii faatasi ia te ia mo i latou. - aʻo faʻatali mo le faʻaauauina o mea tutupu - Ou te sii maia se vaega o le Faʻasalalauga mo le Faʻasalalauga o le Tramplin mo le Misiona a le diocese o Bordeaux mai le itulau 4: “O le faaevagelia o le faatagaina lea o tagata uma e maua o latou nofoaga i totonu o le Ekalesia ma le sosaiete, o loo ofoina atu ai se nofoaga mo i latou e leai se tasi, o le mafai lea ona faapea atu i tagata taitoatasi: “E i ai sou lumanai ! ” I soo se feiloaiga, e tatau ona i ai lenei faaaloalo loloto mo le mea lilo o le tagata. E pei ona faamanatu mai e Pope Falanisisi, “o le alofa moni e mafaufau loloto”. O le faafeagai o le faaevagelia o le faaesea, o loo faapea atu i isi “E leai sou nofoaga! Afai e te manaʻo i se lumanaʻi ia i matou, e tatau ona e sui! “O le tulaga faafeagai lea na faia ai e Iesu: O le sa i le tulaga paia, na ia suitulaga i le ua tuueseina.” Na tupu na aofia ai aʻu i le Faʻamatalaga a le Ekalesia Katoliko i Gironde ia Iuni 2014 i totonu o ositaulaga oe "ua valaʻauina i isi sauniga i fafo atu o le Diocese of Bordeaux". Ae ou te le'i faaiuina, ou te sii maia se isi fuaitau laitiiti mai lenei Taiala i luga o le itulau o loo i lalo: „ FAIA LE ESEESE O SE OOA… E gauai atu o tatou nuu i le faafeiloaia o tagata ese; e le o se fesili o le fesoasoani i le faafeiloaiga ae o le faamalosiau atu ia i latou, e ala i le lalagaina o sootaga mautinoa, ina ia maua le malosi ma le naunau e faaauau ai la latou faigamalaga faigata. O nei fonotaga e i ai se tulaga paia, o se fua o le faigofie, lotomaualalo, faʻafetai i meaalofa faʻatusa". E manino ma lelei le taʻua o lenei mea ma e faʻamautinoa ai aʻu pe a faʻatusatusa i faʻamatalaga o loʻo faʻaalia i se isi mea, e oʻo lava i le Lotu Katoliko i Gironde. E le mafai ona ia tetee ia te ia lava ae na o le tautala ma tusi le mea moni! Talu ai o aʻu o le ositaulaga faʻalelotu a le Sosaiete a Keriso ma e leʻi aveesea aʻu e loʻu Itumalo mai loʻu tulaga faafaifeautalai i Bordeaux, O lea ua ou iloa ai ua le sa'o a'u mai le fono faitele e ala i se faamatalaga faalauaitele lea - lava ia - e manino lava le feteenai ma le Taiala o le Talalelei na faalauiloa talu ai nei e le Archbishop o Bordeaux, Crdinal Jean -Pierre Ricard. O le a ou lagolagoina lenei Taiala ma Le na te faia lona tusitala i soo se tau ma o le a ou auai i le Springboard mo le Misiona tusa lava pe folafola atu iinei ma iina e le o aʻu!

Le Fa'ailoga o le Fa'aevagelia a le Pule'aga o Bordeaux



TALA O LE TALALELEI O se alafua mo le misiona

Fa'afetai i le aufailotu, sauniga ma fa'agaioiga, fa'alapotopotoga fa'alelotu, tatalo ma fa'alapotopotoga tu'ufa'atasi, 'au 'ese'ese, ma i latou uma na saofagā i le tusiaina o lenei fa'avae. E fafaga i au taumafaiga ma au galuega, au mea na ausia ma ou manaʻoga, o ou talitonuga ma ou masalosaloga, o faʻailoga o le ola faʻaevagelia o tatou nuʻu! E ala i au upu ua aoina i lenei pepa, ua e molimau atu ai i lau sailiga mo se auala e avea ai ma Ekalesia a Keriso i se lalolagi fesuisuiai. E ala i lou naunau e fausia se auuso fou, ua e faamautinoa atu ai o le talaʻiga e le o se fuafuaga faigofie mo le faasalalauina atu o le Talalelei, ae o se valaaulia e avea ma "se Ekalesia e avea ma talanoaga" (Paul VI, Ecclesiam Suam). Tatou avatu le fa'afetai mo nei 'oa fa'asoa uma! A fua i ou talitonuga, ou poto masani ma au fautuaga, ae sili atu i mea uma ua ausia e le Alii ia i tatou e ala i lona Agaga, ou te faalauiloa atu ai lenei Taiala o le Faaevagelia mo lo tatou diocese. Tau ina ia lagolagoina le malosi faafaifeautalai o o tatou nuu uma!

Château Moulérens (Gradignan) Penetekoso Aso Gafua, Iuni 9, 2014

† Jean-Pierre cardinal RICARD Archbishop o Bordeaux Epikopo o Bazas Le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - O se Fa'atosina mo le Misiona 3

1/ O le faalauiloaina o le Tala Lelei o lona uiga o le ola vavalalata atili ma Keriso!



“ Ou te valaaulia Kerisiano uma, po o fea lava e maua ai o ia, ia toe faafou lana feiloaiga patino ma Iesu Keriso i aso nei po o le mea sili, ia faia le faaiuga e tuu atu o ia e fetaiai ma ia, e saili ia te ia i aso uma. ” ( Pope Francis: The Joy of the Gospel (EG), nu. 3) Ina ia avea ma sē e tauave le upu e lelei, e faasaʻoloto ai, e faamāfanafana ai, o se upu foafoa, e tatau ona pipiimau i le faalogo atu i Lē e Toʻatasi. o lē na te tatalaina se lumanaʻi mo tagata: “Ia faalogo iā Isaraelu! ” Dt 6,4. “E le mafai ona ola le Ekalesia e aunoa ma le mama o le tatalo” (EG nu. 262) Ina ia ola i le afioaga o le Atua, e tatau ona tatou aoao e iloa le mafutaga ma Keriso o loo muamua ia i tatou i ala uma... Fafaga la tatou faauoga ma Ia e ala i le faasoaina atu o le Upu ma le toe faitauina o le olaga... Ia iloa le galuega a le Agaga i o tatou olaga... Faaaoga taimi patino o le faafouina, foafoaina, e pei ona valaaulia ai i tatou e Pope Falanisisi, “o nofoaga e mafai ona toe faaolaola ai lou faatuatua ia Iesu na faasatauroina ma toetu, e mafai ona faasoa atu ai au fesili loloto ma popolega i aso taitasi, lea e mafai ai ona e faia i le loloto ma faatasi ai ma tulaga faaevagelia. ma le poto masani, ina ia mafai ai ona faatonutonu filifiliga a le tagata lava ia ma agafesootai i le lelei ma le matagofie. ” (EG, nu. 77). E alofa le Atua, siitia ma laveai tagata uma. E mautinoa lava, e toatele e ola e aunoa ma le talitonu i se Atua faaola. Ae e tatau ona tatou faaalia o le faatuatua o se fiafiaga loloto, o le fiafia o le lagona o le alofagia e le Atua, o le Atua e laveaʻi e ala i le punou, o loʻo talosagaina le saolotoga o tagata taʻitoʻatasi. “A o lei malaga ese atu i matou mo le WYD i Rio, sa valaaulia i matou e toe faitau le Evagelia ma Galuega a le Au Aposetolo.” Ose talavou mai le diocese

O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona4



TATOU FAAFETAI… • Mo le auai mai o nuu ma lotu faa-aposetolo, • Mo vaega faitau Tusi Paia, • Mo taimi o ifoga, manatunatuga, viiga, • Mo taimi e fetufaai ai i totonu o gaoioiga ma sauniga, • Mo taimi o le faafouga i o tatou nuu. , • Mo le ta'aloga faaleagaga ua talosagaina ma ofoina mai, • Mo le fa'atinoina o fuafuaga mo a'oa'oga.

2/ Faasilasilaina le Talalelei o lona uiga o le fa'afeiloa'i ma le fa'atagaina o oe lava e talia!



O le faievagelia o le faatagaina lea o tagata uma e maua o latou nofoaga i totonu o le Ekalesia ma le sosaiete, o le ofoina atu lea o se nofoaga ia i latou e leai se tasi, o le mafai lea ona fai atu i tagata taʻitoʻatasi: “E iai sou lumanaʻi ! ” I soo se feiloaiga, e tatau ona i ai lenei faaaloalo loloto mo le mea lilo o le tagata. E pei ona faamanatu mai e Pope Falanisisi, “o le alofa moni e mafaufau loloto”. O le faafeagai o le faaevagelia o le faaesea, o loo faapea atu i isi “E leai sou nofoaga! Afai e te manaʻo i se lumanaʻi ia i matou, e tatau ona e sui! ” Na faia e Iesu le tulaga faafeagai: O lē sa i le tulaga paia, na ia suitulaga i le ua vavaeeseina.

“ Ou te iloa o loo galue le Agaga i la'u misiona. E ala i le tatalo, na ou tuuina atu ai aʻu i le Alii mo le lagolagosua. ” O se katekist



O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona 5

FA'AFIO MAI LE ESEESE O LE O'OA... E gauai atu o tatou nuu i le faafeiloaia o tagata ese; e le o se fesili o le fesoasoani i le faafeiloaiga ae o le faamalosiau atu ia i latou, e ala i le lalagaina o sootaga mautinoa, ina ia maua le malosi ma le naunau e faaauau ai la latou faigamalaga faigata. O nei sauniga e i ai se tulaga paia, o se fua o le faigofie, lotomaualalo, faʻafetai i meaalofa faʻatusa. O le faievagelia o le auai lea i ituaiga uma o le mativa: ia malilie e saili, faatasi ma i latou e tu'itu'i mai i lo tatou faitotoa, le ala i lo latou lava saolotoga, ina ia mafai ai foi ona latou faasoa atu ma foai atu. “O nisi taimi e faaosoosoina ai i tatou e avea ma Kerisiano o e tausia mamao ma le faaeteete mai manua o le Alii. Ae e finagalo Iesu ia tatou pa’i atu i le pagatia o tagata, le tino mafatia o isi” (EG, nu. 270). E tatau ona tatou faalogo atu i luma o lenei Atua i lē e sau e ole atu mo se fesoasoani. Ona matala mai lea o ala o le Filemu. E tatau ona tatou faalogo ma le faaaloalo i avega ua tuuina mai ia i tatou, ma faapea ona taumafai e faamalamalama atu, faatasi ma i latou e asiasi mai, se ala e mafai. “Ia e foai mai i lau auauna le loto faalogo” 1 Tupu, 3, 9

FAAMANUIA I LE TAIMI ma tatala atu i se mea e leʻi mafaufauina: e le tatau ona tatou faʻatali mo i latou e masani ona faʻatali mo se taimi umi ae leʻi faʻamalosi e tuʻituʻi le faitotoʻa. E i ai se taimi o le alofa tunoa e tatau ona pu'eina, pe sili atu foi ona auauna atu. O talosaga faa-Katekumenal e mafai i aso nei ua mafai ai ona tatou tali atu atili.

“ Ou te talitonu e talitonu le Atua ia i tatou, i le mea moni, i le lumanai, i a tatou miti, i le tatalo.” Upu mai se talavou matua ma Down syndrome.



“ O nisi taimi tatou te i ai i se galuega faafaifeau o “laasaga laiti” (e umi se taimi…), faalogo atu i lē ua auina atu i ai i tatou, o nisi taimi i se mafutaga i le taimi lava lea e tatau ona tatou taliaina (e tatau ona tatou malamalama i le taimi…). Pe a tatou tuʻituʻi atu i le faitotoʻa o le potu o se tagata maʻi, tatou te faalogoina “Sau i totonu!” ”, ma atonu, ona tatou faalogoina lea o le “Nofo! ”, Laasaga muamua o se mafutaga o ala tagata e lua ua fetaui”. O se faifeau i le falemai.

O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo Misiona6



FA'AFIO MAI E aunoa ma le fa'aituau “O ai ea a'u e faamasinoina? ” “Faauta, ou te tu atu i le faitotoa ma tu’itu’i atu” Faaaliga 3:20. O le isi e nofoia i taimi uma e le afio mai o Keriso o loʻo faʻamalamalamaina le leoa o lona soifua. O le faʻafeiloaʻi o le faʻamoemoe lea i isi i tua atu o mea latou te fai mai ai e uiga ia i latou lava. O le Ekalesia o le faailoga lea o le faatuatuaga o le Atua i ona tagata.

FAAMANUIAGA E TAʻITAʻI AI I LE LIUA O le faaevagelia o lona uiga o le tuʻuina atu o le tagata lava ia. Ua valaauina i tatou e sui le tulaga, ia maua le tele o le foai atu. O e sili ona le tagolima, e le aofia, e talanoa mai ia i tatou e uiga i le Atua: latou te faaali mai le Talalelei ia i tatou ma luitauina i tatou. O le tofo i le talaiga o lona uiga o le taliaina o le alofa tunoa o le feiloaiga; o le Alii o loo faatalitali mai ia i tatou e ala i le feiloaiga ma lo tatou uso. Fa'afeiloa'i o lona uiga "faia ma fa'atasi", ae le o le faia o mea mo isi, faia mea i le tulaga o isi, aua o le a na ona suitulaga i latou! O le faʻafeiloaʻi o le tatalaina lea o se tasi i le talimālō faʻafeiloaʻi.

O LE FA'AFIO MAI O LE VALA'AU O le faievagelia o le vala'au lea! O le faaevagelia o le faapea atu “Ou te faatuatua ia te oe, e faatuatua le Atua ia te oe”! Tau atu ma toe fai i tagata uma tatou te manaʻomia tagata uma, e mafai ona iloa tagata uma i totonu o le nuʻu, e leai ni "taleni laiti"

E 5 aso na matou faʻaaluina i favelas o Rio faalua. Sa talia uma i matou o se aiga. O tagata e le’i tele ni mea na latou tuuina mai ia i matou mea uma… O le avea ma se faifeautalai o le faatagaina lea o oe lava e talia lelei…” Molimau a tupulaga talavou mai le diocese

Kofe faʻafeiloaʻi" ofo atu aʻo leʻi faia le Aso Sa i le faitotoʻa o le falesa: faʻatautaia e faʻafeiloaʻi tagata e taunuu mai aʻo leʻi oʻo i le misa ma faʻamalosia tagata o loʻo tuʻufua pe faigata ona faʻatautaia lenei sauniga.

Reception-info" ofo atu i le ulufale ma le ulufafo o le Misasa Aso Sa i totonu o le falesa: fuafuaga a le sauniga talimalo e tali ai fesili ma talosaga mai tagata e na o le fesootai ma le aulotu i Aso Sa .

O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona 7



TATOU FA'AFETAI... • Mo le fa'ata'ita'iga ua fa'atinoina e ofo atu ai fa'afeiloa'iga fa'afeiloa'i e sili atu ona fa'afetaui i olaga o tagata ta'ito'atasi. gauai atu, faalogo ma faaaloalo o loo i ai i fonotaga taitasi • Mo le “kofe o le loto” ma isi ituaiga o auai…

3/ O le faalauiloaina o le Talalelei o lona uiga o le aapa atu ma le faia o ni auala fou!



O LE LEAGA O LE AIGA O SE TASI O UIGA O TAGATA O LE FEAGAIGA. O le faalogo i le Talalelei e valaaulia ai i tatou i se malaga i totonu. Ua valaauina i tatou ina ia ola faamaoni i le tulaga loloto o lo tatou olaga o lo tatou faatuatuaga lea. Ae o le faamaoni e faagaioi ai i tatou i le gaoioi: afai ou te avanoa i le valaau a le Alii, o le mea lea, ua uunaia ai au. O Aperaamo o le molimau muamua lava: “Alu ia, alu ese ma lou nuu…” Kenese 12.1. E tatau ona tatou gaoioi i o tatou ala o le avea ai, o le faia... “O le mafutaga vavalalata a le Ekalesia ma Iesu o se mafutaga vavalalata... Faamaoni i le faataitaiga a le matai, e taua tele le agai atu o le Ekalesia i aso nei e faalauiloa le “ Tala Lelei i tagata uma, i nofoaga uma, i taimi uma, e aunoa ma le faatuai, e aunoa ma le tetee ma le fefe” (EG, n°23).

The Charter of Evangelization - A Springboard for Mission8 TATOU FAAFETAI...

Ekalesia na fanau mai i le feiloaiga. • Mo nei vaiaso faafaifeautalai, lea e fanau mai ai le feiloaiga mai le fetaulaiga o ala e lua, lea o loo galue ai le Agaga e tasi i tagata uma, lea e mafai ai ona liua le uluai faafesaga’i o le uluai fesootaiga e avea o ni soa e tasi. auala… • Mo fonotaga a le B'ABBA lea e tula'i mai i vaega eseese o le diocese: taimi o le faatuatuaina e mafai ai ona faasoa atu a tatou fesili, o fesili e sau mai mea mamao tatou te le o toe iloa pe faapefea ona fai: “Aisea ua puapuagatia ai? … Talitonu i le olaga e ui lava i mea uma… O le avea ma matua, o se tauiviga, o se naunautaiga?…” • Mo vasega Alpha e mafai ai e tagata uma ona iloa pe toe maua le faavae o le faatuatuaga Kerisiano, e faasoa atu a latou fesili e uiga i le uiga o le olaga , i se siosiomaga faaleuso i se taumafataga; mo le vasega "Alpha-health" lea e aumaia faatasi ai tagata tausi maʻi o loʻo faʻalogo i le Atua o loʻo i ai i o latou olaga i fesoʻotaʻiga ma mafatiaga, "Pe a ou asiasi atu i se tagata o se tagata ese i lo latou potu falemaʻi, ou te fautua atu ia tatou tatalo faatasi i le Lo Tatou Tama. , taitasi i la tatou lava gagana. ” O se faifeau o le falemai

“ O le aafiaga o le vaiaso mulimuli o le misiona na taitai atu ai i matou i ala matou te lei mafaufauina i le amataga: O le agai atu i le: Sa matou o e feiloai i tagata, ma fai atu ia i latou e faafeiloaia i matou mo le malologa i luma o o latou fale, faatasi ma tuaoi ma uo. . “Ou te leʻi fia sau,” na fai mai ai se tamaʻitaʻi iā te aʻu ma faapea mai: “O le mea e laki ai na ou tali atu i le valaaulia a loʻu tuaoi, faafetai mo le faatagaina o aʻu e tautala i le upu moni. “Sa matou o foi e feiloai i tagata i o latou fale. E masani ona faateia, e masani ona fiafia, latou, e pei o i tatou, sa talisapaia nei sauniga. - I le toe faitauina o la matou fa'ata'ita'iga na matou iloa ai le faanatinati o le tatalo e o faatasi ma nei sauniga. O i latou o uso, tuafāfine, e tatou te fiafia e faapea atu: “Ua latalata mai iā te outou le Malo o le Atua.”

O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona 9



LELEI I SE FAASILASAGA MUAMUA O le toatele o o tatou tupulaga e lei faalogo lava ia Keriso ma latou le iloa lana Tala Lelei. O nisi e le popole pe faapolopolo ona latou te le iloa o ia. O isi na a'oa'oina i se isi aganu'u, pe o lo'o su'e e aunoa ma le iloa pe fa'apefea ona maua. “Ua i ai i tagata uma le aia tatau e maua ai le Talalelei. ” (EG, n°14). E tatau ona tatou faaaoga soo se avanoa e maua mai i a tatou sauniga e faapea atu ai, e pei ona valaaulia ai i tatou e Pope Francis: “E alofa Iesu Keriso ia te outou, na ia foaiina mai lona soifua e laveai ai outou, a o lenei o loo soifua o ia i o outou tafatafa i aso uma e faamalamalamaina outou, e faamalosia ai outou. oe, e faasaoloto oe. ” (EG, n°164).

“ O le Atua i le malaia o le lalolagi, o Ia na te mulumuluina vae.” Na faasoa atu le Upu i se fonotaga o le vasega Alpha-Santé



O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona10

E TELE AUALA FOU E FAALAILAU AI LE TALALELEI O le talaiga o le foafoaga! O le feiloaiga a le tagata lava ia, e pei o le faʻaaogaina o tekinolosi fou, faʻafouina aʻoaʻoga, le faʻatulagaina o taimi o le faʻamanatuga, tatalo ma "eseese" fonotaga, e molimau i le manaʻo e oʻo atu i tagata uma. Tatou o atu ia i latou ua lafoai le manao e talitonu... Ia tatou manatua e eseese tulaga e ulu atu ai i le faatuatuaga: o le liturgy, o le Tusi Paia, o faatufugaga, o tusitusiga, musika, ata tifaga... Aua nei galo ia i tatou o le O le Initaneti o se auala taua o fesoʻotaʻiga, o se faʻateleina o valaaulia, o se faʻamatalaga fou o le tala faʻaevagelia "Sau ma mulimuli mai ia te aʻu"!

TATOU FAAFETAI... • Mo nei tomai uma ua tuuina atu i le galuega tala'i o le Tala Lelei. • Mo le fa'aeteetega i le fa'aaliga, i le faia o fa'asalalauga, i le fa'atulagaina o upegatafa'ilagi olaola, faigofie ona fa'atalanoa, fa'asaga i fafo e ofoina atu se fa'amatalaga mo le olaga fa'apitonu'u, avanoa mo tagata e o mai i le Ekalesia i lea taimi ma lea taimi. • Mo le felagolagoma'i manatu i le va o upegatafa'ilagi ma nusipepa a le aulotu, i le va o nofoaga eseese o le au faife'au e tasi. • Mo le avanoa ua ofoina mai e nisi nofoaga i totonu o le tatou diocese e lafo ai savali e molimau i le malaga patino a tagata taitoatasi, o se tatalo fefaʻasoaaʻi, o se taimi o le feiloaiga patino ma Keriso...

Le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Fa'ato'aga mo le Misiona 11 4/ Fa'asilasilaina le Tala Lelei o lona uiga o le mauaina o se fa'apotopotoga fou!

IA IA SE FEAGAIGA FOU I LOTO I O TATOU NUU E tatau ona tatou gauai atu, i tua atu o mea tatou te faia faatasi, i le ituaiga tagata e i ai i tatou, i le mea tatou te avea ai faatasi, e ala i le tasi ma le isi, e ala i le felagolagomai oa tatou galuega. Ua faailoa mai e nuu le naunautaiga ina ia fausia se Ekalesia e tupu ai le mafutaga. E mautinoa lava, e tatau ma taua le faatulagaga, ae o le mea taua e le o le i ai o se faalapotopotoga atoatoa, o le ala o loo tatou ola ai, e aofia ai ma ona le atoatoa, o le ala lea o le Talalelei ma le aoaoina i le olaga faale-faauo.

Ua lapataia i tatou e Pope Falanisisi e uiga i le “faaseseina o le tausiga faafaifeau lea e taitai atu ai i le gauai sili atu i le faalapotopotoga nai lo tagata” (EG, nu. 82). Ia tatou fesili ifo ia i tatou lava: i mea uma o loo i ai i la tatou vaega faafaifeau, o fea e maua ai le olioli o le Talalelei? O fea e leai ai le olioli o le Tala Lelei?

TATOU FA'AFETAI... • Mo alalaupapa, le felafolafoa'i o lo'o lalagaina i totonu o o tatou nu'u, sauniga lotu, fegasoloaiga i le va oi latou, fa'agaioiga fa'aaposetolo ma le Ekalesia i le lotoifale, • Mo le mana'o mo se mafutaga ola i totonu o fa'amanatuga, ae maise e ala i le gauai atili atu i le fefa'asoaa'i. , e ala i le va'aia o tagata fa'apitoa e nafa ma le mataala i tagata fou, • Mo masaga i le va o vaega, taimi o fefa'ataua'iga i le va o nu'u,

“ Sa tumau pea aʻu o se “tagata ese” i totonu o le fono a le aulotu mo se taimi umi; o le fa'alauiloaina o le nu'u na mafai ai e tagata uma ona fa'afeiloa'i i le amataga o le misa".



“ O le faatasiga o logologo e 4 na siitia ai le fegalegaleai i le va o i matou ma le faafeiloaia o tagata fou faatoa taunuu mai…” O se vaega faafaifeau O le Taiala o le Faaevagelia - O se Punavai mo le Misiona12

OLA I LE FEAGAIGA FOU I LOTO O LE alalafaga O le Ekalesia e le ola mo ia lava, ua valaauina ina ia i ai i le lalolagi ma le lalolagi, o le faailoga o le olioli ua tuuina mai e le Atua i lona Alo. O le tala'iga o se fa'atagata soifua o a tatou mafutaga, o se fa'alogo fa'alogo, fa'aalia le fa'atuatua e ala i le molimau o lo tatou lava olaga, ma le fa'amalosi e ta'u atu po'o a ma po'o ai fo'i tatou te faia. “E le tupu le Ekalesia e ala i le tala’iga, ae “e ala i le tosina atu”.” (EG, n°14). O le folafolaina o le Talalelei e suia ai le auala tatou te mafuta ai. Matou te matauina le auai o Kerisiano i le olaga o le aai, e ala i faiga faaupufai, iuni ma le mafutaga. O lenei faatofuina o Kerisiano i galuega faalotoifale, i le auauna atu i isi, o se puna o le talaʻiga. “O lenei “taumafaiga a tuaoi” o se “taumafaiga a le lalolagi”! E lagona le fiafia i le iloaina o le isi e popole i lona foliga i le sosaiete o le mea moni o se tagata o ona popolega, aemaise lava le puipuiga ma le alofa i aiga, e le mamao mai ia i tatou. E ese la matou vaaiga i le aso talu ona uma lenei fonotaga. O le molimau na aoina i le aso na sosoo ai ma le Aso o Tuaoi na fuafuaina e se vaega faafaifeau

O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona 13



O lenei mea e o faatasi ma mea uma e mafai ona i ai ma le vaaia o le Ekalesia i totonu o le olaga i le lotoifale. "O Iesu lava ia o le faʻataʻitaʻiga o lenei filifiliga faaevagelia e faʻafeiloaʻi ai i tatou i loto o tagata. Oka se lelei tatou te vaai atu i ai e latalata i tagata uma!...O le tosina atu i lenei faataitaiga, tatou te mananao e tuufaatasia loloto i totonu o sosaiete, faasoa olaga o tagata uma ma faalogo io latou popolega, galulue faatasi faaletino ma faaleagaga ma i latou i o latou manaoga, matou olioli faatasi ma i latou o loo olioli, fetagisi faatasi ma i latou o loo fetagisi ma tuuina atu i tatou lava i le fausiaina o se lalolagi fou, tauʻau faatasi ma isi. ” (EG, n°269).

Theo cafe”, fa'afiafiaga i fafo, Pastoral Solidarity Relay, Po o le Lotu… • Mo nei taumafaiga e tele e lagona ai e tagata uma le vala'auina e fai "le mea itiiti e fa'alagolago ia i tatou" St. Teresa o Avila. “I le taimi muamua, ou te asiasi atu i tagata mamaʻi i loʻu tuaoi ma molimau atu i le Talalelei “i le igoa o loʻu faatuatuaga.” Talu ai na ou auai i le SEM (Auaunaga Faaevagelia mo e Mama'i), na ou malamalama ai o loo ou feiloai i tagata "i le igoa o le Ekalesia", ma o lea na ou auai ai i se popolega masani a le faifeau. ” O se tagata asiasi mai le SEM Sa ou asiasi atu i tagata mamaʻi i loʻu tuaoi ma molimau atu i le Talalelei “i le igoa o loʻu faatuatuaga.” Talu ai na ou auai i le SEM (Auaunaga Faaevagelia mo e Mama'i), na ou malamalama ai o loo ou feiloai i tagata "i le igoa o le Ekalesia", ma o lea na ou auai ai i se popolega masani a le faifeau. ” O se tagata asiasi mai le SEM Sa ou asiasi atu i tagata mamaʻi i loʻu tuaoi ma molimau atu i le Talalelei “i le igoa o loʻu faatuatuaga.” Talu ai na ou auai i le SEM (Auaunaga Faaevagelia mo e Mama'i), na ou malamalama ai o loo ou feiloai i tagata "i le igoa o le Ekalesia", ma o lea na ou auai ai i se popolega masani a le faifeau. ” O se tagata asiasi mai le SEM

O Le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - O se Fa'ato'aga mo le Misiona14 5/ E tatau ona auina atu le Tala Lelei!

O le mulimuli ia Keriso o le taimi lava e tasi e ulu atu ai i lona vavalalata ma auai i lana misiona: “Faapei ona auina mai o au e le Tama, ou te auina atu foi outou. ” Ioane 20:21 O le alofa o le Atua ua valaauina ai i tatou, e tutusa lava ma le ua auina mai i tatou. “O le misiona o se naunautaiga mo Iesu ae, i le taimi lava e tasi, o se naunautaiga mo ona tagata” (EG, n°268) E tatau ona tatou o ese mai ia i tatou lava, lototele e faafaigofie i le faaalia o lo tatou faatuatua, avea ma avefeau “o mea fou e faavavau” (EG, n°11) I le agaga faafetai o se faafeiloaiga, o se asiasiga, o loo galue ai le Agaga Paia: o le asiasiga o se faamanatuga o le uso. Ua auina mai i tatou o ni auauna a le Faamoemoe. E pule lava tagata ta'ito'atasi i le taimi nei e tusia ni itulau fou i lenei tusi tele o le tala'iga. “I le olaga atoa o le Ekalesia, e tatau lava ona tatou faailoa atu o le fuafuaga e sau mai le Atua, e faapea “o ia na muai alofa mai ia te i tatou” (1 Ioane 4:19) ma “ua na o le Atua lava na te faatupuina” (1 Kori. 3:7)” (EG, nu. 12). Ua tuuina mai e le Alii ia i tatou lana Talalelei. Ia tatou talia o ia ma molimauina lona olioli!

VAEGA LUA: MAFUAAGA MA FILIFILIGA I LE TOAGA VINE O BORDEAUX. O A'U TUSI IA CARDINAL JEAN-PIERRE RICARD



Casimir Kuczaj SChr, ositaulaga 13, Nofoaga Sainte Eulalie

33000 Bordeaux Bordeaux, Aso Gafua Paia Aperila 14, 2014 I lana Afioga i le Katinale.

Jean Pierre RICARD Akiepikopo o Bordeaux

Susuga Katinale ma lo’u Tama Epikopo,

O se mea e ofo ai, na ou iloa ai mai le fofoga o lau Vicar General, Mr. Abbot Jean Rouet, lea na ou feiloai i ai ia Aperila 7, e foliga mai o le a le toe faatagaina aʻu e faatino laʻu galuega i totonu o le Ekalesia, lea e Keriso. Ua tuuina atu e Iesu ia te oe, ona o loʻu 'faaleagaga ma loʻu mafaufau' e le fetaui ma le 'tausiga faa-Farani'.

Ina ua uma ona ou suʻesuʻeina loʻu lotofuatiaifo ma tatalo, na ou fesili atu i le Alii o Iesu i aso na sosoo ai, po o le a se mea e tatau ona ou faia, talu ai na ou matuā ita lava i finauga na lāgā e uiga i loʻu lē talafeagai i le 'mafaufau Farani' ona o loʻu faaleagaga ma le mafaufau Polani. fa'apea fo'i ma le fa'ate'aina o le fa'ailoga sa ou maua i la'u galuega fa'alelotu ma fa'afaitaulaga i totonu o le Societas Christi Congregation.

Ou te tuuina atu le faafetai ia Iesu Keriso mo le filifilia o au e auauna atu ia te Ia i le perisitua, faapea foi ma Lana Ekalesia, mo le faaolataga o agaga o tagata malaga mai Polani, lea sa ou faataitaia mo le tolusefululua tausaga i Farani. Ua ou iloa lo’u le agavaa ma lo’u le atoatoa i le faataunuuina o lona finagalo paia; Ua faasolo ina ou matua ma sauniuni mo le feiloaiga tupito ma Ia.

Ae ui i lea, ou te lagona le sauaina o loʻu saolotoga o le lotofuatiaifo, i le manatuaina o upu na ou faalogo i ai, ma se faailoga tagata faaleagaga, e pei o loʻu tagata ua taʻalo 'ona o loʻu faaleagaga ma le mafaufau Polani', e aunoa ma loʻu sese. , vagana ai, atonu, 'ia avea a'u'. Ou te talitonu o Keriso Iesu o loo uunaia au e tusi atu ia te Oe. O le mea lea ua ou auina atu ai lenei tusi ia te oe e fai atu ia te oe e aua le faia le omiga ia te aʻu e ala i loʻu Itumalo, Jean Ciaglo. Sa ou fai atu ia te ia ina ia mafai ona nofo i Bordeaux e ono puipuia ai oʻu aia tatau ma loʻu mamalu o se Kerisiano - ositaulaga - lotu ma o se tagatanuu Farani.

O lea ou te tuu atu ai i loʻu Itumalo, e pei ona faia e Iesu e faatatau i lona Tamā, e faatatau i ana lava galuega na ia faataunuuina i le usiusitai atoatoa i lea lava Tamā e tasi. Na ou sau i Bordeaux ona o le usiusitai i laʻu Faapotopotoga o lona Itumalo, o Patele Jean Ciaglo, o loo vaaia le Pule Sili i Falani ma Sepania. Ou te faatuatua ia Iesu o le na te taitaiina o ia i lona Agaga i le ala moni o aia tatau a le Atua ma aia tatau a tagata e tusa ai ma le Tala Lelei, ina ia faataunuuina lelei la tatou misiona ua tuuina mai e Keriso ia i tatou i lana Ekalesia ma le lalolagi.

I le avea ai o se Farani, o le vaai atu mo se faataitaiga o tagata malaga mai e pei o le Palemia, Mr. Valtz, o loo mauaina le matafaioi aupito maualuga i Farani, ma i le taimi lava e tasi o loo feagai ai ma se taufaamataʻu o le 'tuʻuaʻia o le le agavaa' e galulue i totonu o le Ekalesia lea o loʻo i totonu. Bordeaux, mo se mafuaaga o loʻu faasinomaga ma le 'se mafaufau Polani' ma se faaleagaga e ese mai i le 'le a manaʻomia e le faifeau Farani', e tusa ai ma upu a Abbot Jean Rouet, Ou te tiga le vaai atu i lenei mea ma ou mafatia i laʻu Ekalesia Katoliko i O Farani na fa'apea ona fa'apea ma fa'aalia.

Talu ai o aʻu ua leva o Farani, e mafai ona ou talosaga ma suʻe se galuega, galuega o loʻo avanoa i lenei atunuʻu, ma o iina tatou te faʻaaloalo ai i aia tatau a le tagata e maua ai uiga e pei o i tatou, ia avea i tatou lava. e oo lava i le tulaga e oo lava i le faatagaina o faaipoipoga a itupa tutusa; ma i totonu o le Ekalesia i Bordeaux latou te fai mai ia te aʻu: 'E te le fetaui ma la matou tausiga faafaifeau'; O lea, o le a matou tusi atu i lou pule ina ia mafai ona ia 'ave'esea oe. O lea la, e le o ia te au la'u aia tatau faaletagata i totonu o le Ekalesia ae o loo i ai foi i totonu o sosaiete Farani? O se tulaga uiga ese ma e sili atu ona feteenai ma le Talalelei a Keriso, ou te talitonu. O aʻu nei o loʻo afaina i lenei foliga ma le faʻamasinoga i loʻu tagata lea e faʻafefe ai aʻu, o se tagata talitonu. Mo le lelei o le Ekalesia, ou te le o tusia se tusi tatala ae o se tusi patino ma patino mo oe, ma le kopi mo lo'u Itumalo. Ma na ou filifili e le logoina Polani mea o loʻo tupu ia i matou i le taimi nei, ma le faʻamoemoe o le a mafai e oe, le Katinale o le Ekalesia, ona faʻaumatia lenei tala atoa ma o mea uma na tutupu o le a tumau le le faalauaiteleina.

O le Ekalesia a Keriso e le galue e tusa ai ma le Agaga o le alofa mo e laiti ma vaivai, ma o tagata malaga o se vaega, e le mafai ona faamoemoe e maua ni galuega fou faaositaulaga ma lotu. A maeʻa le Tausaga o le Faʻatuatua o le a tatou maua le Tausaga o le Ola Faʻapaʻiaina ma o aʻu, o se Katoliko ma se tagata faʻapaʻiaina i le Atua, e tatau ona faʻamaluluina i totonu ia te aʻu lenei fefe i le tagata ese i laʻu Ekalesia e ala i le manatuaina o aia tatau a tagata i le atunuu na faʻafeiloaʻi aʻu. ma o’u aia tatau ma tiute uma, ma e tatau ona ou mafatia talu ai e le o manao lenei Ekalesia e iloa a’u aia tatau e galue ai mo le lelei o agaga o tagata malaga mai Polani i le faamaoni i lo’u tulaga taualoa o se tagata o le Societas Christi Congregation. E le masani lea mea ma e matua le talafeagai.

O la’u Tusi Patino lea ia te Oe, Monsignor, ou te faailoa atu ai ma le faamaoni ou lagona ua ou lagonaina. Ou te lei faamoemoeina lenei mea iinei, ina ua mavae se faafeiloaiga mafanafana toeitiiti atoa le fa tausaga talu ai e lau Afioga, le Susuga Cardinal. Afai ou te aoteleina a'u upu, ou te faapea atu: o se Farani, ou te ita, o se Pole, ou te le fiafia, o se Kerisiano, ou te faalumaina ma o se ositaulaga faalelotu, ou te lagona Keriso i totonu ia te au. 'ia teena. Sei ou faamatala atu: e ui lava i le mea moni na ou tatalaina loʻu loto mai le patele i le vicar general o le Diocese i le aso 7 o Aperila, e foliga mai na te leʻi manaʻo e malamalama i se mea ma na ia tusi atu i loʻu Itumalo se tusi na faʻafeiloaʻi ai aʻu i le 'le mafai. ' ma 'e leai se aoga' mo 'se faifeau' lea e manaʻo e avea ma tagata sili i le lalolagi, ae e leai. O le faamaoniga? O aʻu o se tagata ita mo ia, ma i le avea ai o se ositaulaga e sili atu, i lenei tulaga, pe a tatau ona mafai ona ou olaola i le fefaatauaʻiga. Sa ou manatu o le a ou ola ai o se tagata galulue faatasi lelei a le Faifeau Palisi, Patele Didier Monget, ma fai mai e le mafai ona ia maua se fesoasoani mo lenei galuega faafaifeau i masina. Ae aisea na tatou le fesili ai i lona finagalo? Na ia fai mai ia te aʻu ou te le iloa se mea e uiga i le mea o loʻo molia ai aʻu. O ia sauaga o manatu le lelei e uiga i a'u o se tagata soifua? O loʻu faaleagaga ma loʻu mafaufau e faʻalavelave nai lo le faʻatalanoaina, e aunoa ma se faʻamaonia ou te fai atu ai, ae i le suafa o le Alii. Pe o aʻu ea o se tagata faigaluega leaga i le Tovine a le Alii talu ona ou tausia tulaga taua na ou mauaina i le vaega muamua o loʻu olaga i Polani? Sei o tatou taofi le vaai atu i eseesega ma se mata le lelei. Talosia ia i ai ni galuega fou i le Ekalesia a Bordeaux, Ou te tatalo i afiafi o Aso Faraile uma i le lotu a Saint Eulalie; ae e tatau ona tatou faaaloalo muamua ia i latou ua tuuina mai e le Atua ia i tatou, pe a latou o mai mai se isi nofoaga, e oo lava i Polani! Ae a oo ina sili atu a tatou ausiaga matutua ma tatou inoino ia i latou, e le finagalo le Alii i se faifeau e leai se loto ma le malulu, o le aafiaga o loo ou mafatia ai i le taimi nei, ma le le tonu. Na taʻu mai e le Alii ia te aʻu e toʻafilemu ma faamagalo le tagata na faatiga mai ia te aʻu, ma le Community i loʻu Itumalo, oe na tatau ona faitau se tusi e tuu ai se manatu leaga ia te ia, ma le uiga taua na ia maua mai le Atua soifua, le meaalofa ma le meaalofa. mealilo, e pei ona fai mai ai le susuga ia Ioane Paulo II, e faatatau i lana lava galuega. Ae a oo ina sili atu a tatou ausiaga matutua ma tatou inoino ia i latou, e le finagalo le Alii i se faifeau e leai se loto ma le malulu, o le aafiaga o loo ou mafatia ai i le taimi nei, ma le le tonu. Na taʻu mai e le Alii ia te aʻu e toʻafilemu ma faamagalo le tagata na faatiga mai ia te aʻu, ma le Community i loʻu Itumalo, oe na tatau ona faitau se tusi e tuu ai se manatu leaga ia te ia, ma le uiga taua na ia maua mai le Atua soifua, le meaalofa ma le meaalofa. mealilo, e pei ona fai mai ai le susuga ia Ioane Paulo II, e faatatau i lana lava galuega. Ae a oo ina sili atu a tatou ausiaga matutua ma tatou inoino ia i latou, e le finagalo le Alii i se faifeau e leai se loto ma le malulu, o le aafiaga o loo ou mafatia ai i le taimi nei, ma le le tonu. Na taʻu mai e le Alii ia te aʻu e toʻafilemu ma faamagalo le tagata na faatiga mai ia te aʻu, ma le Community i loʻu Itumalo, oe na tatau ona faitau se tusi e tuu ai se manatu leaga ia te ia, ma le uiga taua na ia maua mai le Atua soifua, le meaalofa ma le meaalofa. mealilo, e pei ona fai mai ai le susuga ia Ioane Paulo II, e faatatau i lana lava galuega.

O le faaleagaga o Ioane Paulo II na musuia ai aʻu i taimi uma ma ou te manaʻo e ola ai i le faʻaauauina o mea na ou mauaina i Polani, lea na ou nofo ai i le afa o loʻu olaga ae o isi ou te manatu o le a ou nofo i Farani. 'aua ne'i fa'avaivaia a'u mai lo'u nofo ai, e pei ona tatou faia nei. Ma ua ou talitonu i le taua o le faaaliga e uiga i le alofa tunoa faalelagi na faia e ala mai ia Saint Faustina ma aumaia i le lalolagi atoa e Ioane Paulo II. Po o le mea lea o loo faalavelavea ai loʻu itu faaleagaga? Mo le a? O fea la tatou te o i ai? Tau ina ia suia le tulaga i le avea ai ma sui o le paia o Ioane Paulo II ma Ioane XXIII. Ou te talosaga atu i la latou fautua paia ma Keriso i le tapunia o lenei Tusi.

Iesu j'ai confiance i Toi! O au uma lava, le Alii e! O a'u uma lava Maria!



Fa'amolemole talia, le mamalu e, o a'u fa'afeiloa'iga fa'amaoni ia Iesu Keriso lo tatou Ali'i. Ou te tuuina atu la’u tatalo i o outou faamoemoega uma ma le Ekalesia o loo outou gafa ai. Tama Casimir Kuczaj SChr

O la’u feiloaiga ma le Katinale ua fuafuaina mo Iulai 3, 2014 Iuni 29, Sagato Peteru ma Sagato Paulo, 2014

(I tapenaga mo le fonotaga ia Iulai 3: o le tusitusiga lea e faʻamoemoe e faʻaalia oʻu manatu) Mo Cardinal Jean-Pierre Ricard, Archbishop o Bordeaux, Monsieur Cardinal ma loʻu Tama Epikopo,

Na e fa'afeiloa'ia lelei a'u i totonu o le Ekalesia i Bordeaux i le fa tausaga talu ai ma ou te fa'afetai atu ma le fa'amaoni mo lena mea. Sa ou taumafai e avea ma se ositaulaga ma se failotu felagolagomai o le nuu Polani e tusa ai ma mea na tuuina mai e le Alii ia te au i meaalofa faalenatura ma taleni aemaise lava i mea na Ia tuuina mai ia te au i le tulaga faaleagaga faalelagi ma sili atu i le alofa tunoa o le perisitua ma le charism masani. o le Sosaiete a Keriso. Ou te faafetai i le Alii mo le filemu ma le olioli na ia tuuina mai ia te au i le faataunuuina o lona Finagalo lea ua faailoa mai mo au i le taimi mulimuli e ala i le siufofoga o loʻu Pule Sili, ma talu mai le 32.

o le Itumalo Falani-Sipaniolo lea e aumau i Farani, i Aulnay-sous-Bois. O le 2010 na sainia ai e Patele Jean Ciaglo ma Oe ma le Rector o le Misiona Katoliko Polani i Farani, Monsignor Stanislas Jez, le Fonotaga lea na mafai ai ona tofia aʻu mo le galuega faamisionare i le Ekalesia lea i Bordeaux. .

I lo’u iloa i ai, e tusa ai ma le mea o lo’o fa’atulaga mai e le Feagaiga ma Lau Tusi Misiona, ua ou i ai i la’u nofoaiga lona lua e tolu tausaga talu mai le aso 1 o Setema, 2013 ma ou te manatu e tatau ona ou i ai iina a itiiti mai se’ia o’o i le faaiuga o lenei kuata. , lea ua faamaonia e loʻu Pule Sili, ma ou te manatu o le finagalo lea o le Alii.

O lea sa matua faateia ai a’u, ina ua le tusa ai ma le finagalo o le Alii, i le Aso Sa Iuni 22 i luma o le Misasa mo Poles i Saint Nicolas, sa mafai ona ou faitau i le Revue mo le masina o Iuni o loo i ai nei - le Ekalesia Katoliko i Gironde. - faʻamatalaga e uiga ia te aʻu lea na fai mai le faʻafeagai.

O le mea lea na vave ai ona ou talosaga atu ina ia fai sau faatasiga ma Oe, Mr. Cardinal. Ou te lei mauaina lava se mea mai ia te outou a o lei oo i lena aso ma o le Pule Sili o le Itumalo lea na ou telefoni atu i ai i lenei mataupu na faamautu mai pea ia te au le finagalo lava lea e tasi o le Alii. 'E tatau ona fa'aaloalogia le Feagaiga ma so'o se mea e tusia pe fai mai e uiga ia te oe, ia talia ma le to'a. Ou te tatalo mo oe ma ia mautinoa o le a lelei mea uma. Ou te fesootai ma le Faipule i lea mataupu. O le a ia tali mai, ma le ofo e le tatau ona logoina o ia i se mea o le Coordinator sei vagana ai aʻu lava ia. E tatau ona fa'aaloalogia le Feagaiga ma isi. O le a fa'ai'u lou fa'alavelave ma e lelei mea uma e i'u lelei ma isi.'

E moni i le va o Aperila 7 ma Iuni 22 sa ou oo i se mea na matua tofotofoina ai au. Na ou tali atu i se Tusi Patino na tusi atu ia te oe ia Aperila 14, 2014, ae e leʻi faatagaina aʻu e le Itumalo e auina atu. Mulimuli ane, ina ua ou iloa na manaʻo laʻu uō o Jaroslaw Kucharski e vavae ese mai i la matou Faapotopotoga, ma na tuuina atu iā te ia se tofiga fou e aunoa ma le talanoa atu i lo matou Itumalo. Na ou tusia foi se Tusi fou ma se tagi i luma o lau Komisi Faamasino i le aso 6 o Iuni, 2014. Ae e leʻi tuuina mai e loʻu Itumalo se faatagaga, i le taimi nei, e faia ai. Na ou fesili ia te ia pe o le a le mea o loʻo tupu ma pe aisea ua faʻasalaina faalilolilo ai se vaega o le au Parishioners (o le mea moni na ou maua ai le faʻamaoniga mai le fofoga o Tama Didier Monget, e aunoa ma le toe tilotilo i ai) semanu e faaosofia ai le ita i le vaega a lau Sui Sili, o Jean Rouet, o le na foliga mai na talitonu ia i latou; mea na ou lagonaina i le taimi o le ma faatalanoaga i le aso 7 o Aperila, e aunoa ma le iloaina o lona amataga, aua na te lei talanoa mai lava ia te au e uiga i ai. E tatau la ona ia tumau faalilolilo?! E ala i le mateina teisi sa ou le alofa ia te ia ma ou te le iloa pe aisea? Ou te faaopoopo atu i ai Tusi e Lua na ou tusi atu ia te Oe. Na faatagaina aʻu e le Itumalo ou te faia, pe a ou iloa e aoga tele). Na ou fai atu ia te ia, ia Abbot Jean Rouet ona ou tusi atu lea ia te ia: Afai e le talafeagai loʻu tagata mo le misiona Polani, o loʻo i ai pea loʻu Uso i totonu. o le Diocese e mafai ona siitia i Bordeaux pe a maua e loʻu Pule Sili e lelei, ae tatau ona faaauau le misiona a Polani; a'u,

I lenei mataupu o loo i ai se le tonu lea, e tusa ai ma loʻu lotofuatiaifo, e le mafai ona ou taliaina. O le mea lea ou te talosaga atu ai i lau Ekalesia o loo taitaia e le Kolisi o Epikopo, i lalo o le matafaioi a le Sui o Peteru, ma o oe o le Sui Usufono, ina ia puipuia aʻu i lenei faiga le tonu. Afai, i le avea ai ma Faife'au o le Ekalesia Puleaga, ua e manatu e le'i faia e lou Faipule se mea sese, ou te talosaga atu ia te oe ina ia e sagatonu i lea tulaga. Muamua, e tatau ona faʻaaloalogia le Feagaiga ma e le toe popole loʻu Itumalo. E i ai taimi e gata ai ma taimi e tatau ona amanaia ma le sailia pea o le finagalo o le Atua, mai itu uma e aafia ai, ae aunoa ma le taumafai e faamalosia le lotofuatiaifo o se tasi, ma le sili atu i mea uma ia aua nei faia ni osofaʻiga faʻapitoa e faʻaititia ai le isi e pei ona faia ia te aʻu i luma o loʻu Pule ma loʻu Pule i luma o aʻu, Aso Gafua Iuni 23 i le telefoni, ina ua uma ona ou lafoina se tusiga i luga o laʻu blog patino : Faʻamatalaga e uiga ia te aʻu e le moni. Na ou auina atu ia Patele Jean Rouet, ma le manatu o ia e nafa ma lenei faamatalaga. Na ita o ia ma fa'aauau pea ona fai a'u e pei o se fa'ate'aina mautinoa mai le Dicese ma tautala leaga e uiga i lo'u Itumalo ma i'u ai ina motusia fa'atasi ma le sauā. Na atili ai ona ou faanoanoa, ina ua mavae le sefulu vaiaso o sauaga faaleagaga na fesootaʻi atu i le taʻusalaina taufaaleaga faalilolilo lea na faagaioi ai se uila afi. Aisea e te manao ai e ta’uleagaina a’u i luma o la’u Faapotopotoga, i luma o le Perepereane, ma mulimuli ane i luma o le Ekalesia atoa e ala i le Faamatalaga i luga o le itulau o tofiga: Ou te le talitonu o le tuuina atu o aʻu i totonu o ositaulaga e valaauina i isi sauniga i fafo atu o le Diocese o loʻu nofoaga. O le a la se tala e tatau ona ou fai atu pe a fesili mai tagata ia te aʻu e uiga i lenei mea mai soʻo se mea? O le faʻamatalaga e tatau ona sau mai ia te oe e faʻafilemu ai mafaufau o tagata ma taofi le faʻatupuina o le faʻalavelave i le Polani Community, lea e matua ofo ma e leai se mea e taʻu atu i ai e uiga i le mea e sosoo ai. E tatau ona fai le faamasinoga tonu ma o lau faamatalaga e tatau ona faamuta ai tala. O le faʻamatalaga e tatau ona sau mai ia te oe e faʻafilemu ai mafaufau o tagata ma taofi le faʻatupuina o le faʻalavelave i le Polani Community, lea e matua ofo ma e leai se mea e taʻu atu i ai e uiga i le mea e sosoo ai. E tatau ona fai le faamasinoga tonu ma o lau faamatalaga e tatau ona faamuta ai tala. O le faʻamatalaga e tatau ona sau mai ia te oe e faʻafilemu ai mafaufau o tagata ma taofi le faʻatupuina o le faʻalavelave i le Polani Community, lea e matua ofo ma e leai se mea e taʻu atu i ai e uiga i le mea e sosoo ai. E tatau ona fai le faamasinoga tonu ma o lau faamatalaga e tatau ona faamuta ai tala.

O lea o le a ou sau ai e taʻu atu ia te oe lau Susuga Katinale ma loʻu Tama Epikopo, le mea ou te manatu faamaoni. Ou te talitonu i laʻu puna puna mo le misiona i le Diocese o Bordeaux lea na amata i le fa tausaga talu ai ma ou te talosaga ina ia mafai ona faʻaauau i le umi e mafai ai. Na faatagaina i tatou e le Alii ina ia tofotofoina a o tatou ola uma i totonu o le Ekalesia le Tausaga o le Ola Faapa’iaina, na finagalo ma fofogaina e Pope Francis 2014/2015. O lo'o ou va'ava'ai po'o le a le finagalo o le Atua e fa'amautu mo a'u i le Pule'aga. Sa ou fesili i ai mai le amataga o la’u misiona iinei: Le Alii e, o le a se mea e te finagalo ou te faia. O le asō na ou sau ai ia te Oe e folafola atu e finagalo le Alii ia avea aʻu ma aloiafi o lona alofa mutimutivale paia e tusa ai ma lana fetalaiga ia Saint Faustina. Mai Polani o le a aliaʻe mai ai se aloiafi e saunia ai tagata mo loʻu toe afio mai. O lenei su'ega, ina ia mafai ona faamamaina a’u a o lei oo i se tulaga fou o lo’u olaga o se tagata faapaiaina ma ositaulaga ma ia mafai ai e Ia, le Alii, ona galue atili i lenei nofoaga o lo’u le aoga e pei o a’u. O lenei, lau Afioga, o le mea lea ua faailoa mai ia te au o le mea moni e uiga i laʻu malaga faafaifeautalai mo le fa tausaga i Bordeaux. Tau ina ia faamalamalamaina oe e le Alii i lenei mataupu ma ia e tuuina mai ia te au se misiona e avea ma au tali i mea uma e fesootai ma le faaleagaga o Saint John Paul II, o le na fai mai i le Sanctuary of Divine Mercy i Krakow i le 2002: Afai tatou te fia malamalama i loʻu Pontificate, e tatau ona tatou faasino i le Savali a Keriso na auina mai e Saint Faustina. e mafai ona galue teisi atu i lenei nofoaga o loʻu leai o aʻu. O lenei, lau Afioga, o le mea lea ua faailoa mai ia te au o le mea moni e uiga i laʻu malaga faafaifeautalai mo le fa tausaga i Bordeaux. Tau ina ia faamalamalamaina oe e le Alii i lenei mataupu ma ia e tuuina mai ia te au se misiona e avea ma au tali i mea uma e fesootai ma le faaleagaga o Saint John Paul II, o le na fai mai i le Sanctuary of Divine Mercy i Krakow i le 2002: Afai tatou te fia malamalama i loʻu Pontificate, e tatau ona tatou faasino i le Savali a Keriso na auina mai e Saint Faustina. e mafai ona galue teisi atu i lenei nofoaga o loʻu leai o aʻu. O lenei, lau Afioga, o le mea lea ua faailoa mai ia te au o le mea moni e uiga i laʻu malaga faafaifeautalai mo le fa tausaga i Bordeaux. Tau ina ia faamalamalamaina oe e le Alii i lenei mataupu ma ia e tuuina mai ia te au se misiona e avea ma au tali i mea uma e fesootai ma le faaleagaga o Saint John Paul II, o le na fai mai i le Sanctuary of Divine Mercy i Krakow i le 2002: Afai tatou te fia malamalama i loʻu Pontificate, e tatau ona tatou faasino i le Savali a Keriso na auina mai e Saint Faustina.

I le faaiuga, lua faatuatuaga, lo'u Tama Epikopo: I lo'u talavou ma le matou aulotu sa i ai i luga a'e o se uati tele i le itu taumatau o le Tapeneko le Ata o Iesu o loo tusia ai lenei faaupuga: Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! Na ala mai ia te ia na ou maua ai valaauga muamua e avea ma se ositaulaga. O le valaau lona lua lea na avea ma faaiuga a o ou latalata atu i laʻu Baccalaureate o se fuaiupu i le tusiga a le Co-Founder o le matou Faapotopotoga, le Auauna a le Atua Ignacy Posadzy: 'Ua leiloloa agaga Polani i fafo!'. Ou te talitonu ia Iesu ma lana Ekalesia na faavaeina e ia i luga o Peteru le Aposetolo. Ou te faatuatuaina la’u Faapotopotoga, le Sosaiete a Keriso. Ma ou te fa'atuatuaina Oe, pau lava lea o le mea na ou fia ta'u atu ma fa'asoa atu, i lenei avanoa e tu'u atu ai a'u i luma o lau afioga Katinale.

Le Tusi-Manatua i luga o le Ata o le Tolutasi Paia poʻo le Ata o le Alofa Mutimutivale Atua



Tusia e

Tama Casimir Kuczaj SChr



Tuuina atu i le Katinale ia Iulai 3, 2014 e fai ma sao i le 'Springboard for Mission' i le faaauauina o le 'Malaga Faamisionare'.

’ Filipo, o lē e vaai mai iā te aʻu, ua vaai o ia i le Tamā’ j 14.9. o le faatusa o Iesu lea ua tatou iloa i le lalolagi atoa talu mai le faapaiaina o Saint Faustina, e ala i lenei fuaiupu itiiti mai ia Iesu, ua avea ai o ia, i loʻu manatu , o le Ata o le Tolutasi Paia. O ave mūmū ‘ua fa‘ailoa mai ai le Alo o le Atua ma lana galuega o le Fa‘amasinoga ma ‘ave lanumoana sesega ‘ua fa‘ailoa mai ai le Agaga Pa‘ia ma lana galuega o le Fa‘apa‘iaina. O le Tama e Faavavau o le na toe faalelei le lalolagi ma Ia e ala i le Passion ma le Eseta o Lona Alo ma auina mai le Agaga Paia e ofoina atu Lona Alofa Mutimutivale, na manao i lenei Ata mo le taimi o totoe o Tagata i lona talafaasolopito faalelalolagi. Ou te leʻi iloa na ou paʻi atu foʻi i lenei tala lelei ma le fiafia i oʻu mata a o ou talavou.

Ua atili ai ona ou talitonu, o loo ou ola i loʻu Iupeli Auro o laʻu Feiloaiga ma Iesu i le iloa atoatoa o le avea ma Kerisiano ma le iloa o Upu Moni o loʻo faʻaalia i lenei Tusi i le Katinale. I le 12 o o’u tausaga, sa ou tilotilo atu i le Ata o le Keriso Alofa Mutimutivale i la’u ekalesia ma lagona le tosina atu ia Iesu i se aso e avea ai ma ona soo ma ositaulaga. I le fitu tausaga mulimuli ane, na ou iloa ai e finagalo foʻi o Ia ia avea aʻu ma sui o le Faapotopotoga Faalelotu na auina atu i le lalolagi atoa e auauna i Polani Emalaga. Faatasi ai ma le galuega faapope a Saint John Paul II, o lona Filifiliga sa na o ni nai masina na muamua atu i loʻu faauuga, na mafai ai ona ou iloa e pei o ia le silisiliese ma le agalelei o lo tatou Alii le Atua: le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. Ma, e le galo ia te aʻu talu mai loʻu laʻitiiti sa i ai le Ata-Ata lea, i sina mea itiiti,

Ua faaolaina i tatou ona o le Mea lilo o le Tolutasi Paia; Ou te talitonu afai e le o le Atua le Tolutasi Paia, e le mafai lava ona faaolaina i tatou. O le solitulafono faasaga i le Atua na manaomia ai e na o le Atua lava e mafai ona faaolaina i tatou. Ma o le fofo na maua i le Atua, talu ai o Ia lava o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. O le mea lea o le a tutupu mea uma i le va o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia ma o i tatou o le manuia sili: o le Meli Sili o le Alofa Mutimutivale Paia. E le talitonu i ai le tiapolo. E le mafai ona faaolaina o ia ona e le talitonu o ia i le Tolutasi Paia lea o loo i ai i le taimi e tasi, pe sili atu nai lo mea uma.

taimi, Tasi le Atua soifua ma le moni ma e leai lava se tasi na o Ia. O lea la, o lona uiga, e tatau ona avea ma Kerisiano ina ia faamoemoe e faaolaina. O le faamoemoe e le o le vavaeeseina o le mea na tuufaatasia e le Atua mai le amataga.

amata... Faatuatua, faamoemoe ma le alofa. I la tatou itu o le tolutasi o meaalofa ma uiga lelei e faatino ma fua mai. O le a tuuina atu e tagata uma se tala i mea na ia faia aemaise lava i lenei vaega faalelotu ma faaleagaga. O nei mea uma lava na finagalo ai Iesu e faamanatu atu i lana Ekalesia ma le lalolagi atoa e ala i faatalanoaga ma feau na tuuina atu ia Saint Fausine, Failautusi ma le Aposetolo o le DIVINE MERCY.

Le Susuga Katinale ma lo’u Tama Epikopo, faapea foi ma outou uma o’u uso e ma tuafafine i tagata, ua atili ai ona ou talitonu, afai e leai.

o le Atua, le Tolutasi Paia, o ia o le Atua soifua ma le moni e tasi, po o se isi faaupuga, afai e Na o le Atua, ae le o ni Peresona e toatolu, e le mafai ona faaolaina i tatou. O le mea lea ou te fia faamatala atu ia te oe,

i le alofa tunoa o lenei Atua e Toatasi: o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. O le Evagelia i le fuaiupu lenei: ‘Ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau’ J 3,16n ua faailoa mai ai ma faapea mai ‘se ala manino ma le ofoofogia. I se isi mau, na fetalai atu ai Iesu lava ia ma faapea atu i le motu o tagata: ʻO i latou uma e foaʻi mai e le Tamā iā te aʻu e ō mai iā te aʻu; o se sau foi ia te au ou te le tulia lava...Aua o le finagalo o lo’u Tama ia maua e i latou uma o e vaai i le Atalii, ma faatuatua ia te ia, ia maua le ola e faavavau...’J 6,37nn . Matau i inei upu: O tagata uma e ‘vaai i le Atalii’. Na ou mauaina e ala i le mafaufau i le Ata lea ou te faaigoaina i igoa eseese: 'o le Togiola', 'o le Alofa Mutimutivale Paia', o le Tolutasi Paia', 'o Feagaiga e Lua', 'o le Paia', ma isi.

