KO ʻEKU TAUMUʻA ʻI HE NGOUE VAINE ʻA E ʻEIKÍ
Caritas DEOGRATIAS Luisa PiccarretaFai ʻe KAZIMIERZ KUCZAJ, ko e taulaʻeiki fakalotu ʻo e Fineʻofa du Kalaisi 13, fokotuʻu ʻa Sainte Eulalie 33000 Potou, Falanise
ʻI he Kau fanongo ʻi he ʻaho 3 ʻo Siulai 2014 mo Katinale Soni-Piea Lika, ʻalekipisope ʻo Potou naʻa ku ʻoatu Ko ha ngaue ʻa ha ongo fakatokoua ʻo e ʻota hono tolu ʻi he fakalahi ʻo ʻetau haʻofanga/sosaieti ʻo Kalaisi; fakatatau ki he tuʻunga fakalaumalie ʻo e Seni Sione Paula II mo Seni Faustina, ʻe hoko ʻa e ongo fakatokoua ko ʻeni ko ʻene taumuʻa, kapau ʻOku fakangofua ia ʻe he Katinale, ke fakamafola ʻa e misiteli ʻo e ʻAloʻofa Fakalangi ʻi he Siasí pea ʻi Māmani lolotonga ʻi he malumalu ʻo e
Springboard ki he misiona naʻe kamata ʻe he ʻalekipisope ʻi he ʻi he ʻaho hili ʻa e Penitekosi fakaʻosi lolotonga e katoanga Diocesan mo e mape makehe naʻe foaki ki ʻa e faingamalie ko ʻeni. Te u ʻai ke ke ʻiloʻi ʻa e ola ʻoku ʻE ʻoange ʻe he Katinale ki he fokotuʻu ko ʻeni. Tau lotu muʻa ke ne ʻOku fai ha fakamatala ki ai. Tamai Casimir Kuczaj SChr
Ko ʻEku Fononga Fakalaumālie - Papitaiso
Kuo mei he momeniti ko ia ʻo e ʻaho 12 ʻo Siulai 2014 ʻi he 3.30 a.m., ʻOku kamata ke u hiki ʻa e Fuakava Fakalaumalie maʻa e Sosaieti ʻo e Kalaisi ʻAloʻofa ʻa ia ko ʻEne moʻui kamata ʻi he ʻaho 3 ʻo Siulai lolotonga ʻeku fakataha mo e Katinale Soni-Piea Lika, ʻalekipisope ʻo Potou. I Naʻa ku ʻoange kiate ia he ʻaho ko ia ʻa e tohi-Memoir ʻi he ʻAikoni pe ʻImisi ʻo e Tolu Maʻoniʻoni ʻo e ʻaloʻofa fakalangi. Naʻe anga fēfē ʻetau aʻu mai ki hení? Pea ko e ha e taimi naʻe kamata kotoa ai? Naʻa ne ko e vahaʻataimi ʻeni ʻo e taʻu ʻe 1952 ʻo ʻeku Moʻui Fakalaumālie Naʻe Kamata ʻi he ʻAho ʻo Hoku Papitaisó ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ua kimuʻa ʻi Sanuali 1949. ʻIo, ʻoku ou ʻuluaki fakafoki fakafetaʻi ki he ʻOtua: ko e Tolu Maʻoniʻoni: ko e Tamai pea mo e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ke fakatupu au mo e kau fakanatula mai ʻa ʻeku ongomatuʻa ʻofeina, Janina mo Antoni, ʻi ha mahina ʻe hiva kimuʻa ʻo fakatatau ki he ngaahi lao ʻoku kuo fokotuʻu ʻe hoku Tupuʻangá mo hoku ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē mamani. Naʻe mali ʻa Janina Hebda mo Antoni Kuczaj ʻi he 3 pea naʻe ʻi ai haʻane fānau fakakātoa ʻe toko valu. Naʻa ku haʻu ki he mamani ʻi he ʻaho 1952 Sanuali 1950 hili ha taʻu ʻe ua mei heʻena fuofua pepee mo e foha ʻi he 1300 ʻa ia ko hoku tokoua ko Ignacy. Hingoa ʻuluaki ʻo e niʻihi kehé Ko e ngaahi tokoua mo e tuofafine ʻa e ngaahi meʻa ni ʻo fakatatau ki heʻenau arrivals ki he mamani:Stanis³awa, Józef, Meleane, Telesa, Malia i Andrzej. Naʻa nau ʻohake kitautolu ʻi honau fale naʻe langa ʻe heʻetau Tamai ʻi he mei he papa ʻo e feleoko naʻe foaki ʻe heʻene ongomatuʻa ʻi he fono, Jan Hebda mo Katarzyna Godon, ʻa ia naʻe nofo ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo ʻa e kiʻi vaitafe Jaworzynka ʻoku ne tataki hono ngaahi vai ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni mei hono ngaahi tupuʻanga ʻoku tau haʻu ki he moʻunga ʻoku ui ko Prehyba pe Przehyba meimei mita ʻe 4 ʻi ʻolunga ʻi he tahi Palatiki ʻa ia ʻOku ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Polani. Ko e kolo ʻeni ʻo hoku tuʻituʻia mo hoku faʻeleʻi ʻa ia ʻoku ʻi ai Ko e hingoa Gabon mo e hamlet pe feituʻu Praczka ko e ʻa e huʻanga ki he ngaahi vao ʻakau lalahi ʻoku fou atu ʻi ʻOku ʻomi kitautolu ʻe he ngaahi moʻunga ʻuluʻakauʻiá mo e ngaahi teleʻá ʻi he kauʻafonua mo Silovakia hotau kaungaʻapi ʻo e Tonga-hahake. Ko e hala ʻoku kamata ʻi he veʻe vaʻe ʻo Prehyba ʻoku ʻi ai ha 1978 kilomita ʻe taha ʻi he tafaʻaki ʻo homau fale papa ʻa ia kuo Naʻe vali lanu pulu kimuʻa pea toki fakanofo au Taulaʻeiki ʻi he <>. ʻOku tataki kitautolu ʻe he hala ko ʻeni ki he kolo ofi mai fai ʻe Skrudzina
ʻi he kilomita ʻe 1 mei homau fale pea kilomita ʻe 1 ʻoku mau ofi ʻo e falelotu ʻo Seni Falanisisi ʻo ʻAsisi ʻa ia naʻe Langa ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hili ʻi he saiti ʻo hoku ʻapiako lautohi siʻi ʻa ia naʻe nofo ai ko ha tenant ʻemau Talekita W³adys³aw Opolski mo hono famili. Ke fakafiefiaʻi ʻa e Nofotuʻi ʻo Polani naʻe ʻi ai ha ʻapiako foʻou naʻe Langa ʻi he taʻu uofolu ʻo e senituli fakaʻosi pea kimuʻa pea langa ha Siasi foʻou ʻi he kolo ʻi Go³kowice ko e taulaʻeiki ʻo e kolo ko Kazimierz Koszyk mo e Kuo Parishioners fokotuʻu ʻa e falelotu ko ʻeni ki ha 5 km mei he Siasi ʻo e kolo ʻi he hingoa mo e patronage ʻo Seni ʻAnitoni ʻo Padua. Ko e hala mo e vaitafe Jaworzynka ʻOku ma fakatou tataki kimaua ki he kolo ni Puleako ʻo hotau kolo Go³kowice: ko e hala kimuʻa pea toki aʻu ʻi he fakaʻilonga tuʻu ʻo e hala departmental ʻoku ne fakafehokotaki ʻa Stary Sœcz mo Kroœcienko pea Szczawnica fakataha mo ha hala ʻe taha ʻoku haʻu mei he Gaboñ kolo ʻi hono konga mahuʻinga pe hili hoku fakanofo naʻe fakatupu ʻa e taulaʻeiki ko ha kolo foʻou pea langa ha Siasi kuo fakatapui foʻou ki he taupoʻou monuʻia ko hotau fefine ʻo Czêstochowa.La konga ʻo e Kolo Gaboñ ʻa ia ʻoku tuʻu ai hoku feituʻu ne faʻeleʻi ai ʻa e hamlet Praczka kei fakapipiki pe ki he kolo motuʻa Go³kowice ʻi he feituʻu ʻoku tau ʻi ai ʻi he hala mo e vaitafe. ʻOku kumi mo puleʻi ʻe Jaworzynka ʻa hono ngaahi vai ki he vaitafe Dunajec shortening hono hala pea faifai ʻo kolosi ʻi hotau hala ʻi he tafaʻaki ʻo e fale ne u mavahe mei ai solenally ʻi Kavi ʻi he ʻaho ʻo e ngaahi ʻuluaki fua ʻi hoku kainga ko Malia, ko e ʻofefine ʻo hoku Godfather Léon Kuczaj, ko e tuongaʻane siʻisiʻi ʻo ʻeku tamai. Stanislas, ko hono husepaniti naʻe haʻu ʻo e kolo ko Moszczenica ʻo e ngaue fakaʻuhila ʻo fakafeʻiloaki ai ia ki homau kainga ofi mo kakai tokolahi kehe talu mei heʻenau haʻu mei ha ngaahi famili lalahi ngaahi tokoua mo e tuofafine ʻo ʻeku Tamai — pea naʻa nau Kuo fakahoko ʻe ha Toko Hongofulu Ma Ua ʻa e tukufakaholo ʻo e ngaahi famili Tokolahi. Ko e taha pe ʻo e ngaahi tokoua ʻo ʻeku Tamai ʻoku kei moʻui ʻi he ʻa e momeniti ko ia; ko hono hingoa ko Helena pea ʻoku ne nofo ʻi he kolo Moszczenica ʻi he tafaʻaki ʻo Skrudzina, ʻoku tau ui Naʻe toe ui foki ʻa e feituʻu ni ko Dzia³y Skrudziñskie. Tafaʻaki Naʻe faʻeleʻi ʻeku faʻee ko Janina, ko hono tokoua ko Franciszek ʻo e ʻuluaki uaifi ʻo ʻeku kui tangata ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku faʻee moʻui ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi he konga ʻo Gaboñ kolo ʻa ia naʻa ne fua ʻa e hingoa Bachnaté ʻikai mamaʻo mei he feituʻu kamata ʻa e hala ʻoku fakatau mei he vaʻe ʻo Prehyba kae ʻoua kuo maʻu foki ʻe Go³ kowice.Ma faʻee ha tokoua mavahe kakato mei hono tokoua ko François; Naʻa ne ko hono hingoa ko Sanuali pea naʻa ne mali mo hono famili ʻi Picztkowa ʻi mui he kolo ko Nowy Sczcz, ko e Tefitoʻi kolo ʻo hoku feituʻu tupuʻanga, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha taimi pau taimi ko ha kolo Voivodōdō ka Hili pe hono toe fokotuʻutuʻu ʻo e Naʻe ʻomi ʻe Polani ʻa e kolo ko Kraków (Kraków) ko e Tefitoʻi kolo fakahisitolia ʻo e vahefonua ko ʻeni ʻo Polani ʻa ia ʻoku ui ko e hingoa ʻo Ma³opolska ʻa ia ko hono ʻuhinga: kiʻi Polani, ʻa ia ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe 123 ʻo e ʻikai ke ʻi ai ha Polani ʻi he vahaʻa ʻo e 1795 mo e 1918 naʻe ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa ʻa e puleʻanga Austro-Hungali, ʻa ia naʻe kau fakataha mo Lusia mo ʻOku vahevahe ʻa e fonua lahi taha ʻo ʻIulope Lotoloto, hoku fonua tupuʻanga. Naʻe faʻeleʻi au ʻi he fonua fakaʻofoʻofa ni pea ʻi he Vahefonua lolotonga e tau lahi novella pea ko e ikuna ʻa e kau tau ʻi he 1945 ko toe maʻu neongo ʻa e tauʻataina maʻu ʻi he 1918 hili ʻa e ʻuluaki maʻongoʻonga Toe Moʻulaloa ʻ a e Tau ʻ a Māmaní ki he Fakafeʻātungiá Mei he haʻamonga ʻo e polokalama fakapolitikale staLinien hiki mai mo e Kolosi ʻa e kau tau kulokula ʻi Polani ki Pealini ʻi he feituʻu naʻe Collaborating e vaʻa ʻo e kau tau Polani ʻo e ʻOku fakaʻaliʻali ʻe lusia ʻa e fuka faka-Polani kulokula ʻi hono tafaʻaki ʻo e tuʻunga moʻui faka-Lusia. Naʻe kei moʻui pe ʻa Sitalini ʻI hono fāʻeleʻi mo papitaiso aú Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ʻi Sanuali 1952: hili ha taʻu ʻe mate mo e meʻa naʻe talamai kiate au-naʻe ʻi ai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e tengihia fakafonua; Naʻe pau ke mau tangi Naʻa mau rejuvenating. Ka ki he meʻa kotoa pe ʻoku hiki mai pea naʻe ʻikai ke tukuange ʻe he Tauʻataina, tauʻataina mo e temokalati ʻi ha taimi lahi mei ai ʻi heʻeku ʻosi ʻi ha taʻu ʻe fitu ʻi Falanise ʻi Sune ʻo e 1989 pea naʻa mau fakafiefiaʻi ʻI he ngaahi uike siʻi kuo hili ko e taʻu ʻe 25 ʻo e Meʻa naʻe hoko: ʻuluaki fili vaeua-tauʻataina hili e taimi faingataʻa ʻo e Siteiti ʻo Fakafeʻātungia ʻi he fekau ʻa e fakalūkufuá Jaruzelski naʻe mate foki he taʻu ni 2014 ʻi he feituʻu ʻoku tau ʻi ai. Ko ia naʻe faʻeleʻi au ʻi he Ko e pule fakapolitikale fakamalohi ka naʻa ku papitaiso he taimi pē ko iá peá u hoko ko ha fānau ʻa e ʻOtuá tauʻataina mei he ngaahi meʻa kotoa pe ʻi hoku laumalie mo hoku konisenisi: pea kuo u naʻe ʻikai fuoloa kuo fakatokangaʻi ʻa e fakamālō ko ʻení ki heʻeku Ongomātuʻá; Naʻe ʻiate au ʻa e godfather ʻi he taimi tatau pe mo e faʻetangata, ko e tokoua ʻo ʻeku Tamai ko Lioni, ʻa ia kuo u ʻosi maʻu lea ʻaki e hingoa, pea te u toe foki ki ai tomui koeʻuhi ko e tau 1939-1945 naʻe fai ʻi he vahaʻa ʻo ʻeku Tamai mo ia ko ha vaʻinga pau. ʻOku ou talanoa ki hoku papitaiso ʻi he siasí Kolo ʻo Go³kowice, taiosisi ʻo Tarnów langa ʻi he papa ʻi he 1913-1917 hili e mavahe ʻa e konga ʻo e tuliki ʻo e feituʻu Podegrodzie kolo, ko e Kolo ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafe Dunajec; ʻaki ʻetau ʻalu he hala ki Kroscienko ʻoku tau kolosi ai he vaitafe ni ʻi ha halafakakavakava pea tau ʻulu leva ki Nowy Scz ʻe ha hala departmental ʻi he vahaʻa ʻo Szczawnica mo e kolo ko ia. ʻOku tau aʻu mai ʻi he hala ko ʻeni hili ha kilomita ʻe ono/fitu ʻi Podegrodzie pe ʻi ha feituʻu kehe naʻe faʻeleʻi mo ohi hake hoku Fakangatangata, Tamai ko Sini Ciaglo, ʻa ia naʻa ku maʻu ʻa e langilangi ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻomi ʻa Falanise ʻi heʻeku kaa ʻi heʻeku foki ki ʻapi mei he malolo ʻeveʻeva mo Naʻe fai e mavahe mei Podegrodzie ʻi he loʻimata ʻo ʻene ongomatuʻa naʻa na mamata ki he ʻalu hona ʻAlo ʻo ngaue fakafaifekau ʻoku Naʻe foaki kiate ia ʻe he Kalaisi ʻa ia ʻoku tau fakatou kau ki he Siasi ʻa ia ʻe lava ke mateʻi ʻe ʻa e hingoa: ko ʻeku fakangatangata. Tau foki ki hoku papitaisó ʻa e feituʻu naʻe kamata kotoa ai pea maʻu ai ʻa e Fuakava Fakalaumalie ko ʻeni hono tupuʻanga. Ko hoku godmother ko Franciszka Szczypta ʻa ia ʻOku toe hoko foki ʻa e mokopuna ua he taimi ni ko e taulaʻeiki ʻo e taiosisi ʻo Tarnow ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei he kolo tatau pe mo au: ko e godmother ko e Voisine ti ko homau famili ʻi he veʻe vaitafe Jaworzynka naʻe foaki ʻe hono ngaahi vai ʻa e moʻui ki he sino ko e kau maʻoniʻoni Naʻe foaki ʻe he Laumālié ʻa e moʻui ʻa e laumālié mei he ʻaho ʻo e hotau papitaisó. Fakamalo atu ki heʻeku ongomatuʻa, Godfather mo Godmother ke kole ia maʻaku ki he Siasi ʻo e ʻOtua ʻi he Kamataʻanga ʻo ʻeku moʻui ʻi he mamani ko ʻeni ʻoku ʻalu pe ʻa e taimi ʻa ia ʻoku toe ʻoatu foki. Ko e talaʻofa ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté mo Moʻui taʻengatá mo e toetuʻu hoku sinó foki ʻOku ou fiefia lahi mo moʻoni. ʻI he taimi ʻoku ou taʻu ʻe hongofulu ma ua ʻi he ʻimisi ʻo Kalaisi Sisu ʻi he Temipale ʻo Selusalema, ʻe kapui au ʻe he ongoʻi moʻoni ko ia ko e meʻa fakamatala ki muʻa pea hili ʻa e meʻa kotoa pe ko e Tui ki he Tokotaha Maʻoniʻoni Tolu-tahaʻi - ʻ Otua ʻ a ia ko hono hingoá ʻ oku papitaiso ai ha taha ke pea hoko ʻo tatau mo e tokotaha ko iá: Fānau ʻa e ʻOtuá mo e Kalisitiané Katolika. ʻOku fakaʻofoʻofa! Ko e 7 pongipongí ʻeni ʻo e 12 Siulai 2014. ʻOku ou fakahohaʻasi ʻeku fakamatala pea u mavahe mei he hala.Maʻuʻanga Fakamatala ki he Tokonaki.
Ko ʻEku Matuʻa
I fakafetaʻi ki he ʻEiki ko e ʻOtua ʻi heʻene foaki mai kiate au ʻa e ngaahi matuʻa ko ʻeni: Janina Hebda mo Antoni Kuczaj. Naʻa nau haʻu mei he kolo tatau mo e kaungaʻapi ʻo ʻa e distence ʻo e mita ʻe nimangeau nai. Naʻe ko e ʻofefine siʻisiʻi taha ʻo e mali hono ua ʻa ʻeku kui tangata uitou naʻe mali mo Katarzyna Godon pea ngaue ʻi ngaohi ʻa e ngaahi taufale ʻo e ngaahi vaʻa ʻo e fanga kiʻi vao ʻakau mo e kato ʻo e Naunau tatau pe ke kumi mo maʻu ʻi he vaotaa ʻi he ngaahi feituʻu takatakai pea fakatau atu kinautolu ʻi he maketi Stary Sczcz pe ʻi ha feituʻu kehe. Naʻa nau nofo ʻi ha kiʻi fale motuʻa ʻa ia naʻe hili Ko e malolo ʻeku kui tangata naʻe Demolishes; Kuo ʻosi fakaʻaongaʻi ʻa e fale tauhiʻanga ʻo e fanga monumanu ki he Langa ʻe heʻeku Tamai ʻa e ʻapi ʻo e famili mo e Ngaahi ʻelemeniti ʻo e fale ʻo ʻeku kakai lalahi Naʻe fakaʻaongaʻi he taimi ni ʻa e ongomatuʻa ʻa e faʻee ke langa ha fale tauhiʻanga ʻ ki ha pulu, puaka, lapisi mo e fanga moa pea mo ha kiʻi feleoko mo ha Naʻe ohi hake ha fuʻu feleoko lahi foʻou ʻi he tokoni maʻu pe ʻi he ngaue ʻa ʻeku Tamai, ʻe hono ongo tokoua ko Lioni, ko hoku godfather mo Sanuali, ʻa ia naʻe nofo nofo ʻi he ʻapi fakafamili ʻo ʻeku ngaahi kui ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku tamai mali mo Janina pea naʻe ngaue ko tauhi lesoni ʻo hange ko ʻeku Tamai; Ko ʻeku Tamai Ko ha tangata tufunga mo ha tangata tufunga foki pea naʻa ne fai e ngaahi ouau ʻo e kakai takatakai ʻi he langa, hange ko ʻeni, fireplaces mo e ngaahi feleoko pea mo e ngaahi fale kotoa foki mo e kau ngāue kehe naʻa nau fakatokangaʻi e ngaahi meʻa naʻá ne malavá mo e ngaahi talēnití. Naʻa ne hoko foki ko ha tangata ta valivali, ko ha tangata faama mo ha punake. Ko e Ngaahi tongitongi ʻo e Loto Toputapu ʻo Sisu mo e Loto Immaculate Conception ʻo e taupoʻou monuʻia ko Mele naʻa ne ʻomi kiate au ʻOku hoko ʻa e taʻu ʻe hongofulu ʻo hoku lakanga fakataulaʻeiki ko ha fakamoʻoni mahino ki he meʻa ni. Naʻá ne tā ʻa e toʻo mai ʻakotioní, vaioliní, mo e ʻōkaní; ʻOku ou toe vekeveke foki ki he meʻalea fakaʻosi ko ʻeni; Naʻa ku maʻu Ko e taleniti ko ʻeni ʻo ia. Ko ʻeku Tamai! Naʻa ku palomesi te u foki ki Ko e talanoa ʻi he vahaʻa ʻo ʻeku Tamai mo ʻeku godfather. Naʻa nau kakai kei talavou ʻi he 1939 ko e Tau Lahi Hono Ua ʻa Mamani ke tuʻu. Naʻe ʻikai maʻu ʻe heʻeku Tamai ʻOku kei taʻu 18 pe ka ʻoku godfather hoku kahaʻu. Pea naʻe ui ia ke ʻalu ki Siamane ke maʻu ha ngaue fakamalohiʻi mo Sanuali ua Ko e tuongaʻane foki ʻo e tangataʻeikí. Naʻe ʻikai ke ne fie mavahe mei he Polani kuo tau fomented ha kiʻi mafuli: Antoni, ko hoku kahaʻu Naʻe ʻikai ke taʻu motuʻa feʻunga ʻa e tangataʻeiki, ka naʻa ne ʻasi hake ʻi ʻa e feituʻu ʻo Lioni. Pea naʻe ʻaonga: naʻa ne ʻalu ki ʻAositulia ʻi he fama ofi ki Gratz ke ngaue lolotonga fuoloa ʻo e tau ko ʻeni; Ko ʻene ngaahi talanoa ki he Ko e hikifonua loto tauʻataina ka ʻoku ʻikai totongi mei heʻetau Tamai ʻi heʻetau kei siʻi mo e toʻu kei siʻi. ʻI he hili ʻa e ngaahi taʻu ʻoku fie maʻu ke totongi huhuʻi ʻo e kau Siamane ki he ngaue totongi ko ʻeni ʻoku ʻikai totongi Ko e palopalema he naʻe ʻikai ko Antoni ka ko Leo ʻa ia naʻe tuli. Naʻa ne naʻe pau ke nau kumi ha kau fakamoʻoni; Kae ʻoua muʻa naʻa ngalo ʻiate kitautolu ko e Naʻe teʻeki ai ke tauʻataina mo tauʻataina ʻa Polani ka ʻi he malumalu ʻo e haʻamonga fakakominiusi ʻa Lusia. Naʻe ʻikai ko e tauʻataina ʻi ʻapi pea ʻi he Siasi. ʻOku ou fakamalo Siasi ko ʻeni ʻo Kalaisi ke foaki ʻa e kole ʻa ʻeku ongomatuʻa mo ʻa e godfather mo e godmother pea ke talitali lelei au ki hono lotolotonga faʻee. Ko e tali foki ʻeni ʻa hoku Ko e matuʻa ʻoku nau ʻi hona ʻaho mali ʻi he lotu ʻi he tali ʻio ki he fehuʻi: ʻoku ke fie talitali lelei koe ko ko ha meʻaʻofa mei he ʻOtuá ʻa e fānau ʻe lava ke fāʻeleʻi mai ʻi hoʻomou uouangatahá pea ke akoʻi faka-Kalisitiane ia? Hili Naʻe feinga ʻa e foki ʻo e hikifonua ki he mali pea ʻikai ke ne ʻilo mamaʻo ʻa e taha te ne ʻoange kiate ia ha toko valu fanau. ʻOku ou maʻu ʻa e langilangi mo e fiefia ʻo e taha ʻo kinautolu. ʻE hoku faʻe ʻofeina, ʻo hange ko ia kuo ke Lahi e ngāuéke fāʻeleʻi kotoa kitautolu toko valu; mo e ke akoʻi kitautolu talu mei he ngaue foki ʻetau Tamai ʻaho mo e po lahi. Naʻa ke ʻilo e founga ke tuitui ai koeʻuhi ke ʻosi e tupenu ʻi hoʻo ka mo e misini ʻaka ʻo e hiva pea ke ʻomi kiate kimautolu ʻa e vala koeʻuhi ke fakatau kinautolu Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha paʻanga feʻunga ʻi he meʻa kotoa pe. Pea Naʻe pau ke mau fafanga ʻa e mamani tupu kotoa ko ʻeni mo e feituʻu Naʻa tau takitaha tupulaki ʻi hotau taʻu motuʻa pea ʻaloʻofa mo e poto, ʻo hange ko hono fakamatalaʻi ʻo e Maʻoniʻoni Fāmili ʻo Sīsū ʻo Nāsaletí. Naʻe ʻikai ke mau kau maʻoniʻoni hange ko ia kae fakamalo ki hono Siasi naʻa ne foaki mai kiate kitautolu pea toe fakafoki mai ʻa e māʻoniʻoni ko ʻení ʻi he sākalamēnití. Te u ʻalu ki ai toe foki mai ʻamui ange. ʻUluaki, ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi lahi koe Siʻi Ngaahi Mātuʻa: ʻ Io, naʻe ʻ i ai ʻ a e masiva fakamatelie, Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke ne maʻu ha meʻakai mo e naʻe fakaofi mai ʻa e fiekaia ki hotau sino, ka naʻe moʻui lelei hoku laumalie ʻene papitaiso pea hoko atu ʻene fuofua vete hia mo ʻene ʻUluaki fetuʻutaki. Ko e ngaahi ʻimisi maʻongoʻonga ʻoku tautau ʻi he holisi ʻo homau fale naʻe fakaʻata ai kimautolu ke mau fakakaukau ki he ʻofa ko ʻeni ʻa ha toko ua Loto fakaʻofoʻofa ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻomou ʻ Matuʻa ki heʻenau fanau ʻaki hono talitali tahataha kinautolu, ʻi he hili ʻa e tokotaha, tokoni kotoa, ʻofaʻi mo ako Faka-Kalisitiane ʻi he tokoni ʻa e kau taulaʻeiki ʻo e Kolo. Ko e kolo, te u foki mai ki ai: ʻOku ou kei fie maʻu pe ʻeni evoke ha vahaʻataimi ʻo e hikifonua mei he ʻetau Tamai ʻi Sekisolovakia ke ngaue ʻi he Maina. Ko e mavahe ko ʻeni mei he tangataʻeiki naʻe toki foki mai pe Naʻe toko taha pe ʻa e ngaahi faʻee ʻi he mahina ʻe tolu pe lahi ange kotoa pe ʻi he tauhi kitautolu ke tau nima mo mapuleʻi kitautolu. Tangataʻeiki ʻi heʻene foki ki ʻapi ki ha kiʻi ʻOmi ha vala kuo ʻosi teuteu, su, mo e ngaahi meʻaʻofa. Ka naʻe fie maʻu ke u foua ʻa e koloa. Pea ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe toʻo ʻa e meʻa kotoa pe meiate ia ʻi he douanne; koeʻuhi ko e fuʻu lahi ʻaupito. ʻIkai ha meʻa ke tau pehe ʻoku tau maʻu tokolahi e fanau ... Naʻe faingataʻa ʻaupito ʻi heʻene foki mai mo ha meʻa; Naʻa mau tangi kotoa pea ʻoku ʻikai Tanaki atu ki ai mo e mavahe mei hono famili. Naʻa ne fakangaueʻi ʻi ORB, ko ha kiʻi kautaha ʻa e Siteiti ki he ngaue ʻi he lalo vaʻe ʻo Prehyba pea mo e constructions hala fakakavakava ʻi Jaworzynka. Ofi ʻaupito ki he fale he taimi ko ia, ko ia Naʻa mau maʻu ia ʻi ʻapi he ʻaho kotoa pē. ʻI he taimi naʻa ne Naʻá ne kei ngāue pē ʻi ʻapi ʻi he ngaohi ʻa e faʻahinga naunau fale kotoa pe pea aʻu pe ki he coffins ki he tanu e kau pekia ʻo e kolo ʻi he taimi ʻe fie maʻu ai. Ko kimautolu fānau tangatá kau ki he ngaue ni ʻaki hono pukepuke e meʻangaue pe ʻi he Mamata ʻi he ngaahi ʻaho Tokonaki koeʻuhi ke ʻoua naʻa laka hake ʻi he houa ʻo e Tuʻuapoo mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e malolo ʻo e Sapate. Naʻe fokotuʻu ʻe heʻemau Tamai ʻi he lotu lolotonga ʻene falala ki hono tuiʻi nima ʻi ha sea pea naʻe fakaafeʻi kimautolu ke mau lotu fakataha ʻo hange ko Fāmilí: Mātuʻá mo e fānaú. Catechesis ʻuluaki ʻi he ako Palaimeli pea tuli leva mei Naʻe pau ke kumi ʻe he ʻapiako mo e taulaʻeiki ʻo e kolo ʻa e feituʻu ʻi he kakai ke nau fakamafola ia maʻatautolu. ʻI hono taʻu Naʻe kamata ʻa e fuofua kalasi ʻa e ʻapiakó ʻi ha taʻu ʻe fitu. Palaimeli; ʻOku ʻi Polani ʻa e ngaahi kalasi ʻo e ʻuluaki ʻo aʻu ki he fitu; Naʻe hoko ʻeni ʻo aʻu ki he 1966, ko e Nofotuʻi ʻo e Papitaiso ʻo Polani ʻi he 966 ʻe ko e ului ʻa Pilinisi Mieszko mo ʻene mali ki ha pilinisesi ʻo Seki Dobrawka pe ko hai ia naʻe Kalisitiane Katolika. ʻOku fakafou ia ʻi hono tali ko ʻeni ʻo e Tui Fakalotú Kalisitiane mei he fonua kaungaʻapi ʻi he fakatonga naʻe fie maʻu ʻe Mieszko fakahaaʻi ha holi ke tauʻatāina mei he ki he Germanic Hihifo kaungaʻapi ʻa ia te nau moʻulaloa Polani ko ʻeni ʻi he hisitolia ʻa e loto mamahi ʻo e fili ko ʻeni ʻa e tui fakalotu naʻa nau fehiʻa ai. Ko e Puleʻanga Loma Māʻoniʻoní Fakapuputuʻuʻiʻi ai e ngaahi meʻa fakapolitikale mo e tui fakalotu kae ʻoua fakahaaʻi ʻi he senituli uofulu ʻi he ngaahi tohi ko ʻeni Blasphemous ʻi he centures ʻo e kau sotia ʻa Hitila: Fokotuʻu ha taha! Naʻe fakamoleki ʻe heʻemau Tamai ha taʻu ʻe nima ʻi he Tolu Raîche pea kuo pau ke tokanga maʻu pe ke ʻoua naʻa fakaha hono tuʻunga ko Antoni ka naʻe foki foki ʻa Lioni ki hono fonua Ke tekeʻi ʻa e invader foʻou ʻo Lusia ko hono collaborator hake ki homau kolo mo e takatakai. Ko e puleako ʻo e ʻapiako Palaimeli ʻi he Skrudzina ʻa e feituʻu ne mau o ai ke ako laukonga mo tohi, ko e ʻuluaki sekelitali ia ʻo e pati Naʻe ʻikai ko e tokotaha ngaue mo ʻene tatau ʻo e hisitolia ʻo Polani ʻikai ʻa ʻeku Tamai. Kuo kamata moʻoni ʻa Polani kimui ni mai pea ʻikai ʻi he taʻu ʻe tahaafe kuo hili, naʻe pehe ʻi he ako mo e ʻuta naʻe fokotuʻutuʻu fakataha mo e ngaahi fuka kulokula. Naʻe fakaha ki heʻeku Tamai: ko e ha ʻoku ke ʻOua te ke kau ki he pati? ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo tokolahi e fānau ke fafangá. Naʻe ʻikai ke fakakikihi ʻeku Tamai ʻi ʻa e ngaahi tefito ko ʻeni. Naʻá ne pehē mai: ʻOku ʻikai haku taimi. Kuo pau ke tau ʻalu ʻi he lotu, ʻi he Sapate kotoa pe mo e fakafiefia mo e hala kilometre ʻe ono ʻi he hala ko ʻeni naʻe ʻikai ke fakatoka ʻo hange ko ʻoku hoko ia he ʻahó ni. Pea ngaue leva ʻa e tohi lesoni kae ʻikai ʻo e ʻuhila ʻi homau kolo ʻo aʻu ki he 1971 koeʻuhi ko e tautea. Ngaahi fakataha ʻa e ngaahi faʻufaʻu kaka mei he taimi ki he taimi ke ʻave ʻa e kakai mei he ʻa e taimi ʻo e kuonga ʻi loto, naʻe lea ʻaki ia ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻo e fakalakalaka. Naʻe talamai ʻe heʻeku Tamai ʻi ha taimi ʻe taha- Naʻa nau haʻu mei he ngaahi talaki ʻo e fakakaukau fakapoto ʻo e fakamamaʻi mo e Naʻa mau fakatahatahaʻi mai ʻa e kakai ʻo e kolo ke paongataʻa kiate kinautolu ʻa e totonu ʻo e polokalama foʻou mo fakaonopooni. Ne ʻi ai ha taimi ne tuʻu hake ai ha taha ʻo e kau fāmá. ʻo ne pehē, ʻEiki, fanongo mai kiate au! Naʻe mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku ke fie maʻu! ʻOkú ke loto ke tuku hoʻo ʻalu ki he lotú pe ko e Kalaisi ko ʻeni naʻe tutuki mo toe tuʻú. Ko ia ne u fokotuʻu, ʻoku ʻikai ha nounou ʻo e ʻakau ʻi heni, pea ʻoku ʻi ai ha taha ʻo kinautolu ʻoku ke loto fiemalie ke cricified ʻi hoʻo avat fai fuoloa mo hotau ʻEiki! Naʻe ʻi he Ofo ʻi he fakaʻuliaʻia ʻa e tangata ko ʻeni naʻa ne fakafepakiʻi ʻa e collaborators ko ʻeni ʻo e polokalama Totalitarian. Naʻa nau ʻave ʻenau ngaahi tataa pea liʻaki, ka naʻe faingataʻaʻia homau kolo Ko hono ngaahi nunuʻa: ʻikai ha maama ʻuhila ki he Ko e recalcitrant ko ʻeni. Naʻe ako lelei ʻe hoku tokoua ko Jozef ʻene lesoni ʻo ʻetau Tamai. ʻI he taimi naʻa ne ʻi he kau tau ai pea Naʻa mau fie maʻu ke ne kau ki he paati ʻa e kakai: naʻa ne pehe: ʻE sai ange ke u tautau au ʻi ha ʻuluaki fuʻu ʻakau ʻi haʻaku ia. Naʻa mau feinga ke ʻai ia ke faingataʻaʻia ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻene lea. ʻOkú ne kei faingataʻaʻia pē he ʻahó ni ʻi he sino mo e ʻatamai; Meʻamalie, he naʻa ne ʻikai mali pea ʻoku ne poupouʻi ʻene ngaahi lotu kotoa famili, hili ʻenau aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻemau Matuʻa ʻi he fale ʻoku ne nofo toko taha ai he taimi ni ko e kaungaʻapi hono tokoua ko Andrzej ko e siʻisiʻi taha ia ʻi Frateria, mali mo Danuta Szewczyk du kolo voisin Skrudzina, mo ʻohake ʻena fanau ʻe toko ono mo ia pea ʻi he tafaʻaki ʻe taha hono tuofefine ko Malia, mali mo Zbigniew Zembura ti Stary Scz ʻa ia Naʻe ʻi ai foki mo haʻana fanau ʻe toko ono pea aʻu ʻo nau kamata hoko ko e ngaahi kui, talu mei hona ʻofefine lahi taha fua ʻo e fanau ʻi heʻenau ʻofa mo e mali ʻa ia naʻe hoko ʻi he ʻaho 13 ʻOkatopa 2012 ʻi Go³kowice. Naʻa nau fakataha ʻi Krakow lolotonga ʻenau ako: naʻe nofo ʻa Tomasz ʻi he kolo fakaʻeiʻeiki ko ʻeni pea ko ʻeni ʻoku na fakatou nofo mo ngaue ai. lea ʻaki kotoa e toko tolu. Kuo tuku ʻe he ʻEiki thout ʻa e hako ʻo Ko ʻekuEnts aʻu ki he tokolahi ʻo e fanau iiki ʻe toko 26 pea kuo ke ʻosi toʻo ha taha ʻo kinautolu hili hoʻo faingataʻaʻia faʻeleʻi: ʻe naunauʻiaʻi ʻa ho loto neongo kapau ʻOku ou sio maʻu pe ki he loʻimata ʻi he fofonga ʻo Karoline Cieœla, ko ʻene faʻee, ʻi he fakamatala ki he Meʻa naʻe hoko. Naʻa ne mali mo hoku tokoua ʻi he fono mo Maliana, ko hoku tuongaʻane, ʻa ia naʻa ne maʻu ia ʻi Brzozowa ofi ki Tarnow, feituʻu ʻoku nau nofo ai pea ʻoku nau Kuo ʻosi tuʻo lahi ʻene ngaahi kui, ʻio naʻa ne maʻu foki fānau ʻe toko ono. Te u evoke ki heʻeku ongomatuʻa ʻa e ngaahi manatu ki he Ko ʻenau mavahe mei he mamani ko ʻeni: maʻa e fineʻeiki ʻi he ʻaho 23 ʻo Sepitema 2002 mo e Maʻa ʻeku Tamai ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻOkatopa 2004. ʻI he vahaʻa ʻo e ongo ʻaho ko ʻeni ko ʻeku Siupeli Siliva ʻo hoku Fakanofo Taulaʻeikí. ʻOku nau tanu ʻi he faʻitoka ʻo e kolo ʻi he Go³kowice pea ʻoku ou fakamalo ki he kau taulaʻeiki ʻo e kolo ʻi hono tokoniʻi kimautolu ke moʻui ʻaki e ngaahi momeniti fakamamahi ko ʻeni ʻo e mavae: ko e Kaumatuʻa ʻo ʻa e taimi ʻo ʻeku Premice, ko e ʻApikale t Stefan Tokarz, ko e Siupeli Koula ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki mo e foʻou mo e ʻApikale t Kazimierz Koszyk, ʻa ia ʻoku ʻi ai haʻane ngaue mamafa tuʻo ua ke ʻomi ʻa e parishioners kotoa pe ki he langi pea langa ha ʻOku malohi ange ʻa e Siasi foʻou ʻi he papa ki he Ngaahi toʻu tangata hoko maí. ʻOku ou fakamalo foki ki heʻeku Haʻofanga Sosietas Christi ke fakahaaʻi malohi ʻe he mahuʻinga delegations honau ʻao ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo ʻeku ongomatuʻa ʻofeina.