Mo a'u lava ia, o le 'Ata o la'u Vocation' ma le Fa'ailoga o le Tala Lelei Fou. Ou te talitonu i le faaupuga - 'o lē e vaʻai i le Alo' e tatau ona tatou mafaufau saʻo i le 'Eucharist, le Faamanatuga Faʻamanuiaina, pe a 'faʻafeiloaʻi le Au faʻapaʻiaina' e tagata talitonu' - e tatau foi ona malamalama i le mea na tupu. i le soifuaga o Sagato Faustina lea na fetalai i ai Iesu: Ia vali le ata ua e vaai i ai ma ia muai vaaia i le falesa o lou taupulega ona sosoo ai lea ma le lalolagi atoa; e ala i ona tagata agasala o le a maua loʻu alofa tunoa mai loʻu loto tumu i le alofa mutimutivale.

E manino lava o Iesu i le tolusefulu o le seneturi lona luasefulu na faasino i tatou i ana Upu o le Talalelei. Ae o loo ia faasino foi i se Ata o lona Ata ma ni faailoga mautu e pei o le 'o mata e tatau ona avea ma mata o loʻu tiga tiga', 'o ave e iai o latou uiga saʻo: 'o le vai e taʻuamiotonuina ai' ma le 'toto e maua ai le ola' isn e le ofoofogia? Ma o lenei finagalo faaalia o le Alii e tuuina atu

le Ekalesia ma le lalolagi atoa 'le sipuni e aumai ai le alofa tunoa o le Faaolataga mai Lona Puna' pe o se fua lenei na tuuina atu i tagata mama'i o le auala lea e faamalolo ai? Ou te ofo i lo'u talavou mai lava i lo'u tilotilo i ai ma ou vaai i lenei Ata i totonu o la'u aulotu a Sagato Anthony o Padua i Polani. I lo'u olaga atoa ua tuuina mai ia te au le alofa tunoa ina ia atili ai ona ou fiafia i lenei Keriso

O Iesu e ala i lenei Ata ma sa ou matua alofa ia te ia faafetai i mea uma na mafai ona ou muai faitau mai le olaga o Saint Faustina aemaise lava talu mai le aso o loʻu faauuga faaositaulaga 'faitau faatasi ma le toatele o isi le

soifua o Sagato Ioane Paulo II'. O ia, o le mea tonu lava, i le taimi o le Taua Lona Lua, sa savali atu i le nofoaga sa i ai lenei Ata i le taimi i le Convent a Sisters of the Mother of Mercy i Krakow, ma ou te matua talitonu na ia oo i se aafiaga lava e tasi. e pei o aʻu, i le luasefulu tausaga mulimuli ane, sa silasila atu le Alii ia te ia ma fetalai mai ia te ia: 'Aua e te fefe, sau ma mulimuli mai ia te au!' ma sa ia ulufale atu i le Seminare faalilolilo ma faapea atu, e pei o au i le tolusefulu tausaga mulimuli ane: Ua lelei Iesu, ou te faatuatua ia te Oe!

Ina ia faailoa atu i le lalolagi atoa le Feau ma le Ata na tuuina mai e ala i le auaunaga i le soifua o Sagato Faustina ma avea ma laulau faafoe mo le talaiga fou mo le

meleniuma lona tolu o le Salutary Announcement for Humanity i le vaega a le Tolutasi Paia, e toatasi le Atua soifua ma le moni, o le talavou o Karol Wojtyła na filifilia ma auina atu, i totonu o le Ekalesia e avea ma Pope Sili mo

e avea ma Aposetolo o le Alofa Mutimutivale Paia. Na ia iloaina faalauaitele lenei mea i le taimi o le faapaiaina o le Basilica o lena igoa i Krakow ia Aokuso 2002, i lana malaga mulimuli faaaposetolo i lona atunuu moni. Afai tatou te fia malamalama i lo’u Pontificate, le Pontificate o Ioane Paulo II, o lana tala lea, e tatau ona tatou faalagolago ma mafaufau loloto i le Fe’au a Keriso na ala mai ia Saint Faustina. O lana uluai Encyclical 'Redemptor hominis' i luga o le Togiola le Alo o le Atua, o Iesu Keriso, lomia i le Aso o Saint Casimir Mati 4, 1979, na tuuina atu ai loʻu loto i le malosi malosi faaleagaga ma Ia ma lona Pontificate i lona amataga.

ma ina ua ou iloa o lana Encyclical lona lua o le 'Dives in misericordia' o Novema 30, 1980 - i luga o le Divine Mercy, na ou malamalama ai o lona faaleagaga o le ositaulaga, le epikopo ma le pope, sa fesootai e pei o le maina mai lona talavou. i lenei Ata o le Tolutasi Paia - o le Ata o le Togiola. Mulimuli ane na ou maua ai le faamaoniga o le mea na ou mateina, o lana malaga i le olaga

i le taimi o le Taua ma lona asiasi soo i le Falesa lea na faʻaalia ai lenei Ata-Icon i lena taimi atoa ma e oʻo mai i aso nei. Mai le Alo i le Tama, mai le Tama i le Alo ma le Agaga Paia. Ua viia le Tolutasi Paia

e le aunoa i ana upu ma ana faatinoga i le olaga. O le Encyclical lona tolu e mafai ona na o le tasi lenei: 'Dominum et vivificantem' o Me 18, 1986. O le mea moni e faamoemoe se tasi e faalogo muamua i le Tama, sosoo ai ma le Alo ma mulimuli ane i le Agaga. Le muamua i luga o le Tama, lona lua i luga o le Alo ma le lona tolu i luga o le Agaga Paia. O le a sili atu ona talafeagai, e tusa ai ma fua fa'atatau. Ae a tatou masani i lenei Ata-Icon tatou te faia e pei ona faia e Saint John Paul II. O le faavae lea o lona faaleagaga ma lona Pontificate, e pei ona ou matauina i le amataga o lenei tusiga, o loo sii mai ana lava upu mai lana malaga mulimuli i Polani. O lana malaga mulimuli i Falani i Lourdes o se faʻailoga foi mo aʻu e uiga i lona faʻamaoni Marian ma lana mautauave a le episcopal 'Totus Tuus' mai le Tusi a St Luis Grignon.

de Montfort: 'O le tuuto faamaoni i le Taupou o Maria.'



I le tapenaga mo le Tausaga Paia sa ia faia foi le mea lava lea e tasi pe toetoe lava: Mai le Alo e ala i le Agaga Paia i le Tama e Faavavau, e Faamanatuina le Litinoina o le Upu i le malamalama o le Tolutasi Paia. Ma mo le tolu meleniuma na ia fautuaina ai i tatou ina ia taulai atu la tatou vaai i le Alo o le ata atoatoa o le Tama i le Agaga Paia. O le taulai atu o le vaai a se tasi i luga...E foliga mai e itiiti mai o tatou itu le vaai atu i se Ata, ae e taua tele i le silafaga a le Atua le faalagolago ia te Ia e pei ona i ai i le Atua moni e toatasi, i Peresona Paia e Toatolu, i lenei. le Tolutasi Paia, ma fai atu ma le lotomaualalo: Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! I lenei fuaiupu o loo i ai le taua o le Faatuatua, Faamoemoe ma le Alofa. O le mea lea, Na talosaga atu Iesu ia Saint Faustina ina ia tuuina atu foi lenei Talosaga Faapitoa i luga o lenei Ata lea e tatau ona tosina atu ia te Ia agaga ma loto o tagata e ala i o latou lava mata. O le Agaga Paia i lenei talanoaga i le va o le Alo ma le Tama o le na tuuina mai le ola e faavavau na manaomia mo le tagata lenei Faamanatuga Tulaga ese, lea e leʻi oo i le taimi nei, e ui lava i mea uma e faia i le lalolagi ma lomiga o tatalo ma savali o loo tauaveina faapitoa e le 'Laiti. Journal' of Saint Faustina, e le'i malamalama atoatoa ma atoatoa. E le o le Faamanatuga, ioe, ua lelei; ae o se faalavefau faapea i le pito i luga 'se faapaiaina o le tagata i le Divine Mercy', e le Grand Roma Pontiff, lea ua faatagaina nei e valaau i le Au Paia i se taimi puupuu talu ona alu ese mai lenei lalolagi,

aso malolo o le a avea outou ma Kerisiano! O le a avea outou uma ma Kerisiano pe 'e te le avea', ou te fai atu, mafaufau i upu a Marlaux, e uiga i le faaleagaga o tagata i le meleniuma lona tolu.



O le Atua o le Tusitala poto i le faatinoga o Upu o loo tautalagia ma faaalia i le taimi lava e tasi ma faailoga ua tuuina mai e pei ona aumaia e le Tusi Paia faaaʻoaʻoga atoatoa. O le a ou taumafai e taʻu atu ia te oe se mea e te leʻi faʻalogo muamua i ai, o le faʻamatalaga o lenei Ata ma Faʻamatalaga na tuʻuina atu i tagata i le Taimi o le Mulimuli.


Na ou mauaina mea uma i lenei Ata ma lenei Tusiga ma o le a ou faamatalaina e ala i lou mafaufau loloto ma oe i le Afioga a le Atua. Fa'ata'ita'iga o lo tatou lotofuatiaifo, o se nofoaga muamua ma fa'amanuiaga e mana'o le Tolutasi Paia e tu'uina atu le mealilo tautupu ma ala mai ai, o a'u ma oe, i tagata uma. Talu ai e tatau foi ona ia fesootai ma puapuaga o Keriso, a o lei agavaa o ia e molimau atu, lea foi na ou oo i ai talu ai nei a o lei mafai ona ou faailoa atu au lava ia i se malosiaga fou o le Agaga, e tatau ona ou mafaufau nei ma amata i le valaau atu ia te Ia o le Tina. o lenei 'Alii o mafaufauga ma soifua' o Iesu Keriso lea! Na ia fanauina i tatou uma i le tiga o lona loto mama mo se taunuuga fou pe a faaalia lona mamalu faatasi ma lona Alo talu mai le Agaga o le mamalu, na afio le Agaga o le Atua i lona uluai i luga o le fogaeleele: o ia o lē na folafolaina ‘tumu i le alofa tunoa’ o le Taupou e le Agelu ma ‘faamanuiaina’ o le ‘Tina o le Alii’ e Elisapeta, le Taupou Amuia ma le Tina o lenei Mealilo Sili o le Togiola ma le Alofa Mutimutivale. A o le Fa'amasinoga, e na'o le to'atasi lava le Togiola ma le Fa'amasinoga tonu e tasi na Ia faataunuuina.



UA FAATAUINA E IESU KERISO Amiotonu uma

MA E ALOFA MAI LE ATUA



Fa'atomuaga.

O St Thomas Aquinas i lona taimi i le fesili o le Fa'atuatuaga Kerisiano na fa'ailoa ai o ia i le Ekalesia o 'se foma'i agelu'. Na ia iloa e mafai e le Credo ona faʻaogaina ni nai tala. O le manatu lea ou te fia manatunatu ai i lenei taimi o le fia faalolotoina ma le aufaitau le anotusi o le Feau na tuuina atu i tagata e ala i le faufautua a Sagato Faustina.

O upu nei a Sagato Toma: „Ua tatou maua i mataupu (o le Faatuatuaga) se galuega e talafeagai ma le Tama, o le foafoaga; ma, e faapena foi, o se galuega e talafeagai ma le Agaga Paia o le: 'Ua fetalai mai o ia e ala i le au Perofeta . I totonu o nei mataupu e tatau foi ona i ai se galuega e talafeagai ma le Alo i lona tulaga paia.” 1. Thomas Aquinas, Summa Théologique t.III p.27, Les Editions du Cerf, Paris 2007

O lenei fuaiupu o se amataga lea mo se sailiiliga loloto mo le Tusi Paia, i o tatou taimi o le talaiga fou, o loo tatou i ai. Ou te faamoemoe e maua le fesoasoani mai le Agaga Paia o lē na fetalai muamua e ala i Perofeta ona sosoo ai lea ma le Au Aposetolo ma avea ma ana meafaigaluega itiiti i lenei galuega faafaifeau o le faapaiaina o le Afioga ia Ioane Paulo II.

Fai mai le Saint John Paul II: 'E le mafai e le failotu ona faatapulaaina o ia lava i le faasaoina o oa o aoaoga faavae na tuufaasolo mai i aso ua mavae. E tatau ona saili ina ia malamalama ma faailoa atu le faatuatua i se auala e mafai ai ona talia e ala i o tatou mafaufauga ma le tautala i aso nei.' Ioane Paulo II. O la'u tusi manatunatuga, Edition du Rocher Jean-Paul Bertrand, 2004, mo le lomiga Falani. itulau 71.

E pei ona tusia e Saint Thomas Aquinas, lea na ou taʻua i le amataga o la tatou manatunatuga, ou te talitonu i le malamalama o le Faatuatua, o le Faatuatuaga, e taʻua foi o le 'Aposetolo' Faatuatuaga, e mafai lava ona talia, a itiiti mai , A

o loo sosoo mai le mataupu e uiga ia Iesu le Nasareta: o le mea lenei: 'o le galuega a Ioane le Papatiso, na Ia faataunuuina ai mea tonu uma lava'. O le a matou tuu i totonu o mea moni lilo: 'Na ia aveesea le tino mai le Taupou o Maria ma avea ai

Tagata - ma -'Na tigaina o ia i lalo o Ponotio Pilato'. O lea la, o le faatatauina na faia i le Tama ma le Agaga Paia: o le Tasi e avea ma Foafoa ma le isi e fetalai mai e ala i perofeta, o le a faapea foi ona tautino mai o le Alo o le Atua lea o le a faatatau i le 'faataunuuina o le amiotonu uma'. Pe mafai e isi mataupu ona maua pea se nofoaga i le Faatuatuaga o se mataupu o le a tatou le talanoaina iinei. Ae e taua le iloa, i le pasi, ma le taʻua o le manatu o le aʻoaʻoga faʻaaʻoaʻoga, lea na tauaveina e Saint Thomas i le toetoe lava atoatoa.

Na faamanino mai e Saint Thomas Aquinas o se galuega e talafeagai ma le Alo i lona tulaga paia e tatau ona i ai i mataupu faavae o le faatuatua, e pei o le tulaga mo le Tama ma le Agaga Paia. Ae ui i lea e leai se tasi na mulimuli ia te ia, e tusa lava pe leai se mea e le lava o Thomists, aemaise lava i le Dominicans, na laga lenei fesili i le talafaasolopito, e foliga mai ia te au. O le feagai ai ma le tele o faafitauli i o tatou taimi mo le Ekalesia o loo feagai ma se tofotofoga tele o le Faatuatuaga Katoliko.

I le avea ai ma ositaulaga, ou te manaʻo, a o leʻi oo i le Tausaga o le Ola Faʻapaʻiaina, ou te faia lenei luʻitau, i le alofa tunoa o le Atua ma le malosi o le Agaga Paia. Ua uma ona ou faia lenei mea i le Tausaga o le Faatuatua i la'u gagana, Polani; o lea ua ou manao e fai i Farani. Na faia a’u e le Alii ia fanau i Polani ma nofo ai iina mo le 30 tausaga muamua ona sosoo ai lea, ina ua uma ona valaauina au i le Misiona i Polani i Atunu’u, Na Ia faia a’u ou te nofo i Farani mo le toeitiiti atoa le tolusefulutolu tausaga.

O Saint Thomas, pe a talanoa e uiga i tala talafeagai mo le Faʻatuatua, na faʻaopoopoina foi lenei mea i le mataupu o le Faamanatuga Faʻafetai, faʻanoanoa i se isi itu (o loʻu manatu lea), o lenei Credo e le faʻaalia lona faʻavae. O lona manatu lenei i le mataupu: 'O le faamanatuga o le Eucharist e aumaia ai se faigata faapitoa, e sili atu nai lo le tele o mataupu. O lea e tatau ai ona tatou tusia se tala faapitoa e uiga i ai. O lea e le foliga mai o le numera o

ua lava tala. 2. galuega ta'ua i.27 Ina ua mae'a le mea ua tatou iloa e uiga i nei foafoaga i lenei vaega: 'Tantum ergo' mo se fa'ata'ita'iga ma ona atina'e uma lea i Falani o lo'o taulotoina i le va o le faitauga lona lua ma

o le Tala Lelei i le Aso Sa o le 'Tausamiga a le Atua' ua ta'ua nei o le 'Sakalameta Fa'amanuia o le Tino ma le Toto o Keriso'. O le Angelic Doctor e talanoa e uiga i mataupu Katoliko o le Faʻatuatua ma mea o loʻo taʻua i le Faʻatuatuaga, i le taimi o le faamanatuina o le Aso Sa Eucharist. Pe a masani ona tatou matauina, o loʻu malamalama lea, tatou te faanatinati i le Misasa ua leva ona tatou mananaʻo i sauniga sili ona pupuu e mafai ma o le Faatuatuaga e sili ona tatou filifilia e le o Nicene- Constantinople e pei ona masani ai i Polani, mo se faataitaiga e mafai ona tatou fesili ifo ia i tatou lava i le fesili: O le a le uiga o le faaopoopo atili o mataupu e taulotoina?E le manaomia e le lalolagi i aso nei. ma afai o le faafeagai?

Pe tatau ona tatou fesili muamua i le Agaga Paia i lenei mataupu ae le o tagata, e oo lava i le taimi o le faatemokalasi paia. E manaʻo e osofaʻia ma pulea mea uma e ala i le faʻaaogaina o le natura faʻanatura o le tagata agasala e faateʻia ai o ia lava ma faʻateʻia soo i lona faʻatamala e oʻo lava i mataupu ogaoga ma le faʻalelei e faʻatatau ia te ia saʻo mai le anthropological, filosofia, faaletino, meaola ma metaphysical, ma fa'aauau i fesili tau amio ma fa'alelotu. Pe tatou te le o vaʻaia ea le faatemokalasi, tuʻuina i 'sosi uma' ma 'manaʻo e avea ma masiofo o mea uma ma i soʻo se tau', e matua suia lava.

vave i sauaga fa'apulepulepulepule?! O le mea lea na faaosofia ai la matou galuega o suesuega faafaifeau, ina ia tauaveina le luitau o le tetee i lenei savali agai i faiga faapaupau faaonaponei lea e fafaga i lagona o ituaiga uma e faaosoosoina i le vaai muamua ae faatauasoina pe a faaauau pea ona tatou usitai i ai e aunoa ma le tali atu i le tetee ma le mafaufau loloto. gaioiga i vaega uma, ma aisea foi e le fa'alelotu ai.

O le mea ou te manaʻo e fai iinei o le faʻaalia o aʻu lava ia e atagia ai le faʻamoemoe na nofoia aʻu talu mai loʻu laʻitiiti ma le talavou i loʻu atunuu moni o Polani. Ona oo atu ai lea i le tausaga lea ua ou i ai, i lo’u matua matua lea ua latalata atu i ni faailoga patino o le matua ma iu ai ina saunia e lipoti atu lenei fuaitau faalelalolagi i le Foafoa o mea uma ma i le Togiola Silisiliese, faatasi ai ma isi, o lo’u agaga mea ua ou faamoemoe e ala i le toe fai soo o lenei valaau: Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! O lea ua aumaia ai nei ia te aʻu e taulimaina le mataupu ua filifilia mo lenei suʻesuʻega sili atu ona vavalalata ma oe, laʻu tagata faitau na filifilia patino e le Alii lava Ia mo lenei taimi ma mo lenei nofoaga e te maua ai oe lava, e talanoa atu ia te oe mata i mata. gutu i ou taliga aemaise lava mai lona Loto i lona loto na te manao e faia foi faapea.

'Aoao mai ia te a’u—ua fetalai mai ai Iesu Keriso—ia avea a’u ma o’u soo, aua o a’u le agamalu ma le lotomaualalo, ona outou maua lea o le malologa. Mat 11: 29 Ua tatou maua le avanoa e aoao ai e uiga ia Keriso i lenei suʻesuʻega, ma o loʻo i ai mea tuai i nei mea uma, ae e iai foʻi, o le a e ofo, laʻu uo, o le a iai mea fou e te leʻi faʻalogo i ai. e tusa lava pe o oe, atonu o se Cardinal. O le Katinale tonu lava lea na filifilia e Iesu lava Ia e faitau mea o loo ou tusia iinei ma i se mea i lenei lalolagi ia Iulai 2014. Na malie o ia e talia aʻu i le aofia ma na ia filifilia le aso o le Tausamiga a Saint Thomas lava ia. E le o le mea lea ua uma ona tatou taʻua. Leai, o le soifuaga o Iesu, le Aposetolo, o se tasi o le Toasefululua, atonu e sili atu nai lo isi taimi o le pule o i latou uma e masalosalo. E maeu le Atua ma le Alofa Mutimutivale. Aso Sa Lona Lua o le Eseta, faavaeina - e pei ona finagalo Iesu i le talanoaga ma se taupousa faigofie Hélène Kowalska - saunia e Saint John Paul II i le Tausaga Paia

ina ua ia folafola atu i le Aso Sa lava lena o lana Au Paia. Ma seʻi o tatou vaai! O ia lava e sefulufa tausaga mulimuli ane i le aso 27 o Aperila sa i ai le faitau miliona o tagata i le salafa o le lalolagi e ala i auaunaga a le aufaasālalau


faamamaluina ma folafola atu e Pope Falanisisi le Paia. Ma e sili atu ona maofa, e leʻi tupu muamua lenei mea i luma o lana paaga faamaoni ma le suitulaga e oʻo lava i le tulaga o le Sui o Keriso, lea ua avea nei ma Pope Emeritus faʻaaloalogia.

Mulimuli ane, e tatau ona ou agai i luma ma o lea ou te saili e faamatala pe na faapefea ona tuuina mai lenei mataupu fou e uiga ia Iesu ma le Faatuatuaga ma, ou te faapea atu - na tuuina mai ma le agamalu - ia te au, mai le Tausaga 2000; e tatau ona ou fai atu,

talu mai lena taimi, ou te leʻi fefe lava e suia le anotusi o laʻu tatalo ae i le Tausaga o le Faʻatuatua, na ou faia e ala i le tusi atu i le Pope se Tusi i lenei mataupu. Atonu e mafai e le Katinale ona maua o ia

i se mea i le taimi o lana asiasiga i Roma, masalo o loʻo i totonu o faʻamaumauga, pe afai e le lafoina ni tusi i se lapisi i totonu o le Faalapotopotoga mamalu. O la'u tusi la mai le patele lotu e masani lava ona i ai i se mea, a ea? Ou te le fia iloa. Na o lo'u tiute na ou faia. Na tuuina mai ma le agamalu ae malosi ia te aʻu i le aso 19 o Tesema, 2012, ona o lea ua tuuina mai ia te aʻu e tusi lenei Tusi-Suʻesuʻega umi i loʻu Tama Epikopo ma le Susuga Cardinal. Talu mai lena aso, o le mea lea, i laʻu tatalo o le Faatuatuaga, ou te faʻatinoina i le tagata lava ia, o nisi taimi ou te tautala ai foi i aʻu talanoaga faaleagaga ma Kerisiano maisi tagata, a oo mai se tulaga ma se mataupu, o le uiga o laʻu tala o le Savali o le Divine Mercy e tusa ai ma Saint Faustina ma e tusa ai ma le Saint John Paul II. I lo'u

galuega faafaifeau foi, i totonu o faleaiga pe a tatou fafagu Saint Ioane le Papatiso, ou vave ulu atu i le loloto o lenei mauaina e fesootai ma le Ata o le Tolutasi Paia. Na tuuina atu e Rublev lana lomiga o lenei Mea lilo tele o le Faatuatuaga Kerisiano ma o loo faaalia i luga o le ante-pedium o le Fata faitaulaga sili i le ekalesia a Sainte Eulalie i Bordeaux. Ae na sili atu ona lelei na faia e Iesu.

E muamua ona ou matauina se fiafia faapitoa i lenei taimi i le soifuaga o Iesu lea na Ia fetalai atu ai ia Ioane le Papatiso e auauna atu ia te ia i le taimi o lana faatalanoaga ma ia i auvai o Ioritana: ‘Ua taunuu Iesu mai Kalilaia, ua faaali mai i auvai o le Ioritana. Ioritana, ona sau ai lea o ia ia Ioane ina ia papatisoina e ia. Na manaʻo Ioane e taofi o ia ma faapea atu: “O aʻu e tatau ona e papatiso, ma o oe e sau iā te aʻu!” Ae na tali atu Iesu iā te ia: “Tuu mai ia iā te aʻu mo sina taimi; i lenei auala e tatau ai ona tatou faia atoatoa le mea sa’o.” O lea na faataga ai e Jean o ia e fai. Mt 3, 13-17 Sunday Missal, Official liturgical text, present by Pierre Jounel, Desclée-Mame, Paris 1981 p.515

Ou te tautino atu foi ua fai sina taimi ua atili ai ona ou ofo i le va o le Fanau mai o Iesu ma le Maliu o lo tatou Alii o Iesu Keriso i le tautinoga o le Faatuatua i Aso Sa taitasi tatou te see e aunoa ma se taofi, e tusa lava mo sina taimi, i lona soifuaga ua tumu ma faataunuuina o le Atalii o le Tagata, le Alo o le Atua. Ina ua ou mauaina ma mafaufau loloto mo se taimi umi lava i foliga o le Keriso o le Alofa Mutimutivale, na valiina e tusa ai ma lona finagalo na faailoa atu ia Saint Faustina i le aso 22 o Fepuari, 1922 i le Convent of Plock, sa ou maofa i le taua o le loloto o le malamalama o le tasi. Na auina mai e le Atua.

Na ou fesili atu: 'Le Alii e Iesu, ou te faatuatua ia te Oe.' Ae ia faailoa mai ia te au lau Melilo i le loloto atili. Ta'u mai ia te a'u, pe faapefea ona ou tautala atu i lau Togiola i tagata soifua ina ia mafai ona latou maua lea lava talitonuga ma talia lou Alofa Mutimutivale. Ua sili atu nei ona ou malamalama lelei o le tautala i le alofa mutimutivale ae le o le tautala i le faamasinoga tonu o le le amanaiaina lea o le galuega paia ua faataunuuina e le peresona paia o le Alo o le Atua.

E ala i le faitauina o le galuega a Saint Thomas Aquinas, lana 'Theological Summa', na ou maua ai le mea ua uma ona ou tusia e uiga i ai ma sa ou faia se faaiuga e fai lenei suʻesuʻega ma avatu i oʻu uso ma tuafafine i totonu.

tagata ma i le Ekalesia la’u molimau. Ou te toe foi atu i le filifiliga o le Aso o le Au Paia Toma, lea e ta'ua i nisi taimi o le le mautonu. O le mea lea ua faatagaina ai foi le Katinale e le toe talitonu i lenei Tusi-Manatua ma

mea uma o iai. Ae ou te faamoemoe o le a ia amanaia i ana faaiuga e uiga ia te au ma o le a mafai ai ona ou fesoasoani ia te ia i lana galuega faatino ua faaigoaina: 'The Springboard for the Mission', pe a uma ona ou maua le fiafia e auai i le mea sili ou te mafaia le galuega faatino talu ai: 'Fa Tausaga o le Malaga Faifeautalai'. 'Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe!' lea ou te matua fautuaina atu i tagata uma, pe e te talitonu pe leai, e toetoe lava a leai se tau ma 'e mafai ona aumaia ai faamanuiaga tetele'. Se’i o tatou tilotilo i le tala lea a Tomasi e ‘le talitonuina’. Pe na otegia ea o ia e Iesu ona o ana upu uiga ese ma lenei alaga: 'Leai, ou te le talitonu'. Faatasi ai ma Iesu, e mafai lava e le aunoa ona taofiofia le tautala ma uiga, aua mo i tatou ma lo tatou faaolataga ua Ia faataunuuina ai le faamasinoga tonu. Lenei se nofoaga mo le Alofa Mutimutivale o le Tama Faavavau ma lenei 'mo le lalolagi atoa' e amata mai ia Saint Thomas: Aua e te le talitonu ae talitonu. 'Lo'u Alii e ma lo'u Atua!' Muamua 'Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe!' E moni mulimuli ane na fetalai Iesu: Amuia e le vaai ae talitonu. Ae o lenei mea e faatatau i se vaega toalaiti, ou te talitonu; ma aisea foi e le oo mai ai i lenei tausaga e 1922 ina ua ia tuuina atu ia te ia, ma e ala atu ia te ia i le Ekalesia atoa, mai i Ana talanoaga faafuaseʻi ma Sister Faustina: ia faia se Faatusa o Ia ma faateleina i le tele e mafai ai i le lalolagi atoa, ma pe a Sa Ia folafola atu o le a ia manatu i ai e faatatau i tagata taitoatasi o e fia vaai ia te Ia a o lei toe afio mai o Ia i le mamalu o Lona Tama. Oute talitonu; ma aisea foi e le oo mai ai i lenei tausaga e 1922 ina ua ia tuuina atu ia te ia, ma e ala atu ia te ia i le Ekalesia atoa, mai i Ana talanoaga faafuaseʻi ma Sister Faustina: ia faia se Faatusa o Ia ma faateleina i le tele e mafai ai i le lalolagi atoa, ma pe a Sa Ia folafola atu o le a ia manatu i ai e faatatau i tagata taitoatasi o e fia vaai ia te Ia a o lei toe afio mai o Ia i le mamalu o Lona Tama. Oute talitonu; ma aisea foi e le oo mai ai i lenei tausaga e 1922 ina ua ia tuuina atu ia te ia, ma e ala atu ia te ia i le Ekalesia atoa, mai i Ana talanoaga faafuaseʻi ma Sister Faustina: ia faia se Faatusa o Ia ma faateleina i le tele e mafai ai i le lalolagi atoa, ma pe a Sa Ia folafola atu o le a ia manatu i ai e faatatau i tagata taitoatasi o e fia vaai ia te Ia a o lei toe afio mai o Ia i le mamalu o Lona Tama.

Ou te tautala mai le poto masani ma ou te le o fai atu i se tasi e talitonu tauaso ae na o le taumafai e iloa e oe lava ia. O lo'o fa'aitiitia ma fa'aitiiti solo fa'atasi ma le Fa'amanatuga Fa'afetai:

Leai se motu o tagata i le Adoration fuafuaina. O le a la le mea e le tofo ai i lenei Savali ma le Ata na finagalo ma tuuina mai e Ia. Na ia iloa muamua le tele o ata o ituaiga uma o le a osofaiatagata soifua i nei fitafita fa'ameleniuma. Matamata i le taaloga soka ae le o le taumafai e matamata i ata tatou te taʻua o le amioatua ma o le taimi lava e alu ese ai le tupulaga o tama matutua ma tina matutua, tatou te aveesea ma suia i latou i le a? E te iloa le tali, vaai i lou potu; e leai lava se nofoaga mo Iesu po o le Virgin Amuia?, po o se tagata paia faapena ma faapena. E faitau afe ma afe o latou i luga o le TV fesootai po o lau komepiuta. Ou te ofoina atu ia te oe lenei Ata ma lenei Savali ma e tatau ona ou taumafai e faatalitonu oe lemu ae mautinoa mo lou lava lelei. Ua ou talitonu i ai ma e faapena foi le toatele o isi. Ou te iloa o le Ata

Tulaga tulagaese o le Tolutasi Paia o loo tuuina mai i le Talafaasolopito atoa o Tagata, lea o loo ia te Ia lava ma o Ia lava o loo aoteleina ai le Afioga uma a le Atua o loo i totonu o le Tusi Paia ma le Tu ma Aganuu atoa a le Atua.

le Ekalesia ma lona Faipule. Ma o le faalilolilo o le mea na tupu i Ioritana, lea tatou te taʻua o le Papatisoga o Iesu, o lona uiga e toetoe lava a galo le Tusi atoa o Levitiko, manatua na o ni nai fuaiupu malolosi, e pei o se faataitaiga: Ia paia, aua o aʻu e paia - ua fetalai mai ai le Alii. I le 50 tausaga talu ai, na faamanatu ai e le Fono Lona Lua a le Vatikana e faapea, ua valaauina Kerisiano uma i le paia. Ae aiseā la e toʻaitiiti ai e faapaiaina moni i latou lava ma afai e aafia ai, mo se faaaʻoaʻoga, e oo lava i aiga Kerisiano, o loo i ai pea le tele ma le tele o teteaga?

E matua faigata lava ona malamalama po o le a le amiotonu ma le paia o loo manaomia mai alii ma tamaitai mai le Tolutasi Paia ma tuuina atu i le taimi lava e tasi mai ia te Ia o se Meaalofa a le Atua i le Agaga. O lenei Meaalofa e tau le iloa pe itiiti foi le iloa. O loo i ai se galala mo le faamasinoga tonu i soo se mea.

Ua faaalia e le Tama e Faavavau lona alofa mutimutivale, ua faataunuuina e le Alo le faamasinoga tonu ma ua tuuina mai e le Agaga Paia lona alofa, o le ala lea ou te talitonu ai i le Atua e toatasi i Peresona e toatolu o loo galue i le foafoaga ma le togiolaina o tagata. O la tatou suʻesuʻega i le faʻataunuʻuina o le faamasinoga tonu e ala ia Iesu Keriso o lea e manaʻo ai e avea o se auaunaga i le talaʻiga fou. Ia foa'i mai e le Alii le Atua le alofa tunoa e fa'amaea ai lenei galuega i le fa'atuatua, fa'amoemoe ma le alofa.

E ala i le tautua a Jean Batiste. O le mataupu muamua lea o la tatou suʻesuʻega. O ai o ia? Na faapefea ona saunia o ia e le Atua mo lana misiona? O le ā le auaunaga na ia faia iā Iesu le Nasareta? Pe o lona maliu fasia o se faasilasilaga o le Passion o le Mesia?

Ua faataunuuina e Iesu Keriso le amiotonu uma. O le a avea lea ma mataupu tutotonu o la tatou suesuega. O le Alo o le Atua i le Feagaiga Tuai. O folafolaga faa-Mesia na tuuina mai e ala i agelu ma perofeta. Le liutino tagata o le Togiola ma lana Galuega o le Togiola. Na afio mai o Ia i le vai, i le toto ma le Agaga. Le Papatisoga ma le Mealilo o le Paseka a Iesu Keriso. Faatuatua o se manumalo i le lalolagi.

Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! O le mataupu lona tolu ma le faai'u lea o la tatou fa'aaliga. Le fe'au a Keriso na tuuina mai i le lalolagi i le olaga lilo o Sagato Faustina. E mafai faapefea ona tatou faauigaina le faailoga o Keriso ma ave e sau mai lona Loto Paia?

Na tuu e le Pope sili Ioane Paulo II lana faailoga i le talafaasolopito o le tagata. Ua ia faailogaina olaga o le toatele o tagata aemaise lava o a’u, ou te talosaga atu ia te ia e fesoasoani mai ia te au i lenei galuega mo le mamalu o le Atua ma le faaolataga o agaga. O lona soifuaga ma lana galuega ua a’oa’oina ai a’u i mea e tele aemaise o mea na ia aumaia i le Ekalesia i le mataupu o le Divine Mercy, i le mafutaga ma Saint Faustina Kowalska, lea na ia faapaiaina i le 1993 ona faapaiaina ai lea i le Tausaga Paia.

2000. Na ia tali mai i la’u talosaga e faamanuia le TOTUS TUUS Association na faavaeina i le aso 6 o Aokuso , 1996, ma faatuina i le aso 1 o Novema o lena lava tausaga i Roubaix ; o le avatu lea o le faafetai le Atua i le faamanatuina o lona 50 tausaga o lona faauuina o se ositaulaga.

E tusa ai ma le faamatalaga a Blessed John Paul II: 'E le mafai e le failotu ona faatapulaaina o ia lava i le faasaoina o oa o aoaoga faavae na tuufaasolo mai i aso ua mavae. E tatau ona saili ina ia malamalama ma faailoa atu le faatuatua i se auala e mafai ai ona talia e ala i o tatou mafaufauga ma le tautala i aso nei.' Ioane Paulo II. O la'u tusi manatunatuga, Edition du Rocher Jean-Paul Bertrand, 2004, mo le lomiga Falani. itulau 71.

Ina ia lagolagoina lona tulaga pope ma auai lana galuega faafaifeau o le folafolaina atu o le Talalelei a Iesu Keriso, na fanau ai lenei Asosi i Farani i le va o Aokuso 6 ma Novema 1, 1996.

asiasi i le tuugamau o Saint Luis Marie Grignon de Montfort. O le talaʻiga fou o se faʻavae autu o lenei Asosi o Tagata Faʻamaoni , o ona Tulafono na faʻamaonia e le Epikopo o Lille, Monseigneur Jean VILNET i le tausaga lava lea e tasi 1996. Sa ou nofo i le diocese o Lille: Roubaix –Lille-Dunkerque-Roubaix i le va o le 1982 ma le 1998 , sefuluono tausaga sili ona matagofie o le olaga. Ina ua mavae le lua tausaga i le Diocese o Autun 1998-2000 ona sosoo ai lea ma le 10 tausaga i Abscon-Escaudain i le va o le tausaga 2000 ma le 2010 seia oo ia Setema e maua ai aʻu i Bordeaux talu mai lena taimi.

O TULAFONO a le Asosi Katoliko TOTUTUUS



  1. Fa'amatalaga Faavae:



E na o le Atua e mafai ona tuuina mai le faatuatua ola, ae e mafai ona tatou tuuina atu la tatou molimau. E na o le Atua e mafai ona aumaia le faamoemoe malosi, ae e mafai ona tatou tuuina atu le mautinoa i o tatou uso . E na o le Atua e mafai ona tuuina mai le alofa

moni, ae e mafai ona tatou aoao e alofa le tasi i le isi. E na o le Atua e mafai ona aumaia le filemu i le lalolagi, ae e mafai ona tatou totoina le lotogatasi ma le lotogatasi. E na o le Atua e mafai ona tuuina mai le lototele ma le malosi, ae e mafai ona tatou lagolagoina i latou e pauu. Ua na o le Atua lava le ala ma le upumoni, ae e mafai ona tatou faasino atu i isi. Ua na o le Atua lava le malamalama e faavavau ae e mafai ona tatou faasusulu atu i mata o tagata. Ua na o le Atua lava le toetū ma le ola, ae e mafai ona tatou toe faafoʻisia atu i isi le faanaunauga e ola. Ua na o le Atua lava ua lava ia te Ia, ae sa finagalo o Ia e manaomia la tatou fesoasoani.

  1. Sini:



1/ Galue mo le pipii lelei o Kerisiano i le Faipule le Ekalesia ma le Pope.

2/Saili fa'ailoga mautu ma se fa'asinomaga Kerisiano mautu e ala i le manatunatu loloto i le Tusi Paia, A'oa'oga a le Ekalesia ma Tusitusiga a le Pope. 3/ Aoao le lototele e ola ai mai lou faatuatuaga i se lalolagi faigata, e faailogaina i le le ano, le talitonu, faaosoosoga a lotu, nofoaga, ma isi.

4/ avea ma nofoaga e nonofo ai mafutaga:



  1. Tautinoga a le au paia:

1/ Tatalo i le Atua faatasi ma le puluvaga a le Taupou Amuia o Maria, le Tina le alofa mutimutivale, ina ia toe faafoi atu le tagata ma le galuega o le foafoaga i le Foafoa. 2/ Tatalo mo le Pope, lo tatou Epikopo ma le Ekalesia; ole atu i le Alii mo ni galuega fou faaositaulaga, lotu ma misionare.

3/ E ala i le auai lelei i le Eucharist Paia, ia iloa le alofa o Keriso mo le tagata ma, e ala i taulaga, ia auai i le oa e le mafaamatalaina o le alofa ma le faanoanoa na ofoina atu e le Tina o Iesu i le Alii mo le faaolataga o le fanau a tagata .

4/ Ia viia ma ifo ia Keriso i le Faamanatuga, le Mea lilo tele le Faatuatua, ua foaiina mai ai e le Atua, le Tama Lona Alo i tagata ina ia faaolaina ai i latou.



5/ Ola i le alofa tunoa o le Atua, ia nofouta i le avea ma atalii o le Atua, ia faaaʻoaʻo ia Iesu o le Tala Lelei, galue i le tagata lava ia, galulue faatasi ma le alofa tunoa o le Atua, ia gauai atu i galuega musuia a le Agaga Paia, ia faataunuuina ma le faamaoni le galuega. finagalo o le Atua.

O AʻU O LOU ALIʻI! O A'U O LOU MARIA UMA!



SU'ESU'EGA TUSI PAIA I LE MAUTUA O LE FAAMASINOGA ATUA

E ala i le tautua a Jean Batiste. O le mataupu muamua lea o la tatou suʻesuʻega. O ai o ia? Na faapefea ona saunia o ia e le Atua mo lana misiona? O le ā le auaunaga na ia faia iā Iesu le Nasareta? Pe o lona maliu fasia o se faasilasilaga o le Passion o le Mesia?

Ua faataunuuina e Iesu Keriso le amiotonu uma. O le a avea lea ma mataupu tutotonu o la tatou suesuega. O le Alo o le Atua i le Feagaiga Tuai. O folafolaga faa-Mesia na tuuina mai e ala i agelu ma perofeta. Le liutino tagata o le Togiola ma lana galuega o le Togiola. Na afio mai o Ia i le vai, i le toto ma le Agaga. Le Papatisoga ma le Mealilo o le Paseka a Iesu Keriso. Faatuatua o se manumalo i le lalolagi.

Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! O le mataupu lona tolu ma le mulimuli lenei o la tatou folasaga. Le fe'au a Keriso na tuuina mai i le lalolagi i le olaga lilo o Sagato Faustina. E mafai faapefea ona tatou faauigaina le faailoga o Keriso i ave e sau mai lona loto? Ua aga'i atu le tala'iga fou. Ia avea i tatou ma faatupu filemu.

Mataupu I.



O le perofeta o Malaki i le Tusi Paia o loo maua o le mulimuli i le Feagaiga Tuai. I lana Tusi o loo ta'u mai ai le afio mai o le Mesia ma Lona Sui. O lenei Tusi o loʻo aumaia le tala sili o

taulaga fou, e maua ai e le Atua le mamalu e tusa ma lona Suafa. 'E lē mafai ona faafitia o Ioane le Papatiso o se tasi o tagata silisili ma sa matuā vavalalata o ia iā Keriso, auā na fetalai Ieova e uiga iā te ia: “E leʻi tupu mai foʻi i tama a le fafine se tasi e sili atu” Mat 11,11. itulau 37

O le tagata silisili i tane na fananau i le fafine, o Ioane le Papatiso o le a i ai se auaunaga e tuuina atu i le Mesia na folafola mai i le Feagaiga Tuai atoa: o le papatisoina lea o ia i le vai o Ioritana pe a oo uma i laua uma i le tolusefulu. . Sa taumafai malosi St Luke Evangelist i le vaega muamua o lana Tusi muamua e tuuina atu se tala i le mea tonu e mafai ai. Mo Keriso Iesu faapea foi ma Ioane le Papatiso, o tala o le faasilasilaga ma le fanau mai o le Tasi ma le Isi o loo tuuina atu i se tala manino. O Ioane le Papatiso e tupuga mai i le faitaulaga sili o Arona, le uso o Mose. I le itu uma o lona tama o Sakaria ma lona tina o Elisapeta. E faapena ona maua'a lana auaunaga i le sauniaina o ala mo le Faaola o le lalolagi i tapuaiga uma e tuuina atu i le Atua.

i le talafaasolopito atoa o le nuu o Isaraelu na aumaia e le Atua mai le nofo pologa ma le puapuaga i le nuu o Aikupito. O le Feagaiga muamua a le Atua ma ona tagata i tafatafa o le mauga o Sinai ma le meaalofa o

O le a iai i le Tulafono a latou faatatauga i le tapuaʻiga, e faia muamua i le faleʻie o le feiloaʻiga i le taimi na sopoʻia ai le toafa, ona sosoo ai lea ma nofoaga ua filifilia e le Atua mo lenei mea, a o leʻi iai i le malumalu o Ierusalema, ua faatulagaina ai le tofiga o ositaulaga e tusa ai ma lenei mea ua faia e le Atua. na poloa‘i atu ai i le fānauga a Isaraelu i le Levitiko.

O le faaaliga na faia e le agelu o Kaperielu ia Sakaria i totonu o lenei Malumalu o Ierusalema i le ono masina a o lei oo i le ono masina o le a ave e lea lava agelu ia Maria, le Taupou Paia i Nasareta i Kalilaia. I lana fe'au na faia e le Atua

ta'u atu i le faitaulaga sili sui ua talia lana tatalo; o lana avā fo‘i, ‘ua pā ‘ua na o ia, ‘ina ‘ua toeaina fo‘i o ia, e fānau ai se tama tane ‘iā te ia; Ua muai faamatalaina e le agelu lana misiona o le valaauina o le fanauga a Isaraelu i le liuaina ma le sauniuniga mo le Alii o se Nuu atoatoa; o le agaga ma le mana o le perofeta ua faagaeeina foi ina ia tatou iloa ai mea uma ua saunia e le Feagaiga Tuai e perofeta sili ina ia mafai ona maua le faaleleiga i le va o le Atua ma Tagata e ala i le Fegalegaleaiga Fou ma le Faavavau ia Iesu Keriso. O loo faamatala mai e le Alii o Iesu i

o lenei fuaiupu: ‘Ua galue le Tulafono ma le au Perofeta seia oo ia Ioane; talu ai ona o ia e oo i ai le malo o le Atua i faiga sauā ma o ē saua foʻi e ulu atu i ai. Ua faailoa mai foi o le a faatumuina Ioane le Papatiso i le Agaga Paia ua uma ona amata mai i le manava o le tina.

I lona fanau mai o Sakaria lava lona tamā o le a vavalo ai o ia i le tama meamea o le a faataunuuina i auvai o Ioritana i le tolusefulu tausaga mulimuli ane: E te faailoa atu i le nuu le faaolataga e oo mai i le faamagaloina o a latou agasala ona o le alofa mutimutivale o Ieova. lo tatou Atua. O lenei alofa tunoa paia na valoia e Sakaria iinei tatou te maua i le savali a Keriso na tuuina mai i le lalolagi ma le Ekalesia i le olaga.

mysticism a Sagato Faustina. 'O le La e oso a'e i luga e asiasi mai ia i tatou e faamalamalamaina i latou o loo nonofo i le paolo ma le pogisa o le oti e taitaiina i latou i le ala o le Filemu', o Iesu Keriso lea o le a faailoa mai e Ioane le Papatiso lona faatasi mai ma le galuega: ' Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua na te aveesea le agasala a le lalolagi'.

O faitaulaga sili o le Feagaiga Tuai sa i ai se misiona e aveesea agasala a le Nuu o Isaraelu e ala i taulaga i manu na ofoina atu, o lona toto e tatau ona faamaligiina ma aumaia i luma o le Alii le Atua, i le mea e sili ona paia. A o leʻi fasia, na ‘maua’ e le manu le agasala e ala i le faaee atu o lima ma le taʻutinoga na faia e le ositaulaga sili e fai ma sui o tagata agasala. Na faamagalo e le Atua agasala ona sa talitonu le ositaulaga ma tagata i le Afioga a le Atua na faavaeina ai nei aiaiga o le tapuaiga.

O le faatuatua i le “Tamai Mamoe a le Atua” i le lumanai lea na tuuina atu ai le “aoga” i nei taulaga i le finagalo o le Atua e faailoa ai Lona alofa mutimutivale ia i latou uma o e talitonu ia te Ia ma usiusitai ia i latou na Ia auina mai,

o perofeta, ositaulaga ma tupu. O nisi o perofeta sa avea foi ma ositaulaga, ma o Ioane le Papatiso o le mulimuli ma silisili ia i latou faapea foi ma le sui o tagata uma—o le silisili o tagata.

tane na fananau i fafine – e tusa ai ma le fetalaiga a le Alii o Iesu i le Tala Lelei. I le avea ai o se faitaulaga sili faalelalolagi ma se sui o tagata e ala i le auaunaga na fuafuaina e le Atua, o le a talia e le Tamai Mamoe a le Atua ma ave i Ona luga le agasala a le lalolagi e aveesea ma togiola ai e ala i lana Paseka Meli: o lona Paseka ma Lona Maliu. i luga o le Satauro ma lona Toetu o le a tatalaina mo i latou uma o e faatuatua le puna o le tauamiotonuina ma le togiola.

O le a tatou faaauauina lenei mataupu o Ioane le Papatiso ma lona soifuaga ma lana misiona, pe a uma ona mautu mea uma e uiga ia Iesu Keriso ma lana galuega o le tauamiotonuina: Ua Ia faataunuuina mea tonu uma. O le autu autu lea o lenei folasaga.

Mataupu II.



o le muamua faapiopio i le afa-upu moni na ou ta'usalaina muamua. Atonu e le o iloa e tagata suʻesuʻe ma tusitala po o ai le Alii latou te fia auauna i ai: E le mafai ona e auauna i ni Matai se toʻalua, o le tala lea a Iesu i le Evagelia ma Na te faamatalaina le mafuaaga! Tatou te faia filifiliga pe tatou te mananao i ai pe leai ma o loo tatou i ai i le auaunaga a nei Tolutasi e lua o lo latou tulaga na ou taʻua i le mataupu ua mavae lea o loo tatou i ai i le auaunaga a Lusifelo. E atamai tele o ia ma faapi'opi'o e le iloa e se tasi lenei mea; o le mea lea na ou tusia ai: atonu latou te le faitauina i latou lava. E mafai ona e faia ma le loto malie ma e saini foi

vaitafe ma i'a...I le fale sa i ai mea uma ma e leai se vaitafe ma i'a...I le fale sa i ai mea uma ma sa leai se eletise seia oo i le 18 o'u tausaga e pei ona uma ona ou faasino atu i ai. Leai foi se TV; na o le tasi le aso na galue ai le leitio ma maa. Na matou misia se tala fou? E leai lava! Pe a feiloaʻi tagata, e tau lē toe talanoa i so o se mea! I totonu o le taulaga, o loʻo i ai le faʻaogaina o mafaufauga tulaga ese. E fai mai se tasi, tusi, pe faia se mea ma talanoa tagata uma e uiga i ai mai le taeao seia oo i le afiafi seia oo i se isi mea e tupu. O le fa'aogaina o manatu fa'alaua'itele e fa'atinoina e aunoa ma le masalosalo i se mea i upu aloa'ia pe le aloa'ia. O le mea taua o le galue ma faʻatau lelei. O faʻailoga a le au maimoa e taʻalo le tasi i le isi ma tatou fiafia i le taʻaloga o le natia ma le sailiga o le afa-upu moni pe afai tatou te faʻamaonia tagata uma e leai ma o le a leai se taimi poʻo le vanimonimo LE TASI UPUNI. Ae ui i lea, o le natura o le tagata, ua saunia lelei e puipuia o ia lava mai lenei taufaasese lautele. O le natura o le Atua ma le natura o le tagata e le tutusa le faatulagaga o le olaga. O aʻu o aʻu ae o oe e leai - fai mai i ana talanoaga faʻalilolilo le Atua le Tama ia Saint Catherine o Siena, le Patroness o Europa ma isi e toalima: Saint Benedict, Saint Cyril, Saint Methodius, Saint Bridget ma Saint Edith Stein . O le natura o Lē na Foafoaina Mea e sili atu nai lo mea uma e mafai e le tagata ona mafaufau i ai ae e sili atu i mea uma o le natura. O le mea fa'alenatura ua faia mo agelu ma tagata ina ia mafai ona latou ulu atu i le Fegalegaleaiga ma le Fegalegaleaiga ma Ia. O Lusifelo ma ona soo faatasi ma agelu fouvale ma tagata faapiopio e le oo atu i le lalolagi uiga ese ua ta'ua: Alofa Tunoa po o le Lagi; pe pei o le Talalelei: le Malo o le Atua, le Malo o le Lagi...O loo ou faasoa atu i le taimi nei mea ua ou mauaina ma ou aafiaga na o le lalolagi faalenatura o le tagata lea ua ou i ai; o le a oʻo mai le taimi e faʻasoa ai "le vaega Kerisiano o loʻu faasinomaga". Fa'atauaina: o le mea moni, matagofie ma le lelei i le lalolagi faanatura e iai o latou fa'atusa i le lalolagi fa'alenatura: fa'atuatua, fa'amoemoe ma le alofa. I le lalolagi faanatura o loʻo i ai foi tulaga taua tele: tatou te taʻua i latou o uiga lelei. Malosi, amiotonu, faautauta ma le le gaoia po o le faautauta. O a tatou amio e ola i nei tulaga taua pe malepelepe. E leai so tatou lagona faanatura e tumau ai i le ala e pei o manu. Ua iā i tatou le saʻolotoga e filifili ai e gaoioi i le ala saʻo o le lelei atoatoa. Ua toe foi le tagata i lana matafaioi o le avea ma tagata poto. Ae o le natura o le tagata e manua! Na te manaomia le alofa tunoa faalenatura ma le alofa tunoa i vaega uma o lona olaga. Ia tatou toe tumau iinei i le fesootai ma le olaga o le tasi ma le isi ma le alofa faalenatura. E le tetee le alofa tunoa i le natura; nai lo lena, na te fausia ana mea ofoofogia i luga o uiga lelei faalenatura. Ua toe foi le tagata i lana matafaioi o le avea ma tagata poto. Ae o le natura o le tagata e manua! Na te manaomia le alofa tunoa faalenatura ma le alofa tunoa i vaega uma o lona olaga. Ia tatou toe tumau iinei i le fesootai ma le olaga o le tasi ma le isi ma le alofa faalenatura. E le tetee le alofa tunoa i le natura; nai lo lena, na te fausia ana mea ofoofogia i luga o uiga lelei faalenatura. Ua toe foi le tagata i lana matafaioi o le avea ma tagata poto. Ae o le natura o le tagata e manua! Na te manaomia le alofa tunoa faalenatura ma le alofa tunoa i vaega uma o lona olaga. Ia tatou toe tumau iinei i le fesootai ma le olaga o le tasi ma le isi ma le alofa faalenatura. E le tetee le alofa tunoa i le natura; nai lo lena, na te fausia ana mea ofoofogia i luga o uiga lelei faalenatura.

O La'u Vocation - O a'u o se tagata-4



E oo mai le taimi e tatau ai ona amanaia e le “au o se tagata” le tulaga faapitoa; o le uiga taule'ale'a lea e amata ona fa'aalia atili i le matua aemaise lava o le talavou; o le ituaiga tagata e lua; O aso nei o loʻo tatou talanoa e uiga i mea faʻapitoa o le faʻafeusuaiga ma le faʻafeusuaiga, o lenei faʻamatalaga lona lua atonu e faʻaaogaina soo ae tatou te iloa lelei le mea e uiga i ai. O se manatu e tasi o lo o fausia ai foi se ala i lea vaega ma e le o lava foi le le mautonu e oo atu i tulaga maualuluga o fono a le atunuu; o upu a le Tusi Paia e uiga i amioga inosia o ia ituaiga ua galo pe sauaina. Na ou tusia "gaoioiga" ae ou te leʻi tusia "tagata"! E le mafai ona faamasinoina tagata soifua e se isi e ese mai i le Atua. O lo‘o ‘iā te a‘u le fa‘amasinoga – ‘ua fetalai mai ai le Ali‘i le Atua. Ae na te faamasinoina foi i tatou ona o faatinoga e amata i mafaufauga ma o nisi taimi e liua i upu. Pe a tatou faasoa atu e uiga i le olaga faa-Kerisiano, o le a aliali mai le faatinoga o le salamo o se laasaga taua mo a tatou sootaga ma le Atua: Ou te tautino atu i le Atua Silisiliese ma ia te outou ou uso e, ua ou agasala i le mafaufau i le upu ma le le faia... Ou te faafetai. le Alii mo le avea ma se vaega o le Aiga tele. E toafa o'u uso ma tuafafine e toatolu. O le mea moni e lua o le tane ma le fafine, e faaopoopo atu i ou Matua: Tane ma le Fafine, na faailoa mai ia te au i se auala masani. Tatou te aoaoina le tele o mea i aso uma. E le tutusa le avea ma se tane po o se tamaitai; tutusa le mamalu ae le tutusa le mea moni! Matou te mananaʻo e faʻaumatia lenei mea moni e pei ona leʻi faia muamua i le talafaasolopito o tagata. E itiiti se mea e fai ai le biology; e faatatau i natura uma o le tagata lea e faapitoa lava i se faatulagaga faaleagaga. O manu o loʻo i ai a latou biology ma le fisiki i luma, ae le o tagata! Na muamua faia e le Atua tulaga taua faaleagaga ona na o agelu ma tagata i foliga o nei mea taua na foafoaina: upumoni, matagofie ma le lelei. O le mea lea pe a oti so'o se tagata ola, e aofia ai ma tagata, e manogi leaga, e manogi ma vave ona le mafai ona tatalia le manogi leaga. O le natura lea e tuʻuina atu ai faʻailoga o le piʻopiʻo e ala i le teenaina o tulaga taua na faia e le Foafoa. O le ola fa'alenatura na o ia lava e mafai ona maua ai se vaifofo, ae e le mafai ona tatou faanenefuina le natura ina ia faamalosia ai e talia le pepelo! Ou te faafetai i le Atua mo le finagalo ia ou avea ma se alii. O lea na mafai ai ona valaauina au i le auaunaga faaositaulaga ae i le tau o le nofofua; E lē gata i lea, Na finagalo le Atua ia ou avea ma se tagata faapaiaina i le loto o lana Ekalesia. Faitaulaga lotu: o le a le alofa tunoa, Le Alii e. Ae matou te le'i oo i ai a'o le'i sefuluvalu o'u tausaga. Tatou toe foi i tua i lenei taimi o lo’u talavou. Sa i ai se taimi ou te manatua ai se teine ​​e sili ona ou alofa i ai: Ou te manatua lona igoa muamua ma lona faaiu: Grazyna Krzyzostaniak. Sa matua aulelei lava o ia. Na ia liliu atoatoa aʻu i totonu; ae ou te leʻi taʻuina atu i se tasi ma ou te leʻi taʻuina atu foʻi iā te ia. Ma e oʻo lava i ni nai masina aʻo lumanaʻi le Baccalaureate i le Aoga Maualuga; Sa ou fai atu ia te ia ou te fiafia ia te ia ma sa ma savalivali, ae lei faaalia mai e le Alii lona finagalo ma la’u galuega ia te au; o lona igoa o Lidia Baziak. Ou te taʻu atu le mea moni sa ou alofa ia te ia ma sa ia alofa ia te aʻu Sa ou manatu; ma o lo matou alofa sa mama. Sa ou ta'u atu ia te ia i se tasi aso i le savaliga sa ou lagonaina le valaauina i le perisitua ma sa ia malamalama ia te au. Na ou iloa mulimuli ane a o i ai i le Seminare na faaipoipo o ia i Moszczenica, i tafatafa tonu o Stary Sącz lea sa ma i ai uma i le Lyceum ma i le vasega e tasi B. O le isi sa i ai i le vasega e tasi ae ua leva ona iloa aʻu ona sa ma faia se tausaga fa'atasi i Gołkowice - vasega fa'ata'ita'i lona valu - na faate'ia a'u i se tasi aso i lo'u fesili mai ia te a'u i le fesili lea na matou tu'u ese ai lavalava pe a ulufale atu i totonu o le fale; o Marcelline Obrzud: Eh! O oe, Kazimierz, fai mai, na e sau i le Aoga Maualuga e te ulufale mulimuli ane i le Seminare, a? Ou te le manatua la'u tali, ae o lana fesili, ou te manatua. Sa ou fiafia i teine ​​ma i le Seminare i se fonotaga ma se fomai o le mafaufau na ou malamalama ai afai e le o le tulaga lea e le mafai ona ou talosaga e avea ma se ositaulaga! Ae sa tatau ona ou faia se filifiliga o le a tausia e le alofa tunoa o le Atua ma le Tagata o le Taupou Amuia o se puipuiga. Ma ou te iloa e moni lenei mea. O isi mea e fai atu o le a oʻo mai i lenei taimi e talanoa e uiga ia te Ia ma mea uma e avea ai i tatou ma Kerisiano ma tatou faia filifiliga e o faatasi ai.

O La'u Vocation - O a'u o se Kerisiano-1



I le mauaina o lo'u faasinomaga faaletagata tatou te le taofia; o se faiga malosi tele. O le vaega e uiga i le "O aʻu o se tagata" o loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia i aso nei ia te aʻu ma isi, ou te manatu, mo se faʻataʻitaʻiga e tusa ai ma loʻu mafaufau Slavic ma le vaega Polani o loʻu faasinomaga i le tulaga o le vaega Farani lea ou te mauaina atili. ma sili atu pe afai o le vaega tele o lo'u olaga faalelalolagi i le aluga o taimi ma e ala foi i aoaoga faifaipea ou te ola ai iinei. O lenei Mafaufauga na tusia ma lomia i le taimi lava e tasi na'o le Farani na'o ou faia i le taimi nei; ioe o lona uiga o se mea; e oo mai i le taimi nei sa ou tusia muamua i le gagana Polani ma mulimuli ane faaliliuina mulimuli ane. Sa ou filifili e faia se isi itu; Ou te manatu o aʻu o se Polani e pei o Farani, ou te fai atu faʻapenei: O aʻu o le selau pasene Polani ma le selau pasene Farani. E lē saʻo le tala? Ma o le a se mea e te iloa e uiga i ai? O se mataupu a le tagata ae le na o se matematika pe faaletino. Ma o se mataupu faa-Kerisiano, ou te faamautinoa atu ia te outou; afai e te faitau mai ia te aʻu seia oʻo i le iuga o le ae malamalama, o le mea sili ou te faʻamoemoe! O se mataupu faaletagata ma se mataupu faa-Kerisiano. E mafai ona tatou tuueseeseina? O mea ua faatasia e le Atua, aua le tuueseeseina e tagata! Ua masani ona tatou faalogo i lenei upu e faatatau i le faaipoipoga lea na fofogaina ai ina ua uma le finauga e uiga i le mafai ona tatala faaipoipoga i le va o le au Faresaio ma Iesu i le Tala Lelei. Ae o lenei Upu e sili atu lona lautele lautele. Ma ou te talitonu o iinei e i ai lona tulaga ma lona tulaga aloaia. O le amataga faa-Kerisiano e amata i le Papatisoga ma e faamautuina i le Faamauga; na te mana'omia le Fa'aleleiga ma le Eucharist e fai ma Fafaga ina ia fa'atupuina i tatou e le Agaga Pa'ia mo le vaetamaina e le Tama ia Keriso e fai ma ana fanau ma tagatanuu o le Lagi. I le fitu o oʻu tausaga na amata ai laʻu catechism ma i le iva o ou tausaga na ou maua ai le sauniga mo le taimi muamua, ina ua uma ona taʻutaʻu atu i luma o le patele Katoliko. Oi! E maeu le ma talanoaga ma le Alii o Iesu a o ma toe foi mai le falesa e fa maila le mamao! Sa vave ona ou maua se tofo i le mauaina o le Fa’apaupuga ma sa ou faapea ifo ia te a’u lava: e lelei pe a mafai ona ou mauaina soo le Fa’apaiga. Sa ou le fefe e mafaufau e avea ma se ositaulaga i se tasi aso, e tusa lava pe oo mai lena manatu i lo'u mafaufau i nisi o taimi. E le mafai. E te sau mai se aiga matitiva; matitiva tele e su'esu'e; ma isi tamaiti e o mai e le fesoasoani i lenei tulaga...O lea ou te le talitonu ai e mafai, ae i se tasi taimi, ou te manatua le faatulagaina ma isi tamaiti i tua o le falesa "se misa e pei o le 'lotu na faia e le ositaulaga' ma na faafiafiaina ai le faletusi. I le taimi o faigata i mafutaga ma aʻu uo, sa ula mai nisi ia te aʻu e ala i le fai mai: "fiafia tele" ma isi. I le falesa ona o le latalata atu i le Fatafaitaulaga ina ua matutua isi tama na iloa ai o se mea masani le agai i luma ma agai atu i le ulufafo, o nisi na faitioina aʻu ona o loʻu tumau pea! O nei tofotofoga laiti ua leva ona tauave mo le suafa o Iesu, sa ou fai ifo ai ia te au lava. Ona mafai ai lea ona sili atu loʻu mafaufau ma aoina i mea e le vaaia ae sili ona moni. O le ta'uta'u atu na i ai se aafiaga matagofie o le aveesea o le tausalaina; O aʻu o se tagata agasala ma na ou iloa a aunoa ma Iesu e le mafai ona ou faia se mea pe a faʻagasolo e temoni e aveese aʻu mai loʻu Vocation o se tagata ma se Kerisiano. O nei mea uma sa matua matuia lava. Na ou paʻu ma ou tu i luga, na ou toe paʻu ma ou toe tu aʻe ... O lenei ATA-ICON na ou maofa ai e foliga mai na tautala mai ia te aʻu e aunoa ma loʻu faalogoina o upu: o laʻu tali e tutusa lava: Iesu e, Ou te talitonu i ai. oe lava! Ou te fia avea ma tamaiti i le loto ae sa ou nofo mamao ese mai le ekalesia e faataunuu ai manaoga. Sa ou manatu faavalea o lenei mea ua le agavaa ai aʻu mai le mafai ona avea ma se patele! Le mea na matua sese lava; ae faatoa ou iloaina ina ua ou taliaina i le Seminare i le 19 o ou tausaga. O le olaga lotu ma le aulotu i le taimi o loʻu laʻitiiti ma loʻu talavou na faʻatumu moni ai loʻu olaga i le fiafia. Sa ou fiafia i le i ai i le Ofisa ma matamata i sauniga lotu sa faia e Faifeau. O lo'u manatuaga o Faifeau ma Faipule o le Ekalesia e le'i mou ese atu i lo'u manatuaga ola; i se isi itu, e tele naua emo o ituaiga uma.O Patele Michał Orczyk ma ona fulufulu mata lapopoa ma ana lauga uumi, ma i se tasi Aso Sa o lana taga o le faafeaoina o se tamaitai e le lelei ona laei ma faafeao atu i le faitotoa o le falesa ma isi. O le falelauasiga o lenei patele o loo mau i ou manatuaga ma le taunuu mai o le patele fou o Jan Stach o le na faaiuina ana tatalo e ala i le faalauteleina atu i latou i le le gata ... O lenei ositaulaga sa i ai le onosai maoae. Sa i ai se falelauasiga o se tasi ma na tuai mai le aiga. Na ‘ou fa‘apea ifo ‘iā te a‘u, o le a fa‘alumaina i latou e le ositaulaga i lenei mea; ae leai, e leai lava, na amata ona ia taitaia le solo e peiseai e leai se mea na tupu. Sa ia te ia se uiga filemu...Ina ua ia vaai mai ua ou sau ma fesili i le matua o le 18 mo le tusi faamaonia mo le faamaoniga i le Parish of Stary Sącz sa ia fai mai: Ua uma ona e fia faaipoipo? Le Vicars? O le mea muamua ou te manatua: Adam Machnik..Na ou iloa ai na alu o ia i Pasila o se faifeautalai...Na faagaeetia ai au..O le isi e igoa ia Czosnek Zbigniew? Ou te le mautinoa lona igoa muamua, le isi Kazimierz Zaucha; sa tutusa lona igoa muamua ma a’u ma sa ia tootuli i luma o le Tapeneko ma ona lima o loo uu; na sili ona ou taia ai; o lona Fa'atuatua i le Eucharist Pa'ia; Sa ou manao e faataitai ia te ia i lenei mea...Sa ou faia se faaiuga i laina nei: I luma o le Tapeneko ou te tootuli ai ma o’u lima o loo uu e pei o loo tatalo. O loo i ai iina Iesu Keriso...Ona sosoo ai lea ma lenei ositaulaga na faailogaina foi lo’u olaga ona o lona lafoaia o le perisitua mo se tamaitai ina ua 14 o’u tausaga; Ou te manatua lona igoa muamua: Marian. Sa fiafia o ia i tuuga uila...ma e foliga mai sa i ai ona faafitauli o le nofofua. Na tuua e Faifeau o le Parish Jan Stach lona tofiga ona o le tapulaa o tausaga. O se tulafono fou na faʻalauiloaina ina ua maeʻa le Fono Lona Lua a le Vatikana. E leʻi malamalama tagata Parisia i lenei mea. Aiseā e alu ese ai ma suʻe se mea e nofo ai? Ua tonu ia Epikopo Ablewicz ma ua tatau ona alu ese. Na alu o ia i Stary Sącz, na ou asiasi ia te ia. Na te lei faitio, na ia talia o le finagalo lea o le Atua. Ina ua ia iloa ua ou fia avea ma ositaulaga, sa ia taʻu mai iā te aʻu: “O Kaziu(Kazimierz i uiga faaleuō) i le olaga faaositaulaga, o le tele o taimi o le galuega faafaifeau e faavaivaia ai, ae mai lea taimi i lea taimi e itiiti ni taimi e maofa ai e peiseaʻī. Ua matala faafuaseʻi le lagi i ou luma ona e sauni lea e onosaia mea uma mo Keriso ma lana Ekalesia.” O loʻu manatua mulimuli o Jan Stach o lona faatasi mai lea i loʻu aiga i le aso o laʻu Misasa. O se patele fou ua uma ona faatuina i lena taimi: Patele Stefan Tokarz lea ua avea nei ma tagata nofomau o le Parish, talu mai le Faifeau Parish o loʻo iai nei: Patele Kazimierz Koszyk na ave lenei tulaga. Na ia fa'atagaina le Faife'au na muamua atu e nofo i le Palisi o se tagata nofomau ma ta'uta'u atu. Ma o loʻo sologa lelei mea uma. E tatau foi ona fai faapea ma Patele Jan Stach, ae o le a tatou le toe foi i tua ma o lona tuugamau o loo i le fanuatanu o le tatou Aulotu e tutusa uma lava. O le mea lea o loo tumau pea i lo’u loto, faatasi ai ma isi mea e uiga i lo’u talavou ma lo’u Ekalesia.

O Lo'u Vocation - O a'u o se Kerisiano-2



Ou te iloa o le faamatalaina o loʻu kuata muamua o le olaga ua ou tusia ni mataupu se fa i lalo o le ulutala "O aʻu o se tagata" ma na o le tasi mo le taimi i lalo o le ulutala "O aʻu o se Kerisiano". O le a faapaleni ai; ae e tatau ona ou faia se faamatalaga itiiti: Sa ou oo i mea o le lalolagi faalelagi i lena taimi e aunoa ma le mafai ona ou faamatalaina aʻu lava i lena taimi - ou te le manaomia ona faia lena mea i le taimi nei ou te mafaia, e tatau ma ou te manao e fai. e muamua i mea uma ona avatu le faafetai i le Atua ma avatu se molimau mo oʻu uso ma tuafāfine i tagata ma oʻu uso ma tuafāfine Kerisiano. O lenei lalolagi fou uiga ese na tatalaina ia te aʻu i le aso o loʻu Papatisoga ma sa ou siitiaina i le tulaga o le nofoalii tautupu o Iesu i le aso o laʻu Uluai Komuni. Ou te manatua lelei a matou talanoaga lilo. I le va o Iesu ma a'u sa i ai ni sootaga moni lava ae fa'alenatura. E mafai faapefea ona ou faamatalaina i le asō pe a faaopoopo isi kuata e lua i loʻu olaga, o lea ua 36 tausaga o avea ma ositaulaga lotu? Mo le Fa'apotopotoga, ou te fa'amanatu atu ia te oe i le sauniga o le Fa'amanatuga Fa'amanuia, e leai se isi mea na ou malamalama i ai ina ua mavae lenei taimi Muamua e ui lava i su'esu'ega uma na ou faia. E le o totonu o le vaaiga a le tagata; e matua sili atu lava ia te ia; tatou te ola ai ma tatou alualu i luma i se malamalama faanenefu lea e faatatau i le itu o le alofa ma le faamoemoe o se faaaliga lea ua na o le faatuatuaga faaKerisiano e galue ai. Ou te fai atu Kerisiano ma ou te faamalie atu i isi lotu. O le Tolutasi Paia e le mafai ona alofia, uo pele tagata. O le lalolagi fa'alenatura e leai lava se isi mea nai lo o Ia; i le fatafata o le Tamā, e ala i le Agaga Paia ma le faafetai i le liutino tagata o le Alo soifua ma le moni o le Atua, o le Atua e toʻatasi e pei o lona Alo e toʻatasi ma o lo latou AGAGA TASI. O le lotogatasi o le Atua e i le taimi e tasi ma i tua atu o taimi uma lona tulaga ese. I le lalolagi faalelagi e na o le tasi lava le auala e oo atu ai i tatou iina: o le ala lena o Iesu Keriso. O ia lava na fai mai ma le manino: O aʻu o le ala, o le upu moni ma le ola. Ou te faafetai ia te ia mo le faailoaina mai o lenei mea lilo tautupu ia te aʻu i loʻu laitiiti ma mo le faʻamalamalamaina o aʻu i lona uiga uiga ese ma le ofoofogia. O le Atua moni ma le Tagata moni. Ma sa ia tuuina mai ia te au e avea ma tagata moni ma le Kerisiano moni i le mamalu o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. O taimi uma lava ou te ulu atu ai i la'u aulotu, e oo mai lava upu i luma o o'u mata ma lo'u loto: Niech będzie Bóg uwielbiony- Viia le Atua! O lenei fasifuaitau e tusia i taimi uma i luga o le Fata faitaulaga i luga o le puipui. O le lalolagi fa'alenatura ua avea ma ou Nuu a'o fa'atali mo le Lagi. O loʻu laueleele faalelalolagi sa tatau ona tuu atu i ai: O le nofoaga muamua mo le mea e tumau e faavavau. O le lona lua seia oo i le aso mulimuli o le talafaasolopito. I le talafaasolopito o lenei Atunuu lona lua, Polani, sa i ai le meleniuma muamua o lenei Muamua i le 1966. Sa 14 oʻu tausaga i lena taimi. Primate Cardinal Stefan Wyszyński, e ala i lana poloketi o le Novena o Sauniuniga na faia i le tolu tausaga ina ua taofia o ia i le poloaiga a le Soviet-socialist malo o Polani i le va o le 1953-1956, ina ua tatalaina, na faia se vavega i le suafa o le Atua ma i le mamalu o le Tina Paia o le Atua, Masiofo o Polani. O le Kopi o lana ATA na fa'asalalau mo le 9 tausaga i Polani mai le tasi diocese i le isi ma mai le tasi aulotu i le isi. Ina ua pueina le Ata ma taofia, na o le Frame na faaauauina le ala, o le upu faatusa e mo i latou uma e le iloa le lalolagi faalelagi. Na iloa e i matou o Kerisiano na asiasi mai le Taupou Paia o lo matou Fafine o Częstochowa i la matou Palisi e oo lava i fafo o loʻo i ai naʻo le Faʻailoga ma le Paseka moligao, o le faʻailoga o Keriso lona Alo ma lo tatou Alii. O le talanoa e uiga i le lalolagi uiga ese lea e tapuaʻi ai le Tolutasi Paia i taimi uma e Foafoa uma o loʻo nonofo ai e le o se gagana masani. O Agelu ma Agelu Sili, o le Au Paia a le Atua ma a latou Fesootaʻiga ma i tatou ma Agaga uma o Purgatory o se vaega o lenei lalolagi faʻapitoa e faʻatino uma a latou galuega e tusa ai ma le finagalo o le Atua. Tatou te tuua lenei lalolagi uiga ese e ala i agasala matuia ma e mafai ona toe faaaofia i ai e ala i le Ta'uta'u atu paia.

O La'u Vocation - O a'u o se Kerisiano-3



O lo tatou Atunuu o loo i le Lagi. E mautinoa lava ou te lei iloaina nei fuaiupu lapidary mai le Tusi a le Au Paia o Paulo le Aposetolo a o ou laitiiti; ae ua uma ona ou ola atoatoa, ma naunau e avea ma tagatanuu agavaa o lenei Nuu Fou ma faavavau, ua faatumulia atoatoa i le filemu o Keriso ma le olioli i le Agaga Paia. O Keriso Iesu o le Tupu Tutasi lea o le Atulaulau vaaia ma le le vaaia ma le Taupou Amuia, o le Tina o le Atua ma lo tatou Tina, e ala i le alofa tunoa o le Atua ua tumu ai o Ia ma tumu, o le Masiofo mamalu o le Lagi ma le Lalolagi. O le lalolagi faalelagi e le o vavaeeseina mai le lalolagi masani: o le mea mulimuli e manatu i le muamua ae leai se fefiloi po o le fenumiai e pei o le Incarnation lea o lona faavae i le mea ua taʻua o le Hypostatic Union ausia ia Keriso, Alo o le Tama Faavavau ma le Alo o Malia, e sili ona lalelei. O le nofoaga o le Puluvaga e toʻatasi i le va o le Atua ma tagata o loʻo umia e le Tagata, o Iesu Keriso, e le o faʻatauvaʻa ma le nofoaga na maua e le Tamaʻitaʻi Faʻamanuiaina o Maria e ala i le filifiliga ma le filifiliga saoloto a le Tolutasi Paia i le Pule Sili ua uma ona ave e le Atua. o le amataga ma e oo lava i luma o le Foafoaina o le Lagi ma le Lalolagi, o mea vaaia ma mea e le vaaia. Ioe, e moni, o le a le mafai ona ou faia nei faamautinoaga i na aso o lou talavou e pei ona ou faia nei iinei, ae ou te tautino atu ma ou te tautino atu ou te iloa ma ola ai i se auala faigofie e pei o se atalii o le Atua. Sa ou i ai ma o loo i ai pea i le aso. Ou te faamoemoe e faatumauina lenei mamalu o le Tagatanuu o le Lagi seia oo i le aso mulimuli o la’u malaga i le lalolagi e talia ai i totonu o le Atunuu Faalelagi mo le faavavau. Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! Paia Virgin Mary, fesoasoani mai ia te aʻu! Ou te faafetai i le Atua, e manino lava, le Virgin Mary Amuia! Ua uma ona i ai i se Ata tele o Lona Loto Mamalu lea na faapipii e oʻu Matua i luga o le puipui o le potumoe - o le faamalama e vavae ese ai le isi Ata - o le Loto Paia o Iesu! Na avea lo tatou aiga faalelalolagi ma nofoaga autu o lenei Lagi lea sa ou tautala atu ai. E tatau lava ona e tilotilo! Sa matou lagonaina le alofagia ma le vaaiga e sau mai mata o nei Tagata e toalua: o le tasi o le Atua ma le isi o le Tagata: ua tuia o matou loto i se ave o le La, po o le a lava le tulaga i fafo i le lalolagi masani. I le isi potu sa i ai pea Elle i lana Ata o le Our Lady of Częstochowa! Ona sosoo ai lea ma Saint Anthony! Patron o loʻu tama ma le Patron o le matou Parish, sa i ai lona tulaga saʻo iina. Na te uuina foi se Tamaitiiti, o le mea lava e tasi o loʻo umia e le Our Lady of the Sanctuary of Claire Montagne! O Iesu, o le tama itiiti faalelagi ma le tagata soifua mai le itu o ona Natura e lua, ae o se Tagata na o le Atua: o le Peresona o le Alo o le Atua, faanoanoa mo tagata Iutaia o loo faigata ona talia o ia ma mo le au Musalimi e tutusa lava: vave pe mulimuli ane iloa ai ina ia faaolaina. E leai se isi mea e sili atu ona taua e faailoa atu ia te oe! O Saint Joseph e foliga mai e le o iai i le itu o Ata, ae o le tuuina atu o le igoa muamua i o la atalii lona tolu ina ua mavae Ignatius ma Casimir, na maua ai e lo tatou uso o Iosefa se misiona e avea ma ana kopi ola. O le tama o se kamuta e pei o le tama fai o Iesu ma le tane mama a le Taupou Amuia, o le a faigofie ona tatou malamalama o Saint Joseph na umia le tulaga sili i lo tatou Aiga o Tagata e sefulu, Matua ma Fanau tuufaatasi. O sauniga taua i lo matou olaga sa faapitoa lava le Kerisimasi ma le Eseta, ioe. O le sauniuniga mo mea uma e lua o se mea fou ma e le mafaagaloina. Matou te le o tutusa ina ua uma ona tutupu vave mea uma ma e tatau ona matou agai i luma aʻo faʻatali mo le isi taimi pe a matou matutua teisi! Asiasiga i fale e iai le vaaiga o le fanau mai o Iesu na fausia i laupapa po o teuga a alii popoto e toatolu ma se fetu na faia atoa i le malamalama faafetai i maa eletise! E tusa ma le toʻasefulu o matou tamaiti laiti ma talavou o loʻo faia lenei mea i po o le taumalulu ma matou toe foʻi mai i le vaivai ma le fiafia i le folafolaina o le Tala Lelei o le Faaolataga! Sa pei o se galuega faataitai a o faatalitali mo le Seminare; Ou te tautala mo au lava ia, ae sa manaia uma lava.

O la'u galuega - O a'u o se Kerisiano-4



Faatoa ou toe foi mai - i le aso 14 o Iulai - mai le falesa o Sagato Paulo II, i le falesa o le aulotu a Sainte Eulalie i Bordeaux. Na ou faamanatuina le Misasa Paia mo Falani i inā i le 11 i le taeao. Na ou fai atu i le Faifeau o le Ekalesia i le vaiaso e faasilasila atu ma ou te le iloa pe na ia faia pe leai; Ae peitai, o le mea ou te iloa, sa na o aʻu i le faamanatuina, e manino lava o loo tautala e tusa ai ma le lalolagi masani, e pei ona ou faamatalaina i mataupu ua mavae. O lea ou te toe foʻi mai e faʻaauau lenei fefaʻasoaʻiga ma le au faitau e le iloa, ae ua silafia e le Atua ma - ou te talitonu - i le Taupou o Maria. Sa ou taulai atu i manatuaga e faatatau i le Tausamiga o le Kerisimasi. Ia tatou talanoa nei e uiga i le Eseta. O le Fagafulu e fa'ailogaina ai lava lo tatou soifua i totonu o le au Palisi fa'afetai i tu ma aga masani ua leva tausaga: O Tulaga o le Koluse ma Gorzkie Zale i le afioaga o le Faamanatuga Faamanuia ma le lauga i le Pasi o Keriso. Gorzkie Zale, o i latou lava, o pese faagaeetia loto ia o le Meditations of Suffering and Merciful Love with Our Lady of Sorrows na ofoina atu ona lava mafatiaga e togiola mo agasala a tagata uma ma taimi uma e ala i le filifiliga a le Atua ma lona alofa tunoa lea, ina ua uma ona avea o ia ma Tina o le Faaola i le taimi nei e ala i le pule silisili ese a lenei Faaola na avea ai o ia ma Tina o Tagata ua faasaoina i totonu ma e lenei Iesu Keriso i le Tulafono Maualuga ma le Saolotoga o le Tolutasi Paia. Ioe, ua ou toe iloa o le a le mafai ona ou faailoa atu aʻu i lenei auala i lena taimi o loʻu talavou. Ae ou te tautino ma tautino atu ua uma ona ou oo i ai i lenei auala faafetai i lenei Tolutasi Paia aemaise lava e ala i le Agaga Paia. Ae peitai e le'i faamauina a'u, lea o le a oo ina atoa le sefuluvalu o o'u tausaga. Sa ou ola i loʻu talavou a o faia le Fono na folafolaina e Pope John XXII i le Vatikana. Ma ina ua valaauina o ia i le Atua i le 1963 o Pope Paul VI na ia aveina o ia i luga ma faaauau pea ma nisi 2500 Tama o le Fono Lona Lua a le Vatikana. Na vave ona matou iloa le suiga i fafo: o le faʻaaogaina malosi o le gagana Polani ona liliu atu ai lea o le Fatafaitaulaga i le Liturgical Assembly i le 180 tikeri. Ma, i le taimi ou te leʻi iloaina - o le Vaiaso Paia na faʻafouina foi. Mo i matou o talavou na valaaulia e auai sa toetoe lava a masani e tusa ai ma mea na matou aʻoaʻoina e uiga i le faʻaalia o mea na tutupu e tusa ai ma le Evagelia. Ae mo tagata matutua ma tagata matutua o se ituaiga o suiga; faaleagaga ma le malosi o le evolusione- se'i ta fa'apea. O leoleo i le tuugamau o Keriso o loo faaalialia iina i le Faamanatuga Paia o loo ufiufiina i se veli na luitauina i matou, ou te fai atu mo le mea ou te popole ai: O lenei mai le afiafi o le Aso Faraile-Iesu Keriso? O le a le tulaga o i ai o Ia? Maliliu? Talu ai tatou te faatalitali i lona Toetu! Po o ola? Talu ona fa'aalia i le Fa'amanatuga Fa'afetai. Ua le o toe i ai o Ia i le fale fetafai lea e avanoa ma gaogao! Ae o le a le uiga o lenei Fa'aaliga o le Fa'amanatuga? Ou te lei maua se tali seia oo i le taimi o le Semina na iu lava ina mafai ona ou foia lenei "faafitauli". E sili ai ona tatou faasoa vave atu - e ala i le ulu atu i le fatu o le Eucharistic Mystery, lenei Mealilo Sili o le Faatuatua. Ou te faafetai - ua matua le avanoa - Ou te faafetai i le Alii mo le papatisoina ma le taliaina i totonu o le Ekalesia Katoliko ma Roma. Na maua e Porotesano ma isi aulotu Kerisiano ni faailoga faamalosiau mai lenei Ekalesia i le taimi ma ina ua maea le Fono Lona Lua a le Vatikana; ae e mamao ese lava mai mea na ou mauaina ina ua ou fesili ifo ia te au lava - i le Alii - o lenei fesili ua taua i luga. O le a le mea e tupu i le Misasa Paia? Ou te matauina i lo latou taimi e toatele Katoliko i Sisifo ua mulimuli i le ala o le au Porotesano; e le o le ala o le toe foi mai lea e faamoemoeina e le "ua taʻua o le vavaeeseina" o Kerisiano ae o le ala o le taumamao mai le moni o le Eucharistic Mystery na matua faamatalaina lelei e le "agelu" fomai Saint Thomas Aquinas mo se faataitaiga: ae e le Magisterium o le Ekalesia. ma sauniga a Pope i le tele o seneturi. E leai se tasi na sau e faamanatu le Misasa Paia mo Farani ona o le toatele ua le o toe vaai i lenei Mealilo Tulaga o loo faataunuuina i luma o o tatou mata ae i le lalolagi faalelagi, lea na ou talanoa i ai i mataupu ua mavae. Ua tumu le lalolagi uiga ese i mea lilo. O aso nei tatou te le fiafia i mea lilo. O le masani masani o le faʻafesoʻotaʻi o mea lilo ma le valea ma faʻafefe ai lenei valea e ala i le faʻaalia o mealilo tatou te mananao e fenumiai ma mea lilo. O mea lilo o le lalolagi faalelagi e le o ni mea lilo ae e ese mai ai: O Faaaliga ma Faaaliga Paia na faia i tagata ina ia mafai ai ona latou talitonu ma faaolaina. O Faamanatuga o lona uiga o Faailoga Faailoa. E pei o Valoaga o le Feagaiga Tuai o Faailoga Lapataiga. E le gata i lea o Fa'ailoga Fa'aaliga, o Faamanatuga a le Ekalesia, ua tuuina atu ia te ia e Keriso, o Faailoga ia. Ua latou iloa le uiga o la latou faafetai ona o le Pule Silisili Ese o le Agaga Paia ia Keriso Iesu ma lana Ekalesia lea ua Ia fausia i luga o le Faatuatua ma le molimau a le Aposetolo o Peteru e tusa ma le mea na Ia folafola atu ia te ia i tafatafa o Kaisareia Filipi ina ua uma ona tautino atu e Peteru: o le Keriso, le Alo soifua o le Atua!

Le Sosaiete a Keriso - Taunuu



Ina ua uma ona toʻafilemu mai lona ita, na faailoa mai e Kazimierz Kotlarz ia te aʻu o loo i ai pea Joseph Migacz, o loʻo nofo saʻo i le nofoa nofoa i luma o matou, o ana uo mai le Poor Clares Monastery o loʻo i ai a latou Cloister i Stary Sącz o loʻo sauni foi e ulufale. lenei Poznań Seminary ina ua uma le Baccalaureate. O le taʻu atu o le mea moni, i lena taimi, ou te leʻi iloa o se Faʻapotopotoga Faʻalelotu ma o lea o le tautoga: mativa, legavia ma le usiusitai ma isi. Na o loʻu manatu o se mea mo aʻu, aua, talu mai laʻu asiasiga i Ciężkowice lea o loʻo faia ai le faʻauluina o sui tauva mo le Diocesan Seminary o Tarnów, sa ou matua le mautonu ma sa ou ole atu i le Alii e aumai ia te au se faailoga po o le a le mea e tatau ona ou fai i le lumanai. I le amataga o le tausaga aoga e tau atu i le Baccalaureate na ou auina atu pepa mo le Polytechnic School i Wrocław, taulaga i le itu i Saute-Sisifo o Polani, e avea ma se inisinia eletise po o mea tau eletise ma sa ou lesitala mo le vasega sauniuni ma le Polofesa o le Physics e pasi laʻu Baccalaureate i lenei mataupu filifiliga. O le fa'ailoga na tu'uina mai, na ou alu ai e va'ai ia te ia e ta'u atu ia te ia o le a ou suia le matata i le Chemistry; aua o tusi i lenei mataupu e sili atu ona manifinifi nai lo tusi i le fisiki! E foliga mai e fia iloa lenei mea ae e moni lava ma na ou natia le mafuaaga na uunaia ai au e fai; O lona uiga: Wroclaw mo Poznan. Kazimierz ma Joseph, o aʻu uo fou ma ou uso i le Community of Christ - Joseph Migacz o se patele lotu Societas Christi ma sa galue o ia i Ausetalia e pei ona ou i ai i Farani talu mai le 1982, o aʻu uo, na ou fai atu ai, na taʻu mai ia te aʻu e uiga ia latou mea na tutupu ma le militeri a le setete talu mai le aso na tuʻuina ai i latou i le 14 o tausaga i totonu o se taavale leoleo ina ua uma ona lipotia e le leoleo i le Poznań Station; o i latou o ni tamaiti laiti ma na o i latou na o ese i le 4 i le vaveao. Sa valaauina i latou mai lea taimi i lea taimi e faaliliu ese i latou mai lenei ala o le Seminare ma sa oo lava ina matou faamata’uina i latou o le a le maua a latou Baccalaureate pe afai latou te tumau. Sa latou fautua malosi mai ia ou faautauta; a leai e leai se Baccalaureate masalo. O le suiga o le mataupu mo le sauniuniga i laʻu vaega, e foliga mai ia te aʻu, na faaosofia ai fesili i le aufaigaluega aʻoaʻo: ma na latou masalomia aʻu gaioiga talu mai le aso o le tufatufaina o Tusi Faamaonia, na taʻu mai e le Ulu o le matou vasega ia te aʻu na fai mai: Aua nei galo ona valaaulia a'u i lau Misasa Ulua'i; lea na ou faia i le fitu tausaga mulimuli ane. O le taimi na totoe i le Baccalaureate ma le malaga ese atu mo le Seminare na matou latalata atili ai ma na ou iloa atili ai le ekalesia o le Cloister na faavaeina e Saint Kinga i le 1280. Na faapaiaina o ia i se taimi ua leva ae o le canonization e tusa lava pe na tupu e talafeagai. e le'i tupu. Na ausia lenei mea i le 28 tausaga mulimuli ane ina ua asiasi atu Pope Ioane Paulo II ia Stary Sącz, lea sa i luga o le ala o ana savaliga a o avea o ia ma Epikopo o Krakow, ma folafola atu Kinga Paia. O i matou uma e toatolu na pasia le Baccalaureate ma i le aso i le ogatotonu o Aukuso, i le afiafi o le Tausamiga o le Assumption of the Blessed Virgin Mary, na matou maua ai i matou i le maeʻa ai o le 9-itula o le nofoaafi i Poznań. O lea la, mai le Itumalo o Malopolska (Lesser Poland) na matou siitia atu i le laumua o le Wielkopolska Region (Greater Polani) mo le taimi o Higher Studies in Philosophy (lua tausaga) ma Theology (fa tausaga). Ae i luma o mea uma, o le Novitiate na faʻatali mai ia i matou muamua, e le mamao mai Poznan i se mamao e tusa ma le sefulu kilomita - i Kiekrz ma le Religious of the Congregation of Our Lady of Mercy lea na faʻameaalofa fale mo lenei mea i luga o le talosaga a le Sosaiete a. Keriso. Mulimuli ane na ou iloa ai o le Faapotopotoga lenei a le Lotu lotu na auai foi Saint Faustina ma sa ia faia foi se vaega o le auaunaga i Kiekrz i lona olaga, o lea i totonu o lenei Monastery. Ma sa ia talanoa e uiga i ai i lana Little Journal. e le mamao mai Poznan, e tusa ma le sefulu kilomita le mamao - i Kiekrz faatasi ai ma Sisters Religious o le Faʻapotopotoga a lo tatou Fafine o le Alofa Mutimutivale o loʻo nonoina fale mo lenei mea i le talosaga a le Sosaiete a Keriso. Mulimuli ane na ou iloa ai o le Faapotopotoga lenei a le Lotu lotu na auai foi Saint Faustina ma sa ia faia foi se vaega o le auaunaga i Kiekrz i lona olaga, o lea i totonu o lenei Monastery. Ma sa ia talanoa e uiga i ai i lana Little Journal. e le mamao mai Poznan i se mamao e tusa ma le sefulu kilomita - i Kiekrz ma le Religious of the Congregation of Our Lady of Mercy o loʻo nonoina fale mo lenei mea i le talosaga a le Sosaiete a Keriso. Mulimuli ane na ou iloa ai o le Aulotu lenei o Sagato Faustina sa avea foi ma sui ma sa ia faia foi se auaunaga i Kiekrz i lona olaga, o lea i totonu o lenei Monastery. Ma sa ia talanoa e uiga i ai i lana Little Journal.

Le Sosaiete a Keriso - Faanofovaavaaia



O le Tausamiga o le Assumption o le Taupou Maria e amata ai le Manuia Tele e le mafai ona sili atu nai lo lenei. O ni nai vaiaso o le nofo vaavaaia e faamatala mai ai ia i matou po o le a le Faapotopotoga ma po o le a le Novitiate. O lea, faafetai i le “mea sese” na ou faia ia Ianuari o lenei tausaga 1971, na iu ai ina ou mauaina ni tali i se faaletonu na lagonaina i Ciężkowice i le taimi o se malologa tapunia na faatulagaina e le Diocesan Seminary o la’u Ekalesia o loo i Tarnów: The E finagalo le Alii ia te aʻu o se ositaulaga faalelotu ma i totonu o le Faapotopotoga na faavaeina i le fasefulu tausaga talu ai e Cardinal August Hlond, primate o Polani na tofia e faia lenei mea e ala i le avea ma sui muamua o lenei Faapotopotoga fou le Abbot Ignacy Posadzy, o le ositaulaga o le Diocese o Poznań ma uluai sui tauva mo lenei Sosaiete na potopoto i le Hrabina Potulicka Castle i Potulice e amata ai le uluai Novitiate i le 1932 ma faia a latou tautoga muamua i le 1933, le Tausaga o le Togiola. O le na faavaeina Societas Christi lava ia o se ositaulaga faalelotu o le Faavae o Saint John Bosko, le au Salesians, o lona uiga na maua lona amataga i Farani i le Tagata o le Epikopo Paia o Sineva, Saint François de la Salle, na sau mai Savoy lea o le a mulimuli ane. avea ma vaega o Farani e pei ona i ai i aso nei. A o le ola faapaiaina ma tautoga, sa toetoe lava a ou le iloa muamua; Sa ou iloa sina mea itiiti e uiga i le avea ma ositaulaga diocesan ae e oo lava i lenei mataupu ua pei lava i tatou o se tamaitiiti ua talosagaina e faatuatuaina ma tuu atu o ia lava e taitaia e le Agaga Paia ma e taitai faalelotu. O Patele Jan Jabłoński na filifilia e le Pule Sili fou faatoa filifilia i lenei tofiga, Patele Wojciech Kania, e avea ma Matai o Novices ma lana Auxiliary Father Joseph Bakalarz. Ora et labora - e mafai ona tatou fai atu - o lenei mautauave lautele na nono mai le Benedictans ua avea ma a tatou. O sui tauva mo le Novices na taunuu atu ma le isi e vave ona fausia se vaega toatele e tolusefulu alii. I se tasi aso i le afiafi, ina ua uma le galue vaivai i le seleselega o saito ma le taele faafouina i le Vaituloto e taʻua o Jezioro Kierskie i le igoa o le Nuu o Kiekrz, na matou matauina ai se tasi o i matou e leʻi toe foʻi mai i le Aiga. O su’esu’ega na iloa ai na malemo o ia i le vai o lenei vaituloto. O se faʻalavelave faʻafuaseʻi: Stanislas Ptaszkowski atonu na vave ona goto i le vevela tele e pei o tagata uma i le la: o lena aso ma le gaʻo na le mafai ai e ia ona sola ese mai le lima o le oti. Ou te toe vaai i loʻu manatua o lona tama na sau e aoina ma ave lona tino mo le falelauasiga i lana aulotu i Ptaszkowa i Saute o Polani e le mamao mai Nowy Sącz, o le mea lea o loʻu Itumalo o Malopolska. O lona tama, faanoanoa ae matua toafilemu, na fai mai se fuaiupu ou te manatua e faavavau: Faatasi ma lo’u toalua na matou tuuina atu ai i le Alii; na ave o ia e le Alii ia te ia; ia viia lona finagalo Ua foaiina mai e le Atua i lenei aiga le alofa tunoa o se Tagata Lotu ma se sui fou o le tatou Faapotopotoga i le tagata o Antoni Ptszkowski o loo galue nei i Argenteuil e latalata i Paris ma mo le tele o tofiga sa avea ma Sui o le tatou Itumalo Falaniko-Sepania. . Mo le Aso Au Paia uma i lena lava tausaga na filifilia ai nisi o Novices mai lea lava Itulagi e o atu e tatalo i lona tuugamau i Ptaszkowa ma o aʻu o se tasi o i latou. O le Camionette i lenei faatasiga na alu e asiasi i nisi o aiga o Novices oe na faia le malaga ma o loʻu malaga na asia o se mea na faateia ai i le leva o le afiafi; ma sa ou matauina mo le taimi muamua o le eletise i totonu o lo matou fale na fesootai ma moli e leai ni mea e teu ai pea e aunoa ma se teuteuga. Sa ou maasiasi teisi i luma o aʻu uo i totonu o lo matou fale sa tele naua le tuai o le alualu i luma lea na vaaia i soo se mea i se isi mea, aemaise lava i lenei Itu fou na matou mauaina: Wielkopolska! O le amataga o le faa-Kerisiano i Polani na amata tonu lava i lenei Itu i le afa lona lua o le seneturi lona 9.

Le Sosaiete a Keriso - le Novitiate



I le Tausamiga a le Agelu Sili: Saint Michael, Saint Gabriel ma Saint Raphael na matou amataina ai la matou Novitiate canonical. O loo faaauau pea Ora et labora. E tumu le Falesa i le tele o taimi i le aso, e iai Fonotaga i le agaga o le Faapotopotoga ma lona Tulaga; amataina i le ola faapaiaina ma faavae o le ola faaleagaga e tusa ai ma le Tala Lelei ia Keriso. Galue i le fanua ma totonu o le fale o manu ma povi ma isi manu, fau se vaituloto ma faaliliu le taualuga i se potu malolo; savali taitoalua pe sili atu foi ina ia iloa lelei e le tasi le isi ma ulu atu i totonu o le mafutaga faalenuu ma le manatu ia lotogatasi i se Aiga lotu e tusa ai ma le mautauave na tofia ai i tatou e lo tatou Faavae: E leai se mamao i le va: Między nami nie my dali! E i ai le fiafia i le faatasitasi ma e iai foʻi feteʻenaʻiga mai lea taimi i lea taimi. O ali'i nei i le luasefulu o latou tausaga o lo'o fa'anaunau ta'ito'atasi e fa'atupu se uiga fa'apitoa. O le sau mai nofoaga eseese i Polani, o se tasi o i matou na sau mai se mea mamao lava mai Ausetalia. O le mea e leaga ai, o ia o se tagata muamua na i ai se tasi aso na ave ai o ia e le Novice Master, Father Jan Jabłoński, i lana uila afi ma ave i lalo i le Maota Tele i Poznan ina ia mafai ona toe auina atu o ia i lona aiga i Ausetalia. O i matou e toʻatolu o i matou ua leva ona avea ma seminare o le diocesan o ē na talosaga e avea ma tagata lotu ma faauuina e avea ma sui o le Sosaiete a Keriso mo Tagata Aumalaga Polani. O le taimi muamua lenei ou te tusia ai le igoa atoa o le matou Faapotopotoga, e pa'i atu i le fa'ailoga o le meaalofa fa'apitoa ma le sa'o lea e foa'i mai e le Ali'i i sui tauva o lo'o tu'itu'i mai i le Faitotoa o le tatou Nuu. Ia Iuni 1972, na matou o ai i uila vilivae e agaʻi mamao atu i matu i Goleniów mo le falelauasiga o Patele Stanisław Rut ma asiasi atu i Szczecin ma lo matou Sacred Heart Parish. O lo'o fa'aitiitia i le numera o le mea e leaga ai. O Wiesław, o se tasi o i latou o se vaega o la matou ʻautau, e leʻi tau malaga mamao atu ina ia faia faapea; o ia mai Poznań. I se tasi aso, ua vaivai ina ua uma ona piki pateta, sa ia nofo i lalo i luga o lana ato ua tumu i lenei oloa ma faaalia lona le fiafia: Na ou manatu e le o toe mamao ae auina atu i matou i fafo ma ua ou iloa o le a le vave tupu lenei mea ma o le mea e sili atu ona latou galulue malosi ma ua leai soʻu masani poʻo se malosi e faia ai; ma na ia tuua i matou. Na toetoe a ou faia lava e aʻu! Ma ou te faafetai i le Alii ona o le faatumauina pea o au i lenei Aiga fou, o lona Aiga, le Sosaiete a Keriso. Ma o le auala lenei...I le tautoulu ma le puao ma faailoga muamua o le malulu, na ou maʻi ma nofo ai mo ni nai aso i le Infermerie. Sa tausia aʻu, sa i ai asiasiga mai a latou paaga ma faʻamoemoe ma faʻafeiloaʻi faʻamafanafanaga. E mamao ese mai loʻu aiga muamua, lagona le le fiafia mo i latou: Matua, uso e ma tuafafine, sa ou faatalitali mo le asiasiga tele a le Matai Faufautua ma mulimuli ane i le aso lona tolu po o le fa na sau ai e vaai au. E foliga mai ua e vaivai tele e te manao e avea ma se faifeautalai; Vaai faalemafaufau: matou te auina atu oe i Pasila ma o iina le tau, e te iloa, e le pei o Polani ma isi. Mafaufau la ma le faaeteete ma ia e iloa atonu e le o lou nofoaga lenei; Ou te fai atu ia te oe, e sili atu le faia o filifiliga lelei nai lo le avea ma se avega i isi ... ma na ia alu ese ... Sa pei o se uʻamea mai le lanumoana! O le aso lava lea i le afiafi na ou fuafua ai la’u solaaga; Ou te alu ese atu iinei e aunoa ma le lapataia o se tasi; i le po. Na ou teuina laʻu atopaʻu ma tuʻua le Falemaʻi e agaʻi atu i le faitotoʻa e ulufafo ai ma faʻaaogaina le mea moni o loʻo i ai tagata uma i totonu o le Falesa e faʻamanatuina le Ofisa Rosary ma le Faʻaaliga o le Faamanatuga Faʻafetai pe a ou le sese. E faapefea? E te alu i fafo fa'apenei, e aunoa ma le faafeiloai mai ia te au ma faatofa? Sa ou iloa o lenei leo i totonu, malu ma malosi i le taimi lava e tasi, sa i ai se mea e tau mai ia te au: Sa ou alu atu i le tamai sacristy ma vaai atu e leai se tasi iina sa ou alu i ai e faalogo i ai: pe faia mo au lava ia se manatu faapea: Aisea lenei faanatinati! Muamua moe mo se isi po pe lua ona e iloa ai lea o le mea e fai! Sa ou faia ma i le taeao sa fai si ou faaletonu i le manatuaina o le mea na tupu i le aso ua mavae. Oi ioe. Sa ou ita i le Matai Novice, o lē na i lo le tuuina mai o se faamafanafanaga, sa ou vaivai tele e avea ma se faifeautalai. O le a la le mea o le a ou filifili ai? Le Alii e Iesu e te finagalo ia te au iinei po o se isi mea; masalo e tatau ona ou alu i Tarnów e avea ai ma patele o le diocesan? Ma o se manatu e sau e pei o se tamai manulele: Ae faapefea pe afai o se suega faigofie? O lenei Matai o Novices o le a i ai se aso e fai mai ai po o ai na te manatu e mafai ona faia ana tautoga ae o ai e le mafai. Afai e toe sau o ia ona e vaai lea...E lei toe tautala mai lava o ia ia te au faapena. O la'u mealilo ma lana; Ou te lei fesili atu foi ia te ia i lenei fesili: Aisea na e faia ai faapea? Ina ua mavae le sefululua masina o le Nivitiate, sa talia aʻu e fai laʻu tautoga i le aso 29 o Setema, 1972. Ma sa ou ulufale atu i le Seminare Tele e suʻesuʻe ai ma le faamoemoe i se aso e faauuina ai o se ositaulaga!

Le Sosaiete a Keriso - le Seminare



O le Semina muamua o le Aiga ma le Palisi o le maota ma le taimi e avea ai ma se tagata ma se Kerisiano o ona aafiaga na ou faasoaina o fua o le natura ma le ofoofogia faalelagi i le galulue faatasi ma le saolotoga saoloto e tuuina atu i tagata taʻitoʻatasi i le maʻitaga ma le fanau mai. e tusa ai ma alofa tunoa faalenatura ma i le Papatisoga o se fesili o le amataga o le olaga faalelagi e matua manaomia ai le alofa tunoa e atiina ae i le tulaga o le matua e tauaveina le igoa o le paia. O mea uma lava o le alofa tunoa - Saint Therese of Lisieux sa'o fai mai, faʻaalia le auala faigofie lava i lenei paia e ausia: faʻalagolago! O lea la, o le Seminare Lona Lua mo aʻu na amata ia Oketopa 1972 ina ua ou mauaina faatasi ma isi le Academic Index mai lima o le Rector o le Seminare, Polofesa Patele Bogusław Nadolski. Mo le lua tausaga o mataupu faafilosofia ma le fa tausaga o mataupu faafaifeau. O matā'upu tau filosofia na su'esu'eina: Fa'atomuaga i filosofia, Metaphisics, Theodyceum, Psychology, Philosophical anthropology, Ethics, Philosophy of religion, Philosophy of nature, History of Philosophy, Theory of knowledge, Formal logic, General methodology of science. Faitautusi: Gagana Latina, gagana Eleni, gagana Peretania, gagana Farani. Na fesoasoani le Atua ia te au e faauma au suesuega faafilosofia ma se togi “matua lelei”. Ia viia le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia! Ma o vaega fa'alelotu nei na su'esu'eina: Fa'atomuaga i Tusitusiga Paia, Tusiga Talafa'asolopito, Tusi Paia o le Feagaiga Tuai, Tusitusiga Paia o le Feagaiga Fou, Patrology, Liturgy, Fundamental Theology, Dogmatic Theology, Ecumenical Theology, Moral Theology, Ascetic Theology , General a'oa'oga fa'afaife'au, Fa'afaife'au a'oa'oga o femalaga'iga, tulafono a Canon, Talafa'asolopito o le Ekalesia, Amioga Fa'ale-agafeso'ota'i Katoliko, A'oa'oga, Catechetics, Homiletics, Talafa'asolopito o faatufugaga, Liturgical chant, Pastoral medicine. Na fesoasoani le Atua ia te au e faauma au suesuega faafaifeau ma se togi “lelei tele”. Na ou talosaga ina ia maua se faailoga i le Iunivesite Katoliko o Lublin i le Faculty of Theology ma, faafetai i le Atua, na ou mauaina i le aso 15 o Mati, 1978 ma le taunuuga mulimuli "matua lelei". E moni lava e tele mea e manatua mai lenei vaitau o lo'u olaga; o suesuega ua na o se vaega o le olaga i le Seminare; taua ae na o se vaega; gaoioiga faaleagaga ma galuega tusilima mo se faataitaiga i le taumafataga, faamamaina o fale ma potu lea matou te suia i le ono masina ma tagata fou potu faatasi (e masani lava e tolu tagata nofoia i le potu e tasi) ma taaloga manino, tafaoga, vasega i le falesa ma le toe foi mai. i le Aiga Aiga mo le taimi o le Kerisimasi ma le Tausaga Fou, ona sosoo ai lea ma le masina o tafaoga ma Matua ma le isi i se falesa filifilia i le itu i Matu-Sisifo o Polani pe le mamao mai Wroclaw lea sa tautua ai aulotu e le au patele sa iai la matou faapotopotoga, mo se faaaʻoaʻoga i Ziembice, i Pyrzyce poo Szczecin lea sa i ai le matou aulotu sili ona toatele o le 30 afe o aulotu i lalo o le igoa o le Sacred Heart lea ua avea nei ma Sanctuary of the Sacred Heart mo le Diocese of Szczecin. A o le Lakapi, sa avea a'u ma sikoa a le matou au Seminare ma sa matou taaalo i le Siamupini i le va o Seminare Tele i nisi o taimi ma le manuia! Faafetai i le Au! O le tuʻuina atu o le polo e masani lava o se faʻalavelave ia te aʻu. Ma o ai e fiafia e leiloa? O le a ou le talanoa e uiga i mataupu e le o filosofia po o suʻesuʻega faʻalelotu, ae o le a ou faʻasoa atu iinei nisi o suʻesuʻega ma mea na maua na ou galue ai e maua lenei laisene o loʻo taʻua i le ogatotonu o lenei mataupu. E fa'atatau i le Liturgy aemaise o le liturgical creativity e tusa ai ma le au tusitala na fa'atautaia lenei mataupu i le gagana Falani. Ae o lena o le a i le isi mataupu.O le a ou faaiuina lenei i le taʻua o le Rector sa i ai i lenei tulaga ina ua uma aʻu aʻoga: O Patele Edward Szymanek. Ia te ia ma le Faculty uma o le Seminare i lena taimi se “Faafetai” tele mo le auaunaga sa tuuina mai ia i matou. Ma fa'apea fo'i i Tagata uma i le Vaega Lagolago ma Au'aunaga Fa'afoe ma isi uma. E tutusa foi mo le Iunivesite o Lublin.

O La'u Va'aiga - O a'u o se patele



I le fa'ai'uga o le Seminare a le Sosaiete a Keriso, e mana'omia e Seminare ta'ito'atasi le faia o su'esu'ega i le matata e fiafia i ai o ia ma i lalo o le ta'ita'iga a le Polofesa o lea matata. Mo aʻu o le filifiliga sa i luga o le Liturgy ma le Polofesa o le Liturgy Father Bogusław Nadolski na malie e faʻatonu aʻu ona sosoo ai lea ma le Iunivesite o Lublin i lenei lava matata o Polofesa Tama Wojciech Danielski na malie e avea ma Faʻalauiloa o loʻu Mafaufau i le "Creativity in the Liturgy”. Sa ou fiafia i le Lotu Katoliko mo mafuaaga manino. I le avea ai ma se patele Katoliko, e tatau ona ou faamanatuina e le aunoa le Eucharistic Mystery, le Taulaga Paia o le Misasa. O aʻu lava ia e leʻi amataina aʻu e faʻamanatuina i le gagana Latina. O suiga i le maea ai o le faaleleiga o lona uiga o le Ofisa o le Taimi nei (Breviary) faapea foi ma le Eucharistic and Sacramentary Liturgy talu mai lena taimi (1972) sa faamanatuina i gagana masani: i le gagana Polani mo Poles, i le Farani mo le Farani, ma isi. . I lena taimi, ua uma ona tatou faalogo i faafitauli o le tetee i lenei tulaga fou; Na amata foi ona lauiloa le Akiepikopo Marcel Lefêbvre i Polani. Na ou faitau i tala i le gagana Falani na talanoa i le fatufatua'i i le liturgy ma sa ou fatuina se Faamanatuga i lenei mataupu. Mai le vaaiga i aso ua tuanaʻi, ou te iloa o le mataupu sa faʻafitauli ma o loʻo oʻo lava i le taimi tatou te iloa ai le faʻalavelave o le Misasa Paia aemaise lava e ala i fuafuaga na faia e nisi o ositaulaga ona o loʻo i ai i le au faamaoni le aia tatau e malamalama ai i mea uma mai mea e tutupu i le Misasa. . E le faigofie e pei ona mafaufauina e nisi o tagata aperenitisi faataulaitu, atonu e fai mai ai se tasi. O le sau i Falani e auauna i le Ekalesia a lenei Atunuu, na vave ona ou iloa e le o malamalama tagata i le mea lenei o le mea lilo tele ma e sili atu foi pe a mafai ona latou oo i suiga ma le faʻaleleia ma le poto masani. O lena tala, ou te le manatu e sa'o le au masani a Monseigneur Lefêbvre e teena le Sauniga Fou o le Misasa. Ae e mafai ona tatou malamalama i lo latou fefefe. A aunoa ma le teenaina o le Sauniga Anamua: o le motu proprio a Benedict XVI o se fofo lelei mai le mea ou te manatu. O lea ua mafai ai ona ou faaauauina iinei le mataupu o le mataupu e 4 o le “O a’u o se Kerisiano” i se tulaga fou talu mai le aso 31 o Me, 1978 na avea ai a’u ma ositaulaga e ala i le Faauuina o le Perepereane lea na oo mai ia te au e ala i le auaunaga a le Auxiliary Bishop of Diocese of Poznań Monsignor Marian Przykucki i le talosaga a le Faifeau o lo tatou Tama Seminare Edward Szymanek. I le tausaga a o leʻi faauuina aʻu o le tiakono o le Lotu Katoliko ma ina ua mavae le isi tausaga, na avea ai aʻu ma ositaulaga! O le vasega o le Faanofovaavaaia, Novitiate, Seminare faatasi ai ma ana aoaoga faafilosofia ma aoaoga faafaifeau ma se Laisene i le Iunivesite o Lublin, na faatagaina ai au ou te talosaga atu e faauuina o se ositaulaga. Ae o le ta’u atu o le mea moni e le o le auala lea e tatau ona tatou vaai ai i le Faamanatuga e pei ona ou taumafai e fai e ala i le toe foi i le Mealilo o le Eseta a Keriso ma ana meaalofa ma Faailoga e tolu ituaiga: Faasalalau, Talifaaaliga ma Faatonu. E leai lava se tatou aiā e fesili ai i lena mea. E tatau lava ona e maua se Vocation mo lenei mea mai le Alii. E tusa ma le tolusefulu o i matou o alii na amataina le Faanofovaavaaia ma le Novitiate ae sa na o le toasefulutasi i matou na mauaina le Faauuga o le Perisitua ina ua mavae le fitu tausaga o sauniuniga. I se tasi aso i le Seminare, ou te manatua, sa faalogologo ai se Seminare sa ma potu faatasi ma faalogologo i musika ina ua valaau mai le logo o le faitotoa i se faamanatuga o le afiafi. O lona ata na faateia ai au: Oi logo faitotoa nei! E talosagaina pea i matou e o e tatalo, ua matou fiu! E lei umi ona nofo o ia i le Seminare; na alu o ia e fai se isi mea. I le isi itu, o le uso o loʻu uso faaletulafono mai Kłaj e latalata i Krakow na faia uma suʻesuʻega manaʻomia i le Seminare i Tarnów ma e leʻi faauuina o ia o se patele e ui lava na ia manaʻo tele e avea ma tagata nofofua e oo mai i aso nei. Ou te faamalie atu ia te ia, Mirosław Kasprzyk, ma atonu o isi e le mafai ona faauuina. O le Alii na te filifilia lenei mea po o lana Ekalesia i le mafutaga ma Ia. O le Perisitua o se mealilo maoae. Ua ou iloa nei le mea ou te tautala ai ina ua mavae tausaga o ola ai; ae o le umi lava e te le o se ositaulaga e toetoe lava a leai se mea e iloa ai! E tutusa lava mo le avea ma se tina po o se tama; e foliga tutusa; e ui lava o iinei o le Faaiuga e tusa ma le selau pasene o Keriso! O la tatou tali o le gauai atu ma mulimuli ia te Ia. Ou te manao e faia seia oo i loʻu manava mulimuli ma ou te ole atu ia te Ia mo lenei alofa tunoa e mafai ai! Ou te le fiafia lava ona sa Ia filifilia au e avea ma Ona soo e aunoa ma se aoga ia te au; i lona alofa tele.Misericordias Domini i aeternum cantabo.

O La'u Va'aiga - O a'u o se tiakono



O le fa'au'uina o le diaconal na muamua atu i le fa'au'uga fa'aperepereane pe a ma le tausaga. Na faauuina aʻu i le tiakono ia Me 1977. Ou te manatua mai lenei tausaga aemaise lava le galuega faafaifeau i le Parish of Saint Jean-Baptiste ma le olioli o le papatisoina o fanau muamua i laʻu auaunaga faale-ekalesia. E moni o le faitauina o le Tala Lelei ma le tuuina atu o le Lauga, mo a’u o se tiakono fou, o se mea e le mafaagaloina ia te a’u i lenei galuega faataitai ona ou toe foi ai lea i lo’u aulotu na ou tupu ai, na vave ai ona ou iloa ua le toe tutusa. O lo'o i ai le mealilo. Na taofi e Keriso loʻu "tagata" ma amata ona galue e aunoa ma le faʻaumatia aʻu ae na vave ona ou iloa o le alofa tunoa e galue ae le o aʻu. Mo se faʻataʻitaʻiga, na ou faʻatusatusaina mea moni e lua. I le taimi o la'u galuega faafaifeau i le taumafanafana i le 1976 i Ziębice, na fai mai ai le Faifeau Parish ia te au e saunia le lauga ma fai pe a uma ona ia faitauina le Talalelei. O lea na ou faia ai ma sa ou fiafia ae o le faatusatusaina o lenei faamalieina ma le mea na ou lagonaina i le taimi nei, i le tausaga mulimuli ane, na ou vaaia ai le eseesega ma sa ou maasiasi teisi i ai. O lenei faamalieina i le tuuina atu o le lauga ma le tuuina atu faalauaitele na ou toe foi mai ai ia te au lava ma sa manatu faapito ia te ia lava. Sa sili atu ona manino i nai masina mulimuli ane i le taimi o le Kerisimasi i lo'u aulotu. Na fai mai le patele ou te faia le lauga i le Misasa o Tulua o Po ma Ao. Ua e latalata tele i lou fa'au'uga fa'a diaconal o lea ou te fa'atagaina oe e te faia. I la'u Palisi! I luma o tagata uma e iloa aʻu ma luma o loʻu Aiga ma le Misasa o le Tulua o Po ma Ao! Atonu e manatu se tasi i le faamalo ma upu faamaualuga: sa lelei; ua lelei lau tautala; sa matou ootia uma ma isi. Ma o le mea lena na tupu ae ina ua uma le faauuga diaconal sa ou toe faitauina na taimi i loʻu mafaufau ma sa sili atu ona ou maasiasi i latou i le tulaga o Ziębice. Sa faapea ona tuuina mai e le Alii ia te au ni lesona i lo'u lotofuatiaifo! O lou "tagata" o le a taofia "loʻu alofa tunoa" mai le galue. Ona amata lea ona ou aoao pe faapefea ona avea ma avea ma se soo. O le a ou alu atili i le "alofa tunoa" e alu ese mai le tagata, mai le Kerisiano, mai le tiakono ma le ositaulaga ma le lotu e pei o aʻu, pe afai "o aʻu lava" e le faʻaumatia o ia lava i luma o le mamalu o le Alii o lana lava fuafuaga; o lona uiga e ala i le moni o ai o ai ae o ai na te faia le a? O le a e iloa le mea moni ma o le a faasaolotoina oe e le upumoni. ‘Āfai e fia fai se tasi e fai o ia ma o‘u so‘o, ‘ia fa‘afiti o ia e ia lava, ma ‘ave lona satauro i aso uma ma mulimuli mai ‘iā te a‘u. O le mea lea o loo fetalai manino ma manino mai e Iesu ma ou te faailoa atu i aso uma aemaise lava talu mai loʻu faauuga faa-diaconal ma le mea na sosoo ai i totonu o le tausaga: faauuga faaositaulaga. Sei o tatou tumau i le mea muamua lea e mo le olaga atoa ae tatou te le mafaufau i ai ma o nisi taimi tatou te galo atoa ai pe a avea i tatou ma ositaulaga. Peitaʻi, e leʻi taofia e le Auauna o Keriso le mulumuluina o vae (loto fuatiaifo o tagata) ina ua faamamaluina; ua na o lana auaunaga foi na ia faasoaina atu: ia maua le Agaga Paia o lē tou te faamagaloina a latou agasala e faamagaloina ai i latou. Ou te manatua le mafaufau i lenei sauniga diakono fou e le faia e tiakono; Sa ou mafaufau pe aisea? O le tali na maua i le mealilo o le perisitua; i le avea ai ma se tiakono sa le mafai ona ou iloa lelei o ia. Afai ou te fai atu ou te iloa o ia o le a toe avea "o aʻu lava" ae le o le "alofa tunoa" o le a galue. O mea uma ou te fai atu ai ma tusia iinei e foliga faigata, ae e le o se mea pe afai e i ai le alofa tunoa ma faʻaitiitia ai aʻu. O le mea na fai mai ai le Au Paia o Ioane le Papatiso: O lenei e tatau ona faateleina o ia ma e tatau ona ou faaitiitia. Ou te manatu patino o lenei Sui o le Mesia sa i ai se misiona a le Tiakono i le Feagaiga Fou ma se misiona a le Perofeta ma le Ositaulaga o le Feagaiga Tuai. Ou te tuuina atu lenei manatu i le taimi e manatunatu ai i le Faatotonuga tumau ia i latou o e ua valaauina faapea ma i latou uma o e o le a i ai se aso e amata ai se faauuga fou e ta’ua o ositaulaga po o epikopo ma e avea foi ma Tiakono tumau. . Na fa'atagaina i matou e fai le Fa'atasiga i le Misasa i se taimi a'o le'i fa'au'uina i matou o tiakono. Sa i ai sauniga laiti: le lectorate ma le acolytate - ona taʻu mai lea ia i matou: O loʻo e alu i aʻoaʻoga faafaifeau mo le Vaiaso Paia ma le Eseta; o le a mafai ona e fesoasoani i ositaulaga e tuuina atu le Eucharist Paia. Ou te manatu - Ou te manatua lelei se lagona e matua le mafai lava ona faamatalaina seia oo mai i le asō. Pa'i i le Tino o Keriso i o'u lima ma fafaga le Tagata o le Atua i le Areto na alu ifo mai le Lagi. E le'i tuua lava a'u e lenei mea i Misasa uma; o se sauniga fa'akokona. Sa i ai pea iina se tiakono sa ou lagonaina “le alofa tunoa” o le setete fou. Ua uma ona ou faia muamua le Faʻasalalauga ae na faʻaaogaina e "o aʻu lava" le avanoa e taʻalo ai i oʻu lagona. Le tofo o le mana! Ioe! Afai e le o iloa atoatoa le alofa tunoa o le setete e pei ona i ai ma pe o le a foi, o le mamalu o le tagata e osofaia vave lava i tatou e taitai atu ai i tatou i se faamaualuga patino; matou te ta'u atu mea e pei ona i ai; ‘aua ne‘i o tatou fa‘afiaamiotonu; o le tinā o Ioane ma Iakopo o ē na ō mai iā Iesu e talosaga atu mo ni nofoaga maualuluga e mafai ona maua mo lana fanau tama pele ma se lesona e ave ma aʻoaʻoina. E leai so tatou tofo masani mo le auauna atu ae o le auauna atu ia i tatou lava po o le auauna atu. motu o tagata. O le sauniga diaconal ma le auaunaga faaositaulaga o loo manino ona faamatalaina iina, i lenei fuaiupu puupuu ma le manino.