Ko e Kolo
Ko e ʻE lava ke muimui ki he fononga fakalaumālie ʻa e fānau kuo papitaisó kei ʻi hono famili fakanatula ka naʻe ʻikai fuoloa kuo ne kau ki he fāmili foʻou ʻa ia ko e Siasi ʻo e ʻOtuá, ko e fāmilí taukakapa. Ko e meʻa ʻeni ne hoko kiate au talu mei he papitaiso ʻi he taimi Naʻe ʻomi kiate au ʻa e hingoa: Kazimierz ce qui se liliu ki he lea faka-Falaniseé ʻe Casimir. Hili hoku tuongaʻane Ignacy (Ignace) ʻoku toe maʻu foki ʻe he tamasiʻi hono ua Ko e pataloni maʻongoʻonga ʻi he langi: ʻo e famili fakaʻeiʻeiki ʻo Polani mo Lifuenia ʻo e taimi ʻo e senituli XIV pe ko e Kuo kau ʻa Polani mo Lifuenia ʻi ha faʻahinga ʻUluaki ʻIunioni ʻi ʻIulope kimuʻa pea toki ʻo e ʻaho ni pea langa ʻi he fakavaʻe lelei taha Faka-Kalisitiane lahi ange ʻi ha toe taimi kuo foaki ʻeni Mali ʻa W³adys³aw Jagie³³o mo Jadwiga ko e ngaahi tuʻi pe ʻe taha Kuo lava ʻe he kakai fefine Polani ʻo ʻai ke laka ki muʻa ʻa e fakaului ʻo e pagans ʻo e vahefonua ko ʻeni ʻa ia ʻoku ʻikai ngata ai Naʻe fakamalohiʻi kinautolu ke nau ʻufiʻufi kinautolu ʻe he po ʻo e Kpo Kuo ʻosi fie maʻu ʻe Teutonic ʻo Germanic tupuʻanga fakaava ʻa e feituʻu ki he Hahake ʻe fai ʻe Hitila fakaha tauʻataina ʻe heʻene: tohoʻi ha Osten! Ko ʻEku Pataloni ʻo Hēvaní naʻe ʻikai ko ha taulaʻeiki pe lotu; ka naʻa ne ʻe lava ke pehē ʻe ha taha kuo fakatapui; fakatapui ki he Moʻui ʻi he ʻOtua ʻo fakafou ʻi he moʻui lelei ʻa e tau Mele. ʻOku ʻi Vilna hono faʻitoka pea mo hono ivi takiekina ʻi he tautautefito ki heʻene canonization. Fakamalo atu ki heʻeku ongomatuʻa ʻi hoʻo maʻu fai e fili ko ʻeni maʻaku! Naʻe ʻikai siʻisiʻi ange hono maumauʻi: Józef (Siosefa), Teresa (Thérèse), Meleane, Malia mo Andrzej ʻa ia ʻoku liliu ko ʻAnitelu. Ko e Kuo tupu ʻa e kolo ʻi he papitaiso foʻou kotoa pe; ʻUluakí ko e fānau ʻe toko valu mo e ngaahi vaitupu ʻo e makapuna ʻe toko hongofulu mā ua ʻo Janaina mo Antoni. meimei kakai foʻou ʻe toko uofulu haʻu ki he mamani ko ʻeni ʻo feinga ke maʻu honau tuʻunga kakato ʻi homau kolo ko ʻAnitoni ʻo Padoue.Je kuo teʻeki ai ke muimui ʻiate au mavahe mei hoku kolo tupuʻanga talu mei hono Ko ha moʻoni taukakapa pea ʻoku ou foki mai ki ai kotoa ngaahi taʻu ke kau philosically ʻi heʻene moʻui ʻa ia ʻoku ʻ Oku fakalaka atu ʻ a e faʻahinga ʻ o e tangatá ka ʻ oku kei tuʻu pē ʻ a e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua M tuʻuloa: Ko e Tolu-tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní ʻ oku moʻui mo moʻoni. ʻI he ʻi ʻolunga ʻi he presbytery ha tohi: Niech bðdzie Bóg Uwielbiony, fakafetaʻi ki he ʻOtua! Pea ko e fakaʻilonga ko ʻeni ʻo e ko e Tolu-Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní pe ko e ʻ Īmisi ʻ o e ʻ Aloʻof Tautau ʻi ʻolunga ʻi he uasi lahi ki he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e Tāpanekalé pea hoko atu ki he ʻōlita hono uá mo e ʻimisi ʻo e loto toputapu, ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Siasi ʻoku ʻi ai ʻa e ʻolita hono ua mo e Ta tongitongi ʻo e taupoʻou monuʻia ko Mele mo hono loto Immaculate Conception. Ko ʻeni ʻAloʻofa fakalangi ʻoku ou ʻuhinga ki he ʻAikoni ko ʻeni talu mei he Ko e fē taimi naʻá ne ʻi ai aí? ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pau pea ʻoku ou ʻoku ʻikai feinga ke ʻiloʻi. Ko e fakalea naʻe hiki ai Naʻe ʻi hoku lotó ʻa e talí ʻi heʻeku kei siʻí: Kuo ʻosi hoko ia ko ʻeku talí. moʻoni: Sisu, ʻoku ou falala kiate Koe! ʻUluaki ui ki he Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo fenapasi mo e Misiteli ʻo e ʻOlita pea naʻe haʻu mei he Tapanekale kiate au mei he ʻAikoni ko ʻeni pea ʻoku ongo ia ki hoku laumālié mo hoku lotó ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni! ʻE foki mai maʻu pē ʻeku fononga fakalaumālié ki he Siasi ko ʻení ki he feituʻu ko ʻeni naʻá ku mamata mo tui ki aí. ʻOku ʻeku Siupeli koula he taʻu ni 2014 talu mei hono taʻu ʻo hoku taʻu hongofulu ma ua; Kuo pau ke u ʻi heʻeku pisinisi. ʻEiki pea mo hoku ʻOtua, kuo pau ke u ʻi he ngaue ʻa hono Siasi! Ko e ʻuluaki vete hia; ʻUluaki Fetuʻutakí; Sāpaté mo e ngaahi fakafiefia kehé; Naʻa ku maʻu ʻa e ʻ fetuku ʻo ʻikai ngata pe ʻi hoku ʻatamai mo hoku loto; ka ʻi heʻeku ʻOku fakamalo ʻa e sino toulekeleka ki hoku vaʻe ʻa ia naʻa ne fakaʻata au ke ʻai ʻa e hala kilometre ʻe ono ʻo hange ko malava. Pea naʻe ʻi ait ha pasikala pea naʻa mo ha cyclo; ka Ko ha meʻa lahi ia kimui ange ʻi heʻeku ʻosi ʻi he akoʻanga maʻolunga ʻi Stary Sczcz hala ʻo e Partisans ʻi he hingoa fai ʻe Maria Curie-Sk³odowska. Fakamalo atu ʻi he kolo mo e kau fakamoʻoni kotoa ko ʻeni ʻo Kalaisi ʻi heʻeku kei siʻi mo ʻeku kei talavou. Ko ʻeku ngaue naʻe fakamalo ki heʻeku ongomatuʻa pea fakamalo ki Mo koe foki. Naʻe fonu ʻa e Siasi ʻi he mafana ʻa e tangata mo Kalisitiane neongo naʻe ʻi ai e taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke ne maʻu ha tikili ʻe uofulu ʻi he faʻahitaʻu momoko. Ko e ʻapiako neongo hono ngaahi fakakaukau naʻe ʻikai lava ʻe he fakamalo ki he kolo ʻo toʻo ʻeku tui pea ne kei akoʻi pe au ke u lau mo tohi ʻi he polani pea ʻoku ou muimui ʻiate ia fakafetaʻi. Fika mo e phisic foki; ki he meʻa Ko e paiolosii ʻo e tangata ʻoku ou manatuʻi ʻi ha ʻaho ʻe taha Naʻe tuʻutuʻuni mai ʻe he talekita ke mau lau fekauʻaki mo e provenance ʻo Tangata mei he ape, ʻo fakatatau ki he Ongoongolelei fai ʻe Darvin. ʻI he taimi pe naʻe lau ai ʻa e fakamatala: naʻa ne pehe ʻi he meʻa kotoa pe ʻOku ʻi ai foki mo ha fakaʻatā makehe heni; Naʻe ʻikai mei ʻI he founga ni ʻoku ʻikai ko e ngeli. Kuo mahino ki ha niʻihi pea ʻoku ou naʻe kau ki ai! Naʻe fiefia ʻa e kolo ʻi heʻeku ngaue mo lotua au lolotonga ʻeku semineli ʻi Poznañ pea naʻa ne Lotua au mo e kau taulaʻeiki kehe mei he Kolo ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. Naʻa ne fokotuʻutuʻu mo hoku famili mo hoku kolo ko ʻeku ʻuluaki fuaʻiʻakau ʻoku mau ʻOua naʻa teitei ngalo pea tau foki mai maʻu pe! ʻOku ou fakamalo lahi atu!
Ko e Sivi ʻo e Toʻu Tupú mo e Hilifakinimá
Ko e Ko hēvani ʻi he Afí ko e hingoa ia ʻo ha tohi naʻe fai ʻe Parandowski. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi hono kanotohi, ka ko e hingoa ko ʻeni nofo ʻi heʻeku manatu hili e taʻau ʻo e faʻahinga sivi kotoa pe naʻe ʻohofi, mo ʻa e fakangofua ʻa e Mafimafi Fakalangi, ko ʻeku tui faka-Kalisitiane ki he taimi ʻo ʻeku kei talavou. Ui ke holi ʻi ha ʻaho ʻe taha ke Ko e hoko ko ha pātele Katoliká kuó ne fetaulaki mo e ngaahi tākiekina ʻo e ngaahi faʻufaʻu palangi kotoa pe ʻi he fonua kotoa pea fehuʻia ʻeku tui naʻe ʻalu fakataha mo au talu mei heʻeku kei siʻi. Laukonga ʻoku fai ʻi he nima, Kalasi ono mo e fitu ʻo e ʻapiako Palaimeli pea toki hu ki he fika valu kalasi ʻi he tuʻunga ʻo e kolo kotoa ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻi Go³kowice pea ʻi he Lycéé ʻi Stary S³cz naʻa nau feinga ke fakamavaheʻi au mei he ʻOtuá mo ʻEne fakamoʻuí. Taha Naʻe fakaafeʻi au ʻe he kaungāʻapí he ʻaho ko iá ke u inu ʻi hono ʻapí ha ngaahi ipu ti pea ne talamai kotoa faʻahinga talanoa fekauʻaki mo e kau taulaʻeiki Katolika. kuo u Ko e taulaʻeiki naʻa ne akoʻi mai ʻa e catechism ʻi he Naʻe mavahe ʻa Go³kowice ʻi he kalasi valu mei he lakanga fakataulaʻeiki pea ʻoku paati mo ha fefine; tatau pe mo e niʻihi kehe ʻoku akoʻi kiate kitautolu ʻa e tui fakalotu ʻi ha taʻu ʻe fa ʻi he taimi ʻo e vahaʻataimi mei he akoʻanga maʻolunga ki Stary Sczcz. Naʻa ku fakatokangaʻi hoku ngaahi vaivai kotoa, pea te u feinga taʻe ʻi ai ha loto fakapapau ki he Sakalameniti ʻo e Fakalelei. Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha ne u tukulolo fakamatala naʻa ku kei liʻaki pe ʻa e Sakalameniti ʻo e Hilifakinima pea kuo ʻosi hoko hoku taʻu hongofulu mā valú. I kole ke hilifakinima ki he Kuo fakalakalaka ʻa e kolo ʻo Stary Sczcz mo ha ngaahi meʻa lahi. Ko e kalasi fakaʻosi, ko e fika fa, ʻo e Lycée ko aʻu mai pea naʻe fie maʻu ke teuteu ki he Bac mo fai ha ngaahi fili ki he moʻui ʻa e kakai lalahi. ʻOku teʻeki ai pe ke ʻikai ko e ʻuhila ʻi ʻapi Famili ne u kole ki heʻeku ongomatuʻa ke fakangofua ke nofo ʻi he ʻapiako nofomaʻu ʻi Stary Sczcz ki he taʻu fakaʻosi ko ʻeni ʻo e Lycée ki he lava ʻo teuteuʻi lelei ʻeku Bac. ʻI ʻapi ʻe Faingataʻa ʻaupito koeʻuhi he naʻa mau tokolahi ange ke fie maʻu ke tokoniʻi ʻe ha maama kalasini ʻe taha efiafi mo e ʻaho ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú mo e faʻahitaʻu momok naʻe nounou ʻaupito ʻo fakatatau ki he ngaahi lao ʻo natula. kuo u Meʻamalie naʻe maʻu ʻa e fakangofua ko ʻeni neongo naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo ʻeku naʻe manukiʻi au ʻe he ngaahi faʻetangata ʻi heʻeku fili ʻa e Lycée kae ʻikai taha ʻo e ngaahi ʻapiako fakatekinikale ke lava ʻo ngaue ʻaukai feʻunga mo tokoni ʻeku Matuʻa ki he ako mo e moʻui fakamatelie ʻo e famili kotoa. Naʻe ʻikai ke nau fakakaukau te u lava fai ha ako maʻolunga ange. Naʻa ku fifili ki hoku kahaʻu ka naʻe ʻikai lahi ange, koeʻuhi he naʻe fuʻu lahi e meʻa ke fai. Kotoa ngaahi ʻaho malolo talu mei he ako Palaimeli mo e lolotonga ʻo e ako maʻolunga Naʻe pau ke u ngaueʻi ʻa e paʻanga ke fakatau ʻaki ʻa e ngaahi tohi pea ngaahi pepa pea aʻu pe ki he vala mo e su; ʻi he Naʻe ʻi ai ha famili ʻi he lauʻikoviʻi ʻi ha mahina ʻe ua naʻa ku ngaue ai ki Tuku ke ne fakatau mai ha suti: ko ha saketi mo ha pentalon; Pea ko e meʻa ia naʻe hokó. Naʻa ku mahalo ko e taʻu ʻe hongofulu ma taha pe hongofulu ma ua. Ko ha mahina kakato ʻo e malolo ʻeveʻeva mo ha ʻoku toʻotoʻo ʻe he famili kehe ha ngaahi foʻi piliki ʻi hono langa honau fale. Naʻá ku ʻamanaki te u maʻu ha paʻanga lahi; meimei toko hongofulu zlotych pe; Ki heʻeku loto mamahi mo e feʻauʻauhi ʻa e Scathing tali: ka naʻa mau fafanga koe lolotonga e meʻa kotoa pe ʻi he taimi ko ia. Ora et labora. Ko e moto Benedictine ko ʻeni ko ha ʻulungaanga pau ia ʻo ʻeku kei siʻi. Ko e fuamelie ʻoku toli mo toli ʻe he vaotaa ha faʻahinga meʻa naʻa ne taʻofi ʻa e fanga kiʻi ʻakau iiki mei he tupu mo e Ngaue ki he malaʻe ʻo e kolo pe maluʻi fanga pulu ʻa e fanga monumanu, ʻi he taimi ʻoku tau ʻe lava ke maluʻi mo ʻaʻeva ʻi he kau memipa iiki ange ʻo ʻeku ongo fakatokoua. Siʻi ange: naʻe ʻi ai e ngaue ko ʻeni naʻe ʻikai ke mau saiʻia ai Sutout ʻi he hoʻata Sapate. Ka naʻe toe lahi ange Naʻe ʻi ai: naʻa mau takitaha hiva, lau mo Lotu lolotonga e taimi ko ʻení mo ha pulu pē ʻe taha!
Ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo e Tataki Fakalangí
ʻI he Toʻo e meʻa fakatuʻupakeé mei ʻapi lolotonga e faʻahitaʻu momoko ʻo ha taʻu kovi pe naʻa mau meimei puke kotoa. Naʻe mafola lahi ʻa e faitoʻo pea ke mapuleʻi ʻa e mofi naʻa mau kai ʻa e sinou ʻi heʻene foki ki ʻapi mei he ako. Ko ʻEku Naʻe ʻilo ʻe tuongaʻane lahi ʻaki ha taʻu ʻe ua ʻiate au ʻi he falemahaki Sczcz, kuo liliu hono tuʻunga faingataʻaʻia pea ʻave ki he falemahaki makehe mei Krakow. Kuo aʻu ia ki ha tuʻunga Naʻe inquisitive ʻa e taʻe ʻilo mo e prognostics. ʻI he uike ʻe tolu ʻo e ake, naʻe ʻave ʻe heʻemau Tamai ʻa e lelue mei Stary S¡cz ke ʻalu ʻo sio ki ai mahalo ko e taimi fakaʻosi moʻui; Ka naʻa ne hifo mei he lelue ʻi ha tauʻanga lelue maʻu ha sancctuary Meleane ʻo e taiosisi ʻo Tarnów ʻi he Ko hotau fefine ʻo Tuchów, ʻi he ngaahi tamai Redemotorist ʻa ia Naʻa ne kole ha meʻa maʻa homa tokoua ko Ignatius. ʻomi ha ʻimisi naʻe fakaʻilongaʻi ai ʻa e ʻaho mo e taimi ʻo e ngaahi meʻa ʻe fakafiefiaʻi maʻa hono foha mate. Naʻá ne foki ki he lēlué, ʻo ʻalu ki falemahaki. mei Krakow pea ne foki leva ki ʻapi. ʻA ia Ko e fiefia ʻo e ako ko ia ʻi he ʻaho mo e ʻa e taimi ʻo hono fakafiefiaʻi ʻo e kole ko ʻeni Naʻe ʻaʻa hake homa tuongaʻane ʻo ʻilo ʻa e ʻiloʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hoko. Naʻe ʻi ha tuʻunga ʻo hono maʻamaʻa fakaofo pea naʻe pau ke ne ʻalu ki Rabka Sanatorium lahi ʻo e taimi hili ʻene hu mai mei he tuʻunga ko ʻeni commatous. ʻI heʻene foki mai ki ʻapi, naʻa ne talamai kau ʻi heʻeku kalasi ʻi he mole e taʻu ʻe ua ʻo ʻeku ako koeʻuhi ko e mahaki ko ʻeni. Ka ko e faingataʻa ko ʻeni kiate ia pea naʻe hoko ʻa e famili kotoa ko ha faingamalie ke mamata ʻe lava ke fakahoko ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi mana pea mahulu hake ʻi he meʻa kotoa pe naʻe mahino kiate kitautolu ʻa e maʻongoʻonga mo e mahuʻinga ʻo e feohi Maʻoniʻoni. Naʻe tui pea Naʻa mau ʻiloʻi ia, ka ʻi he taimi naʻe haʻu ai ki heʻeku fakakaukau ʻa e talanoa ko ʻeni Naʻa mau ʻiloʻi ka ʻikai ha pale kuo pau ke ʻoua naʻa mau liʻaki ʻa e ʻaho Sapate mo e ngaahi katoanga pea ʻoku tau fakahoifua ki he ʻOtua ʻaki tokoni ʻi he uike tautautefito ki he fie maʻu ke fai ʻeni ʻOku ʻi ai maʻu pe ha kilomita ʻe ono ʻi he founga ʻe taha mo e lahi taha ki he Foki moʻoni. Naʻe talamai kiate au ʻoku ou ʻI heʻeku kei siʻi naʻe ʻi ai haʻaku palopalema lahi ʻi ha foʻi pulu ʻoku hu mai mei he loto ʻo e meʻa ʻoku ofi ki ʻo e monga. ʻOku ou tauhi ʻa e ngaahi ola ʻo aʻu ki he ʻaho ni pea ʻoku ou tui kuo ʻomi au ʻe he ʻEikí mei he tūkunga ko ʻení fakatuʻutamaki ki heʻeku moʻui ʻoku ʻikai ko e tafa ka- Mei he meʻa ʻoku talamai ʻi he taimi ʻoku ou fokotuʻu ai ʻeni tuku ʻa e kili ʻoku mavahe mei he taimi ki he taimi ʻo fakatatau ki he meʻa ni ʻoku fakaʻata kinautolu ʻe he ngaahi lao ʻo natula. Naʻa mau fakalaka atu ʻi he fanau ʻa e faʻahinga kotoa pe ʻo e mahaki kae fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻoku tau ʻOku tau moʻui kotoa ʻi ha feituʻu mamaʻo. I te ne fai ʻa e talanoa ki he fakatuʻutamaki ʻo e sikii ʻi hono taʻu taʻu ʻe 14 kuo fai ai ʻe hoku vaʻe ʻa e meimei kotoa ʻo e ngaahi feituʻu Naʻa ma toe foki ki Hono tuʻunga kimuʻa ʻi heʻene foki ki he fakahinohino mo ʻIkai ʻi he hokohoko atu neongo ʻeku sio ki he momeniti ko ʻeni Naʻe fonu ʻi he loʻimata ʻo e maluʻi kita ʻi heʻeku Naʻe ʻikai ke ne ongoʻi mamahi kae ʻoua kuo hili ha Hili ha taimi ne u ʻohovale ai pea ʻi ha ngaahi uike lahi ne u ʻikai lava ʻo lue; Naʻe ʻikai ke u ʻomi ʻi he falemahaki; naʻe vakaiʻi ʻe ha tangata poto mei he kolo ofi mai he naʻe ʻikai ha meʻa ʻe maumau pea naʻa ne Naʻe fie maʻu ke tatali ki natula ke toe fokotuʻu ʻa e palanisi ʻo e malohi. Ko ha taimi ʻe taha ʻi ha Naʻa ku meimei fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi ha mamani ʻe taha; ʻi ha ngaahi sekoni siʻi ʻo e pongia pea ko e meʻa pe ia fakaʻaongaʻi lelei; Ko ha fefine ne u ala ki ha silaʻi vai naʻa ne tui lolotonga ʻene lue ʻi he ngataʻanga ʻo e hala ʻi Skrudzina ʻi he taimi naʻe ʻikai lava ai ʻa e taʻofi ʻo Angaʻofa feʻunga ke deverKo hono fokotuʻu ʻo e meʻa fakamaʻu ʻe taha ʻiate au ʻi ha fakakeheʻi. Pea ʻi heʻeku ʻosi ʻi he semineli Poznañ naʻe lava ke laiki au ʻe ha foki lolotonga Ko ha foki mai ʻa e lue lalo ka ʻoku ou tui ko hoku Ko e ʻangelo tauhi naʻa ne fakahaofi au mei he fakatuʻutamaki fakalilifu ko ʻeni. Kapau Ko au toko taha pe naʻa ku fakatokangaʻi ia naʻa ku ʻikai ke ne hiki ʻa e fakamoʻoni fakaofo ko ʻeni; ka ʻoku tau Naʻe tokolahi mo hoku kaunga ngaue mo e ngaahi tokoua. I Naʻe ʻikai fakaʻaongaʻi ia ke trams ʻoku mahino; Naʻe ʻikai ke u sio ki heʻene haʻu pea u puna hange ko e ʻikai ke u maʻu ia ka ko e palopalema he ʻoku ʻikai ke u maʻu ia ʻikai ke fai ʻi he angamaheni i.e. ki muʻa ka ʻi he foki ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku ou Naʻe ofo ʻa e kaunga ngaue. ʻIo, ne u feinga ke fai ia ʻi tuʻa he ngaahi laine foki ʻoku mahino ka naʻa ku ʻilo maʻu pe ko e meʻa ʻeni maʻaku naʻe taʻe-malava. ʻOku ou fakamālō ki he ʻEikí ʻi hono tauhi au ke u moʻui pehení. He Lea ʻaki e meʻa kotoa fekauʻaki mo e fakatauʻatainaʻi ko ʻeni mei he fakatuʻutamaki ʻo e mate ʻoku ou Te u lea fakaʻosi ʻaki e fakatuʻutamaki ne hoko kiate au ʻi he Roubaix ʻi he Siasi ʻi he 1996; Naʻa ku ʻi tautau ha tokotaha lea ʻi he maʻolunga ʻo e nima Metres; Kuo hekea ʻa e tuʻunga pea ʻoku ou tuʻulutui ʻi muʻa ʻi he Tabenacles pea taha ʻo e tui naʻe movete ʻo kongokonga ʻe ono; Naʻa ku Toko taha pea neongo e ngaahi meʻa fakaofo ne u aʻu ki ai, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtua ke toe fakahoko ʻa e meʻa kotoa pe, teuteuʻi au ke Fakamoleki e ngaahi ʻaho siʻi ka hoko ʻi he Hpôpital mo e telefoni ki he meʻalele ʻa e falemahaki. Ko e haʻu ʻa e kau nesi ki he lotoʻaa ʻo Naʻe fai mai ʻe he Siasi ʻa e fehuʻi ko ʻeni: ko e fe Ko e tokotaha kafo? Ne u tali ange, Ko au ia. pea naʻe ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa, naʻe pau ke ne fua au ʻi he meʻa fata pea mo e tafa mo hono fakaʻesia ʻo e foʻi pulu ʻi ha taʻu ʻe taha pea naʻe fie maʻu toʻo ʻa e kupenga maluʻi pea ʻoku ou fakamalo ki he ʻEiki ʻi heʻene maʻu au toe fuoloa ange ʻa e moʻui. Ngaahi tukunga kehe ʻoku nofo maʻu ʻi heʻene ʻilo pea ko e konga pe ki he ʻaʻaku.
Ko ʻEku Ngāue Fakalotú
I naʻa ne teuteuʻi au ke u lavaʻi ʻeku baccalaureate; Ko e taʻu fakaʻosi ʻo e akoʻanga maʻolunga, ko e fika faa. Naʻá ku nofo ofi pē ki he siasí mei he Seni Genevieve ki Stary Scz ʻi he ʻapiako nofomaʻu. Ko ia ne u lava ʻo ʻaʻahi kia Sīsū ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻoatu ʻi he Sakalameniti Tapuakiʻi. Ko au naʻe moʻui kimuʻa ʻi he kilometre mamaʻo ʻe ono mei he Siasi ʻo e fineʻeiki Naʻa ku pehe naʻe fakaʻofoʻofa pea naʻa ku sio ki ai ʻi tuʻo lahi ʻetau faiako Falanise, Mademoiselle ʻAna Hasko. Naʻa ne ʻosi taʻu motuʻa feʻunga Ka naʻe ʻikai ke ne mali. Naʻa ne ʻofa ʻiate kimautolu, ʻoku mau ʻene kau ako pea akoʻi lelei kimautolu ʻi he Faka-Falanise ʻi he ako longoaʻa ʻi he taimi tatau pe ke ʻofa ʻa e Falanise naʻa ne ako ai ʻi Palesi ʻi he Sorbonne. ʻI ha taimi kimuʻa, ne u Mo ha kiʻi talanoa. Naʻa ne fie maʻu ke mau Ako ʻa e taimi kotoa pe ʻi he ngaahi foʻi lea foʻou ʻi he lea faka-Falanisee pea ʻiloʻi ʻaki honau loto ʻa e meʻa naʻa nau sigified. Naʻe hoko ia kiate au ʻikai mateuteu lelei ki he lēsoní pea ui ki he palakipoé ʻa e ʻaho ko iá; Naʻa ku vaivai ʻi hono fakahoko ʻene kole kae ʻikai ko e ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi heʻeku fakahaaʻi ʻa e setesi ko ʻeni: Misisi, ʻoku ou Ko e Polani au pea ʻoku ou tui te u nofo ʻi Polani, ʻoku ou tui ʻoku ʻikai ke u maʻu fie maʻu ki he lea faka-Falanisee. Naʻa ku pehe ko ha fakavalevale ʻoku mahino; Naʻe hao ia meiate au ʻo hange ʻoku inadvertab = naʻa ku ʻamanaki mo e kovi taha. ʻIo, ʻikai ko ia pē! Naʻe pehe mai ʻe heʻeku tama, ʻi heʻene sio fakamamaʻu mai kiate au, Te ke lava fefe ʻo lea ʻaki ha meʻa hange ʻoku ke ʻiloʻi hoʻo moʻui ʻi he laka ki muʻa; he ʻikai ke ke lava ʻo ʻiloʻi ia; ʻOku ʻikai ke ke ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo ʻeni ʻe lava ke hoko ia kiate koe. Ko e lea ʻa e kau palōfitá! I ʻiloʻi ko e Laumālie Māʻoniʻoní naʻe folofola maí ʻi he momeniti ko ia ʻo hoku kahaʻu. Naʻa ku fakatomala mei heʻeku Ngaahi lea kole fakamolemole ki he kalasi kotoa pea ʻoku ou ʻilo ʻi he taimi ni ʻi he hoko ʻa e ngaahi lesoni faka-Falanise ko ʻeni mahuʻinga ki hoku kahaʻu ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻeku ngaue moʻoni. Ko e ngaue ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ʻo e 1970. Ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonu ke u fai ʻaki ʻeku moʻui, naʻa ku lotu ʻi he ʻEiki ko Sīsū lolotonga ʻeku ngaahi ʻaʻahi ki he tāpanekale ʻo e Siasí toʻomataʻu ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku ʻapiako nofomaʻu ki ʻa e kau pule ʻi he kamataʻanga ʻo e faʻahitaʻu ʻo e aʻu mai. Naʻe aʻu ʻo lava ʻe he kaunga ngaue ʻo ʻai ke u Ko ha fakangalingali lao ia ʻoku ne ʻiloʻi au kapau ʻe fakaʻaongaʻi ki he maʻu kalasí. Naʻa nau takihalaʻi ʻeku uasi pea ʻi he vaeuaʻanga malie ʻo e poo naʻa ne tokoniʻi au ke u ʻa hake ʻo sio ʻoku Kuo ʻosi taimi ke tuʻu hake pea ke ʻalu ki he pongipongi. Aʻu atu ki he matapaá Naʻa ku ʻilo ʻoku kei tapuni pe ia lolotonga ʻeku maluʻi ʻiloʻi ʻeku ngaahi holi ke ʻalu ki he konga kimuʻa ʻo e Pongipongi: naʻa ne fanongo ki he longoaʻa pea ne ʻalu ʻo talamai e meʻa houa ʻe taha; Naʻe mahino leva kiate au naʻe Ko ha fakakata pea ʻi he pongipongi naʻa ku mohe lelei ke liʻaki ʻeni taimi ʻe niʻihi. Naʻe ʻikai grâve! Naʻa mau kata ʻo lahi ange ʻi heʻeku maʻulotu angamaheni ʻi he uike ʻI hoku kolo foki kimuʻa. Kimuʻa siʻi pē he Kilisimasí naʻe fai ʻe he taula ʻo e kolo ʻoku ne fakaofi mai kiate au pea ʻomi ke u ʻalu ki Ci okatopakowice ʻi ha holomui loloa he uike maʻa e fanau ako maʻolunga ʻe he taiosisi ʻo Tarnów. ʻOku ke te ke moʻui ʻaki e ngaahi ʻaho maloloo mo ho famili pea te ke ʻave leva ʻa e lelue ki Ciííkowice. ʻOku ou lesisita koe? Felotoi ki hono ʻuhinga ʻIkai ha feinga ke sio? Ko ia ne u ʻalu leva. Ka Naʻá ku foki mai ʻi he puputuʻu kakato. ʻIkai ʻoku ʻikai ke u loto ke u diocesan taulaʻeiki. ʻOku ou saiʻia he cassock, ka ʻoku ʻikai ke u ʻikai ke ke ʻi heni ka ke ʻalu ki ha feituʻu kehe; ke faifekau! ʻ Io, ka ko e fē ʻ a e feituʻu mo e founga! Naʻa ku nofo ke lotu ʻo kole ki he ʻEikí ha faʻahinga fakamatala. Naʻe vave pē e fanongo mai ʻa e ʻEikí kiate aú! Ko e founga ʻeni Naʻe hoko ia. Hili e Kilisimasi ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu foʻou 1971 ko e DIrector ʻo e ʻI he akoʻanga maʻolunga, naʻe haʻu ʻa Bogdan Lis ki heʻemau kalasi ke pehe ʻoku Misisi Barabara Kruczek Proffesseur ʻo e Polani mo e poto he laukonga Naʻe malad pea ʻoku fakaafeʻi kitautolu ke tau nonga pea fai fakalongolongo pe ʻetau ngaue fakaako mei ʻapi. Naʻa ku tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo Kazimierz Naʻa ku sio mo Kotlarz kuo ne haʻu mei hono ngaahi sila takafí. Naʻe haʻu ʻa e fakakaukau kiate au mei Sio pe ko hai te ne fai ki ai ʻ ene ngaahi tohí. Pea ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻi ha ngaahi miniti siʻi ne u sio ki heʻene tohi: ko e Fineʻofa ʻo Kalaisi ʻi Poznañ. Lolotonga e kiʻi maloloo ne u fakaofi atu ki ai ʻaki hono ʻeke ange pe ko e ha ʻa e kautaha ko ʻeni. Ko ʻene tali ʻeni: ʻe anga fefe? Naʻa ke mamata ki he meʻa ni naʻa ku tohi discreetly! ʻOku ʻikai ʻIkai ke lelei e meʻa naʻa ke fai! ʻOku ʻikai hoko ʻeni! Paasi ʻene ʻitá Pea ʻoku ou foki mai kiate ia pea u toe fai ʻa e fehuʻi, ka kuo ne fai ha lesoni fakaeangamaʻa: ʻoku ke sio ki he meʻa naʻa ke fai discalibates koeʻuhi ke u ʻoatu ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻi ha Seminā? Kae fanongo mai kiate au! ʻOku ke moʻoni naʻe ʻikai ke u naʻe ʻikai ke tonu ka ʻoku ou mahuʻingaʻia ai; ʻOku ou ʻi kumi ha meʻa pehe. ʻOku C4 moʻoni? Hone ʻIo! ʻOkú ke ʻi fē he hoʻatā ní? ʻI heni ʻi ʻapiako ʻOku maʻu ʻe he ʻapiako nofomaʻu ʻa e ʻapiako ki he ngaahi ʻekitivitii makehe. Te u ʻoatu e fakamatalá. Pea ʻoku naʻe haʻu mo e fanga kiʻi tohitufa ʻa e Kautaha ʻa Kalaisí. Taha Naʻe haʻu kiate au ʻa e ngaahi fakamatala: ko e hingoa: ngaahi laumalie ʻOku mole ʻa e kakai fefine Polani ʻi muli ... I Naʻa ku tangi pea naʻa ku ʻiloʻi ʻi he meʻa ni ko e ʻEiki ko Sīsū ʻokú Ne folofola mai kiate au ʻi he ngaahi leá ni: Haʻu ʻo muimui ʻiate Au, he ʻoku ou fie maʻu koe! Naʻa ku fai ha tohi ki he Seminā ʻa e Fineʻofá ʻo Kalaisi ʻi Poznañ pea naʻe ʻalu ʻa e toenga ki feituʻu. ʻOku hoko mai ʻa e Bac. ʻOku tau toko tolu ke toʻo he lelue ʻi he ʻaho 14 ʻo ʻAokosi 1971 ʻi Stary Sczcz tauʻanga lelue ki Poznañ: Kazimierz Kotlarz, Józef Migacz mo au.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha tangata au-1
Kotoa meʻa ne u tohi fekauʻaki mo ʻeku fononga fakalaumalie, kuo u Fakahoko ʻi ha ʻaho pe ʻe taha: naʻe hoko ia ʻaneafi, ʻaho 12 ʻo Siulai 2014. mei he tuʻituʻia ki he taʻu taʻu 19, ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke u lava ai ʻo sio ki heʻeku kolisi ke hiki e tuʻasila ʻo e seminaa, ne u maʻu Ko ha fakamatala mahuʻinga ki heʻeku moʻui kotoa hili mo ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. ʻOku ou fie maʻu he taimi ni ke toe lau ʻeku moʻui ʻo e fanau, toʻu tupu mo e toʻu tupu, hange ko e fakafeʻiloaki mai ia kiate au ko ke tupulaki humanly mo faka-Kalisitiane. Tafaʻaki ʻe ua ʻo e ko hai au: ʻo ha tangata mo ha Kalisitiane, Te u fakamatalaʻi māmālie ange kinautolu ʻi he meʻa ne u faí. ʻaneafi. Kuo pau ke ʻoua naʻa ku hiki mai ha meʻa, kapau ʻe lava, mei he kahaʻu ʻikai ki he meʻa ʻi loto pe ko e founga. Ko e Laumālié Pē ʻOku tokoniʻi au ʻe he tokotaha Maʻoniʻoni ʻoku ne ʻiloʻi lelei au ke u manatuʻi e anga ʻeku sio he taimi ko ia ʻi he vahaʻa ʻo e 1952-1971 mo e mamani, ʻi tuʻa, mo pea mo ʻeku moʻui fakaetangata mo fakalaumalie ʻi hoku loto. Kuó u ʻosi tohi e ongo foʻi lea ko iá haʻu ki heʻeku fakakaukaú: ngāué mo e lotú ko e ngaahi ʻulungaanga ʻo e tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻeku moʻui mo ʻa e moʻui ʻa hoku famili kotoa, tautautefito ki heʻeku ongomatuʻa ko Antoni mo Janina. ʻOku ʻikai ke tau ngaue? Ko e ha leva e meʻa te tau kai? Naʻa ne Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻeka siʻi pe naʻa mau to ai ʻuluʻakau mo e feituʻu naʻe tupu ai ʻa e vesitapolo; Ka ko e Naʻe fie maʻu ʻe he famili ha meʻakai lahi pea mo e vala. Naʻe maʻu e sīpingá mei heʻetau Mātuʻá; naʻa nau ngāue taʻetuku; Naʻe ʻikai ha paʻanga, ko ʻeku ʻuhinga dêpot. ʻI he tafaʻaki ʻe taha: naʻe hoko naʻe pau ke ʻalu ʻa e tangataʻeiki ngaue maʻa e kakai kuo nau ʻosi totongi ia lahi e meʻa naʻa nau loto ki ai. Taha ʻe lele hili ʻa e maturities mo e ngaahi moʻua kapu ʻa e loki talitaliʻanga. ʻOku totonu ke fai ʻe he taha kotoa ha meʻa ke ʻai ia ke toe lelei ange. Ko e ngaahi taʻu ʻeni faingataʻa ʻi Polani: ko e tau naʻe ʻi he mamaʻo ʻo e taʻu ʻe hongofulu mo e pule ʻi he fonua ʻo fakatatau ki he ngaahi lao ʻo e tau ʻoku ui ko e momoko. Ko e ʻea ʻi homau feituʻu naʻe Tautautefito ʻi he faʻahitaʻu momoko mo momoko, mo ha ngaahi Sinou. Ko e fiefia ʻo e sledding mo e sikii ko ʻemau fiefia fanau pea ʻi he faʻahitaʻu mafana ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi vaʻinga Naʻa mau faʻu ha fiefia. ʻOku ʻikai ke tau Naʻe ʻikai ke mau ngaue, naʻa mau malolo mo vaʻinga. Ko e ʻapiako ʻomi kiate kimautolu ʻa e feohi mo e fiemalie ʻo e laka ki muʻa ʻi he ʻilo fakasaienisi mo fakaetangata; Ka ʻi he meʻa ni Fakatokanga: ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻi he meʻa ʻoku tau talamai ʻi ʻapi pea ʻi he lotu pea ko ʻeni Tuku ke fakahā mai kiate kitautolu ʻi ʻapiako fekauʻaki mo e hisitōliá Polani; kau ki he taú mo e melinó; ʻi he fatongia ʻo ha fakafoʻituitui mo e sosaieti; kau ki he fakalakalaká mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga; Naʻe fie maʻu ʻe ha fakakaukau ke lavaʻi ʻene ngaahi popoaki ʻi he meʻa kotoa pe; ʻOku siʻisiʻi ange ʻeni ʻi he feituʻu ʻuta ʻi he ʻa e kolo; ʻa e taimi ʻo e akoʻanga maʻolunga naʻa ku fakatokangaʻi lahi ange ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa. Naʻa nau fie maʻu ke sio ʻoku mau fakakau ʻi he Socialist ngaue ʻa e toʻu tupu, ke hao mei ai, ʻoku ou lesisita ʻi he Sikauti. Ka ʻoku ʻikai foki ke ʻi heni ʻa e meʻa kotoa pe mahino. Naʻe pau ke mau ʻave ʻa e ngaahi fuka ki he ʻaho 1 ʻo Me fakaʻaliʻali Kulokula; Kapau ko e maka ʻo e ngaahi kaveinga fekauʻaki mo e Naʻe holoa behaviour. Ko ʻeku Tamai naʻa ne ako ʻa e hisitolia moʻoni ʻo Polani; ʻi he Siasi Naʻe ʻi ai ha surviilance ʻi he sosaieti, ʻe collaborators naʻe mahamahalo ʻa e kakai pea mau pehe Ko e meʻa ʻeni ʻoku hoko ʻi he vahaʻa ʻo e loto falala. Ko e Talēkita ʻo e ʻApiakó toe ʻalu foki ki he Sapate ko e fakaʻosi mo e ʻuluaki ke hu mai ki tuʻa. Naʻe ʻikai ke mau ʻilo e meʻa ke faíSer. Ko ha tokotaha tui nai ia? Ka ko e ʻuluaki sekelitali ia ʻo e ʻAlu ki he kolo ofi mai. Naʻe ʻikai ko e mamahiʻi fonua lau lelei ʻi he ako; Naʻe fie maʻu ke e ki Ko e Socialist fakavahaʻapuleʻanga. ʻOku tau mamaʻo mei he tauʻataina mo e temokalati. Ko e fehuʻi ʻo e ngaue mo e politiki ko e Naʻa na fakatou fehuʻi ki hoku tangata ko e lahi taha Taʻu kei siʻi: te ke lava ʻo fakalea pehe. Ko e ngaahi fakakikihi ʻo e konga ʻo e Naʻe ʻikai foki ke taʻe-malava ʻa e lolotonga fakaʻofisiale Ko e moʻoni; Hangē ko ʻení: naʻe fai pē ʻe hoʻo ongomātuʻá ha toko ua pe tolu Kalasi mo koe? Sio ʻoku ke ʻosi ʻi he Ko e kalasi hono nima pea ʻoku taʻetotongi! Taʻeʻilo mo e laukongá pule kimuʻa ʻi he taimi naʻe capitalists ai ʻa e puleʻi pea ʻoku ʻi ai ha fakalakalaka lahi he taimi ni sitepu? Naʻe mateuteu ʻa e fakaʻaliʻali ke manukiʻi ʻa e kau maʻu mo e magnates ʻo e kuonga muʻa. Tuʻo Taha Naʻe fokotuʻu au ke u fakafofongaʻi Taha ʻo kinautolu pea naʻe manukiʻi au ʻi Naʻe hoko ʻa e fakaʻaliʻali ko ʻeni ko ha mamahi pea naʻe fakapipiki au ko e hingoa ʻeni ʻo ha tangata koloaʻia; Naʻe ko e bizarre lahi ange koeʻuhi he ko ha fanau au ʻa e Famili tokolahi ʻi he lotolotonga ʻo e kau masiva taha ʻi he kolo. Naʻa ku maʻu ʻeni Ngaahi vaʻinga paongataʻa mo taʻe totonu ʻi heʻene hoko ko ha tangata concient ʻo hoku ngeia. ʻIo, ko e foʻi lea ia: ko e ngeia ʻo e masiva. Kuo u ʻosi lave ki he meʻa ko ia ʻo ha vahenga taʻe totonu ne u maʻu pea ko e Naʻe pehe mai ʻe he fefine kiate au: ka naʻe fafangaʻi koe lolotonga e taimi ko ia naʻa ke ngaue mo kimautolu! Naʻe moʻoni, ka ʻi he taimi tatau Taimi: ʻOku totonu ke foaki mai kiate au ha zlotych ʻe hongofulu tupu, naʻa ku tui ki ai. Naʻa mau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e tukunga ʻo ʻeku kei siʻi pea ʻa e nounou ʻo e kumi ngaue. Ko hoku fakavaʻe ko e Tauhi ʻo e vaotaa pea u kole ange ke ne ʻomi kiate au lolotonga e mahina ʻe ua ʻo e malolo ʻeveʻeva ke lava ʻo maʻu e paʻanga ke fakapapauʻi hono fakatau ʻo e ngaahi meʻa ki he ʻapiako. Naʻa ne fakangaueʻi au taʻe ʻi ai ha aleapau pea naʻa ku ngaue ʻi he Vao ʻakau solo ʻi hono fakamaʻa ʻo e fonua koeʻuhi ke ʻE lava ke tupu ʻa e fanga kiʻi ʻakau iki encumbered. ʻOku ʻikai ke u toe Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki te u maʻu ha kiʻi meʻa siʻisiʻi pehe ʻi hono fakafehoanaki ki he ngāue ʻoku ʻoatú; ʻOku ʻikai ke u lea ʻaki e meʻa naʻe hoko ʻi lipooti ki heʻeku ngaahi fie maʻu! Naʻa ku ako ai ke ʻo ʻikai toe siʻi hifo ʻi he intimidly maluʻi hoku ngeia ʻo e tangata. Naʻa ku angatuʻu ka naʻa ku ʻiloʻi Naʻe ʻikai lava ke liliu ʻeni ʻe he Taʻefiemalie ʻi loto. Naʻa ku feinga ke Talanoa mo e kakai naʻa nau fai taʻetotonu kiate au. Pea ʻoku ko ha ʻaloʻofa fakanatula ia ʻoku foaki mai kiate au ʻe he Tupuʻanga: intelligently faingataʻa ʻa e meʻa ʻoku hange kiate au taʻetotonu. Ko ha tangata fakafilosefa au! ʻOku faʻa ngaohi au he taimi ʻe niʻihi ke u manuki pea kuo u lau maʻu pe ia ko ko ha ʻaloʻofa mei he ʻOtuá. Ke u lava ʻo fakakaukau, ke u fakahaaʻi au; fakafepakiʻi mo fakafepakiʻi: ngaahi fakakikihi mo e fakakikihi; feinga ke fakalotoʻi e taha kotoa ʻi he ngaahi ʻuhinga ʻo e ngaahi totonu fakalangí ngaahi totonu ʻa e tangata. ʻI he pongipongi ko ʻeni ʻo e ʻaho 13 ʻo Siulai ne u maʻu ko ha popoaki fakamamahi mei ha vaʻakau fekauʻaki mo ʻa e taʻemalava ke fakafiefiaʻi ʻa e Ko e tokolahi ʻo e kau ngaue Polani ʻi he fuamelie ʻoku nau toli ʻi he Ares ʻa e feituʻu ʻoku nau nofo ai talu mei he Chef Siamane ʻoku kei maʻu pe ʻeni Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he Sapate ke ngaue. Lau ʻeku fakamoʻoni Fekauʻaki mo ha nofo popula fakaonopooni ne u fokotuʻu ʻi he saiti ni ʻoku ʻi ai ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi, pea ʻe mahino lelei ange kiate koe ʻa e tau Naʻe teuteuʻi au talu mei heʻeku kei siʻi ʻe he Mafimafi Fakalangi. Ko e ngeia ʻo e tangata ʻoku ʻOku tau maʻu, pea ʻoku ou lea ki he tuʻunga tangata pe fefine mo e tuʻunga tangata pe fefine, ʻoku ʻikai ke haʻu ia kiate kitautolu ʻi he finangalo ʻo e tangata Fakatemokalati pe ʻikai, ka ʻoku maʻu fakahangatonu ia mei he ʻOtua ko e Tupuʻanga mo ʻeni ʻi Heʻene ʻAloʻofa. ʻIo, ko e tangata au ʻi he ʻaloʻofa fakanatula ʻa e ʻOtua. Kuo fuoloa ʻemau fie maʻu, pea talu mei he taʻu motuʻa ʻo e fakamaama, ʻo tekeʻi ʻa e ʻOtua ki ʻa e maama pulipulia pe, ʻa ia ʻoku lau ʻikai ngata aiʻi he taimi pe ko ia irrel, virtual, faʻahinga ʻOupiamu maʻa e vaivai; pea ʻoku tau tauʻi ʻa e ʻao ʻo e ʻOtua ʻi ha feituʻu pe ʻoku ʻi ai e tenga ʻo e ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo ia. Ko e fefaʻuhi tatau pe ia ʻo e fascists, Marxists, Darwinists, kau kominiusi, socialists mo e ala meʻa pehe; Naʻa mau toʻo ʻa e hingoa Fakamaama ki he fakakaukau ko ʻeni, ka ʻoku ʻikai ke tau pehe koeʻuhi ʻoku ʻikai tui ia ko e ʻangelo angatuʻu mo hinga ʻOku ʻi he Tohi Tapu ʻa e huafa ʻo Lusifaa ʻa ia ko hono ʻuhinga: mama. ʻE unmasked pea ʻe mahino ki he fanau iki ʻa e meʻa Ko ha fehuʻi ia. Ko e tangata ʻoku ou maʻu ʻene ngaahi totonu pea Ko e ʻOtua ʻa e fuofua tokotaha ke maluʻi kinautolu ʻo aʻu ki he ʻI he taimi ʻe niʻihi. ʻAtama, ʻoku ke ʻi fe ʻi hoʻo ngaahi totonu? Ko e ʻOtuá ʻokú Ne fuofua fekumi ki he tangatá hili ʻene angahala pea fai ange ʻa e fehuʻi ko ʻeni: ʻOku ke ʻi fe? Naʻa ku tanaki atu ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻeni ʻe tolu: ʻaki hoʻo ngaahi totonu. ʻOku Ko e fua ʻo e meʻa ne u aʻusia ʻi he lelei mo e kovi, talu mei ʻeku kei siʻi. ʻOku ʻahiʻahiʻi ha taha ke ne maumauʻi ʻa e kiʻi fakaʻilonga ʻo e Mafai Fakalangi ki he, ʻoku tui loi, fakalahi hoʻo ngaahi totonu! Ko e ha ʻa e madness? ʻOku tau fakatokangaʻi-mo hono ʻiloʻi naʻa tau hala mo e ʻOtua ʻoku tanaki mai ʻe heʻene mama, kuo kakaaʻi ha taha, pea ʻokú Ne hāʻele mai leva ke fekumi ki heʻetau fakatomalá ke fakamoʻui kitautolu: ʻAtama, ʻoku ke ʻi fe ʻi hoʻo ngaahi totonu? Pea ko hai naʻá ne tala atu naʻá ke telefua koeʻuhí ke ke manavahē kiate au? Ko e ʻOku fie maʻu ʻe he ʻaloʻofa fakanatulá ke tau lotofakatōkilalo lolotonga ʻetau fakahaaʻi ʻene ngaahi fehālākí pea kole fakamolemole. Pea ko e hā ʻoku fai ʻe ʻĀtamá, ʻi he taimi ʻoku fehuʻi ange ai ʻe he ʻOtua fekauʻaki mo ʻene angahala? ʻOku ne valokiʻi Hono uaifi! Ko ia ʻa e culprit! Fēfē ia? Ko e ha ʻa e Ko e hā ʻ okú ne leaʻakí? Ko e hā ʻene tali ki he fehuʻí: Ko e hā naʻá ke fai ai iá? ʻOku ne toe fekumi foki ki he culprit! Naʻa ne tuhu ki he ngata pea ʻoku ne feinga ke fakatauʻatainaʻi ia mei hono ongoʻi halaia ʻi heʻene ngaahi ngaue pe ʻaʻana. ʻOku fakaofo ka ʻoku nonga pē ʻa e ʻOtuá pea ʻave ʻa e tafaʻaki ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá kia Lusifā. ʻOku fakamalaʻiaʻi ia ʻe he tangata: ʻoku moʻulaloa ʻa e mamani ki fakamalaʻia koeʻuhi ko e tangata; Fenctement ngaahi ongo ʻa e tangata mo e fefine ʻi heʻene fekauʻaki mo e tangata ʻe ʻikai ke fakapapauʻi, ka ʻoku ʻikai toʻo ʻe he ʻOtua ha taha ʻo e ngaahi totonu ʻoku Ne naʻe ʻuluaki foaki; ʻOku ne tanaki mai ha foʻou ngaahi totonu; ʻa e ngaahi totonu ki he fakatomala, ului, fakamolemole mo e ki he huhuʻí! Ka he ʻikai lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi totonu foʻou ko ʻeni. ʻi he maama foʻou ʻoku fakatupu ʻe he ʻOtua ʻiate Ia koeʻuhi ko Ia ʻa e Tolu Tahaʻi ʻOtua Maʻoniʻoni pea ko ha mamani ia taukakapa: ʻikai ngata pe ʻi heʻene pulipulia ka ʻi ha toe faʻahinga meʻa pe pea faʻahinga; ʻOku ʻi ai pe ʻa e tokotaha ʻoku tui ki he ʻa e Tolu Maʻoniʻoni: ko e Tamai mo e ʻAlo pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí ʻa e keychains. Pea ʻoku ʻikai ha toe lea kehe ʻo e ʻo pehe ko e huafa pe ʻo Sisuu. Tokotaha Pē Huhuʻi ʻaki ʻa e ngaahi totonu mo e mālohi kotoa pē ʻi he Langí pea ʻi he Mamani.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha tangata au-2
Taha ko philisoph ia ʻo Nauture. ʻIkai? ʻOsi fokotuʻu ha Fehuʻi pe ko e ha, ʻoku fakaafeʻi kitautolu pe ʻoku tau fakaafeʻi ʻa e tokotaha ke filosofia! Ko e lea ngāue ʻoku haʻu mei he ʻofá Poto (Pilo-ʻofa, Sofia-poto). ʻI he natula ʻo e tangata: Ko e ʻ ofá ʻ oku fakanatula pē ia pea ʻ oku ʻ ikai ko e ʻ ofá ʻ oku taʻefakanatula! Ko e potó ko e fehokotakiʻanga ia ʻ i he vahaʻa ʻ o e Tokotaha - Fakatupú mo e meʻamoʻ Ka ʻikai ʻOku ʻikai ko ha poto ʻeni ka ko ha sham. Ko e Impostor Ko ha taha ia ʻoku fakakaukau ko ha tangata poto ia pea ʻoku ne feinga ke angatuʻu ki hono Tupuʻangá ʻi he ngaahi founga kehekehe ʻaki e Kamata ʻaki haʻane pehe ʻoku ne taʻe tui ʻOtua. ʻOku ne fie Mahalo ʻoku pehe ʻoku apolitical pe fakapolitikale Tonu, ka ʻoku lahi tatau pe: ʻoku ne fie maʻu ke fakafepakiʻi ʻOtua. Ko e fehuʻi ʻo ʻene moʻui pe ʻikai ʻoku fika ua ia kiate ia. Ko ʻene kau tokoni ofi taha ʻa e agnostics! ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻIkai, ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo ʻilo, ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha taha ʻa e ala meʻa pehe. ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻe he tokotahá ni Ko kinautolu ia ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi pea ʻoku nau loto ke ʻoua naʻa ʻikai ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo ia pea ʻe ʻi ai ha nonga, ka ʻikai ʻoku Ko hono olá: ko e ngaahi tau ʻ o e ngaahi lotú. Tokotaha Kotoa Pē ko ia ai ko ha filosefa ka ʻoku perverts ha niʻihi. Naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻikai fie fekumi mo ʻilo ʻa e moʻoni, fakaʻofoʻofa pea mo e lelei. Ko e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga fakanatula ko ʻeni ʻe tolu ʻoku ʻikai faitaha ʻo hangē ko e finangalo ʻo e ʻEiki ko e ʻOtuá: ko e Tamaí pea mo e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní: ko e Tolu Tahaʻi ʻOtua Māʻoniʻoní. Naʻa nau ʻoku taha pe. Ko e kiʻi tolu siʻisiʻi ʻo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e ko e ʻ ata ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Lahi mo Māʻoniʻoni Tahá. ʻUluaki ʻOku fekauʻaki ʻa e Fakatupu Fakalangi mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ko ʻeni. Haʻu ʻa e tangatá hili ia pea ʻoku ne moʻulaloa kiate kinautolu ko e fakavaʻe ʻo hono ngeia. Moʻoni ʻi hono ʻuhinga, fakaʻofoʻofa ki hono manatu mo lelei ki hono finangalo. ʻĀtama, ʻi he feituʻu ʻi he ʻOku ke ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa? ʻUluaki fehuʻi ʻi he hisitōliá pea ʻe hoko foki ia ko e fakaʻosi ki he tokotaha kotoa pe! Fakakaukau ʻOku ʻikai ke ʻi ai ia ʻo hange ko e fie maʻu ʻa Decartes. ʻOku ou tui ʻoku ou ʻi ai, Ko e sham lahi taha ʻeni ʻi he hisitolia ʻo faʻahinga ʻo e tangata! ʻOku ʻi heni ʻa e ngaahi taimi ʻo onoponi mo modernist ʻOku ʻuhinga ʻa e laukau mo e laukau ki he Toho ha kakai tokolahi ke malaʻia! Kotoa totalitarian mo e ngaahi fakakaukau Fakatemokalati ʻoku nau foaki kinautolu ʻOku makatuʻunga ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e fakalakalaka ʻi he Fakamatala paongataʻa ʻa Decartes: ʻOku ou tui pea ko ia ʻoku ou ʻi ai. Kapau naʻa ne pehe: ʻOku ou ʻofa ʻiate au, he ʻikai kovi pea He ʻikai ke vale ʻa e kakai hange ko ia. Meʻapango! ʻOku ʻikai ke toe fakakaukau ʻa Decartes ia ʻoku ʻikai ke ne toe: Ko ha fakakaukau ia ʻo e mate. Pea naʻa nau hiki mai ʻOku mate ha tokolahi ʻi he ngaahi fakakaukau ko ʻeni talu mei he angatuʻu Faka-Falanise. Pea ʻoku ʻikai tuku ʻenau tutuuʻi ngaahi kona ʻoku kamata ʻaki e fanau iki mo e ngaahi polokalama ako. ʻI heʻeku kei siʻi naʻa ku ʻosi fehangahangai mo e ngaahi meʻa ni kotoa pea ʻoku ou ʻilo mei Ko e ha e meʻa ʻoku ou talanoa ki ai! Kuó u ʻosi lave ki he Ko e fakakaukau ʻa Tauini mo ʻetau talekita naʻa ne ʻai ke tau lau Ko e kaveinga ki he tupuʻanga ʻo e tangata mei he Fanga ngeli. Naʻa nau ʻai ke mau lau pea naʻe ʻikai ke ne tui ki ai Naʻe ʻikai koeʻuhi he naʻa ne talanoa ki he ngaahi fakaʻata makehe naʻa ne fai .part; Ka ko e maumau naʻe fai ki he kakai kei talavou Laumālie ʻo e fānaú? Naʻe ʻikai mahuʻinga ia kiate ia? Ko hai he ʻaho ni Fakapapauʻi kotoa ʻeni? Ko e Minisita ʻo e Ako Nationali? ʻOkú ke pehē? Ko e kau filosefa "ʻoku ui" hange ko ʻOku toe fatongia ʻaki foki ʻe Decartes mo ha niʻihi kehe ʻa e maumau fakatupu ki he faʻahinga ʻo e tangata ʻa Hitila, Sitalini, mao, BNe mo ha niʻihi kehe: ʻe kole ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻa e meʻa tatau fehuʻi: ʻ Okú ke ʻ i fē mo e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní? Lahi: Ko e Tamai mo e ʻAlo pea mo e Laumalie Maʻoniʻoni mo e Feituʻu ʻOku ke ʻi he tolu fakanatula ʻa e siʻisiʻi: ko e moʻoni Fēfē ʻ a e fakaʻofoʻofá mo e leleí? Ko e ha ʻa e kaka? ʻo e Decartes philisoph? Naʻa ne fie maʻu ke ʻuluaki pea naʻa ne absolutized ha konga ʻo e moʻoni ʻaki haʻane ta
"ʻOku ou" ko ha feʻauhi ʻa e tangata mo e fakalangi "ko au". Kia Mosese ʻa ia naʻa ne fakapapauʻi ʻoku fakaha ʻe he ʻOtua Ia ʻaki ʻEne fakaha kiate ia Hono huafa, Naʻe momou ʻa e ʻOtua ke fai ia pea ʻoange kiate ia ʻOku ne pehe, "ko au ʻoku ou ʻi ai." ʻOku vaʻinga ʻa Decartes mo e Fakahā ʻaki hono fanongonongo ʻe lava ʻe he tangatá ʻo ʻo fai atu mei heni taʻekau ai ʻa e ʻOtuá; ʻe muimui ʻi he hala ʻo e niʻihi kehé hange ko e lea ʻa Makisi, Nitche, Sartre, mo ha niʻihi tokolahi kehe ko e SI Decartes: ʻOku ou tui ko ha tangata au, he ʻikai ha palopalema. Kuo foaki mai ʻe he ʻOtua kiate kitautolu ʻi natula ha ivi ke fakakaukau? ʻOku sai ia, ʻoku sai ia, ka tuʻunga ko ia: ke kamata ʻaki, he ʻikai toʻo ʻe ha taha ha taha maʻa e ʻOtua, koeʻuhi Ko e ʻuluaki ʻahiʻahi ʻeni ʻi he Ngoue ko ʻĪtení: Te ke tatau mo e ʻOtuá ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻa e leleí mo e kovi. ʻOku tau fakasituʻaʻi ʻa e Tohi Tapu pea toe kamata ʻa e fakavalevale ʻo e Falala ki he manu pea ʻoua ʻe toe fakafalala ki he meʻa ni naʻe folofola ʻa e ʻOtua ko e Tupuʻangá talu mei he kamataʻangá!
Ko ʻEku Ngaue-ko ha tangata au-3
"" Ko ʻeku ʻOku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahaló ʻa e ngaahi mahaló pea ʻoku ʻikai ko hoku ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá ʻikai ko homou ngaahi halá"-ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá. ʻOku ou fakamālō ki he ʻEikí ni ʻOtua ke ngaohi au ke u launoa pea moʻui lolotonga hoku ʻuluaki taʻu 18 ngaahi taʻu ʻi he feituʻu ʻuta!