O La'u Va'aiga - O a'u o se tagata lotu



E le o galo ia te a’u se tasi o tiakono ona faauuina lea o a’u e avea ma ositaulaga talu mai le Tausamiga a Agelu Sili: Saint Michael, Saint Gabriel ma Saint Raphael o Setema 29, 1972 o se tagata lotu, sui o le Sosaiete a Keriso. O lea ou te toe foi atu ai ma le filemu i lenei mataupu e olioli i lenei mea ma faasoa atu pe a ou iloaina tulaga fou ma le alofa tunoa fou ua tuuina mai ia te au mai le Alii le Atua: O le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia, o le tasi e ola ma faamaoni. Le Atua, le Tasitolu Paia. O le avea ma se tagata tuuto i lenei Atua e faagaeetia ai aʻu ma uunaʻia ai aʻu i le lotofaafetai tele. O lana filifiliga ae le o la'u filifiliga; o Ia lava na filifilia au e pei ona Ia faia i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. Ma ou te iloa ou te le iloa pe aisea? A o ou laitiiti sa ou matamata i isi tama, sa ou vaaia se tasi o i latou, mai le pitonuu, e igoa ia Władysław Owsianka ma sa ou faapea ifo ia te au lava: E moni lava o le a valaauina o ia i le perisitua; ae e le o le tulaga lena. Ua uma ona ou talanoa e uiga i le uso o loʻu uso faaletulafono o Wiesława, le avā a loʻu uso o Ignacy; O Mirosław Kasprzyk sa matua talenia i mea uma ma atamai; na ia faia uma suʻesuʻega faʻafilosofia ma faʻalotu, ou te toe vaʻai ia te ia i le ata o laʻu Misasa Uluaʻi i le solo: tama aulelei ma atamai ae e le o se ositaulaga. Sa ou vaai i la matou vaega o tagata lotu ina ua uma a matou tautoga ia Setema 29, 1972 ua faaitiitia mai le tasi masina i le isi ma mai le tolusefulu i le amataga i le sefulutasi e faauuina o ni ositaulaga. O le i ai ma Mirosław i le aiga e tasi ona o le faaipoipoga a loʻu uso, o seminare uma, Sa ma talanoa ma ia i le taimi o aso malolo a o asiasi atu i le ulugalii talavou e uiga i mea faaleagaga ma sa ou matauina le eseesega i le va o lana vaaiga i mea e tatau ona fai i le Ekalesia ma lana lava vaaiga; Sa ou manao ia te ia e faaleleia; ae na ia fai mai ia te a’u: o oe o tagata lotu o lea e te manatu ai faapena, o lea ou te sauni e avea ma ositaulaga o le diocesan lea e sau ai lenei eseesega; Sa ou le talitonu i lana faamatalaga. Ma ou te manatu ana faalogo mai o ia ia te aʻu ma suia lona manatu, semanū ua avea o ia ma ositaulaga. Ou te le mautinoa, ae ou te manatu o lea. E tutusa le Talalelei mo tagata uma; E eseese filifiliga a le Atua ae na te manaʻomia ni tagata faigaluega i le seleselega. O lana fautuaga e foia ai le le lava o galuega o le tatalo! O le avea ma tagata lotu o le tausia lea o le mumu o le tatalo ia olaola! E faasino atu pea i tatou i le alofa tunoa o le Atua. O le fuaitau lauiloa a Saint Therese of the Child Jesus: “O mea uma lava o le alofa tunoa!” e foliga mai ua soona fai ae o ia o se Fomai o le Ekalesia talu mai le 1997 na folafola mai e Saint John Paul II. O lana Vita Consecrata o se Pepa e tatau ona faitau ma toe faitau, i lea taimi ma lea taimi, e malamalama ai i le uiga o le lotu. Ae o le ala - O le a folafola atu le Sagato Ioane Paulo II o le Fomai o le Ekalesia i se taimi lata mai, ua ou talitonu. Ina ua ou ulufale atu i le Sosaiete a Keriso sa ou le iloa po o le a le olaga faalelotu; ae e leai lava se mea. Na ou iloa e ala i le tuʻuina atu o aʻu lava i luma o le Responsible for Reception of the General House in Poznań, Father Edmund Kufel, e uiga i le Faʻapotopotoga ma le avea muamua o se tagata lotu ma ina ua uma ona faʻatagaina e faia tautoga e ala i le Novitiate, atonu e mafai ona lesitalaina aʻu. i le Seminare Tele, ma isi. Sa ou fai ifo ia te au lava: Talu ai ua ou i ai iinei ma i se auala e le masani ai, seʻi o tatou vaʻai totoʻa pe o le a lenei mea. Ma sa ou tumau pea, e pei ona mafai ona ou vaai i lea mea ma lea mea, ma le le mautinoa i se mea, aemaise lava ina ua uma ona ou oo i lenei faigata ua uma ona ou faasoa atu i le mea e tatau ona ou le toe faaauau ai le ala na ou amataina. O lea la, o ia o se tasi o tagata matutua lotu ou te iloa ua 42 tausaga o lo'u matutua e mafai ona e fai mai ai. O le a la sa'u tala e uiga i lenei mea? Ia fetaui lelei mea uma! O le mea lena ou te fai atu ai! Pe afai e le tuueseeseina e le tagata le mea ua i ai i le Atua se ;i! O nei upu e toe ave ai i tatou i tua i le talanoaga i le va o le au Faresaio ma Iesu Keriso e uiga i le faaipoipoga; ae o le tali a Iesu e faatatau i le tele o isi tulaga nai lo le mea e mafaufau i ai se tasi i le tepa muamua. O le galuega o le lotogatasi ma le tasi o se galuega faafaifeau masani a le Atua ma tagata. O lo'o fa'atatau pea i le Alliance. Sa ou aoao e talisapaia lenei upu autu i le talafaasolopito atoa o tagata. E moni lenei mea mo le lalolagi faanatura faapea foi ma le lalolagi uiga ese. E faatatau foi lea i le faaipoipoga ma le olaga faalelotu. O la'u paaga i le Sosaiete a Keriso o loo galue i le Puleaga lava lea e tasi, o Jarosław Kucharski, o loo i le faagasologa o le tuua o lenei Faapotopotoga ae ua na o se ositaulaga o le diocesan; e le o le mea ea: ia tuueseeseina le mea ua tuufaatasia e le Atua ia te ia lava? Pe le foliga mai ea o se tete'a ma malepelepe o le mafutaga? Ae ioe, ae ioe...Ae o le a tumau pea o ia o se ositaulaga! Lelei, o le a tumau pea o ia ma o le a tumau pea o ia o se tiakono faʻaopoopo e tusa ai ma mea na matou fai atu ai muamua. Ae o le a lē toe avea o ia ma tagata lotu. Fa'afetai i la'u Community mo le fa'afeiloa'ia o a'u i le 42 tausaga talu ai i lona lotolotoi ma fa'atagaina a'u e fa'alelotu ma fa'atasi ma ia lea ou te fa'amoemoe mo le fa'avavau! Toe faafetai!

Auina atu i le misiona - o le Perisitua



I le mataupu ua mavae na ou taʻua ai afioga a Keriso e uiga ia te ia: O le Atalii o le tagata e leʻi sau ina ia auauna mai tagata, a ia auauna atu ma foaʻi atu lona ola e fai ma togiola mo tagata e toʻatele. Sa ou tusia o le vaega lona lua o le fuaiupu e faatatau i lona Perisitua. O i tatou o ositaulaga e tofusia i lana Perisitua Tulaga e ala i le alofa tunoa o le Atua. Oka se Mealilo! E te le iloa sei vagana ua e i ai iina! Sa i ai ni ata ma ni manatu i lou tamai ulu o le tamaloa, o se Kerisiano, o se tagata lotu ma mulimuli ane o se tiakono ae o na mea uma e leai se mea pe a faatusatusa i le mea moni. E toe fai foi o se mea moni o Grace. E tele atu fa'alavelave i totonu ia i tatou nai lo le felagolagoma'i ma o le tasi alofa tunoa e tatau ona muamua i le isi alofa tunoa ina ia tu'u mea uma i le nofoaga sa'o! O masina muamua o le galuega faafaifeau e vave ona faamaonia po o fea o tatou i ai ma nei mea uma. natura faaletagata, Ua uma ona ou fai atu e sili le tautua pe tautuana nai lo le tautua. Ae peitai: o le avea ma se ositaulaga o le auauna atu lea i le Perisitua a Keriso ae le o le faaaogaina e tusa lava pe mo faamoemoega lelei. I la'u aulotu muamua e fa nu'u e 'au'auna ai, o lea la o Aso Sa uma e fa ai Misasa e fa'amanatu ai ma i totonu o nu'u e lua e fai ai a'oa'oga mai le taeao se'ia o'o i le afiafi. Sa i Suchań e lata ane i Stargard, o se sui o le Faifeau Palisi, Patele Tadeusz Jóźwiak, mo le tasi le tausaga ona sosoo ai lea ma le Faifeau fou o le Parish, Patele Józef Kosobucki, mo le tausaga lona lua. O lē na muamua atu iā te aʻu o se sui, o Patele Zenon Broniarczyk, sa sauni e alu i Ausetalia. E maeu lo’u fiafia ma le naunautai e faataunuuina lenei auaunaga, lenei misiona, ma faatumuina lou olaga i le olioli o le auauna atu ma le aoga. “Tuuina atu lou ola e fai ma togiola” – o le uiga lea o le avea ma ositaulaga e tusa ma le finagalo o Keriso. Tamaiti, talavou, tane ma fafine, maʻi ma tagata matutua. Ou te faafetai ia Tama Tadeusz mo le faatuatuaina o aʻu ma le taʻitaʻia o aʻu i laasaga muamua o le galuega a le aulotu! E lua tausaga sa soifua manuia ma faatumulia i ituaiga uma o alofa tunoa ma auaunaga sa tuuina atu. Sa ou aʻoaʻoina o se Novice le auala e faʻatagaina ai le alofa tunoa e galue mai le lalolagi faʻapitoa i lenei lalolagi faʻanatura ua matua manuʻa i soo se mea ma e manaʻomia le alofa tunoa faalelagi. Ona oo mai ai lea o lenei aso e le mafaagaloina ma le mafaagaloina i lenei tausaga 1978. Ioe, o le filifilia o Katinale Karol Wojtyła e avea ma Pope Ioane Paulo II. E leʻi atoa le lima masina o avea ma ositaulaga ma ua atoa le 27 ma le ʻafa tausaga i lalo o lana pulega FaaPotu. Ou te fiafia ua ou fanau mai ma ola i lenei vaitau o le talafaasolopito o le Ekalesia ma tagata soifua lea na ausia ai e lo'u Tuaga lana misiona mamalu. Ma o le ola pea o se tagata e pei o aʻu ma se Pole, ae sa le lava lena mo le Tautua Paia! Leai, sa finagalo le Atua ia ou faatasi ma ia le tiakono, le ositaulaga ma le au lotu. Le maualuga o le fiafia ma le alofa tunoa! Le Alii e, e matagofie. Ua uma ona tupu lenei mea, ou te toe foi i lenei afiafi o Oketopa 16, 1978, ae talu mai ma seʻia oʻo mai talu ai nei, Aperila 27, 2014 lana canonization i Roma. Ou te le talitonu i ai! Ae e tatau ona ou toe foʻi e faʻasoa mea na maua i le olaga o le patele talavou sa ou i ai i laʻu Uluaʻi Aulotu. Na ou oo i se faateia! I le nuu o Słodkówko e na o le tasi vaetolu o tagata na o mai i le Misasa Paia i le Aso Sa. Le mafaufauina pe a faatusatusa i lo'u aulotu na tupuga mai ai. Ae a o ou alu e faamanatu le Misasa o le Eseta i se isi nuu o Słodkowo, na ou vaaia ai tamaloloa o ave a latou solofanua ma taavale toso e galulue i le fanua! Sa le sili atu i isi nuu ma sa ou lagona le alofa ia i latou. Sa faapena ona saunia au e le Alii mo la’u misiona i le lumanai i Farani, ae ou te lei iloaina lava lenei mea. Ina ua mavae masina muamua o le naunautai sa oo mai se lagona vaivai. Na ou manatu o le vaega itiiti lea o le vaetolu o fomaʻi o le a vave ona liua i le afa ona i ai lea i le lua tausaga o le a naʻo le tasi vaetolu o tagata e le o ni fomaʻi, fouvale ma faʻafefe. Ou te toe taʻutino atu, ou te tuʻuina aʻu lava ia maileia e "aʻu lava" ma "le alofa tunoa o le Atua" sa leʻi i ai iina! Na sau se teine ​​aulelei ia te au e tuu mai ia te au se lima fesoasoani ma sa ou manaomia ae ... e leai se aoga ... o se tasi ... na te tosina ma na te tuleia ... e le afaina ia te ia...le temoni...na te manao ia manuia...aulelei Olga! i se tasi aso na ou fai atu ai ia te ia. se'i ta ave le rosary ma fai leotele, a leai e leai se mea e toe aoga ua ou i'u i lo'u malosi, ou te talosaga atu i le alofa tunoa o le Atua, a leai ou te alu ese iinei, e tatau ona ou sola ese! Ua sili atu lo'u malamalama i le taimi nei ma talu mai lena taimi i le tulaga ma le matafaioi a le Taupou o Maria! Sa ia faaloaloa mai lona lima ia te au ma Ia aumaia aʻu i fafo mai le tulaga lamatia ma o le a fiafia le temoni pe a faamanuiaina. Faafetai le Alii! Faafetai, Mary! Ma Faafetai Ola! O le alofa i se teine ​​aulelei e le'i faigofie. Talu ai ua ou iloa le mea sa ou i ai ou te molimau atu i le upumoni. O nisi o a’u uo ma aumea ua tuua le Perisitua ma o loo ou taofimau pea seia oo mai i le taimi nei; a o ai ‘ea a‘u e fa‘amasino ‘iā te i latou? Ou te tatalo mo i latou mai lea taimi i lea taimi. E sili atu i latou na tuua le Seminare muamua, o le taimi lava lea...Ae a uma?...Ae o lenei? Leai! Talofa Maria ua tumu i le alofa tunoa! Ia maua mai mo a’u lenei alofa tunoa e faataunuu ai la’u misiona e oo i le iuga ma ia tumau i le tulaga ua i ai a’u: o se tagata, o se tagata lotu, o se tiakono ma se ositaulaga a le Alii!

Farani, ou te alofa ia te oe talu mai le tatou feiloaiga muamua



Afai ei ai igoa muamua e lua faʻaoga ma o le tulaga lea i le igoa "Farani" atonu e manatu se tasi o loʻo ou faʻaalia loʻu alofa mo se teine ​​aulelei! Ae leai! O Farani lea ou te talanoa ai! o lenei atunuu matagofie ua tumu i mea ofoofogia, o le afafine ulumatua o le Ekalesia. A o lei oo mai le malologa lona lua i le olaga o lo’u patele, na oo mai le talosaga i lo’u tuatusi: Pe mafai ona e suitulaga i patele e toalua i Falani ina ia la malolo? Ou te leʻi alu muamua i fafo, e oʻo lava i Polani e leai se isi mea nai lo le tasi i Częstochowa, tasi i Krakow ona sosoo ai lea ma le fitu tausaga i Poznań ma Kiekrz. I le taimi nei i le Diocese o Szczecin, o se Parish o nuu e fitu ma le valaaulia lenei: Alu i Farani mo na o aso malolo. Na ou ioe! O le taimi muamua foi na tatau ai ona ou alu i le vaalele. Pe o le vaalele lea sa tatau ona ave a'u. Iulai ma Aokuso 1980, o lea ua ou i Montigny-en-Ostrevant i le matagaluega i Matu. Afai na ou tuuina atu lenei ulutala i le mataupu ona o le alofa i le vaaiga muamua. Sa faaalu le lua masina i le Diocese o Cambrai i le faataunuuina o se galuega faafaifeau ma aiga Polani o ni tagata eli muamua, o se eli koale tele i lenei nuu ma le tuaoi o Pecquancourt. Muamua masina o Iulai ma Patele Ludwik Słomiany ma le lua o Aokuso ma Patele Jan Guzikowski. E le mafai ona matou malamalama i lenei matagi o le saolotoga o loʻo agi mai ia te oe ina ua e tuua le atunuu i lalo o le pulega le lelei ma le saua! Sa ou manava loloto i le ea fou ma, o se fiafiaga le mauaina o Notre Dame de Lourdes i se malaga. Na ala mai ia te Ia, e matua matagofie ma matagofie, na ou alofa ai ia Farani. Mulimuli ane, matou te iloa o loʻo ou talanoa e uiga i se Atunuʻu ae o lea o loʻo ou talanoa e uiga i se Teine, se Taupou, se Fafine, o le taimi lenei e aunoa ma se lamatiaga e pei o le taimi muamua, i le isi itu! O Patele Stanisław Stefanek, le sui aoao o la matou Faapotopotoga, o le a le o toe umi ae avea ma Epikopo Ausilali a Szczecin, sa ia te au le tele o mea lelei e ala i le auina mai o au i lenei misiona sui, ou te matua faafetai lava ia te ia, mo lena mea faapea foi ma le aoaoina o i matou. i le Seminare o faavae o le Feagaiga Tuai. Le masina filemu o Iulai ae le o le masina o Aukuso; Aisea? Teuga i Gdański ma Szczecin ma Silesia ma isi nofoaga: Solidarity! Ina ua uma le asiasiga a le Pope Polani i lona atunuu moni i le 1979, na masii ma ala mai le atunuu; ua le toe fefe o ia ona ua ia talitonu i upu a lenei Pope Slavic: Aua e te fefe! O le Lotoa Manumalo i le tausaga talu ai na faatumulia i le motu o tagata i Warsaw oe na luʻitauina le malo le manava ma le leai o se malosi e suia ai le olaga mo le lelei. Ma o lea la ua teena e le aufaigaluega se pati a le aufaigaluega: o le tetee na faia ma feutagaiga na mafua ai le mea ua tatou iloa talu mai lena taimi. Pe a ou toe foʻi i Polani i le aso 1 o Setema, ua uma ona sainia feagaiga; na tuu atu e le malo; o le a mafai ona ola le iuni saoloto ma puipuia tagata ma isi. Na ou iloa na siitia aʻu i Szczecin i le Parish of the Sacred Heart!O le tasi na matou asia pe a o mai iina i le uila mai le Novitiate. O se faitau aofaʻi tele o le 30 afe tagata. Mai le nuu i tua i le aai tele. O se aafiaga fou e pei o le tele o Misa i le Aso Sa ae i le lotu lava e tasi: E lima faleaiga i le isi itu ona sosoo ai lea ma tamaiti aoga Maualuga ma le tele o asiasiga i aiga i aiga i taimi uma. E pei o se falegaosimea faaleagaga tele. Ou te nofo i luga o le fale, na o le tasi le faamalama lapotopoto ma le vevela o le taumafanafana e le mafai ai ona ola; le patele o Stanisław Misiurek ma nisi o faifeʻau e aofia ai ma aʻu faatasi ma i latou ma patele ua litaea. Ma le Usoga foi o le Sosaiete a Keriso, lotu ae le o ositaulaga po o tiakono: o le tasi o se sacristan, o le isi - o se kuka, ma le isi o se teuteu: Piotr Szafranek, loʻu tuaoi i le taualuga. Szczecin o loʻo feagai ma taimi faʻasolopito e pei o Gdansk ma pei o Polani uma mo lena mea. Ua ou vaai i tagata o manava e pei o aʻu i Farani talu ai nei i le vaega o le saolotoga. Ina ua mavae se tausaga o galuega mamafa, ua tofia a’u ou te alu i fafo i se misiona pe a uma le Kerisimasi e sosoo ai! O fea, e te manatu? I Farani! Ioe, ina ua toe foi mai le tafaoga lauiloa - na o loʻu potu na tautala Farani; lipine tamo'e ma toe fai; Na ou aʻoaʻoina i le aʻoga maualuga ae o le sefulu tausaga talu ai! Na ou matauina i Farani i aso malolo e toetoe lava a leai soʻu aoga i lenei eria; o tagata Farani uma na ou feiloai i ai sa vave ona tautala ma o le au tusitala i luga o le televise e sili atu le vave. O lea, ou te malamalama: o oʻu tuaoi i le falealuga na fiu i Farani. Atonu na latou fai atu i le Pule Sili: e tatau ona auina atu lenei mea i le vave e mafai ai i Farani lea na ia alofa ai. E te faia au pepa a'o le'i o'o i le Kerisimasi: Tusifolau ua uma ona iai, ae e te mana'omia se visa fou. Lelei tele..I le taimi nei o le ae tautua i le Cathedral of Saint James. O le Aso Sa e te faamanatuina ai le Misasa Paia iina i le 7 a.m. Tesema 11, 1981 ua saunia mea uma: o le tusifolau o loʻo i ai le visa mai le French Embassy i Warsaw. I ni nai aso o le a ou laasia ai Polani mai luga i lalo i le nofoaafi e alu ma tofo i le Kerisimasi mulimuli i totonu o le Aiga ma le Aulotu lea ou te sau ai. Ona ou faatofa atu lea i tagata uma ma ia ola Polani ma ia ola Farani. Sa tele le kiona na toulu i na aso. I le taeao o le Aso Sa ou te alapo e fai le Misasa i le 7 i le taeao i le Falesa. Ua sauni uma le lauga e uiga i le olioli e pei ona fesiligia e Sagato Paulo le Aposetolo i le faitauga lona lua, o le Aso Sa lea e ta’ua: Laetare o lona uiga o le olioli. I le taeao o le Aso Sa ou te alapo e fai le Misasa i le 7 i le taeao i le Falesa. Ua sauni uma le lauga e uiga i le olioli e pei ona fesiligia e Sagato Paulo le Aposetolo i le faitauga lona lua, o le Aso Sa lea e ta’ua: Laetare o lona uiga o le olioli. I le taeao o le Aso Sa ou te alapo e fai le Misasa i le 7 i le taeao i le Falesa. Ua sauni uma le lauga e uiga i le olioli e pei ona fesiligia e Sagato Paulo le Aposetolo i le faitauga lona lua, o le Aso Sa lea e ta’ua: Laetare o lona uiga o le olioli.

Polani, lo'u atunuu, ou te le faagaloina lava oe



I le aso 13 o Tesema, sa pogisa pea le Aso Sa, na ou tuua ai le faifeau o le Sacred Heart ma agai atu i le falesa o Saint James i Szczecin, na ou ulu atu i le sacristy, na ou ofuina ofu faaositaulaga ma ou alu atu i totonu o le falesa. amata le Faamanatuga o le Aso Sa lona tolu o le Luma.O le Tala Lelei ma le lauga i le olioli; Ina ua mavae ni nai minute ua ou iloa ai ua i ai se mea o faaletonu. Ua ave i fafo e tagata i fafo tisimea ma fetagisi. O le a le mea o tupu? Ou te faapuupuuina le lauga ma faaauau le Misa ma tuuina atu le faamanuiaga. A uma le Aso Fa'afetai ona ou toe fo'i mai lea i le Sacristy ma ou va'ai i nisi o le au Palisi o lo'o fa'apea mai ia te a'u: E te le iloa la? Ou te le iloa po o le a? Na folafola atu e le ta'ita'i o Jaruselski se tulaga o taua i le vaeluapo; e to'atele sui o Solidarnćść ua pu'eina ma fa'afalepuipuiina i se mea... ma isi. O le fa'ate'ia lautele lea, e leai se tasi na faamoemoeina lenei mea. Fa'alavelave lautele o le atunu'u. E le mafai ona e tuua lou itulagi e aunoa ma se faatagaga mai le militia. Na ou alu i le ofisa o leoleo i le Aso Gafua ma sa latou aveina loʻu tusifolau ma le visa Falani ma tuu i ai se faailoga: Ua faaleaogaina. E leai se mea e toe aoga. E le mafai ona e valaau i soo se mea; ua poloka mea uma. Na ou talosaga mo se faatagaga e alu ai i le nofoaafi i Warsaw e talosaga i le Primate o Polani e faauilavea i le Matagaluega o le Initeria ina ia mafai ai ona ou alu i Farani e pei ona fuafuaina. Na ou mauaina le faatagaga ma i Warsaw le faauilavea a Cardinal Józef Glemp na faapaleina i le manuia; I ni nai aso e toe faʻamaonia mea uma, e aofia ai le visa. Ina ua ou toe foi i Szczecin, ou te talosagaina se faatagaga e alu ai i le Itulagi o Maùopolska i lo'u Nuu, lo'u Aiga ma lo'u Ekalesia na tupuga mai ai. Na faia e le Alii ia mafai ona manumalo i faafitauli uma. A uma le Kerisimasi ma le Tausaga Fou ou te toe talosaga atu mo se faatagaga e alu ai i le nofoaafi i Poznań ona toe alu ai lea i Warsaw e ave le vaalele ma alu i Farani. Ia Ianuari 17, 1982 na ou tuua ai Polani ma ni atopaʻu se lua e amata ai le olaga fou ma le misiona fou, atonu mo le taimi atoa o totoe o loʻu olaga faalelalolagi. Na o le Atua na te silafia! Ina ua ou tuua Polani sa tolusefulu ou tausaga. O loʻo ou tusia nei manatuaga i le tolusefulu lua ma le afa tausaga mulimuli ane i le 2014 ma ou te leʻi faagaloina Polani, loʻu atunuu muamua! Ae na ou vaetamaina Farani ma na ia taliaina foi aʻu: o loʻu atunuu lona lua ma ou te alofa ia Farani. O le Atua o la’u molimau lea ou te alofa moni ia te ia! Ou te alofa ia Polani talu ai o le alofa o laʻu Vocation ma talu ai o aʻu o se tamaloa, talu ai o aʻu o se Kerisiano, talu ai o aʻu o se tagata lotu, talu ai o aʻu o le tiakono, talu ai o aʻu o se ositaulaga. Ioe, o nei mea uma e moni ma o loʻu alofa mo Polani e moni, aua e moni foi loʻu alofa mo Farani. O mea uma na ou tusia i mataupu muamua e uiga i laʻu Vocation o se faʻamatalaga na tuʻuina atu i le fesili pe aisea e alofa ai laʻu Vocation. I le taʻua o lenei mea, ou te ioe i le Little Therese of Carmel i Lisieux. Ma ou te tusia lenei mea ia Iulai 16, lea e viia ai e le Ekalesia le Taupou Amuia lo tatou Fafine o le Mauga o Karamelu, O le Valaauga i le Alofa ua faaalia i se auala mamalu i lenei Taupou ma le Tina o le Atua. Ma o le mea na tusia e Saint Therese e uiga i le Tamaitiiti o Iesu ma le fofoga Paia e tulaga ese. O upu nei ou te fiafia e sii mai: “O le alofa na tuuina mai ia te au le ki i la’u galuega. Sa ou malamalama afai e i ai se tino o le Ekalesia, e aofia ai ni tagata eseese, e lei mativa o ia i le mea e sili ona tatau ai, o le sili ona mamalu i mea uma; Na ou malamalama o le Ekalesia e iai le Loto, ma o lenei Loto na mu i le alofa. Na ou malamalama e na o le Alofa lava na faatino ai e tagata o le Ekalesia, afai e salalau atu le Alofa, o le a le toe folafolaina e le Au Aposetolo le Talalelei, o le a mumusu le au maturo e faamasaaina o latou toto...Na ou malamalama o le alofa e aofia uma ai galuega, o lena alofa. o mea uma lava, e aofia ai taimi uma ma nofoaga uma...; i se upu, e faavavau!...O le mea lea, i le sili atu o loʻu fiafia taufaaleaga, na ou alaga: Iesu e, loʻu Alofa...loʻu galuega, na iu lava ina ou maua, o laʻu galuega, o le alofa!.. .Livres des Jours AELF Paris 1976 p.1608n Na ou malamalama e na o le Alofa lava na faatino ai e tagata o le Ekalesia, afai e salalau atu le Alofa, o le a le toe folafolaina e le Au Aposetolo le Talalelei, o le a mumusu le au maturo e faamasaaina o latou toto...Na ou malamalama o le alofa e aofia uma ai galuega, o lena alofa. o mea uma lava, e aofia ai taimi uma ma nofoaga uma...; i se upu, e faavavau!...O le mea lea, i le sili atu o loʻu fiafia taufaaleaga, na ou alaga: Iesu e, loʻu Alofa...loʻu galuega, na iu lava ina ou maua, o laʻu galuega, o le alofa!.. .Livres des Jours AELF Paris 1976 p.1608n Na ou malamalama e na o le Alofa lava na faatino ai e tagata o le Ekalesia, afai e salalau atu le Alofa, o le a le toe folafolaina e le Au Aposetolo le Talalelei, o le a mumusu le au maturo e faamasaaina o latou toto...Na ou malamalama o le alofa e aofia uma ai galuega, o lena alofa. o mea uma lava, e aofia ai taimi uma ma nofoaga uma...; i se upu, e faavavau!...O le mea lea, i le sili atu o loʻu fiafia taufaaleaga, na ou alaga: Iesu e, loʻu Alofa...loʻu galuega, na iu lava ina ou maua, o laʻu galuega, o le alofa!.. .Livres des Jours AELF Paris 1976 p.1608n

Ou te alofa ia Polani e pei o se tamaloa



O le mea na tupu i le Aoga Maualuga a Stary Sącz i le vasega Farani ina ua ou taʻu atu i le faiaoga Farani, Mrs. Anna Hasko, o aʻu o se Pole ma o le a ou le tuua lava Polani aua ou te fiafia i ai ma ou te manatu o le a ou nofo iina e faavavau. , o lenei mea na tupu ua uma ona avea o se faaaliga mo au foi. Na ou iloaina i lena taimi mo le taimi muamua ma le malosi le tele o lo'u alofa i lo'u atunuu, Polani, i lena taimi na ou lamatia ai le maua o se togi leaga pe a leai E le sili atu le leaga. Ae o Madame Anna Hasko, o lē na aʻoaʻoina i matou ia alolofa i Falani e ala i le aʻoaʻoina o i matou o le Falani, sa atamai tele e lē malamalama ai i laʻu tautinoga o le alofa mo Polani. Sa ia tilotilo mai i o’u mata ma sioa mai i lo’u talavou e 17 pe 18 tausaga le matua ma fai mai ia te au: Lo'u tama, e mafai faapefea ona e fai atu e te le tuua Polani talu ai e le mafai ona e iloa lou lumanaʻi? Ma o se tali talafeagai! O le a ia le luiina pe faalumaina lo'u alofa mo Polani; sa na o lo'u le malamalama i mea o le a faaalia i le lumanai e uiga i lo'u nofo ai. E mafai ona e nofo i se isi mea nai lo Polani ma e fiafia pea i ai, o le tulaga lea mo aʻu. O loʻu alofa mo Polani, muamua lava, o se alofa masani mo se tamaloa e pei o aʻu. I lo'u natura o se tagata na oo mai mea uma ia te au mai ia te ia. O o'u matua o Poles ma e tupuga mai ia Poles. O mea uma na latou maua mai i o latou matua sa latou taumafai e tuufaasolo mai ia i matou o la latou fanau. Ua i ai i le filifiliga o igoa muamua na latou tuuina mai ia i tatou le tasi i le isi, e leʻi faagaloina Polani e tusa lava pe o le Ekalesia na latou manatu i ai i luga o mea uma, mo se faataitaiga: Ignace, Iosefa, Marie, Therese ma André, le mulimuli. Ae o loʻu igoa: Casimir ma loʻu tuafafine: Stanisława, o lē na sau i le na o le tasi le tausaga talu mai aʻu, o se faʻamatalaga manino i le talafaasolopito o Polani. Na vave ona ou iloa lenei mea ma na faʻamaonia e Matua lenei faʻamatalaga. O Polani i o latou taimi sa matua matitiva lava ma faatoa tulai mai i le sauaina mai fafo o ona tuaoi e toatolu ina ua mavae le 123 tausaga o le tetee le faavaivai ma le tele o osofaiga totoa. Na fanau loʻu tama i le 1921 a o tausia e Polani ona manuʻa mo le tolu tausaga, saoloto ma pule, ae na o le luasefulu tausaga. O le taua matautia a Hitila ma Stalin e pei o ni pine o le a toe taumafai e faaumatia e faavavau. Na ou ola aʻe i lalo o le pulega a le Stalinist ona sosoo ai lea ma lalo o le faafoliga pepelo o le talitonuga o le "social justice". Afai e tatau ona ou taʻu atu le mea moni atoa, sa ou taʻutino atu i aʻu mafaufauga faafilosofia ma talanoaga ma isi vaaiga o mea e sili atu le lavelave o mea nai lo le mea e mafai e se tasi ona faamasinoina. O le manatu o le tetee atu i le le faitautusi o se manatu saʻo ma sa matou manuia uma mai ai faʻafetai i aʻoga saoloto ma faʻamalosia. Pe ana na o lena, e le tatau ona tetee Polani ma lona malo i le alualu i luma manino. Ae o le faagaloina o lona afe tausaga le talafaasolopito ma le faaitiitia i le tau o le faamaoni i se atunuu ese e pei o le Soviet Union e ala i le natia mai tagata o "maliega" a Theheran ma i latou o Jalta o se mea inosia. I le avea ai ma se tagata, na ou luʻiina i latou ma sa ou taumafai e faʻaalia lenei mea e ala i le teena o le ave o le fuʻa mumu i taimi o faʻataʻitaʻiga a le aʻoga. Ae ina ua ou iloa mai loʻu tamā ua faaseseina o ia e ala i le faamalosia o ia e auai i le Pati e maua ai fesoasoani mo lona aiga toatele, sa ou ita. O loʻu alofa masani mo Polani na faʻavae i luga o loʻu mafaufau faʻaletagata ma luga o mea moni faʻasolopito. Fa'afetai i le tama o le sa i ai lenei malamalama fa'asolopito na fa'amalosia e le lima tausaga o femalagaa'i lea o le le fiafia o le atunu'u i le osofa'iga mai itu uma na maua ai e ia lenei malosi lelei e fa'asalalau atu ai i lana fanau o le mea e sili ona taua o le tu'uina atu lea o le tagata lava ia e ala i le galue ma le tatalo. o le aiga, i le Atunuu ma e ala i nei mea uma ia tuuina atu atoatoa o ia i le Atua Foafoa o le ua matua alagatatau ona maua lenei fa’aaloalo ma le fa’afetai mai ia i tatou. I le sefulu tausaga mulimuli o lona olaga sa tauaso lo'u tama. Ae sa ia nofouta i taimi uma i mea o loo tutupu i Polani ma le lalolagi. O le faafetai i le leitio - tautala faʻapitoa - na ofo mai ai aʻu ia te ia, ae o le tautala ese ma le malosi, o le faafetai i le Radio Maryja na faavaeina e le Tama Tadeusz Rydzyk i Torun, le taulaga o Copernicus. Ou te faafetai i lenei Ositaulaga lotu o le Faapotopotoga a Tama Togiola mo lenei meaalofa sili na ofoina atu i loʻu tama ma Polani uma. O le tala faasolopito o Polani e matua fa'alenatura ma fa'atatau; o i latou o e alolofa ia te ia o se alii ma se tamaitai faautauta ma le atamai e le faagutugutulua i le faamaoni ma le usiusitai i soo se tasi nai lo le Atua o le na foafoaina o ia ma tausia o ia i augatupulaga ua mavae, o le taimi nei, ma le lumanai e tusa ai ma ana lava fuafuaga ma faamoemoega. O le tala faasolopito o Polani e matua fa'alenatura ma fa'atatau; o i latou o e alolofa ia te ia o se alii ma se tamaitai faautauta ma le atamai e le faagutugutulua i le faamaoni ma le usiusitai i soo se tasi nai lo le Atua o le na foafoaina o ia ma tausia o ia i augatupulaga ua mavae, o le taimi nei, ma le lumanai e tusa ai ma ana lava fuafuaga ma faamoemoega. O le tala faasolopito o Polani e matua fa'alenatura ma fa'atatau; o i latou o e alolofa ia te ia o se alii ma se tamaitai faautauta ma le atamai e le faagutugutulua i le faamaoni ma le usiusitai i soo se tasi nai lo le Atua o le na foafoaina o ia ma tausia o ia i augatupulaga ua mavae, o le taimi nei, ma le lumanai e tusa ai ma ana lava fuafuaga ma faamoemoega.

Ou te alofa ia Polani e pei o se Kerisiano



Na ou tuua Polani i le tolusefulu lua ma le afa tausaga talu ai i lona tulaga mataʻutia, e pei ona uma ona ou faamatalaina i se tasi o mataupu ua mavae. Sa ia manaʻo e aveese se faiga lē lelei lea na sauāina ai o ia mo se taimi umi. O le tulaga o taua na tatalaina faasaga i le malo o Polani faafetai i le i ai o Pope Ioane Paulo II i le poloaiga a le Pule tau amio lea e umia e le Ekalesia mai le Foafoa ma le Faaola o le lalolagi o Iesu Keriso, o lana taulaga o mafatiaga na ia mafatia ai ina ua mavae le osofaiga. faasaga ia te ia i le Lotoa o Sagato Peteru i Roma ma o lana tatalo na faaopoopo atu i le tatalo a Katinale Stefan Wyszynski na maliu i le faaiuga o Me 1981, ua maua le fesoasoani mai le Lagi mo le faaauauina o mea na tutupu lea i le faatuai o le fitu tausaga na aumaia ai le filemu muamua. faiga palota afa saoloto, ae ua matua tele lava le alualu i luma ma mulimuli ane faafetai i le Atua le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia na tatou faia i lenei tausaga 2014 luasefululima tausaga o Poogne saoloto ma tutoatasi. I le avea ai o se Kerisiano ou te fiafia e mafai ona tusia nei mea uma i se auala faigofie ma moni: Na ou mauaina mea uma mai Polani ma mea uma na tuuina mai e le Atua ia te ia o se tofi i le vaega o le lalolagi faalelagi faafetai i le Ekalesia Katoliko lea ua i ai. na faʻapipiʻiina iina mo le toeitiiti atoa le 1050 tausaga mo augatupulaga ma augatupulaga o le a ui atu i lona teritori faʻanatura ma talafaasolopito e ui lava i tulaga lamatia uma o malo faʻapolokiki, agafesootai, tamaoaiga, aganuu, faaleagaga ma isi malosiaga, atonu e oʻo lava i faiga faʻataulāitu ma faʻalavelave. I le avea ai o se Kerisiano, e ui lava i le mamao e vavaeeseina ai aʻu mai loʻu atunuu moni ma ou te faʻaalia lenei mea e ala i le alu iina i tausaga taʻitasi e faʻaalu aʻu malologa, O loʻo faʻaauau pea ona ou alofa ia Polani e sili atu le malosi o le mamao mai ia te ia ma le vaʻaia o loʻo lamatia o ia i le le faʻamaoni i lona lava agaga Kerisiano e ala i talitonuga o loʻo aumai nei mai Sisifo e leaga pe sili atu nai lo le mea na ia teena malosi ina ua maeʻa le armistice a le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Polani lea ou te alofa i ai o se Kerisiano ma ou te puipuia i auala uma e mafai ona ou maua - o lenei molimau o loʻo tusia iinei o se tasi lea o faʻailoga o lenei mea - ma o le a ou puipuia pea e tusa ai ma lenei tolutasi o tulaga taua: Le Atua, Faʻaaloalo, Tama. o le tala faasolopito o le puipuiga o Polani e masani ona tuu i luga o drapers. A oʻo mai i le Taua muamua e le o se Atua e ese mai i Polani e manaʻo e auauna atu nai lo le Tolutasi Paia: o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. I le avea ai ma Kerisiano, na ou maua ai lenei Faaaliga Paia mai le Ekalesia i Polani ma tonu lava i Tarnów. O le Tusi Paia o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou faatasi ai ma Tu ma Aganuu Paia ma le Roma Pontifical Magisterium e mo Polani ma mo Kerisiano Katoliko o loo nonofo ai ma mo tagata malaga tuai ma fou Polani le faailoaga o le Upu Moni e le o talanoaina ma e le mafai ona talanoaina. O mafaufauga uma o tagata i le talafaasolopito uma o tagata soifua ma mafaufauga uma o tagata o tagata uma o loo ola i le taimi nei i luga o le fogaeleele (tusa ma le 7 piliona) e le aoga i se manatu faalelagi e tasi po o se afioga e tasi a le Atua o le na naunau e faaali mai o ia lava i totonu. o lona Alo o Iesu Keriso, le Alii e toatasi ma le Faaola e toatasi, o le na tuuina atu i ai le mana uma e lona Tama o i le Lagi ma le Lalolagi i lo La’ua Alofa Tu’utasi ma le Mutuale lea e tauave ai le Suafa o le Agaga Paia. O lenei vaega a le Atua e Toatasi, Soifua ma Moni e na o Kerisiano lava e mafai ona maua; o isi, po o ai lava i latou, tau lava ina faalogo ia te ia ma liliu mai i se taimi mulimuli ane; talosia e le'i tuai! Lona lua taua o le mamalu lea e puipuia e Polani i taimi uma ma o le a puipuia i soo se tulaga ou te faamoemoe! E pei o le Fa'atauaga Muamua lea na tatou taumafai e fa'amatala e puipuia e uiga fa'alelotu e tolu: Fa'atuatua, Alofa ma le Fa'amoemoe, o lenei fa'atauga lona lua o lo'o faauigaina ma puipuia e uiga lelei e fa: faautauta, amiotonu, malosi ma le le gaoia. O le mea muamua e na'o Kerisiano e tu'uina atu ma le lona lua e mafai e so'o se tagata soifua ona maua pe a latou faia le taumafaiga e mana'omia mo lenei mauaina e ala i le galue i luga o latou uiga ma isi elemene o lo latou natura: atamai, loto ma manatua. E fesoasoani tele foi Kerisiano i lenei vaega e ala i le alofa tunoa, ae o soo se tagata lava e mafai ona ole atu ma maua mai le Atua, e tusa lava pe le iloa o Ia pe le o iloa, o le alofa tunoa e le teena e le Atua i se tagata lelei. O le mea e tatau ona sailia ma maua o le mea moni lea a'o fa'atupula'ia o ia lava i le malamalama o le tagata. O le mea moni tulaga ese o loʻo i ai soʻo se mea e fai mai ai se tasi, ae e le mafai ona ausia e soʻo se tagata soifua ma le faʻamoemoe o le faʻatau ma faʻaaogaina mo mafuaaga e ese mai le alofa moni. Fesoʻotaʻi ma le Alofa i se Fesoʻotaʻiga e faʻavavau, o le Unique natural and supernatural Truth united e le Hypostatic union of two natures: Divine and Human in Jesus Christ, e galue i taimi uma i le faʻatonuga a le Tama Faʻavavau ma o loʻo faʻapipiʻiina e avea o se malosi malosi o le Faʻatinoga a le Agaga Paia. Na aoteleina e Iesu i le auala lenei: O Aʻu o le Ala ma le Upumoni ma le Ola; e leai se tasi e mafai ona alu atu i loʻu Tamā e lē ui mai ia te aʻu! Ma le mea mulimuli, o le lona tolu taua e atiina ae ma puipuia o le Atunuu. O lenei tulaga taua e tatau ona malamalama lelei ma e le mafai e aunoa ma se faʻamatalaga lelei; e mafai ona osofaia i tatou o se Patriot faapea foi ma se nationalist, a fascist, a Chovinist, a racist, se fundamentalist faapea foi ma se Kerisiano, populist, etc. O le alofa ia Polani e le faasaina i soo se tasi; ae e mafai ona tatou na o le alofa, tautala faale-tagata, mea tatou te talisapaia e ala i le fiafia i ai i tulaga o le gagana, aganuu, tu ma talafaasolopito, le mafaufau lea o le Slavic ala o mafaufauga, ma isi. O le upu Fatherland e sau mai le upu "tama" . E leai se mea ou te tetee i ai pe ana faapea i o tatou taimi tatou te talanoa ai e uiga ia "Matrie" e ala i le faaigoaina o le taua e tasi e le mafai ona finauina. O le finauina o le tiute o le alofa i le Atunuu po o le Tulaga Tina o le manao e tetee ma tetee i le poloaiga a le Atua: E ava lou tama ma lou tina ia te oe ma e te ola umi ai i lou laueleele o loo e nofo ai!

Ou te alofa ia Polani e pei o se tagata lotu



I le avea ai ma se lotu sa ou nofo ai i Polani mo le sefulu tausaga i le va o le 1972 ma le 1982. Ae e mafai ona ou faapea atu sa ou fiafia i ai o se lotu a le Sosaiete a Keriso talu mai le 1932, o lona uiga talu mai le faavaeina o lenei Faapotopotoga talafou i le Ekalesia e le Primate o Polani, le Archbishop o Gniezno ma Poznań, Cardinal August Hlond. Ma ua luasefulu tausaga ae ou te lei fanau mai i lenei lava laueleele o Polani. O lenei mea ou te iloa e manaʻomia ai se faʻamatalaga ma ou te manatu e iai aʻu finauga e faʻamaonia ai. O le Fa'apotopotoga Fa'alelotu o se galuega a le Atua na te valaauina tagata e mulimuli i lana fuafuaga ma lana galuega. E leai se sui usufono pe afai e avea o ia ma sui o lenei Galuega e le toe galue i lona lava igoa ae o le igoa o le Faapotopotoga i lalo o le matafaioi a i latou o loo umia le tofi ma le galuega a Pule. O mea lelei faaleagaga uma faalenatura ma uiga ese e maua e ala i le galulue faatasi ma le Atua i lenei Galuega Lautele ua avea ma tofi masani mo i latou uma sa avea ma ona paionia, soo ma e oo mai i aso nei ma aso nei ma mulimuli ane seia oo i le faavavau e tusa lava pe mafai ona oti le Faapotopotoga i le tala faasolopito, mo se faataitaiga ona i le leai o ni sui fou. O lea la, o loʻu alofa ia Polani o se faafetai faalelotu i le Atua ma oʻu uso na amata i le luasefulu tausaga a o leʻi foafoaina aʻu e le Atua ma le galulue faatasi o oʻu Matua Antoni ma Janina. Afai e le talitonu se tasi i lenei faamalamalamaga e le tatau; Ou te tuuina atu lau molimau ma ou te le faafoliga e faatalitonuina se tasi o loo ou tau atu le mea moni. Ua filemu lo'u lotofuatiaifo ma o le mea lena o loo ou sailia. Ou te faafetai i le Atua mo le foafoaina o aʻu ma le finagalo ia avea aʻu ma sui o le Sosaiete a Keriso. O loʻu alofa ia Polani ua faʻalauteleina e oʻo atu i se vaega tele o Polani o loʻo nonofo i fafo atu o ona tuaoi. Ma e matua mausali lava ma toetoe lava i Farani talu mai le 1982. Na auina mai aʻu iina e laʻu Faʻapotopotoga i le faʻatulagaina o Pule Sili mo le Itumalo lea o aso nei o Farani-Sipaniolo. I le faitauina o le taimi o lo’u i ai faalenatura ma uiga ese o se sui atoatoa o le Sosaiete a Keriso, ua ou latalata atu i le 42 tausaga atoatoa ma le malosi i vaega uma o le olaga faaletagata ua tuuto atu i le Alofa o le Atua. ma o le isi lea o le Polani atoa, o le tasi e nonofo ana fanau i lona teritori faʻafanua ma le tasi, o le tagata lava lea e tasi o ana fanau ua taape faafanua ma nonofo i konetineta e lima o le lalolagi. O lenei galuega a le Nuu o se auaunaga i manaoga o soo se ituaiga e tulai mai ma tagata e o mai e feiloai ia i tatou pe leai; o se vaega atoa o le fesoasoani o le faatulagaga faaleagaga faalenatura po o le faatulagaga faaleagaga faalelagi tatou te ole atu ai ma maua mai le Atua tuusao e pei o le alofa tunoa mo faataitaiga liua, faamafanafanaga, fautuaga, faamatalaga tuuina atu tautala, e ala i le telefoni po o le initaneti. O se aʻoaʻoga foʻi ua faʻatulagaina: tagata ma faʻaleagaga ma sili atu i mea uma le tatalo tumau a le Atunuʻu mo o tatou uso a tagata aemaise lava i latou o loʻo nonofo i fafo ma o loʻo i ai i se tulaga lamatia o le alu ese mai nei tulaga taua e tolu na aloese mai le taimi muamua. mataupu: Le Atua, Mamalu, Nuu ma le leiloa o nei meaalofa matagofie e tolu na maua mai le Atua: Faatuatua, Alofa ma le Faamoemoe. O la tatou fesoasoani ia Polani i lana fanau pele e sili atu ona faia e ala i lo tatou tulaga nai lo mea tatou te faia i mafaufauga, i upu po o faatinoga. O le tulaga o le olaga o tagata lotu, pe ositaulaga, tiakono pe na o uso, e ala i le alofa tunoa o le galuega paia e fua mai e le gata mo le Malo o le Lagi ae faapea foi le talafaasolopito faalelalolagi o le Tama ma ona tagata. O loʻo ou tusia lenei molimau i le gagana Falani e taofia ai aʻu mai le tuʻuina atu o nisi faʻamatalaga i gaioiga ma le olaga o le matou Faʻapotopotoga ae ou te tuʻuina iinei se faʻamatalaga i luga o le upega tafaʻilagi o loʻo ou tuʻuina atu. O la tatou fesoasoani ia Polani i lana fanau pele e sili atu ona faia e ala i lo tatou tulaga nai lo mea tatou te faia i mafaufauga, i upu po o faatinoga. O le tulaga o le olaga o tagata lotu, pe ositaulaga, tiakono pe na o uso, e ala i le alofa tunoa o le galuega paia e fua mai e le gata mo le Malo o le Lagi ae faapea foi le talafaasolopito faalelalolagi o le Tama ma ona tagata. O loʻo ou tusia lenei molimau i le gagana Falani e taofia ai aʻu mai le tuʻuina atu o nisi faʻamatalaga i gaioiga ma le olaga o le matou Faʻapotopotoga ae ou te tuʻuina iinei se faʻamatalaga i luga o le upega tafaʻilagi o loʻo ou tuʻuina atu. O la tatou fesoasoani ia Polani i lana fanau pele e sili atu ona faia e ala i lo tatou tulaga nai lo mea tatou te faia i mafaufauga, i upu po o faatinoga. O le tulaga o le olaga o tagata lotu, pe ositaulaga, tiakono pe na o uso, e ala i le alofa tunoa o le galuega paia e fua mai e le gata mo le Malo o le Lagi ae faapea foi le talafaasolopito faalelalolagi o le Tama ma ona tagata. O loʻo ou tusia lenei molimau i le gagana Falani e taofia ai aʻu mai le tuʻuina atu o nisi faʻamatalaga i gaioiga ma le olaga o le matou Faʻapotopotoga ae ou te tuʻuina iinei se faʻamatalaga i luga o le upega tafaʻilagi o loʻo ou tuʻuina atu. tiakono pe na o ni uso e ala i le alofa tunoa o le galuega paia e fua mai e le gata mo le Malo o le Lagi ae faapena foi mo le talafaasolopito faalelalolagi o le Tama ma ona tagata. O loʻo ou tusia lenei molimau i le gagana Falani e taofia ai aʻu mai le tuʻuina atu o nisi faʻamatalaga i gaioiga ma le olaga o le matou Faʻapotopotoga ae ou te tuʻuina iinei se faʻamatalaga i luga o le upega tafaʻilagi o loʻo ou tuʻuina atu. tiakono pe na o ni uso e ala i le alofa tunoa o le galuega paia e fua mai e le gata mo le Malo o le Lagi ae faapena foi mo le talafaasolopito faalelalolagi o le Tama ma ona tagata. O loʻo ou tusia lenei molimau i le gagana Falani e taofia ai aʻu mai le tuʻuina atu o nisi faʻamatalaga i gaioiga ma le olaga o le matou Faʻapotopotoga ae ou te tuʻuina iinei se faʻamatalaga i luga o le upega tafaʻilagi o loʻo ou tuʻuina atu.www.kuc zaj.org Afai e te ulufale i nofoaga fuafuaina ua uma ona faailoa atu ia te oe le mataupu o se isi mataupu: Ou te alofa ia Farani o se tagata, o se tagata lotu, o se tiakono ma se ositaulaga. Talu ai o aʻu o le selau pasene Polani ma le selau pasene Farani. E mafai e le au Cartesians ona taʻu mai e le saʻo le tala. E le o le fuafuaina, e uiga i le Alofa e le fuafuaina ae tuuina atu mea uma ma tuuina atu ia lava i luga o le tulaga masani ae sili atu i luga o le tulaga o le lalolagi faalelagi. Soo se tasi e manaʻo e malamalama!

Ou te alofa ia Polani e pei o se tiakono



Atonu ua e matauina o le mataupu i le tofiga o le tiakono e sosoo ma le mataupu i le tofiga o le ositaulaga. Ae o le tasi e avea muamua ma tiakono ona iu ai lea i se ositaulaga ma mulimuli ane, i ni tulaga seasea, o se epikopo. E tolu tikeri o le faauuga o le faalapotopotoga faalelagi o le Faamanatuga o Poloaiga, o se tasi o le Fitu na faatuina e Keriso Iesu i lana Ekalesia ma se vaaiga i Lana Misiona Paia i le talafaasolopito atoa o le lalolagi ma le lalolagi atoa, na auina atu i atunuu uma ma tagata uma. tupulaga seia oo i le Parousia, o lona uiga, seia oo i le aso e toe afio mai ai Keriso Iesu i le Mamalu o lona Tama ma le Au Paia uma o le Lagi e faamasinoina e ola ma e ua oti ma faailoa atu le au filifilia o e na talitonu ia te ia ma lana Talalelei i le Malo o le Atua, i le Malo o le Lagi! Aisea na suia ai nei mataupu? Ua galo i le tele o ositaulaga o loo avea pea i latou ma tiakono. Sa matuai mananao lava i latou e maua le perisitua ma o le taimi lava latou te ausia ai le sini na ona latou mafaufau ai lava i mea na latou mauaina mulimuli ae o nisi e mananao e agai i luma, o lona uiga o le avea ma epikopo. Ina ua uma le Fono Lona Lua a le Vatikana, na toe foi atu le Ekalesia i lona uluai talafaasolopito ma filifili ai e talia i le Diaconate alii faaipoipo faapea foi ma alii nofofua na tutu ai; ua ta'ua i latou o Tiakono tumau. Ua sili atu ma sili atu ona toatele ae o lo latou tulaga faafaifeau o loo i ai pea i se tulaga e faamaninoina i le malamalama o le Tusi Paia, o Tu ma Aganuu a le Ekalesia Katoliko talu ai e tatau ona latou fetuutuunai Tusi o Misiona ua tuuina atu ia i latou e le Au Epikopo masani lea latou te feagai tonu ma tulaga eseese i le lalolagi o i latou lava ma a latou ava i le tulaga o alii faaipoipo ma a latou fanau; o le faamuamua mo nei tiakono faaipoipo o le tuuina atu lea o i latou lava i o latou Aiga ma soo se taimi e mafai ai e mafai ona aoga, pe a mafai ona tatou faapea atu, i le misiona manino a le Ekalesia ma lana Sauniga; o le Liturgy of the Present Time o lo latou auai malosi lea i lenei mea. Aisea ua i ai i ositaulaga lenei uiga e faagalo ai lo latou tulaga diakono? A aunoa ma le faamasinoina o se tasi (o ai e te faamasinoina lou uso? Ua lapatai mai St Paul), ou te ioeina foi ua galo ia te ia, ou te manatu e sau lenei mea ona o le manaomia o le mamalu. Sa talanoaina e le au Aposetolo i latou lava po o ai e sili ia i latou ma sa tali atu Iesu e ala i le ofoina atu ia i latou o se vaaiga ma se tamaitiiti. Afai e te le avea e pei o lenei tamaitiiti...etc. E manino mai, o le lagona faaaloalogia e lē fetaui ma le agaga lea na faapogaia e Iesu e uiga i le Atalii o le tagata e leʻi sau ina ia auauna atu i ai ae ia auauna atu. Ia i ai i laei o le auaunaga ma le tutuina o lamepa... O le mea moni, o le vaega atoa o le olaga o ositaulaga, sei vagana ai le faamanatuina o le Misasa Paia ma le faafeiloaia o tagata agasala salamo mo le Faamanatuga o le Faamagalo, o Diakonia. E tatou te faasino atu iā Iesu le Auauna i le Tiekito ma Iesu “ua foaʻi atu lona ola e fai ma togiola mo tagata e toʻatele” i le Perisitua. O lena lava. A o le “Episcopate” o le Kolisi o Epikopo lea e suitulaga i le Kolisi o Aposetolo i le taimi o Iesu ma o lenei seia oo i le aso mulimuli o le toetu na Ia folafola mai. O le alofa ia Polani o se tiakono e tu'uina atu lona tala fa'asolopito o lo'o i ai nei i luma o le Mamalu Sili ma tu'uina atu le mamalu mamalu i Polani ina ia mafai ona latou tapua'i i ai e pei ona tatau ai. O le Tiakono e folafola le Talalelei ma tuuina atu le faamalamalamaga e ala i le lauga i le aso faamanatu ma e ala i fefaʻatauaʻiga i soo se mea i le ata ma le faʻataʻitaʻiga a Ioane le Papatiso le Sui o Keriso: O le tiakono o le na muamua atu ia Keriso e sau i lana Mealilo o le Eseta o nisi taimi e taʻitaʻia ai le toto toto. maturo e pei o Setefano po o Ioane le Papatiso lea na fasiotia ona o le ola mama o le Talalelei lea na ia folafola ma puipuia. O le sauniga Diaconate e masani ona faʻaeteete ma natia i tulaga e leʻi vaʻaia ae faʻatulagaina e le Atua. Ua lava le avanoa ma tatala i fonotaga ma alu atu i tua o le Ekalesia fa'ale-aganuu; saili e ofo atu i tagata o vaega uma ma talitonuga ia iloa le Tolutasi Paia ma lana Fuafuaga o le Faaolataga mo tagata uma. E pei ona faaalia i le Galuega a le Au Aposetolo, e le o se fuafuaga fuafua tatau ae o le usiusitai i le Galuega a le Agaga Paia e agi mai i le mea e finagalo i ai o Ia ma pe a finagalo i ai, aua Na te silafia loto o tagata ma saunia muamua, e talia le Upu ma le meaalofa. o le Fa'aolataga ua ofoina mai e le Atua i tagata uma i taimi lelei na te filifilia e tusa ai ma Lana Fa'atonuga: Fa'afetai le Ali'i mo le tofiaina o a'u ma Tiakono ma le fesoasoani mai ia te a'u e fa'ataunu'uina lenei Misiona! Ua lava le avanoa ma tatala i fonotaga ma alu atu i tua o le Ekalesia fa'ale-aganuu; saili e ofo atu i tagata o vaega uma ma talitonuga ia iloa le Tolutasi Paia ma lana Fuafuaga o le Faaolataga mo tagata uma. E pei ona faaalia i le Galuega a le Au Aposetolo, e le o se fuafuaga fuafua tatau ae o le usiusitai i le Galuega a le Agaga Paia e agi mai i le mea e finagalo i ai o Ia ma pe a finagalo i ai, aua Na te silafia loto o tagata ma saunia muamua, e talia le Upu ma le meaalofa. o le Fa'aolataga ua ofoina mai e le Atua i tagata uma i taimi lelei na te filifilia e tusa ai ma Lana Fa'atonuga: Fa'afetai le Ali'i mo le tofiaina o a'u ma Tiakono ma le fesoasoani mai ia te a'u e fa'ataunu'uina lenei Misiona! Ua lava le avanoa ma tatala i fonotaga ma alu atu i tua o le Ekalesia fa'ale-aganuu; saili e ofo atu i tagata o vaega uma ma talitonuga ia iloa le Tolutasi Paia ma lana Fuafuaga o le Faaolataga mo tagata uma. E pei ona faaalia i le Galuega a le Au Aposetolo, e le o se fuafuaga fuafua tatau ae o le usiusitai i le Galuega a le Agaga Paia e agi mai i le mea e finagalo i ai o Ia ma pe a finagalo i ai, aua Na te silafia loto o tagata ma saunia muamua, e talia le Upu ma le meaalofa. o le Fa'aolataga ua ofoina mai e le Atua i tagata uma i taimi lelei na te filifilia e tusa ai ma Lana Fa'atonuga: Fa'afetai le Ali'i mo le tofiaina o a'u ma Tiakono ma le fesoasoani mai ia te a'u e fa'ataunu'uina lenei Misiona!