Philosophize ʻOku lelei ka ʻoku ʻikai ke tau mavahe ʻikai ko e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ʻo natula ʻiate kitautolu pea ʻiate kitautolu. ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻui fakafonua ki ai lelei ange ia ʻi he moʻui ʻi he kolo. ʻI he taimi naʻe tafoki ai ʻa e kakai tautautefito ʻene Tukuhausia ki he ngaahi kolo ko e mavahe ʻa e tokolahi mei he tui ki he ʻOtuá mo e moʻuí fakalaumālie mo fakalotu fakalūkufua. Ko e ngaahi meʻa fakalilifu ko ʻ ʻOku ʻiloʻi ka ʻoku faʻa fakamatalaʻi ʻi ha founga paongataʻa ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa naʻa ku valokiʻi Ki muʻa. ʻOku ʻave kitautolu ʻe he moʻui ʻi he feituʻu ʻuta ki he ʻOku siʻisiʻi ange ʻa e moʻoni ʻi he moʻui ʻi he kolo. Ngaahi meʻa naʻe faʻu ʻe he tangata te ne lava ʻo ʻai ke ngalo ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtua. Ko e moʻui ʻa fanga monumanu mo e ʻuluʻakau mo e ʻakau mo e vesitapolo mo e vesitapolo fanga kiʻi manu iiki ʻoku nau uʻu kimautolu mo e fanga manupuna ʻoku puna mo e ala meʻa pehe. ʻI heʻetau kei siʻi ʻoku tau ofo ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa lahi pea mo e mana mo e matangi pea ʻuha mo e vaitafe mo e ika ... ʻI ʻapi naʻe kotoa ʻeni pea naʻe ʻikai ha ʻuhila kae ʻoua kuo hoko hoku taʻu 18 ʻo hange ko ia kuo u ʻosi maʻu Lipooti. ʻIkai ha TV; ʻaho pe ʻe taha Ko e letio naʻe ngaue mo e puha ʻuhila. Naʻe ʻi ai nai ha ongoongo? ʻIkai ʻaupito! Naʻe lahi e fakamatala ʻa e kakai ʻi heʻenau feʻiloaki siʻi ange ha meʻa! ʻOku ʻi he kolo ʻa e ʻalunga ki he foʻi fakakaukau pe ʻe taha ʻoku ikuna. Ha Taha ʻOku tohi ʻe he tohi, ʻoku ʻi fe ha meʻa mo e tokotaha kotoa pe ʻi ai lea mei he pongipongí ʻo aʻu ki he efiafí ʻo toe Foaki. ʻOku fakahoko ʻa e kakaʻi ʻo e fakakaukau ʻa e kakai taʻe Tau fehuʻia ha faʻahinga meʻa pe ʻi he foʻi lea fakaʻofisiale pe ʻikai fakamafaiʻi. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ko ʻene ngaue pea ʻoku fakatau lelei. ʻOku fakahoko ʻe he ngaahi fakaʻilonga ʻo e haʻofanga ha fatongia ki he niʻihi kehe pea ʻoku tau fiefia ʻi he vaʻinga ʻo e fufuuʻi-mo e-fekumi ki he vaeua- moʻoni ʻi heʻetau fakalotoʻi ʻa e tokotaha kotoa pe ʻoku ne ʻOku ʻikai pea he ʻikai ke ʻi ai ha taimi pe ʻi he KO E FEITUʻU ʻOKU ʻI AI ʻA E MOʻONI MAKEHE. ʻOku lelei e natula ʻo e tangatá mateuteu ke maluʻi kinautolu mei he sham ko ʻeni Fakalukufua. Ko e Natula ʻo e ʻOtuá mo e Natula ʻo e Tangatá ʻoku ʻikai ke nau ʻi he tuʻunga tatau ʻo e moʻuí. Ko hai au ʻOku ke ʻi ai pea ʻoku ʻikai ke ke lea ʻaki ʻi heʻene ngaahi ʻinitaviu mystics ʻOtua ko e Tamai kia Seni Katalina ʻo Siena, ko e patroness ʻo ʻIulope mo e toko nima kehe: Seni Benedict, Seni Sili, Seni Mefotiasi, Seni Bridget mo Seni ʻEita Sitani. Ko e natula ʻo e Tupuʻangá ʻoku mahulu atu ia ʻi he tangata kotoa pē ko iá ʻOku lava ke fakakaukau ka ʻoku mahulu hake ia ʻi he meʻa kotoa pe Fakanatula pe. ʻOku fakatupu ʻa e meʻa pulipulia maʻa e kau ʻangelo mo e ke hū fakataha ʻa e tangatá mo Ia ʻi he Fuakava pea ʻi he fetuʻutaki. Ko Lusifā mo hono kau muimuí ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻāngeló ʻOku ʻikai maʻu ʻe he kau angatuʻu mo e kau tangata kovi ha faingamalie ki he mamani ʻa ia ʻoku ui ko e: ʻAloʻofa pe Langi; pe hange ko e ʻa e Ongoongolelei: ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtua, ko e Puleʻanga ʻo e Langi ... I vahevahe he taimi ni ʻeku ngaahi ʻilo mo e meʻa ne u aʻusia ʻi he maama fakakakano ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku ou ʻi aí; Te Ne hāʻele mai Taimi ke vahevahe ai "ko e konga faka-Kalisitiane ʻo ʻeku ʻiloʻanga ". Ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá: moʻoní, ʻOku maʻu ʻe he fakaʻofoʻofa mo e lelei ʻi he mamani fakanatula ʻenau ngaahi tali ʻI he Mamani Pulipulia: Tui, ʻAmanaki Lelei mo e ʻofa faka-Kalaisi. ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻi he mamani fakanatula mahuʻinga: ʻoku ui kinautolu ko e ngaahi ʻulungāanga lelei. Mālohí, fakamaau totonú, fakatokanga mo e anga fakamaʻumaʻu pe fakafeʻunga pē. Ko hotau ʻulungāangá moʻui mei he ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga pe disintegrates ko ʻeni. ʻOku ʻikai ke tau maʻu Naʻe ʻikai fakanatula ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo hange ko e fanga monumanu. ʻOku tau maʻu ʻa e tauʻataina ke ʻalu ʻi he hala totonu Fakahinohino ki he haohaoá. ʻOku ʻuhinga ʻa e tangata ki he Ko Hono fatongia ke hoko ko e ʻatamai poto. Ka ʻoku kafo ʻa e natula ʻo e tangata! ʻOkú ne fie maʻu ʻa e ʻaloʻofa mo e ʻaloʻofa taukakapa ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pe ʻo ʻene moʻui. Tau nofo heni Kei ʻi he moʻuí mo e ʻaloʻofa fakanatulá ʻa e niʻihi kehe. ʻOku ʻikai teitei tuʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻi he hala ʻo e natula; ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku langa ia ʻi he ngaahi ʻulungaanga fakanatula ʻo hono Ngaahi meʻa fakaofo.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha tangata au-4
Naʻa ne ʻOku hokosia ʻa e taimi kuo pau ke toʻo ai ʻa e "ko ha tangata au" fai ha fakamatala ki he ngaahi meʻa pau; Ko e ʻOku makehe ʻa e tangata mo e taʻu motuʻa mo e sutrout ʻi he kamata ke fakahaaʻi ʻe he toʻu tupu ha meʻa lahi ange ʻIkai ngata aí; ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangata; ʻOku tau talanoa he ʻahó ni ʻa e fakalilifu ʻo e toʻonga fakahomosekisuale mo e lesbianity, mahalo ko e lea hono ua ko ʻeni siʻisiʻi ange hono fakaʻaongaʻi ka ʻoku tau ʻiloʻi lelei mei he meʻa ʻoku ʻOku fekauʻaki ia mo e. Naʻe forges foki ʻe ha foʻi fakakaukau ʻe taha ha hala ʻi he ʻOku ʻikai ke ʻikai maʻu ʻa e feituʻu mo e ambiguities ko ʻeni kae ʻoua kuo ʻa e ngaahi tuʻunga maʻolunga taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga fakafonua; ʻa e ʻa e ngaahi lea ʻo e Tohi Tapu ʻi he ngaahi ngaue fakalielia ʻo e faʻahinga ʻoku fakangaloʻi pe fakatangaʻi. Naʻa ku tohi "ngaahi ngaue" pea naʻe ʻikai ke u tohi "ngaahi ngaue" kakai"! He ʻikai lava ke fakamāuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe ha taha ka ko e ʻOtua pe. Kiate au, ʻoku pehe ʻe he fakamau ko e ʻEiki ko e ʻOtua. Ka ʻoku ne fakamauʻi foki kitautolu koeʻuhi pe ko e Ngaahi ngaue ʻoku kamata maʻu pe ʻi he fakakaukau mo e taimi ʻe niʻihi liliu ki he ngaahi lea. Ko e taimi te tau vahevahe ai fekauʻaki mo e moʻui Kalisitiane, ʻe ha mai ʻa e ngaue ʻo e fakatomala ko ko ha sitepu mahuʻinga ki hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá: ʻOku ou vete ki he ʻOtua Māfimafí pea kiate kimoutolu ko hoku ngaahi tokoua kuo u faiangahala ʻi he fakakaukau ʻi he lea mo e taʻe fai ha meʻa ... ʻOku ou fakamālō ki he ʻEikí ʻi heʻeku hoko ko e konga ʻo e Fāmilí Lahi. ʻOku ʻi ai hoku ngaahi tuongaʻane ʻe toko fā mo e tuofāfine ʻe toko tolu. Ko e ʻOku moʻoni ʻa e tangata mo e fefine, makehe mei he ʻeku ongomatuʻa: ko e tangata mo e fefine, naʻa ne fakafeʻiloaki ia kiate au ʻi ha founga angamaheni. ʻOku tau ako ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻi he ʻaho kotoa pe. ʻOku ʻikai ke tatau ke hoko ko ha tangata pe fefine; ʻa e meʻa tatau ngeia ka ʻoku ʻikai ko e moʻoni tatau! ʻOku tau fie maʻu Fakaʻauha e moʻoni ko ʻení ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa ʻi ʻa e hisitolia ʻo e faʻahinga ʻo e tangata. Kuo teʻeki ai ke ʻi ai ha paiolosii ʻikai lahi ha meʻa ke fai ki ai; ʻOku fekauʻaki ia mo natula kotoa tangata ʻa ia ʻoku ʻuluaki ʻi he fokotuʻutuʻu fakalaumalie kotoa pe. Fanga monumanu maʻu ʻenau paiolosii mo e phisis ʻi he tafaʻaki ki muʻa, kae ʻikai ko e tangata! ʻOtua ʻuluaki fakatupu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga fakalaumalie pea toki ko e kau ʻangelo pe mo e tangata ʻi he tatau ʻo e ngaahi Ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga naʻe fakatupu: moʻoni, fakaʻofoʻofa mo e Sai. Ko e ʻuhinga ia hili e pekia ʻa e tokotaha takitaha moʻui, kau ai ʻa e tangata ʻoku smells kovi, ʻoku stinks pea vave ʻa e hoko ʻa e stench ʻo ʻikai makatakiʻi. Ko e ʻ Oku ʻ omai ai ʻ e natula ʻ a e ngaahi fakaʻilonga ʻ o e fakameleʻí ʻ aki hono talitekeʻi ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga naʻe fakatupu ʻe he Tupuʻanga. Moʻui ʻe lava pe ke ʻomi ia ʻe he remede ka ʻoku ʻikai fakapuli ʻi natula ke fakamalohiʻi ia ke ne tali ʻa e kaka! ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi Heʻene fie maʻu aú tangata. Ko ia ʻe lava ai ke ui au ki he ngāue tokoní taulaʻeiki ka ʻi he totongi ʻo e nofo taʻemali; ʻikai ko ia pē, ka ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá pea ko ha tokotaha fakatapui au ʻi he loto ʻo hono Siasi. Taulaʻeiki fakalotu: ko ha ʻaloʻofa, ʻEiki. Ka ʻoku tau ʻoku teʻeki ai ke u ʻi ai kimuʻa ʻi hoku taʻu hongofulu mā valú Ngaahi Taʻu. Tau toe foki ki he taimi ko ia ʻo ʻeku kei talavou. Taha taimi ʻoku ou manatuʻi ai ha kiʻi taʻahine naʻa ne maʻu ha meʻa lahi ange Lahi fau: ʻOku ou manatuʻi hono hingoa mo e hingoa fakafamili: Grazyna Krzyzostaniak. Naʻá ne fuʻu fakaʻofoʻofa ʻaupito. Naʻa ne ʻomi kiate au tafoki fakaʻaufuli mei hoku loto kotoa; ka naʻe ʻikai ke u tala ki ha taha mo ia. pea ʻikai foki. Pea naʻa mo ha ngaahi mahina siʻi kimuʻa ʻi he Bac ʻi he Lycée; Naʻa ku talaange ki ai ʻoku ou saiʻia ai pea naʻa ma Naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻe lue lalo, naʻe ʻi muʻa naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí Hono finangaló kiate au pea mo ʻeku ngāué; ko hono hingoá ko Lidia Baziak. ʻOku ou tala ʻa e moʻoní naʻá ku ʻofa ʻiate ia pea naʻá ne ʻofa ʻiate au; pea naʻe angamaʻa ʻemau ʻofá. Naʻa ku talaange ki ai ʻi ha ʻaho ʻe taha lolotonga ha ʻeveʻeva, ʻa ia ne u ongoʻi naʻe ui au ki he lakanga fakataulaʻeikí pea naʻe mahino kiate ia ʻeku moʻuí. Naʻa ku ako hili ʻI he funga siteisit ʻi he Semineli naʻa ne mali ʻi Moszczenica, matapa hoko mei Stary Sczcz ʻa ia ne ma fakatou ʻi he akoʻanga maʻolunga pea ʻi he kalasi tatau B. Ko ha taha naʻe ʻi he Kalasi tatau pe ka naʻa nau ʻosi ʻiloʻi au kimuʻa koeʻuhi he naʻa mau fai fakataha ha taʻu ʻe taha ʻi he Go³kowice-valu Experimental naʻe ngaohi au ʻe he kalasi Naʻe ʻohovale ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻene fai mai ʻa e fehuʻi ko ʻeni ʻi he feituʻu ʻoku tau tipōsiti ʻa e valá ʻi he taimi ʻoku fakahū ai ʻa e ngaahi makatuʻungá; Ko Marcelline Obrzud: Eh! ʻOku talamai ʻe Kazimierz, naʻa ke haʻu ki he Lyceum ke hu ki he Semineli ʻamui ange, ʻIkai? ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻeku talí, ka ko ʻene fehuʻí, kapau. Naʻa ku mahuʻingaʻia ʻi he tamaiki fefine mo Semina ʻi ha fakataha mo ha ʻatamai ʻoku ou mahino kapau naʻe ʻikai ko e meʻa ʻeni naʻe ʻikai ke u lava Ngāueʻaki ke hoko ko ha taulaʻeiki! Ka naʻe pau ke u fai ha fili ʻe tokangaʻi ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ʻa e Tokotaha ʻo e Taupoʻou monuʻia ko e maluʻi. Pea ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia. Ko e ʻOku kei tuʻu pe ke pehe ʻe hoko mai ʻi he taimi ko ʻeni ke lea ʻo kau kiate Ia mo e meʻa kotoa pe ʻoku ne ngaohi ha taha ko ha Kalisitiane mo fai ha ngaahi fili ʻoku pikitai ki ai.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha Kalisitiane au-1
ʻI he Ko hono ʻiloʻi ko ia hoku tuʻunga fakaetangata ʻoku ʻikai ke tau taʻofi sitepu; Ko ha founga longomoʻui moʻoni ia. Ko e konga Fekauʻaki mo e "ko ha tangata au" ʻoku kei hokohoko atu pe ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni ke fakaha au pea ki he niʻihi kehe, ʻoku ou hange ko ʻeni, fakakaukau ki heʻeku Slavic mo e Ko e konga Polani ʻo hoku tuʻunga ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻoku fakaha mai Ko e konga faka-Falanise foki ʻoku ou ʻilo lahi ange lahi ange ʻi he taimi ʻoku ou moʻui ai ʻi he mamani ʻi he taimi pea mo ha faʻu tuʻumaʻu ʻoku ou nofo heni. Ko ʻeni Fakalaulauloto kuo tohi mo pulusi ʻi he taimi tatau ʻOku ou lolotonga fai pe ia ʻi he lea faka-Falanisee; ʻOku ʻuhinga ia ki ha meʻa; ʻOku ou Naʻa ku ʻuluaki tohi ʻi he polani pea naʻa ku fai ia liliu hili ʻa e liliu. Naʻa ku fakakaukau ke fai ha meʻa kehe; ʻOku ou tui ʻoku ou tatau pe mo e vaʻakau ʻo hange ko e Faka-Falanise, te u peheni: ko e toko teau au ki ngaahi vaʻakau ʻe teau mo e peseti ʻe 100 ʻo e lea faka-Falanisee. ʻOku ʻikai ko e ʻakauni ʻikai ke lelei? Pea ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻiló? Ko ha Ko ha meʻa ʻa e tangata kae ʻikai ko e fakafika pe kelekele fakafilosefa pe. Pea ko ha meʻa faka-Kalisitiane ʻeni, te u talaatu. Fakapapauʻi; Kapau te ke lau au ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ʻe mahino kiate koe, ʻi he Ko ia ʻoku ou ʻamanaki pe ʻe pehe! Ko ha meʻa ʻa e tangata mo ha meʻa Kalisitiane. ʻE lava nai ke na mavahevahe? Ko e meʻa kuo fakatahaʻi ʻe he ʻOtua ʻOku ʻikai fakamavaheʻi ia ʻe he tangatá! ʻOku tau anga ki he fanongo ki he foʻi lea ko ʻeni ʻi heʻene fekauʻaki mo e mali ʻa ia naʻa ne fai hili e tipeiti ʻi ha iku ʻo vete mali ʻi he vahaʻa ʻo e kau Falesi mo Sisu ʻi he ʻa e Ongoongolelei. Ka ʻoku ʻi ai ha ola lahi ange ʻo e foʻi lea ko ʻeni. falahi. Pea ʻoku ou tui ʻoku ʻi heni hono tuʻunga mo hono tuʻunga. totonu. Kamataʻi ʻe he Kalisitiane kamata ʻi he papitaiso pea fakapapauʻi ia ʻi he hilifakinima; ʻOku ne fie maʻu ʻa e Fakatatau mo e Eucharist ko Nurriture koeʻuhi ke lava ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni ʻo oʻi kitautolu ke tau ohi ʻe he Tamai ʻia Kalaisi ko ʻene fānau mo e kakai ʻo e langí. ʻI hoku taʻu fitú naʻá ku kamata ʻeku catechism pea ʻi hono taʻu talu mei hoku taʻu hiva mo e fuofua taimi ke u feohi ai, hili e vete hia ʻi he ʻao ʻo e taulaʻeikí Katolika. ʻOi! Ko e hā e ngaahi fepōtalanoaʻaki ne mau faí, ko e ʻEikí Naʻa ku foki mo Sisu mei he Siasi ki mamaʻo ʻo e kilomita ʻe ono! Naʻe vave ʻeku saiʻia ʻi he Naʻa ku pehe loto pe: ʻe lelei kapau te u lava ʻo maʻu ha feohi. tuʻo lahi ange. Naʻe ʻikai ke u loto-toʻa ke fakakaukau ke u hoko ko ha taulaʻeiki ʻI ha ʻaho ʻe taha, neongo naʻe ongo kiate au ʻa e fakakaukau ko ʻeni taimi ʻe niʻihi. ʻOku taʻe-malava ia. ʻOku ke mei he famili masiva; fuʻu masiva ke ako; mo ha niʻihi kehe Ko e fanau ʻoku omi ʻoku ʻikai ke nau tokoni ki he tukunga ko ʻeni ... Ko ia ne u Naʻe ʻikai ke u tui ʻe lava, ka ʻi he taimi pe ʻoku ou manatuʻi ai ke fokotuʻutuʻu mo e fanau kehe ʻi mui Ko e fale tauhiʻanga ʻo e fanga monumanu "ko ha konga lahi ʻo e Siasi ʻi he Naʻe fai ia ʻe he taulaʻeiki "pea naʻe oliʻia ʻi he Gallery. Lolotonga e ngaahi faingataʻa ʻi he va fetuʻutaki mo hoku kaunga ako Naʻe kataʻi au ʻe ha niʻihi ʻo pehe, "Bigôt fuʻu maʻoniʻoni "mo e ala meʻa pehe. ʻI he Siasi kuo nofo ofi ange ki he ʻolita ʻi he taimi ʻoku laka ai ki muʻa ʻi he Naʻe maʻu ʻe he taʻu motuʻa ʻo e fanau tangata kehe ʻa e angamaheni toe mamaʻo atu ki he hu ki tuʻa, ko e niʻihi Naʻa ne manukiʻi au ʻi heʻeku fihia! Naʻe ʻOsi ʻi ai ha fanga kiʻi ʻahiʻahi iiki ke kātakiʻi ʻi he huafa ʻo Sīsuú, naʻá ku fakakaukau pē kiate au. Pea ʻe lava leva ke u tokanga mo fakatahatahaʻi ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke mamata ki aí ka moʻoni ʻaupito. Naʻe ʻi ai e ola ʻo e vetehia fuʻu faingataʻa ʻa e ongoʻi halaia; Ko ha tokotaha faiangahala au pea naʻa ku ʻiloʻi ka ʻikai ʻa Sisu, he ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa ʻi he taimi ʻoku Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau tevolo ke taʻofi au mei hoku Ngaue ʻa e tangata mo e Kalisitiane. Ko e ngaahi meʻa ni kotoa naʻe fuʻu mamafa ʻaupito. Naʻa ku to ʻo tuʻu hakeʻi ai, naʻa ku to pea u toe tuʻu hake ... TA FAKATATAAʻI ʻO E ʻATA KO ʻENI ʻE ʻa ia naʻe hange naʻe ʻikai ke u lea mai kiate au taʻe ʻoku ou fanongo ki he ngaahi lea: ko ʻeku tali naʻe tatau maʻu pē: Sīsū, ʻoku ou falala kiate Koe! I fie maʻu ke u hoko ko ha fanau ʻi hoku loto ka naʻa ku nofo mamaʻo ʻo e Siasi ke fakakakato ʻene ngaahi fie maʻu. Naʻa ku fakakaukau naively ʻoku ne fakataʻeʻaongaʻi au mei heʻeku lava ʻo aʻu ki ha ʻaho taulaʻeiki! ʻA ia naʻe hala ʻaupito; ka ʻoku ou ʻiloʻi tuʻo taha pe naʻe tali ʻi he Seminā ʻi hono taʻu 19. Moʻui Liturgical mo e kolo lolotonga ʻeku kei siʻi mo e toʻu tupu fakafonu ʻeku moʻuí ʻaki ʻa e fiefia moʻoni. Naʻa ku saiʻia ʻi heʻeku ʻi ʻa e lakanga pea tauhi ʻa e ngaahi ngaue liturgical ʻoku fai ʻe he kau taulaʻeiki lavaʻi. ʻOku ʻikai ko ʻeku manatu ki he kau taulaʻeiki mo e vicars ʻo e kolo ʻikai ke u manatuʻi lelei; ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku lahi e ngaahi malama ʻa e faʻahinga kotoa pe. Tamai Micha³ Orczyk mo hono kemo lahi mo ʻene ngaahi malanga loloa, pea ʻi he Sapate ʻe taha naʻa ne toʻonga ai ki fakaʻuli ʻi ha fefine ʻoku ʻikai ke ne teuteu lelei ki ʻa e matapa ʻo e Siasi mo e ala meʻa pehe. Ko e meʻafakaʻeiki ʻo e Kuo tongitongi ʻe he taulaʻeiki ʻo e kolo kinautolu ʻi heʻeku ngaahi manatu mo e aʻu mai ʻo e taulaʻeiki foʻou ʻo e kolo ko Sani Stach ʻa ia naʻa ne fakaʻosi ʻene ngaahi lotu ʻi he fakaloloa kinautolu ʻi infiniii ... Naʻe faʻa kataki ʻa e taulaʻeiki ko ʻeni fakaofo. ʻI he taimi pe naʻe ʻi ai ha meʻafakaʻeiki ʻo ha taha pea naʻe haʻu ʻa e famili mo ha Rétard fakaʻeiʻeiki. Naʻa ku pehe loto pe, ʻe manukiʻi kinautolu ʻe he taulaʻeiki ʻa ia; Ka naʻe ʻikai, naʻe kamata ke ne fakaʻuli Ko e Kavi ʻo hange naʻe ʻikai hoko kotoa ha meʻa ʻio. Naʻa ne maʻu ha ʻulungaanga nonga ... ʻI heʻene talamai Mamata ki he haʻu ʻa e fehuʻi ʻi hono taʻu 18 ʻi he tohi fakamoʻoni ki he hilifakinima ʻi he kolo ko Stary Sczcz kuo ne naʻa ne pehe mai: ʻoku ke fie mali? Ko e Vicars? Ko e ʻuluaki mei heʻeku ngaahi manatu: ʻAtama Machnik.. Naʻa ku ʻiloʻi naʻa ne ʻalu ki Palasila ʻi heʻene hoko ko ha faifekau ... Naʻa ne maʻu au saiʻia ai. Ko e tokotaha naʻe ui ko Czosnek Zbigniew? ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi hono hingoa ʻuluaki, ko ha Kazimierz ʻe taha Zaucha; Naʻa ne maʻu ʻa e hingoa ʻuluaki tatau mo au pea naʻa ne tūʻulutui ʻi he ʻao ʻo e Tāpanekalé ʻo kuku fakataha hono ongo nimá; Naʻe ongo lahi taha ia kiate au; ko Hono Taimi ʻi he Tokotaha Māʻoniʻoní Eucharist; Naʻa ku fie faʻifaʻitaki kiate ia ʻi he meʻa ko ia ... Naʻa ku toʻo Ko ha fili ki he ola ko ʻeni: kimuʻa ʻi he Tapanekale ʻoku ou tūʻulutui mo hoku ongo nimá ʻo kuku fakataha ʻo hangē haʻaku lotú. ʻOku ʻi heni ʻa Sisu Kalaisi ... Pea ko e taulaʻeiki ko ʻeni naʻa ne toe fakaʻilongaʻi foki ʻeku moʻuí koeʻuhí ko ʻene liʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki ha fefine ʻi hoku taʻu 14; ʻOku ʻikai ke u tauhi ʻi he manatuʻi hono hingoa ʻuluakí: Meleane. Naʻa ne saiʻia ʻi he lova ʻi he pasikala ... pea ʻoku mahino naʻe ʻi ai ʻene ngaahi palopalema ʻi he nofo taʻemali. Naʻe mavahe ʻa e Tamai ko Sani Stach mei hono fatongia koeʻuhi ko e fakangatangata ʻo e taʻu motuʻá. Ko ha lao foʻou ia fakafeʻiloaki hili e fakataha alelea Vatikani hono ua. ʻOku ʻikai ke Naʻe ʻikai mahino ia kiate au. Ko e ha ʻoku totonu ai ke ne ʻalu ʻo kumi ʻa e feituʻu moʻui? Kuo fili ʻe Pisope Ablewicz ko ia pea kuo pau ke ne ʻalu. Naʻa ne ʻalu ki Stary S sipinga, naʻa ku talaange ʻAʻahi ki ai. Naʻe ʻikai ke ne launga, ka naʻa ne tali ia ko e Finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻene fanongo ʻoku ou fie hoko ko ha taulaʻeiki, Naʻa ne fakaha mai kiate au: "Kaziu (Kazimierz fotunga) anga fakakaumeʻa) ʻi he moʻui fakataulaʻeiki ko e taimi lahi ia ʻoku Ngaue tukuʻuta, ka mei he taimi ki he taimi ʻoku ʻi ai Fanga kiʻi momeniti siʻisiʻi ʻo e glare ʻo hange ko e langi fakaava fakaʻangataha pe ʻi muʻa ʻiate koe pea hili ʻoku ke mateuteu ke katakiʻi ʻa e meʻa kotoa pe maʻa Kalaisi pea mo ʻene Siasi." Ko ʻeku manatu fakaʻosi kia Sanuali Stach ko hono ʻao ʻi hoku ʻapi fakafamili ʻi he ʻaho ʻo ʻeku Ko e tefitoʻi moʻoni. Naʻe ʻosi ʻi ai ha taulaʻeiki foʻou ʻi he kolo Fokotuʻu he taimi ko ia: ko e ʻApikale t Stefan Tokarz ʻa ia ʻoku nofo mintenant ʻo e kolo, mei hepea ko e taulaʻeiki lolotonga ʻo e kolo: Tamai Kazimierz Naʻe fakahoko ʻe Koszyk ʻa e tuʻunga ko ʻeni. Naʻa ne fakaʻata ʻa e kimuʻa ʻOku kei tuʻu pe ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo ʻi he kolo ko ha tokotaha nofo mo confessor. Pea ʻoku lele lelei ʻa e meʻa kotoa pe. ʻOku totonu foki ke fai ʻeni ʻi he founga ko ʻení. mo e Tamai ko Sani Stach, ka ʻoku ʻikai ha toe tafoki pea ʻoku ʻi he faʻitoka ʻo hotau kolo ʻa hono faʻitoka ʻi he taimi tatau pe. Ko e meʻa ʻeni kuo kei fiefia ai ʻI hoku loto ʻi he ngaahi meʻa kehe fekauʻaki mo ʻeku kei talavou mo ʻeku Kolo.
Ko ʻEku Voction-ko ha Kalisitiane au-2
I ʻOku ou ʻiloʻi ko hono fakamatalaʻi ʻeku ʻuluaki sifi ʻI heʻeku moʻui naʻa ku hiki ha vahe ʻe fa ʻi he hingoa ko e "ʻOku ou ko ha tangata au "pea ko e taha pe ʻi he taimi ni ʻi he Hingoa "ko ha Kalisitiane au". ʻE potupotutatau; ka kuo pau ke u fai ha kiʻi lea siʻisiʻi: Naʻá ku moʻui ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní taukakapa ʻi he taimi ko ia ʻo ʻikai lava ke fakamatalaʻi mai kiate au ʻI he ngaahi ʻaho ko ia-naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u fai ia ʻI heʻeku lava he taimi ni, kuo pau pea ʻoku ou loto ke ʻuluaki fai ia fakafetaʻi ki he ʻOtuá pea fakamoʻoni Maʻa hoku ngaahi tokoua mo e tuofafine ʻi he faʻahinga ʻo e tangata pea mo hoku ngaahi tokoua mo e tuofafine ko e kau Kalisitiane. Ko e māmani foʻou ko ʻení Naʻe fakaava mai kiate au ʻa e meʻa pulipulia ʻi he ʻaho ʻo ʻeku Papitaiso pea naʻe hiki hake au ki he tuʻunga ʻo e taloni fakaʻeiʻeiki ʻo Sīsuú ʻi he ʻaho ʻo ʻeku ʻUluakí Fetuʻutaki. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻema ngaahi ʻinitaviu Fakamisiteli. ʻI he vahaʻa ʻo Sisu mo au naʻe ʻi ai ha ngaahi fehokotakiʻanga ki he Fai ha meʻa moʻoni kae surntural. Founga hono fakamatalaʻi ʻaho ni ʻi he taimi kuo tanaki atu ai ha ongo kuata kimui ange Ko ia ʻ i heʻeku moʻuí ʻ i he taʻu ʻ e 36 ʻ i he tuʻunga ko ha pātele fakalotú? Ki he Comunion, ʻoku ou manatuʻi ia ʻi he taimi ʻo e Sollenity ʻo e sakalameniti monuʻia, naʻe ʻikai mahino kiate au ha meʻa lahi ange hili ʻa e fuofua taimi ko ʻeni neongo ʻa e ngaahi ngaahi ako naʻá ku faí. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ke ʻuhinga ʻa e tangata; ʻoku mahulu atu ia ʻi he meʻa kotoa pē; taha moʻui mo e taha ʻoku hoko atu ʻi ha ʻilo fakamisiteli ʻoku fekauʻaki mo e Ko e kelekele ʻo e ʻofa mo e epérance ʻo ha Ko e vīsone ko ení ʻ oku fakahoko pē ia he taimí ni ʻ e he tui faka - Kalisitiané. ʻOku ou pehe ko Kalisitiane pea ʻoku ou ongoʻi fakaʻofaʻia ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé. Ko e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní ʻ oku taʻefakaʻatuʻi Siʻi ngaahi kaungameʻa ʻo e tangata. ʻOku ʻikai ke ʻi ha feituʻu kehe ʻa e mamani pulipulia ʻiate ia; ʻi he fatafata ʻo e Tamaí, ʻi he Laumālié Maʻoniʻoni mo fakamalo ki he incarnation ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻui mo moʻoni, ko e ʻOtua pe taha ko hono ʻAlo ʻoku Taha pea ʻoku honau Laumalie angamaheni. ʻOku uouangataha ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi tatau taimi pea fakalaka atu ʻi he taimi kotoa pe ʻoku makehe. Funga ʻo e māmaní ʻOku taha pe ʻa e founga ke tau aʻu ai ki ai: ko Sīsū Kalaisi ʻa e foungá ni. Naʻa ne lea ʻaki ia mahino ʻaupito: Ko au ko e hala, mo e moʻoni mo e moʻui. ʻOku ou fakamalo kiate ia ʻi heʻene fakaha mai ʻa e fakapulipuli fakaʻeiʻeiki ko ʻeni kiate au ʻi heʻeku kei siʻi pea ke dazzle au mo hono ʻulungaanga Makehe mo fakaofo. Ko e ʻOtua moʻoní mo e Tangata moʻoní. Pea naʻa ne maʻu au foaki ke hoko pea hoko ko e tangata moʻoni mo moʻoni Kalisitiane ki he naunau ʻo e Tamai pea mo e ʻAlo pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi kotoa pē naʻá ku hū ai ki hoku siasí Naʻe ʻomi ʻe he kolo ʻa e ngaahi lea ki hoku mata pea ki hoku loto: Niech bðdzie Bóg uwielbiony-fakafetaʻi ki he ʻOtua! ʻOku tohi maʻu pē ʻa e sētesi ko ʻení ʻi ʻolunga ʻi he ʻōlitá ʻi he holisi. Kuo hoko ʻa e mamani taukakapa ko hoku fonua tupuʻanga lolotonga ʻeku tatali ki he Langi. Naʻe pau ke foaki ʻe hoku fonua tupuʻanga ʻi he mamani ha feituʻu: ko e ʻuluaki feituʻu ki he tokotaha ʻe tolonga ʻo taʻengata. Ko hono ua ʻo aʻu ki he ʻaho fakaʻosi ʻo e hisitolia. Hisitolia ʻo e Fatherland hono ua ko ʻeni ʻi Polani naʻe ʻi ai ʻa e ʻuluaki Nofotuʻi ʻo e premiere ko ʻeni ʻi he 1966. Naʻa ku pea taʻu ʻe 14. Katinale Primate Stefan Wyszyñski ʻe hono ʻa e Novena ʻo e teuteu naʻe fokotuʻutuʻu lolotonga e ngaahi ngaahi taʻu ʻi he taimi naʻe tuku ai ia ʻe he kautaha ʻo e puleʻanga Lusia-Socialist ʻo Polani ʻi he vahaʻa ʻo e 1953-1956 ʻI hono tukuange, naʻa ne fakahoko ha prodigy ʻi he huafa ʻo e ʻOtua pea ʻi he fakalangilangiʻi ʻo e Faʻe Maʻoniʻoni ʻa e ʻOtua, Kuini ʻo Polani. Ko e tatau ʻo hono ʻIMISI ʻi ha taʻu ʻe 9 ʻi he ʻi Polani mei he taiosisi ʻe taha ki ha taha pea mei he kolo ʻe taha ki he kolo ʻe taha. ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe he ʻimisi Naʻe puke popula mo tuku popula, ko e ʻOku fakataipe ʻa e hokohoko atu ʻa e hala, ko e foʻi lea fakataipe ki he ʻa kinautolu kotoa ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e mamani taukakapa. ʻOku tau ChretiNaʻa mau ʻiloʻi ko e taupoʻou ko hotau fefine ʻo Naʻe ʻaʻahi ʻa Czêstochowa ki homau kolo pea pehe ki he Naʻe ʻi tuʻa pe ʻa e ʻEsia mo e teʻelango Ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo Kalaisi ko Hono ʻAlo mo Hotau ʻEiki. Talanoa fekauʻaki mo e māmaní pulipulia ʻi he feituʻu ʻoku lotu maʻu ai pe ʻa e Tolu Tahaʻi ʻOtua Maʻoniʻoni ʻe he kakai kotoa pe ʻoku nofo ai ʻoku ʻikai ha taha lea fakafonua angamaheni. Kau ʻangelo mo e kau ʻAleso, Kaingalotu mo e Kau Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá mo ʻEnau Fetuʻutaki mo kitautolú mo e Ngaahi Laumālie Kotoa Pē ʻo Purgatory ʻa ia ko e konga ia ʻo e mamani taukakapa ko ʻeni ʻoku nau ngaue kotoa ʻenau ngāue tokoní ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau haʻu mei he Ko e mamani taukakapa ko ʻeni ʻi ha angahala ʻi he faʻitoka pea te tau lava toe fakafeʻiloaki ʻe he Vetehia Māʻoniʻoní. Ngaahi moʻoni ko ʻení ʻOku lava ke maʻu ia ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangata lolotonga ʻene fononga fakaemāmani pea malangaʻi ʻe he Siasí.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha Kalisitiane au-3
Ko ʻetau ʻOku ʻi he langi ʻa e fonua tupuʻanga. Ko e kupuʻi lea pithy ko ʻeni mei he Tohi ʻa e Kau Maʻoniʻoni Paula ko e ʻAposetolo, naʻe ʻikai ke u ʻilo ia ʻi ʻa e taimi ʻo ʻeku kei siʻi; ka kuó u ʻosi moʻui ʻaki ia kakato ʻaki ʻene feinga ke hoko ko ha tangataʻi fonua moʻui taau ʻo e Fonua foʻou mo taʻengata, fonu ʻi he nonga ʻa Kalaisi mo e fiefia ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni. Kalaisi Sisu ʻOku ʻi ai ʻa e Tuʻi ʻe Taha ko ʻeni ʻo e ʻunivesi ʻoku ʻasi mo pulipulia pea mo e Taupoʻou monuʻia, ko e faʻe ʻa e ʻOtua mo ʻetau faʻee, ʻe ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ʻa ia ʻoku ne fonu mo fonu ai, ko e kuini nāunauʻia ʻo hēvani mo Māmani. ʻOku ʻikai ko e mamani taukakapa Mavahe mei he mamani fakanatula: ʻOku pehe ʻe he ngaahi meʻa ni ʻi he ʻuluaki ka ʻoku ʻikai ke fefiofi pe puputuʻu ke ʻa e ʻimisi ʻo e Incarnation ʻa ia ko e fakavaʻe ia ʻo e meʻa ʻoku ui ʻa e Hypostatic ʻIunioni ʻi he Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengata mo e ʻAlo ʻo Mele, ko e fakaʻofoʻofa taha ia. Ko e tuʻunga ʻo e Fakalaloa pē taha ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e tangatá naʻe maʻú ʻOku ʻikai feʻauʻauhi ʻa e tangatá, Sīsū ko e Kalaisí ʻa e feituʻu naʻe maʻu ʻe he taupoʻou monuʻia ko Mele ʻi he fili pea ʻa e fili gratuitous ʻo e tolu Maʻoniʻoni ʻi he Ngaahi Fokotuʻutuʻu Hau kuo ʻ osi fai ʻ e he ʻ Otuá ʻ i he kamataʻanga pea kimuʻa ʻi he Fakatupu ʻo e Langi mo e Mamani, ngaahi meʻa ʻoku ʻasi mo ʻikai mamata ki ai. ʻIo, ʻoku moʻoni, ʻoku He ʻikai ke u lava ʻo fai e ngaahi fakamatala ko ia he taimi ko ia. ʻo ʻeku kei talavou ʻo hange ko ia ʻoku ou fai he taimi ni, ka ʻoku ou fakapapauʻi atu pea ʻoku ou fakahā ke u ʻiloʻi ia pea moʻui ʻaki ia ʻi ha founga faingofua ʻi heʻeku hoko ko e fanau ʻa e ʻOtua naʻa ku ʻi ai pea ʻoku ou ʻOku ou kei ʻi he ʻahó ni pē. ʻOku ou ʻamanaki ke tauhi ʻeni ngeia ʻo e tangataʻi fonua ʻo e langi ʻo aʻu ki he ʻaho fakaʻosi ʻo ʻeku Fonua ke talitali lelei ʻi he Fonua fakasilesitiale ki ʻitaniti. Sīsū, ʻoku ou falala kiate Koe! Tāpuakiʻi ʻa Mele, Tokoni mai! ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtua, ko e kau maʻoniʻoni Matona! ʻOsi ʻi ha ʻImisi maʻongoʻonga ʻo Hono Loto Immaculate Conception naʻe fokotuʻu ʻe heʻeku ongomatuʻa ʻi he holisi ʻo e loki moheʻanga ʻoku ne fakamavaheʻi ʻa e ʻImisi ʻo e loto toputapu ʻo Sisuu! Ko homau fale naʻe hoko ʻa e mamani ko e fakatekinikale ʻo e Langi ko ʻeni kuo u ʻa ia ʻoku lea ʻaki. Sio pe ki ai! Naʻa mau ongoʻi ʻo hange ʻoku mau ʻofa pea mo e sio fakamamaʻu mai mei he fofonga ʻo e ongo meʻa ni: ko ha Fakalangi mo e tangata Deified kehe: hokaʻi hotau loto ʻo ha huelo ʻo e laʻaa, tatau ai pe pe ko e ha e tukunga ʻi ʻi tuʻa ʻi he mamani fakanatula. ʻI he loki mohe ʻe taha Naʻe kei ʻi ai pe ia ʻi heʻene fakaʻilonga ʻo hotau fefine ʻo Czêstochowa! Pea mo e Seni ʻAnitoni! Ko e pule ʻo ʻeku Tamai mo e pule ʻo ʻeku Tamai homau kolo, naʻe ʻi ai hono feituʻu. Naʻa ne toe maʻu foki mo ha kiʻi tamasiʻi, tatau pe mo hotau fefine ʻo e fale hufangaʻanga ʻo e Kelea Montagne! Sīsū, kiʻi Tamasiʻi fakalangi mo fakaetangata ʻi he tafaʻakí ʻo hono ongo natula, ka ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha fakalangi pe: ko e Tokotaha ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtua, kole fakamolemole ki he kau Siu ʻoku nau ʻOku faingataʻa ke tali ia pea ki he kau Mosilemi ʻoku tatau pe: kuo pau ke ke fakatokangaʻi vave pe ʻamui ange ke fakamoʻui. ʻOku ʻikai ha meʻa te u toe mahuʻinga ange ke fanongonongo atu! Hange ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e Siasi ko Siosefa mei he tafaʻaki ʻo e ngaahi ʻimisi, ka ko hono ʻoange ʻo e hingoa ki heʻenau fika tolu foha hili ʻa Ignatius mo Casimir, naʻe maʻu ʻe hotau tokoua ko Siosefa Ko ha misiona ke hoko ko ʻene tatau moʻui. Ko e Tamai ʻoku tangata tufunga ko e Tamai ohi ʻa Sisuu pea mo e tangata taʻane angamaʻa ʻa e Tāupoʻou Monūʻiá, ʻe mahino kiate ia faingofua hono maʻu ʻe he Siasi ko Siosefa ʻa e feituʻu presumptive ʻi hotau famili ʻo e kakai ʻe Toko Hongofulu, ʻoku fakatahaʻi ʻe he matuʻa mo e fanau. Ko e Ngaahi fakataha fakangalongataʻa naʻe ʻi heʻemau moʻui tautautefito ki he katoanga ʻo e Kilisimasi mo e Toetuʻu, ʻoku mahino. ʻOsi teuteu ki he Ko e taha mo e tahaNaʻe hoko maʻu pe ha meʻa foʻou mo fakangalongataʻa. ʻOku ʻikai ke tau ʻalu ki he meʻa tatau hili e fuʻu lahi maʻu pe ʻa e meʻa kotoa vave pea naʻe pau ke mau laka atu ki muʻa ʻo tatali ki he taimi hono hoko ʻi heʻemau ʻe kiʻi lahi ange! ʻAʻahi ki he ngaahi falé mo e nēsilií Langa ʻi he papa pe teunga ʻo e kau tangata poto ʻe toko tolu mo ha fetuʻu Ngaohi ʻa e maama kotoa pe ke fakamalo ki he puha ʻuhila ʻuhila! Ko ha fanau iiki ʻe Toko Hongofulu Ma Ua kimautolu pea toʻu tupu ke fai ʻeni ʻi he ngaahi po faʻahitaʻu momoko pea ʻoku tau foki helaʻia mo fiefia ke fanongonongo ʻa e lelei Ngaahi Ongoongo ʻo e Fakamoʻuí! Naʻe hange ia ha fakaangaanga ʻi he lolotonga ni ʻa e Seminaa; ʻOku ou lea ki he meʻa ʻoku ou hohaʻa ki ai, ka ko e ngaahi meʻa ni kotoa Naʻe fakaʻofoʻofa.
Ko ʻEku ngaue-ko ha Kalisitiane au-4
I Toe foki mai pe ʻi he ʻaho 14 ʻo Siulai mei he falelotu ʻo e Seni Sione Paula II, ʻi he presbytery ʻo e kolo ʻo Sainte Eulalie ʻi he Potou. Naʻa ku fakafiefiaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa maʻoniʻoni ki he Falanise ʻi he 11 a.m. Naʻa ku pehe ʻi he uike ʻOku ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo ke fanongonongo ia pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe naʻa ne fai ia pe ʻikai; Ko e meʻa ʻoku ou ʻiló ko e naʻa ku fakafiefiaʻi toko taha pe ia lea ʻo fakatatau ki he mamani fakanatula, ʻo hange ko ia kuo u fakamatalaʻi ʻi he ngaahi vahe kimuʻá. ʻOku ou ʻi ai Ko ia, foki mai ke hoko atu ʻa e vahevahe ko ʻeni mo e kau laukonga ʻoku ʻikai ʻiloʻi, ka ʻoku ʻiloʻi ʻe he ʻOtua pea ʻoku ou tui ki he taupoʻou ko Mele. kuo u ʻOta ʻi he ngaahi manatu fekauʻaki mo e Katoanga ʻo e Kilisimasi. Tau talanoa angé ki he Toetuʻú. Ko e Naʻe fakaʻilongaʻi maʻu pe ʻe he kolo ʻa ʻetau moʻui ʻi he ki he ngaahi toʻonga fakamamani: ko e hala ʻo e kolosi mo e Gorzkie Zale ʻi he ʻAo ʻo e Sakalameniti Tapuakiʻi pea mo e Malanga ʻi he Holi ʻa Kalaisí. Gorzkie Zale, ko kinautolu ʻa e hiki ʻa e ngaahi hiva ʻo e ngaahi fakalaulauloto ki he ngaahi faingataʻaʻia mo e ʻo e ʻofa ʻaloʻofa mo hotau fefine ʻo e ngaahi mamahi naʻá ne foaki hono ngaahi faingataʻaʻiá ʻi he fakalelei maʻá e ngaahi angahalá ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pea mo e kuonga kotoa pē ʻi he fili mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua, ʻa ia, hili hono maʻu Hoko ko e Faʻē ʻa e Fakamoʻuí he taimí ni ʻi he tuʻutuʻuni Naʻe fokotuʻu ia ʻe he pule ʻo e Fakamoʻui ko ʻeni ko e Faʻe ʻa Naʻe fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ʻi he Sisu Kalaisi ko ʻeni ʻi he ngaue maʻolunga mo tauʻataina ʻa e Tolu Tahaʻi ʻOtua Maʻoniʻoni. ʻIo, ʻoku ou toe fakatokangaʻi he ʻikai ke u lava ʻo Ke fakamatalaʻi au ʻi he founga ko ʻení ʻi he taimi ko ʻeni ʻo ʻeku kei siʻí. Ka ʻoku ou fakapapauʻi atu mo fakahā kuó u ʻosi moʻui ʻaki ia. ʻo fakamalo ai ki he Tolu Maʻoniʻoni ko ʻeni ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ka naʻe teʻeki ai ke u hilifakinima, ʻa ia ʻe fai ʻi hoku taʻu Hongofulu ma valu. Naʻa ku nofo ʻi heʻeku kei talavou lolotonga ʻeku ʻi he Vatikani Naʻe fakahoko ʻa e fakataha alelea naʻe fakaha ʻe he Seni Poupi Sione XXII. Pea ʻi he taimi naʻe ui ai ia ki he ʻOtua ʻi he 1963 Ko Poupi Paula VI naʻa ne toʻo hake ia ʻo hoko atu mo ha ngaahi tamai ʻe toko 2500 ʻo e fakataha alelea Vatikani hono ua. ʻOku tau s4est ʻaukai Lipooti ʻi he liliu ʻi tuʻa: ko hono fakaʻaongaʻi lahi ange malohi ʻo e lea faka-Polani pea tafoki leva ʻa e ʻolita ki ʻa e fakatahaʻanga Liturgical ʻi he tikili ʻe 180. Pea ʻ i he taimi ko iá naʻe ʻ ikai te u ʻ iloʻi ia - ʻ i he uiké Naʻe toe fakaleleiʻi foki mo e Siasi. Kiate kimautolu ko e kau fakaafe kei talavou ke kau ki ai naʻe meimei normalm ʻo fakatatau ki he meʻa ne tau ako mei he lesoni ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo fakatatau ki he ngaahi Kosipeli.Ka ki he Kakai lalahi mo e kakai matuʻotuʻa ko ha faʻahinga angatuʻu; fakalaumalie mo malohi liliu heʻene hoko- Tau fakalea peheni muʻa ia. Ko e kau leʻo ʻi he fonualoto ʻo Kalaisí ʻa ia ʻoku ʻi aí ʻi he sakalameniti tapuakiʻi ʻoku ʻufiʻufi ʻaki ha veili ʻoku tau Naʻa ku pehe ange, ʻOku ou lea ʻaki ia ʻi he meʻa ʻe tuʻituʻia ai au: ko ia ke mei he po Falaite-Sisu Kalaisi? Ko e ha e tuʻunga ʻOku ʻi ai? Mate? Koeʻuhí ʻoku tau tatali ki Heʻene Toetuʻú! Pe moʻui? Talu mei ai mo ʻene maʻu ʻa e sakalameniti monuʻia. ʻOku ʻikai ʻo lahi ange ki he tapanekale ʻa ia ʻoku ava mo maha! Ka ko e Ngaahi Fakaʻaliʻali ko ʻeni ʻo e Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e sākalamēnití? Naʻe ʻikai ke u maʻu e talí ʻo aʻu ki he taimi ʻo e semineli ʻi he faifai pea u lava ʻo fakaleleiʻi ʻa e "palopalema" ko ʻeni. Tatau pe mo e vahevahe he taimi pe ko ia ʻaki ʻene hu ki he loto ʻo e meʻa lilo Eucharistic, ko e misiteli maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e tui. Toe fakamalo atu- ʻOku totonu ʻa e faingamalie-ʻoku ou fakamalo ki he ʻEiki ʻi heʻene papitaiso mo talitali lelei ki he Siasi Katolika pea Loma. Kau Palotisaní mo e ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehé kuo nau maʻu ha ngaahi fakaʻilonga fakalotolahi mei he Siasí ni lolotonga mo e hili ʻa e fakataha alelea Hono Ua; ka ʻoku nau mamaʻo ʻi ha feituʻu mamaʻo mei he meʻa ne u ʻilo ʻi he ʻEke mai kiate au- ʻi he ʻEiki-ʻoku fakamatala lahi ange ʻa e fehuʻi ko ʻeni maʻolunga. Ko e ha ʻoku hoko ʻi he feohiʻanga maʻoniʻoni? ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he potufolofola ʻoku ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo e tokolahi ʻo e Kuo fokotuʻu ʻe he kau Katoliká ʻa e hala ʻo e kau Palotisaní; ʻikai ko e hala ʻo e Toe foki mai mei he kau Kalisitiane "fakamavaheʻi" Ka ko e hala mamaʻo mei he moʻoni ʻo e Eucharistic misiteli naʻe fakamatalaʻi lelei ʻe he toketaa "ʻangelo" Seni Tomasi Aquinas ʻe sipinga: ka ʻi he Magisterium ʻo e Siasi mo e ngaahi ngaue ʻa e Popes ʻi he ngaahi senituli kotoa. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe Haʻu ke fakafiefiaʻi ʻa e feohi Maʻoniʻoni maʻa e Falanisee koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke toe sio ha tokolahi ki he meʻa lilo ko ʻeni ke actualized ʻi hotau ʻao ka ʻi he mamani taukakapa, ʻa ia Ne u ʻosi lea ʻi he ngaahi vahe kimuʻá. ʻOku fonu ʻa e mamani taukakapa ʻi he ngaahi meʻa lilo. ʻI he ʻAho ni ʻOku ʻikai ke tau saiʻia ʻi he ngaahi meʻa lilo. Ko e ʻalunga fakalukufua ke fakafehokotaki ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻaki ʻa e taʻeʻilo pea fakafepakiʻi ia Ko e taʻeʻilo ko ʻeni ʻaki hono fakaha ʻa e ngaahi fakapulipuli ʻoku tau fie maʻu fetoʻoaki mo e ngaahi meʻa lilo. Ko e ngaahi meʻa lilo ʻo e māmaní ʻOku ʻikai ko ha ngaahi fakapulipuli ʻa e meʻa pulipulia ka ʻoku fehangahangai ia mo e: Ngaahi Fakahaá mo e Ngaahi Fakahā Fakalangí ngaohi ke tui mo hoko ʻa e tangata Seivi. ʻOku ʻuhinga ʻa e sākalamēnití ki hono fakahā mai ʻo e ngaahi fakaʻ Hangē ko e Ngaahi Kikite ʻi he Fuakava Motuʻá Ngaahi fakaʻilonga fakatokanga. Makehe mei he hoko ko e ngaahi fakaʻilonga Fakahā, ko e ngaahi sākalamēniti ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku foaki mai ia ʻe Kalaisi, ko ha ngaahi fakaʻilonga. ʻOku nau ʻiloʻi ʻenau ʻuhinga ʻo fakafou ʻi he ko e Ngāue Hau ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻia Kalaisí Ko Sīsū mo Hono Siasí ʻokú Ne langa ʻi he tui mo e fakamoʻoni ʻa e ʻAposetoló Pita ʻo fakatatau ki he meʻa naʻá Ne talaʻofa ʻaki kiate ia ʻo ofi ki Sesalia ʻo Filipe hili hono fakaha ʻe Pita: ʻoku ke Kalaisi, ko e ʻAlo moʻui ʻo e ʻOtuá!
Ko e Sosaieti ʻo Kalaisi-ko e tuʻuta
Hili ʻi heʻeku fakamatala ʻi tohinima nounou condensed ʻeku moʻui ʻa e tangata pea mo e Kalisitiane ʻoku ou ʻi ai kimuʻa pea u ʻiloʻi ʻeku famili foʻou ʻa ia ko e Sosaieti ʻo Kalaisi, te u Toe hoko atu ʻeku talanoa ki he ngaahi meʻa ne hoko he taʻu fakapapau ki he kotoa ʻo ʻeku moʻui fakaetangata mo faka-Kalisitiane: ʻoku nau Ko e taʻu 1971 ʻeni. Taʻefakapotopoto halaia ʻi heʻeku tafaʻaki, ʻo hange ko ia ne u fai lelei ʻiloʻi, ko hoku kaunga ako ʻi he Lycée Général kia Stary S sipinga, Kazimierz (Casimir) Kotlarz-ʻoku hange ko au taulaʻeiki fakalotu ʻi he haʻofanga lotu ʻi he kolo Stargard ofi ki Szczecin ʻi he tokelauhihifo ʻo Polani, Ko e fieʻilo ko ʻeni-ʻoku ou talaatu-ʻoku ʻi ai fakaʻata au ke u ʻiloʻi hoku hala ʻi he moʻui, ʻa ia ʻoku totonu ke ʻuluaki fou atu ʻi ha fuʻu kolo lahi ko Poznañ, ʻa ia maʻu ʻa e fale lahi ʻo ʻemau haʻofanga. Hili ʻene nonga hifo mei heʻene ʻita Naʻe fakaha mai ʻe Kazimierz Kotlarz kiate au ʻoku ʻi ai Siosefa Migacz, ʻoku tangutu ʻi he sea ʻi muʻa ʻiate kimaua, hono kaunga sotia mei he Monastery ʻo e masiva Clares ʻoku ʻi ai ʻenau Cloister ʻi Stary Sczcz ʻoku toe teuteu foki ke hu ki he hili ʻa e Bac ʻi he Semineli ko ʻeni ʻi Poznañ. Ko hono moʻoni, ʻi he ʻI he taimi ko ia, naʻe ʻikai ke u ʻilo ko ha Fakatahaʻanga Fakalotu pea ko ia ai Vows: masiva, angamaʻá mo e talangofuá mo e alā meʻa pehē. Naʻa ku fakakaukau pe ko ha meʻa ia kiate au, he talu mei ʻeku ʻaʻahi ki Ciííkowice ʻa ia naʻe hoko ai ʻa e recrusting kau kanititeiti ki he semineli Diocesan ʻo Tarnów, Naʻa ku moveuveu kakato pea u kole ki he ʻEikí ke ʻomi kiate au ha fakaʻilonga ʻo e meʻa ʻoku totonu ke u fai ʻi he kahaʻu. ʻI he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaako ʻo aʻu ki he ʻi he Bac naʻa ku ʻave ʻa e ngaahi fakamatala fakapepa ki he ʻapiako ʻApiako Faktekinikale ʻo Wroc³aw, ko ha kolo ʻi he fakatongahihifo ʻo Polani, ke hoko ko ko ha ʻenisinia fakaʻuhila pe ngaahi meʻangaue fakaʻilekitulonika pea naʻa ku lesisita ki he kalasi teuteu mo e palofesa ʻo Physiqe ke paasi ʻeku Bac ʻo e kaveinga ko ʻeni ke fili. Ko e fakaʻilonga ʻoku ʻoange, Naʻa ku ʻalu ki ai ʻo talaange ʻoku ou liliu ʻa e malaʻe ki he kemisitulii; koeʻuhi he ko e ngaahi tohi ʻo e kaveinga ni naʻe manifinifi ange ʻi he niʻihi ʻo e phisica! ʻOku ngali kehe ka Naʻe moʻoni pea naʻa ku tauhi fakapulipuli ʻa e ʻuhinga naʻa ne ʻai au ke u fakapulipuli. teke ke fai ia; Ko ʻeku ʻuhinga: Wroclaw for Poznan. Kazimierz mo Siosefa, ko hoku confidants foʻou mo e ngaahi tokoua vave ʻi he kolo ʻo Kalaisi-ko Siosefa Migacz ko ha taulaʻeiki tui fakalotu Societas Christi pea ʻoku ne ngaue foki ʻi ʻAositelelia Kuo fuoloa ʻeku hoko ko Falanise talu mei he 1982, ko ʻeku confidants naʻa ku pehe fakamatala mai fekauʻaki mo ʻenau ngaahi fononga mo e kau sotia ʻo ʻa e Siteiti talu mei he ʻaho ʻi hono taʻu 14 Taʻu ʻe taha naʻa nau ʻalu ai ʻi ha ka polisi hili ke lipooti ʻe he Kaʻate Poznañ tuʻuʻanga; ʻoku nau Naʻe ʻi ai ha ngaahi foʻi ORS mo e toko taha pe ʻi he 4 a.m. ʻi he pongipongi. Naʻe ui kinautolu mei he taimi ki he taimi ke nau afeʻi kinautolu. ʻo e hala ko ʻeni ʻo e Semineli pea naʻe aʻu ʻo nau tukiʻi he ʻikai ke nau maʻu ʻenau Bac kapau te nau vilitaki. Naʻa nau naʻinaʻi mai ke u poto; ka ʻikai, mahalo ʻoku ʻikai ha Bac. Ko e liliu ʻo e meʻa ʻI heʻeku teuteu, ʻoku hange kiate au ʻoku fakaha lelei mai ʻi he kau faiako ʻo e ngaahi fehuʻi: pea ʻoku nau veiveiua ʻi heʻeku maneuvers talu mei he ʻaho ʻo hono tufaki ʻo e Naʻe talamai ʻe he ʻulu ʻo ʻemau kalasi: ʻOua naʻa ngalo ke fakaafeʻi au ki hoʻomou ngaahi ʻuluaki fua; ʻA ia ne u fai hili ha taʻu ʻe fitu mei ai. Ko e taimi naʻe tuku ki he Bac mo e kamataʻanga ki he semina ʻoku tau ofi pea u ʻiloʻi lelei ange ʻa e Siasi ʻo e Cloister naʻe fokotuʻu ʻe he Seni Kinga ʻi he 1280. Naʻa ne beatified ʻi ha taimi fuoloa kimuʻa ka canonization tatau ai pe kapau Naʻe fakatonuhiaʻi ia nʻ Naʻe ʻikai ke ne haeʻi. ʻE fakahoko ia ʻi ha taʻu ʻe 28 kimui ange ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Poupi Sione Paula II ki Stary Scz ʻa ia Naʻe ʻi he ngaahi halanga ʻo ʻene lue ʻi he taimi naʻa ne Ko e pisope ʻo Krakow pea naʻa ne fakaha Kinga Sainte. Ne mau fakalaka kotoa ʻi heʻemau Bac mo e ʻaho ʻi he vaeuaʻangamalie ʻo ʻAokosi, ʻi he efiafi kimuʻa he Katoanga ʻo e fakakaukau ʻa e taupoʻou monuʻia ko Mele ʻoku tau ʻOku maʻu ia hili ha houa ʻe 9 ʻi he lelue ʻi he Poznañ.Thus mei he vahefonua Ma³opolska (Lesser Polani) ʻoku tau ʻOku ʻave kitautolu ki he kolomuʻa ʻo e vahefonua ʻo Wielkopolska (Polani lahi ange) ki he taimi ʻo e ako maʻolunga ange ʻi he filosofia (taʻu ʻe ua) mo e teolosia (taʻu ʻe fa). Ka kimuʻa ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa ko e Novitiate naʻe ʻuluaki tatali mai kiate kimautolu, ʻikai mamaʻo mei Poznan ʻi ha mamaʻo ʻo e toko hongofulu kilomita ʻe Kiekrz ʻi he tui fakalotu ʻa e Haʻofanga ʻo hotau fefine ʻo e ʻaloʻofa ʻoku ne maʻu ngaahi makatuʻunga ki he taumuʻa ko ʻeni ʻi he kole ʻa e Sosaieti ʻo Kalaisi. Ne u toki ʻilo kimui ʻoku ʻOku mei he fakatahaʻanga ko ʻeni ʻo e tui fakalotu naʻe Naʻa mo e Kau Maʻoniʻoni Faustina pea naʻa ne fai foki ia ʻi ʻene moʻui ko ha taʻau ʻo e ngaue tokoni ki Kiekrz ʻi he Monastery. Pea ʻoku ne talanoa ki ai ʻi heʻene kiʻi tohinoa.
Ko e Sosaieti ʻo Kalaisí - ʻAhiʻahiʻangá
Ko e Katoanga ʻo e fakakaukau ʻa e taupoʻou ko Mele ke kamata ʻa e Ko e fononga maʻongoʻonga he ʻikai ke tau lava ʻo fili lelei ange ʻi he meʻa ni. Niʻihi ngaahi uike ʻo e maluʻi ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe ko e haʻofanga mo e meʻa naʻe hange ko e Novitiate. Fakamālō ki he "Monūʻiá" foʻui "ʻa ia ne u fai ʻi Sanuali ʻo e Taʻu 1971, ne faifai pea u maʻu ha niʻihi Ngaahi tali ki ha ongoʻi taʻefiemalie ʻi he Ciê afionakowice lolotonga ha holomui naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Diocesan semineli ʻo hoku Siasi ʻa ia ʻoku ʻi he Tarnów: ʻoku fie maʻu au ʻe he ʻEiki ʻi heʻeku hoko ko ha taulaʻeiki fakalotu mo ʻ i he Fakatahaʻangá naʻe fokotuʻu ʻ i he taʻu ʻ e fāngofulu kuohilí kimuʻa ʻe Katinale ʻAokosi Hlond, Primate ʻo Polani ʻa ia vahe ke fai ʻeni ʻaki ʻene hoko ko e fuofua memipa ʻo e Tamai ʻa e haʻofanga foʻou ko ʻeni Ignacy Posadzy, ko e taulaʻeiki ʻo e taiosisi ʻo Poznañ mo e ʻuluaki kuo huhuʻi ʻe he kau kanititeiti ki he Kautaha ni ʻi he Kasolo ʻo Hrabina Potulicka ʻi Potulice ke kamata ʻa e ʻuluaki novitiate ʻi he 1932 pea fai ʻenau fuofua fuakava ʻi he 1933, ʻa e taʻu ʻo e huhuʻi. Ko e tupuʻanga ʻo e Ko Societas Christi ko ha taulaʻeiki fakalotu ia ʻo e fakavaʻe ʻo Seni Sione Bosko, ko e Salesians, ʻa ia ko hono charism maʻu hono tupuʻanga ʻi Falanise ʻi he tokotaha ʻo e pisope Maʻoniʻoni mei Siniva, Seni Falanisisi ti la Salle, ko ha tokotaha ʻo e Savoy ʻa ia ʻe hoko kimui ko e konga ʻo e Falanise ʻo hange ko e meʻa ʻoku hoko ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni Ko e meʻa ki he moʻui fakatapuí pea ʻi he ngaahi fuakavá naʻe ʻikai te u ʻilo ha meʻa ki muʻa; Naʻa ku ʻiloʻi ha kiʻi meʻa siʻi Naʻe pau ke hoko ia ko ha taulaʻeiki diocesan Ka naʻa mo e meʻá ni ʻoku tau hangē ha kiʻi tamasiʻi ʻoku kole ke falala pea tuku ke ne tataki ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni pea mo e kau maʻolunga tui fakalotu. Naʻe fili ʻa e Tamai ko Sani Jab³oñski ʻe he seniale maʻolunga ne toki fili ʻi he tuʻunga ko ʻeni, Tamai Wojciech Kania, ko e ʻEiki ʻo e Novices mo ʻene Tamai Auxilier ko Siosefa Bakalarz. Ora mo labora-te tau lava ʻo pehe-ko e moto fakaemamani lahi ko ʻeni naʻe kole mei he Naʻe hoko ʻa Bénédictains ko haʻamau. Kau Kanititeiti ʻi he aʻu atu ʻa e Novitials ki he taha ke fai ʻi he Mei he taimi ki he taimi ha kau tangata tokolahi ʻe toko tolungofulu. ʻI ha ʻaho ʻe taha he efiafi, hili ha ngāue lahi ʻi he ututaʻú uite mo e kaukau fakafoʻou ʻi he ano naʻe ui Jezioro Kierskie naʻe fakahingoa ki he kolo ko Kiekrz, naʻe maʻu Naʻe ʻikai ke toe foki mai ha taha ʻo kimautolu ʻI ʻapi. Naʻe fakaha mai ʻa e fakatotolo pea naʻá ne melemo ʻi he ngaahi vai ʻo e ano ko ʻení. Ko ha fakatuʻutamaki ia: Stanislas Ptaszkowski Mahalo ʻoku fuʻu vave ʻene pulia fakamafanaʻi ʻo hange ko e laʻaa: ʻi he ʻaho ko ia mo e Naʻe ʻikai fakangofua ia ʻe he he ke ne hola mei he claws ʻo e mate. ʻOku ou manatuʻi ʻene tamai ʻa ia ʻoku haʻu ke toʻo hake hono sino ki he meʻafakaʻeiki ʻi hono Kolo ʻi Ptaszkowa ʻi he fakatonga ʻo Polani ʻoku ʻikai mamaʻo mei Nowy S³cz, ko ia ko hoku vahefonua ʻo Ma³opolska. Ko ʻene tamai loto mamahi ka naʻe lea ʻaki ʻe ha setesi naʻa ku manatuʻi ʻo taʻengata: naʻa ma foaki ia mo hoku uaifi ki he ʻEiki; naʻe ʻave ia ʻe he ʻEikí kiate ia; ko hono ʻe fakahikihikiʻi. Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ki he meʻá ni famili ʻa e ʻaloʻofa ʻa ha taupoʻou mo ha Mēmipa ʻ o ʻ etau Fakatahaʻangá ʻ i he tokotaha ʻ o Antoni Ptszkowski ʻoku lolotonga ngaue ʻi Argenteuil ofi ki ʻo Palesi pea mo ha ngaahi mandates lahi ko e Econôme ʻo hotau vahefonua Franco-Sipeini. Ki he ʻaho tatau kotoa pe ʻo e kaingalotu taʻu ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha ngaahi kamakamata ʻo e feituʻu tatau naʻe fili ke lotu ʻi hono fonualotó ʻi he Ko Ptaszkowa mo au ko e taha au ʻo kinautolu. Ko e Camionette ʻi he Naʻe ʻalu takai ʻa e taimi ke ʻaʻahi ki ha maisoNaʻe ʻaʻahi mai ʻa e kau kamakamata naʻa nau fai e folau pea naʻe ʻaʻahi mai kiate au ʻi he ʻohovale lahi ʻaupito ʻi he poʻuli; pea naʻa ku maʻu ko e fuofua taimi ʻeni ʻi ʻapi Naʻe ʻOku kei palaki pe ʻa e ngaahi mama taʻe ʻi ai ha teuteu telefua kotoa pe. Naʻa ku kiʻi ma ʻi muʻa ʻi hoku kaunga sotia ʻoku Naʻe lahi fau e fakatoloi homau ʻapi ʻi he fakalakalaka ʻoku hoko mamata ki he feituʻu kotoa pe ʻoku ʻalu ki ai tautautefito ʻi he vahefonua foʻou ko ʻeni ʻoku tau ʻiloʻi: Wielkopolska! Ko e kamataʻanga ʻo e Naʻe kamata ʻa e tui faka-Kalisitiane ʻi Polani ʻi he Vahefonua ʻi he konga hono ua ʻo e IX senituli. fakatapui e fuofua Siasi ki he ʻOku tuʻu ʻa e taupoʻou monuʻia ko Mele ʻi Poznañ mo Gniezno -ʻa ia naʻe twinned ʻi he malumalu ʻo ha ʻalekipisope ʻe taha Katinale ʻOkositī Hlond ʻo aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e fika uá Ko e tau lahi ʻa mamani ko ha mohenga ia ʻo Polani ʻi he matafanga fakalotu ʻo hange foki ko e tafaʻaki fakapolitikale ʻi he ʻaloʻofa ʻa ʻOtua.