I le avea ai ma se ositaulaga, ou te alofa i tagata uma



O laʻu galuega i le faiva faaositaulaga na maua lona taualuga i le faauuga faaositaulaga lea na tuuina mai ia te aʻu ia Me 31, 1978 i le Falesa o Poznań e Monsignor Marian Przykucki i le talosaga a le Rector o le Seminare o le Sosaiete a Keriso, Patele Bogusław Nadolski . O le Fa'atonu fo'i lea na sau i la'u Misasa Uluai Fua i le aso 13 Iuni ma fa'atino le tala'iga. O lenei fa'amanatuga e le mafaagaloina na fa'atulagaina e lo'u Aiga ma lo'u aulotu na tupuga mai ai na togitogia i lo'u loto o se ositaulaga talavou o se fa'ailoga sili o lagona ma le fiafia. Sa ma'i lo'u tina i lena aso, na suitulaga ai lo'u tinamatua ia te ia i le faafiafiaga. I le fale o le pati i tafatafa o le umukuka ma le sauniga laulau sa taitaia e Mrs. Magdalena Zwolinska mai le nuu tuaoi o Skrudzina. O lea na avea ai aʻu ma ositaulaga a Iesu Keriso mo le faavavau ma ou te fiafia ona ua tolu sefulu ono tausaga talu ai; O lena taimi o le 36 tausaga na vave ona mavae atu. Tolu ma le afa tausaga i Polani ae o isi i Farani. O le ute o loʻu olaga o se ositaulaga o le taulaga o le Misasa Paia ma le faʻafeiloaʻi o tagata agasala e tuʻuina atu ia i latou le faʻamagaloina o agasala i le suafa o Iesu ma lana Ekalesia. Ioe, o aʻu o se Sui ua tofia i le filifiliga paia a lenei Soofaatasiga i le va o Keriso Iesu ma le Ekalesia na Ia fausia i luga o le Faatuatua o Peteru. O lenei alofa tunoa o le Faatuatua ua tuuina atu ia te ia e le Tama e Faavavau o le na faaali mai ia Iesu o lona Alo e toatasi ma le Mesia na auina mai e laveai le lalolagi mai ana agasala e ala i le ofoina atu o lona ola e fai ma togiola mo le motu o tagata, e tusa ma ana lava upu. Ua toe faamautuina e le Iesu Toetu lenei taulaga o ia lava i le ala o le faamanatuga e ala i le auaunaga a ana ositaulaga, lea na ia faia faatasi i se auala toto i luga o le Koluse i Kalevario. O lea e le o toe iai le lalolagi faanatura o loo finauina ae o le lalolagi uiga ese. O le taliaina i totonu o lenei lalolagi fou ma le ofoofogia o le lalolagi lea "e le mafai e le mata, po o le taliga, po o le loto o le tagata ona maua i le lalolagi ma le natura, e na o le faatuatua mama e mafai ona galue ma galue le Agaga Paia i luga o lenei mea. e i ai se aso mulimuli e liua ai le ulua'i fua i se malamalama atoatoa ma o le a avea ma galuega paia tulaga ese lea o le a auai i le faavavau a le Atua. O le mea e ofo ai o le a atoatoa mo tagata uma aua e na o le Atua na te silafia muamua lenei mea. O le faamanatuina o le Misasa ua na o le pau lea o le auala e saunia ai e le Atua lenei lalolagi fou e le mafai ona faaumatia. O Misasa Paia taitasi e “taua le auro” e mafai ona faapea atu ona o le agasala a Keriso na sasaa mai ma ona o le tino o Keriso ua laveaiina. alofa i le Atua ae o le Atua na muamua alofa mai ia i tatou ma auina mai lona Alo ina ia mafai ona faaolaina i tatou i le faatuatua ia te ia. Ua le toe avea ma fesili o le alofa ia Polani, Farani po o tagata uma; o le fesili o le avea ma se meafaigaluega i aao o le Atua le Faaola ina ia mafai ona iloa ma talia e tagata uma le Faaolataga pe a mafai. I le va o le Mea lilo o le Passion o Iesu Keriso ma le Misasa Paia e faamanatuina i lea aso ma lea aso, o loo i ai se felagolagomai ona o le Atua na te ofoina atu o ia lava i le Atua mo le faamagaloina o agasala a le motu o tagata agasala matitiva i le talafaasolopito atoa mai ia Atamu. ma Eva e oo i le mulimuli o le a tatalaina ai le Malo o le Atua, Ioe, o le itula e sili ona tāua i loʻu aso o se ositaulaga, o le taimi lea ou te faamanatuina ai le Misasa Paia. E maoae lenei Mea lilo o le Faatuatua. Ou te faafetai i le Alii ona o lona finagalo ia ou latalata atu ia te Ia i nei taimi na Ia alofa mai ai ia te au ma tuuina mai o Ia lava mo aʻu - e pei ona tusia e le Aposetolo o Paulo. O le Atua ma le Tagata e ui i tiga o le fanau mai o le tagata fou ma na te faʻatasia muamua Lona Tina Paia i lenei fanau mai: O lau tama lenei, o lou Tina lea. Le Tina o le Atua seia oo i lena taimi ma le Tina o tagata fou mai lena taimi o le Passion of the Pieta. E auai o ia i sauniga uma o le Misasa; Ou te iloa lenei mea ma ou te manao e faafeiloai atu ia te ia e le aunoa i Misasa taitasi. O le mea e tupu i le Eucharist Paia e matua sili atu lava ia te aʻu; na'o lo'u taumafai e fa'amanatu ma le mamalu ma le fa'aaloalo e ala i le ole atu i le Agaga Pa'ia e tago mai 'iā te a'u ina ia fiafia le Atua i la'u auaunaga fa'afaitaulaga! Ou te faafetai i le Alii mo taimi uma ma mo nofoaga uma na mafai ona ou faia ai: i Polani ma Farani; i Morocco; i Eleni; i Potukale; i Italia; i le Nuu Paia, i Siamani; ma soo se mea sa ou nofo ai pe alu i tiute po o tafaoga. O lea ua i Bordeaux ma i le lua vaiaso,

Ou te alofa ia Farani o se tagata, o se Kerisiano, o se tagata lotu, o se tiakono ma se patele.



Ua uma ona ou i ai i nei mea uma ina ua ou iloa Farani mo le taimi muamua e pei ona ou fai atu i le mataupu: "Farani, ou te alofa ia te oe!" O aʻu o se tagata matua, o se Kerisiano faʻamaonia ma faʻamaonia, o se tagata faʻalelotu na iloa lelei le avea o se sui o se tino ua tuufaatasia e uiga masani; ona avea ai lea o au ma tiakono ma ositaulaga ma le poto masani o le “suia” i le fanua o le Vine a le Alii e mafai ai ona ulu atu i se nofoaga fou.

malaga faaleagaga”. Ma e tatau ona tupu i lenei atunuu o Farani lea na faaseseina aʻu mai le taimi muamua faafetai i lo tatou Fafine o Lourdes na faʻaalia o ia lava iina o le Immaculate Conception. E alofa le Taupou ia Farani ma o le a ia aʻoaʻoina aʻu e alofa foʻi iā te ia o se tane, o se Kerisiano, o se tagata lotu, o se tiakono ma se ositaulaga. Na e matauina na ou tuʻuina tala i soʻo se mea ma na ou faʻamatalaina. Ioe, e tolu sefulu oʻu tausaga ina ua ou taunuu i Orly mai Warsaw; O Pale na ou faʻaaluina ai loʻu aso muamua ma loʻu po muamua. I laʻu paaga Władysław Szynakiewicz, laʻu paaga ae le o le tama. E le o ia o se tiakono po o se ositaulaga; o ia o se tagata lotu o le Sosaiete a Keriso ma o le uluai tupulaga, o se tasi o uluai autau. Ioe, o lenei upu tatou te mafaufau ai i le taua ma le faatufugaga faamiliteli. Ma e le o sese i tatou i le mafaufau i lenei mea pe a tatou mafaufau i taua faaleagaga ma auupega faaleagaga. Sa nofo le uso o Władysław i le ofisa i Falani mo le tusa ma le limasefulu tausaga. O ia o le Failautusi o le Misiona Katoliko Polani i Falani, o le pito sili ona leva o misiona Katoliko uma mai fafo talu mai lona faavae na amata mai i le tolusefulu o le 19 seneturi. Na faailoa mai e le Pule Sili o le Itumalo o Falani, o Patele Wacław Bytniewski, o laʻu galuega faafaifeau i Falani o le a amata i Aulnay-sous-Bois lea e avea ai le Faifeau Palisi o Patele Leszek Fara. Na ou alu i le Metro e oo atu ai iina mo le taimi muamua na ou malaga ai i le metro ma le nofoaafi i le taulaga e faaulutalaina B. Aulnay-sous-Bois ma Blac-Mesnil, o nofoaga o uluai faamanatuga o le Misasa Paia i lenei taimi puupuu faataitai, na taunuu i Farani. La'u pele Farani, o le alofa i le va'aiga muamua o lo'o fa'aauau pea ona matou fa'afeiloa'i. Faatoa ou matauina o mea na ou aoaoina Farani i Polani e manaomia ai pea le tele o galuega, aemaise lava i le tulaga o le tautala leotele, ma le aoaoina o upu fou ma le iloa lelei ona faaleoina. I nai masina nei i Aulnay-sous-Bois, na ou manaʻo e faʻaaoga le avanoa e latalata ai i Pale ma suʻesuʻe Alliance Français ae na fai mai le patele ia te aʻu: O mea ua uma ona e iloa ua lava mo oe, e te le manaʻomia lenei mea. . Ia, lelei, o le a ou faia lenei mea i laʻu tupe ma ou te faʻamoemoe e manuia. Ou te faafetai i le Atua mo le tuuina mai o le avanoa ia te aʻu i le Lycée e avea ai ma se tagata aʻoga a Mrs. Anna Hasko, o le faiaʻoga tulaga ese o Farani. Sa ia iloa le auala e aoao ai i matou e faitau, tusitusi, ma faaleoina lelei, ae sili atu i mea uma ia alofa e le gata i Farani ae faapea foi Farani; Ou te manatua: Sa ia aumaia faamaumauga ma fai mai ia i matou e faalogologo, mo se faataitaiga, “Aux champs Elisée” po o le “Tombe la neige, tu ne ne sais pas this night” ma amata ai: “Frère Jacques, Brother Jacques, moe—OE. ?" I Polani sa ia te au le tamai fiat, o se taavale F 126 na tuufaasolo mai le tama o Zenon Broniarczyk ma na ou tuu atu i loʻu sui i Suchań. I Szczecin, ou te leʻi manaʻomia. Ae o iinei, i Farani, e tatau. O laʻu paaga mai le autau e tasi 36, ma le uo i le Lycée ma mai le nofoa e tasi, o le na ala mai ai le faamatalaga ma le valaau a le Alii ia te au e auai i le Sosaiete a Keriso, e lei auina atu i fafo o Polani mo le faamoemoe o laisene aveta'avale; na ia mauaina ma le faigata mo le uila afi, ae le mo le taavale. Le Faifeau o le Misiona i Aulnay, Na malilie Tama Leszek Fara ma le Superior ma faatau mai ia te au le taavale fou Peugot 107, ma le au Parishioners - o se tamaitai Polani na faaipoipo i se Farani Carabeuf o le sa tamoe i se Aoga Avetaavale na fesoasoani ia te au e aoao le auala e ave taavale i Farani, aemaise lava i luga o le auala tele lea na faia i Polani. e le o iai i lena taimi. O lea na ou faia ai se malaga muamua mai Falani i Polani mo aso malolo i Peugot, pe tusa ma le 1800 kilomita. O lea la ia Iulai 1982. A o leʻi alu ese, na ou iloa ai pe a ou toe foʻi mai, o le a ou alu i Roubaix i le itu i mātū e faaauau ai laʻu galuega faafaifeʻau i inā ma le Faifeʻau o le Parish, Patele Zdzisław Król ma lana paaga, Patele Jan Bojda. ma le au Parishioners - o se tamaitai Polani ua faaipoipo i se Farani Carabeuf sa faafoeina se Aoga Avetaavale na fesoasoani ia te au e iloa le auala e ave taavale i Farani, aemaise lava i luga o le Motorway lea sa le i ai i Polani i lena taimi. O lea na ou faia ai se malaga muamua mai Falani i Polani mo aso malolo i Peugot, pe tusa ma le 1800 kilomita. O lea la ia Iulai 1982. A o leʻi alu ese, na ou iloa ai pe a ou toe foʻi mai, o le a ou alu i Roubaix i le itu i mātū e faaauau ai laʻu galuega faafaifeʻau i inā ma le Faifeʻau o le Parish, Patele Zdzisław Król ma lana paaga, Patele Jan Bojda. ma le au Parishioners - o se tamaitai Polani ua faaipoipo i se Farani Carabeuf sa faafoeina se Aoga Avetaavale na fesoasoani ia te au e iloa le auala e ave taavale i Farani, aemaise lava i luga o le Motorway lea sa le i ai i Polani i lena taimi. O lea na ou faia ai se malaga muamua mai Falani i Polani mo aso malolo i Peugot, pe tusa ma le 1800 kilomita. O lea la ia Iulai 1982. A o leʻi alu ese, na ou iloa ai pe a ou toe foʻi mai, o le a ou alu i Roubaix i le itu i mātū e faaauau ai laʻu galuega faafaifeʻau i inā ma le Faifeʻau o le Parish, Patele Zdzisław Król ma lana paaga, Patele Jan Bojda.

Ekalesia Farani, o a mai oe?



Sa toe faaauauina se galuega faafaifeau mo au i Farani i Roubaix. O aiaiga a le Episcopate Farani e faapea o soo se patele e sau e galue i Farani e muamua ona faia se galuega faafaifeau mo le itiiti ifo ma le tasi le tausaga. O le Diocese of Lille o le Ekalesia Diocesan muamua i Farani na talia aloaia aʻu i Farani. I le taimi o le lotu, sa avea aʻu i totonu o laʻu Faʻapotopotoga mataupu saʻo i le Pope, i lalo o le aia tatau. Ina ua uma ona faauuina aʻu o le tiakono ona sosoo ai lea ma le ositaulaga, sa amata loa ona ou avea ma se vaega o Faifeau, ma o taimi uma lava e manaʻo ai le Faapotopotoga e auina atu aʻu i se mea e fai ai laʻu misiona o le Epikopo o le Diocese i le lotoifale na te tuuina mai ia te au le pule. tiakono ma le avea o se patele Katoliko. O le taimi na faaalu i Aulnay o le faamasani lea i mea moni fou o se lotu ma o lea ua aloaia ai loʻu lesitalaina i le presbiterium o le Ekalesia lea i Lille i lalo o le Faifeʻau a lona Epikopo, Monsignor Jean Vilnet. Na amata laʻu faiva iā Aokuso 1982 i Roubaix ma Lile talu ai o nei nofoaga e lua o Nofoaga e faamanatu ai le Misasa Paia. I Roubaix, sa i ai i le falesa fou na fausia e Poles ma lo latou ositaulaga e faamanatu ai le meleniuma o le Papatisoga o Polani i le 966. O le faapaiaina o le ekalesia a Notre-Dame de Częstochowa i Roubaix na faia ia Iuni 1972 e Monsignor Szczepan Wesoły na sau mai Roma o le na avea ma Sui o le Primate o Polani mo le Tausiga Fa'afaifeau i Polani Emigrants i le lalolagi atoa. I Lille o se falesa e sosoo ma le Ekalesia a Saint Etienne i luga o le rue Militaire. O le Parish Festival o Aokuso 26, 1982 na fesoʻotaʻi atu i se faʻataʻitaʻiga tele a Poles e faasaga i le setete o taua i Polani na faʻalauiloa i le iva masina na muamua atu e le General Jaruselski. O le mea na taia ai aʻu i Roubaix o le tetee lea i le faiga na aumai i Polani e le au Soviet na o mai ina ua maeʻa le Red Army lea na fai mai e aumaia le saolotoga. Sa ou ola patino i le tolusefulu tausaga i lalo o lenei pulega ma o iinei na vave ai ona ou auai i lenei tetee. Ae e foliga mai sa i ai se faafitauli! Na ou taunuu i Falani i ni nai vaiaso talu ona mavae mea na tutupu ia Tesema 13, 1981 ma le Itulagi lea na amata ai osofaiga i le 1980. Sa masalosalo tagata ia te aʻu: E le o ia o se sipai ma le galulue faatasi o le pulega? , talu ai na sau faigofie mai iina ma na ia faia foi se malaga malolo e aunoa ma se faafitauli i lona atunuu moni. I se tasi aso sa faia ai se taumafataga mo se aiga na faatoʻā taofia i le aso 13 o Tesema, 1981, ona tuliesea lea mai Polani i le lotu i Roubaix. Sa faafeiloaia i latou i le mamalu ma le teufugalaau; Afai e sa'o ia te a'u le manatua, sa faaigoa lenei aiga ia Zając. O le tatalaina o mata mo sina taimi, sa tatau ona ia sulufaʻi i le Konesula Polani i Lille, rue Carnot, o loʻo feagai ma le ita o le Solidarity movement. O le tasi na fesootai ma le Parish Polani; o le isi sa lolotu ma sa manao e le faalagolago i le Ekalesia. Solidarność o le Katoliko usiusitai na faia le tele o taumafaiga e auina atu fesoasoani agaalofa i Polani e ala i falesa i lalo o le matafaioi a le Polani Episcopate lea na feutagai ma le War Komitet o Jaruselski. Oka se galuega! Sa ou vaai i ai i o’u lava mata i aso uma; fesoasoani alofa ioe ae sa matou masalomia o le vaitusi na lafo e le mo tamaiti aoga laiti. Solidarbność i Polani e manaʻomia faapitoa e fesoʻotaʻi ma sosaiete lautele. Sa tumau faamaoni le Ekalesia i Polani e faaauau pea ona ofoina atu i avanoa uma o le saolotoga, faaleagaga ma faaleaganuu, pe a le sili atu. O le faamaturoina o Tama Popieluszko o se "icberg". O isi Solidarność i Roubaix o ni tagata lelei ae o nisi e le talitonu ma sa i ai tagata Farani e le malamalama e mafai ona "faʻapolokiki" patele. Tagata talavou o Polani tupuaga ae na suʻesuʻe: fomaʻi, loia, faipule a le malo, ma isi. e le'i ioe i le lotu e mafai ona tatou talanoa e uiga i faiga faaupufai. E faapena foi au. Ae ina ua ou fai atu, na faateteleina masalosaloga o le avea ma se sipai mo le pulega. Ma ina ua ou fai atu i se tasi taimi e tatau ona tatou faia le katekini e lē gata i le gagana Polani ae faapea foʻi i le gagana Falani, na amata ona fai mai tagata e tatau ona ou alu! Ae ina ua ou fai atu, na faateteleina masalosaloga o le avea ma se sipai mo le pulega. Ma ina ua ou fai atu i se tasi taimi e tatau ona tatou faia le katekini e lē gata i le gagana Polani ae faapea foʻi i le gagana Falani, na amata ona fai mai tagata e tatau ona ou alu! Ae ina ua ou fai atu, na faateteleina masalosaloga o le avea ma se sipai mo le pulega. Ma ina ua ou fai atu i se tasi taimi e tatau ona tatou faia le katekini e lē gata i le gagana Polani ae faapea foʻi i le gagana Falani, na amata ona fai mai tagata e tatau ona ou alu!

Dunkirk, o lea ua ou sau!



Na faailoa mai e le Pule Sili i le Tausamiga a Saint Casimir 1986, Mati 4, ua siitia aʻu i Dunkirk! E tatau ona ou alu iina e vaaia le Misiona a Polani i se vave e mafai ai, aua o le Faifeau o loo i ai nei, o Patele Jerzy Chorzempa, e tatau ona alu i Morocco mo le isi Eseta e sui ai Patele Edmond Wojda o le a alu i Iraq, aua o iina. Ia Tesema 31, na maliu ai Patele Stanisław Ułaszkiewicz i ni tulaga e leʻi faamatalaina. O le ala lea na siitia ai e le Atua ma Pule o le Faapotopotoga patele i tulaga faavaomalo ma sa ou aafia ai foi o le patele e toatasi e nafa ma le Misiona Polani i Dunkirk ma Farani Flanders uma. I lo'u tulaga, o se gaioiga i totonu o le diocese lava e tasi, o Lille ma i luma o le Vaiaso Paia i le A25 auala tele j Sa ou nofo i le 101, rue Gaspard Neuts e le mamao mai le Sami i Matu, i lenei aai matagofie na toe fausia ina ua mavae le faaleagaina na mafua i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O se fale e iai se falesa i totonu ae leai se mea e paka ai le taavale; e tatau ona e feagai ma le tele o gaoiga. E mafai ona e tu'u pea lau ta'avale i luga o le alatele tusa lava pe i luma tonu o le fale? I se fafine Polani ma le fafine ua oti lana tane o Mrs. Władysława Dzięcioł Ou te mauaina le faafeiloaiga e pei ona i ai i lona taimi ma i le atunuu ese le perofeta o Elia; Ou te fafagaina e le aunoa ma e leai se totogi. E sau o ia mai Częstochowa i Polani lea na la o mai ai ma lona toalua o Stanisław e galulue i faatoaga lata ane; ua leva lava; o ia o se fafine ua oti lana tane ma e lei ola foi le la tama i se gasegase tuga. O lenei tama tama e to’atasi-na ia ta’u mai ia te a’u-o se tamaitiiti i le loto o lenei aulotu o loo nofo ai nei. I se tasi aso na toe foi mai ai o ia mai le sauniga o le Misa ma faapea atu: Tina, tina, ua tuuina e le Ositaulaga le Au Paia i le falepuipui! E faapefea? O le a lau tala? E moni, tina! Ma na ia fai mai ina ua latou o mai i le falesa i le taeao ma isi auauna o le Fata faitaulaga sa latou matauina ua leai ni faatagata po o ni faatusa paia i totonu o le falesa. Ina ua uma le Misasa sa lototele se tasi o i latou e fesili atu i le Ositaulaga e uiga i lenei mea. O lea na ia taʻitaʻia ai i latou i se potu i le falesa ma faaali atu i tua atu o faitotoʻa le Au Paia o ē na i ai i luma o le Fono Lona Lua a le Vatikana lo latou nofoaga i totonu o le falesa. O lenei tala moni, lea na ou mulimuli ai ma le lelei, na mafua ai ona ou tusia le ulutala o le mataupu muamua: O le Ekalesia a Farani, o ai oe? O lo'u alofa mo Falani e sili atu ona faigofie, ma le fia iloa, nai lo lo'u alofa mo le Ekalesia o loo i Farani. Ma o lenei e oʻo mai i le asō! E mafai faapefea? Ou te mafaufau foi i lena mea. Talu ai nei na tusi atu ai se tagata taua i le Ekalesia i lo'u Pule: “O Tama Casimir Kuczaj e matua le fetaui lava i mea moni faa-Farani. E le mafai e lana patele ona tuuina atu ia te ia isi misiona ona o lona le malamalama i mafaufauga Farani. Ou te faʻamoemoe e mafai ona e mauaina se nofoaga e sili atu ona fetaui ma ona uiga... Ou te manatu na te le o iloaina atoatoa lona le atoatoa” (o le tusi e tusia i le aso 8 Aperila, 2014). Ma o le mea lenei na tali mai ai loʻu Pule, o Patele Jan Ciągło: “O aʻu lava ia, ua ou matuā ofo i lau matau. Ua ou iloa Tama KUCZAJ mo le tolusefulu-lua tausaga; e pei ona e silafia, na ia fa'amae'aina ana su'esu'ega fa'afilosofia ma fa'afaifeau i Polani, o a'oa'oga o lo'o maua ai lona fa'ailoga matuaofaiva. Na ia auai i le Societas Christi - o se faapotopotoga faalelotu na faamaonia e le Vatikana

- ia iloa le galuega faaositaulaga agai i tagata malaga mai Polani i le lalolagi atoa. Na ia faia lenei misiona i le au malaga mai Polani i Farani mo le tolusefulu-lua tausaga, e le faatuai e galulue ma le Ekalesia i le lotoifale (pei o se faataitaiga i Le Creusot po o Abscon, Escaudain, Dunkerque, Roubaix...) E pei ona e faailoa atu , Tama. KUCZAJ faʻaalia taimi taʻitasi le usoga agai i ana confreres, ae faʻapea foʻi le tatala atu i tagata uma, tuʻufaʻatasia (tagatanuʻu Farani, na te pulea lelei le gagana a Molière) ma se tautinoga faamaoni ma loloto i lana misiona faaositaulaga. O le mafuaʻaga lea ua ou matua le fiafia ai i faaupuga "e matua le talafeagai mo mea moni a Farani" ma le "le malamalama i mafaufauga Farani": o a mea moni e te faʻalagolago i ai e faʻavae ai nei manatu, o le fea i lenei tikeri e foliga mai e faateʻia pe faʻailoga tagata ia te aʻu? O se tulaga ou te le fiafia ai ona o le faamasinoina o le tagata ona o ona uiga, o latou aganuu ma lona faaleagaga. Ou te le ioe i manatu o loo e tuuina atu e faasaga ia Patele KUCZAJ ma ou te fia faailoa atu ia te oe ou te le lagolagoina lona faateʻaina mai le diocese o Bordeaux” (o le tali o le aso 22 Aperila, 2014. O le a ou toe foi mai atili tuai mai i lenei mataupu...Ou te toe sau i Dunkirk!

Muamua o le avea ma Faifeau Palisi



Muamua o le avea ma Faifeau Palisi; Ou te tuuina atu lenei ulutala i lenei mataupu aua o le i ai pe tusa ma le tolusefulu tagata i le Misasa ma le tauaveina o lenei suafa sili i totonu o le Ekalesia Katoliko o se mea e le mautonu. E leai se mea e le lava o mea e feteenai i le Talalelei; ae a tatou feiloai i latou i le olaga patino e sili atu ona lofituina! O le fafine Polani ua oti lana tane na oo i se tulaga feteenai o le tafiina seia oo ina matua a o tuua e lana tama tama e toatasi lenei lalolagi a o laitiiti lava. Ae a o lei oo i lenei mea, sa le fiafia o ia i lana tama laititi na aumai mai le aulotu a o lei i ai se misiona Polani i Dunkirk na tuu i le falepuipui lenei tala o le Au Paia. E mafai ona tatou talie i ai, aisea e le fai ai? Ae pe le'i lapata'i mai ea Iesu e uiga i faiga faalumaluma e mafai ona tulei ese ai mai ia te Ia aemaise lava tamaiti laiti e talitonu ia te Ia? Aemaise lava ou te le manao e molia le Ekalesia Farani, o lona talafaasolopito e ese mai isi atunuu i Europa ma isi nofoaga! Ae ui i lea! Pe le’i fesili ea Pope Ioane Paulo II i lana uluai malaga faaaposetolo i Farani i le 1980: Falani, le afafine matua o le Ekalesia, o le a se mea ua e faia i lou papatisoga? O le tautala faapea e le o le tautala sili lea i le Ekalesia o loo i Farani? E mautinoa lava e le o le Malo lea e manaʻo e matua faalelalolagi! Se'i vagana ai o iinei tatou te toe fai atu ai o John Paul II sa le talafeagai mo mafaufauga Farani. Ioe, e moni, o le mea na ou te'i ai i le Puleaga o Lille, na fai mai ai le au patele ia te a'u: Oi, lou Pope, e fia avea o ia ma perofeta! Ma ina ua pa le mataupu a Monsignor Gaillot, o le toatele o i latou na lagolagoina lenei fouvale faale-ekalesia. Sa ou i ai i le au lea sa i ai faitaulaga faigaluega e toalua; ae ina ua i ai se tasi aso, sa nonofo faataamilo i se laulau e aunoa ma ni ofu faaositaulaga, sa latou amata uma le Eucharistic Liturgy i Grande Synthe, sa ou alu ese ma a o lei faia lena mea sa ou fai atu ia i latou: aisea e te le faaaloalo ai i faatonuga a le Ekalesia i lenei vaega? ? Na tali mai le pule ia te a’u, o le masani e le faia ai le monike!O le Au Paia i le falepuipui, o le masani e le faia ai le monike, ma le tele o isi faamalamalamaga na maua ma mafai ona oo atu i ai ae o fea sa i ai o latou loto i lena taimi? E leai ni galuega ae o le mea e le mautonu, ou te lei mauaina le tele o tagata lotu o popole ia i latou. Fai mai nisi: Sa toatele naua i matou i le va o taua e lua na tatau ai ona faaitiitia. O ositaulaga Polani na aauina atu i Falani mo Nord-Pas-De-Calais na manatua na taʻu atu foi ia i latou: O le a le mea na e sau iinei e fai? Ai a matou areto? O lea la, matou te fai atu lenei mea e le gata i le au Polani miners e le mananao e auai i le osofaiga na taʻua e le CGT, na matou fai atu foi lenei mea i le au patele Katoliko Polani! E mafai ona e faitau i le suʻesuʻega a Mr. Gabriel Garçon i lenei mataupu i luga o le itulau o laʻu saite:ht p://casimir.kuczaj.free.fr/Mission/racines.htm O le faʻalavelave lea e faʻafefe ai aʻuO le mea na sili ona faateia ai a’u, o le taliaina o a’u e le Malo o Farani e faigofie atu nai lo le Ekalesia i Farani; ae peitai sa ou faamoemoe o le a faafeagai. O Dunkirk na avea ai aʻu ma tagatanuu Farani ina ua ou nofo i Falani mo le lima tausaga ma sa ou talosaga ina ia maua ni tagatanuu uma e lua: ia tumau Polani ma avea ma Farani! Matou te leʻi lagaina ni fesili e uiga i mafaufauga Farani poʻo le leai o se fetuunaiga i mea moni Farani ma ua toeitiiti atoa le tolusefulu tausaga talu ai. O le tuuina mai e le Ao o le Ekalesia nei finauga faasaga ia te au i le 2014 e ofo! O le Ekalesia Katoliko o lona uiga o le Universal, o le mea lea o le Ekalesia lea e tuufaatasia ai fanau a le Atua ua faataapeapeina po o le a lava lo latou tupuaga, tulaga lautele, lanu, gagana, mafaufau, ma isi. E sili atu pe a oo i lotu, tiakono ma ositaulaga. a leai o fea tatou te fia o i ai, o ai tatou te fia auauna i ai, o le a le Talalelei tatou te mananao e folafola atu i le lalolagi atoa? E le mafai ona tatou auauna i matai e toalua, ua folafola mai e Iesu Keriso lo tatou Alii ia i tatou! Ua uma ona fai mai se tasi ia te au: E te le fia malamalama! Ae malamalama i le mea moni? Tatou te le o i le Ekalesia e tasi? O le mea lea o le a ogaoga, Sir poʻo Monseigneur! Mafaufau teisi ma o le ae iloa ai o le mafuaaga lava ia o loʻo i loʻu itu. Ou te le fiafia i mea uma e faia e le Malo, ae i lenei vaega o le faʻaaloalo mo le saolotoga o le lotofuatiaifo, e tatau lava ona aʻoaʻoina e lenei Ekalesia Farani! Ae malamalama i le mea moni? Tatou te le o i le Ekalesia e tasi? O le mea lea o le a ogaoga, Sir poʻo Monseigneur! Mafaufau teisi ma o le ae iloa ai o le mafuaaga lava ia o loʻo i loʻu itu. Ou te le fiafia i mea uma e faia e le Malo, ae i lenei vaega o le faʻaaloalo mo le saolotoga o le lotofuatiaifo, e tatau lava ona aʻoaʻoina e lenei Ekalesia Farani! Ae malamalama i le mea moni? Tatou te le o i le Ekalesia e tasi? O le mea lea o le a ogaoga, Sir poʻo Monseigneur! Mafaufau teisi ma o le ae iloa ai o le mafuaaga lava ia o loʻo i loʻu itu. Ou te le fiafia i mea uma e faia e le Malo, ae i lenei vaega o le faʻaaloalo mo le saolotoga o le lotofuatiaifo, e tatau lava ona aʻoaʻoina e lenei Ekalesia Farani!

O aʻu o le selau pasene Farani



O le alofa i se tasi o le fa'alataina lea o i latou, e pei ona fai mai ai le Prince Little Prince a Saint Exupéry. Ma atonu foi e vaetamaina o ia ma fai e le tasi ma le isi e vaetamaina o ia. Na ave i le 1980 e ala i le alofa i le taimi muamua ma Farani, o aʻu nei o Farani e ala i le poloaiga na sainia e Hervé Brehier o Iuni 29, 1990 lomia i le Tusi Tala Faamauina o Iulai 1, 1990. O le Parish Priest o le Farani ae o Farani Parish Priests. e le'i vaai i mea faapena. Sa faaauau pea ona latou taʻua aʻu o se patele Polani talu ona ou galue i tagata Polani. Ae e leai se tagatanuu o le Ekalesia o le Katoliko, o lona uiga lautele: O atu i le lalolagi atoa; aoao atu nuu uma; ma aoao atu ia te i latou ia tausi i a’u poloaiga uma; ma ou te ia te outou e le aunoa seia oo i le gataaga o aso; ma o e talitonu, ia papatisoina i latou i le suafa o le Tamā ma le Alo ma le Agaga Paia! O le Talalelei lea na ou aoaoina. E i ai se isi? Ou te le iloa? Ua uma ona tali e Saint Paul lenei fesili e ala i le tusi atu i Kalatia! E tatau la ona iloa e Gaul! Ioe, ua uma ona ou tusia faapea: I le avea ai ma Farani, ua ou ita; e pei o se Pou, ua ou le fiafia; i le avea ai ma Kerisiano, ua ou faalumaina; i le avea ai ma ositaulaga, ua ou vaai atu ua teena Keriso Iesu i totonu iā te aʻu! Ma o le mea lea na ou filifili ai e tusi uma nei mea ile SCM Personal Blog. O ‘outou o ē faitau mai ‘iā te a‘u pe faitau mai ‘iā te a‘u, fa‘alogo mai ‘iā te a‘u, o le tau lea mo Keriso ma le ‘upu moni! Ou te iloa e te talitonu ia te aʻu pe atonu mulimuli ane e te talitonu ia te aʻu. Tatalo mo au ma Farani ou te alofa i ai ma mo le Ekalesia i Farani ou te alofa foi i ai! O loʻu iai i Dunkirk sa iā te aʻu foʻi le tiute tauave o le avea ma sui itumalo o le Sosaiete a Keriso mo le ono tausaga. O lea sa i ai sa’u misiona e fai i Morocco: e alu e vaai lo’u Uso. Ua le toe avea o ia ma o’u muamua mai Dunkirk; ua uma ona alu o ia iina mo Iraki; a o le isi tamā o Andrzej Góźdź na suitulaga ia te ia iina. O lenei misiona sa maaleale ona o nisi taimi e i ai ni faafitauli laiti pe tetele foi o taitai ia i latou ua tuuina atu ia i latou e le Faapotopotoga. Mulimuli ane, na tuua e Patele Andrzej lo tatou Nuu e ala i le avea o ia ma sui o le Diocese o Toulon-Fréjus, galue i ni nai tausaga ua mavae i Rouvroy i le Pas-de-Calais Region. Na ou mauaina se atunuu Mosalemi, Morocco ma lona laumua o Rabat ma le Mosque sili o Cassablanca. O lea na ou tago ai i oʻu vae i se konetineta e ese mai i Europa mo le taimi muamua! Leai, ua ou sese! E faapefea ona galo ia te au! O Asia na muai pupula ai o’u mata ma lo’u loto a o lei faia lenei malaga i Aferika. Sa ou i ai pea i Roubaix-Lille. Faatasi ai ma le Pule muamua na auina atu aʻu i Dunkirk, Patele Wacław Bytniewski ma isi aumea e toʻalua: Patele Henryk Kulikowski ma Patele Zygmunt Stefański, faatasi ai ma le tolusefulu isi tagata na matou maua le olioli i le faia o se malaga i le Nuu Paia! Sa le mafaagaloina ae o le taimi nei i le mataupu ua mavae ou te le'i mafaufau i ai. Sa pei o le faamanatuga lona valu! Sa matou pa’i atu i le lalolagi na soli ai i le lua afe tausaga talu ai e lo tatou Alii o Iesu lava Ia, sa matua ofoofogia lava ma sa ootia i le ta’ele o o matou loto ma mafaufau e faavavau! Ioe le Alii faafetai! Ou te toe foi mai i Morocco. O fafine Polani na manatu fa'avalea e mafai ona e tumau i le Katoliko ma faaipoipo i se Mosalemi. Ioe sa mafai ma mafai a o lei oo i le taimi taua; ae a mavae le tele o faafitauli e o mai i le Misasa ma papatisoina a latou fanau. Sa sainia e le Muslim so'o se mea e te mana'o ai, ae o lea? O le isi taamilosaga o mea leaga. Atonu e le lelei tele le tautala i Farani ae e le afaina, e uiga i le olaga, e masani ona malepelepe, o le a ou faʻasaoina oe o totoe. Ou te toe foʻi i Dunkirk ma pule i le Curé. Na ou alu i le tafaoga e vaai le Aiga ma le Faifeau o le uluai Parish: O oe la o le Patele? Ioe! E to'atele la au foma'i? E tusa ma le tolusefulu i latou uma. O le ā? Ia ioe. I le taimi muamua, na latou fai mai ai, na sau le ositaulaga mai Roubaix faatasi i le masina ma e toʻaitiiti lava i matou: a itiiti ifo ma le selau! Po ua oti ea i latou? Ioe mo nisi, ae o isi latou te le o mai ona e te fai atu ia i latou e o mai i Aso Sa uma nei. Ma sa sili atu muamua: tasi i le masina ua lava! Vaai i le Farani, fai mai o latou o le Katoliko tele ma e seasea o mai i le lotu. O lea la, o la'u tiute o se ositaulaga, e le faigofie ona faatalitonuina i latou. Fai mai nisi; O aʻu o se tagata talitonu ae le o se lōia. E pei o sega, sa latou faataʻitaʻi i o latou tuaoi! Fai mai nisi; O aʻu o se tagata talitonu ae le o se lōia. E pei o sega, sa latou faataʻitaʻi i o latou tuaoi! Fai mai nisi; O aʻu o se tagata talitonu ae le o se lōia. E pei o sega, sa latou faataʻitaʻi i o latou tuaoi!

O lo tatou Fafine o Dunes ma le Masiofo o Polani



O le Taupou Amuia o Maria sa ou faatasi i Dunkirk! O le falesa lea na fai ai le Misasa faalemasina a Poles a o leʻi tofia se patele tumau, o le falesa lea a le au Seila o Dunkirk i lalo o le igoa o Notre-Dame de Dune! Ma o le mea fou i totonu o le Maota o le Parish na faapaiaina i lo tatou Fafine, le Virgin Mary, le Masiofo o Polani o lana Tausamiga sa faia ia Me 3 i tausaga taʻitasi i le Faamanatuga o Manaoga o le Tupu o Polani Jan Kazimierz (Jean-Casimir ) o Aperila 1. , 1656, lea na faamaonia e Pope Pius XI i le 1924 ma na faalauiloa aloaia ai e Pope Ioane XXIII mo le silafia e le Ekalesia Katoliko atoa. O le Taupou Faamanuiaina o Maria o le Masiofo o Polani ma lana Patroness faalelagi faatasi ai ma ni lagolago se toalua ma maturo, o Epikopo: Wojciech (Adalbert) Archbishop o Gniezno (956-997) ma Poznań ma Stanisław (Stanislas) Archbishop o Krakow (1030-1079). ). Le Taupou Paia o Maria! Ua oo i le taimi ou te taʻu atu ai ia te oe le mea lenei: A aunoa ma ia semanu ou te le i ai i le mea ou te i ai, ma mea uma ua uma ona ou tusia. O le a ou lafi i ona lima faatina e valaaulia oe e te faalatalata atu ia te ia! Ou te le iloa: pe na tuuina atu foi o ia e lenei Failotu lauiloa a Dunkirk i le falepuipui, ou te faamoemoe e leai. Ae ou te fai atu ma le manino i le Ekalesia Farani: Afai o oe o se tasi e le toe alofa i lenei Immaculate Conception o le a le toe avea oe ma Ekalesia a lona Alo! O le a le mea na tupu ina ua uma lenei Fono mulimuli? Ua ou faitau i mea faanoanoa e uiga i le lafoaia o le Perisitua e le toatele o ou atalii: O lea, ia e toe lotomaualalo i laʻu Ekalesia o loo i Farani ma o le a ou alofa ia te oe ma Mary Our Lady of Lourdes ma loʻu loto atoa. o le au lotu, o le tiakono ma le ositaulaga! O itu uma o lo'u natura faaletagata ma le alofa tunoa ua mafai ona galue ia te a'u i le vaega fa'alenatura o lo'u tagata, o le sao a le Taupou o Maria o le mea sili lea! Na finagalo le Atua i lenei mea ma sa Ia finagalo ia ou vaetamaina e le gata i le Tama Faavavau ae faapea foi i lenei Taupou ma Tina e faavavau! Ou te nofo aitalafu ia te ia loʻu nofofua ma loʻu ola mama, ua ou talitonu. Ou te matua faafetai lava ia te ia ma o loo i ai au faatasi ma i latou o le a ta’ua pea o ia o le faamanuiaina i tamaitai uma! E manino lava o ia lava na mauaina mea uma mai le agalelei o le Foafoa ae na te le taofia le tuuina atu o nei alofa tunoa ia i latou uma o e valaau ia te ia: Talofa Maria! I Dunkirk mo le taimi muamua i loʻu olaga i le avea ai ma se patele lotu ma diaco-sa na o aʻu, sa ou nofo na o aʻu. Ae i le taimi lava e tasi e leai lava! Sa ou nofo i lalo o le taualuga e tasi ma le Alii i le Tapeneko Paia sa i le falesa o lona Tina ma lo tatou Tina; ma sa i ai foi o Ia iina! Leai, sa le na o a'u! Ona faatasi lea i le masina ona ou alu e faamanatu le Misasa i Boulogne-sur-Mer. O Notre Dame de Boulogne e lauiloa foi ma o Saint-Omer. Ona i ai lea o aʻu uo i Goderswelde i tafatafa tonu o Mont-des-Cats ma le Benedictine Monastery. Faatasi ai ma lau uo o Raoul sa ma talanoa soo e uiga i le Ekalesia i Farani. Sa i ai sana tama’i faleoloa sa i ai lana galuega atoa a le aiga Farani-Polani; o le igoa o le faatonu o Therese. O Raoul Baert sa nofofua ae sa matua matagofie lava lona agaga, ou te molimau atu o loo i ai Kerisiano moni i lenei atunuu o Farani; na ia fai mai ia te au: lototele ma e pei ona fai mai Ioane Paulo II, e le tatau ona e fefe. I totonu o lona faleoloa sa i ai se faʻatagata tele o Our Lady of Lourdes i le faitotoʻa ma i le siaki e mafai ona e maua ai ni laupepa laiti ma tatalo. Na ou vaaia le talaʻiga fou i inā. Raoul la'u uo, faafetai! Ona sosoo ai lea, e le mamao, o se tamaitai Farani na faatulagaina tatalo mo Farani i lona fale, i lona fale i Bambecque. ‘Ua ia faia fo‘i fa‘atusa fa‘atusa o tagata pa‘ia; i le taimi na ou maua ai mai ia te ia se vaaiga o le fanau mai o Iesu na faia e ona lima. Sa ia aoaoina au, o se ositaulaga, ia alofa i le Taupou Amuia. Sa ia te ia lana piano ma sa ia fai mai: Tama Casimir e taina le "Czarna Madonna" Ou te matua fiafia lava i lenei fati ma lenei pese e faamamalu ai lo tatou Fafine o Częstochowa talu ona ou asiasi atu i lenei malumalu tele i Polani. Ioe, o le faauo Farani-Polani e i ai moni lava ma o Katoliko e tatau ona muamua e sopoia tuaoi ma talepe uma puipui o le faʻaituau ma le le malamalama. O ai na te faia mo i tatou? Aua tatou te faatali se'i tupu na'o ia!

Ou te toe foi i Roubaix o se Faifeau Parish



O le lima tausaga na faʻaaluina i Dunkirk ua ou maua ai le tele o mea! Sa i ai foi se ulugaliʻi na faʻatautaia le faletaavale Fiat na nonofo i Arques ma nonofo ai pea iina. O le taimi lava na sui ai le Peugeot 107 mo le Fiat Tipo na ou iloa ai lenei ulugalii ma le la gaioiga agai i le faimalaga ma fesoasoani i Polani: o ia o French Roger ma o ia Polani Micheline. I se tasi aso na ia valaau mai ai ia te au: Sa ma fuafua e malaga i Roma ae e le mafai e lo’u toalua ona o ma i maua ona o se faaletonu tau tomai; afai e te manaʻo, sau ma matou! Faafetai lava Demol Aiga. Faafetai ia te oe na ou vaai ia Pope Ioane Paulo II i se aofia patino pe toetoe lava; Oka se manatuaga matagofie ae mo oe Micheline o se mafatiaga foi, o se ositaulaga: O au pepa uma na gaoia mai ia te oe i luga o le pasi! O le mea lena sa ou manao e fai atu ai. Toe fai atu ia Roger o le na tuʻuina mai ia te aʻu lona avanoa e aunoa ma se totogi: faafetai. O le a iu lava ina ou alu, pe toe foi, i Roubaix. Sa avea au ma sui iina ma sa ou toe foi mai o se Faifeau Parish ma ni tagatanuu lua; O le mea lea ua faaluaina ai a'u o se Faifeau Parish. Ae mo nisi o patele Farani e leai se mea e fai: mo i latou o se ositaulaga Polani o le "afa o le tau". O le tautala i gagana e lua o le valea. Ua lava Farani mo i latou. Aisea e leai ai, ae aua le avea Cartesian: O lea ou te manatu ai o aʻu! I se tasi taimi i totonu o se fale tele na ou alu ai i le lifi: Sa ou ofu i se suti ma sa ou ofuina se kola Roma. Na aufaatasi mai se patele Falani i se ofu talaloa ma amata ona faalumaina aʻu i le avea o aʻu ma patele Polani e lē tatau ona ou mā i le ofuina o le ofu talaloa! O le isi Cartesian! O mea ua ia manatu e tatau ona moni. Ae ua tuuina mai e le Alii ia i tatou se meaalofa e feiloai ai ma faamalosiau le tasi i le isi ae le o le osofaia o i tatou faapena, i le na o le pasi. Nu'u fa'aleaganu'u? Aisea e le mafai ai, o ai i tatou e faamasino le tasi i le isi pe a matelaina le lalolagi i le Afioga a le Atua. O iina na ou fai atu ai mea na ou aʻoaʻoina i Dunkirk: o lavalava e le faʻafefe ai oe! O loʻu ositaulaga i Roubais, a o avea aʻu ma ona sui iina, na taʻu mai ia te aʻu na taʻusalaina o ia i le Au Epikopo o Lille (o le mea lea i luma o le Fono Lona Lua a le Vatikana, ina ua ia faatagaina o ia e savali solo i lona ofu ma le kola Roma ma e oo lava i le lotu. e le o taimi uma na ia ofuina ai lona iefu! Sa faitioina foi o ia ona o le mea moni e le o taimi uma e uliuli ona totini e pei ona tatau ai. Atonu e manatu se tasi o loʻo ou faia ni tausuaga iinei. E ui lava e leai: upu a le Faifeau Parish! Parish Festival ia Aokuso 26, 1991 ua uma ona ou i ai i Roubaix. Faaliliuina o le pule, O Patele Jan Bojda lea sa matou galulue muamua ai ma o ia foi sa avea ma Faifeau Parish ina ua uma le Faifeau sa avea muamua ma Palisi-o le na ta’u mai ia te a’u lenei tala o totini-na toe foi i Polani i se litaea ua tatau ai; O le a alu Tama Jan i Montigny-en-Ostrevent ma o le a i ai aʻu sui e fesoasoani ia te aʻu e ausia laʻu Misiona. O le taimi lea o se Parish Polani e tusa ma le selau tamaiti i le catechism ma pe tusa ma le tolusefulu talavou i le KSMP Association. Sa iai foʻi talavou matutua i inā na potopoto e pei o le Aeto Paʻepaʻe: Orzeł Biały. Sa i ai foi le Hejnał Chorale na taitaia e se fomai o Polani mai le aiga Regdost. Ona sosoo ai lea ma Tamaitai o le Rosary ma Madame Janina Taczała e avea ma Peresetene, o le sa matua toaga i le tele o mea a le aulotu mo se taimi umi. Ma le Aiga o Gołębiowski atonu e sili ona ou aitalafu ai; sa ia tausia le Maota tele i tafatafa o le falesa mo le lisiina o potu ma le malosi e totogi uma ai lafoga ma mea faitino o lenei galuega tele faaleagaga. Sa tatau ona matou mafaufau i le faasaoina o pa o le falesa, ia sa matua maaleale lava mai le leaga o le tau; e mafai ona malepelepe! Na faamautinoa e le Atua, ina ua mafatia i se faalavelave, o le asiasiga faaleuo a se tasi na manao e faamafanafana ia te au; sa malie o ia e fai le galuega talafeagai i le afa o le tau ma i le faaiuga e sili atu le itiiti! Ia te ia lenei Pou ma le Atua o loo leoleo i mea uma: Faafetai! Na faalauiloa e Ioane Paulo II i lena taimi le polokalame o sauniuniga mo le Iupeli o le Tausaga 2000. Na matou amata galuega faaleagaga faatasi ma sui: o tamā: Misrosław Stępkowicz, Roman Szaarzyński ma Jerzy Goźddziewski, ma Andrzej Góźdź i le amataga a o lei alu ese mo Rouvroy. Ua uma ona ou taʻua i se isi mataupu ma muamua atu se faʻalavelave na tupu na ou oʻo i ai ma le iʻuga o le gau gau tulivae. Ua iva aso talu ona ou tatalaina se Asosi Katoliko TOTUS TUUS e faailoga ai le limasefulu tausaga o le faauuina o Pope Ioane Paulo II i le ositaulaga ia Novema 1, 1996. E leai se mea aoga mo le agaga e aunoa ma se taulaga i le tino! Na vave ona ou malamalama! E leai se mea aoga mo le agaga e aunoa ma se taulaga i le tino! Na vave ona ou malamalama! E leai se mea aoga mo le agaga e aunoa ma se taulaga i le tino! Na vave ona ou malamalama!

O le Misasa sili ona umi i lo'u olaga



Ae ou te lei alu i Roubaix ma tuua Dunkirk lea na pule ai Tama Czesław Margas, ma na ou tuua foi ia te ia laʻu taavale Fiat Tipo e fai ma tofi, na ou alu i Polani e auai - faatasi ai ma isi - i le World Youth Day i le ogatotonu o Aokuso 1991. lua tausaga ina ua mavae le pa'u ta'uta'ua o le Pa o Perelini ma ina ua uma la'u uluai palota semi-temokarasi i Polani; Na ō mai talavou mai so o se mea i lenei sauniga faa-Kerisiano faavaomalo na amataina i le ono tausaga talu ai e Pope Ioane Paulo II o se vaega o le talaʻiga fou. O le toatele o tupulaga talavou mo le taimi muamua na mafai ona o mai i le Mauga Malamalama o Częstochowa, le mamalu o le atunuu o Marian lea o loo i ai se Ata o le Taupou Faamanuiaina o Maria na teuina i totonu o le Monastery of the Pauline Fathers talu mai le 1382. Na toe foi mai Ioane Paulo II i lena lava tausaga, 1991, mo le taimi lona lua, ina ua uma ona asiasi atu i isi aai i Polani ia Me/Iuni, e aofia ai Skoczów, lea na ia faapaiaina ai John Sarkander, le maturo ma na aafia i misa i le va o le Katoliko ma le au Hussites. . Na ou alu i Częstochowa ma i le vaveao na ou tuua ai lo matou fale pe a ma le tolu kilomita le mamao mai le Jasna Góra ma nofo ai i loʻu tulaga i le vaveao mo le faʻamanatuina o le Misasa Paia ma le Pope. Ia sa matua umi lava ma sa tatau ona ou vave nofo ma e le'i i ai muamua po o le maea foi ona ou vaivai i lo'u olaga e pei o lena aso. Lelavā ae e manino lava le fiafia tele e auai i se fa'alavelave iloga fa'asolopito. O taimi uma lava ou te toe foi mai ai i lenei Faasao e toe foi mai ai ia te au lenei manatuaga ma ou te faafetai i le Atua mo le faatagaina o au e ola i lenei vaitau atoa o le suiga mai le tasi meleniuma i le isi ma mai le tasi seneturi i le isi; E le tupu soo lenei mea ma e le mafai e tagata uma ona oo i nei taimi e le mafaagaloina e pei ona tupu ia te au. Ou te faʻaaogaina lenei manatuaga e faʻasoa ai le manuia lautele o tatou Polani lea e aofia ai le avea o le Tina o Keriso ma o tatou Masiofo. Na faapefea ona faia lenei mea? Ua uma ona ou tusia na filifili le Tupu o Jan-Kazimierz e tuuina atu lona malo o malo e tolu: Polani, Lithuania ma Rus, ma na ia faia i le Cathedral of Lwów ia Aperila 1, 1456, ina ia tuuina atu ona tagata i le feagai ai ma tulaga lamatia o le atunuu i le feagai ai ma osofaiga a Suetena i le puipuiga a lo tatou Tamaitai o Częstochowa ma sui o le Episcopate Katoliko o Polani e ala i le tuuina atu ia te ia o le suafa o le Masiofo ma le avea o ia lava ma ana auauna ma lana mataupu. Ae i le amataga o lenei faiga aloaia ma le atunuu e i ai mea taua e lipotia. O i latou nei, siaki tala fa'asolopito ma saogalemu. E fasefulu valu tausaga a o lumanaʻi lenei tausaga i le 1608 mai Italia i Kracivia na sau ai se Jesuit e igoa ia Marcinnelli e taʻu atu le mea na tupu ia te ia. Na ia iloaina patino ma lana faufautua faaleagaga se talavou Polani Jesuit Stanislas Kostka o lē i le taimi o lana Novitiate i le afiafi o le Tausamiga o le Assumption na toe manatuaina mai lenei lalolagi i le 18 o ona tausaga ma ola i lona olaga ma le lototoa o se talavou Kerisiano. Na vave ona fa'akanona o ia ma o le Patron na folafolaina e le Va'aiga Paia o talavou Katoliko. O lenei Tama Marcinnelli, o le tagata e sili lona faaleagaga ma se olaga faʻalavelave faʻafuaseʻi, sa i ai se faaaliga i se tasi aso i le afiafi o le Assumption of the Blessed Virgin Mary ma faalogoina le Virgin Amuia o fai atu ia te ia: Aisea e te le taʻua ai aʻu o le Tupu Tamaitai o Polani ; o a'u. Mo se tagata ese e sau ma taʻu atu i le sui o le Ekalesia ma le Pulega Tupu i Krakow o le Virgin Amuia e taʻua o ia o le Masiofo o Polani i le Aai Tupu o se mea. O lenei Jesuit Father Marcinnelli, o le upu a Jesuits, e leʻi pepelo. O lea na fua mai ai lona maumauaʻi i lea mataupu ma faaauau ai pea e oo mai i aso nei! I le 1946, na toe foʻi mai i le faaaunuua e ala i Roma i Italia ma na talosaga atu le Vatikana e alu i Falani i Lourdes ona sosoo ai lea ma Hautecombe, O le Crdinal the Primate o Polani, le Archbishop o Poznan ma Gniezno, na te aami le Episcopate Polani ma tagata i Częstochowa e toe faafou nei tautoga o le faamaoni i le Masiofo o Polani. I le 1956 i le fa selau tausaga talu ona maeʻa lenei Tulafono Tautupu, lib2r2 mai lona falepuipui e le malo communist Polani, na toe faia foi e Cardinal Stefan Wyszyński lea lava faʻamaoni ma le silia ma le miliona tagata sa i ai i luga o le saite ma sa faʻalogoina i totonu o Aulotu uma o le Atunuu. Ua tatou malamalama i le mafuaaga na fai mai ai Ioane Paulo II ina ua uma lana filifiliga faapope: Semanu e leai se Pope Polani i le nofoa o Sagato Peteru pe ana leai lenei Primate o Polani e fai mea uma i le Taupou Paia o Maria Masiofo o Polani! vala'au le Episcopate Polani ma Tagata i Częstochowa e toe fa'afouina nei Taulaga o le fa'amaoni i le Masiofo o Polani. I le 1956 i le fa selau tausaga talu ona maeʻa lenei Tulafono Tautupu, lib2r2 mai lona falepuipui e le malo communist Polani, na toe faia foi e Cardinal Stefan Wyszyński lea lava faamaoni e tasi ma le silia ma le miliona tagata sa i ai i luga o le saite ma sa faaleoina lea i totonu o Aulotu uma o le Atunuu. Ua tatou malamalama i le mafuaaga na fai mai ai Ioane Paulo II ina ua uma lana filifiliga faapope: Semanu e leai se Pope Polani i le nofoa o Sagato Peteru pe ana leai lenei Primate o Polani e fai mea uma i le Virgin Mary Queen of Polani! vala'au le Episcopate Polani ma Tagata i Częstochowa e toe fa'afouina nei Taulaga o le fa'amaoni i le Masiofo o Polani. I le 1956 i le fa selau tausaga talu ona maeʻa lenei Tulafono Tautupu, lib2r2 mai lona falepuipui e le malo communist Polani, na toe faia foi e Cardinal Stefan Wyszyński lea lava faamaoni e tasi ma le silia ma le miliona tagata sa i ai i luga o le saite ma sa faaleoina lea i totonu o Aulotu uma o le Atunuu. Ua tatou malamalama i le mafuaaga na fai mai ai Ioane Paulo II ina ua uma lana filifiliga faapope: Semanu e leai se Pope Polani i le nofoa o Sagato Peteru pe ana leai lenei Primate o Polani e fai mea uma i le Virgin Mary Queen of Polani! lib2r2 o lona taofia e le malo komunisi Polani Cardinal Stefan Wyszyński toe faia foi lea lava faamaoni ma le silia ma le miliona tagata o loo i ai i luga o le saite ma o loo faaleoina lea i totonu o Parishs uma o le Atunuu. Ua tatou malamalama i le mafuaaga na fai mai ai Ioane Paulo II ina ua uma lana filifiliga faapope: Semanu e leai se Pope Polani i le nofoa o Sagato Peteru pe ana leai lenei Primate o Polani e fai mea uma i le Taupou Paia o Maria Masiofo o Polani! lib2r2 o lona taofia e le malo komunisi Polani Cardinal Stefan Wyszyński toe faia foi lea lava faamaoni ma le silia ma le miliona tagata o loo i ai i luga o le saite ma o loo faaleoina lea i totonu o Parishs uma o le Atunuu. Ua tatou malamalama i le mafuaaga na fai mai ai Ioane Paulo II ina ua uma lana filifiliga faapope: Semanu e leai se Pope Polani i le nofoa o Sagato Peteru pe ana leai lenei Primate o Polani e fai mea uma i le Taupou Paia o Maria Masiofo o Polani!

Fitu Tausaga i Roubaix ma Lille



Ou te alu i Roubaix sa fitu oʻu tausaga. Ou te lei iloaina muamua, ae na silafia e le Alii. E lua nofoaga o faʻamanatuga, o se tasi o sui, Tama Mirosław Stępkowicz na manaʻo i soʻo se tau e aʻoaʻo Farani ma nofo naʻo ia i le Maison de Combattents i Lille ma faʻamautinoa le tumau iina. E la'ititi lava ma na'o a'u, ou te le'i ioe i ai ae na ia maua i lena auala. Na vave ona ou iloaina o se mea sese le gauai atu i ona manaoga. Na totogi e le ʻau Taua se tasi o potu i tafatafa o le potu o Tamā Mirosław i se talavou aʻoga Polani ma na aafia ai le tiapolo ma i ni nai taimi mulimuli ane na faaluaina ai Tamā Mirosław e lē gata i le faaleagaga ma o se taunuuga na tuua ai le perisitua. Tolu sui ma se manatu e le tatau ona i ai i le patele le malosi uma ae maise lava e le pulea na o ia le tupe, na palota ai sui e tusa ai ma faiga faatemokalasi: Tolu i le tasi ma o lea ua tatau ona ia talia o se tasi o sui o le a umia, o lenei tupe masani. ! O nisi taimi matou te latalata atu ai i mala tautupe; talu ai e le gata i lea, na manaʻomia e nuns o le Sacré-Coeur ia matou totogia i latou e le gata i le totogi faalemasina ae faʻapea foʻi ma le saogalemu lautele! O le sacristan ma le ta okeni faatasi, na finau malosi le nun ma lona Pule na ou taliaina ae e le o se filifiliga lelei foi. O lo'u sui o Tama Antoni Ptaszkowski na faamutaina le konekarate ma na maua ai e le ta okeni o ia i le aulotu i se tau maualalo; e oo lava i le toatolu o i latou. Ou te tautino atu a uma lenei aafiaga e sili ai le avea o se patele e aunoa ma se sui ma aua le faasino atu i le faatemokalasi e pei o le Aulotu e pei o se faalapotopotoga; o le faatemokalasi e sau i se saoasaoa! O le fale tuai ma le lisiina o potu na pulea e Gołębiowskis na faasaoina ai tupe a le aulotu ae o le tafe i luga o le taualuga ma le kamupani lea e le o faataunuuina lelei lana faʻamaoniga o le decimal iinei o loʻo ou faʻataʻitaʻiina ma ia ma e toso i luga pe a matou maua. o ia lava na fa'atagaina e tu'uina atu fa'aaliga aloa'ia ma le fa'ailoaina o le lisiti. Ua fai atu le loia ia te oe e totogi muamua ae ua toeitiiti lava alu ese oe mai le taga. O le a le mea e sili ai, pe a iai ni au gaoi e gaoi au tupe ma au pepa ae o le taimi tonu lava e tupu ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi i lou tuli tuli gau ma e tasi le tausaga o lau tausiga e te aʻoaʻo ai e savali pei o se tamaititi! Ae o lenei taumalulu i le 1996 ma ua le manuia lau faʻavevela ma ua matua lolovaia le fale; ma e le toe mafai ona e mautotogi...! Ia, sa ou mafatia i lenei meaalofa o le avea mulimuli ane ma Faifeau e le mo le tolusefulu tagata pei o Dunkirk ae mo le tolu selau. E i ai se tau mo mea uma ma sa ou aoaoina. na mana'o le sui pule sa fa'afoeina le tinoitupe i lenei tulaga lavelave ia maua se ta'avale fou; matou te faia se faʻaaliga ma matou faʻamalieina ona manaʻoga, e alu o ia i tafaoga ona poof, ua solo le taavale. O le mea e lelei ai e leai sana mea, na toe foi mai ma le saogalemu. Ae pe na ia aʻoaʻoina se mea? Na o Tama Jerzy Goździewicz e mafai ona tali mai. Sa mana’o fo’i Tama Roma ia tele sona tuto’atasi; Mo ia, sa ou laitiiti tele mo le avea ma se patele ma ni sui se toatolu. Ma o iina ou te manatu e sa'o o ia. Ae o mea uma ou te fai atu ai iinei, e tusa lava pe moni, e le o aumaia ai le iloiloga tonu a le faifeau o nei tausaga e fitu; sa i ai se galuega faaleagaga atoa; catechesis ma sauniga masani i isi nofoaga. Sa matou latalata atu ia Tertio Millenio; na faalauiloa ai le polokalame a Pope Ioane Paulo II; le Tausaga o Keriso, le Tausaga o le Agaga Paia ma le Tausaga o le Tama ma i le Tausaga 2000 e tatau ona tatou avatu le faafetai i le Tolutasi Paia. I le Tausaga o le Agaga Paia, na faailoa mai ai ia te aʻu e le Pule Sili fou, o Patele Ryszard Oblizajek, o le a ou alu i Le Creusot. Lelei, o le a ou alu e suitulaga ia Patele Jan Ciaglo...Ma o le a ou aoaoina se isi mea iina mo loʻu poto masani faaletagata, lotu, diaconal-ositaulaga ma faaleagaga. I le taimi o laʻu auaunaga ma le galuega faafaifeau i Roubaix na tupu ai se mea ia te aʻu ou te manatu e lelei e faasoa atu ia te oe.