Ko e Sosaieti ʻo Kalaisi-ko e Novitiate
ʻI he Ko e katoanga ʻo e Archangels: Seni Maikolo, Seni Kepaleli mo Seni Lafaele kuo tau kamata ʻetau novitiate fakafolofola. Ora Pea ʻoku hoko atu ʻa Labora. ʻOku fakafonu tuʻo lahi ʻa e falelotu ʻi he ʻAho, ʻoku ʻi ai ha ngaahi konifelenisi ʻi he laumalie ʻo e ʻa e haʻofanga mo hono ngaahi tuʻutuʻuni; kamataʻi ʻo e moʻui fakatapui mo e rudiments ʻo e moʻui fakalaumalie ʻo fakatatau ki he ʻa e Ongoongolelei ʻo Kalaisi. Ngāue ʻi he ngaahi ngoueʻangá pea ʻi he ʻa e feleoko mo e fanga pulu mo e fanga monumanu kehe, ko e langa ʻo ha bassain mo hono fakatupulaki ʻo e attics ke hoko ia ko ha loki faiʻanga fakafiefia; Lue ua pe lahi ange ke maheni lelei ange pea hu ki he kau fakatokoua ʻo e kolo kae lava ke uouangataha ʻi ha famili fakalotu ʻo fakatatau ki he moto naʻe fokotuʻu ʻe hotau tupuʻanga kuo ne fili kitautolu: ʻOku ʻikai haʻane mamaʻo: Mi honda nami nie ma dali! ʻOku ʻi ai ha fiefia ʻi he hoko ʻo fakataha pea ʻoku ʻi ai foki mo ha clashes mei he taimi ki he taimi. Ko e ngaahi kau tangata ʻi honau taʻu uofulu tupu ʻoku nau holi ke fokotuʻu ha ʻulungaanga totonu. Mei he ngaahi ngaahi feituʻu ʻi Polani, naʻe haʻu ha taha ʻo kimautolu mei mamaʻo ʻaupito mei ʻAositelelia. Ko hono moʻoni ʻoku ʻi he ʻaho ʻe taha ko e ʻEiki ʻo Kamakamata, ko e Naʻe ʻave ia ʻe he Tamai ko Sani Jab³oñski, ʻi heʻene motopaiki mo tipōsiti ia ʻi he Fale Lahí mei Poznan ke fakafoki ki hono fale famili ʻi ʻAositelelia. Ko e toko tolu ʻo kimautolu naʻe ʻosi Diocesan seminarians naʻa nau fakaʻaongaʻi ki he hoko ʻo fakalotu pea maʻu e fakanofo ko ha memipa ʻo e Sosaieti ʻo Kalaisi maʻa e kau hikifonua Polani. Ko e fuofua taimi ʻeni ke u tohi ai ʻa e hingoa kakato ʻo ʻetau fakatahaʻanga, ke ala ki he charism ʻoku ko e meʻafoaki makehe mo pau ia ʻoku foaki ʻe he ʻEiki ki he kau kanititeiti ʻoku nau haʻu ʻo tukituki ʻi he matapa ʻo homau kolo. ʻ I Sune ʻ o e 1972 naʻá ma heka pasikala ai ke ʻ alu ʻ o fuʻu tokelau mamaʻo ki Goleniów ki he meʻafakaʻeiki ʻo e Tamai Stanis³aw Rut pea mau ʻaʻahi ki Szczecin mo hotau kolo ʻo e loto toputapu. ʻOku tau fakasiʻisiʻi ʻa e tokolahi Meʻapango. Wies³aw, ko e taha ʻo kinautolu ko e konga ʻo Naʻe ʻikai fie maʻu ke fai ʻe heʻemau kongakau ha hala lahi ke fai pehē; ko ʻene haʻu mei Poznañ. Ko ha ʻaho ongosia Hili ʻene toli pateta naʻa ne tangutu ʻi heʻene kato ʻo fakafonu ʻaki e koloa ko ʻeni pea fakahaaʻi Ko ʻene loto mamahi: ne u fakakaukau ʻe vave ni pe haʻamau fekauʻi atu ki muli pea ʻoku ou ʻiloʻi pea he ʻikai ke vave ʻene hokó pea ʻikai ngata aí traviller fuʻu faingataʻa pea ʻoku ʻikai ke u maʻu ha ʻulungaanga pe malohi ki ʻa ia; pea naʻá ne liʻaki kimautolu. ʻOku ou toe ʻikai lava ke fai ia! Pea ʻoku ou fakamālō ki he ʻEikí ʻi hono tauhi aú ʻo aʻu pe ki he famili foʻou ko ʻeni, hono famili, ʻa e Sosaieti ʻo Kalaisi. Pea ko e founga ʻeni. ʻI he faʻahitaʻu fakatolau mo e kakapu Pea ko e ngaahi ʻuluaki fakaʻilonga ʻo e momoko, naʻa ku puke pea nofo ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ʻi he Infermerie. Taha tokangaʻi au, naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻaʻahi mei he kaunga ngaue mo e ngaahi fakafiemalie ʻoku fie maʻu mo talitali lelei. Mamaʻo mei heʻeku ʻuluaki ʻOku ongoʻi ʻe he famili ʻa e nostalgia ʻiate kinautolu: matuʻa, ngaahi tokoua mo e kau fafine, ne u tatali ki he ʻaʻahi lahi mai ʻa e ʻEiki ʻo Novitiate pea fakaʻosi ʻi he ʻaho hono tolu pe faa ʻoku haʻu ke sio mai kiate au. ʻOku mahino ʻoku ke fuʻu vaivai ke holi ke hoko ko ha faifekau; Fakakaukau ange: ʻOku mau ʻave koe ki Palasila pea ʻi ai mo e ʻea ʻoku ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai tatau ia mo Polani mo e ala meʻa pehe. Ko ia, fakakaukau lelei mo ʻiloʻi ʻoku mahalo pē ʻoku ʻikai ko homou tuʻungá ʻeni; ʻOku ou talaatu, lelei ange ʻoku mahuʻinga ke fai e ngaahi fili ʻoku leleí ʻi he pule pē ʻo e niʻihi kehe ... pea kuo ne ʻalu ... Naʻe hange ia ha mana! ʻI he ʻaho tatau pe ʻi he efiafi ne u fakapolokalamaʻi ai ʻeku ʻi; Te u mavahe mei heni taʻe ʻi ai ha fakatokangar tokotaha; ʻi he poʻuli. Naʻa ku faʻo ʻeku katoleta pea u ʻalu mei he Infirmary ki Fakaiku ki he matapa huʻanga ki tuʻa ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻe ʻi he falelotu ʻoku ne fakafiefiaʻi ha Rosary mo e Exhibition of the Blessed Sacrament kapau he ʻikai ke u ʻOua naʻa kākaaʻi koe. ʻE anga fēfē? Te ke ʻalu ʻo hange ko ia, ʻo ʻikai fakafeʻiloaki mai kiate au mo Lea mavae? Naʻá ku ʻiloʻi ko e leʻo molū ko ʻeni ʻo e lotó pea naʻe ʻi ai ha meʻa ke ne lea ʻaki kiate au ʻi he taimi tatau pe: ʻOku ou haʻu ki he kiʻi sacristy ʻo sio ʻoku ne ʻOku ʻikai ha taha ʻoku ou ʻi ai ke fanongo ki ai: pe ʻai ke u fakakaukau ki he meʻa ni: ko e ha ʻoku precipitation! ʻUluaki mohe ʻi ha po ʻe taha pe ua mo e Pea te ke sio leva ki he meʻa ʻoku ke fai! Naʻa ku fai ia pea ʻi he pongipongi Naʻe kiʻi faingataʻa ke u manatuʻi e meʻa ne hokó ʻo fakalaka atu he ʻaho kimuʻa. ʻOi, ʻio. Naʻa ku ʻita ki he ʻEiki ʻo e novices ʻa ia naʻe ʻikai ke ne foaki mai ha Naʻe ʻilo ʻe Consolation ʻoku ou fuʻu vaivai ke hoko ko ha faifekau. Ko e ha leva e meʻa te u fili? ʻEiki ko Sisu ʻoku ke fie maʻu au ʻi heni pe ʻi ha feituʻu kehe; mahalo Kuo pau ke u ʻalu ki Tarnów ke u hoko pe Ko ha taulaʻeiki diocesan? Pea ko ha fakakaukau ʻoku hoko mai ko ha kiʻi foʻi manupuna: fefe kapau ko ha kiʻi fakamatala fakamuimuitaha Ko e sivi? Kuo pau ke lea ʻaki ʻe he ʻEiki ko ʻeni ʻo e novices ha ʻaho ʻa ia ʻoku ne fakakaukau te ne lava ʻo fai ʻene ngaahi fuakava pea ko hai ʻoku ʻikai ke ne lava. Kapau naʻa ne foki mai ki he fekau pea te ke sio ... ʻOku ʻikai ke Ne toe lea kiate au ʻi he founga ni. Naʻe ko ʻeku fakapulipulí mo ʻene meʻa fufuú; Pe kuo teʻeki ai ke u fehuʻi kiate ia ʻa e fehuʻi ko ʻeni: ko e ha naʻa ke fai pehe ai. Hili ha mahina ʻe hongofulu ma ua ʻo Niviciat, naʻe tali au ke lea ʻaki ʻeku ngaahi fakaʻamu ʻi he ʻaho 29 ʻo Sepitema 1972. Pea naʻa ku hu ki ʻi he Semineli Lahi ke ako mo ha fakakaukau ke Naʻe fakanofo ʻi ha ʻaho ʻe taha ha taulaʻeiki!
Ko e Sosaieti ʻo Kalaisí - Ko e Seminelí
Ko e ʻuluaki semineli ko e famili ʻoku ʻi ai e kolo ʻo Nofoʻanga mo e taimi ke hoko ai ko ha tangata mo ha Kalisitiane ʻa ia kuo u vahevahe ʻa e ngaahi aʻusia hange ko e ngaahi fua ʻo e ngaahi ʻaloʻofa fakalangi fakanatula mo taukakapa ʻi he ʻE foaki ʻa e fengaueʻaki mo e tauʻataina ki he tokotaha takitaha tokotaha tangata ʻi he tuʻituʻia mo e faʻeleʻi ʻo ʻa ia ko e ʻaloʻofa fakanatulá mo e Papitaisó ʻi he taimi ʻoku Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo e moʻui taukakapa kuo ne Fie maʻu ha ngaahi ʻaloʻofa taukakapa ke fakatupulaki ʻo aʻu ki he tuʻunga matuʻotuʻa ʻoku ui ʻaki e hingoa maʻoniʻoni. ʻOku lea totonu ʻaki ʻa e meʻa kotoa pe Seni Thérèse ʻo Lisieux ʻoku ne fakahaaʻi ʻa e Faingofua ki he maʻoniʻoni ko ʻeni ke maʻu: falala! Ko e Semineli Hono Uá koeʻuhí ke u kamata ʻi he ʻOkatopa 1972 ʻi heʻeku maʻu e Fakahokohoko Fakamotuʻaleá mo e niʻihi kehé Fakaʻekatemika ʻi he nima ʻo e Rector ʻo e Semineli ʻi he Palofesa Tamai Bogus³aw Nadolski. ʻI ha taʻu ʻe ua ʻo e ngaahi meʻa fakafilosefa mo e taʻu ʻe fa ʻo e kaveinga fakalotu. Ko e Ngaahi konga fakafilosefa naʻe ako: talateu ki he filōsofiá, Metaphisics, Theodycea, Saienisi, fakafilosefa Antropology, ʻulungaanga faitotonu, filosofia ʻo e tui fakalotu, fakakaukau fakapoto ʻo natula, Hisitolia ʻo e fakakaukau fakapoto, fakakaukau ki he ʻilo, fakaʻuhinga totonu, Founga fakalukufua ʻo e saienisi. Readerships: Lea faka-Latiná, lea faka-Kalisí, lea faka-Pilitāniá, lea faka-Falaniseé. Ngaahi ako fakafilōsofia, naʻe tokoniʻi au ʻ e he ʻ Otuá ke u Fakaʻosi kinautolu ʻaki ʻa e kiʻi tohi "lelei ʻaupito". Nāunauʻia ke ki he Tamaí mo e ʻAló pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní! Pea ko e Naʻe ako ʻa e ngaahi konga fakalotu: talateu ki he Folofola Toputapú, Archaeology ʻo e Tohi Tapú, Folofola Toputapu ʻo e Fuakava Motuʻá, Folofola Māʻoniʻoni ʻo e Fuakava Foʻoú Fuakava, patrology, Liturgical, tefitoʻi teolosia, Dogmatic teolosia, Fakaʻekumenikale teolosia, Teolosia Fakaeangamaʻá, Tui Fakalotu Fakaeangamaʻá, Teolosia Teolosia ʻa e tukuʻuta fakalukufua, tui fakalotu tukuʻuta ʻo e hikifonua, Fono kuo tatanaki, History of the Church, ʻUlungaanga faitotonu fakasosiale ʻa e Katolika, Pedagogy, Catechetical, Homiletics, hisitolia ʻo e ʻaati toputapu, Liturgical loo, Faitoʻo tukuʻuta. Ngaahi ako fakalotu, Naʻe tokoniʻi au ʻe he ʻOtua ke u fakaʻosi kinautolu ʻaki ʻa e kiʻi tohi "fuʻu sai." Naʻa ku tohi kole ke u aʻu ki Ko e ʻUnivesiti Katolika ʻo Lublin ko ha mataʻitohi BA ʻi he ʻa e kau faiako ʻo e teolosia pea, fakafetaʻi ki he ʻOtua Ne u maʻu ia ʻi he ʻaho 15 ʻo Maʻasi 1978 mo e ola Fakaʻosi "lelei ʻaupito". Ko e moʻoni ʻoku lahi e ngaahi manatu ki he vahaʻataimi ko ʻeni ʻo ʻeku moʻuí; Ako ko ha konga pē ia ʻo e moʻui ʻa e Seminelí; mahuʻinga ka ko ha konga pē; Ngaahi ʻekitivitii ngaue fakalaumalie mo e tohi lesoni ke hange ko ʻeni ʻi he ngaue ʻa meʻatokoni, nettoyages ʻo e ngaahi makatuʻunga mo e ngaahi loki ʻoku tau liliu ʻi he mahina ʻe ono kotoa pe mo ha kaunga loki foʻou (naʻa mau faʻa fai ʻe ha kau pasese ʻe toko tolu ʻo e loki tatau) mo e Sipoti, ʻeva, kolo internships mo foki ki he Fale Fakafāmilí ʻi he taimi Kilisimasí pea he taʻu foʻou, pea mo e ʻaho malolo ʻo e mahina mo e matuʻa mo ha kehe ʻi he kolo kuo vahe ki ai ʻi he vahefonua ʻo Polani Tokelau-Hihifo pe ʻikai mamaʻo mei Wroclaw ʻi he feituʻu molomoloki ʻa e parishes naʻe ngaue ʻaki ʻe he kau taulaʻeiki ʻo e kolo ko e fakatātā ʻ a e kau mēmipa ʻ o ʻ etau Fakatahaʻangá ʻ i Ziembice, ʻ i he Pyrzyce pe Szczecin ʻa ia naʻe tuʻu ai homau kolo angamaheni taha. lahi ʻo e parishioners ʻe 30,000 ʻi he hingoa ʻo e loto toputapu ʻa ia ʻoku hoko he ʻaho ni ko ha falelotu ʻo e loto toputapu ki he Taiosisi ʻo Szczecin. Hange ko e ʻakapulu naʻa ku ko e leʻo leʻo ʻo ʻemau timi Seminelí mo vaʻinga ʻi he feʻauhi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi semineli lalahi he taimi ʻe niʻihi mo koen ha lavameʻa! Fakamalo ki he timi! Naʻe hoko maʻu pe ʻa e foʻi pulu ko ha ʻauha. Pea ko hai ʻoku saiʻia ke mole? He ʻikai ke u talanoa ki he ngaahi kaveinga ako ʻoku ʻikai fakafilosefa pe fakalotu, ka ʻoku ou te ne vahevahe heni ha ngaahi fakatotolo mo ha ngaahi ʻilo ne u maʻu ngaue ke maʻu ʻa e laiseni ko ʻeni ʻoku ha ʻi he ʻi loto ʻi he vahe ko ʻeni. Ko e Liturgy ʻeni pea ʻi he tautautefito ki liturgical mohu founga ʻo fakatatau ki he ʻa e kau faʻu tohi naʻa nau fekuki mo e kaveinga ni ʻi he lea faka-Falanisee. Ka ʻe maʻu ia ʻi he vahe hono hokó. Te u fakaʻosi ʻaki ʻeni ʻuhinga ki he Rector naʻe ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻi heʻeku Fakaʻosi ʻeku akó: Ko e Tamaí ʻEtuate Szymanek. Kiate ia pea ki he Coprs kotoa ʻo e Semina ʻo e taimi ko ia ko ha "Malo" he ko e tokoni naʻe fai kiate kitautolú. Pea ki he kakai kotoa pe ʻo e timi ta piano mo e Ngaahi tokoni fakapule mo e niʻihi kehe kotoa pe. Ko e meʻa tatau pe ki he ʻUnivesiti ʻo Lublin.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha taulaʻeiki au
Ki he ko e ngataʻanga ʻo e Semineli ʻa e Fineʻofa ʻa Kalaisí ʻOku fie maʻu ʻa e semineli takitaha ke fekumi ʻi he feituʻu ʻo e tokanga pea ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Palofesa ʻo e ngoue. Kiate au, naʻe ʻi he Liturgy ʻa e fili pea ko e palofesa ʻo Liggical Tamai Bogus³aw Nadolski loto ke tataki au pea hoko atu ki he ʻUnivesiti ʻo Lublin ʻi he malaʻe tatau pe ko e Palofesa Tamai Wojciech Danielski naʻa ne tali ke hoko ko e Promoter ʻo ʻeku fakamanatu ʻi he "ko e mohu founga ʻi he liturgy ". Naʻa ku mahuʻingaʻia ki he Liturgy Katolika ʻi ha ngaahi ʻuhinga mahino. ʻI he ʻI heʻeku hoko ko ha taulaʻeiki Katolika kuo pau ke u fakafiefiaʻi maʻu pe ʻa e Eucharistic misiteli, ko e Feilaulau Maʻoniʻoni ʻo e feohi. Naʻe ʻikai ke u ʻikai kamata ke fakafiefiaʻi ia ʻi he lea fakafonuá Faka-Latina. Naʻe ʻuhinga ʻa e ngaahi liliu conciliar ko e ʻofisi ʻo e taimi lolotonga (Breviary) pea pehe ki he Liturgy Kuo hoko ʻa Eucharistic mo Sakalamenito talu mei he taimi ko ia (1972) fakafiefiaʻi ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe: en Polani ki he ngaahi vaʻakau, faka-Falanise ki he lea faka-Falanisee mo e ala meʻa pehē. Ne mau ʻosi maʻu he taimi ko ia fanongo ki he ngaahi palopalema ʻo e fakafepaki ki he meʻa ni meʻa foʻou; ʻAlekipisope Marcel Lefêbvre kamata ke ʻiloa foki ʻi Polani. Naʻa ku lau Lea faka-Falanise Qrticle naʻe talanoa fekauʻaki mo e mohu founga ʻi he liturgy pea naʻa ku faʻu ai ha ngaahi meʻa ʻa e IR ki he tefito ko ʻeni. Mei he tafaʻaki ʻo e taimi kuo hili ʻoku ou fakatokangaʻi ko e Naʻe problematic ʻa e kaveinga pea ʻoku kei ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe faingataʻaʻia ai ʻa e Feohi Maʻoniʻoni ʻi he ngaahi ngaue naʻe fai ʻe ha kau taulaʻeiki ʻe niʻihi fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he kau faivelenga ʻa e totonu ki he meʻa kotoa pe mahino ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he lahi. ʻOku ʻikai ko faingofua ʻo hange ko e fakakaukau ʻa ha niʻihi ʻo e kau fie mana Te ke lava ʻo lea ʻaki. Haʻu ki Falanise ke tokoni ki he Siasi ʻo fonua ni naʻe vave ʻeku fakatokangaʻi ʻoku ʻikai mahino ki he kakai ʻikai pe ko e ha ʻa e meʻa lilo maʻongoʻonga ko ʻeni pea ʻoku kei siʻi ange ʻi he taimi naʻa nau lava ai ʻo aʻusia ʻa e ngaahi liliu mo e improvisations arbitrariness mo hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻikai ha toe mapuleʻi. ʻOku ʻOku ʻikai ke u tui ko e traditionalists ʻa Monsignor Lefêbvre ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tali ʻa e ouau foʻou ʻo e feohi. Ka te tau lava co³take ʻenau manavasiʻi. ʻOua naʻa ke fakasituʻaʻi ʻa e ouau. ʻI he kuonga muʻa: ko e motu proprio ʻo Benedict XVI ko ha soution lelei ʻOku ou tui ki ai. ʻOku lava heni ke u hoko atu heni Ko e kaveinga ʻo e vahe 4 ʻo e "Ko ha Kalisitiane Au" ʻ I he foomu foʻou talu mei he ʻ aho 31 ʻ o Mē 1978 naʻá ku hoko ai ko ha taulaʻeiki ʻe he Fakanofo Kimuʻa ʻa ia ʻoku ʻaʻaku hoko mai ʻi he tokoni ʻa e pisope ʻo e taiosisi ʻo Poznañ Monsignor Meleane Przykucki ʻi he kole ʻa e Rector ʻo ʻetau Tamai semineli ko ʻEtuate Szymanek. Taʻu ʻe taha kimuʻa Naʻe fakanofo au ko ha tīkoni ʻo e Siasí Katolika pea hili ha taʻu ʻe taha, ne u Leʻo ʻo ha taulaʻeiki! Ko e fononga ʻo e ʻahiʻahiʻanga, Novitiate, Semina mo hono ngaahi ako fakafilosefa pea fakalotu mo e mataʻitohi BA ʻi he ʻUnivesiti ʻo Lublin, fakaʻata au ke u kole ke u fakanofo taulaʻeiki. Ka ke tala ʻa e moʻoni ʻoku ʻikai ʻikai hange ko ʻeni ke vakai ki he sakalameniti ʻo hange ko ia ʻoku ou maʻu ʻosi feinga ke fai ʻeni ʻaki haʻo foki ki he Fakamisiteli ʻo Kalaisi mo ʻEne Ngaahi Meʻafoaki mo e Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e genera ʻe tolu: Annunciators, kau maʻu fakaha mo e Kau talēkitá. ʻOku ʻikai haʻo totonu ke kole ia. ʻOku fie maʻu pe ke ʻi ai ha ngaue ki he meʻa ni mei he ʻe he ʻEiki. Naʻa mau meimei kau tangata ʻe toko tolungofulu ʻi he kamata ʻahiʻahiʻi mo Novitiate ka naʻe ʻikai ke mau laka hake he hongofulu mā tahá ke maʻu e fakanofo taulaʻeiki hili e taʻu ʻe fitu ʻo e teuteu. Taha ʻaho ʻi he Seminaa, ʻOku ou manatuʻi, ko ha seminarian ne u vahevahe mo ia Naʻe fanongo ʻa e loki ki he hiva ʻI he taimi naʻe ui ai kimautolu ʻe he fafangu ʻo e matapaa ki ha katoanga ʻi he efiafi. Naʻe hanga ʻe heʻene fakakaukau ʻo toʻo atu au: ʻe kinautolu Fafangu! ʻOku kole mai ʻi he taimi kotoa pe ke tau o ʻo lotu Fafangaʻi! Naʻe ʻikai fuoloa mei he Seminā; Naʻá ne ʻalu ke fai ha meʻa kehe. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ko e tokoua ʻo hoku tokoua ʻi he fono mei K³aj ofi ki Krakow naʻe fai ngaahi ako kotoa ʻoku fie maʻu ki he Semina ʻo e Tarnów pea naʻe ʻikai fakanofo taulaʻeiki neongo naʻa ne fie maʻu lahi ia pea ʻoku ne nofo teʻeki mali ʻo aʻu ki he ʻaho ni. I ʻOku ou fakaʻofaʻia ʻiate ia, Miros³aw Kasprzyk, pea ko e moʻoni ka mo ha niʻihi kehe naʻe ʻikai lava ke tuʻutuʻuni. Ko e ʻEikí ʻokú Ne fili ʻeni pe ko Hono Siasí ʻi he fetuʻutaki mo Ia. Ko ha meʻa lilo maʻongoʻonga ia ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí. ʻOku ou ʻiloʻi he taimi ni ʻa e meʻa ʻoku ou talanoa ki ai hili ngaahi taʻu ʻo e moʻui ʻaki ia; kae kehe pē ke ʻoua naʻá ke hoko ko ha taulaʻeiki ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ha meʻa kau ki ai! ʻOku tatau pe ke hoko ko ha faʻe pe tamai; ʻOku fotunga tatau pe; Neongo ko e fili ʻeni ko e peseti ʻe teau ʻo Kalaisi! Ko ʻetau tali ko hono tuku ke ke fai ia pea muimui kiate Ia. ʻOku ou fie maʻu ʻa e fai kae ʻoua kuo aʻu ki he manava fakaʻosi pea ʻoku ou kole kiate Ia ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni ke lava ʻo fai ia! ʻOku ou ongoʻi lomekina maʻu pe ʻi Heʻene Ne u fili ke u hoko ko ʻEne ākonga taʻe ʻi ai hano ʻaonga meiate au; ʻi heʻene ʻaloʻofa lahi. Misericordias Domini ʻi he Aeternum cantabo.
Ko ʻEku Ngāue - Ko ha tīkoni au
Fakanofo Diaconal muʻomuʻa odination Presbyteral ʻo e taha taʻu. Naʻe fakanofo au ko ha tīkoni ʻi Mē ʻo e 1977. ʻOku ou manatuʻi mei he taʻu ni ʻa e fakaangaanga tokangaʻi ʻo e tukuʻuta ʻi he kolo ʻo e Siasi ko Sione papitaiso mo e fiefia ʻo Papitaiso ʻa e ʻuluaki fānaú ʻi heʻeku ngāue fakalotú. ʻOku moʻoni ko hono lau ʻo e Ongoongolelei mo hono fai ʻo e Homily ʻoku ki ha tikoni foʻou naʻe ʻomi au ʻi he ʻi ha aʻusia fakangalongataʻa lolotonga e fakaangaanga ko ʻeni pea ʻi he ʻi heʻeku foki ki hoku kolo tupuʻanga naʻe vave ʻeku fakatokangaʻi pea ʻoku ʻikai kei tatau ia. ʻOku ʻi ai ʻa e meʻa lilo. Ko e Naʻe maʻu ʻe Kalaisi ʻeku "moʻui fakafalala pe kiate au" mo kamata ke ngaue ʻo ʻikai fakaʻauha au ka naʻa ku Naʻe vave ʻeku fakatokangaʻi ko e ʻaloʻofa ʻoku ngaue mo ʻIkai ko au. Hangē ko ʻení, naʻá ku fakafehoanaki ʻa e ongo foʻi moʻoni ko ʻení. Lolotonga ʻeku fakaangaanga tokangaʻi ʻo e tukuʻuta ʻi he faʻahitaʻu mafana 1976 ʻi Ziêbice le Curé kole mai ke u teuteuʻi ʻa e Homelie mo e lea ʻaki hili ʻene lau ʻa e Ongoongolelei. Ko ia ʻoku ou maʻu ia fai pea naʻa ku fiefia ka naʻa ku fakafehoanaki ʻeni fiemalie ʻi he meʻa ne u ongoʻi he taimi ni, hili ha taʻu ʻe taha mei ai, Naʻa ku sio ki he faikehekehe ko ʻeni pea naʻa ku maʻu ha taha kiʻi ongoʻi ma. Ko e fiemalie ko ʻeni ʻo hono foaki ʻo e homily mo e ʻOku fakafoki mai au ʻe he kakai kiate au pea naʻá ne siokita ʻiate ia pē. Naʻe toe mataʻaʻa ange ʻi ha ngaahi mahina siʻi mei ai lolotonga e Kilisimasi ʻi he hoku kolo tupuʻanga. Naʻe fokotuʻu mai ʻe he taulaʻeiki ʻo e kolo kiate au ke malanga ʻi he tuʻuapoo. ʻOku ke ofi ki ʻo ho fakanofo diaconal pea ʻoku ou fakamafaiʻi koe ke ke fai ia. ʻI hoku kolo! ʻI muʻa ʻiate kinautolu kotoa ʻoku nau ʻiloʻi au pea ʻi he ʻao ʻo hoku Famili pea ʻi he tuʻuapoo! Mahalo ʻe ʻamanaki ha taha Ke fakamalo atu mo e ngaahi lea ʻo e hikisia: naʻe Sai; kuo lelei hoʻo leá; Naʻe ueʻi kotoa kimautolu mo e ala meʻa pehe. Pea ko e meʻa ia naʻe hoko ʻi he hili ʻa e fakanofó Diaconal ne u toe lau ʻeku manatu ki he ngaahi momeniti ko ia pea naʻe toe lahi ange ʻeku ma ai ʻi he tuʻunga ʻo Ziahingabice. Ko e Naʻe ʻ omai ai ʻ e he ʻ Eikí kiate au ʻ a e ngaahi lēsoni ʻ i hoku konisēnisí! Ongo Te u taʻofi "ʻeku ʻaloʻofá" ke ngāue. Naʻe kamata leva ke u ako ʻa e founga ke ke hoko ʻo hoko ko ha ākonga. Te u toe hoko atu "ko e ʻaloʻofa "mavahe mei he tangata, mei he Kalisitiane, ʻo e tikoni mo e taulaʻeiki mo e tui fakalotu ʻa ia ʻoku ou Kapau ʻoku ʻikai annihilate ia ʻe he "ko ʻeku moʻui" kimuʻa ʻa e naunau ʻo e ʻEiki ʻi Heʻene ngaue pe ʻAʻana; ʻoku ʻuhinga ia ke Tala ʻ aki ʻ a e moʻoni pe ko hai ʻ a hai pea ko hai ʻ okú ne fai ʻ a e hā? Te mou ʻilo ʻa e moʻoní mo e moʻoní te ne fakatauʻatainaʻi koe. Kapau ʻoku fie hoko ha taha ko ʻeku ākonga ʻOku ne renounces ia ʻoku ne toʻo ʻene Kolosi ʻi he ʻaho kotoa pē pea tuku ke ne muimui ʻiate au. Ko e meʻa ia ʻoku lea mahino mo mahino ʻia Sisu pea ʻoku ou exprerhyme ʻi he ʻaho kotoa pe talu mei heʻeku fakanofo diaconal mo e ʻa ia naʻe muimui ʻiate ia ʻi ha taʻu ʻe taha: fakanofo Taulaʻeiki. Tau nofo maʻu ʻi he ʻuluaki meʻa ko ʻeni ʻoku toe moʻui kotoa ka ʻoku ʻikai ke tau fakakaukau ki ai pea taimi ʻe niʻihi ʻoku ngalo ia ʻiate kitautolu Tuʻo taha pē hoʻo hoko ko ha taulaʻeikí. Le Kalaisi Naʻe ʻikai tuku hono fufulu ʻe he tamaioʻeiki ʻa e naʻe fakalāngilangiʻi ʻa e vaʻé (konisēnisi ʻo e tangatá); maʻu Fakahoko pe ʻa e ngaue tokoni ko ʻeni ʻaki ʻene ngaue pe ʻaʻana: maʻu ko e Laumālie Māʻoniʻoni te ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá ʻe fakamolemoleʻi kinautolu. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau ki he ngaue diaconal foʻou ko ʻeni ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe he kau tikoni sitepu; Naʻá ku fifili pe ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe maʻu ʻa e tali ʻi he misiteli ʻo e lakanga fakataulaʻeiki; ʻI heʻeku hoko ko ha tīkoní, naʻe ʻikai ke u lava ʻIloʻi moʻoni. Kapau naʻa ku fakangalingali ʻoku ou ʻiloʻi ia ʻe toe hoko pe "ko ʻeku moʻui" kae ʻikai ko e "ʻaloʻofa" ko hai ʻe ngaue. ʻOku ongo faingataʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ou lea ʻaki pea ʻoku ou tohi ai, ka ʻoku ʻikai kapau ʻe ʻOku ʻi ai ʻa e ʻaloʻofa pea ʻoku holoa ʻeku moʻui. Ko e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he Soni-Papitaiso: Ko ʻeni kuo pau ke Ne tupulaki pea ʻoku ou Holoki. ʻOku ou tui fakatautaha naʻe maʻu ʻe he tokotaha ko ʻeni ʻo e Misaia ko ha misiona ʻo e tikoni ʻi he Fuakava Foʻou pea mo ha misiona ʻo e Palōfita mo e Taulaʻeiki ʻo e Fuakava Motuʻá. Naʻa ku laka atu ki muʻa ʻi he Hypothesis ko ʻeni ʻi he taimi ʻo fakakaukau ki he Diaconate tuʻumaʻu ʻiate kinautolu ʻoku ui ko ia pea ʻiate kinautolu kotoa pe ʻoku nau kamata ha ʻaho ʻo ha Fakanofo foʻou ke ui ko ha kau taulaʻeiki pe kau pīsope pea ʻoku nau hoko maʻu pē foki ko e kau tīkoni tuʻumaʻú. Naʻe fakangofua kimautolu ke lava ʻo fai ha fetuʻutaki ʻi he ngaahi meʻa maʻoniʻoni. taimi kimuʻa pea toki fakanofo ko e kau tīkoní. Naʻe ʻi ai ʻa e Fanga kiʻi tokoni iiki: readership mo e acolyte-pea naʻa mau ʻOku pehe: ʻoku ke ʻalu ʻi ha fakaangaanga tukuʻuta ki he uike toputapu mo e keinanga Toetuʻú; Te ke lava ʻo tokoni ki he kau taulaʻeikí ke foaki ʻa e Eucharist Maʻoniʻoni. ʻOku ou tui ko e-ʻoku ou manatuʻi lelei ha ongo ʻoku faingataʻa moʻoni ke fakamatalaʻi ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. Lomiʻi ʻi he Sino ʻo Kalaisí ʻaki hoku nimá pea fafanga e Kakai ʻo e ʻOtuá ʻaki e Maá ʻa ia naʻe ʻalu hifo mei he langi. Naʻe ʻikai ke ne teitei liʻaki au ʻi he Ko e meʻa kotoa pe ko ha ngaue diaconal. Naʻá ne hoko ko ha tīkoni Naʻa ku toe ongoʻi ai ʻa e "ʻaloʻofa" ʻo e Siteiti foʻou. Naʻa ku ʻosi foaki ʻa e fetuʻutaki kimuʻa Ka naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he "ko ʻeku moʻui" ʻa e faingamalie ke vaʻinga ʻo ʻeku ngaahi ongo. Ko hono ʻahiʻahiʻi ʻo e malohi! ʻIo! Kapau ko e ʻOku ʻikai commlètement ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Siteiti ʻiloʻi ʻo hange ko ia ʻoku hoko pea mo e naunau ʻo e tangata ʻohofi kitautolu ke tau ʻaukai feʻunga ke ʻomi kitautolu ki ha loto-hīkisiá; Tau fakahā mai muʻa ʻa e ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau anga tonú; ʻOua naʻa tau Kau Mālualoí; ko e faʻe ʻa Sione mo Semisi naʻe haʻu ki Sisu ke kole kiate ia ʻa e ngaahi feituʻu maʻolunga taha ʻi he hono ngaahi foha mahuʻinga mo ha lesoni ke toʻo mo Ke ako. ʻOku ʻikai ke tau maʻu ʻiate kitautolu pe ha ʻahiʻahi fakanatula ke ngaue ka ka ke tokoniʻi pē kita pe tokoniʻi. Sisu tonu pe fakaha tauʻataina ʻi he fehangahangai mo e toʻonga fakakaukau ko ʻeni: ko e Naʻe ʻIkai Haʻu e Foha ʻo e Tangatá ke Tauhi Ia ka ke tauhi mo foaki ʻene moʻuí ko ha totongi huhuʻi maʻá e kakaí. ʻOku mahino ʻaupito ʻa e ngaue tokoni mo e ngaue fakataulaʻeiki. fakaʻuhingaʻi, ʻi he setesi nounou mo pithy ko ʻeni. ʻI he premiere konga ʻo e setesi ʻoku fekauʻaki mo e Diaconate tuʻumaʻu mo e uá, ko e lakanga fakataulaʻeikí.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha tokotaha fakalotu au
I kuo teʻeki ai ngalo ʻiate kinautolu ʻa e tuʻo taha naʻe fakanofo ko e tikoni pea fakanofo ko e taulaʻeiki ʻoku ou ʻi ai talu mei he Katoanga ʻo e Archangels: Seni Maikolo, Seni Kepaleli mo e Seni Lafaele ʻo e 29 Sepitema 1972 ko ha memipa fakalotu ʻo e Kautaha ʻo e Kalaisi. Ko ia ʻoku ou foki fakalongolongo mai ki he kaveinga ni ke Fiefia ʻi he meʻá ni pea vahevahe ia ʻi he taimi ʻoku ou maʻu aí ʻIloʻi ʻa e ngaahi siteiti foʻou mo e ngaahi ʻaloʻofa foʻou foaki mai kiate au ʻe he ʻOtua: Ko e Tamai mo e ʻAlo pea mo e Laumalie Maʻoniʻoni, Taha Ko e ʻ Otua moʻui mo moʻoní, ʻ a e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoni Tahá. Hoko ko ha tokotaha kuo fakatapui ki he ʻOtua ko ʻeni ʻoku ne ueʻi au mo tekeʻi au ki ha fakalangilangi maʻongoʻonga. Ko ʻene fili ia kae ʻikai ko e ʻaʻaku; ko Ia naʻá Ne fili au ʻo hangē ko Iá ʻi he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú. Pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u ʻIkai ke u ʻilo hono ʻuhingá? ʻI heʻeku kei siʻi naʻa ku fakatokangaʻi ʻa e tamaiki tangata kehe, ne u sio ki ha taha ʻo kinautolu, mei kaungaʻapi, ko W³adys³aw Owsianka pea u fakakaukau: ko e moʻoni ʻe ui ia ki he lakanga fakataulaʻeikí; ka naʻe ʻikai ʻa e meʻa ko ia. Ne u ʻosi talanoa ki hoku tuongaʻane fakaʻofoʻofá. Sisita Wies³awa, ko e uaifi ʻo hoku tokoua ko Ignacy; Miros³aw Naʻe lelei ʻaupito ʻa Kasprzyk ʻi he meʻa kotoa pe pea mohu founga; Kuó ne fai e ngaahi ako kotoa naʻe fie maʻú fakafilosefa mo e fakalotu, ʻoku ou toe sio ki ai ʻi he ta ʻo ko ʻeku ngaahi ʻuluaki fua ʻi Kavi: tamasiʻi fakaʻofoʻofa mo ʻatamai poto ka ʻoku ʻikai ko ha taulaʻeiki ia. kuo u Vakai ki heʻetau kulupu ʻo e tui fakalotu hili ʻetau ngaahi fuakava ʻo e ʻaho 29 ʻo Sepitema 1972 holo mei he mahina ki he mahina pea ʻi he taha trentainte ʻi he kamataʻanga ke hoko ko e hongofulu ma taha ke fakanofo ko ha taulaʻeiki. Ko e feohi mo Miros³aw ʻi he meʻa tatau famili koeʻuhi ko e mali hoku tuongaʻane ʻI heʻeku hoko ko e seminarians, naʻa ku talanoa mo ia lolotonga e ngaahi ʻaho maloloo ʻi he ʻaʻahi ki he ongo meʻa fakalaumalie kei talavou pea u sio ki he Ngaahi faikehekehe ʻi heʻene vakai ki he meʻa ʻoku totonu ke fai ʻi he Siasí mo ʻene meʻa ʻaʻaná; Naʻá ku loto ke ne fakalakalaka; Ka naʻa ne talamai: ʻoku ke tui fakalotu koeʻuhi ke ke fakakaukau pehe, ko au ʻOku ou teuteu ke hoko ko ha taulaʻeiki diocesan Ko e feituʻu ia ʻoku haʻu mei ai ʻa e faikehekehe; Naʻe ʻikai ke u tui ki heʻene fakamatalá. Pea ʻoku ou tui ʻo kapau naʻa ne fanongo mai kiate au pea liliu au Ko ʻ ene fakakaukaú, naʻá ne mei hoko ko ha taulaʻeiki. ʻOku ʻikai ke u ko e moʻoni, ka ʻoku ou tui ki ai. ʻOku tatau pe ʻa e Ongoongolelei ki he ʻA e taha kotoa; ʻOku kehekehe e ngaahi fili ʻa e ʻOtua, ka ʻoku ne fie maʻu ʻa e kau ngaue ʻi he ututaʻu. Ko ʻene faleʻi ke fakaleleiʻi ʻa e Ko e nounou ʻo e ngaahi ngaue ko e lotu! Hoko ʻo tui fakalotu ʻOkú ne pukepuke ʻa e ulo ʻo e lotú ke moʻui! ʻOku fakafoki maʻu pē kitautolu ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko e setesi ʻiloa ʻi Seni Telesa ʻo e kiʻi tamasiʻi Sisu: "ʻOku ʻaloʻofa ʻa e meʻa kotoa pe!" fakalahi ka ko ha toketa ia ʻo e Siasi talu mei he 1997 naʻe fanongonongo ʻe he Seni Sione Paula II. Sa Vita Ko e Consecrata ko ha fakamatala ia ke lau mo toe lau, pea ko e taha, ke puke ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tui fakalotu. ʻI he founga ʻe fanongonongo ai ʻa e Seni Sione Paula II Toketa ʻo e Siasi, ʻoku ou taha tui ki ai. ʻI heʻeku hū ki he Sosaieti ʻo Kalaisí ʻoku ʻikai ke u ʻikai ke u ʻilo pe ko e ha ʻa e moʻui fakalotu; ka ko e moʻoni halaʻata. Naʻa ku toki ʻilo pe ʻi heʻeku fakafeʻiloaki au ʻosi ʻi muʻa ʻi he ʻofisa talitali ʻo e Fale lahi ʻi Poznañ, Tamai ʻEtimani Kufel, ko e haʻofanga ia pea ke ʻuluaki ko ha tui fakalotu pea hili hono fakahu ke ʻe lava ke hoko hono fai ʻo e ngaahi fuakava ʻi he Novitiate lesisita ki he semineli lahi mo e ala meʻa pehe. Ne u pehē loto pē: Koeʻuhi kuo u ʻosi ʻi heni pea ʻi ha founga ʻOku ngali kehe, tau vakai ofi ange ki he meʻa ʻoku ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ia. Pea naʻa ku nofo pe ʻo hange ko ia ʻoku ou lava ʻo sio ki ai ʻi heʻeku ʻalu. pea ʻi heʻene fakapapauʻi ʻoku ʻikai ha meʻa, tautautefito ki he hili ke u moʻui ʻaki ʻa e faingataʻa ko ʻeni kuo u talangaʻiʻosi vahevahe ʻa e feituʻu naʻe pau ke tuku ai ʻeku tuli ʻa e kamata ʻa e hala. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi tui fakalotu motuʻa ʻoku ou ʻilo ʻoku ou maʻu ha taʻu ʻe 42 ʻo e matuʻotuʻa Te ke lava ʻo lea ʻaki. Ko e hā leva te u lea ʻaki ki aí? Tuku ke hoko kotoa ia Maʻu! Ko e meʻa ia te u lea ʻakí! ʻOange ki he tangata ko ia ʻoku ʻikai ke ne fakamavahevaheʻi ʻa e meʻa ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá; i! ʻOku fakafoki mai kitautolu ʻe he ngaahi lea ko ʻeni ki he fealeaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e kau Falesi mo Sisu Kalaisi ʻi he fekauʻaki mo e malí; ka ʻoku ʻaonga ʻa e tali ʻa Sisu ki he ngaahi tukunga lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau fakakaukau ki ai ʻi he kamataʻanga ʻa e mata. Ko e ngāue ʻo e uouangatahá mo e makehé ko ha ngaue angamaheni ia ʻa e ʻOtua mo e tangata. Ko e ngaahi maʻu pe ʻa e felotoihe. Naʻá ku ako ke ako ʻeni foʻi lea mahuʻinga ʻo e hisitolia kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangata. ʻ Oku ngāueʻaki eni ki he māmani fakanatulá pea pehē ki he māmani taukakapú. Cea ʻOku fakaʻaongaʻi foki ia ki he nofo-malí pea mo e moʻui fakalotú. Ko hoku kaunga ngaue ʻi he Sosaieti ʻo Kalaisi ʻoku ngaue ʻi he Taiosisi, Jaros³aw Kucharski, ʻoku ne mavahe mei he Haʻofanga pea hoko ko ha taulaʻeiki diocesan pe; ʻikai ko ia: ke fakamavahevaheʻi ʻa e meʻa kuo fakatahaʻi ʻe he ʻOtua ʻiate ia? ʻIkai Hange ko ʻeni ki he divirce mo e lq rupure ʻo e felotoi? ʻIo, ʻoku ke ʻIo, ʻoku ke ... Ka te ne kei hoko pē ko ha taulaʻeiki! Sai pe ʻe kei pehe pea te ne kei hoko pē ko ha tīkoni ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku tau maʻú ko e lea ia he taimi ni. Ka he ʻikai ke ne toe hoko ko ha tui fakalotu. Fakamalo atu ki hoku kolo ʻi hono talitali lelei au he taʻu ʻe 42 kuohili ngaahi taʻu ʻi hono fatafata pea tuku ke u tui fakalotu mo Felotoi mo ia ʻoku ou ʻamanaki ki ai ʻo taʻengata! Toe Mālō ʻaupito!
Envoy kau ki he ngāue fakafaifekaú - ko e lakanga fakataulaʻeikí
kuo u ʻoku fakamatala ki ai ʻi he vahe kimuʻa ʻo e folofola ʻa Kalaisi ʻo kau kiate ia: Ko e Foha ʻo e tangatá ʻoku ʻikai Ke ʻoua naʻa ngāue, ka ke tokoni mo foaki ʻa e moʻui ʻa ha taha ʻi he Huhuʻi maʻá e kakaí. Naʻa ku tohi ʻo pehe ko e Naʻe fekauʻaki ʻa e konga hono ua ʻo e setesi mo hono lakanga fakataulaʻeiki. ʻOku tau ʻoku kau ʻa e kau taulaʻeiki ʻi hono Lakanga Fakataulaʻeiki ʻe taha ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua. Ko ha meʻa lilo moʻoni ia! ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ia ʻo kapau ʻoku tau ʻi ai! Naʻa ku faʻu ha ngaahi ʻimisi mo ha ngaahi fakamahamahalo ʻi hoku Kiʻi ʻulu ʻo e tangata, Kalisitiane, tui fakalotu pea ko hono fakaʻosí ko e tīkoni, ka ko e meʻa noa pē ʻeni ʻi muʻa ʻi he moʻoni. ʻOku toe hoko pe ʻeni ko ha moʻoni ʻo e ʻaloʻofa. ʻOku ʻi ai ha meʻa lahi ange ʻiate kitautolu ʻoku muʻomuʻa ʻa e ʻaloʻofa ʻi he ʻaloʻofa kehe koeʻuhi ke ʻe tuku ʻa e meʻa kotoa pe ʻi ha feituʻu lelei! Ko e ngaahi ʻuluaki māhina ʻo e ngāue fakafaifekaú Vakaiʻi vave ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻi ai ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa. Ko e natula ʻo e tangata, kuo u ʻosi lea ʻaki ke tokoniʻi pe ke tokoniʻi ʻi he ʻi he ngaue tokoni. Ka: ke hoko ko ha taulaʻeiki ke tokoni ki he Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo Kalaisí pea ʻoua ʻe fakaʻaongaʻi ia ki he ngaahi tupuʻanga lelei. Naʻa ku maʻu ʻi hoku ʻuluaki kolo ngaahi kolo ʻe fa ke ngaue ai ʻi he Sapate kotoa pe ʻe fa ʻi he fakafiefiaʻi pea ʻi ha ongo kolo ʻoku catechism mei he pongipongí ʻo aʻu ki he efiafí. Naʻe ʻi Suchañ ofi ki Stargard, ko e vicar ʻo e taulaʻeiki ʻo e kolo, ko e Tamai Tadeusz Jóðwiak, ʻi ha taʻu ʻe taha pea hoko atu ai, ko e taulaʻeiki foʻou ʻo e kolo, ko e Tamai Józef Kosobucki, ʻi he taʻu hono ua. Ko hoku hingoa ki he tuʻunga ko ʻeni ʻo vicar, Tamai Zenon Broniarczyk, naʻe teu ke mavahe ki ʻAositelelia. Naʻa ku fiefia mo loto vekeveke ke fakahoko ʻa e ngaue tokoni ko ʻeni, misiona ko ʻeni, pea mo fakahoko ʻeku moʻui ʻi he Fiefia ʻi he ngāue tokoní mo e ʻaongá. "Foaki hoʻo moʻui ʻi he totongi huhuʻi "-pea ko e ʻuhinga ia ʻo e taulaʻeiki ʻo fakatatau ki he loto ʻo Kalaisi. Fānau, toʻu tupu, kakai tangata mo fafine, ʻa e mahaki mo e kau toulekeleka. ʻOku ou fakamalo ki he Tamai Tadeusz ʻi heʻene falala mo Fakahinohino ki he ngaahi ʻuluaki sitepu ʻo e ngaue fakafaifekau ʻi he kolo! Taʻu ʻe ua Moʻui lelei pea fonu ʻi he ngaahi ʻaloʻofa kehekehe maʻu mo e ngaahi ngaue ʻoku fakahoko. Naʻa ku ako ʻo hange ha Novice e founga ke fakaʻata ai e ʻaloʻofa ki he taʻu motuʻa ki he Mei he mamani taukakapa ki he mamani fakanatula ko ʻeni kapau Kafo ʻi he feituʻu kotoa pe pea fie maʻu ʻa e fakalangi ʻaloʻofa. Pea hoko mai ʻa e ʻaho fakangalongataʻa ko ia mo fakangalongataʻa ʻi he taʻu ni 1978. ʻIo, ko e fili Katinale Karol Wojty³a ko Poupi Sione Paula II. Māhina ʻe nima ki he Mamahi ke hoko ko ha taulaʻeiki pea ke maʻu ha taha ʻi ha taʻu ʻe 27 mo e konga ʻi hono pontificate. ʻOku ou fiefia ke fanauʻi au pea ke moʻui ʻi he vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí pea mo e faʻahinga ʻo e tangata naʻe lavaʻi ai ʻe hoku compatriot hono misiona fakaʻeiʻeiki. Pea kei moʻui pe ko ha tangata ʻoku ou ʻi ai pea Ngaahi vaʻakau, ka naʻe ʻikai feʻunga ia ki he mafimafi fakalangi! ʻIkai, naʻe fie maʻu ʻe he ʻOtua ke u fakataha mo ia ko e tikoni, taulaʻeiki mo e ʻa e tui fakalotu. Ko e maʻolunga ʻo e fiefia mo e ʻaloʻofa! ʻEiki ʻoku ʻOku fakaʻofoʻofa ia. Kuo ʻosi hoko ʻeni, ʻOku ou foki ki he efiafi ko ia ʻo e ʻaho 16 ʻo ʻOkatopa 1978, kae talu mei ai mo Ne toki aʻu mai kimui ni mai, ʻi he ʻaho 27 ʻo ʻEpeleli 2014 tangutu canonization ʻi Loma. ʻOku ʻikai ke u tui ki he meʻa ni! Ka kuo pau ke u foki mai ke vahevahe e ngaahi ʻilo ʻo e moʻui ʻa e tokotaha kei talavou taulaʻeiki naʻa ku ʻi hoku ʻuluaki Kolo. Naʻá ku ʻohovale! ʻI he kolo ko S³odkówko Ko e vahe tolu pe ʻe taha ʻo e kakai naʻe haʻu Sapate ʻi he feituʻu maʻoniʻoni. ʻIkai ke u lava ʻo fakafehoanaki ki heʻeku Kolo ʻo e tupuʻanga. Pea ʻi he ʻalu leva ke fakafiefiaʻi ʻa e Ko e toetuʻu ʻi ha kolo ʻe taha S³odkowo naʻa ku sio ki he ʻave ʻe he kau tangata ʻenau fanga hosi mo e saliote ke nau o ʻo ngaue ʻi he ngaahi ngoueʻanga! Naʻe ʻikai ke lelei ange ia ʻi he ngaahi Naʻa ku maʻu mo e ngaahi kolo ha luoʻo kinautolu. Ko e ʻEikí Kiate Au naʻe teuteu ki heʻeku ngaue fakafaifekau ʻi Falanise ʻi he kahaʻu, ka naʻa ku Naʻe ʻikai ke ne ʻilo e founga ke sikalu ai. Hili e ngaahi ʻuluaki māhiná Naʻe tupu mei he loto vēkeveké ha faʻahinga ongosiá. Naʻa ku fakakaukau ʻe vave ni pe ha liliu ʻa e kiʻi vahe tolu ko ʻeni ki vaeua pea ʻi he taʻu ʻe ua ʻe taha pe tolu ʻo e ʻikai ke ako, angatuʻu mo recalcitrant. Toe ʻI he taimi ʻe taha, ʻoku ou talaatu, naʻa ku tuku ke u ʻefihia ʻi he "ko ʻeku au" pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e "ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá." sitepu! Naʻe haʻu ha kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa kiate au ke foaki ha nima pea naʻa ku fie maʻu ia ka ... ʻoku ʻikai ʻIkai ha ʻuhinga ... ko ha taha ... ko hai ʻoku ne tohoakiʻi mo hai filimiʻi ... tatau ai pe pe ko e ha. ʻa e tevolo. ʻOku ne fie maʻu lavameʻa ... fakaʻofoʻofa ʻOloka! Naʻá ku talaange ki ai ʻi ha ʻaho ʻe taha. Tau toʻo kotoa ʻa e ongo rosary pea lau leʻo lahi ia, ka ʻikai ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe lelei ange ʻi he ngataʻanga ʻo e malohi, ʻoku ou ui ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, he ka ʻikai te u mavahe Kuo pau ke u hola mei heni! ʻOku mahino lelei ange kiate au he taimí ni pea talu mei he momeniti ko iá mo e tuʻunga mo e fatongia ʻo e Kāingalotú Matona! Naʻa ne ala mai kiate au pea naʻa ne ʻai ke u Mavahe mei he fakatuʻutamaki pea ʻe fiefia ʻa e tevolo ke maʻu lavameʻa. Fakamalo atu ʻEiki! Mālō, Malia! Pea fakamalo atu ʻi he moʻui! Ke ʻI he ʻofa mo ha taʻahine fakaʻofoʻofa ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa Faingofua. Koeʻuhi he ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e feituʻu naʻa ku ʻi ai fakamoʻoni ki he moʻoní. Ko e niʻihi ʻo hoku kaunga ngaue pea kuo mavahe ʻa e lakanga fakataulaʻeiki pea ʻoku ou tuʻu maʻu ʻO aʻu mai ki he ʻaho ni; Ka ko hai au ke fakamāuʻi kinautolu? ʻOku ou lotua kinautolu mei he taimi ki he taimi. Kuo lelei ange hono fai ʻe kinautolu ʻoku paati kimuʻa he seminaa, naʻe kei hoko pe ia ko e taimi ... Ka ʻi he taimi ko ia?... Ka ko ʻeni? ʻIkai! ʻUha maka Mele fonu ʻi he ʻaloʻofa! ʻAi ke u fakahoko ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni ʻeku ngaue fakafaifekau ki he ngataʻanga pea ke u kei tuʻu pe ʻi he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai: ko ha tangata, ko ha tui fakalotu, ko ha tīkoni mo ha taulaʻeiki ʻa e ʻEikí!
Falanisē Kuo u ʻofa ʻiate koe talu mei heʻema fuofua feʻiloaki
Kapau naʻa ne ʻOku ʻi ai ha ngaahi hingoa ʻuluaki kuo nau fakaʻaongaʻi tuʻo ua pea ko e meʻa ʻeni ʻoku hoko mei he hingoa ko e "Falanise" mahalo ʻe fakakaukau ha taha ʻoku ou Fakamafola hoku ulo ki ha kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa! ʻIkai! ʻOku ʻo e Falanise ʻoku ou lea ki ai! ʻo e fonua fakaʻofoʻofa mo fakaofo ko ʻeni, ko e ʻofefine lahi taha ia ʻo e Siasí. Kimuʻa ʻi he ʻAho malolo hono ua ʻi heʻeku moʻui ko ha taulaʻeiki, ko e fokotuʻu aʻu ki hoku tuʻasila: te ke lava ʻo fetongi fakatouʻosi kau taulaʻeiki ʻ i Falaniseé koeʻuhi ke nau lava ʻ o mālōlō? I kuo teʻeki ai ke ʻi muli kimuʻa, naʻa mo Polani ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha feituʻu kehe ʻi he Czêstochowa, tuʻo taha ʻi Krakow pea taʻu ʻe fitu ʻi he Poznañ mo Kiekrz. ʻI he taiosisi ʻo Szczecin, ko ha Kolo ʻo e ngaahi kolo ʻe fitu mo e fakaafe ko ʻeni: ke ʻalu ki Falanise ʻoku ki he ngaahi ʻaho mālōloó. Naʻá ku loto ki ai! ʻUluaki taimi naʻe pau foki ke u puna ai. Pe naʻe ʻa e vakapuna naʻe totonu ke ne ʻave au. Siulai mo ʻAokosi 1980, ʻOku ʻi he Potungaue Montigny-en-Ostrevant ʻo e Tokelau. Kapau ʻoku ʻi ai haʻaku ʻoange ʻa e hingoa ko ʻeni ki he vahe ko e ʻOfa ʻi he ʻuluaki mata. Naʻe fakamoleki ha mahina ʻe ua ʻi he taiosisi ʻo Cambrai mo fakahoko ha misiona tukuʻuta ki he Ngaahi vaʻakau mei he ngaahi famili ʻo e kau keli malala, ko ha fuʻu malala lahi ʻi he kolo ni pea ʻi neighbouring Pecquancourt. ʻUluaki māhina ʻo e Siulai mo e Tamai Ludwik S³omiany mo e fika ua ʻo ʻAokosi mo e Tamai ko Sani Guzikowski. ʻOku ʻikai lava ke mahino kiate kitautolu ʻa e matangi ko ʻeni ʻo Tauʻataina ʻoku ne puhi koe ʻi he taimi ʻoku ke mavahe ai mei he Fonua ʻi he malumalu ʻo e pule ʻoku ʻikai ke lelei mo fakamalohi! Naʻa ku manava ʻea foʻou ʻi ʻolunga ʻi ho maʻamaʻa, pea ko ha meʻa fakafiefia ia ke ʻiloʻi ʻi he fononga ʻa hotau fefine ko Lotesi. ʻOku fakafou ia ʻiate Ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pe ʻoku fakaʻofoʻofa mo fakaʻ pea naʻa ku ʻofa ʻi Falanise. Fakaʻosí, ʻoku tau ʻilo ʻoku ou lea ʻo ha fonua ka ʻoku ou talanoa he taimi ni fekauʻaki mo ha taʻahine, ko ha Virgo, ʻo ha fefine, ʻi he taimi ko ʻeni taʻe ʻi ai ha fakatuʻutamaki ʻo hange ko ʻi he kuohili, ʻi he tafaʻaki ʻe taha! Tamai Stanis³aw Stefanek Tokoni-seniale ʻo ʻetau haʻofanga, ʻoku ʻe vave ni pe haʻane hoko ko Pisope Auxilière ʻo Szczecin ʻOku ou lelei lahi nai ʻi hono ʻave au ki he missio ko ʻeni, n ʻo fetongi, ʻoku ou houngaʻia ʻaupito, ʻi he meʻa ni pea ke akoʻi foki kitautolu ʻi he semineli ʻi he rudiments ʻo Ko e Fuakava Motuʻá. Ko e mahina longonoa ʻo Siulai kae ʻikai ko e mahina ʻAokosi; Ko e hā e meʻa ʻe faí? ʻOhofi ʻi Gdañski mo Szczecin mo Silesia mo ha ngaahi feituʻu kehe: Solidarnoœæ (uouangataha)! Hili e ʻaʻahi ʻa e Tuʻi ko Polani ki hono fonua tupuʻanga ʻi he 1979, ʻoku ngaʻunu mo mafoa hake ʻa e puleʻanga; ʻOku ʻikai ke ne toe ilifia koeʻuhi ʻoku ne tui ki he folofola ʻa e Slavic Poupi ko ʻeni: ʻOua ʻe manavahē! Feituʻu ʻo Victoire ʻi he taʻu kimuʻa fonu ʻi he kakai ʻi Uoasoa ʻoku nau fakahalaiaʻi ʻa e pule Mei he manava mo e vaivai ke liliu e moʻui ke lelei ange. Pea ko ʻeni ko e kau ngaue ʻeni ʻoku nau fakafisingaʻi ha paati ʻa e kau ngaue: Ko e fusi ʻo e tau mo e ngaahi alea lelei ki he meʻa ʻoku tau ʻilo talu mei ai. ʻI heʻeku foki ki Polani ki ʻI he ʻaho 1 ʻo Sepitema, naʻe Ngaahi Aleapau; naʻe tukulolo ʻa e puleʻangá; Feohi fefakatauʻaki taʻetotongi ʻe lava ke ʻi ai mo maluʻi ʻa e kakai mo e ala meʻa pehe. ʻOku ou ako ʻoku ʻOku ʻave au ki Szczecin ʻi he kolo ʻo Loto Toputapu! Ko e tokotaha naʻa ma ʻaʻahi ki ai ʻi haʻu ki ai ʻi he pasikala mei he Novitiate. Ko ha proisse lahi ʻo ha kakai ʻe toko 30,000. Mei he feituʻu ʻuta ki he kolo lahi he taimi ko ia. Ko ha aʻusia foʻou ʻi he tokolahi ʻo e kakai ʻi he Sapate ka ʻi he Siasi tatau pe: homilies ʻe nima ʻi he tafaʻaki ʻe taha pea hoko atu ʻa e fanau ako maʻolunga mo e ngaahi ʻaʻahi lahi ki he Ngaahi fāmili ʻi ʻapi he taimi kotoa pē. ʻOku hange ia ha Fale ngaohiʻanga fakalaumalie maʻongoʻonga. ʻOku ou nofo ʻi he loki ʻi ʻolunga, ko ha matapa sioʻata pe mo e ʻea vela ʻi he faʻahitaʻu mafana moʻui taʻe-malava; ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo ko Stanis³aw Misiurek mo ha niʻihi Maʻuʻanga FakamatalaKau ai au ʻi honau lotolotonga mo e kau taulaʻeiki malolo. Pea foki mo e Kau Taki ʻo e Kautaha ʻa Kalaisí, ko e tui fakalotu kae ʻikai ko e kau taulaʻeiki pe tikoni: ko e taha ʻoku sacristan, ko e feimeʻatokoni ʻe taha, pea mo e tokotaha ʻoku kei decorator: Piotr Szafranek, ko hoku kaungaʻapi ʻi he loki ʻi ʻolunga. Szczecin moʻui ʻi ha ngaahi momeniti fakahisitolia hange ko Gdansk pea hange ko Polani kotoa ʻI he veʻe hala. ʻOku ou sio ki he manava ʻa e kakai ʻo hange ko ia ʻoku ou fai ʻi he Falanise kimui ni mai ʻa e feituʻu ʻo e tauʻataina. Hili ʻo ha taʻu ʻe taha ʻo e ngaue lahi heni ʻoku vaheʻi au ke ʻalu ki muli hili e Kilisimasi hoko ʻi he ngāue fakafaifekaú! ʻOkú ke pehē ko e fē feituʻu? ʻI Falanisē! ʻIo, hili foki mai mei he ʻaho malolo ʻiloa ko ia naʻe lea faka-Falanise pe hoku loki; lele cassettes mo e ako hiva; kuo u ʻAve ki he akoʻanga maʻolunga ka ko e taʻu ia ʻe Hongofulu kuo hili! kuo u maʻu ʻi Falanise ʻi vcances naʻa ku meimei hala ha taha ʻi he feituʻu ko ʻení; ʻa e lea faka-Falanise kotoa pe naʻa ku maʻu Naʻe fuʻu vave e lea ʻa e fakataha pea mo e kau faiongoongo ʻi he ʻOku toe vave ange ʻa e TV. Ko ia, ʻoku mahino kiate au: ko ʻeku Naʻe fafangaʻi ʻa e kaungaʻapi ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻaki ʻa e lea faka-Falanisee. Kuo nau Mahalo naʻa ne pehe ki he maʻolunga ange: kuo pau ke ʻave ia ʻi he vave taha ki Falanise ʻa ia kuo ne ʻofa ai. ʻOku ke te ke fai hoʻo ngaahi laʻipepa kimuʻa he Kilisimasi: Pasport kuo ke ʻosi maʻu ia, Ka ʻoku ke fie maʻu ha visa foʻou. Sai ʻaupito. Lolotonga ia ʻoku ke ʻe ngaue ʻi he falelotu ʻo e Siasi ko Semisi. Le dimache tu fakafiefiaʻi ʻa e maʻoniʻoni ʻi he 7 a.m. pongipongi. 11 Tisema 1981 kuo maau ʻa e meʻa kotoa pe: ko e paasipoti ʻOku ʻi ai ʻa e visa ʻa e kau talafekau ʻo Falanisee ʻi Uoasoa. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi pe te u kolosi ʻi Polani ʻi he lelue mei ʻolunga ʻi he maʻulalo ke ʻalu ʻo moʻui ʻi he Kilisimasi fakaʻosi ʻi he famili mo e Kolo ʻoku ou haʻu mei ai. Pea te u lea mavae leva ki kotoa pea moʻui fuoloa ʻi Polani pea moʻui fuoloa ʻi Falanise. Naʻa ne to Lahi e Sinou ʻi he ngaahi ʻaho ko ia. ʻI he pongipongi Sāpaté ʻoku ou ʻā hake kimuʻa ke fakafiefiaʻi ʻa e feohi ʻi he 7 a.m. ʻi he he falelotu. ʻOku mateuteu ʻa e homily ʻi he fiefia ʻo hange ko e kole ʻa e ʻAposetolo ko Paula ʻi he laukonga, ʻoku ui ia ko e Sapate: Laetare ʻa ia ko hono ʻuhinga fiefia.