O le Asosi Katoliko TOTUS TUUS



I le taimi o aso malolo i Polani ia Iulai 1996 ma ina ua uma ona ou toe foi mai ia Aokuso na oo mai i loʻu mafaufau le manatu o le faia o se mea faapitoa ma faaleagaga e pei o le faia o se maa faamanatu. Sa ou faapea ifo ia te au lava: Aisea e le mafai ai? Ua uma ona tatou fauina faatagata iinei ma i ina e faamamaluina ai Ioane Paulo II ona o le talafaasolopito, o le a la le mea e tatau ona tatou faia? Na maua se Asosi i lalo o le ulutala o lana mautauave: Totus Tuus! Ou te talanoa i ai i oʻu autafa ma le aulotu; pe tusa ma le sefululima tagata o loʻo sauni mo lea mea matou te faia; i le aso 6 o Aukuso o le tautinoga faavae ma o loo ou taumafai e tusia Tulafono ona tatou amata ai lea i le 50 tausaga o lona faauuga faaositaulaga. Ou te faatonuina le Fu'a e fai i Polani; ma ou te mauaina le Tama Michał Kamiński o le Maota Tele i Poznań mo le pepa ma anotusi. Allus Tuus. Deus o oe o Pater noster, Virgo oe o Mater nostra. Vestris sumus in Jezu Christo. Fa'afetai Spiritus Sancti. Lanu samasama/pope ma le lanumoana/marian lanu. O le koluse paʻepaʻe i le tasi itu e faʻaalia ai le Eucharist ma le PX faʻailoga i le isi itu e faʻaalia ai le filemu. Na talosagaina le Epikopo o Lille Jean Vilnet e talia ma talosagaina le Tama Paia Ioane Paulo II e faamanuia! Na sologa mea uma e pei ona mana’o ai ma amata loa le Asosi. Sa tatau mo Providence ona faaopoopo ni osigataulaga patino i lenei galuega ma ou te faafetai i le Atua mo lena mea. Ae ou te faafetai foi i le Virgin Amuia ona sa ia manao e tuuina mai ia te au se faailoga faamafanafana i lenei faatasiga. Ma sa tupu faapenei: Sa ou faitauina se tusi manaia e uiga i ona foliga vaaia i le lalolagi atoa ma ina ua uma ona ou faitauina ma tapuni na oo mai se telefoni: O laʻu uo o Raoul mai Dunkirk. Faalogo ia Csimir! O loʻo i ai se vaega o tagata malaga i Medjugorje mai iinei o loʻo i ai sina faʻafitauli. E le mafai e le monike o Benedictine o le a latou o faatasi ma i latou. E mafai ona e faia? Ua leva ona ou faalogo o loo faatosina mai e le Taupou Paia o Maria Masiofo o le Filemu le motu o tagata mai itu uma i lenei Nuu i Bosnia-Hercegovina o e o mai e faalogologo i ana savali na tuuina atu e ala i le auvaai talavou e toaono, sa ou manatu e alu i ai i se tasi aso, ae o le ia i ai se talosaga faapena i tulaga o loo faamatalaina i luga, faatasi ai ma le folafolaga a Pope Ioane Paulo II o le a ia tatalo mo le Asosi i le taimi o lana malaga faaaposetolo i Farani ia Oketopa (1996) i luga o le tuugamau o Sqint Luis Grignont de Monfort, o le tusitala o le "Tuto'atasi Moni i le Taupou Fa'amanuia Maria" o le na fa'aosofia le ositaulaga o Karol Wojtyła mo lana mautauave a le episcopal ina ua 38 ona tausaga na valaauina ai o ia e le Pope i le Episcopate; O nei mea uma na ou le fiafia ai ma sa ou talosaga i loʻu Itumalo ina ia mafai ona alu i Medjugorje faatasi ma lenei vaega o Katoliko mai Farani Farani. Na ou mauaina ma na ou tali atu ia Raoul e mafai ona ia logoina lenei vaega o laʻu tali lelei. O loʻo suʻesuʻeina pea e le Ekalesia ia mea faʻapitoa i Medjugorje i aso nei ma o le faʻafitauli e le o taofia ina ia mafai ai ona faia se filifiliga mautinoa. I le avea ai ma se tagata ou te tuuina atu lau molimau ma o se “Kerisiano, lotu, tiakono ma ositaulaga” ou te faatatau i le faamasinoga a le Ekalesia pe a faalavelave.

„ tagata tafafao”; ma sa tatau ona nofo lenei tagata i le potu e tasi ma a’u; ina ua ia vaai mai i loʻu kola Roma sa ia fefe: Ua faatonuina aʻu ou te nofo i se patele! Le Ali‘i e, ‘aua e te fefe, o a‘u o le tagata e pei o oe, ‘e te lē lamatia ai se mea; ae o le a e talanoa mai ia te au e uiga i lotu! Le Alii e, faʻalogo mai ia te aʻu: Ou te folafola atu ou te le talanoa atu ia te oe e uiga i lenei mea, lelei? I le tolu aso mulimuli ane, o ia lea na manaʻo e fesili mai iā te aʻu i nei mataupu; Na ou vaai ia te ia ua suia i o’u luma; leai Alii e, alu i isi ositaulaga latou te faalogo ia te oe; O le a ou tausia laʻu folafolaga ma laʻu upu na ou tuuina atu ia te oe! I lenei lava vaitaimi „Sept

tausaga i Roubaix” Sa ou maua se fiafia, faafetai i le agalelei o se Faifeau Helena Kamińska, e faia ni Pilgrimages tetele se lua: i lo tatou Tamaitai o Fatimaa i Potukale ma i tulagavae o Saint Paul le Aposetolo i Eleni. Faafetai Helena, le teine ​​Polani mo lenei mea ma isi mea! E te va'ai? O tofotofoga na ou faamatalaina i le mataupu ua mavae e paleni atoatoa i faamafanafanaga ma le olioli na silafia e le Atua ma finagalo e ofoina mai ia te au ma ou te faafetai ia te Ia mo mea uma!

O Pilgrimages na aumaia ia te au le tele o mea



Ou te manatu o aʻu malaga uma o ni pilgrimages ma e oʻo lava i loʻu olaga atoa ou te ola ai o se malaga tumau. Ma ou te iloa o lenei vaaiga o mea e fetaui lelei ma mea o loo aʻoaʻoina mai e le Tusi Paia iā i tatou. Ae o iinei ou te fia toe foi atu ai i se aotelega puupuu i malaga tetele e lima o lo’u olaga: i le Nuu Paia, i Eleni, i Italia, i Potukale ma i Lourdes i Farani. E uiga ia Częstochowa ua uma ona ou fai atu sina mea itiiti ma e uiga ia Medjugorje e tatau ona ou faʻaagaga. Mo Morocco o se malaga tafafao: seʻi o tatou tuʻuina faʻapea. Ou te fiafia e savali i tulagaaao o Keriso Iesu i le faaletino ma le faaleagaga. O le lalolagi o le Tusi Paia ma ata tifaga e uiga i le Tusi Paia o laʻu faamuamua faaaposetolo; e mafai ona e vaʻaia i luga o laʻu upega tafaʻilagi mo se faʻataʻitaʻiga: http://casimir.kuczaj.f ree.fr/ Mai

lenei taimi e le mafaagaloina o lenei Pilgrimage sili ona taua o loʻu olaga, e leai se mea e tutusa ma le taimi muamua! O laasaga o Saint Paul! O le a le mea ete mana'o ai? O ana Tusi e sefulufa mai le luasefulufitu o le Feagaiga Fou ua faamaonia ai, pe afai e i ai se manaoga, e le mafai ona tatou faia e aunoa ma le Sagato Paulo pe afai tatou te mananao e talai atu e oo lava i aso nei! O le a ou ta'ua na'o la'u su'esu'ega ekumene. O le Lady Guide i se taimi na amata ona fai mai o le papatisoga Katoliko e ala i le sausauina e le tutusa ma le Orthodox papatisoga e ala i le faatofu; sa na o le to'atele o patele Farani (ua uma ona lua ou tagatanuu) ma e leai ma se tasi na tali atu i nei faamatalaga faatiga: Na ou fai atu: Madam, o le mea lea e te fai mai ai e tiga ai le Katoliko o tatou, aua e te toe faia lenei fuaiupu na te le faaaloalo i le Ekalesia a Roma! O le asiasiga i le Mauga o le Five Monasteries o se mea faapena na maua e tetee atu ai i le ekumeni: o le Epikopo Orthodox sa i ai i se asiasiga faalekanoa o se tasi o nei Monasteries ma sa matou feiloai ia te ia; sa ia saunoa mai ma le agalelei ia i matou ona i ai lea i le faaiuga o le sauniga sa talosaga mai se tasi o ositaulaga o la matou malaga malaga ia te ia e tuuina mai lana faamanuiaga; O le a le mea na ou ofo ai ina ua ia fai mai: Leai, ou te le mafai, muamua e tatau ona sau lou Pope o Roma i ona tulivae ma ole atu mo se faamagaloga mo le mea na faia e le Katoliko i le Orthodox. Na ou faapea atu: E mamao lava le tatou ala i le autasi faa-Kerisiano pe afai e faapena le manatu o tagata Eleni Orthodox. Na ou oo i le mafuie i Atenai; aua e te popole, e leai se mea e sili ona ogaoga ae ina ua oo i le po sa ou lagona le maualuga, sa ou alu i lalo ma sa faia foi e isi tagata e ala i le aveina o le lifi po o le faasitepu - Ou te le manatua lelei - Sa ou faaaluina le tolu. itula i fafo o se faletalimalo tele, umi. Mo Italia: Ua uma ona ou taʻua Roma ma le Pope; Ou te fia faaopoopo atu ia Assisi ma le fonotaga ma lenei nofoaga faafaatusa mo talanoaga i le va o itulagi talu mai se taga a Ioane Paulo II ia Oketopa 1986. Na faia e le Fono Lua a le Vatikana se avanoa i lenei tulaga ma aisea e leai ai? Ae e lē taitai ona “taulagaina le Tolutasi e Sili ona Paia: le Atua le Tamā, le Atua le Alo, ma le Atua le Agaga Paia. O mafaufau Cartesian po o "monoteist traditionalists" o le a faapea mai e le lelei le tala; ae ua lava le le manao e tuu le Atua e Toatasi i lalo o le mana o se mafuaaga itiiti a se tasi ma ioe e faalagolago ia te Ia e pei ona Ia faaalia mai o Ia lava ia Iesu Keriso ina ia mafai ai ona faatumauina talanoaga eseese o lotu! Ma mulimuli ane le fesili Marian: e ala ia Fatima ma Lourdes. I se mamao faaletino o le lua seneturi mai le mea ua taʻua o le "faʻaonaponei" ma isi e fai mai "faʻaonaponei" taimi, mai le maualuga o le Lagi sa i ai a itiiti mai o nei faailoga tetele e lua mo le Ekalesia ma mo Tagata uma. O le a le mea na tatou faia i ai? Pope Paul VI, i le vaai atu ina ia faalautele atu ala o le "laki ekumene" ua faia ai uiga e siitia ai le Virgin Amuia i se mea e le mafai ai ona ia faalavelaveina le au Porotesano, aʻe i luga o le crenel ma tuuina atu le lauga i luga o le "marialis cultus" ma folafola faalauaitele le Taupou Amuia o le “Tina o le Ekalesia”. Na ia “faasaoina meaafale” e pei ona latou fai mai ai. Ae o loʻo faʻaauau pea le "faʻaonaponei" ma tatou te mananaʻo e taofia le Lagi mai le faʻaalia o ia lava i o tatou taimi. Matou te talitonu pea na fetalai mai le Agaga Paia e ala i perofeta, ae o le Tina o le Togiola e mafai ona auina mai i taimi mulimuli ane o se Perofeta fafine e faigata ona talitonu i ai. Ou te tautala lautele e ala i le vaʻaia o le faʻaitiitia ma le malulu o le alofa o Kerisiano i lenei Tamaʻitaʻi Lalelei.

Na ou iloa ai e iai soʻu tuafafine matua



O le talaiga fou ma le TOTUS TUUS Association o le meafaigaluega mo lenei faʻalauiloa i Roubaix ua amata ona popole i le fili, o lona uiga o le temoni! Oi leai, ou te le vaai i le tiapolo i soo se mea ae o nisi taimi ou te iloa ai ana togafiti e ala i vaivaiga faaletagata o loo faalavelave mai. O Aso Toʻonaʻi uma ma le Faʻatagata o lo tatou Fafine o Fatima o faʻamanatuga mo le liua o le lalolagi e amata mai i le matou Parish i Roubaix ma Lille na mafua ai se vevesi ma ia Me (Me 13 Tausamiga o lo tatou Fafine o Fatima) o le Tama Sili Ryszard Oblizajek e sau e taʻu mai. ia te aʻu e le o fiafia le au Parishioners ma e tatau ona ou siitia atu i Le Creusot! Lelei leai se fa'afitauli! Ae ua uma ona ou iloa "le faailoga o loʻu fili": e galue o ia e ala i le faalilolilo ma le mamafa o le lotofuatiaifo: o le Pule ma loʻu foi. Ae i le avea ai ma se tagata lotu ou te faatagaina aʻu lava e faagaeetia e oo lava i tuluʻiga o le lalolagi! Ou te faatofa atu i le Parish of Notre Dame de Częstochowa i Roubaix Grande Rue ma le Falesa Polani o Saint Etienne rue Hôpital Militaire i Lille ma ou siitia atu i Le Creusot e latalata i Challons-sur-Saône ma Lyon. Ou te leʻi iloa tele e uiga ia Sister Faustina o le na faapaiaina i le Aso Sa ina ua uma le Eseta i le 1993 ma ou te leʻi iloa foi lana Little Journal po o le Savali e uiga i le Divine Mercy tusa lava pe i loʻu falelotu i Gołkowice i Polani lenei Ata - Ata ma le upu: Jezu, ufam Tobie!(Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe!) ua leva ona valaau mai ia te au. Ae na faaalu e le Alii le taimi e faaali mai ai ia te au o loo i ai so’u Tuafafine Matua i le Lagi ma o Saint Faustina! O le a ou aʻoaʻoina lenei mea i le aso o lana Canonization ia Aperila o le Tausaga Paia 2000 i le amataga o le Meleniuma Lona Tolu! Ae muamua sa tatau ona faaauau pea ona oo i tofotofoga ma faia le tele o osigataulaga. Na ou mauaina i inā ina ua ou taunuu i Le Creuset ma amata laʻu faiva faaositaulaga. O loʻu tuaa, o Tama Jan Ciągło, na oʻo i mea e sili atu ona leaga nai lo aʻu ma ou te iloa na ia taofimau aua matou te o mai i le Itulagi ma le Atunuʻu na mafatia i sauaga o ituaiga uma. E pei ona ou faailoa atu i mataupu i le alofa o Polani ua mauaa i totonu ia i tatou. O lenei Palisi sa tuuina atu i le tatou Aulotu i le tulaga o feteenaiga; e leʻi manaʻo le patele tuai e tuua le lotu ae lē usiusitai Patele Józef Nowacki ma le patele fou na feagai ma se nuu fevaevaeaʻi mai lava i le amataga. Na matua le fiafia Tama Jan ma i lona lagona faaletagata ma le faaleagaga na ia talosagaina ai le Itumalo e tatala. O lea la ua o'o nei i lo'u taimi ou te alu atu ai i le u'amea (tulaga manaia)! Ae, e ese mai le manatu o se tasi, sa faatalitali mai le fili ia te au i le itu Farani nai lo le itu o le aulotu Polani. Na ou faapea ifo iā te aʻu lava: Na tofia aʻu i Monchanin e avea o Curé in solidum (mo le Falani) Na ou manaʻo e faia ni taumafaiga e amata ai se talaʻiga fou ma na lē fiafia ai le Faifeʻau. O le pese lava lea e tasi: O oe, a uma, o se Pole; e te le tau faia i le ala Polani; matou i Farani, mafaufau lelei! Sa ou auina atu i le Epikopo o Autun se faila i au fuafuaga mo le suiga mai le tasi Meleniuma i le isi, ma tusi ai e le tupu soo lenei mea ma...sa matou filifili ai o le Tausaga Paia ou te le o le a ou le ola ai iina. E tusa ai ma nisi o patele, sa sese aʻu i le fai atu: "E le fiafia patele Farani i tagata e le taliaina." O laʻu faʻamalosiaga na aafia ai le Initaneti: Na ou talosaga mo se faatagaga e faʻaaoga aloaia ai lenei talaʻiga fou ma na ou faʻaalia le Site: DOMINUS VOBISCUM! Pe o le Latina ea na atili ai ona latou ita po o lo'u faatauanau; e leai se tasi na fai mai se mea ia te au. Na matou tusi atu i loʻu Itumalo: E tatau ona matou aveese ma o le mea lena! O le sui-provincial, o loʻu muamua i Le Creusot, na taʻu mai ia te aʻu e ala i le telefoni ma o le vaiaso na sosoo ai ma le Aso Sa o le Canonization o Saint Faustina. O le ala lea na faaali mai ai e le Atua ia te au e i ai so’u Tuafafine Tele i le Lagi. O se tamaitai Farani, ina ua uma ona auai ma lona aiga i Roma i le Aso Sa nei, na valaau mai ia te au mulimuli ane ma valaaulia au i la latou laulau e tau mai ia te au: Sa ou faalogo i lana molimau ma ana manatunatuga, ua leva ona ou manatu i Abscon i le itu i Matu e tatau ona ou toe foi atu ai, o le mea lea o le a avea ma ou faamuamua faafaifeau; le mea na ou faia mo le sefulu tausaga ae leʻi auina atu iinei i Bordeaux!

“ Dominus Vobiscum” o se upega tafaʻilagi mo le talaʻiga



Afai ou te tusia le gagana Polani o nei manatuaga o laʻu Vocation to Love o le a tele atu mea e fai atu ona o laʻu galuega faafaifeau sa faapitoa lava mo le Katoliko Polani ma e tele mea o loʻo tutupu i lenei vaega ou te le o talanoaina iinei na o sina vaega. ina ia le avea ma avega i le au faitau o le gagana Farani. Sa ou faataunuuina laʻu faiva faaositaulaga i Le Creusot ma Monchanin i se tulaga filemu e ui lava i lenei faafitauli o se patele lotu faatasi o loo faaauau pea ona nofo i le Maison Polonaise ma ia lagolagoina e le au galulue faatasi muamua ma se faalapotopotoga Polani lea na manatu o lenei manuia lautele na fausia i tupe a le O le iʻuga, e lē o auina atu e Polani i le Misiona Katoliko Polani i Falani po o la tatou Faapotopotoga ae i le Restorants du Coeur a Mr. Coluche! Sa ou faapea ifo ia te au lava ia, o le a se ese mai le faatemokalasi lea e na o le tasi le palota e lava ma le 49.9 pasene e le mafai ona faia se mea i lenei mataupu: Afai tatou te faʻaofiina lenei ituaiga o temokalasi i totonu o le Ekalesia lea e laki ai le faʻaupuga, ma ua fai lava si faʻafitauli i se isi nofoaga, ae o lea faiga faatemokalasi o le a tatou i ai i le lata i le malaia! O le taimi avanoa, e pei ona taʻua, i Le Creusot o le fatuina o le upega tafaʻilagi o loʻo galue pea i totonu o laʻu tupe o se amateur ma aperenitisi. Ua ou aga'i malie ae ou te fiafia e fai se mea fou. O lenei blog lea ua tatou i ai nei - o aʻu o loʻo tusitusi ma oe o loʻo faitau o le mea fou na maua ma e mafai ona e vaʻaia e aoga ma ou te iloa foi pe toafia outou faitau mai ia te aʻu. Mo lenei 'upega tafaʻilagi o loʻo ou talanoa ai ma na amata ona i ai i le Tausaga Paia 2000 9 pasene e le mafai ona faia se mea i lenei mataupu: Afai tatou te faʻaofiina lenei ituaiga o temokalasi i totonu o le Ekalesia lea e laki ai le faʻatulagaina, ma o loʻo i ai ni nai faʻafitauli i se isi mea, ae o lea faatemokalasi o le a tatou i ai i le lata i le malaia! O le taimi avanoa, e pei ona taʻua, i Le Creusot o le fatuina o le upega tafaʻilagi o loʻo galue pea i totonu o laʻu tupe o se amateur ma aperenitisi. Ua ou aga'i malie ae ou te fiafia e fai se mea fou. O lenei blog lea ua tatou i ai nei - o aʻu o loʻo tusitusi ma oe o loʻo faitau o le mea fou na maua ma e mafai ona e vaʻaia e aoga ma ou te iloa foi pe toafia outou faitau mai ia te aʻu. Mo lenei 'upega tafaʻilagi o loʻo ou talanoa ai ma na amata ona i ai i le Tausaga Paia 2000 9 pasene e le mafai ona faia se mea i lenei mataupu: Afai tatou te faʻaofiina lenei ituaiga o temokalasi i totonu o le Ekalesia lea e laki ai le faʻatulagaina, ma o loʻo i ai ni nai faʻafitauli i se isi mea, ae o lea faatemokalasi o le a tatou i ai i le lata i le malaia! O le taimi avanoa, e tautala ai, i Le Creusot o le fatuina lea o le upega tafaʻilagi o loʻo galue pea i totonu o laʻu tupe o se amateur ma aperenitisi. Ua ou aga'i malie ae ou te fiafia e fai se mea fou. O lenei blog lea ua tatou i ai nei - o aʻu o loʻo tusitusi ma oe o loʻo faitau o le mea fou na maua ma e mafai ona e vaʻaia e aoga ma ou te iloa foi pe toafia outou faitau mai ia te aʻu. Mo lenei 'upega tafaʻilagi o loʻo ou talanoa ai ma na amata ona i ai i le Tausaga Paia 2000 Afai tatou te fa'aofiina lenei ituaiga o temokalasi i totonu o le Ekalesia lea e laki ai le fa'atupu fa'atonu, ma ua fai lava sina fa'afitauli i se isi nofoaga, ae o lea fa'atemokalasi o le a tatou i ai i le lata i le malaia! O le taimi avanoa, e pei ona taʻua, i Le Creusot o le fatuina o le upega tafaʻilagi o loʻo galue pea i totonu o laʻu tupe o se amateur ma aperenitisi. Ua ou aga'i malie ae ou te fiafia e fai se mea fou. O lenei blog lea ua tatou i ai nei - o aʻu o loʻo tusitusi ma oe o loʻo faitau o le mea fou na maua ma e mafai ona e vaʻaia e aoga ma ou te iloa foi pe toafia outou faitau mai ia te aʻu. Mo lenei 'upega tafaʻilagi o loʻo ou talanoa ai ma na amata ona i ai i le Tausaga Paia 2000 Afai tatou te fa'aofiina lenei ituaiga o temokalasi i totonu o le Ekalesia lea e laki ai le fa'atupu fa'atonu, ma ua fai lava sina fa'afitauli i se isi nofoaga, ae o lea fa'atemokalasi o le a tatou i ai i le lata i le malaia! O le taimi avanoa, e pei ona taʻua, i Le Creusot o le fatuina o le upega tafaʻilagi o loʻo galue pea i totonu o laʻu tupe o se amateur ma aperenitisi. Ua ou aga'i malie ae ou te fiafia e fai se mea fou. O lenei blog lea ua tatou i ai nei - o aʻu o loʻo tusitusi ma oe o loʻo faitau o le mea fou na maua ma e mafai ona e vaʻaia e aoga ma ou te iloa foi pe toafia outou faitau mai ia te aʻu. Mo lenei 'upega tafaʻilagi o loʻo ou talanoa ai ma na amata ona i ai i le Tausaga Paia 2000 O le taimi avanoa, e pei ona taʻua, i Le Creusot o le fatuina o le upega tafaʻilagi o loʻo galue pea i totonu o laʻu tupe o se amateur ma aperenitisi. Ua ou aga'i malie ae ou te fiafia e fai se mea fou. O lenei blog lea ua tatou i ai nei - o aʻu o loʻo tusitusi ma oe o loʻo faitau o le mea fou na maua ma e mafai ona e vaʻaia e aoga ma ou te iloa foi pe toafia outou faitau mai ia te aʻu. Mo lenei 'upega tafaʻilagi o loʻo ou talanoa ai ma na amata ona i ai i le Tausaga Paia 2000 O le taimi avanoa, e pei ona taʻua, i Le Creusot o le fatuina o le upega tafaʻilagi o loʻo galue pea i totonu o laʻu tupe o se amateur ma aperenitisi. Ua ou aga'i malie ae ou te fiafia e fai se mea fou. O lenei blog lea ua tatou i ai nei - o aʻu o loʻo tusitusi ma oe o loʻo faitau o le mea fou na maua ma e mafai ona e vaʻaia e aoga ma ou te iloa foi pe toafia outou faitau mai ia te aʻu. Mo lenei 'upega tafaʻilagi o loʻo ou talanoa ai ma na amata ona i ai i le Tausaga Paia 2000www.kucz aj.org ua mavae

mea uma e te manaʻo ai ma afai e te manaʻo e faʻalogo alu i le mission page http://casimir.kuczaj.free.fr/Mission/mc p.htm O le tatalo na faia e sui o le TOTUS TUUS Association e faʻatatau i le Agaga Paia e ia tausia isi mea. O le au faitau ma le au faalogologo o le a na o le usiusitai ia te Ia ma o le a afio mai le Faaolataga i o latou loto ma agaga mo le viiga o le Atua. E leai se mea e atoatoa ae o le atoatoa o le pule a le Atua! E tele mea e oo mai i le iloaina o le Atua ma Lē na Ia auina mai Iesu Keriso. I luga o lenei 'upega tafaʻilagi e mafai ona e alu i le itulau o le Apostolate of the Divine

Alofa Mutimutivale ma o oe o loʻo i le fatu o le polokalama f.ht p://casim r.kuczaj.free.fr/Francais/Jeunes/misericorde_divine.htm E le gata i lea , o lenei itulau na mafai ai ona matou mauaina lenei BLOG O fea o oe ma au nei, a ea? O le aoga o lenei galuega e maua i le alofa o le Atua mo i tatou ma e faalagolago i le alofa o lo tatou toe foi mai ma lo tatou fealofani. Afai na e faitauina ma le faaeteete laʻu Blog e te malamalama o laʻu Vocation o le Alofa ma ou te talitonu o oe foi lea aua e lautele. O Saint Therese o Lisieux o lo'u tuafafine matua muamua o le Lagi i luma o Sagato Faustina ma i latou uma

e tele le tutusa o ia mea e lua. Ina ua ou taunuu atu i le fa tausaga talu ai i Bordeaux, sa ou iloaina ai i luma o nei Au Paia e toalua sa i ai se Tuafafine Charlotte Lamourou o le sa nofo i Bordeaux ma o lona tuugamau o loo i Pian le Médoc ma ua uma ona i ai musumusuga faalelagi i lona taimi i le alofa mutimutivale faalelagi. I le isi taimi o le a ou tilotilo totoa i ai! Afai e te manaʻo e tusi mai ia te aʻu pe fetaui i mataupu o loʻo taʻua i lenei Bolog poʻo le Site atoa, o le imeli lea mo lena mea: catholique@or ange.fr Ou te fiafia e faʻafeiloaʻi oe i le TOTUS TUUS Group ma tatalo mo le manuia o le talaiga fou na mana’omia e Pope ina ua mae’a le Fono Lona Lua a le Vatikana. O le mea tonu lava lea e ala i lenei upega tafaʻilagi e mafai ai ona sili atu ona ou faʻaalia loʻu alofa i le Ekalesia Katoliko ma e ala ia te ia Malo uma o le lalolagi ma

aemaise le Malo Farani. O le saite Farani, i loʻu manatu, e sili atu le tamaoaiga nai lo le vaega Polani! Siaki mo oe lava pe moni lenei mea. Ou te faamoemoe o le a faapena foi ona faia e le Agaga Paia mo tagata e finagalo o Ia e taitai atu i le malamalama atoatoa o le upumoni ma le Faaaliga Sili. Afai e te manaʻo e aua le faamalieina ma le manatu faapito i au lava mea na e mauaina ae ia fesoasoani i le liua o isi tagata ona e le tumau lea i le le toaga ae ole atu i le Alii le Atua: O le a le mea e tatau ona ou faia? Ma mulimuli i lou lotofuatiaifo! I le faavavau o le a e mauaina ai fua o lou alofa mo le Atua ma ou tuaoi! Lototele! Ma ia faamanuia le Atua i lou finagalo lelei!

Le amataga o le Meleniuma Lona Tolu



O le matagaluega o le toe foʻi mai ina ua maeʻa le Creusot escapade e tutusa lava le mea na ou nofo ai aʻo leʻi toetoe o taimi uma na ou i ai i Farani: O le matagaluega i Matu. Ae e aofia ai le lua dioceses: ae ou te lei i ai i le Diocese o Lille ma ua auina atu nei au i le tausaga 2000 i le Diocese of Cambrai. Na ou suitulaga ia Patele Jan Guzikowski i Abscon ma i le lua tausaga mulimuli ane na ou vaaia ai foi le Misiona i Escoudain lea o loo tautua pea e Patele Jan Kałuża. O Misiona e lua a Polani sa i ai mo le tusa ma le onosefulu tausaga. Ae o Misiona ia mo Aiga o Maina. O le tupulaga fou o le a vaʻavaʻai i nei nofoaga eli o ni measina ma e toʻatele o le a tuua le itulagi e suʻe galuega i se isi mea. Sefulu tausaga o se misiona filemu e aunoa ma ni faigata na feagai ma e mafai lava ona ou faaauau pea seia oo mai i le asō iina ae na manao Providence e auina atu au i Bordeaux i le 2010. Sei o tatou toe foi i le amataga o le galuega faafaifeau i Abscon, Escaudain, Vicoigne, Marly, ma Raillancourt-sur -Ole, latalata tele i Cambrai. I Vicoigne na faia e le nuu malosi Polani le tele o mea ma le peresitene o le Asosi na faia i le 1989 Mr Filip Buniowski. O lenei nuu na ou alu ai e faamanatu le Misasa Paia faatasi i le masina o le faamaualuga Polani i le faatinoga ma faapipii le stele matagofie i luga o le Place de Vicogne i le faamanatuina o le 80 tausaga o le taunuu mai o le malaga mai Polani i le Itulagi. O le galuega faafaifeau filemu o nei tausaga e sefulu, na fesoasoani mai ai le Taʻitaʻiga Paia iā te aʻu e fesagaʻi ma mea tigā i isi vaega ma aumaia ai foʻi ni taimi fiafia. Ou te amata i le olioli lea o le a mavae atu le 50 tausaga o le olaga faalelalolagi ia Ianuari 2002 ma le 25 tausaga o le Faauuga Faaositaulaga i le 2003. Ae i le va o nei mea e lua i le aso 23 o Setema, 2002 na toe manatua ai e le Atua lou Tina mai lenei lalolagi i le 76 o ona tausaga. Ona oo lea i le aso 5 o Oketopa, 2004 o Tina Tama na tuua lenei lalolagi. O iinei faatasi ma o’u Uso e ma Tuafafine ua tatou i ai nei i lalo o le lagi le isi augatupulaga e valaauina mai lenei lalolagi i le aso o le a filifilia e le Atua mo tagata taitoatasi. Ua tatou iloa le galuega tele na faataunuuina e o tatou Matua Pele mo i tatou aemaise lava mo le viiga o le Atua. 26 O fanau a fanau o fua ia o o latou olaga faatasi ma a latou fanau o le uluai tupulaga, faafetai tele i o tatou matua pele o Janina ma Antoni. Tofa i le Lagi! I le galuega faafaifeau, o le Ata-Ata o le Divine Mercy lea na matou taumafai e faailoa atu ma alofagia faatasi ma se Parishioner Krystyna Albarez-Martinek! I Abscon, na pasi atu ai lenei Ata mai lea fale i lea fale mo se taimi patino ma mulimuli ane e tumau pea i luma o le Tapeneko i le Ekalesia Parish. O le isi galuega faaevagelia o le misiona i le leitio i Polani mo le itula e tasi i le masina i Aremberg Radio. Ina ua tuua e Patele Jan Kałuża mai Escaudain, na faalautele atu laʻu Misiona i lenei teritori, ma ua ou faia nei Misasa i Aso Sa i se tasi po o se isi nofoaga. Sa matou faatulagaina sauniga faaleuso ma nonofo filemu. O le tamā o Jan Guzikowski, o lē na muamua iā te aʻu i Abscon, na sau i le Aso Sa e faamanatu lona 50 tausaga o le olaga faaositaulaga. Sa fesoasoani tele le Susuga ia Alfred ma Regina Marciniak ia te au i lenei Misiona a Abscon faapea foi le Susuga ia Pierre Kamowski i le Misiona a Escaudain, ma lona faletua o tuaoi i Rue Voltaire. O le Hall ma le Falesa na faapaiaina i le Divine Mercy i Escaudain na fausia e le tausiga a Patele Józef Wąchała na mafai ai ona maua ni feiloaiga faaleagaga ma le auuso na faamafanafanaina ai loto o tagata uma. I loʻu alu ese atu, na pule ai Tamā Andrzej Sowowski mai Montigny-en-Ostrevent ae na o le tasi le Misasa i le masina i le lotu Abscon.

Le Misiona Katoliko Polani a Saint John Paul II



Ua tatou oo mai i le mataupu mulimuli o lenei faigamalaga o lo'u olaga i se aotelega e faasoa atu ai le alofa tunoa o le olaga! Sa matou i ai i Bordeaux pe a ma le fa tausaga i le taimi nei. I oʻu luma, na auina atu e le Sosaiete a Keriso Patele Jarosław Kucharski i le 2007. Na ia faamanatuina le Misasa Paia i le gagana Polani e faatasi i le masina i le falesa Seminare ma faia galuega faafaifeau mo le Parish of Castelnau de Médoc ma le nuu lata ane. Mo le Provincial Father Jan Ciągło e le lava lea. O lea na matou tusi atu ai ia te ia afai na te auina atu se isi patele lotu e aunoa ma le aveesea o le ua i ai iina o le a matou faatagaina o ia e tausia Poles ma o le a ia faia galuega faavaitaimi i le Bordeaux Center Sector. Ua uma ona ou tautala e uiga i mea fou na tutupu na mafua ai le vevesi ae o loʻo taumafai pea loʻu fili e faʻateʻa aʻu ona o loʻo ou sauni mo se gaioiga i le Divine Mercy ma e le mafai ona gafatia mo ia. E fa tausaga na ou faamanatuina ai le Misasa Paia mo Polani i le ekalesia a Saint Nicolas ona ou faamanatuina lea o Misasa vave Aso Sa i Aso Toonai mo Aulotu a le Vaega lea na aveesea mai ia te au talu ai nei ma ou asiasi atu ai i Fale Litaea e lima i Caudéran; o lenei galuega faafaifeau mulimuli ou te tausia. Ou te talitonu e finagalo le Alii e faalautele atu lenei Alofa Mutimutivale i tua atu o le Sector, o le mafuaaga lea na ia faatagaina ai se taia faapena ia te aʻu! Ia vivii atu i le Alii! O nisi mataupu o lenei Manatu e faasino i le tulaga ma ou te puipuia aʻu lava i le feagai ai ma le le tonu. Ou te le o lolomiina i le taimi nei se mea e ono afaina ai le sologa lelei o mea: Ou te ola i le faamoemoe! O loʻo faʻagasolo foʻi le faʻalapotopotoga a Polani ina ia mafai ona auai le patele Polani i la latou auaunaga e tusa lava pe le toʻatele i latou o ni lōia. Ae o le mea e faigata ona maua pe tausia e sili atu lona taua nai lo le faigofie. O loʻo ou sauni e alu ae naʻo le tafaoga ma ia Setema o le a ou toe amata ai le auaunaga i Caudéran mo Farani ma Saint Nicolas mo Poles. O mea na ou tusia e uiga i loʻu alofa mo Polani na faʻalautele atu i Farani ma i Malo uma o le Lalolagi. O la tatou Ekalesia o le Nuu Paia i luga o le Fuafuaga faalelagi a le Atua. O le Fono Lona Lua a le Vatikana e leʻi manaʻo e faʻateʻaina tagata mai le Savali o le Talalelei ae i se isi itu: e uiga i le faasaoina o le tele o tagata soifua e mafai! Tatou te vaivai e aunoa ma le fesoasoani a le Atua ma lona alofa tunoa. E tatau ona tatou faatumauina le faamoemoe! Ia faavae lo tatou lumanaʻi i folafolaga a le Atua ma lona Alofa! I lenei malaga na ou maua ai le avanoa e talaʻi atu ai ni nofoaga e tolu: Tasi mo le Lotu, tasi mo le Lotu ma le tasi mo Kerisiano Polani i Siamani. O tausaga uma mo aulotu Polani ou te taumafai foi e ofo atu faamalositino faaleagaga i le Fagafulu lea e mafai ona ta'ua o le “mulimuli”. O le Sosaiete a le Keriso Alofa Mutimutivale ou te fia tuuina atu pe a mafai ai o le a taumafai e faaumiumi i fua faaleagaga mea uma ua uma ona tuu e le Atua i loʻu natura o se tagata ma se Kerisiano. Mo oe o aʻu o le Epikopo ma faʻatasi ma oe o aʻu o le Kerisiano - fai mai Saint Augustine. Ou te ave lenei upu mo au lava ia. Mo oe o aʻu o le ositaulaga ma le tiakono ma le lotu, ma o aʻu o le tagata ma le Kerisiano. E iai le tulaga o Kerisiano i le talaʻiga, ae e ao ona faailoa atu pea ma aʻoaʻoina. O le auala sili ona malosi e maua ai le alofa tunoa mo le tala'iga o le Rosary Paia; O le Rosary o se tatalo lotomaulalo ma faigofie ae e latalata tele i le Tala Lelei e ala i ana Mea lilo. Ou te toe fai atu foi la'u faafetai uma i tagata uma ua ou maua le alofa tunoa e feiloai ai ma auauna atu ia i latou ma maua a latou auaunaga ma ou te tatalo i le Atua e foai mai ia i latou uma mea alofa e tatau ai ina ia mafai ai ona tatou vivii faatasi ia te ia mo i latou. - aʻo faʻatali mo le faʻaauauina o mea tutupu - Ou te sii maia se vaega o le Faʻasalalauga mo le Faʻasalalauga o le Tramplin mo le Misiona a le diocese o Bordeaux mai le itulau 4: “O le faaevagelia o le faatagaina lea o tagata uma e maua o latou nofoaga i totonu o le Ekalesia ma le sosaiete, o loo ofoina atu ai se nofoaga mo i latou e leai se tasi, o le mafai lea ona faapea atu i tagata taitoatasi: “E i ai sou lumanai ! ” I soo se feiloaiga, e tatau ona i ai lenei faaaloalo loloto mo le mea lilo o le tagata. E pei ona faamanatu mai e Pope Falanisisi, “o le alofa moni e mafaufau loloto”. O le faafeagai o le faaevagelia o le faaesea, o loo faapea atu i isi “E leai sou nofoaga! Afai e te manaʻo i se lumanaʻi ia i matou, e tatau ona e sui! “O le tulaga faafeagai lea na faia ai e Iesu: O le sa i le tulaga paia, na ia suitulaga i le ua tuueseina.” Na tupu na aofia ai aʻu i le Faʻamatalaga a le Ekalesia Katoliko i Gironde ia Iuni 2014 i totonu o ositaulaga oe "ua valaʻauina i isi sauniga i fafo atu o le Diocese of Bordeaux". Ae ou te le'i faaiuina, ou te sii maia se isi fuaitau laitiiti mai lenei Taiala i luga o le itulau o loo i lalo: „ FAIA LE ESEESE O SE OOA… E gauai atu o tatou nuu i le faafeiloaia o tagata ese; e le o se fesili o le fesoasoani i le faafeiloaiga ae o le faamalosiau atu ia i latou, e ala i le lalagaina o sootaga mautinoa, ina ia maua le malosi ma le naunau e faaauau ai la latou faigamalaga faigata. O nei fonotaga e i ai se tulaga paia, o se fua o le faigofie, lotomaualalo, faʻafetai i meaalofa faʻatusa". E manino ma lelei le taʻua o lenei mea ma e faʻamautinoa ai aʻu pe a faʻatusatusa i faʻamatalaga o loʻo faʻaalia i se isi mea, e oʻo lava i le Lotu Katoliko i Gironde. E le mafai ona ia tetee ia te ia lava ae na o le tautala ma tusi le mea moni! Talu ai o aʻu o le ositaulaga faʻalelotu a le Sosaiete a Keriso ma e leʻi aveesea aʻu e loʻu Itumalo mai loʻu tulaga faafaifeautalai i Bordeaux, O lea ua ou iloa ai ua le sa'o a'u mai le fono faitele e ala i se faamatalaga faalauaitele lea - lava ia - e manino lava le feteenai ma le Taiala o le Talalelei na faalauiloa talu ai nei e le Archbishop o Bordeaux, Crdinal Jean -Pierre Ricard. O le a ou lagolagoina lenei Taiala ma Le na te faia lona tusitala i soo se tau ma o le a ou auai i le Springboard mo le Misiona tusa lava pe folafola atu iinei ma iina e le o aʻu!

Le Fa'ailoga o le Fa'aevagelia a le Pule'aga o Bordeaux



TALA O LE TALALELEI O se alafua mo le misiona

Fa'afetai i le aufailotu, sauniga ma fa'agaioiga, fa'alapotopotoga fa'alelotu, tatalo ma fa'alapotopotoga tu'ufa'atasi, 'au 'ese'ese, ma i latou uma na saofagā i le tusiaina o lenei fa'avae. E fafaga i au taumafaiga ma au galuega, au mea na ausia ma ou manaʻoga, o ou talitonuga ma ou masalosaloga, o faʻailoga o le ola faʻaevagelia o tatou nuʻu! E ala i au upu ua aoina i lenei pepa, ua e molimau atu ai i lau sailiga mo se auala e avea ai ma Ekalesia a Keriso i se lalolagi fesuisuiai. E ala i lou naunau e fausia se auuso fou, ua e faamautinoa atu ai o le talaʻiga e le o se fuafuaga faigofie mo le faasalalauina atu o le Talalelei, ae o se valaaulia e avea ma "se Ekalesia e avea ma talanoaga" (Paul VI, Ecclesiam Suam). Tatou avatu le fa'afetai mo nei 'oa fa'asoa uma! A fua i ou talitonuga, ou poto masani ma au fautuaga, ae sili atu i mea uma ua ausia e le Alii ia i tatou e ala i lona Agaga, ou te faalauiloa atu ai lenei Taiala o le Faaevagelia mo lo tatou diocese. Tau ina ia lagolagoina le malosi faafaifeautalai o o tatou nuu uma!

Château Moulérens (Gradignan) Penetekoso Aso Gafua, Iuni 9, 2014

† Jean-Pierre cardinal RICARD Archbishop o Bordeaux Epikopo o Bazas Le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - O se Fa'atosina mo le Misiona 3

1/ O le faalauiloaina o le Tala Lelei o lona uiga o le ola vavalalata atili ma Keriso!



“ Ou te valaaulia Kerisiano uma, po o fea lava e maua ai o ia, ia toe faafou lana feiloaiga patino ma Iesu Keriso i aso nei po o le mea sili, ia faia le faaiuga e tuu atu o ia e fetaiai ma ia, e saili ia te ia i aso uma. ” ( Pope Francis: The Joy of the Gospel (EG), nu. 3) Ina ia avea ma sē e tauave le upu e lelei, e faasaʻoloto ai, e faamāfanafana ai, o se upu foafoa, e tatau ona pipiimau i le faalogo atu i Lē e Toʻatasi. o lē na te tatalaina se lumanaʻi mo tagata: “Ia faalogo iā Isaraelu! ” Dt 6,4. “E le mafai ona ola le Ekalesia e aunoa ma le mama o le tatalo” (EG nu. 262) Ina ia ola i le afioaga o le Atua, e tatau ona tatou aoao e iloa le mafutaga ma Keriso o loo muamua ia i tatou i ala uma... Fafaga la tatou faauoga ma Ia e ala i le faasoaina atu o le Upu ma le toe faitauina o le olaga... Ia iloa le galuega a le Agaga i o tatou olaga... Faaaoga taimi patino o le faafouina, foafoaina, e pei ona valaaulia ai i tatou e Pope Falanisisi, “o nofoaga e mafai ona toe faaolaola ai lou faatuatua ia Iesu na faasatauroina ma toetu, e mafai ona faasoa atu ai au fesili loloto ma popolega i aso taitasi, lea e mafai ai ona e faia i le loloto ma faatasi ai ma tulaga faaevagelia. ma le poto masani, ina ia mafai ai ona faatonutonu filifiliga a le tagata lava ia ma agafesootai i le lelei ma le matagofie. ” (EG, nu. 77). E alofa le Atua, siitia ma laveai tagata uma. E mautinoa lava, e toatele e ola e aunoa ma le talitonu i se Atua faaola. Ae e tatau ona tatou faaalia o le faatuatua o se fiafiaga loloto, o le fiafia o le lagona o le alofagia e le Atua, o le Atua e laveaʻi e ala i le punou, o loʻo talosagaina le saolotoga o tagata taʻitoʻatasi. “A o lei malaga ese atu i matou mo le WYD i Rio, sa valaaulia i matou e toe faitau le Evagelia ma Galuega a le Au Aposetolo.” Ose talavou mai le diocese

O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona4



TATOU FAAFETAI… • Mo le auai mai o nuu ma lotu faa-aposetolo, • Mo vaega faitau Tusi Paia, • Mo taimi o ifoga, manatunatuga, viiga, • Mo taimi e fetufaai ai i totonu o gaoioiga ma sauniga, • Mo taimi o le faafouga i o tatou nuu. , • Mo le ta'aloga faaleagaga ua talosagaina ma ofoina mai, • Mo le fa'atinoina o fuafuaga mo a'oa'oga.

2/ Faasilasilaina le Talalelei o lona uiga o le fa'afeiloa'i ma le fa'atagaina o oe lava e talia!



O le faievagelia o le faatagaina lea o tagata uma e maua o latou nofoaga i totonu o le Ekalesia ma le sosaiete, o le ofoina atu lea o se nofoaga ia i latou e leai se tasi, o le mafai lea ona fai atu i tagata taʻitoʻatasi: “E iai sou lumanaʻi ! ” I soo se feiloaiga, e tatau ona i ai lenei faaaloalo loloto mo le mea lilo o le tagata. E pei ona faamanatu mai e Pope Falanisisi, “o le alofa moni e mafaufau loloto”. O le faafeagai o le faaevagelia o le faaesea, o loo faapea atu i isi “E leai sou nofoaga! Afai e te manaʻo i se lumanaʻi ia i matou, e tatau ona e sui! ” Na faia e Iesu le tulaga faafeagai: O lē sa i le tulaga paia, na ia suitulaga i le ua vavaeeseina.

“ Ou te iloa o loo galue le Agaga i la'u misiona. E ala i le tatalo, na ou tuuina atu ai aʻu i le Alii mo le lagolagosua. ” O se katekist



O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona 5

FA'AFIO MAI LE ESEESE O LE O'OA... E gauai atu o tatou nuu i le faafeiloaia o tagata ese; e le o se fesili o le fesoasoani i le faafeiloaiga ae o le faamalosiau atu ia i latou, e ala i le lalagaina o sootaga mautinoa, ina ia maua le malosi ma le naunau e faaauau ai la latou faigamalaga faigata. O nei sauniga e i ai se tulaga paia, o se fua o le faigofie, lotomaualalo, faʻafetai i meaalofa faʻatusa. O le faievagelia o le auai lea i ituaiga uma o le mativa: ia malilie e saili, faatasi ma i latou e tu'itu'i mai i lo tatou faitotoa, le ala i lo latou lava saolotoga, ina ia mafai ai foi ona latou faasoa atu ma foai atu. “O nisi taimi e faaosoosoina ai i tatou e avea ma Kerisiano o e tausia mamao ma le faaeteete mai manua o le Alii. Ae e finagalo Iesu ia tatou pa’i atu i le pagatia o tagata, le tino mafatia o isi” (EG, nu. 270). E tatau ona tatou faalogo atu i luma o lenei Atua i lē e sau e ole atu mo se fesoasoani. Ona matala mai lea o ala o le Filemu. E tatau ona tatou faalogo ma le faaaloalo i avega ua tuuina mai ia i tatou, ma faapea ona taumafai e faamalamalama atu, faatasi ma i latou e asiasi mai, se ala e mafai. “Ia e foai mai i lau auauna le loto faalogo” 1 Tupu, 3, 9

FAAMANUIA I LE TAIMI ma tatala atu i se mea e leʻi mafaufauina: e le tatau ona tatou faʻatali mo i latou e masani ona faʻatali mo se taimi umi ae leʻi faʻamalosi e tuʻituʻi le faitotoʻa. E i ai se taimi o le alofa tunoa e tatau ona pu'eina, pe sili atu foi ona auauna atu. O talosaga faa-Katekumenal e mafai i aso nei ua mafai ai ona tatou tali atu atili.

“ Ou te talitonu e talitonu le Atua ia i tatou, i le mea moni, i le lumanai, i a tatou miti, i le tatalo.” Upu mai se talavou matua ma Down syndrome.



“ O nisi taimi tatou te i ai i se galuega faafaifeau o “laasaga laiti” (e umi se taimi…), faalogo atu i lē ua auina atu i ai i tatou, o nisi taimi i se mafutaga i le taimi lava lea e tatau ona tatou taliaina (e tatau ona tatou malamalama i le taimi…). Pe a tatou tuʻituʻi atu i le faitotoʻa o le potu o se tagata maʻi, tatou te faalogoina “Sau i totonu!” ”, ma atonu, ona tatou faalogoina lea o le “Nofo! ”, Laasaga muamua o se mafutaga o ala tagata e lua ua fetaui”. O se faifeau i le falemai.

O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo Misiona6



FA'AFIO MAI E aunoa ma le fa'aituau “O ai ea a'u e faamasinoina? ” “Faauta, ou te tu atu i le faitotoa ma tu’itu’i atu” Faaaliga 3:20. O le isi e nofoia i taimi uma e le afio mai o Keriso o loʻo faʻamalamalamaina le leoa o lona soifua. O le faʻafeiloaʻi o le faʻamoemoe lea i isi i tua atu o mea latou te fai mai ai e uiga ia i latou lava. O le Ekalesia o le faailoga lea o le faatuatuaga o le Atua i ona tagata.

FAAMANUIAGA E TAʻITAʻI AI I LE LIUA O le faaevagelia o lona uiga o le tuʻuina atu o le tagata lava ia. Ua valaauina i tatou e sui le tulaga, ia maua le tele o le foai atu. O e sili ona le tagolima, e le aofia, e talanoa mai ia i tatou e uiga i le Atua: latou te faaali mai le Talalelei ia i tatou ma luitauina i tatou. O le tofo i le talaiga o lona uiga o le taliaina o le alofa tunoa o le feiloaiga; o le Alii o loo faatalitali mai ia i tatou e ala i le feiloaiga ma lo tatou uso. Fa'afeiloa'i o lona uiga "faia ma fa'atasi", ae le o le faia o mea mo isi, faia mea i le tulaga o isi, aua o le a na ona suitulaga i latou! O le faʻafeiloaʻi o le tatalaina lea o se tasi i le talimālō faʻafeiloaʻi.

O LE FA'AFIO MAI O LE VALA'AU O le faievagelia o le vala'au lea! O le faaevagelia o le faapea atu “Ou te faatuatua ia te oe, e faatuatua le Atua ia te oe”! Tau atu ma toe fai i tagata uma tatou te manaʻomia tagata uma, e mafai ona iloa tagata uma i totonu o le nuʻu, e leai ni "taleni laiti"

E 5 aso na matou faʻaaluina i favelas o Rio faalua. Sa talia uma i matou o se aiga. O tagata e le’i tele ni mea na latou tuuina mai ia i matou mea uma… O le avea ma se faifeautalai o le faatagaina lea o oe lava e talia lelei…” Molimau a tupulaga talavou mai le diocese

Kofe faʻafeiloaʻi" ofo atu aʻo leʻi faia le Aso Sa i le faitotoʻa o le falesa: faʻatautaia e faʻafeiloaʻi tagata e taunuu mai aʻo leʻi oʻo i le misa ma faʻamalosia tagata o loʻo tuʻufua pe faigata ona faʻatautaia lenei sauniga.

Reception-info" ofo atu i le ulufale ma le ulufafo o le Misasa Aso Sa i totonu o le falesa: fuafuaga a le sauniga talimalo e tali ai fesili ma talosaga mai tagata e na o le fesootai ma le aulotu i Aso Sa .

O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona 7



TATOU FA'AFETAI... • Mo le fa'ata'ita'iga ua fa'atinoina e ofo atu ai fa'afeiloa'iga fa'afeiloa'i e sili atu ona fa'afetaui i olaga o tagata ta'ito'atasi. gauai atu, faalogo ma faaaloalo o loo i ai i fonotaga taitasi • Mo le “kofe o le loto” ma isi ituaiga o auai…

3/ O le faalauiloaina o le Talalelei o lona uiga o le aapa atu ma le faia o ni auala fou!



O LE LEAGA O LE AIGA O SE TASI O UIGA O TAGATA O LE FEAGAIGA. O le faalogo i le Talalelei e valaaulia ai i tatou i se malaga i totonu. Ua valaauina i tatou ina ia ola faamaoni i le tulaga loloto o lo tatou olaga o lo tatou faatuatuaga lea. Ae o le faamaoni e faagaioi ai i tatou i le gaoioi: afai ou te avanoa i le valaau a le Alii, o le mea lea, ua uunaia ai au. O Aperaamo o le molimau muamua lava: “Alu ia, alu ese ma lou nuu…” Kenese 12.1. E tatau ona tatou gaoioi i o tatou ala o le avea ai, o le faia... “O le mafutaga vavalalata a le Ekalesia ma Iesu o se mafutaga vavalalata... Faamaoni i le faataitaiga a le matai, e taua tele le agai atu o le Ekalesia i aso nei e faalauiloa le “ Tala Lelei i tagata uma, i nofoaga uma, i taimi uma, e aunoa ma le faatuai, e aunoa ma le tetee ma le fefe” (EG, n°23).

The Charter of Evangelization - A Springboard for Mission8 TATOU FAAFETAI...

Ekalesia na fanau mai i le feiloaiga. • Mo nei vaiaso faafaifeautalai, lea e fanau mai ai le feiloaiga mai le fetaulaiga o ala e lua, lea o loo galue ai le Agaga e tasi i tagata uma, lea e mafai ai ona liua le uluai faafesaga’i o le uluai fesootaiga e avea o ni soa e tasi. auala… • Mo fonotaga a le B'ABBA lea e tula'i mai i vaega eseese o le diocese: taimi o le faatuatuaina e mafai ai ona faasoa atu a tatou fesili, o fesili e sau mai mea mamao tatou te le o toe iloa pe faapefea ona fai: “Aisea ua puapuagatia ai? … Talitonu i le olaga e ui lava i mea uma… O le avea ma matua, o se tauiviga, o se naunautaiga?…” • Mo vasega Alpha e mafai ai e tagata uma ona iloa pe toe maua le faavae o le faatuatuaga Kerisiano, e faasoa atu a latou fesili e uiga i le uiga o le olaga , i se siosiomaga faaleuso i se taumafataga; mo le vasega "Alpha-health" lea e aumaia faatasi ai tagata tausi maʻi o loʻo faʻalogo i le Atua o loʻo i ai i o latou olaga i fesoʻotaʻiga ma mafatiaga, "Pe a ou asiasi atu i se tagata o se tagata ese i lo latou potu falemaʻi, ou te fautua atu ia tatou tatalo faatasi i le Lo Tatou Tama. , taitasi i la tatou lava gagana. ” O se faifeau o le falemai

“ O le aafiaga o le vaiaso mulimuli o le misiona na taitai atu ai i matou i ala matou te lei mafaufauina i le amataga: O le agai atu i le: Sa matou o e feiloai i tagata, ma fai atu ia i latou e faafeiloaia i matou mo le malologa i luma o o latou fale, faatasi ma tuaoi ma uo. . “Ou te leʻi fia sau,” na fai mai ai se tamaʻitaʻi iā te aʻu ma faapea mai: “O le mea e laki ai na ou tali atu i le valaaulia a loʻu tuaoi, faafetai mo le faatagaina o aʻu e tautala i le upu moni. “Sa matou o foi e feiloai i tagata i o latou fale. E masani ona faateia, e masani ona fiafia, latou, e pei o i tatou, sa talisapaia nei sauniga. - I le toe faitauina o la matou fa'ata'ita'iga na matou iloa ai le faanatinati o le tatalo e o faatasi ma nei sauniga. O i latou o uso, tuafāfine, e tatou te fiafia e faapea atu: “Ua latalata mai iā te outou le Malo o le Atua.”

O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona 9



LELEI I SE FAASILASAGA MUAMUA O le toatele o o tatou tupulaga e lei faalogo lava ia Keriso ma latou le iloa lana Tala Lelei. O nisi e le popole pe faapolopolo ona latou te le iloa o ia. O isi na a'oa'oina i se isi aganu'u, pe o lo'o su'e e aunoa ma le iloa pe fa'apefea ona maua. “Ua i ai i tagata uma le aia tatau e maua ai le Talalelei. ” (EG, n°14). E tatau ona tatou faaaoga soo se avanoa e maua mai i a tatou sauniga e faapea atu ai, e pei ona valaaulia ai i tatou e Pope Francis: “E alofa Iesu Keriso ia te outou, na ia foaiina mai lona soifua e laveai ai outou, a o lenei o loo soifua o ia i o outou tafatafa i aso uma e faamalamalamaina outou, e faamalosia ai outou. oe, e faasaoloto oe. ” (EG, n°164).

“ O le Atua i le malaia o le lalolagi, o Ia na te mulumuluina vae.” Na faasoa atu le Upu i se fonotaga o le vasega Alpha-Santé



O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona10

E TELE AUALA FOU E FAALAILAU AI LE TALALELEI O le talaiga o le foafoaga! O le feiloaiga a le tagata lava ia, e pei o le faʻaaogaina o tekinolosi fou, faʻafouina aʻoaʻoga, le faʻatulagaina o taimi o le faʻamanatuga, tatalo ma "eseese" fonotaga, e molimau i le manaʻo e oʻo atu i tagata uma. Tatou o atu ia i latou ua lafoai le manao e talitonu... Ia tatou manatua e eseese tulaga e ulu atu ai i le faatuatuaga: o le liturgy, o le Tusi Paia, o faatufugaga, o tusitusiga, musika, ata tifaga... Aua nei galo ia i tatou o le O le Initaneti o se auala taua o fesoʻotaʻiga, o se faʻateleina o valaaulia, o se faʻamatalaga fou o le tala faʻaevagelia "Sau ma mulimuli mai ia te aʻu"!

TATOU FAAFETAI... • Mo nei tomai uma ua tuuina atu i le galuega tala'i o le Tala Lelei. • Mo le fa'aeteetega i le fa'aaliga, i le faia o fa'asalalauga, i le fa'atulagaina o upegatafa'ilagi olaola, faigofie ona fa'atalanoa, fa'asaga i fafo e ofoina atu se fa'amatalaga mo le olaga fa'apitonu'u, avanoa mo tagata e o mai i le Ekalesia i lea taimi ma lea taimi. • Mo le felagolagoma'i manatu i le va o upegatafa'ilagi ma nusipepa a le aulotu, i le va o nofoaga eseese o le au faife'au e tasi. • Mo le avanoa ua ofoina mai e nisi nofoaga i totonu o le tatou diocese e lafo ai savali e molimau i le malaga patino a tagata taitoatasi, o se tatalo fefaʻasoaaʻi, o se taimi o le feiloaiga patino ma Keriso...

Le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Fa'ato'aga mo le Misiona 11 4/ Fa'asilasilaina le Tala Lelei o lona uiga o le mauaina o se fa'apotopotoga fou!

IA IA SE FEAGAIGA FOU I LOTO I O TATOU NUU E tatau ona tatou gauai atu, i tua atu o mea tatou te faia faatasi, i le ituaiga tagata e i ai i tatou, i le mea tatou te avea ai faatasi, e ala i le tasi ma le isi, e ala i le felagolagomai oa tatou galuega. Ua faailoa mai e nuu le naunautaiga ina ia fausia se Ekalesia e tupu ai le mafutaga. E mautinoa lava, e tatau ma taua le faatulagaga, ae o le mea taua e le o le i ai o se faalapotopotoga atoatoa, o le ala o loo tatou ola ai, e aofia ai ma ona le atoatoa, o le ala lea o le Talalelei ma le aoaoina i le olaga faale-faauo.

Ua lapataia i tatou e Pope Falanisisi e uiga i le “faaseseina o le tausiga faafaifeau lea e taitai atu ai i le gauai sili atu i le faalapotopotoga nai lo tagata” (EG, nu. 82). Ia tatou fesili ifo ia i tatou lava: i mea uma o loo i ai i la tatou vaega faafaifeau, o fea e maua ai le olioli o le Talalelei? O fea e leai ai le olioli o le Tala Lelei?

TATOU FA'AFETAI... • Mo alalaupapa, le felafolafoa'i o lo'o lalagaina i totonu o o tatou nu'u, sauniga lotu, fegasoloaiga i le va oi latou, fa'agaioiga fa'aaposetolo ma le Ekalesia i le lotoifale, • Mo le mana'o mo se mafutaga ola i totonu o fa'amanatuga, ae maise e ala i le gauai atili atu i le fefa'asoaa'i. , e ala i le va'aia o tagata fa'apitoa e nafa ma le mataala i tagata fou, • Mo masaga i le va o vaega, taimi o fefa'ataua'iga i le va o nu'u,

“ Sa tumau pea aʻu o se “tagata ese” i totonu o le fono a le aulotu mo se taimi umi; o le fa'alauiloaina o le nu'u na mafai ai e tagata uma ona fa'afeiloa'i i le amataga o le misa".



“ O le faatasiga o logologo e 4 na siitia ai le fegalegaleai i le va o i matou ma le faafeiloaia o tagata fou faatoa taunuu mai…” O se vaega faafaifeau O le Taiala o le Faaevagelia - O se Punavai mo le Misiona12

OLA I LE FEAGAIGA FOU I LOTO O LE alalafaga O le Ekalesia e le ola mo ia lava, ua valaauina ina ia i ai i le lalolagi ma le lalolagi, o le faailoga o le olioli ua tuuina mai e le Atua i lona Alo. O le tala'iga o se fa'atagata soifua o a tatou mafutaga, o se fa'alogo fa'alogo, fa'aalia le fa'atuatua e ala i le molimau o lo tatou lava olaga, ma le fa'amalosi e ta'u atu po'o a ma po'o ai fo'i tatou te faia. “E le tupu le Ekalesia e ala i le tala’iga, ae “e ala i le tosina atu”.” (EG, n°14). O le folafolaina o le Talalelei e suia ai le auala tatou te mafuta ai. Matou te matauina le auai o Kerisiano i le olaga o le aai, e ala i faiga faaupufai, iuni ma le mafutaga. O lenei faatofuina o Kerisiano i galuega faalotoifale, i le auauna atu i isi, o se puna o le talaʻiga. “O lenei “taumafaiga a tuaoi” o se “taumafaiga a le lalolagi”! E lagona le fiafia i le iloaina o le isi e popole i lona foliga i le sosaiete o le mea moni o se tagata o ona popolega, aemaise lava le puipuiga ma le alofa i aiga, e le mamao mai ia i tatou. E ese la matou vaaiga i le aso talu ona uma lenei fonotaga. O le molimau na aoina i le aso na sosoo ai ma le Aso o Tuaoi na fuafuaina e se vaega faafaifeau

O le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - Ose Laupapa mo le Misiona 13



O lenei mea e o faatasi ma mea uma e mafai ona i ai ma le vaaia o le Ekalesia i totonu o le olaga i le lotoifale. "O Iesu lava ia o le faʻataʻitaʻiga o lenei filifiliga faaevagelia e faʻafeiloaʻi ai i tatou i loto o tagata. Oka se lelei tatou te vaai atu i ai e latalata i tagata uma!...O le tosina atu i lenei faataitaiga, tatou te mananao e tuufaatasia loloto i totonu o sosaiete, faasoa olaga o tagata uma ma faalogo io latou popolega, galulue faatasi faaletino ma faaleagaga ma i latou i o latou manaoga, matou olioli faatasi ma i latou o loo olioli, fetagisi faatasi ma i latou o loo fetagisi ma tuuina atu i tatou lava i le fausiaina o se lalolagi fou, tauʻau faatasi ma isi. ” (EG, n°269).

Theo cafe”, fa'afiafiaga i fafo, Pastoral Solidarity Relay, Po o le Lotu… • Mo nei taumafaiga e tele e lagona ai e tagata uma le vala'auina e fai "le mea itiiti e fa'alagolago ia i tatou" St. Teresa o Avila. “I le taimi muamua, ou te asiasi atu i tagata mamaʻi i loʻu tuaoi ma molimau atu i le Talalelei “i le igoa o loʻu faatuatuaga.” Talu ai na ou auai i le SEM (Auaunaga Faaevagelia mo e Mama'i), na ou malamalama ai o loo ou feiloai i tagata "i le igoa o le Ekalesia", ma o lea na ou auai ai i se popolega masani a le faifeau. ” O se tagata asiasi mai le SEM Sa ou asiasi atu i tagata mamaʻi i loʻu tuaoi ma molimau atu i le Talalelei “i le igoa o loʻu faatuatuaga.” Talu ai na ou auai i le SEM (Auaunaga Faaevagelia mo e Mama'i), na ou malamalama ai o loo ou feiloai i tagata "i le igoa o le Ekalesia", ma o lea na ou auai ai i se popolega masani a le faifeau. ” O se tagata asiasi mai le SEM Sa ou asiasi atu i tagata mamaʻi i loʻu tuaoi ma molimau atu i le Talalelei “i le igoa o loʻu faatuatuaga.” Talu ai na ou auai i le SEM (Auaunaga Faaevagelia mo e Mama'i), na ou malamalama ai o loo ou feiloai i tagata "i le igoa o le Ekalesia", ma o lea na ou auai ai i se popolega masani a le faifeau. ” O se tagata asiasi mai le SEM

O Le Fa'atonuga o le Fa'aevagelia - O se Fa'ato'aga mo le Misiona14 5/ E tatau ona auina atu le Tala Lelei!

O le mulimuli ia Keriso o le taimi lava e tasi e ulu atu ai i lona vavalalata ma auai i lana misiona: “Faapei ona auina mai o au e le Tama, ou te auina atu foi outou. ” Ioane 20:21 O le alofa o le Atua ua valaauina ai i tatou, e tutusa lava ma le ua auina mai i tatou. “O le misiona o se naunautaiga mo Iesu ae, i le taimi lava e tasi, o se naunautaiga mo ona tagata” (EG, n°268) E tatau ona tatou o ese mai ia i tatou lava, lototele e faafaigofie i le faaalia o lo tatou faatuatua, avea ma avefeau “o mea fou e faavavau” (EG, n°11) I le agaga faafetai o se faafeiloaiga, o se asiasiga, o loo galue ai le Agaga Paia: o le asiasiga o se faamanatuga o le uso. Ua auina mai i tatou o ni auauna a le Faamoemoe. E pule lava tagata ta'ito'atasi i le taimi nei e tusia ni itulau fou i lenei tusi tele o le tala'iga. “I le olaga atoa o le Ekalesia, e tatau lava ona tatou faailoa atu o le fuafuaga e sau mai le Atua, e faapea “o ia na muai alofa mai ia te i tatou” (1 Ioane 4:19) ma “ua na o le Atua lava na te faatupuina” (1 Kori. 3:7)” (EG, nu. 12). Ua tuuina mai e le Alii ia i tatou lana Talalelei. Ia tatou talia o ia ma molimauina lona olioli!

VAEGA LUA: MAFUAAGA MA FILIFILIGA I LE TOAGA VINE O BORDEAUX. O A'U TUSI IA CARDINAL JEAN-PIERRE RICARD



Casimir Kuczaj SChr, ositaulaga 13, Nofoaga Sainte Eulalie

33000 Bordeaux Bordeaux, Aso Gafua Paia Aperila 14, 2014 I lana Afioga i le Katinale.

Jean Pierre RICARD Akiepikopo o Bordeaux

Susuga Katinale ma lo’u Tama Epikopo,

O se mea e ofo ai, na ou iloa ai mai le fofoga o lau Vicar General, Mr. Abbot Jean Rouet, lea na ou feiloai i ai ia Aperila 7, e foliga mai o le a le toe faatagaina aʻu e faatino laʻu galuega i totonu o le Ekalesia, lea e Keriso. Ua tuuina atu e Iesu ia te oe, ona o loʻu 'faaleagaga ma loʻu mafaufau' e le fetaui ma le 'tausiga faa-Farani'.

Ina ua uma ona ou suʻesuʻeina loʻu lotofuatiaifo ma tatalo, na ou fesili atu i le Alii o Iesu i aso na sosoo ai, po o le a se mea e tatau ona ou faia, talu ai na ou matuā ita lava i finauga na lāgā e uiga i loʻu lē talafeagai i le 'mafaufau Farani' ona o loʻu faaleagaga ma le mafaufau Polani. fa'apea fo'i ma le fa'ate'aina o le fa'ailoga sa ou maua i la'u galuega fa'alelotu ma fa'afaitaulaga i totonu o le Societas Christi Congregation.

Ou te tuuina atu le faafetai ia Iesu Keriso mo le filifilia o au e auauna atu ia te Ia i le perisitua, faapea foi ma Lana Ekalesia, mo le faaolataga o agaga o tagata malaga mai Polani, lea sa ou faataitaia mo le tolusefululua tausaga i Farani. Ua ou iloa lo’u le agavaa ma lo’u le atoatoa i le faataunuuina o lona finagalo paia; Ua faasolo ina ou matua ma sauniuni mo le feiloaiga tupito ma Ia.

Ae ui i lea, ou te lagona le sauaina o loʻu saolotoga o le lotofuatiaifo, i le manatuaina o upu na ou faalogo i ai, ma se faailoga tagata faaleagaga, e pei o loʻu tagata ua taʻalo 'ona o loʻu faaleagaga ma le mafaufau Polani', e aunoa ma loʻu sese. , vagana ai, atonu, 'ia avea a'u'. Ou te talitonu o Keriso Iesu o loo uunaia au e tusi atu ia te Oe. O le mea lea ua ou auina atu ai lenei tusi ia te oe e fai atu ia te oe e aua le faia le omiga ia te aʻu e ala i loʻu Itumalo, Jean Ciaglo. Sa ou fai atu ia te ia ina ia mafai ona nofo i Bordeaux e ono puipuia ai oʻu aia tatau ma loʻu mamalu o se Kerisiano - ositaulaga - lotu ma o se tagatanuu Farani.

O lea ou te tuu atu ai i loʻu Itumalo, e pei ona faia e Iesu e faatatau i lona Tamā, e faatatau i ana lava galuega na ia faataunuuina i le usiusitai atoatoa i lea lava Tamā e tasi. Na ou sau i Bordeaux ona o le usiusitai i laʻu Faapotopotoga o lona Itumalo, o Patele Jean Ciaglo, o loo vaaia le Pule Sili i Falani ma Sepania. Ou te faatuatua ia Iesu o le na te taitaiina o ia i lona Agaga i le ala moni o aia tatau a le Atua ma aia tatau a tagata e tusa ai ma le Tala Lelei, ina ia faataunuuina lelei la tatou misiona ua tuuina mai e Keriso ia i tatou i lana Ekalesia ma le lalolagi.

I le avea ai o se Farani, o le vaai atu mo se faataitaiga o tagata malaga mai e pei o le Palemia, Mr. Valtz, o loo mauaina le matafaioi aupito maualuga i Farani, ma i le taimi lava e tasi o loo feagai ai ma se taufaamataʻu o le 'tuʻuaʻia o le le agavaa' e galulue i totonu o le Ekalesia lea o loʻo i totonu. Bordeaux, mo se mafuaaga o loʻu faasinomaga ma le 'se mafaufau Polani' ma se faaleagaga e ese mai i le 'le a manaʻomia e le faifeau Farani', e tusa ai ma upu a Abbot Jean Rouet, Ou te tiga le vaai atu i lenei mea ma ou mafatia i laʻu Ekalesia Katoliko i O Farani na fa'apea ona fa'apea ma fa'aalia.

Talu ai o aʻu ua leva o Farani, e mafai ona ou talosaga ma suʻe se galuega, galuega o loʻo avanoa i lenei atunuʻu, ma o iina tatou te faʻaaloalo ai i aia tatau a le tagata e maua ai uiga e pei o i tatou, ia avea i tatou lava. e oo lava i le tulaga e oo lava i le faatagaina o faaipoipoga a itupa tutusa; ma i totonu o le Ekalesia i Bordeaux latou te fai mai ia te aʻu: 'E te le fetaui ma la matou tausiga faafaifeau'; O lea, o le a matou tusi atu i lou pule ina ia mafai ona ia 'ave'esea oe. O lea la, e le o ia te au la'u aia tatau faaletagata i totonu o le Ekalesia ae o loo i ai foi i totonu o sosaiete Farani? O se tulaga uiga ese ma e sili atu ona feteenai ma le Talalelei a Keriso, ou te talitonu. O aʻu nei o loʻo afaina i lenei foliga ma le faʻamasinoga i loʻu tagata lea e faʻafefe ai aʻu, o se tagata talitonu. Mo le lelei o le Ekalesia, ou te le o tusia se tusi tatala ae o se tusi patino ma patino mo oe, ma le kopi mo lo'u Itumalo. Ma na ou filifili e le logoina Polani mea o loʻo tupu ia i matou i le taimi nei, ma le faʻamoemoe o le a mafai e oe, le Katinale o le Ekalesia, ona faʻaumatia lenei tala atoa ma o mea uma na tutupu o le a tumau le le faalauaiteleina.

O le Ekalesia a Keriso e le galue e tusa ai ma le Agaga o le alofa mo e laiti ma vaivai, ma o tagata malaga o se vaega, e le mafai ona faamoemoe e maua ni galuega fou faaositaulaga ma lotu. A maeʻa le Tausaga o le Faʻatuatua o le a tatou maua le Tausaga o le Ola Faʻapaʻiaina ma o aʻu, o se Katoliko ma se tagata faʻapaʻiaina i le Atua, e tatau ona faʻamaluluina i totonu ia te aʻu lenei fefe i le tagata ese i laʻu Ekalesia e ala i le manatuaina o aia tatau a tagata i le atunuu na faʻafeiloaʻi aʻu. ma o’u aia tatau ma tiute uma, ma e tatau ona ou mafatia talu ai e le o manao lenei Ekalesia e iloa a’u aia tatau e galue ai mo le lelei o agaga o tagata malaga mai Polani i le faamaoni i lo’u tulaga taualoa o se tagata o le Societas Christi Congregation. E le masani lea mea ma e matua le talafeagai.

O la’u Tusi Patino lea ia te Oe, Monsignor, ou te faailoa atu ai ma le faamaoni ou lagona ua ou lagonaina. Ou te lei faamoemoeina lenei mea iinei, ina ua mavae se faafeiloaiga mafanafana toeitiiti atoa le fa tausaga talu ai e lau Afioga, le Susuga Cardinal. Afai ou te aoteleina a'u upu, ou te faapea atu: o se Farani, ou te ita, o se Pole, ou te le fiafia, o se Kerisiano, ou te faalumaina ma o se ositaulaga faalelotu, ou te lagona Keriso i totonu ia te au. 'ia teena. Sei ou faamatala atu: e ui lava i le mea moni na ou tatalaina loʻu loto mai le patele i le vicar general o le Diocese i le aso 7 o Aperila, e foliga mai na te leʻi manaʻo e malamalama i se mea ma na ia tusi atu i loʻu Itumalo se tusi na faʻafeiloaʻi ai aʻu i le 'le mafai. ' ma 'e leai se aoga' mo 'se faifeau' lea e manaʻo e avea ma tagata sili i le lalolagi, ae e leai. O le faamaoniga? O aʻu o se tagata ita mo ia, ma i le avea ai o se ositaulaga e sili atu, i lenei tulaga, pe a tatau ona mafai ona ou olaola i le fefaatauaʻiga. Sa ou manatu o le a ou ola ai o se tagata galulue faatasi lelei a le Faifeau Palisi, Patele Didier Monget, ma fai mai e le mafai ona ia maua se fesoasoani mo lenei galuega faafaifeau i masina. Ae aisea na tatou le fesili ai i lona finagalo? Na ia fai mai ia te aʻu ou te le iloa se mea e uiga i le mea o loʻo molia ai aʻu. O ia sauaga o manatu le lelei e uiga i a'u o se tagata soifua? O loʻu faaleagaga ma loʻu mafaufau e faʻalavelave nai lo le faʻatalanoaina, e aunoa ma se faʻamaonia ou te fai atu ai, ae i le suafa o le Alii. Pe o aʻu ea o se tagata faigaluega leaga i le Tovine a le Alii talu ona ou tausia tulaga taua na ou mauaina i le vaega muamua o loʻu olaga i Polani? Sei o tatou taofi le vaai atu i eseesega ma se mata le lelei. Talosia ia i ai ni galuega fou i le Ekalesia a Bordeaux, Ou te tatalo i afiafi o Aso Faraile uma i le lotu a Saint Eulalie; ae e tatau ona tatou faaaloalo muamua ia i latou ua tuuina mai e le Atua ia i tatou, pe a latou o mai mai se isi nofoaga, e oo lava i Polani! Ae a oo ina sili atu a tatou ausiaga matutua ma tatou inoino ia i latou, e le finagalo le Alii i se faifeau e leai se loto ma le malulu, o le aafiaga o loo ou mafatia ai i le taimi nei, ma le le tonu. Na taʻu mai e le Alii ia te aʻu e toʻafilemu ma faamagalo le tagata na faatiga mai ia te aʻu, ma le Community i loʻu Itumalo, oe na tatau ona faitau se tusi e tuu ai se manatu leaga ia te ia, ma le uiga taua na ia maua mai le Atua soifua, le meaalofa ma le meaalofa. mealilo, e pei ona fai mai ai le susuga ia Ioane Paulo II, e faatatau i lana lava galuega. Ae a oo ina sili atu a tatou ausiaga matutua ma tatou inoino ia i latou, e le finagalo le Alii i se faifeau e leai se loto ma le malulu, o le aafiaga o loo ou mafatia ai i le taimi nei, ma le le tonu. Na taʻu mai e le Alii ia te aʻu e toʻafilemu ma faamagalo le tagata na faatiga mai ia te aʻu, ma le Community i loʻu Itumalo, oe na tatau ona faitau se tusi e tuu ai se manatu leaga ia te ia, ma le uiga taua na ia maua mai le Atua soifua, le meaalofa ma le meaalofa. mealilo, e pei ona fai mai ai le susuga ia Ioane Paulo II, e faatatau i lana lava galuega. Ae a oo ina sili atu a tatou ausiaga matutua ma tatou inoino ia i latou, e le finagalo le Alii i se faifeau e leai se loto ma le malulu, o le aafiaga o loo ou mafatia ai i le taimi nei, ma le le tonu. Na taʻu mai e le Alii ia te aʻu e toʻafilemu ma faamagalo le tagata na faatiga mai ia te aʻu, ma le Community i loʻu Itumalo, oe na tatau ona faitau se tusi e tuu ai se manatu leaga ia te ia, ma le uiga taua na ia maua mai le Atua soifua, le meaalofa ma le meaalofa. mealilo, e pei ona fai mai ai le susuga ia Ioane Paulo II, e faatatau i lana lava galuega.

O le faaleagaga o Ioane Paulo II na musuia ai aʻu i taimi uma ma ou te manaʻo e ola ai i le faʻaauauina o mea na ou mauaina i Polani, lea na ou nofo ai i le afa o loʻu olaga ae o isi ou te manatu o le a ou nofo i Farani. 'aua ne'i fa'avaivaia a'u mai lo'u nofo ai, e pei ona tatou faia nei. Ma ua ou talitonu i le taua o le faaaliga e uiga i le alofa tunoa faalelagi na faia e ala mai ia Saint Faustina ma aumaia i le lalolagi atoa e Ioane Paulo II. Po o le mea lea o loo faalavelavea ai loʻu itu faaleagaga? Mo le a? O fea la tatou te o i ai? Tau ina ia suia le tulaga i le avea ai ma sui o le paia o Ioane Paulo II ma Ioane XXIII. Ou te talosaga atu i la latou fautua paia ma Keriso i le tapunia o lenei Tusi.

Iesu j'ai confiance i Toi! O au uma lava, le Alii e! O a'u uma lava Maria!



Fa'amolemole talia, le mamalu e, o a'u fa'afeiloa'iga fa'amaoni ia Iesu Keriso lo tatou Ali'i. Ou te tuuina atu la’u tatalo i o outou faamoemoega uma ma le Ekalesia o loo outou gafa ai. Tama Casimir Kuczaj SChr

O la’u feiloaiga ma le Katinale ua fuafuaina mo Iulai 3, 2014 Iuni 29, Sagato Peteru ma Sagato Paulo, 2014

(I tapenaga mo le fonotaga ia Iulai 3: o le tusitusiga lea e faʻamoemoe e faʻaalia oʻu manatu) Mo Cardinal Jean-Pierre Ricard, Archbishop o Bordeaux, Monsieur Cardinal ma loʻu Tama Epikopo,

Na e fa'afeiloa'ia lelei a'u i totonu o le Ekalesia i Bordeaux i le fa tausaga talu ai ma ou te fa'afetai atu ma le fa'amaoni mo lena mea. Sa ou taumafai e avea ma se ositaulaga ma se failotu felagolagomai o le nuu Polani e tusa ai ma mea na tuuina mai e le Alii ia te au i meaalofa faalenatura ma taleni aemaise lava i mea na Ia tuuina mai ia te au i le tulaga faaleagaga faalelagi ma sili atu i le alofa tunoa o le perisitua ma le charism masani. o le Sosaiete a Keriso. Ou te faafetai i le Alii mo le filemu ma le olioli na ia tuuina mai ia te au i le faataunuuina o lona Finagalo lea ua faailoa mai mo au i le taimi mulimuli e ala i le siufofoga o loʻu Pule Sili, ma talu mai le 32.

o le Itumalo Falani-Sipaniolo lea e aumau i Farani, i Aulnay-sous-Bois. O le 2010 na sainia ai e Patele Jean Ciaglo ma Oe ma le Rector o le Misiona Katoliko Polani i Farani, Monsignor Stanislas Jez, le Fonotaga lea na mafai ai ona tofia aʻu mo le galuega faamisionare i le Ekalesia lea i Bordeaux. .

I lo’u iloa i ai, e tusa ai ma le mea o lo’o fa’atulaga mai e le Feagaiga ma Lau Tusi Misiona, ua ou i ai i la’u nofoaiga lona lua e tolu tausaga talu mai le aso 1 o Setema, 2013 ma ou te manatu e tatau ona ou i ai iina a itiiti mai se’ia o’o i le faaiuga o lenei kuata. , lea ua faamaonia e loʻu Pule Sili, ma ou te manatu o le finagalo lea o le Alii.

O lea sa matua faateia ai a’u, ina ua le tusa ai ma le finagalo o le Alii, i le Aso Sa Iuni 22 i luma o le Misasa mo Poles i Saint Nicolas, sa mafai ona ou faitau i le Revue mo le masina o Iuni o loo i ai nei - le Ekalesia Katoliko i Gironde. - faʻamatalaga e uiga ia te aʻu lea na fai mai le faʻafeagai.

O le mea lea na vave ai ona ou talosaga atu ina ia fai sau faatasiga ma Oe, Mr. Cardinal. Ou te lei mauaina lava se mea mai ia te outou a o lei oo i lena aso ma o le Pule Sili o le Itumalo lea na ou telefoni atu i ai i lenei mataupu na faamautu mai pea ia te au le finagalo lava lea e tasi o le Alii. 'E tatau ona fa'aaloalogia le Feagaiga ma so'o se mea e tusia pe fai mai e uiga ia te oe, ia talia ma le to'a. Ou te tatalo mo oe ma ia mautinoa o le a lelei mea uma. Ou te fesootai ma le Faipule i lea mataupu. O le a ia tali mai, ma le ofo e le tatau ona logoina o ia i se mea o le Coordinator sei vagana ai aʻu lava ia. E tatau ona fa'aaloalogia le Feagaiga ma isi. O le a fa'ai'u lou fa'alavelave ma e lelei mea uma e i'u lelei ma isi.'

E moni i le va o Aperila 7 ma Iuni 22 sa ou oo i se mea na matua tofotofoina ai au. Na ou tali atu i se Tusi Patino na tusi atu ia te oe ia Aperila 14, 2014, ae e leʻi faatagaina aʻu e le Itumalo e auina atu. Mulimuli ane, ina ua ou iloa na manaʻo laʻu uō o Jaroslaw Kucharski e vavae ese mai i la matou Faapotopotoga, ma na tuuina atu iā te ia se tofiga fou e aunoa ma le talanoa atu i lo matou Itumalo. Na ou tusia foi se Tusi fou ma se tagi i luma o lau Komisi Faamasino i le aso 6 o Iuni, 2014. Ae e leʻi tuuina mai e loʻu Itumalo se faatagaga, i le taimi nei, e faia ai. Na ou fesili ia te ia pe o le a le mea o loʻo tupu ma pe aisea ua faʻasalaina faalilolilo ai se vaega o le au Parishioners (o le mea moni na ou maua ai le faʻamaoniga mai le fofoga o Tama Didier Monget, e aunoa ma le toe tilotilo i ai) semanu e faaosofia ai le ita i le vaega a lau Sui Sili, o Jean Rouet, o le na foliga mai na talitonu ia i latou; mea na ou lagonaina i le taimi o le ma faatalanoaga i le aso 7 o Aperila, e aunoa ma le iloaina o lona amataga, aua na te lei talanoa mai lava ia te au e uiga i ai. E tatau la ona ia tumau faalilolilo?! E ala i le mateina teisi sa ou le alofa ia te ia ma ou te le iloa pe aisea? Ou te faaopoopo atu i ai Tusi e Lua na ou tusi atu ia te Oe. Na faatagaina aʻu e le Itumalo ou te faia, pe a ou iloa e aoga tele). Na ou fai atu ia te ia, ia Abbot Jean Rouet ona ou tusi atu lea ia te ia: Afai e le talafeagai loʻu tagata mo le misiona Polani, o loʻo i ai pea loʻu Uso i totonu. o le Diocese e mafai ona siitia i Bordeaux pe a maua e loʻu Pule Sili e lelei, ae tatau ona faaauau le misiona a Polani; a'u,

I lenei mataupu o loo i ai se le tonu lea, e tusa ai ma loʻu lotofuatiaifo, e le mafai ona ou taliaina. O le mea lea ou te talosaga atu ai i lau Ekalesia o loo taitaia e le Kolisi o Epikopo, i lalo o le matafaioi a le Sui o Peteru, ma o oe o le Sui Usufono, ina ia puipuia aʻu i lenei faiga le tonu. Afai, i le avea ai ma Faife'au o le Ekalesia Puleaga, ua e manatu e le'i faia e lou Faipule se mea sese, ou te talosaga atu ia te oe ina ia e sagatonu i lea tulaga. Muamua, e tatau ona faʻaaloalogia le Feagaiga ma e le toe popole loʻu Itumalo. E i ai taimi e gata ai ma taimi e tatau ona amanaia ma le sailia pea o le finagalo o le Atua, mai itu uma e aafia ai, ae aunoa ma le taumafai e faamalosia le lotofuatiaifo o se tasi, ma le sili atu i mea uma ia aua nei faia ni osofaʻiga faʻapitoa e faʻaititia ai le isi e pei ona faia ia te aʻu i luma o loʻu Pule ma loʻu Pule i luma o aʻu, Aso Gafua Iuni 23 i le telefoni, ina ua uma ona ou lafoina se tusiga i luga o laʻu blog patino : Faʻamatalaga e uiga ia te aʻu e le moni. Na ou auina atu ia Patele Jean Rouet, ma le manatu o ia e nafa ma lenei faamatalaga. Na ita o ia ma fa'aauau pea ona fai a'u e pei o se fa'ate'aina mautinoa mai le Dicese ma tautala leaga e uiga i lo'u Itumalo ma i'u ai ina motusia fa'atasi ma le sauā. Na atili ai ona ou faanoanoa, ina ua mavae le sefulu vaiaso o sauaga faaleagaga na fesootaʻi atu i le taʻusalaina taufaaleaga faalilolilo lea na faagaioi ai se uila afi. Aisea e te manao ai e ta’uleagaina a’u i luma o la’u Faapotopotoga, i luma o le Perepereane, ma mulimuli ane i luma o le Ekalesia atoa e ala i le Faamatalaga i luga o le itulau o tofiga: Ou te le talitonu o le tuuina atu o aʻu i totonu o ositaulaga e valaauina i isi sauniga i fafo atu o le Diocese o loʻu nofoaga. O le a la se tala e tatau ona ou fai atu pe a fesili mai tagata ia te aʻu e uiga i lenei mea mai soʻo se mea? O le faʻamatalaga e tatau ona sau mai ia te oe e faʻafilemu ai mafaufau o tagata ma taofi le faʻatupuina o le faʻalavelave i le Polani Community, lea e matua ofo ma e leai se mea e taʻu atu i ai e uiga i le mea e sosoo ai. E tatau ona fai le faamasinoga tonu ma o lau faamatalaga e tatau ona faamuta ai tala. O le faʻamatalaga e tatau ona sau mai ia te oe e faʻafilemu ai mafaufau o tagata ma taofi le faʻatupuina o le faʻalavelave i le Polani Community, lea e matua ofo ma e leai se mea e taʻu atu i ai e uiga i le mea e sosoo ai. E tatau ona fai le faamasinoga tonu ma o lau faamatalaga e tatau ona faamuta ai tala. O le faʻamatalaga e tatau ona sau mai ia te oe e faʻafilemu ai mafaufau o tagata ma taofi le faʻatupuina o le faʻalavelave i le Polani Community, lea e matua ofo ma e leai se mea e taʻu atu i ai e uiga i le mea e sosoo ai. E tatau ona fai le faamasinoga tonu ma o lau faamatalaga e tatau ona faamuta ai tala.

O lea o le a ou sau ai e taʻu atu ia te oe lau Susuga Katinale ma loʻu Tama Epikopo, le mea ou te manatu faamaoni. Ou te talitonu i laʻu puna puna mo le misiona i le Diocese o Bordeaux lea na amata i le fa tausaga talu ai ma ou te talosaga ina ia mafai ona faʻaauau i le umi e mafai ai. Na faatagaina i tatou e le Alii ina ia tofotofoina a o tatou ola uma i totonu o le Ekalesia le Tausaga o le Ola Faapa’iaina, na finagalo ma fofogaina e Pope Francis 2014/2015. O lo'o ou va'ava'ai po'o le a le finagalo o le Atua e fa'amautu mo a'u i le Pule'aga. Sa ou fesili i ai mai le amataga o la’u misiona iinei: Le Alii e, o le a se mea e te finagalo ou te faia. O le asō na ou sau ai ia te Oe e folafola atu e finagalo le Alii ia avea aʻu ma aloiafi o lona alofa mutimutivale paia e tusa ai ma lana fetalaiga ia Saint Faustina. Mai Polani o le a aliaʻe mai ai se aloiafi e saunia ai tagata mo loʻu toe afio mai. O lenei su'ega, ina ia mafai ona faamamaina a’u a o lei oo i se tulaga fou o lo’u olaga o se tagata faapaiaina ma ositaulaga ma ia mafai ai e Ia, le Alii, ona galue atili i lenei nofoaga o lo’u le aoga e pei o a’u. O lenei, lau Afioga, o le mea lea ua faailoa mai ia te au o le mea moni e uiga i laʻu malaga faafaifeautalai mo le fa tausaga i Bordeaux. Tau ina ia faamalamalamaina oe e le Alii i lenei mataupu ma ia e tuuina mai ia te au se misiona e avea ma au tali i mea uma e fesootai ma le faaleagaga o Saint John Paul II, o le na fai mai i le Sanctuary of Divine Mercy i Krakow i le 2002: Afai tatou te fia malamalama i loʻu Pontificate, e tatau ona tatou faasino i le Savali a Keriso na auina mai e Saint Faustina. e mafai ona galue teisi atu i lenei nofoaga o loʻu leai o aʻu. O lenei, lau Afioga, o le mea lea ua faailoa mai ia te au o le mea moni e uiga i laʻu malaga faafaifeautalai mo le fa tausaga i Bordeaux. Tau ina ia faamalamalamaina oe e le Alii i lenei mataupu ma ia e tuuina mai ia te au se misiona e avea ma au tali i mea uma e fesootai ma le faaleagaga o Saint John Paul II, o le na fai mai i le Sanctuary of Divine Mercy i Krakow i le 2002: Afai tatou te fia malamalama i loʻu Pontificate, e tatau ona tatou faasino i le Savali a Keriso na auina mai e Saint Faustina. e mafai ona galue teisi atu i lenei nofoaga o loʻu leai o aʻu. O lenei, lau Afioga, o le mea lea ua faailoa mai ia te au o le mea moni e uiga i laʻu malaga faafaifeautalai mo le fa tausaga i Bordeaux. Tau ina ia faamalamalamaina oe e le Alii i lenei mataupu ma ia e tuuina mai ia te au se misiona e avea ma au tali i mea uma e fesootai ma le faaleagaga o Saint John Paul II, o le na fai mai i le Sanctuary of Divine Mercy i Krakow i le 2002: Afai tatou te fia malamalama i loʻu Pontificate, e tatau ona tatou faasino i le Savali a Keriso na auina mai e Saint Faustina.

I le faaiuga, lua faatuatuaga, lo'u Tama Epikopo: I lo'u talavou ma le matou aulotu sa i ai i luga a'e o se uati tele i le itu taumatau o le Tapeneko le Ata o Iesu o loo tusia ai lenei faaupuga: Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! Na ala mai ia te ia na ou maua ai valaauga muamua e avea ma se ositaulaga. O le valaau lona lua lea na avea ma faaiuga a o ou latalata atu i laʻu Baccalaureate o se fuaiupu i le tusiga a le Co-Founder o le matou Faapotopotoga, le Auauna a le Atua Ignacy Posadzy: 'Ua leiloloa agaga Polani i fafo!'. Ou te talitonu ia Iesu ma lana Ekalesia na faavaeina e ia i luga o Peteru le Aposetolo. Ou te faatuatuaina la’u Faapotopotoga, le Sosaiete a Keriso. Ma ou te fa'atuatuaina Oe, pau lava lea o le mea na ou fia ta'u atu ma fa'asoa atu, i lenei avanoa e tu'u atu ai a'u i luma o lau afioga Katinale.

Le Tusi-Manatua i luga o le Ata o le Tolutasi Paia poʻo le Ata o le Alofa Mutimutivale Atua



Tusia e

Tama Casimir Kuczaj SChr



Tuuina atu i le Katinale ia Iulai 3, 2014 e fai ma sao i le 'Springboard for Mission' i le faaauauina o le 'Malaga Faamisionare'.

’ Filipo, o lē e vaai mai iā te aʻu, ua vaai o ia i le Tamā’ j 14.9. o le faatusa o Iesu lea ua tatou iloa i le lalolagi atoa talu mai le faapaiaina o Saint Faustina, e ala i lenei fuaiupu itiiti mai ia Iesu, ua avea ai o ia, i loʻu manatu , o le Ata o le Tolutasi Paia. O ave mūmū ‘ua fa‘ailoa mai ai le Alo o le Atua ma lana galuega o le Fa‘amasinoga ma ‘ave lanumoana sesega ‘ua fa‘ailoa mai ai le Agaga Pa‘ia ma lana galuega o le Fa‘apa‘iaina. O le Tama e Faavavau o le na toe faalelei le lalolagi ma Ia e ala i le Passion ma le Eseta o Lona Alo ma auina mai le Agaga Paia e ofoina atu Lona Alofa Mutimutivale, na manao i lenei Ata mo le taimi o totoe o Tagata i lona talafaasolopito faalelalolagi. Ou te leʻi iloa na ou paʻi atu foʻi i lenei tala lelei ma le fiafia i oʻu mata a o ou talavou.

Ua atili ai ona ou talitonu, o loo ou ola i loʻu Iupeli Auro o laʻu Feiloaiga ma Iesu i le iloa atoatoa o le avea ma Kerisiano ma le iloa o Upu Moni o loʻo faʻaalia i lenei Tusi i le Katinale. I le 12 o o’u tausaga, sa ou tilotilo atu i le Ata o le Keriso Alofa Mutimutivale i la’u ekalesia ma lagona le tosina atu ia Iesu i se aso e avea ai ma ona soo ma ositaulaga. I le fitu tausaga mulimuli ane, na ou iloa ai e finagalo foʻi o Ia ia avea aʻu ma sui o le Faapotopotoga Faalelotu na auina atu i le lalolagi atoa e auauna i Polani Emalaga. Faatasi ai ma le galuega faapope a Saint John Paul II, o lona Filifiliga sa na o ni nai masina na muamua atu i loʻu faauuga, na mafai ai ona ou iloa e pei o ia le silisiliese ma le agalelei o lo tatou Alii le Atua: le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. Ma, e le galo ia te aʻu talu mai loʻu laʻitiiti sa i ai le Ata-Ata lea, i sina mea itiiti,

Ua faaolaina i tatou ona o le Mea lilo o le Tolutasi Paia; Ou te talitonu afai e le o le Atua le Tolutasi Paia, e le mafai lava ona faaolaina i tatou. O le solitulafono faasaga i le Atua na manaomia ai e na o le Atua lava e mafai ona faaolaina i tatou. Ma o le fofo na maua i le Atua, talu ai o Ia lava o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. O le mea lea o le a tutupu mea uma i le va o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia ma o i tatou o le manuia sili: o le Meli Sili o le Alofa Mutimutivale Paia. E le talitonu i ai le tiapolo. E le mafai ona faaolaina o ia ona e le talitonu o ia i le Tolutasi Paia lea o loo i ai i le taimi e tasi, pe sili atu nai lo mea uma.

taimi, Tasi le Atua soifua ma le moni ma e leai lava se tasi na o Ia. O lea la, o lona uiga, e tatau ona avea ma Kerisiano ina ia faamoemoe e faaolaina. O le faamoemoe e le o le vavaeeseina o le mea na tuufaatasia e le Atua mai le amataga.

amata... Faatuatua, faamoemoe ma le alofa. I la tatou itu o le tolutasi o meaalofa ma uiga lelei e faatino ma fua mai. O le a tuuina atu e tagata uma se tala i mea na ia faia aemaise lava i lenei vaega faalelotu ma faaleagaga. O nei mea uma lava na finagalo ai Iesu e faamanatu atu i lana Ekalesia ma le lalolagi atoa e ala i faatalanoaga ma feau na tuuina atu ia Saint Fausine, Failautusi ma le Aposetolo o le DIVINE MERCY.

Le Susuga Katinale ma lo’u Tama Epikopo, faapea foi ma outou uma o’u uso e ma tuafafine i tagata, ua atili ai ona ou talitonu, afai e leai.

o le Atua, le Tolutasi Paia, o ia o le Atua soifua ma le moni e tasi, po o se isi faaupuga, afai e Na o le Atua, ae le o ni Peresona e toatolu, e le mafai ona faaolaina i tatou. O le mea lea ou te fia faamatala atu ia te oe,

i le alofa tunoa o lenei Atua e Toatasi: o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. O le Evagelia i le fuaiupu lenei: ‘Ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau’ J 3,16n ua faailoa mai ai ma faapea mai ‘se ala manino ma le ofoofogia. I se isi mau, na fetalai atu ai Iesu lava ia ma faapea atu i le motu o tagata: ʻO i latou uma e foaʻi mai e le Tamā iā te aʻu e ō mai iā te aʻu; o se sau foi ia te au ou te le tulia lava...Aua o le finagalo o lo’u Tama ia maua e i latou uma o e vaai i le Atalii, ma faatuatua ia te ia, ia maua le ola e faavavau...’J 6,37nn . Matau i inei upu: O tagata uma e ‘vaai i le Atalii’. Na ou mauaina e ala i le mafaufau i le Ata lea ou te faaigoaina i igoa eseese: 'o le Togiola', 'o le Alofa Mutimutivale Paia', o le Tolutasi Paia', 'o Feagaiga e Lua', 'o le Paia', ma isi.

Mo a'u lava ia, o le 'Ata o la'u Vocation' ma le Fa'ailoga o le Tala Lelei Fou. Ou te talitonu i le faaupuga - 'o lē e vaʻai i le Alo' e tatau ona tatou mafaufau saʻo i le 'Eucharist, le Faamanatuga Faʻamanuiaina, pe a 'faʻafeiloaʻi le Au faʻapaʻiaina' e tagata talitonu' - e tatau foi ona malamalama i le mea na tupu. i le soifuaga o Sagato Faustina lea na fetalai i ai Iesu: Ia vali le ata ua e vaai i ai ma ia muai vaaia i le falesa o lou taupulega ona sosoo ai lea ma le lalolagi atoa; e ala i ona tagata agasala o le a maua loʻu alofa tunoa mai loʻu loto tumu i le alofa mutimutivale.

E manino lava o Iesu i le tolusefulu o le seneturi lona luasefulu na faasino i tatou i ana Upu o le Talalelei. Ae o loo ia faasino foi i se Ata o lona Ata ma ni faailoga mautu e pei o le 'o mata e tatau ona avea ma mata o loʻu tiga tiga', 'o ave e iai o latou uiga saʻo: 'o le vai e taʻuamiotonuina ai' ma le 'toto e maua ai le ola' isn e le ofoofogia? Ma o lenei finagalo faaalia o le Alii e tuuina atu

le Ekalesia ma le lalolagi atoa 'le sipuni e aumai ai le alofa tunoa o le Faaolataga mai Lona Puna' pe o se fua lenei na tuuina atu i tagata mama'i o le auala lea e faamalolo ai? Ou te ofo i lo'u talavou mai lava i lo'u tilotilo i ai ma ou vaai i lenei Ata i totonu o la'u aulotu a Sagato Anthony o Padua i Polani. I lo'u olaga atoa ua tuuina mai ia te au le alofa tunoa ina ia atili ai ona ou fiafia i lenei Keriso

O Iesu e ala i lenei Ata ma sa ou matua alofa ia te ia faafetai i mea uma na mafai ona ou muai faitau mai le olaga o Saint Faustina aemaise lava talu mai le aso o loʻu faauuga faaositaulaga 'faitau faatasi ma le toatele o isi le

soifua o Sagato Ioane Paulo II'. O ia, o le mea tonu lava, i le taimi o le Taua Lona Lua, sa savali atu i le nofoaga sa i ai lenei Ata i le taimi i le Convent a Sisters of the Mother of Mercy i Krakow, ma ou te matua talitonu na ia oo i se aafiaga lava e tasi. e pei o aʻu, i le luasefulu tausaga mulimuli ane, sa silasila atu le Alii ia te ia ma fetalai mai ia te ia: 'Aua e te fefe, sau ma mulimuli mai ia te au!' ma sa ia ulufale atu i le Seminare faalilolilo ma faapea atu, e pei o au i le tolusefulu tausaga mulimuli ane: Ua lelei Iesu, ou te faatuatua ia te Oe!

Ina ia faailoa atu i le lalolagi atoa le Feau ma le Ata na tuuina mai e ala i le auaunaga i le soifua o Sagato Faustina ma avea ma laulau faafoe mo le talaiga fou mo le

meleniuma lona tolu o le Salutary Announcement for Humanity i le vaega a le Tolutasi Paia, e toatasi le Atua soifua ma le moni, o le talavou o Karol Wojtyła na filifilia ma auina atu, i totonu o le Ekalesia e avea ma Pope Sili mo

e avea ma Aposetolo o le Alofa Mutimutivale Paia. Na ia iloaina faalauaitele lenei mea i le taimi o le faapaiaina o le Basilica o lena igoa i Krakow ia Aokuso 2002, i lana malaga mulimuli faaaposetolo i lona atunuu moni. Afai tatou te fia malamalama i lo’u Pontificate, le Pontificate o Ioane Paulo II, o lana tala lea, e tatau ona tatou faalagolago ma mafaufau loloto i le Fe’au a Keriso na ala mai ia Saint Faustina. O lana uluai Encyclical 'Redemptor hominis' i luga o le Togiola le Alo o le Atua, o Iesu Keriso, lomia i le Aso o Saint Casimir Mati 4, 1979, na tuuina atu ai loʻu loto i le malosi malosi faaleagaga ma Ia ma lona Pontificate i lona amataga.

ma ina ua ou iloa o lana Encyclical lona lua o le 'Dives in misericordia' o Novema 30, 1980 - i luga o le Divine Mercy, na ou malamalama ai o lona faaleagaga o le ositaulaga, le epikopo ma le pope, sa fesootai e pei o le maina mai lona talavou. i lenei Ata o le Tolutasi Paia - o le Ata o le Togiola. Mulimuli ane na ou maua ai le faamaoniga o le mea na ou mateina, o lana malaga i le olaga

i le taimi o le Taua ma lona asiasi soo i le Falesa lea na faʻaalia ai lenei Ata-Icon i lena taimi atoa ma e oʻo mai i aso nei. Mai le Alo i le Tama, mai le Tama i le Alo ma le Agaga Paia. Ua viia le Tolutasi Paia

e le aunoa i ana upu ma ana faatinoga i le olaga. O le Encyclical lona tolu e mafai ona na o le tasi lenei: 'Dominum et vivificantem' o Me 18, 1986. O le mea moni e faamoemoe se tasi e faalogo muamua i le Tama, sosoo ai ma le Alo ma mulimuli ane i le Agaga. Le muamua i luga o le Tama, lona lua i luga o le Alo ma le lona tolu i luga o le Agaga Paia. O le a sili atu ona talafeagai, e tusa ai ma fua fa'atatau. Ae a tatou masani i lenei Ata-Icon tatou te faia e pei ona faia e Saint John Paul II. O le faavae lea o lona faaleagaga ma lona Pontificate, e pei ona ou matauina i le amataga o lenei tusiga, o loo sii mai ana lava upu mai lana malaga mulimuli i Polani. O lana malaga mulimuli i Falani i Lourdes o se faʻailoga foi mo aʻu e uiga i lona faʻamaoni Marian ma lana mautauave a le episcopal 'Totus Tuus' mai le Tusi a St Luis Grignon.

de Montfort: 'O le tuuto faamaoni i le Taupou o Maria.'



I le tapenaga mo le Tausaga Paia sa ia faia foi le mea lava lea e tasi pe toetoe lava: Mai le Alo e ala i le Agaga Paia i le Tama e Faavavau, e Faamanatuina le Litinoina o le Upu i le malamalama o le Tolutasi Paia. Ma mo le tolu meleniuma na ia fautuaina ai i tatou ina ia taulai atu la tatou vaai i le Alo o le ata atoatoa o le Tama i le Agaga Paia. O le taulai atu o le vaai a se tasi i luga...E foliga mai e itiiti mai o tatou itu le vaai atu i se Ata, ae e taua tele i le silafaga a le Atua le faalagolago ia te Ia e pei ona i ai i le Atua moni e toatasi, i Peresona Paia e Toatolu, i lenei. le Tolutasi Paia, ma fai atu ma le lotomaualalo: Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! I lenei fuaiupu o loo i ai le taua o le Faatuatua, Faamoemoe ma le Alofa. O le mea lea, Na talosaga atu Iesu ia Saint Faustina ina ia tuuina atu foi lenei Talosaga Faapitoa i luga o lenei Ata lea e tatau ona tosina atu ia te Ia agaga ma loto o tagata e ala i o latou lava mata. O le Agaga Paia i lenei talanoaga i le va o le Alo ma le Tama o le na tuuina mai le ola e faavavau na manaomia mo le tagata lenei Faamanatuga Tulaga ese, lea e leʻi oo i le taimi nei, e ui lava i mea uma e faia i le lalolagi ma lomiga o tatalo ma savali o loo tauaveina faapitoa e le 'Laiti. Journal' of Saint Faustina, e le'i malamalama atoatoa ma atoatoa. E le o le Faamanatuga, ioe, ua lelei; ae o se faalavefau faapea i le pito i luga 'se faapaiaina o le tagata i le Divine Mercy', e le Grand Roma Pontiff, lea ua faatagaina nei e valaau i le Au Paia i se taimi puupuu talu ona alu ese mai lenei lalolagi,

aso malolo o le a avea outou ma Kerisiano! O le a avea outou uma ma Kerisiano pe 'e te le avea', ou te fai atu, mafaufau i upu a Marlaux, e uiga i le faaleagaga o tagata i le meleniuma lona tolu.



O le Atua o le Tusitala poto i le faatinoga o Upu o loo tautalagia ma faaalia i le taimi lava e tasi ma faailoga ua tuuina mai e pei ona aumaia e le Tusi Paia faaaʻoaʻoga atoatoa. O le a ou taumafai e taʻu atu ia te oe se mea e te leʻi faʻalogo muamua i ai, o le faʻamatalaga o lenei Ata ma Faʻamatalaga na tuʻuina atu i tagata i le Taimi o le Mulimuli.

Na ou mauaina mea uma i lenei Ata ma lenei Tusiga ma o le a ou faamatalaina e ala i lou mafaufau loloto ma oe i le Afioga a le Atua. Fa'ata'ita'iga o lo tatou lotofuatiaifo, o se nofoaga muamua ma fa'amanuiaga e mana'o le Tolutasi Paia e tu'uina atu le mealilo tautupu ma ala mai ai, o a'u ma oe, i tagata uma. Talu ai e tatau foi ona ia fesootai ma puapuaga o Keriso, a o lei agavaa o ia e molimau atu, lea foi na ou oo i ai talu ai nei a o lei mafai ona ou faailoa atu au lava ia i se malosiaga fou o le Agaga, e tatau ona ou mafaufau nei ma amata i le valaau atu ia te Ia o le Tina. o lenei 'Alii o mafaufauga ma soifua' o Iesu Keriso lea! Na ia fanauina i tatou uma i le tiga o lona loto mama mo se taunuuga fou pe a faaalia lona mamalu faatasi ma lona Alo talu mai le Agaga o le mamalu, na afio le Agaga o le Atua i lona uluai i luga o le fogaeleele: o ia o lē na folafolaina ‘tumu i le alofa tunoa’ o le Taupou e le Agelu ma ‘faamanuiaina’ o le ‘Tina o le Alii’ e Elisapeta, le Taupou Amuia ma le Tina o lenei Mealilo Sili o le Togiola ma le Alofa Mutimutivale. A o le Fa'amasinoga, e na'o le to'atasi lava le Togiola ma le Fa'amasinoga tonu e tasi na Ia faataunuuina.



UA FAATAUINA E IESU KERISO Amiotonu uma

MA E ALOFA MAI LE ATUA



Fa'atomuaga.

O St Thomas Aquinas i lona taimi i le fesili o le Fa'atuatuaga Kerisiano na fa'ailoa ai o ia i le Ekalesia o 'se foma'i agelu'. Na ia iloa e mafai e le Credo ona faʻaogaina ni nai tala. O le manatu lea ou te fia manatunatu ai i lenei taimi o le fia faalolotoina ma le aufaitau le anotusi o le Feau na tuuina atu i tagata e ala i le faufautua a Sagato Faustina.

O upu nei a Sagato Toma: „Ua tatou maua i mataupu (o le Faatuatuaga) se galuega e talafeagai ma le Tama, o le foafoaga; ma, e faapena foi, o se galuega e talafeagai ma le Agaga Paia o le: 'Ua fetalai mai o ia e ala i le au Perofeta . I totonu o nei mataupu e tatau foi ona i ai se galuega e talafeagai ma le Alo i lona tulaga paia.” 1. Thomas Aquinas, Summa Théologique t.III p.27, Les Editions du Cerf, Paris 2007

O lenei fuaiupu o se amataga lea mo se sailiiliga loloto mo le Tusi Paia, i o tatou taimi o le talaiga fou, o loo tatou i ai. Ou te faamoemoe e maua le fesoasoani mai le Agaga Paia o lē na fetalai muamua e ala i Perofeta ona sosoo ai lea ma le Au Aposetolo ma avea ma ana meafaigaluega itiiti i lenei galuega faafaifeau o le faapaiaina o le Afioga ia Ioane Paulo II.

Fai mai le Saint John Paul II: 'E le mafai e le failotu ona faatapulaaina o ia lava i le faasaoina o oa o aoaoga faavae na tuufaasolo mai i aso ua mavae. E tatau ona saili ina ia malamalama ma faailoa atu le faatuatua i se auala e mafai ai ona talia e ala i o tatou mafaufauga ma le tautala i aso nei.' Ioane Paulo II. O la'u tusi manatunatuga, Edition du Rocher Jean-Paul Bertrand, 2004, mo le lomiga Falani. itulau 71.

E pei ona tusia e Saint Thomas Aquinas, lea na ou taʻua i le amataga o la tatou manatunatuga, ou te talitonu i le malamalama o le Faatuatua, o le Faatuatuaga, e taʻua foi o le 'Aposetolo' Faatuatuaga, e mafai lava ona talia, a itiiti mai , A

o loo sosoo mai le mataupu e uiga ia Iesu le Nasareta: o le mea lenei: 'o le galuega a Ioane le Papatiso, na Ia faataunuuina ai mea tonu uma lava'. O le a matou tuu i totonu o mea moni lilo: 'Na ia aveesea le tino mai le Taupou o Maria ma avea ai

Tagata - ma -'Na tigaina o ia i lalo o Ponotio Pilato'. O lea la, o le faatatauina na faia i le Tama ma le Agaga Paia: o le Tasi e avea ma Foafoa ma le isi e fetalai mai e ala i perofeta, o le a faapea foi ona tautino mai o le Alo o le Atua lea o le a faatatau i le 'faataunuuina o le amiotonu uma'. Pe mafai e isi mataupu ona maua pea se nofoaga i le Faatuatuaga o se mataupu o le a tatou le talanoaina iinei. Ae e taua le iloa, i le pasi, ma le taʻua o le manatu o le aʻoaʻoga faʻaaʻoaʻoga, lea na tauaveina e Saint Thomas i le toetoe lava atoatoa.

Na faamanino mai e Saint Thomas Aquinas o se galuega e talafeagai ma le Alo i lona tulaga paia e tatau ona i ai i mataupu faavae o le faatuatua, e pei o le tulaga mo le Tama ma le Agaga Paia. Ae ui i lea e leai se tasi na mulimuli ia te ia, e tusa lava pe leai se mea e le lava o Thomists, aemaise lava i le Dominicans, na laga lenei fesili i le talafaasolopito, e foliga mai ia te au. O le feagai ai ma le tele o faafitauli i o tatou taimi mo le Ekalesia o loo feagai ma se tofotofoga tele o le Faatuatuaga Katoliko.

I le avea ai ma ositaulaga, ou te manaʻo, a o leʻi oo i le Tausaga o le Ola Faʻapaʻiaina, ou te faia lenei luʻitau, i le alofa tunoa o le Atua ma le malosi o le Agaga Paia. Ua uma ona ou faia lenei mea i le Tausaga o le Faatuatua i la'u gagana, Polani; o lea ua ou manao e fai i Farani. Na faia a’u e le Alii ia fanau i Polani ma nofo ai iina mo le 30 tausaga muamua ona sosoo ai lea, ina ua uma ona valaauina au i le Misiona i Polani i Atunu’u, Na Ia faia a’u ou te nofo i Farani mo le toeitiiti atoa le tolusefulutolu tausaga.

O Saint Thomas, pe a talanoa e uiga i tala talafeagai mo le Faʻatuatua, na faʻaopoopoina foi lenei mea i le mataupu o le Faamanatuga Faʻafetai, faʻanoanoa i se isi itu (o loʻu manatu lea), o lenei Credo e le faʻaalia lona faʻavae. O lona manatu lenei i le mataupu: 'O le faamanatuga o le Eucharist e aumaia ai se faigata faapitoa, e sili atu nai lo le tele o mataupu. O lea e tatau ai ona tatou tusia se tala faapitoa e uiga i ai. O lea e le foliga mai o le numera o

ua lava tala. 2. galuega ta'ua i.27 Ina ua mae'a le mea ua tatou iloa e uiga i nei foafoaga i lenei vaega: 'Tantum ergo' mo se fa'ata'ita'iga ma ona atina'e uma lea i Falani o lo'o taulotoina i le va o le faitauga lona lua ma

o le Tala Lelei i le Aso Sa o le 'Tausamiga a le Atua' ua ta'ua nei o le 'Sakalameta Fa'amanuia o le Tino ma le Toto o Keriso'. O le Angelic Doctor e talanoa e uiga i mataupu Katoliko o le Faʻatuatua ma mea o loʻo taʻua i le Faʻatuatuaga, i le taimi o le faamanatuina o le Aso Sa Eucharist. Pe a masani ona tatou matauina, o loʻu malamalama lea, tatou te faanatinati i le Misasa ua leva ona tatou mananaʻo i sauniga sili ona pupuu e mafai ma o le Faatuatuaga e sili ona tatou filifilia e le o Nicene- Constantinople e pei ona masani ai i Polani, mo se faataitaiga e mafai ona tatou fesili ifo ia i tatou lava i le fesili: O le a le uiga o le faaopoopo atili o mataupu e taulotoina?E le manaomia e le lalolagi i aso nei. ma afai o le faafeagai?

Pe tatau ona tatou fesili muamua i le Agaga Paia i lenei mataupu ae le o tagata, e oo lava i le taimi o le faatemokalasi paia. E manaʻo e osofaʻia ma pulea mea uma e ala i le faʻaaogaina o le natura faʻanatura o le tagata agasala e faateʻia ai o ia lava ma faʻateʻia soo i lona faʻatamala e oʻo lava i mataupu ogaoga ma le faʻalelei e faʻatatau ia te ia saʻo mai le anthropological, filosofia, faaletino, meaola ma metaphysical, ma fa'aauau i fesili tau amio ma fa'alelotu. Pe tatou te le o vaʻaia ea le faatemokalasi, tuʻuina i 'sosi uma' ma 'manaʻo e avea ma masiofo o mea uma ma i soʻo se tau', e matua suia lava.

vave i sauaga fa'apulepulepulepule?! O le mea lea na faaosofia ai la matou galuega o suesuega faafaifeau, ina ia tauaveina le luitau o le tetee i lenei savali agai i faiga faapaupau faaonaponei lea e fafaga i lagona o ituaiga uma e faaosoosoina i le vaai muamua ae faatauasoina pe a faaauau pea ona tatou usitai i ai e aunoa ma le tali atu i le tetee ma le mafaufau loloto. gaioiga i vaega uma, ma aisea foi e le fa'alelotu ai.

O le mea ou te manaʻo e fai iinei o le faʻaalia o aʻu lava ia e atagia ai le faʻamoemoe na nofoia aʻu talu mai loʻu laʻitiiti ma le talavou i loʻu atunuu moni o Polani. Ona oo atu ai lea i le tausaga lea ua ou i ai, i lo’u matua matua lea ua latalata atu i ni faailoga patino o le matua ma iu ai ina saunia e lipoti atu lenei fuaitau faalelalolagi i le Foafoa o mea uma ma i le Togiola Silisiliese, faatasi ai ma isi, o lo’u agaga mea ua ou faamoemoe e ala i le toe fai soo o lenei valaau: Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! O lea ua aumaia ai nei ia te aʻu e taulimaina le mataupu ua filifilia mo lenei suʻesuʻega sili atu ona vavalalata ma oe, laʻu tagata faitau na filifilia patino e le Alii lava Ia mo lenei taimi ma mo lenei nofoaga e te maua ai oe lava, e talanoa atu ia te oe mata i mata. gutu i ou taliga aemaise lava mai lona Loto i lona loto na te manao e faia foi faapea.

'Aoao mai ia te a’u—ua fetalai mai ai Iesu Keriso—ia avea a’u ma o’u soo, aua o a’u le agamalu ma le lotomaualalo, ona outou maua lea o le malologa. Mat 11: 29 Ua tatou maua le avanoa e aoao ai e uiga ia Keriso i lenei suʻesuʻega, ma o loʻo i ai mea tuai i nei mea uma, ae e iai foʻi, o le a e ofo, laʻu uo, o le a iai mea fou e te leʻi faʻalogo i ai. e tusa lava pe o oe, atonu o se Cardinal. O le Katinale tonu lava lea na filifilia e Iesu lava Ia e faitau mea o loo ou tusia iinei ma i se mea i lenei lalolagi ia Iulai 2014. Na malie o ia e talia aʻu i le aofia ma na ia filifilia le aso o le Tausamiga a Saint Thomas lava ia. E le o le mea lea ua uma ona tatou taʻua. Leai, o le soifuaga o Iesu, le Aposetolo, o se tasi o le Toasefululua, atonu e sili atu nai lo isi taimi o le pule o i latou uma e masalosalo. E maeu le Atua ma le Alofa Mutimutivale. Aso Sa Lona Lua o le Eseta, faavaeina - e pei ona finagalo Iesu i le talanoaga ma se taupousa faigofie Hélène Kowalska - saunia e Saint John Paul II i le Tausaga Paia

ina ua ia folafola atu i le Aso Sa lava lena o lana Au Paia. Ma seʻi o tatou vaai! O ia lava e sefulufa tausaga mulimuli ane i le aso 27 o Aperila sa i ai le faitau miliona o tagata i le salafa o le lalolagi e ala i auaunaga a le aufaasālalau

faamamaluina ma folafola atu e Pope Falanisisi le Paia. Ma e sili atu ona maofa, e leʻi tupu muamua lenei mea i luma o lana paaga faamaoni ma le suitulaga e oʻo lava i le tulaga o le Sui o Keriso, lea ua avea nei ma Pope Emeritus faʻaaloalogia.

Mulimuli ane, e tatau ona ou agai i luma ma o lea ou te saili e faamatala pe na faapefea ona tuuina mai lenei mataupu fou e uiga ia Iesu ma le Faatuatuaga ma, ou te faapea atu - na tuuina mai ma le agamalu - ia te au, mai le Tausaga 2000; e tatau ona ou fai atu,

talu mai lena taimi, ou te leʻi fefe lava e suia le anotusi o laʻu tatalo ae i le Tausaga o le Faʻatuatua, na ou faia e ala i le tusi atu i le Pope se Tusi i lenei mataupu. Atonu e mafai e le Katinale ona maua o ia

i se mea i le taimi o lana asiasiga i Roma, masalo o loʻo i totonu o faʻamaumauga, pe afai e le lafoina ni tusi i se lapisi i totonu o le Faalapotopotoga mamalu. O la'u tusi la mai le patele lotu e masani lava ona i ai i se mea, a ea? Ou te le fia iloa. Na o lo'u tiute na ou faia. Na tuuina mai ma le agamalu ae malosi ia te aʻu i le aso 19 o Tesema, 2012, ona o lea ua tuuina mai ia te aʻu e tusi lenei Tusi-Suʻesuʻega umi i loʻu Tama Epikopo ma le Susuga Cardinal. Talu mai lena aso, o le mea lea, i laʻu tatalo o le Faatuatuaga, ou te faʻatinoina i le tagata lava ia, o nisi taimi ou te tautala ai foi i aʻu talanoaga faaleagaga ma Kerisiano maisi tagata, a oo mai se tulaga ma se mataupu, o le uiga o laʻu tala o le Savali o le Divine Mercy e tusa ai ma Saint Faustina ma e tusa ai ma le Saint John Paul II. I lo'u

galuega faafaifeau foi, i totonu o faleaiga pe a tatou fafagu Saint Ioane le Papatiso, ou vave ulu atu i le loloto o lenei mauaina e fesootai ma le Ata o le Tolutasi Paia. Na tuuina atu e Rublev lana lomiga o lenei Mea lilo tele o le Faatuatuaga Kerisiano ma o loo faaalia i luga o le ante-pedium o le Fata faitaulaga sili i le ekalesia a Sainte Eulalie i Bordeaux. Ae na sili atu ona lelei na faia e Iesu.

E muamua ona ou matauina se fiafia faapitoa i lenei taimi i le soifuaga o Iesu lea na Ia fetalai atu ai ia Ioane le Papatiso e auauna atu ia te ia i le taimi o lana faatalanoaga ma ia i auvai o Ioritana: ‘Ua taunuu Iesu mai Kalilaia, ua faaali mai i auvai o le Ioritana. Ioritana, ona sau ai lea o ia ia Ioane ina ia papatisoina e ia. Na manaʻo Ioane e taofi o ia ma faapea atu: “O aʻu e tatau ona e papatiso, ma o oe e sau iā te aʻu!” Ae na tali atu Iesu iā te ia: “Tuu mai ia iā te aʻu mo sina taimi; i lenei auala e tatau ai ona tatou faia atoatoa le mea sa’o.” O lea na faataga ai e Jean o ia e fai. Mt 3, 13-17 Sunday Missal, Official liturgical text, present by Pierre Jounel, Desclée-Mame, Paris 1981 p.515

Ou te tautino atu foi ua fai sina taimi ua atili ai ona ou ofo i le va o le Fanau mai o Iesu ma le Maliu o lo tatou Alii o Iesu Keriso i le tautinoga o le Faatuatua i Aso Sa taitasi tatou te see e aunoa ma se taofi, e tusa lava mo sina taimi, i lona soifuaga ua tumu ma faataunuuina o le Atalii o le Tagata, le Alo o le Atua. Ina ua ou mauaina ma mafaufau loloto mo se taimi umi lava i foliga o le Keriso o le Alofa Mutimutivale, na valiina e tusa ai ma lona finagalo na faailoa atu ia Saint Faustina i le aso 22 o Fepuari, 1922 i le Convent of Plock, sa ou maofa i le taua o le loloto o le malamalama o le tasi. Na auina mai e le Atua.