Polani hoku fonua tupuʻanga, he ʻikai teitei ngalo koe ʻiate au
Ko e 13 Tisema, ʻoku kei fakapoʻuli pe ʻa e Sapate, ʻoku ou mavahe mei he Presbytery ʻo e loto toputapu pea ʻoku ou fokotuʻu ʻa e hala ki he falelotu ʻo Seni Semisi ʻi Szczecin, ʻoku ou hu ki ʻI he sacristy, naʻa ku tui ʻa e vestments taulaʻeiki pea u ʻalu ki he siasi pea u kamata ʻa e fakafiefia ʻo e Sapate hono tolu ʻo e kimuʻa. Ko e Ongoongoleleí mo e ʻa e homily ʻi he fiefia; Hili ha ngaahi momeniti siʻi ne u ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku fehālaaki. ʻOku ʻalu ʻa e kakai holoholo pea ʻoku nau tangi. Ko e hā e meʻa ʻoku hokó? I fakanounouʻi ʻa e homily pea u hoko atu ʻa e feohi pea ʻoange ʻa e tāpuaki. Hili ʻa e Fakafetaʻi ʻOku ou foki ki he Sacristy pea ʻoku ou sio ki ha parishioners ʻoku ʻOku fakatuʻasila mai kiate au: ko ia ʻoku ʻikai ke ke ʻilo? ʻOku ʻikai ke u ʻilo ko e hā? Fanongonongo ʻa e Jaruselski fakalukufua ki he tuʻuapoo ki he tuʻunga ʻo e tau; tokolahi e kau mēmipa ʻo e Naʻe puke popula ʻa Solidarnæœæ pea tuku popula ʻi ha vahaʻa taimi. ..part... etc ko e meʻa fakaʻohovale fakalukufua ia, ʻoku ʻikai ha taha Naʻe ʻikai ke ne ʻamanaki ʻe hoko ʻeni. Konga fakalukufua ʻo e Fonua. He ʻikai lava ha taha ʻo mavahe mei hono feituʻu taʻe fakamafaiʻi ʻa e kautau. Naʻa ku ʻalu ki he tauʻanga polisi ʻi he ʻaho Monite pea naʻa mau ʻAve ʻeku paasipoti mo e visa Falanisee pea mau faʻo ha Sitapa: kaniseli. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe ʻaonga ange. He ʻikai lava ke tau ui ha feituʻu; ʻOku loka ʻa e meʻa kotoa pe. I kole ha ngofua ke ʻalu lelue ki Uoasoa ke kole ki he Primate ʻo Polani ke kau ʻi he Ngaue ʻa e loto ke tukuange ʻi Falanise ʻo hange ko e palani. ʻOku ou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa pea ʻi Uoasoa ʻOku fakakalauni ʻa Katinale Józef Glemp ʻaki ʻa e lavameʻa; ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ʻoku toe fakapapauʻi ʻe he meʻa kotoa pe ʻa e visa Y Naʻe mahino. ʻOku ou kole hili ʻeku foki ki Szczecin fakamafaiʻi ke mavahe ki he vahefonua ʻo Maùopolska ʻi hoku kolo, ko hoku famili mo hoku kolo ʻuluaki. Kuo fakafaingofuaʻi ʻe he ʻEiki ke lava ʻo kolosi kotoa ʻi he Ngaahi faingataʻa. Hili ʻa e Kilisimasi mo e taʻu foʻou naʻa ku kei kole ha ngofua ke ʻalu ʻi he lelue ki he Poznañ toe hoko atu ki Uoasoa ke maʻu e vakapuna pea ʻalu ki Falanise. ʻ I Sanuali 17, 1982 naʻá ku mavahe ai mei Pōlani qvec ongo katoleta ke kamata ʻaki e moʻui mo e misiona foʻou, mahalo ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻui ʻi he mamani. ʻOtua pe ʻiloʻi! ʻ I heʻeku mavahe mei Pōlaní naʻá ku taʻu tolungofulu. ʻOku ou tohi Ko e ngaahi meʻa ko ʻeni. uvenir 32 mo e konga kimui ange ʻi he 2014 pea kuo u ʻikai ngalo ʻa Polani ko ʻeku fuofua Fatherland! Ka kuo u ohi ʻa e Falanise pea naʻa ne ohi foki au: ʻOku hoku fonua tupuʻanga hono ua pea ʻoku ou ʻofa ʻi he Falanisee. ʻOtua ʻoku ou ko ha fakamoʻoni ia ʻoku ou ʻofa moʻoni ʻiate ia! ʻOku ou saiʻia ʻi he Ko Polani talu mei he ʻofa ko ʻeku ngaue pea koeʻuhi ko ha tangata, koeʻuhi ko ha Kalisitiane au, he ko ha tui fakalotu, koeʻuhi ko ha tikoni au, he ko ha taulaʻeiki au. ʻIo ʻoku moʻoni kotoa ʻeni pea ʻoku moʻoni ʻeku ʻofa ki Polani, ʻo hange ko ʻOku moʻoni foki mo e taha ki Falanisee. Ko e meʻa kotoa pe naʻa ku tohi ʻi he ngaahi ʻuluaki vahe ʻi heʻeku ngaue ko ha fakamatala ʻo ʻomi ai ʻa e fehuʻi pe ko e ha ʻoku ʻofa. ʻOku ou tui tatau mo e kiʻi Therese ʻi hono lea ʻaki ʻeni. mei kameli ki Lisieux. Pea ʻoku ou tohi ʻeni ʻi he ʻaho 16 ʻo Siulai, ʻi he taimi ʻoku venerates ai ʻe he Siasi ʻa e Taupoʻou monuʻia ko hotau fefine ʻo e moʻunga kameli. Lq ngaue ke ʻofa ʻoku fakahā ia ʻi ha founga fakaʻeiʻeiki ʻi he taupoʻou mo e faʻe ko ʻeni ʻa e ʻOtua. Pea ko ʻeni ko e meʻa naʻe tohi ʻe Seni Telesa ʻo e kiʻi tamasiʻi ʻOku makehe ʻa Sisu mo e fofonga maʻoniʻoni. Ko e ngaahi ngaahi lea ʻoku ou fiefia ai ʻi hono lea ʻaki: "ʻofa faka-Kalaisi ʻomi kiate au ʻa e ki ki heʻeku ngaue. Naʻe mahino kiate au kapau ko e Siasí Naʻe ʻi ai hano sino, ʻa ia naʻe kau ai ha kau memipa kehekehe, ko e lahi taha ʻaonga, naʻe ʻikai liʻaki ia ʻe he fakaʻeiʻeiki taha ʻo e meʻa kotoa pe; I naʻe mahino kiate ia naʻe ʻi ai ha loto ʻo e Siasi, pea ko enaʻe vela ʻi he ʻofa. Naʻe mahino kiate au naʻe ongoʻi ʻataʻatā pē ʻa e ʻofá. ngaue ki he kaingalotu ʻo e Siasi, kapau ʻe haʻu ʻa e ʻofa ki ke fakalahi, he ʻikai toe fakaha ʻe he Kau ʻAposetolo ʻa e Ongoongolelei, ʻe fakafisi ʻa e kau mate fakamaʻata ke lilingi honau toto ... I mahino ʻoku ʻoatu ʻe he ʻofa ʻa e ngaahi ngaue kotoa pe, ʻoku Ko e ʻofa ʻa e meʻa kotoa pe, ʻa ia naʻa ne tali ʻi he taimi kotoa pe pea mo e ngaahi feituʻu kotoa pē...; ʻi ha lea, ʻoku taʻengata ... Pea ʻI he fuʻu hulu ʻo ʻeku fiefia delirious, naʻa ku kalanga: ʻE Sisu, ko ʻeku ʻofa ... Ko ʻeku ngaue, fakaʻosi Naʻa ku maʻu ia, ko ʻeku ngaue ko ʻofa ... Livres ti Jours AELF Palesi 1976 p. 1608n
ʻOku ou saiʻia Polani ko ha tangata
Ko e meʻa naʻe hoko ʻa ia naʻe hoko ʻi Stary Scz akoʻanga maʻolunga ʻi he kalasi Falanisee ʻi heʻeku talaange ki he Faiako Falanise, Misisi ʻAna Hasko naʻa ku ha vaʻakau pea he ʻikai ke u teitei mavahe mei Polani koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ai pea ʻoku ou tui te u nofo ai ʻo taʻengata, ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe ʻosi hoko foki ia ko ha fakahā kiate au. Naʻa ku fakatokangaʻi ʻi he taimi ko ia ko e fuofua taimi ia taimi ʻe niʻihi ʻa e lahi ʻo ʻeku ʻofa ʻiate ia hoku fonua tupuʻanga ko Polani, ʻi he taimi ko ia ne u ʻi ha tuʻunga fakatuʻutamaki ke maʻu Ko ha faʻahinga kovi ʻaupito kapau he ʻikai toe kovi ange. Ka naʻe akoʻi kimautolu ʻe Misisi ʻAna Hasko, ʻa ia naʻa ne akoʻi kimautolu ke mau ʻofa ʻi Falanise naʻe fuʻu poto ʻaupito hono akoʻi kimautolu ʻi he lea faka-Falanisee ʻi he ʻikai mahino kiate au ʻeku fakahaaʻi ʻeku ʻofa ki he Polani. Naʻa ne sio fakamamaʻu mai kiate au mo sio fakamamaʻu ki hoku ko ha talavou taʻu 17 pe 18 peá ne pehē mai kiate au: Ko ʻeku kiʻi tamasiʻí te ke lava fefe ʻo pehe he ʻikai te ke mavahe mei Polani koeʻuhi he ʻikai ke ke ʻIkai ʻilo ho kahaʻú? Pea ko ha Tali totonu! He ʻikai ke ne fakatukupaaʻi pe fakamahuʻingaʻi ʻeku ʻofa ki Polani; Naʻe fakataumuʻa pe ia ki hoku taʻeʻilo ki he meʻa ʻe fakaha ʻe he kahaʻu ki Fekauʻaki mo ʻeku ako makehe. ʻE lava ke nofo ha taha ʻi ha feituʻu kehe ʻi he Polani pea ʻoku kei saiʻia pe ai ʻa e meʻa ʻoku ou maʻu. Ko ʻeku ʻofa ki he ʻOku ʻuluaki hoko ʻa Polani ko ha ʻofa fakanatula ki ha tangata ʻoku Ko au. ʻI hoku natula ʻi heʻeku hoko ko ha tangata naʻe haʻu ʻa e meʻa kotoa pe kiate au mei he konga ʻo ia. Naʻe fakatou Polani ʻeku ongomatuʻa mo e hako ʻo e ngaahi vaʻakau. Ko e meʻa kotoa pe naʻa nau maʻu mei heʻenau matuʻa naʻa nau feinga kiate kimautolu ʻoatu ʻenau fanau kiate kimautolu. Kuo ʻosi ʻi he Fili ʻa e ngaahi ʻuluaki hingoa naʻa nau ʻomi kiate kitautolu hili Naʻe ʻikai ngalo ʻa e niʻihi kehe ʻi Polani kapau ko e Siasi ia naʻa nau fakakaukau ki ai kimuʻa hange ko ʻeni: Ignatius, Siosefa, Mele, Thérèse mo ʻAnitelu, ko e fakaʻosi. Ka ko hoku hingoa: Casimir mo hoku tuofefine: Stanis³awa, ʻa ia naʻe haʻu hili pe ha taʻu ʻe taha meiate au, ʻoku ko ha fakamoʻoni mahino ki he hisitolia ʻo e Polani. Naʻe vave ʻaupito ʻeku fakatokangaʻi ia pea mo e matuʻa fakapapauʻi ʻa e fakaʻuhinga ko ʻeni. Ko e Polani ʻo honau taimi Naʻe fuʻu masiva ʻaupito pea naʻa ne haʻu pe mei he opression muli ʻo hono kaungaʻapi ʻe tolu hili ha taʻu ʻe 123 ʻo e fakafepaki taʻe tuku mo e ngaahi insurrections lahi toʻa. Naʻe faʻeleʻi ʻeku Tamai ʻi he 1921 ʻi he taimi naʻe Naʻe fakamoʻui ʻe Polani hono ngaahi kafo ʻi ha taʻu ʻe tolu mo e tuʻi ka ʻi he taʻu pe ʻe uofulu. Ko e tau fakalilifu Naʻe toe ʻalu leva ʻa Hitila mo Sitalini ko ha pincer taimi ʻoku feinga ke annihilate ia ʻo taʻengata. kuo u tupu hake ʻi he malumalu ʻo e pule Sitalini pea ʻi he pretenses loi ʻo e fakakaukau ʻoku ui ko e "fakamaau totonu fakasosiale". Kapau te u tala ʻa e moʻoni kakato naʻa ku fakaha ʻi he Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafilosefa mo e fealeleaʻaki mo e niʻihi kehe Ngaahi visone ki he ngaahi meʻa naʻe faingataʻa ange ʻi he ʻa e meʻa ʻe lava ke fakamauʻi ʻe he niʻihi kehe. Ko e fakakaukau ke fakafepakiʻi ʻa e taʻeʻilo ko e fakakaukau pea naʻa mau ʻaonga kotoa ʻi he ako tauʻataina mo fakamalohiʻi. Kapau ko ʻeni Kapau naʻe ʻikai maʻu ʻe Polani mo hono puleʻanga ʻikai ke angatuʻu ki he fakalakalaka mahino. Kae ngalo hono hisitolia ʻo e Nofotuʻi pea depreciate ia ʻi he totongi ʻo e mateakiʻi ʻo ha fonua muli hange ko e feohi Sivietic ʻaki hono fufuuʻi e "ngaahi aleapau" mei he kakai ʻo Theheran mo kinautolu ʻo Jalta ko e meʻa ia ʻe taha fakalielia. ʻI heʻeku hoko ko ha tangata pe naʻa ku fakatukupaaʻi kinautolu pea naʻa ku feinga ke fakahaaʻi ia ʻi he fakafisi categorical. ke toʻo ʻa e fuka kulokula lolotonga e mnifestations ako. Pea pea ʻi heʻeku ako mei heʻeku Tamai naʻa mau vaʻinga ʻiate ia ʻaki ʻene fakakounaʻi ia ke kau ki he pati LouseNaʻa ku maʻu ha tokoni ki hono famili tokolahi naʻa ku ʻita. Naʻe makatuʻunga ʻeku ʻofa fakanatula ki Polani ʻi heʻeku ʻuhinga ʻo e tangata pea mo e moʻoni fakahisitolia. ʻAloʻofa Ki he Tamai naʻá ne maʻu ʻa e ʻilo fakahisitōlia ko ʻení toe fakamamafaʻi ʻe he taʻu ʻe nima ʻo e hikifonua ʻi he feituʻu nostalgia ki he fonua ʻi he houtamaki ʻi he tafaʻaki kotoa pe ʻoange kiate ia ʻa e malohi fakaeangamaʻa ke ʻave ki hono fanau ko e meʻa ʻoku mahuʻinga taha ke foaki kiate kita ʻaki ngaue mo lotu ki hono famili, ki hono fonua tupuʻanga pea ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa ke foaki kakato kinautolu ki Tupuʻanga ʻo e ʻOtua ʻa ia ʻoku taau ʻaupito ke maʻu mei hotau vahevahe ʻa e fakalangilangi mo e houngaʻia ko ʻeni. ʻI he hongofulu fakaʻosi Naʻe kui ʻeku tangataʻeikí ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻene moʻuí. Ka naʻa ne ʻiloʻi maʻu pe ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi Polani mo e mamani. Naʻe fakamalo ia ki he letioo lea-ʻoku ʻoange kiate au, ka ʻoku kehe ʻeku lea mo malohi, naʻe fakamalo ki he letioo Maryja fokotuʻu ʻe he Tamai Tadeusz Rydzyk ʻi Torun, kolo ʻo Copernicus. ʻOku ou fakamālō ki he taulaʻeiki fakalotu ko ʻeni ʻo e Haʻofangá ʻo e ngaahi tamai Redemptorist ki he meʻaʻofa maʻongoʻonga ko ʻeni naʻe foaki ki ʻeku Tamai pea ki Polani kotoa. Ko e hisitolia ʻo e ʻOku fakanatula mo fakapoto ʻa Polani; kinautolu ʻoku ʻofa aí ʻi heʻene hoko ko ha tangata mo ha fefine ʻuhinga lelei mo poto ʻoku ʻikai ke na fakamuʻomuʻa kinaua ʻi he ngaahi meʻa ʻo e talangofua mo e talangofua ki ha taha ka ko e ʻOtuá pē naʻá ne maʻu iá faʻu mo tauhi ʻaki e ngaahi toʻu tangata Kimuʻa, ʻi he taimi ni, pea mo e kahaʻu ʻo fakatatau ki he Ngaahi palani mo e ngaahi faʻufaʻu
ʻOku ou saiʻia Pōlani ʻi heʻene hoko ko ha Kalisitiané
I mavahe mei Polani ʻi he taʻu ʻe 32 mo e konga kuo hili ʻi hono tukunga fakaofo, ʻo hange ko ia kuo u ʻosi tala ʻi ha taha ʻo e ngaahi vahe kimuʻá. Naʻa ne fie maʻu ke siʻaki ha founga ʻoku ʻikai lelei naʻa ne ngaohikovia ia ʻi ha taimi loloa. Naʻe fokotuʻu ʻa e tuʻunga ʻo e tau ki he puleʻanga Polani ʻoku ou fakamalo ki he ʻi ai ʻa e Ko Poupi Sione Paula II ʻ i he Fakaongoongoleleiʻi ʻ o e Mafai Fakaeʻulungāngá ʻ a ia ʻoku maʻu ʻe he Siasi mei he Tupuʻanga mo e Fakamoʻui ʻo e mamani ko Sisu Kalaisi, ko ʻene foaki ʻo e mamahi naʻa ne faingataʻaʻia ai ʻi ʻa e hokohoko atu ʻo e atentate kiate ia ʻi he feituʻu ti Seni Piea ʻi he Ko Loma ʻa ʻene lotu naʻe tanaki atu ki he Naʻe maʻu ʻe Katinale Stefan Wyszynski naʻe mate ʻi he fakaʻosinga ʻo Me 1981, Tokoni ʻa e langi ki he hokohoko atu ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ha vahaʻataimi ʻo e taʻu ʻe fitu naʻa ne ʻomi ʻa e ʻuluaki ʻOku kei taʻetotongi pe ʻa e fili, ka naʻe ʻosi ʻi ai ha fakalakalaka lahi pea faifai ʻo fakamalo ki ʻOtua ko e Tamaí mo e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní naʻá ma faí taʻu ni 2014 taʻu ʻe uofulu ma nima ʻo e Poogne libre mo ʻikai tali. ʻI heʻeku hoko ko ha Kalisitiane ʻoku ou fiefia ke lava ʻo Hiki kotoa ʻeni ʻi ha founga faingofua mo moʻoni: Naʻá ku maʻu ʻ a e meʻa kotoa pē mei Pōlani mo e meʻa kotoa pē ʻ oku maʻu ʻ e he ʻ Otuá ki aí. Naʻe foaki ko ha tukufakaholo ʻi he kelekele ʻo e mamani fakamalo taukakapa ki he Siasi Katolika naʻa ne kuo ʻosi fokotuʻu ai ʻi ha meimei taʻu ʻe 1050 ki he ngaahi toʻu tangata mo e ngaahi toʻu tangata ʻoku ʻe fakalaka atu ʻi hono vahefonua fakanatula mo fakahisitolia neongo Ko e vagaries kotoa pe ʻo e ngaahi malohi muli fakapolitikale, fakasosiale, fakaʻekonomika, fakafonua, fakalaumalie mo e pea ʻe ʻi ai foki mo ha niʻihi ʻoku nau fakatevolo mo kovi. ʻI heʻeku hoko ko ha Kalisitiane, neongo ʻa e mamaʻo ʻoku ne fakamavaheʻi au philosically mei hoku fonua tupuʻanga pea ʻoku ou fakaha ia ʻiate au kotoa ʻI he ngaahi taʻu ke fakamoleki ai ʻeku ngaahi ʻaho maloloo, ʻoku kei hokohoko atu pe ʻeku ʻofa ʻi he ʻOku toe malohi ange ʻa Polani ʻi heʻene mamaʻo ʻo ia pea fakatokangaʻi ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutamaki ʻo e taʻe-anganofo ki hoto laumālie ʻoʻoná Kalisitiane ʻaki hono hiki mai ʻo e ngaahi fakakaukau he taimi ni mei he Hihifo ʻoku fakatuʻutamaki kapau ʻoku ʻikai ke toe lahi ange ʻi he taha naʻa ne tekeʻi malohi hili ʻa e armistice ʻo e tau lahi hono ua ʻa mamani. Polani ʻOku ou ʻofa ʻi heʻeku hoko ko ha Kalisitiane mo maluʻi ʻo fakatatau ki he ʻOku ʻuhinga ʻa e meʻa kotoa pe kiate au-ko e fakamoʻoni ko ʻeni kuo tohi Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fakaʻilonga ʻo e meʻa ni-pea te u maluʻi ia. fakatatau maʻu pe ki he tolu ko ʻeni ʻo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga: ʻOtua, langilangi, Fatherland Naʻe fokotuʻu ʻe he kau taukapo fakahisitolia ʻo Polani ʻi he hae maʻu pe. Quend ko e ʻuluaki ʻeni Ko e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻoku ʻikai ko ha ʻOtua ia ʻe taha ʻoku fie ngaue ʻa Polani ʻi he Tolu Maʻoniʻoni: ko e Tamai mo e ʻAlo pea mo e Tokotaha Maʻoniʻoni Laumalie. ʻI heʻeku hoko ko e Kalisitiane, ʻoku ʻo e Siasi ʻoku ʻi Polani pea ʻi Tarnów ʻoku ou maʻu maʻu ʻa e Fakahā Fakalangi ko ʻení. Les Saintes Ngaahi Folofola ʻo e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú fakataha mo e Kāingalotú Ko e tukufakaholo mo e Pontifical Loma Magisterium ʻoku maʻa e Polani mo e kau Kalisitiane Katolika ʻoku nofo ai pea mo hiki kotoa ʻa e polani motuʻa mo e lea foʻou ʻo e moʻoni ʻoku ʻikai lava ke aleaʻi pea ʻikai lava ke aleaʻi aleaʻi. Ngaahi fakakaukau kotoa ʻa e tangata ʻi he hisitolia kotoa pe ʻo e faʻahinga ʻo e tangata mo e ngaahi fakakaukau kotoa ʻa e tangata kakai kotoa pe ʻoku lolotonga moʻui ʻi he mamani (7 billion fekauʻaki) ʻoku ʻikai mahuʻinga ia ki ha fakakaukau fakalangi ʻe taha pe ko ha taha folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe loto fiemālie ke fakahā ia ʻi he ko e ʻEiki pe mo e tokotaha ʻi hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi Fakahaofi ʻa ia kuo foaki ki ai ʻa e malohi kotoa pe ʻe hono Tamai ʻi Hevani mo mamani ʻi Heʻena ʻOfa mo Mutuale ʻoku ne ui ʻa e huafa ʻo e Laumalie Maʻoniʻoni. Ko e fatongia ko ʻeni ʻo e ʻOtuá ʻOku toki lava pe ke maʻu ʻa e moʻui makehe, moʻui mo e moʻoni ki he Kau Kalisitiané; ʻa e niʻihi kehe, tatau ai pe pe ko hai kinautolu, kuo teʻeki ai ʻi he fanongo ki ai mo ki he papi uluí kimuʻa pe kimui mai ai; Kapau ʻoku ʻikai tomui! Ko e mahuʻinga hono ua ko e fakaʻapaʻapa ʻoku maʻu ʻe Polani ke maluʻi maʻu pe pea te ne maluʻi ia ʻi ha faʻahinga meʻa pe ʻoku ou ʻAmanaki lelei! Ko e ʻuluaki mahuʻinga ʻoku tau maʻu ʻOku taukapoʻi ʻa e feinga ke fakamatalaʻi ʻe he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe tolu Fakalotu: Tui, ʻOfa Faka-Kalaisi mo e ʻAmanaki Lelei, ʻOku fakaʻuhingaʻi mo taukapoʻi ʻa e mahuʻinga hono ua ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe fa: fakapotopoto, fakamaau totonu, malohi mo e anga fakamaʻumaʻú. ʻOku foaki pe ʻa e kimuʻa ki he ʻE lava ʻe he kau Kalisitiane mo e tokotaha kotoa pe ʻo maʻu kapau ʻoku ne fai ha ngaue ʻoku fie maʻu ke ʻa e maʻu ko ʻeni ʻaki ʻene ngaue ki hono ʻulungaanga mo ngaahi ʻelemeniti kehe ʻo hono natula: poto, finangalo mo e manatu. ʻOku tokoni ʻa e kau Kalisitiane ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻi he ʻaloʻofa taukakapa ka ʻE lava ke kole mo maʻu ʻe ha taha mei he Ko e konga ʻa e ʻOtuá, neongo ʻoku ʻikai Ke Ne ʻAfioʻi pe teʻeki ai ʻiloʻi, ko e ngaahi ʻaloʻofa fakanatula ʻoku ʻikai fakafisi ʻa e ʻOtua ke ʻikai ha taha ʻe loto lelei. Meʻa ke fekumi ki aí pea ke ʻiloʻi ko e moʻoní ia ʻo hangē pē ko ʻene tuʻú ngaahi meʻaʻofa lahi ange ki he ʻilo ʻa e tangata. Ko e ʻOku ʻi ai ha moʻoni ʻe taha ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe ha ʻa e niʻihi kehe, ka ʻoku ʻikai ke ne tuku ke aʻu ki ai ha taha tangata kae lava ke monopolized mo fakaʻaongaʻi ki ha ngaahi ʻuhinga kehe mei he ʻofa moʻoni. Fekauʻaki mo e ke ʻOfa ʻi ha Fuakava Taʻengata ʻa e Moʻoní Fakatahaʻi fakanatula mo taukakapa makehe ʻi he uouangataha Hypostatic ʻo e natula ʻe ua: fakalangi mo e tangata ʻia Sisu ʻOku ngāue maʻu pē ʻa Kalaisi ʻi he fekau ʻa e Tamaí Taʻengata pea hoko atu ʻi he malohi ʻo e ngaue ʻa Ko e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ia ʻe Sisu ko ia: Ko au ko e Hala, mo e Moʻoni pea mo e Moʻui; he ʻikai lava ha taha ʻo hū ki heʻeku Tamaí taʻe te ne foua au! Fakaʻosi, ko e mahuʻinga hono tolu ke fakaha pea ke maluʻi ia ko e Fatherland. Kuo hanga ʻe he tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ko fie maʻu ke mahino lelei pea ʻoku ʻikai malava taʻe ʻi ai ha replication lelei; ʻe lava ke ʻohofi ha taha hoko ko ha ha ko ha natiolalist, e, chovinist, racist, pea pehe ki he Kalisitiane, populist, mo e ala meʻa pehe. Ke ʻofa ʻOku ʻikai tapui ʻa Polani ia ki ha taha; ka he ʻikai ke tau lava ke ʻofa humanly lea ʻaki pe ʻa e meʻa ʻoku tau ako ʻi heʻetau ʻi ai malie ʻi he tafaʻaki ʻo e lea fakafonua, anga fakafonua, ʻo e ngaahi tukufakaholo mo e hisitolia, ʻo e fakakaukau ʻoku ʻa e founga Slavic ʻo e fakakaukau mo e ala meʻa pehe. Ko e foʻi lea Fatherland ʻoku maʻu ia mei he folofola "Tamai". He ʻikai ke u maʻu ha meʻa ke fakafepakiʻi ʻaki ia kapau ʻe hotau taimi te tau lea ai ʻo kau ki he "Matrie" ʻi he fakahingoa ʻa e mahuʻinga tatau. Faingataʻaʻia ʻi he fatongia ke ʻofa ko hono fonua tupuʻanga pe ko hono Matrie ke fie feʻauhi mo fakafepakiʻi Fekau ʻa e ʻOtuá: Ko Hoʻo Tamaí mo Hoʻo Faʻeé Hononera pea te ke nofo fuoloa ʻi ho fonua ʻoku ke nofo ai!
ʻOku ou saiʻia Polani ko ha tui fakalotu
ʻI he lolotonga ʻeku nofo ʻi Polani ʻi ha taʻu ʻe hongofulu ʻi he vahaʻa ʻo e 1972 mo e 1982. Ka te u lava ʻo pehe naʻa ku ʻofa ʻiate ia ko ha ʻa e tui fakalotu ko ia ʻa e sosaieti ʻo Kalaisi talu mei he 1932 ko ke lea talu mei he fakavaʻe ʻo e haʻofanga ko ʻeni Foʻou ʻi he Siasi ʻe he Primate ʻo Polani, ko e ʻalekipisope ʻo Gniezno mo Poznañ, Katinale ʻAokosi Hlond. Pea naʻe ʻi he taʻu ʻe uofulu kimuʻa pea fāʻeleʻi au ʻi he fonua tatau pē ko ʻeni ko Pōlaní. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ha fakamatala ki he meʻa ni pea ʻoku ou tui ke maʻu ngaahi fakakikihi ke fakamoʻoniʻi ia. Ko e Fakatahaʻanga Lotú ko ha Ngāue ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ui ʻa e tangatá ke muimui ʻiate Ia ʻi Heʻene palaní mo e ngaue. ʻIkai ha mēmipa he taimi ko iá kapau te ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Oeuvre ʻikai ke toe ngaue ʻi hono hingoa pe ʻoʻona ka ʻi he huafa ʻo e Fakatahaʻangá ʻ i he malumalu ʻ o e fatongia ʻ o e faʻahinga ʻ oku nau toʻo ʻa e feituʻu mo e ngaue ʻa e Superiors. Ko e lelei kotoa pe fakalaumālie fakanatula mo taukakapa ʻoku maʻu ʻi he ngāue fakatahá pea hoko e ʻOtua ʻi he ngaue angamaheni ko ʻeni ko ha tukufakaholo angamaheni maʻanautolu kotoa pe naʻe hoko ko e kau paionia, ʻo muimui mo ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni mo e ʻahó ni pea ki mui kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻea pe ʻ e lava ke ʻ osiʻosingamalie ʻ a e Fakatahaʻangá ʻ i he hisitōliá lea ʻo hange ko ʻeni ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha kau kanititeiti foʻou. Ko ia ko ʻeku ʻofa ʻi Polani ko ha fakafetaʻi fakalotu ki he ʻOtua pea naʻe kamata ki hoku ngaahi tokouá ʻi he taʻu ʻe uofulu kimuʻá Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua hoku tokotaha ʻaki e fengaueʻaki ʻa hoku Matuʻa Antoni mo Janina. Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tui ki ai ʻa e fakamatala ko ʻeni; ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoní pea ʻoku ʻikai ke u fakangalingali ke fakalotoʻi ha taha ʻoku ou tala ʻa e moʻoni. ʻOku nonga hoku konisenisi pea Ko e meʻa ia ʻoku ou fekumi ki ai. ʻOku ou fakamālō ki he ʻOtuá ʻi Heʻene fakatupu aú pea ke fie hoko ko ha memipa ʻo e Kalaisi. Naʻe fakalahi ʻeku ʻofa ʻi Polani ki kau ki ha konga lahi ʻo e ngaahi vaʻakau ʻoku nofo ʻi tuʻa ʻi hono Ngaahi ngataʻanga fonua. Pea concretely mo fakapotopoto Falanise talu mei he 1982. ʻOku ou ʻi ai Naʻe ʻave ia ʻe heʻeku ngaahi fakatahaʻanga ki he ngaahi naunau ʻo e Superiors lalahi ki he vahefonua ʻa ia Ko e ʻaho ni ko Franco-Sipeini. Lau ʻa e taimi ʻo ʻeku ʻao fakanatula mo taukakapa ʻi heʻene hoko ko ha memipa ʻo e konga kakato ʻo e Kautaha ʻa Kalaisi I ʻOku ou fakaofi atu ki ha taʻu kakato ʻe 42 pea ʻoku ou malohi ʻi he meʻa kotoa pe tafaʻaki ʻo e moʻui ʻa e tangata fakatapui ki he ʻofa ʻo e ʻOtua mo e kaungaʻapi; pea ko e hoko mai ʻeni ʻa Polani kakato, ko e tokotaha ʻoku nofo ʻene fanau ʻi hono tafaʻaki fakasiokalafi mo e tokotaha tatau pe ʻoku lea fakasiokalafi kuo fakamoveteveteʻi pea moʻui ʻi he konitinēniti ʻe nima ʻo e māmaní. Ko e ngaue ko ʻeni ʻa e kolo ko Ko ha ngaue tokoni ʻoku ʻi ai e ngaahi fie maʻu ʻa e faʻahinga kotoa pe ʻoku ʻi ai ko hai ʻoku haʻu ke feʻiloaki mo kitautolu pe ʻikai; Ko ha vaʻinga kakato ʻo e tokoni ko e fokotuʻutuʻu fakalaumālie fakanatulá pe ʻo e kautahá fakalaumālie taukakapa ʻoku tau kole mo maʻu mei he ʻOtuá ʻi heʻene hoko ko e ngaahi ʻaloʻofa hange ko e ului, ului, Consolations, faleʻi, fakamatala ʻoku ʻomi ʻi he tokotaha leʻo, telefoni pe ʻInitaneti. ʻOku toe hoko foki ia ko ha Faʻu ʻoku fokotuʻu atu: ko e tangata mo e fakalaumalie pea mahulu hake ʻi he meʻa kotoa pe ʻa e lotu tuʻuloa ʻa e kolo ki heʻetau compatriots, tautautefito kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi muli pea ʻoku nau ʻi ha tuʻunga ʻo ha denger ke mavahe mei ʻOku aleaʻi e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ko ʻení ʻe tolu ʻi he vahe kimuʻá: ʻOtua, fakaʻapaʻapa, Fatherland pea mole ʻa e ngaahi meʻaʻofa fisifisimuʻa ko ʻeni ʻe tolu naʻe maʻu ʻo e ʻOtua: Tui, ʻOfa Faka-Kalaisi mo e ʻAmanaki Lelei. Ko ʻetau tokoni ki Polani ʻi