Na ou fesili atu: 'Le Alii e Iesu, ou te faatuatua ia te Oe.' Ae ia faailoa mai ia te au lau Melilo i le loloto atili. Ta'u mai ia te a'u, pe faapefea ona ou tautala atu i lau Togiola i tagata soifua ina ia mafai ona latou maua lea lava talitonuga ma talia lou Alofa Mutimutivale. Ua sili atu nei ona ou malamalama lelei o le tautala i le alofa mutimutivale ae le o le tautala i le faamasinoga tonu o le le amanaiaina lea o le galuega paia ua faataunuuina e le peresona paia o le Alo o le Atua.

E ala i le faitauina o le galuega a Saint Thomas Aquinas, lana 'Theological Summa', na ou maua ai le mea ua uma ona ou tusia e uiga i ai ma sa ou faia se faaiuga e fai lenei suʻesuʻega ma avatu i oʻu uso ma tuafafine i totonu.

tagata ma i le Ekalesia la’u molimau. Ou te toe foi atu i le filifiliga o le Aso o le Au Paia Toma, lea e ta'ua i nisi taimi o le le mautonu. O le mea lea ua faatagaina ai foi le Katinale e le toe talitonu i lenei Tusi-Manatua ma

mea uma o iai. Ae ou te faamoemoe o le a ia amanaia i ana faaiuga e uiga ia te au ma o le a mafai ai ona ou fesoasoani ia te ia i lana galuega faatino ua faaigoaina: 'The Springboard for the Mission', pe a uma ona ou maua le fiafia e auai i le mea sili ou te mafaia le galuega faatino talu ai: 'Fa Tausaga o le Malaga Faifeautalai'. 'Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe!' lea ou te matua fautuaina atu i tagata uma, pe e te talitonu pe leai, e toetoe lava a leai se tau ma 'e mafai ona aumaia ai faamanuiaga tetele'. Se’i o tatou tilotilo i le tala lea a Tomasi e ‘le talitonuina’. Pe na otegia ea o ia e Iesu ona o ana upu uiga ese ma lenei alaga: 'Leai, ou te le talitonu'. Faatasi ai ma Iesu, e mafai lava e le aunoa ona taofiofia le tautala ma uiga, aua mo i tatou ma lo tatou faaolataga ua Ia faataunuuina ai le faamasinoga tonu. Lenei se nofoaga mo le Alofa Mutimutivale o le Tama Faavavau ma lenei 'mo le lalolagi atoa' e amata mai ia Saint Thomas: Aua e te le talitonu ae talitonu. 'Lo'u Alii e ma lo'u Atua!' Muamua 'Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe!' E moni mulimuli ane na fetalai Iesu: Amuia e le vaai ae talitonu. Ae o lenei mea e faatatau i se vaega toalaiti, ou te talitonu; ma aisea foi e le oo mai ai i lenei tausaga e 1922 ina ua ia tuuina atu ia te ia, ma e ala atu ia te ia i le Ekalesia atoa, mai i Ana talanoaga faafuaseʻi ma Sister Faustina: ia faia se Faatusa o Ia ma faateleina i le tele e mafai ai i le lalolagi atoa, ma pe a Sa Ia folafola atu o le a ia manatu i ai e faatatau i tagata taitoatasi o e fia vaai ia te Ia a o lei toe afio mai o Ia i le mamalu o Lona Tama. Oute talitonu; ma aisea foi e le oo mai ai i lenei tausaga e 1922 ina ua ia tuuina atu ia te ia, ma e ala atu ia te ia i le Ekalesia atoa, mai i Ana talanoaga faafuaseʻi ma Sister Faustina: ia faia se Faatusa o Ia ma faateleina i le tele e mafai ai i le lalolagi atoa, ma pe a Sa Ia folafola atu o le a ia manatu i ai e faatatau i tagata taitoatasi o e fia vaai ia te Ia a o lei toe afio mai o Ia i le mamalu o Lona Tama. Oute talitonu; ma aisea foi e le oo mai ai i lenei tausaga e 1922 ina ua ia tuuina atu ia te ia, ma e ala atu ia te ia i le Ekalesia atoa, mai i Ana talanoaga faafuaseʻi ma Sister Faustina: ia faia se Faatusa o Ia ma faateleina i le tele e mafai ai i le lalolagi atoa, ma pe a Sa Ia folafola atu o le a ia manatu i ai e faatatau i tagata taitoatasi o e fia vaai ia te Ia a o lei toe afio mai o Ia i le mamalu o Lona Tama.

Ou te tautala mai le poto masani ma ou te le o fai atu i se tasi e talitonu tauaso ae na o le taumafai e iloa e oe lava ia. O lo'o fa'aitiitia ma fa'aitiiti solo fa'atasi ma le Fa'amanatuga Fa'afetai:

Leai se motu o tagata i le Adoration fuafuaina. O le a la le mea e le tofo ai i lenei Savali ma le Ata na finagalo ma tuuina mai e Ia. Na ia iloa muamua le tele o ata o ituaiga uma o le a osofaiatagata soifua i nei fitafita fa'ameleniuma. Matamata i le taaloga soka ae le o le taumafai e matamata i ata tatou te taʻua o le amioatua ma o le taimi lava e alu ese ai le tupulaga o tama matutua ma tina matutua, tatou te aveesea ma suia i latou i le a? E te iloa le tali, vaai i lou potu; e leai lava se nofoaga mo Iesu po o le Virgin Amuia?, po o se tagata paia faapena ma faapena. E faitau afe ma afe o latou i luga o le TV fesootai po o lau komepiuta. Ou te ofoina atu ia te oe lenei Ata ma lenei Savali ma e tatau ona ou taumafai e faatalitonu oe lemu ae mautinoa mo lou lava lelei. Ua ou talitonu i ai ma e faapena foi le toatele o isi. Ou te iloa o le Ata

Tulaga tulagaese o le Tolutasi Paia o loo tuuina mai i le Talafaasolopito atoa o Tagata, lea o loo ia te Ia lava ma o Ia lava o loo aoteleina ai le Afioga uma a le Atua o loo i totonu o le Tusi Paia ma le Tu ma Aganuu atoa a le Atua.

le Ekalesia ma lona Faipule. Ma o le faalilolilo o le mea na tupu i Ioritana, lea tatou te taʻua o le Papatisoga o Iesu, o lona uiga e toetoe lava a galo le Tusi atoa o Levitiko, manatua na o ni nai fuaiupu malolosi, e pei o se faataitaiga: Ia paia, aua o aʻu e paia - ua fetalai mai ai le Alii. I le 50 tausaga talu ai, na faamanatu ai e le Fono Lona Lua a le Vatikana e faapea, ua valaauina Kerisiano uma i le paia. Ae aiseā la e toʻaitiiti ai e faapaiaina moni i latou lava ma afai e aafia ai, mo se faaaʻoaʻoga, e oo lava i aiga Kerisiano, o loo i ai pea le tele ma le tele o teteaga?

E matua faigata lava ona malamalama po o le a le amiotonu ma le paia o loo manaomia mai alii ma tamaitai mai le Tolutasi Paia ma tuuina atu i le taimi lava e tasi mai ia te Ia o se Meaalofa a le Atua i le Agaga. O lenei Meaalofa e tau le iloa pe itiiti foi le iloa. O loo i ai se galala mo le faamasinoga tonu i soo se mea.

Ua faaalia e le Tama e Faavavau lona alofa mutimutivale, ua faataunuuina e le Alo le faamasinoga tonu ma ua tuuina mai e le Agaga Paia lona alofa, o le ala lea ou te talitonu ai i le Atua e toatasi i Peresona e toatolu o loo galue i le foafoaga ma le togiolaina o tagata. O la tatou suʻesuʻega i le faʻataunuʻuina o le faamasinoga tonu e ala ia Iesu Keriso o lea e manaʻo ai e avea o se auaunaga i le talaʻiga fou. Ia foa'i mai e le Alii le Atua le alofa tunoa e fa'amaea ai lenei galuega i le fa'atuatua, fa'amoemoe ma le alofa.

E ala i le tautua a Jean Batiste. O le mataupu muamua lea o la tatou suʻesuʻega. O ai o ia? Na faapefea ona saunia o ia e le Atua mo lana misiona? O le ā le auaunaga na ia faia iā Iesu le Nasareta? Pe o lona maliu fasia o se faasilasilaga o le Passion o le Mesia?

Ua faataunuuina e Iesu Keriso le amiotonu uma. O le a avea lea ma mataupu tutotonu o la tatou suesuega. O le Alo o le Atua i le Feagaiga Tuai. O folafolaga faa-Mesia na tuuina mai e ala i agelu ma perofeta. Le liutino tagata o le Togiola ma lana Galuega o le Togiola. Na afio mai o Ia i le vai, i le toto ma le Agaga. Le Papatisoga ma le Mealilo o le Paseka a Iesu Keriso. Faatuatua o se manumalo i le lalolagi.

Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! O le mataupu lona tolu ma le faai'u lea o la tatou fa'aaliga. Le fe'au a Keriso na tuuina mai i le lalolagi i le olaga lilo o Sagato Faustina. E mafai faapefea ona tatou faauigaina le faailoga o Keriso ma ave e sau mai lona Loto Paia?

Na tuu e le Pope sili Ioane Paulo II lana faailoga i le talafaasolopito o le tagata. Ua ia faailogaina olaga o le toatele o tagata aemaise lava o a’u, ou te talosaga atu ia te ia e fesoasoani mai ia te au i lenei galuega mo le mamalu o le Atua ma le faaolataga o agaga. O lona soifuaga ma lana galuega ua a’oa’oina ai a’u i mea e tele aemaise o mea na ia aumaia i le Ekalesia i le mataupu o le Divine Mercy, i le mafutaga ma Saint Faustina Kowalska, lea na ia faapaiaina i le 1993 ona faapaiaina ai lea i le Tausaga Paia.

2000. Na ia tali mai i la’u talosaga e faamanuia le TOTUS TUUS Association na faavaeina i le aso 6 o Aokuso , 1996, ma faatuina i le aso 1 o Novema o lena lava tausaga i Roubaix ; o le avatu lea o le faafetai le Atua i le faamanatuina o lona 50 tausaga o lona faauuina o se ositaulaga.

E tusa ai ma le faamatalaga a Blessed John Paul II: 'E le mafai e le failotu ona faatapulaaina o ia lava i le faasaoina o oa o aoaoga faavae na tuufaasolo mai i aso ua mavae. E tatau ona saili ina ia malamalama ma faailoa atu le faatuatua i se auala e mafai ai ona talia e ala i o tatou mafaufauga ma le tautala i aso nei.' Ioane Paulo II. O la'u tusi manatunatuga, Edition du Rocher Jean-Paul Bertrand, 2004, mo le lomiga Falani. itulau 71.

Ina ia lagolagoina lona tulaga pope ma auai lana galuega faafaifeau o le folafolaina atu o le Talalelei a Iesu Keriso, na fanau ai lenei Asosi i Farani i le va o Aokuso 6 ma Novema 1, 1996.

asiasi i le tuugamau o Saint Luis Marie Grignon de Montfort. O le talaʻiga fou o se faʻavae autu o lenei Asosi o Tagata Faʻamaoni , o ona Tulafono na faʻamaonia e le Epikopo o Lille, Monseigneur Jean VILNET i le tausaga lava lea e tasi 1996. Sa ou nofo i le diocese o Lille: Roubaix –Lille-Dunkerque-Roubaix i le va o le 1982 ma le 1998 , sefuluono tausaga sili ona matagofie o le olaga. Ina ua mavae le lua tausaga i le Diocese o Autun 1998-2000 ona sosoo ai lea ma le 10 tausaga i Abscon-Escaudain i le va o le tausaga 2000 ma le 2010 seia oo ia Setema e maua ai aʻu i Bordeaux talu mai lena taimi.

O TULAFONO a le Asosi Katoliko TOTUTUUS



  1. Fa'amatalaga Faavae:



E na o le Atua e mafai ona tuuina mai le faatuatua ola, ae e mafai ona tatou tuuina atu la tatou molimau. E na o le Atua e mafai ona aumaia le faamoemoe malosi, ae e mafai ona tatou tuuina atu le mautinoa i o tatou uso . E na o le Atua e mafai ona tuuina mai le alofa

moni, ae e mafai ona tatou aoao e alofa le tasi i le isi. E na o le Atua e mafai ona aumaia le filemu i le lalolagi, ae e mafai ona tatou totoina le lotogatasi ma le lotogatasi. E na o le Atua e mafai ona tuuina mai le lototele ma le malosi, ae e mafai ona tatou lagolagoina i latou e pauu. Ua na o le Atua lava le ala ma le upumoni, ae e mafai ona tatou faasino atu i isi. Ua na o le Atua lava le malamalama e faavavau ae e mafai ona tatou faasusulu atu i mata o tagata. Ua na o le Atua lava le toetū ma le ola, ae e mafai ona tatou toe faafoʻisia atu i isi le faanaunauga e ola. Ua na o le Atua lava ua lava ia te Ia, ae sa finagalo o Ia e manaomia la tatou fesoasoani.

  1. Sini:



1/ Galue mo le pipii lelei o Kerisiano i le Faipule le Ekalesia ma le Pope.

2/Saili fa'ailoga mautu ma se fa'asinomaga Kerisiano mautu e ala i le manatunatu loloto i le Tusi Paia, A'oa'oga a le Ekalesia ma Tusitusiga a le Pope. 3/ Aoao le lototele e ola ai mai lou faatuatuaga i se lalolagi faigata, e faailogaina i le le ano, le talitonu, faaosoosoga a lotu, nofoaga, ma isi.

4/ avea ma nofoaga e nonofo ai mafutaga:



  1. Tautinoga a le au paia:

1/ Tatalo i le Atua faatasi ma le puluvaga a le Taupou Amuia o Maria, le Tina le alofa mutimutivale, ina ia toe faafoi atu le tagata ma le galuega o le foafoaga i le Foafoa. 2/ Tatalo mo le Pope, lo tatou Epikopo ma le Ekalesia; ole atu i le Alii mo ni galuega fou faaositaulaga, lotu ma misionare.

3/ E ala i le auai lelei i le Eucharist Paia, ia iloa le alofa o Keriso mo le tagata ma, e ala i taulaga, ia auai i le oa e le mafaamatalaina o le alofa ma le faanoanoa na ofoina atu e le Tina o Iesu i le Alii mo le faaolataga o le fanau a tagata .

4/ Ia viia ma ifo ia Keriso i le Faamanatuga, le Mea lilo tele le Faatuatua, ua foaiina mai ai e le Atua, le Tama Lona Alo i tagata ina ia faaolaina ai i latou.



5/ Ola i le alofa tunoa o le Atua, ia nofouta i le avea ma atalii o le Atua, ia faaaʻoaʻo ia Iesu o le Tala Lelei, galue i le tagata lava ia, galulue faatasi ma le alofa tunoa o le Atua, ia gauai atu i galuega musuia a le Agaga Paia, ia faataunuuina ma le faamaoni le galuega. finagalo o le Atua.

O AʻU O LOU ALIʻI! O A'U O LOU MARIA UMA!



SU'ESU'EGA TUSI PAIA I LE MAUTUA O LE FAAMASINOGA ATUA

E ala i le tautua a Jean Batiste. O le mataupu muamua lea o la tatou suʻesuʻega. O ai o ia? Na faapefea ona saunia o ia e le Atua mo lana misiona? O le ā le auaunaga na ia faia iā Iesu le Nasareta? Pe o lona maliu fasia o se faasilasilaga o le Passion o le Mesia?

Ua faataunuuina e Iesu Keriso le amiotonu uma. O le a avea lea ma mataupu tutotonu o la tatou suesuega. O le Alo o le Atua i le Feagaiga Tuai. O folafolaga faa-Mesia na tuuina mai e ala i agelu ma perofeta. Le liutino tagata o le Togiola ma lana galuega o le Togiola. Na afio mai o Ia i le vai, i le toto ma le Agaga. Le Papatisoga ma le Mealilo o le Paseka a Iesu Keriso. Faatuatua o se manumalo i le lalolagi.

Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! O le mataupu lona tolu ma le mulimuli lenei o la tatou folasaga. Le fe'au a Keriso na tuuina mai i le lalolagi i le olaga lilo o Sagato Faustina. E mafai faapefea ona tatou faauigaina le faailoga o Keriso i ave e sau mai lona loto? Ua aga'i atu le tala'iga fou. Ia avea i tatou ma faatupu filemu.

Mataupu I.



O le perofeta o Malaki i le Tusi Paia o loo maua o le mulimuli i le Feagaiga Tuai. I lana Tusi o loo ta'u mai ai le afio mai o le Mesia ma Lona Sui. O lenei Tusi o loʻo aumaia le tala sili o

taulaga fou, e maua ai e le Atua le mamalu e tusa ma lona Suafa. 'E lē mafai ona faafitia o Ioane le Papatiso o se tasi o tagata silisili ma sa matuā vavalalata o ia iā Keriso, auā na fetalai Ieova e uiga iā te ia: “E leʻi tupu mai foʻi i tama a le fafine se tasi e sili atu” Mat 11,11. itulau 37

O le tagata silisili i tane na fananau i le fafine, o Ioane le Papatiso o le a i ai se auaunaga e tuuina atu i le Mesia na folafola mai i le Feagaiga Tuai atoa: o le papatisoina lea o ia i le vai o Ioritana pe a oo uma i laua uma i le tolusefulu. . Sa taumafai malosi St Luke Evangelist i le vaega muamua o lana Tusi muamua e tuuina atu se tala i le mea tonu e mafai ai. Mo Keriso Iesu faapea foi ma Ioane le Papatiso, o tala o le faasilasilaga ma le fanau mai o le Tasi ma le Isi o loo tuuina atu i se tala manino. O Ioane le Papatiso e tupuga mai i le faitaulaga sili o Arona, le uso o Mose. I le itu uma o lona tama o Sakaria ma lona tina o Elisapeta. E faapena ona maua'a lana auaunaga i le sauniaina o ala mo le Faaola o le lalolagi i tapuaiga uma e tuuina atu i le Atua.

i le talafaasolopito atoa o le nuu o Isaraelu na aumaia e le Atua mai le nofo pologa ma le puapuaga i le nuu o Aikupito. O le Feagaiga muamua a le Atua ma ona tagata i tafatafa o le mauga o Sinai ma le meaalofa o

O le a iai i le Tulafono a latou faatatauga i le tapuaʻiga, e faia muamua i le faleʻie o le feiloaʻiga i le taimi na sopoʻia ai le toafa, ona sosoo ai lea ma nofoaga ua filifilia e le Atua mo lenei mea, a o leʻi iai i le malumalu o Ierusalema, ua faatulagaina ai le tofiga o ositaulaga e tusa ai ma lenei mea ua faia e le Atua. na poloa‘i atu ai i le fānauga a Isaraelu i le Levitiko.

O le faaaliga na faia e le agelu o Kaperielu ia Sakaria i totonu o lenei Malumalu o Ierusalema i le ono masina a o lei oo i le ono masina o le a ave e lea lava agelu ia Maria, le Taupou Paia i Nasareta i Kalilaia. I lana fe'au na faia e le Atua

ta'u atu i le faitaulaga sili sui ua talia lana tatalo; o lana avā fo‘i, ‘ua pā ‘ua na o ia, ‘ina ‘ua toeaina fo‘i o ia, e fānau ai se tama tane ‘iā te ia; Ua muai faamatalaina e le agelu lana misiona o le valaauina o le fanauga a Isaraelu i le liuaina ma le sauniuniga mo le Alii o se Nuu atoatoa; o le agaga ma le mana o le perofeta ua faagaeeina foi ina ia tatou iloa ai mea uma ua saunia e le Feagaiga Tuai e perofeta sili ina ia mafai ona maua le faaleleiga i le va o le Atua ma Tagata e ala i le Fegalegaleaiga Fou ma le Faavavau ia Iesu Keriso. O loo faamatala mai e le Alii o Iesu i

o lenei fuaiupu: ‘Ua galue le Tulafono ma le au Perofeta seia oo ia Ioane; talu ai ona o ia e oo i ai le malo o le Atua i faiga sauā ma o ē saua foʻi e ulu atu i ai. Ua faailoa mai foi o le a faatumuina Ioane le Papatiso i le Agaga Paia ua uma ona amata mai i le manava o le tina.

I lona fanau mai o Sakaria lava lona tamā o le a vavalo ai o ia i le tama meamea o le a faataunuuina i auvai o Ioritana i le tolusefulu tausaga mulimuli ane: E te faailoa atu i le nuu le faaolataga e oo mai i le faamagaloina o a latou agasala ona o le alofa mutimutivale o Ieova. lo tatou Atua. O lenei alofa tunoa paia na valoia e Sakaria iinei tatou te maua i le savali a Keriso na tuuina mai i le lalolagi ma le Ekalesia i le olaga.

mysticism a Sagato Faustina. 'O le La e oso a'e i luga e asiasi mai ia i tatou e faamalamalamaina i latou o loo nonofo i le paolo ma le pogisa o le oti e taitaiina i latou i le ala o le Filemu', o Iesu Keriso lea o le a faailoa mai e Ioane le Papatiso lona faatasi mai ma le galuega: ' Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua na te aveesea le agasala a le lalolagi'.

O faitaulaga sili o le Feagaiga Tuai sa i ai se misiona e aveesea agasala a le Nuu o Isaraelu e ala i taulaga i manu na ofoina atu, o lona toto e tatau ona faamaligiina ma aumaia i luma o le Alii le Atua, i le mea e sili ona paia. A o leʻi fasia, na ‘maua’ e le manu le agasala e ala i le faaee atu o lima ma le taʻutinoga na faia e le ositaulaga sili e fai ma sui o tagata agasala. Na faamagalo e le Atua agasala ona sa talitonu le ositaulaga ma tagata i le Afioga a le Atua na faavaeina ai nei aiaiga o le tapuaiga.

O le faatuatua i le “Tamai Mamoe a le Atua” i le lumanai lea na tuuina atu ai le “aoga” i nei taulaga i le finagalo o le Atua e faailoa ai Lona alofa mutimutivale ia i latou uma o e talitonu ia te Ia ma usiusitai ia i latou na Ia auina mai,

o perofeta, ositaulaga ma tupu. O nisi o perofeta sa avea foi ma ositaulaga, ma o Ioane le Papatiso o le mulimuli ma silisili ia i latou faapea foi ma le sui o tagata uma—o le silisili o tagata.

tane na fananau i fafine – e tusa ai ma le fetalaiga a le Alii o Iesu i le Tala Lelei. I le avea ai o se faitaulaga sili faalelalolagi ma se sui o tagata e ala i le auaunaga na fuafuaina e le Atua, o le a talia e le Tamai Mamoe a le Atua ma ave i Ona luga le agasala a le lalolagi e aveesea ma togiola ai e ala i lana Paseka Meli: o lona Paseka ma Lona Maliu. i luga o le Satauro ma lona Toetu o le a tatalaina mo i latou uma o e faatuatua le puna o le tauamiotonuina ma le togiola.

O le a tatou faaauauina lenei mataupu o Ioane le Papatiso ma lona soifuaga ma lana misiona, pe a uma ona mautu mea uma e uiga ia Iesu Keriso ma lana galuega o le tauamiotonuina: Ua Ia faataunuuina mea tonu uma. O le autu autu lea o lenei folasaga.

Mataupu II.

O le Tusi Paia i le uluaʻi faʻaolataga o loʻo tautala e uiga i le Atua na ofoina atu ia Atamu ma Eva, o tagata agasala, le ofu na faia i le paʻu o le manu. O lea la, o le faamasaaina o le toto sa tatau ai ina ia suia le lotu o lau o le mati lea na ufiufi ai e le tane ma le fafine i laʻua ina ua uma ona agasala, i le fuafuaga a le Atua e aumaia i tagata se lotu moni e tasi o le faa-Kerisiano.

O Kaino ma Apelu, o fanau a uluaʻi mātua, ua agaʻi atu i lotu, ae ua aumaia e le Tusi Paia iā i tatou se eseesega e iʻu ai i le fasiotia o Apelu i lima o lona uso o Kaino. E leʻi mafai ona manumalo o ia i le agasala ona o le leai o se toto o manu na faamasaaina a o ia ofoina atu lana tapuaʻiga i le Atua. I le isi itu, na faia e Apelu i lana taulaga lea sa i ai le toto o le tamaʻi mamoe ma le gaʻo i le asu e fiafia i ai le Alii. O le ala lea o le felauaiga o le Faatuatua na le tupu faatasi ma taunuuga tutusa i le va o Atamu ma Eva ma o la atalii muamua e toalua. O le fasiotiga e Kaino o lona uso o Apelu, o le uluai maturo lea o le tagata mo le faamoemoe o le Faatuatua moni na ofoina mai e le Atua i lenei tagata i lana Feagaiga, i lona alofa mutimutivale ma lana Faamasinotonu o Iesu Keriso lea.



I le faamasinoga muamua o loo tuuina mai pea e le Tusi Paia i le Faatoaga o Etena, ina ua uma ona saili le Atua e faafetaiai i latou ua agasala, o loo i ai se faasilasilaga o lenei Iesu Keriso ma lona Tina taupou, le Taupou o Maria. Matou te fai atu lenei mea, e manino lava i le tulaga o le Faʻatuatuaga Kerisiano. O lo matou fa'amoemoe e le o le toe faia uma o nei fa'amatalaga lea e mana'omia e fa'amatalaga mata'utia ma fa'asaienisi tatou te amana'ia.

O lenei Fafine na faasilasilaina ma maua foi i le Apocalypse a Saint John, le Fanau ma le Suli o le a tuʻimomomoina le ulu o le Gata ma isi. Ua faia e le Atua iinei se folafolaga e auina mai le Togiola, e manino lava ma o lenei tala faatusi paia na faaiuina i le faalauiloaina o se faatinoga paia o le ufiufiina o uluai tagata agasala i se ofu malo, o se faasilasilaga o le Faaolataga atoatoa ma le agalelei i le tau o le toto o le Alo o le Atua o le mo i tatou ma mo lo tatou faaolataga, na to o le Atalii o le Tagata o le Agaga Paia, na aveesea le tino mai le Taupou o Maria ma avea ma Tagata. Matou te talitonu, e ala i le galuega a Ioane le Papatiso, ‘na afio mai ai o Ia e faataunuu mea tonu uma’ ma puapuagatia i lalo o le pulega a Ponotio Pilato, na faasatauroina; Na maliu o ia ma tanumia; na alu ifo o ia i seoli; i le aso tolu na Ia toetu mai le oti ma isi.



Le Atua na te ufiufi tagata agasala i ofu fou ma le malosi, e suitulaga i le taumafai e ufiufi i latou lava i a latou lava auala po o le 'mea masani' o lau mati, o lona uiga o le tapuaiga a tagata, o le tala lelei lenei. e aumaia e le Faaaliga paia o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou.

O le agasala a le lalolagi o se faiga lē tonu tele. E matua maoae lava ua na o le faamasinotonu a le Atua e mafai ona avea ma se tali aoga ma aoga. O le Upu a le Atua na liutino tagata ua faataunuuina lenei faamasinoga tonu i le lalolagi ma lona talafaasolopito: O le ata o le Faaolataga ua fuafuaina ma folafola mai e le Atua, le Tolutasi Paia, o le a faaalia ma faataunuuina i le soifuaga ma le misiona a le Togiola paia, lo tatou Alii o Iesu Keriso. , le Tamai Mamoe a le Atua, o le na te aveesea le agasala a le lalolagi, e ala i lana Papatisoga i Ioritana ma faaumatia e ala i lona tiga i luga o le Satauro.

O le faa-Kerisiano o le fua lea o le galuega a le Mesia, o lē na talosaga atu mo se auaunaga mai ia Ioane le Papatiso na ia faamatala atu ia te ia e faapea 'e tatau ona tatou faataunuuina mea uma ua tonu' ma i le taimi o le mutaaga i Kolokota, na ia fai mai ai 'ua faataunuuina mea uma'. . O upu a Keriso faasatauroina: 'Ua ou fia inu', sa ia te au, a o lei faia lenei suesuega, ua na o se uiga natura atoatoa o se Tagata ua mafatia i lona tino ona o le leai o se vai, lea o se uiga faaleagaga i le uiga o le manao e 'faaola agaga'. Peitaʻi, na mātauina e le faievagelia, na fetalai Iesu ina ia taunuu ai le Tusi Paia. O se sootaga i le va o lenei mea lilo na tupu ma le faasilasilaga o le Tusi Levitiko, lea o se 'oti na

na maua i ona luga agasala a Isaraelu i le taimi o le Dom Kippur faaletausaga ona toe auina atu lea i le toafa e oti ai i le fia aai ma le fia inu, ou te lei vaai muamua ia te ia. O lenei ua manino ia te au. O mea uma na folafolaina e uiga i le Faaola o le lalolagi sa tatau ona faataunuuina. E pei o le tele o isi mau mai le Tusi a le Perofeta a Isaia e uiga i le Auauna mafatia ma mai ia Ieremia po o Esekielu.

O le fesili la o le fesili lenei, e tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou lava e uiga i le faataunuuina o le faamasinoga tonu lea na muai iloa i le taimi o le auaunaga a Ioane le Papatiso na tuuina atu ia Iesu Keriso.



O le tali a Ioane le Papatiso ua taʻu mai ai ia i tatou le fou o le mea na tupu ma lona le malamalama i lenei mataupu. Na faateʻia Ioane i le talosaga a Iesu ma i le taimi muamua na ia manaʻo e musu e faia lenei mea. Ua finau atu Iesu ma ua talia e Ioane ma ‘tuu atu ia te ia e fai’. O lenei 'ia faia e ia' fai mai le taua i le galuega o le Faaolataga o se galuega a le Atua na o ia, ae o le auaunaga ua talosagaina e le Atua mai tagata ua valaauina ma auina atu i lenei mea e maua ai foi lona tulaga.

E le o se mea faatauvaa i lenei auala o le faitauina o le Evagelia le toe foi i le taimi ua tuanai e mafaufau loloto ai i la latou uluai feiloaiga i le Asiasiga a Maria, le Tina o Keriso na ausia mo Elisapeta, lea na faia i le tolusefulu tausaga talu ai i Ein-Karem. O le galuega a le Atua na liutino tagata ia Ioane, le atalii o le ositaulaga sili o Isaraelu, o Sakaria, na faia i lea taimi; sa faatumulia le tamaitiiti i le Agaga Paia e i ai se aso e avea ai o ia na muamua ma Papatiso i auvai o Ioritana.

O le taimi lava e tuuina atu ai lenei auaunaga i le Faaola o le lalolagi, o le a folafola atu e Ioane le Papatiso ia te ia 'le Tamai Mamoe a le Atua na te aveesea le agasala a le lalolagi' faalua i aso sosoo e lua. Ma o nisi o ona soo o le a avea ma soo o Keriso lava ia, le Au Aposetolo. Aemaise lava, e tatau ona tatou faalogo ia Ioane, le atalii o Sepetaio, o lē o loo faamatalaina lenei folafolaga a lona uluai matai i lana Evagelia ma tautala mai ia te ia ma ana Tusi faapea foi i le Apokalipise o lenei mataupu ua tatou fiafia i ai i se auala manino ma manino. . Mo se faataitaiga, i le talanoaga a Iesu ma se tagata faapitoa o Nikotemo i le fanaufouina ‘o le vai ma le Agaga’ po o lana tusi na tusia i le faaiuga o lona soifuaga ‘na afio mai ai Iesu i le vai, ma le toto, ma le Agaga; lana molimau i le Faatuatua moni, na tuuina atu i le Ekalesia a Keriso,



E le o le tuueseeseina o mea ua tuufaatasia e le Atua, o le Litinoina, o le Papatisoga, o le Ola ma le Oti, o le Toetu ma le Mamalu o Keriso Iesu, ae o le talitonu mausali ma le faamaoni i nei Faaaliga uma o le ala lea i le Faaolataga. O ia fo‘i lea na tu i lalo o le Satauro o Keriso ma ‘ua va‘aia le ‘vai ma le toto’ ‘ua sau mai le itū, ‘ua tu‘ia e le tao a le ta‘ita‘i‘au. Na te tuuina mai se tala sa'o atoatoa ma faamautinoa mai e moni lana molimau.

Seʻi o tatou toe foʻi atu nei i la tatou mataupu autū: ‘Ua ia faataunuuina mea tonu uma, pe—i se isi faaliliuga—o mea uma e amiotonu. Ina ia aveesea ma ave i luga o le tagata lava ia agasala uma a tagata, mai le amataga e oo i le mulimuli, i le talafaasolopito atoa o le tagata, e le mafai ona faataunuuina e se tagata e toatasi.

O lenei mea na manaomia ai le Atua lava ia. E le o le finagalo o le tagata, e oo lava i le finagalo o Keriso, le Atalii o le Tagata, e faaolaina ai i tatou; a o le Finagalo paia; o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. Ma e faavavau. Ua filifili le Atua e faaolaina i tatou i lona faavavau. Ae sa tatau ona molimau atu i ai i o tatou taimi, i lenei tala ua tuuina mai ia i tatou taitoatasi e ola faatasi ma mo tagata uma.

Ina ia faʻaalia ma faʻataunuʻuina lenei Faʻaiuga a le Atua, na faʻaalia ai e le Mesia a le Atua o ia lava i Tagata ma molimau i le Upumoni. O le ua i le upumoni e faalogo i lona siufofoga ma talitonu ia te ia ma lana galuega o le Talalelei.

Na taʻua e Ioane le Papatiso o ia lava e faatauvaa pe a faatusatusa i Lē na ia folafola mai; ona o le lē ‘agavaa e tatala ona seevae.’ Na ia faailoa atu foʻi se faamasinoga mataʻutia o le a Ia faia i le lalolagi fouvale; ae, e leʻi masalosalo o ia i le auaunaga o le a ia faia iā te ia, ona o le tupuga mai o le ositaulaga sili o Arona, i le itu a lona tamā ma le itu a lona tinā. O sauniuniga uma na tuuina atu e le Atua o Isaraelu ia Mose ma lona uso o Arona e uiga i le faiga o le Faamagalo Atu ma le Togiola, o loo faamatalaina ma le saʻo i le Tusi a Levitiko, ua na o se ata o mea o le a Ia faataunuuina. ositaulaga

ma tagata agasala uma ma tuu atu agasala uma o talafaasolopito uma ia te Ia, le Ositaulaga Faalelagi, e tusa ma le faatulagaga a Mekisateko.



O le Tusi i tagata Eperu na tusia e le Agaga Paia ma se tasi na ia filifilia e faia i le itu o le tagata, o loʻo tuʻuina mai ai se faʻamatalaga lautele ma manino, e mafaufau loloto ai i taimi uma e maua ai mea uma tatou te mananao e fai atu ia i tatou lava iinei i lenei suʻesuʻega ma lenei. manatunatu loloto. Ina ia amiotonu ma paia le Pasi o Iesu Keriso, e tatau ona avea muamua o Ia ma Lē na papatisoina e Ioane. A leai, o lona maliu o le a avea o se 'faiga le tonu'. Afai tatou te manatu faapena, e foliga mai e leai so tatou Faatuatua moni.

O le Faatuatuaga Kerisiano e amata i Ioritana. Na maua e le Suria o Naamanu le faatonuga mai iā Elisaia e faatofu faafitu i ai ina ia faamamāina ai lona lepela. E lei manao o ia i le taimi muamua, ae o le uunaiga a lana auauna na ia faataunuuina ai ma o lona paʻu na pei o se tamaitiiti. A o leʻi oo i lenā taimi, i lalo o le taʻitaʻiga a Iosua, o tagata Eperu na ō mai mai le nofo pologa i Aikupito sa iai faatasi ma se Atolaau o le Feagaiga na ave e ositaulaga. O le sopoia o Ioritana o se vavega. O se vavega uiga ese o le Papatisoga o Iesu e aveesea ai agasala a tagata. Afai tatou te talitonu i ai, ua faasaolotoina i tatou ma faaolaina, a leai, tatou te tumau i o tatou sese ma lenei masei fou o le le talitonu i le Tala Lelei.

Na talia e Iesu le valaau ia liua mai ia Ioane le Papatiso; ae sa ia faaopoopo i ai lenei valaaulia e talitonu muamua i le Talalelei o lona Papatisoga ma lona Pasi mulimuli ane, e ala i le auaunaga a ana Aposetolo ma lana Ekalesia i le tele o seneturi.

Ina ua talia e Iesu se supa i Kapanaumi, na ia faalogo i upu: ‘Lo’u atalii e, ua faamagaloina au agasala’. I lana faʻamatalaga na tuʻuina atu i le au Faresaio ma le au fomaʻi o le Tulafono, na faʻaalia ai e Iesu se vaitau fou mo tagata soifua, aua sa galue le faamasinoga tonu i lona nofotupu o le Mesia i Ioritana, ma le faʻaalia o le Agaga Paia i foliga o le lupe ma le lupe. Tama i lona siufofoga mai le lagi. O loʻu Atalii pele lenā ua ou matuā fiafia lava iā te ia. O le tofiaina o le Alo, o se Peresona Tauatua, ua faaalia mai o le faataunuuina lea o le amiotonu uma, o le Atua, ina ia mafai ona ia tauaveina le tala lelei o le foafoaga fou.

I le sunako i lona aai o Nasareta, na faamatala ai e Iesu le faataunuuga o le valoaga a Isaia e faatatau i lana faiva o se Ositaulaga, Perofeta ma le Tupu. O se faailoga o lona Passion i le lumanai ua uma ona aliali mai, e lei oo i le itula o le a faataunuuina ai mea uma e tusa ai ma le Tusi Paia e faatatau ia te ia, ae talu mai lona papatisoga ua avea ma ana popolega autu e faataunuu le galuega seia oo i le iuga. na tuuina atu ia te ia.

Ina ua manaʻomia le faʻatumuina o le avanoa, ina ua uma 'ona alu' Iuta o le au Aposetolo o ē, i le faʻalavelave a Peteru, na saili e suitulaga ia te ia, e tatau i le au faʻasalalau ona i ai i aafiaga ola o lenei mea na tupu o le Papatisoga o Keriso, ma o Matias o se tasi o i latou ma sa filifilia o ia e le Atua e auauna atu i le Keriso Toetu le Togiola.

O le a lo tatou malamalama i le Faatuatua i le Papatisoga o Keriso Iesu? O le faautautaga poto o lenei Mea lilo na fa'aaogaina e fa'ataunu'u ai le Fa'aolataga o tagata e aunoa ma le iloa e le Fili o le Atua ma tagata. Ana iloa e ia, po ua le faasatauroina e ia le Atalii o le tagata. Ma o tagata sili o lenei lalolagi mavae atu semanu e le saofagā i le tatalaina o faitotoa o le Malo o le Lagi i tagata talitonu. Ae, o le taimi lava e tupu ai le Mea lilo, e tatau ona tatou natia pea lenei taimi i le Talafaasolopito na matala ai le lagi e faʻafeiloaʻi ai le au nonofo i le Lagi, i le mafutaga a Agelu, e avatu ai le faʻafetai e faʻavavau i le Atua e na o ia lava e Lelei?

Talu ai ona o lenei mea iloga na tupu, lea e sili atu i tala faasolopito uma o le lalolagi ona o Iesu o le Atua moni ma o le Tagata lelei atoatoa, o le fesili i agasala ua tuʻuina atu i le fesili o le Faatuatua i le Tala Lelei. Na faataunuuina le faamasinoga tonu 'i le va o le Papatisoga ma le Koluse' ina ia mafai ona galue le alofa mutimutivale i taimi uma ma po o fea lava e nonofo ai tagata i la latou malaga i le lalolagi. E le tatau ona toe avea le agasala ma faafitauli: Talu ai ua tuuina mai e le Atua le alofa tunoa ia i latou uma o e talitonu ia Iesu Keriso ma lana Talalelei. Pau lava le faafitauli o le folafolaina atu o Keriso ma lana Talalelei i tagata uma o loo ola i lenei lalolagi.

Ae, ua lava ea le talanoa e uiga i lona Koluse ma le leoa e uiga i lona Papatisoga? O lona maliu o le a foliga mai e matuā mataʻutia ma matuā lē tonu. Nai lo le talaʻia o le Faʻamasinoga a le Atua, e mafai ona tatou talaʻia faiga le tonu a tagata i le feagai ai ma lenei Passion paia ma le alofa mutimutivale. O le itu masani o nei mafatiaga o le Mesia e mafai ona mamafa tele, e pei o soo o Emaus-e mafai ona faalumaina i tatou ona o le tuai ona talitonu i mea uma na folafola mai e Mose ma Perofeta ma Salamo e uiga i le mataupu o le Faaolataga.

O Iesu, e ala i le liutino tagata, na ia pulea le natura faaletagata e taʻitaʻia ai le toe faaleleia ma le liuaina i lona soifuaga faalelalolagi. O le maliliega o le finagalo o le tagata ma le Finagalo Paia lea e galue i le natura paia tulaga ese ma masani o le Tama, le Alo ma le Agaga Paia, e le aunoa ma tiga ma mafatiaga e manaomia e le Faamasino Sili. Ae, talu ai e faataunuuina e Iesu lenei amiotonu ma talia nei tiga ma mafatiaga, e mafai ona tauamiotonuina ma faaolaina i tatou i le Faatuatua ia te Ia. Ma e ala ia te Ia, faatasi ma Ia ma Ia, ua mafai nei ona tatou avatu le faafetai i le Atua ma maua ai le mamalu o le Atua, i le avea ai ma ana fanau vaetama.



O le mea lea e taua ai le iloa ma le olioli i lenei taimi, ua liua ai lo tatou tulaga o tagata agasala e avea ma fanau a le Atua; e ala i lo tatou papatisoga ua faatofuina ai i tatou i le papatisoga o Iesu, o le faailoga o lona maliu ma lona toetu. O le faailoga iinei e tatau ona malamalama e pei ona tatau ona tatou malamalama i mea uma e uiga i le Faamanatuga. O le faatuatua e taitai atu ai i le Faamanatuga: o le masini manaomia. A aunoa ma le Faatuatua, e le mafai ona tatou faafiafiaina le Atua. O le faatuatua - ua uma ona tatou manatua - e avea ai i tatou ma manumalo i le lalolagi. A'o fa'afeso'ota'ia i tatou e le Fa'atuatua moni ma Iesu na afio mai i le vai ma le toto ma le Agaga; pe a tatou mananao ai

ina ia saoloto mai a tatou agasala e ala i le Faatuatua, ia tatou oo i le feiloaiga ma Ia i auvai o Ioritana, i le taimi ua Ia filifili ai e talia a tatou agasala. Ona tatou o ai lea i le nofoaga o lona Maliu i luga o le Satauro, ma

i le Faamanatuga o le Ekalesia e sau ai le Agaga e olioli i le Filemu ua tuuina mai e le Atua, talu mai le Toetu o le Mesia ma le Alii o Iesu.



A leai, e faapefea ona tatou malamalama i aoaoga uma o le Talalelei, o afioga ma taga a Keriso? Afai e faatalitali se tasi mo lona maliu ina ia faaolaina o lana misiona e le o se meaalofa o le Faatuatua ae na o le faamoemoe. O lona olaga o le a avea ma vaega o le Feagaiga Tuai ae le o le Feagaiga Fou. E tusa ai ma Ioane le Papatiso – o loo aoao mai ai Iesu – na faatinoina ai le Perofeta ma le Tulafono. Pe a mavae o ia, ona folafola atu lea o le faamagaloga ma ofoina atu ma mafai ona puʻea le Malo o le Atua; o i latou uma o ē fa‘atuatua e talia o ia i lona ‘āiga ma maua ai ana ‘oloa e lē mafaatusalia. Ua ia te outou le malo o le Atua, ua latalata mai; ma ua iu lava ina i totonu ia te oe. Aua le faatali e vaai i ai - ua aoao mai Iesu ia i tatou.

Ina ia faaiuina lenei mataupu lona lua, seʻi o tatou toe foʻi i le fesili mulimuli e uiga iā Ioane le Papatiso mai le mataupu muamua. Pe o lona maliu ea o se faaaliga o le maliu o Keriso? O ositaulaga o le Feagaiga Tuai na pasi atu agasala a i latou lava ma tagata na latou fai ma sui i luma o le Atua i luga o manu na tatau ona latou fasia ma saili i le toto o nei manu ina ia maua le faamagaloga a le Atua.



O le Atua na fetalai atu iā i latou e faia faapea. O le talitonu i le Afioga a le Atua ma le faia o fua faatonuina na faailoa atu ai le mea o le a faataunuuina i le Paseka Meli a Keriso. O Ioane le Papatiso e lei faia i manu i luma o le Atua ae o le Atua lava ia. O lana auaunaga sa maoae ma tulaga ese o le tuuina atu o lona soifua mo le suafa o Keriso o le avea lea ma tagata silisili i le Malo o le Lagi.

E le sili o ia ia Ioane le Papatiso i tagata na fanau mai i le fafine. E ala i le tuuina atu o lona soifua mo Lē na ia papatisoina Ioane le Papatiso e auai i le Passion o Keriso ma le Tina o Keriso, Saint John ma le tele o isi mai le taimi muamua ma ina ua mavae Keriso, amata ia Apelu, le amiotonu. E pei ona uma ona tatou fai atu e uiga ia te ia, na fasiotia e lona uso o Kaino. O le au maturo o le Faatuatua i le talafaasolopito atoa o loo i ai iina e molimau i le Atua o le na te faia le faamasinoga tonu ma le alofa mutimutivale. O le amiotonu a le Atua ma le alofa mutimutivale o le Atua e pei o se faaaliga o le Alofa ma tatou latalata atili atu ai i le Atua.

II I. Chapi tre



Aisea na tatau ai ona avatu i le lalolagi ma le Ekalesia lenei feau o le Alofa Mutimutivale i le amataga o le 20 seneturi e ala i le auaunaga a Sagato Faustina? I lenei mataupu mulimuli o la tatou suʻesuʻega, tatou te faamoemoe e saunia se tali e foliga mai e mafai iā i tatou. Na alu ai ni nai sefulu tausaga, e manino lava, ma sa manaomia pea ni tulaga faapitoa mo lenei mea e taitai atu ai i le faavaeina o le Aso Sa Paia.

O le alofa mutimutivale ma le taliaina e le Ekalesia o le Ata ma tatalo e fesootai ma le aposetolo na amataina e le soifua ma le savali a lenei tagata paia.



O ave lanumoana sesega ma ave mumu, o le tulaga faapitoa lea o lenei Ata sa mana’omia ma talosagaina e Iesu mai le Tuafafine Faustina i ana talanoaga fa’aleagaga ma le fa’aleagaga o lona olaga fa’alelotu i totonu o le Fa’apotopotoga a lo tatou Fafine o le Alofa Mutimutivale. O Lana Tusi Talaaga Laiti lea na ia tuuina atu i ana fanau e ala i le faatonuga a lona ta'uta'u atu ua mafai ai ona tatou iloa le tele o mea e uiga i lenei tapuaiga anamua ma le fou, na musuia e le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou.

Tatou te faatapulaaina i tatou lava iinei i le mataupu e tasi o ave o lenei faatagata ma luga o le tusitusiga: ‘Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe!’ I le fesili na tuu atu e le tuafafine o Faustina ia Iesu, na fesili atu ai le faifeʻau: O le ā le uiga o nei ave? O le tali na tuuina mai e Iesu: ‘O le vai e ta’uamiotonuina ai ma le toto e ola ai’. Mo le toto tatou te malamalama faigofie e uiga i lona maliu i luga o le Koluse. Ae o lena vai o lona uiga o lona Papatisoga, pe o tatou faanatinati ea e iloa?

O le mafuaaga lea o lenei suesuega loloto i lenei mataupu. Ua tatou taumafai e aumai nisi o vaega o le Tusi Paia ina ia atili ai ona malosi ma sili atu lo tatou faatuatuaga ia Iesu ma lana galuega e ala i le manatunatu i lenei Ata o Iesu alofa mutimutivale.

Epilogue



O le a toe afio mai Iesu Keriso ‘i le mamalu e faamasino i e o ola ma e ua oti.’ Ua tuuina mai e le Atua le Tamā i lona Alo na te faia faamasinoga uma, auā o ia o le Atalii o le Tagata. O se faaaliga lenei mai le Tala Lelei e tusa ai ma le tala a Ioane. O le soo ‘ua alofaina e Iesu’, sa iai i le Papatisoga i Ioritana ma i lalo o le Satauro o Iesu, na mauaina i se faaaliga o le Apokalipise le faailoaga o le pule a le ‘Tupu o tupu ma le Alii o alii’. . O le faatatauina o le Faamasinotonu tauatua e fai ma galuega autū ma patino e tusa ai ma le aʻoaʻoga a le Tusi Paia, o se mataupu i le Faatuatuaga Kerisiano.

O le alofa mutimutivale paia e sau mai le Tama Faavavau e le mafai ona faaaoga i se isi itu nai lo le ogatasi atoatoa ma le faamasinoga tonu paia ma le upumoni. Na folafola mai e Keriso Iesu: O aʻu nei le ala, ma le upu moni, ma le ola; e leai se tasi e alu atu i le Tamā e lē ui mai iā te aʻu. I le fia faalatalata atu i lenei faaaliga faalelagi, sa matou manatunatu loloto ai i le mea moni o ave ua faamoemoeina i luga o le faatusa o Keriso faatasi ai ma le tusiaina: ‘Iesu e, ou te faatuatua ia te oe’ ma ua manino mai ai ia i matou ‘ua faataunuuina e Iesu mea tonu uma lava’ ma o Ia. e moni o lo tatou Atua ma le Faaola.

O le Alii ua tuuina atu i ai le mana uma i le lagi ma le lalolagi. O loo faagasolo le tala lelei fou i ana upu o loo faaiuina ai le Tala Lelei a St Matthew, lea ua tuu ai le Papatisoga o Iesu o le faataunuuina lea o le faamasinoga tonu, e pei ona tatou manatunatu loloto i ai i lenei suesuega. O lenei, tatou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia.

Ua atili ai ona ou talitonu pe ana le seanoa le Atua o le Tolutasi Paia e le mafai ona faaolaina i tatou. Ua faaalia mai e le Talalelei o le asō ma faapea mai i se auala manino ma ofoofogia: Ua tatou molimauina se talanoaga i le va o le Tama ma le Alo e uiga ia i tatou ma ua tatou aoao ai o le ola e faavavau e aofia ai le malamalama o lenei upumoni o lē o loo tauaveina le suafa o Iesu Keriso: O le Atua e toatasi; ua maua e le Atua moni ia te Ia, o Iesu Keriso, o le faailoa mai ma le puluvaga i Ona luma mo le manuia o tagata ma luma o tagata mo le viiga o le Atua. O le viia faatasi i le va o le Tama ma le Alo e maua ai le ola e faavavau i tagata e talitonu i le Tolutasi Paia ma le galuega ua faataunuuina e le Alo i le lalolagi ona o le talosaga a le Tamā o i le lagi.

O le Atua, le Alo, e tatalo i le Atua, le Tamā, ina ia agalelei ma alofa mai iā i tatou ona sa naunau le Alo e tuua lona mamalu mo sina taimi ae afio mai i lalo i le lalolagi e toe maua mai mea na leiloa na tuuina atu e le Tamā iā te Ia e toe maua. .ma toe aumai o ia i le lagi. O mea uma e tutupu i le Atua, i le va o le Tama ma le Alo, i le va o le Alo ma le Tama ae o i tatou lava e sili ona faamanuiaina: E na o le tasi lava le tulaga ua faailoa mai ma siitia mai e tusa ai ma lo tatou manatu: Na latou iloaina - na fetalai Iesu ia te ia. o lona Tamā, o mea uma na e foa‘i mai ‘iā te a‘u e mai ‘iā te oe, auā na ‘ou avatu ‘iā te i latou o ‘upu na e tu‘uina mai ‘iā te a‘u; ua latou maua

na iloa moni lava ‘ua ‘ou sau mai ‘iā te ‘outou; ma ua latou manatu o oe na auina mai aʻu. E foliga mai o se mea itiiti lenei i lo tatou itu ae e taua tele i le silafaga a le Atua mai ia te ia.

talitonuina lenei Tolutasi sili ona Paia e pei o le Atua moni e tasi. Ma o fea o i ai le Agaga Paia i lenei talanoaga i le va o le Alo ma le Tama? O ia o le Tusitala poto o loo galue i Upu na fofogaina ma faaalia mai i le taimi lava e tasi i inā i aso ua leva, i le taimi na maliu atu ai Iesu mai lenei lalolagi i lona Tamā, ae o le taimi nei foʻi ina ua faitau ma tusia mea na ia fetalai ai ma tusia. tautalagia, ave i luga ma faamatala i o tatou lava mafaufau; mai le gutu i le taliga ma le pa’i atu i o tatou mafaufau ia goto ifo i totonu o o tatou loto o e ua talitonu; Kerisiano. Mulimuli ia Peteru, Ioane, Iakopo ma Aneterea ma isi aposetolo uma ma nai fafine e aofia ai Maria, le tinā o Iesu ma lona aiga lea na Ia finagalo e aumai ai lona tupuaga i le lalolagi.



O lenei Agaga Paia o loo i le amataga o lona tagata e pei ona faailoa atu e le Agelu Kaperielu i lenei Taupou faavavau ma le Tina tulaga ese. O le mea tonu lava lea ua i ai o ia iinei ma se tulaga faatina fou e fesootai ma lona tulaga faatina paia. O lenei talanoaga sa tatou talanoa muamua ai i le va o le Alo ma le Tama, e le o se mea na i ai pe ana le seanoa lona auai i lenei tala atoa e uiga i lenei mamalu paia: muamua ona alu ese ma toe faaauau ai. ua ausia. O ia lea, i le tulaga o mea na ia mafatia ai i lalo o le Koluse o Keriso Iesu lona Alo, o le na avea ma tagata muamua ma le faʻamaoniaina o le mea e manaʻo le Tolutasi Paia e tuʻuina atu i tagata uma.

O LE TAUPONO PAIA O MARIA E IAI SE NOFOAGA TELE



Talu ai ona sa ia faatasi i puapuaga o Keriso na ia fanauina ai i tatou uma i le tiga o lona loto mama mo se taunuuga fou pe a faaalia lona mamalu faatasi ma lona Alo talu mai le Agaga o le mamalu, o le Agaga o le Atua na muamua ia te ia. i luga o le fogaeleele: o ia o le na folafolaina ua tumu i le alofa tunoa o le Taupou ma faamanuiaina e Elisapeta o le Tina o lona Alii. O ia lava

ia ‘avea fo‘i ma nu‘u o ē ola na mua‘i fa‘aali atu i ai e le ALI‘I ona fofoga. O lenei toe faasilisilia o le vaaiga o le Asiasiga ua talafeagai mo lenei aso mulimuli o le masina o Me talu ai o le fiafia lea e manatua ai e le Ekalesia lenei mea lilo o le rosario. O se aso faapitoa foi mo au; o le aso faamanatu lea o lo’u faauuga i le perisitua i le tolusefulu ono tausaga talu ai i le Falesa o Poznan i Polani. Ou te faafetai i le Alii mo lenei alofa tunoa; tatalo mo au ; O mea na tutupu tatou te toe faitau ai i nai vaega faaosofia ma uiga e le gata i aso ua mavae; Leai ; o mea uma lava o lo'o tauaveina ma fa'afouina e le Agaga Pa'ia lea tatou te aioi atu ai i mea fou. O lo tatou mamalu na tufaina atu e Keriso i ana uo e mai le Tamā e ala i le Agaga.

Fa'afetai i lenei igoa Kerisiano ua fa'amauina ma fa'amautu lo tatou mamalu i so'o se tulaga po'o le a lava ma aemaise lava i se tulaga o le le lelei ona mafaufauina e lenei lalolagi o lo'o mana'o e fa'asa'olotoina o ia lava mai le suafa o Keriso ma e mana'o fo'i e te'ena mamao mai ia te ia lava. e le talafeagai i ona tofo valea ma lona fiafia. Tau ina ia suia! O le Asosi TOTUS TUUS e fia sao i lenei liua o le lalolagi ma lona faaolataga, faatasi ai ma le alofa tunoa o le Atua! I le faaiuga, ou te taʻutino atu o aʻu lava o le faʻamanuiaina o lenei faʻaaliga aʻo laʻitiiti pe a vaʻavaʻai - i laʻu uluai aulotu a Saint Anthony o Padua i Gołkowice i Polani - o lenei Ata o Keriso na tuʻuina tonu i tafatafa o le Fata faitaulaga o le Loto Paia, itu taumatau o le Tapeneko ma ua uma ona ma tosina atu i le galuega faaositaulaga faafetai ia te ia; na silafia e le Alii o le a avea ma a'u misiona faapitoa le folafola atu ma le talitonuga maumaututu e maua mai i lenei tatalo lea na finagalo ai foi Iesu i lalo o ona aao: 'Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe!'

Lenei lau Susuga Katinale ma lo'u Tama Epikopo, o la'u sao lea i le tulaga fou o le olaga o le Puleaga o Bordeaux, lea ua e ta'ua o le 'The Springboard for the Mission'. E finagalo le Alii o Iesu Keriso i le Sosaiete a Keriso, lea ou te avea ai ma sui auai, e ala i laʻu auaunaga faafaifeau i tagata malaga mai Polani ma i le auaunaga a le Bordeaux Center Sector. E ala i le agalelei o le Alii, ina ua uma ona tatalo faapea

Ua tuuina mai e le Atua lelei ia te au se faamaoniga e finagalo pea o Ia ia te aʻu i Bordeaux, na ou mauaina le lua: tasi 'se contrario' e te iloa, ma o le mafuaaga lena na ou talosaga atu ai e feiloai ia te Oe ma le lona lua o loo ia te oe, e ala i le musumusuga a le Agaga Paia. , poʻo tulaga faʻapitoa e filifilia mo lenei Fonotaga i le Aso o le Tausamiga a le Au Paia o Toma le Aposetolo, Iulai 3, 2014. O le faʻamaoniga lona tolu e sau mai ia te oe, ou te mautinoa i taimi uma i le faʻatuatuaina o Ia o le na toe taʻu mai ia te aʻu nei upu mai. i le limasefulu tausaga talu ai: 'Sau ma mulimuli mai ia te A'u!' Ma i lenei aso faamanatu ou te tuuina atu ai ia te Ia le tali lenei na Ia aoao mai ia te au e ala i le meafaigaluega faigofie o Lana Ata-Faailoga o le Alofa Mutimutivale: 'Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe!' O lea, ou te mulimuli atu ia te oe i taimi uma ma soo se mea. Fesoasoani mai i lenei mea'.

E manatua ai ou matua

+ o Janina ma + Antoine





Le mamalu e, sa ou mafatia i le tolu masina talu ai, o le Alii o le molimau ma atonu o nisi o tagata o siomia aʻu. Ae, ua ou iloa i le asō o lenei mafatiaga na ioeina e le Atua ina ia ou lototele e tautala atu ia te Oe e uiga i le finagalo o le Alii mai ia te au. E tatau ona ou i ai iinei i lenei aloiafi o lona Alofa Tunoa Paia. I lenei vaitaimi o mafatiaga na faamamaina ai aʻu ma i le taimi lava e tasi na ou iloa ai le mana tele o le Afioga a le Atua i totonu

Liturgy. Na ou mauaina Lectio Divina 'na tusia faapitoa mo a'u'! Ma sa ou matauina ma le mautinoa sa lagolagoina aʻu e le Alii ma loʻu Pule. O le toatele o tagata sa ou fesili ai sa tatalo mo a’u.

Tau ina ia tauia i latou uma e le Alii. Faafetai, aemaise lava i le Alofa Tunoa o le Atua, na maua mo aʻu e le Taupou Faʻamanuiaina o Maria: Tina o le Atua ma lo tatou Tina! E lei misi le fautua a Sagato Ioane Paulo II ma Sagato Faustina! O lenei, ua na ona ou taʻu atu ia te oe ua ou olioli i le mafatia i nei puapuaga uma ona o le Suafa o Iesu ma lana Tala Lelei. Ua ou filemu ma mautinoa mo le lumanai. Talu ai mo le limasefulu tausaga sa ou mafaufau ai i lenei Ata o Keriso ma lenei Ata o le Tolutasi Paia ma saili ia iloa le uiga o nei mea uma i le malamalama o le Faatuatua, ina ua manino mai ia te au mea, sa mafai ona ou faapea ifo ia te au lava: Ou te iloa! O le a ou alu e vaai lo'u Katinale: Ua faaali mai e le Alii o ia lava ia te a'u talu mai lo'u talavou o a'u o le ave o lana savali ma lenei Ata! E leʻi manaʻo le tiapolo e tuʻuina aʻu e tuʻu atu i ou luma ma lenei faʻaaliga tuai ma fou ma le faʻaaliga lenei: Na ia tali malosi, seia oʻo i le faʻaaliga lautele o loʻu alu ese: ae, faafetai i le Atua, na vave ona ou iloaina lana 'faailoga': faalilolilo ma le malosi. i lo'u saolotoga o le loto fuatiaifo. Sa ia manao ou te tuu le toe faia

lenei tatalo: Iesu e, ou te faatuatua ia te Oe! Ae ou te naunau e fai i taimi uma ma po o fea lava e taʻu mai e loʻu Itumalo. Na ia fai mai ou te nofo i Bordeaux. O le mea lea, ou te usitaʻi ai iā te ia e tusa ai ma Tulafono o le Ola a laʻu Faapotopotoga. Ou te talitonu o le a e faamaonia o ia e sa'o.

PEA MAUA TUSIA



O se taimi ua leva, ma e foliga mai o ananafi ia te aʻu: ae o le onosefulu o le seneturi talu ai. Ua ou saunia moni nei ma sauni e faia, pe a faapea ua faatagaina a’u ou te faia ma tuuina mai e le Ekalesia lana faamanuiaga ia te au e faatino ai. Lenei lau Susuga Katinale ma lou Tama Epikopo, o le mea lea ou te faamoemoeina mai ia te Oe. E na o le fai mai ia te au e fai le mea e finagalo le Alii ou te faia e ala i le tuuina mai ia te au o Lau Faamanuiaga Episcopal, e pei ona e faia ia Iuni i le fa tausaga talu ai e ala i le tuuina o Lau Autograph i luga o le Evagelia a Saint Luka i le gagana Polani. O le a ou faatali mo lau tali filemu ma faatuatua i le Alii!

Le mamalu e, ou te fesili atu ma le lotomaualalo: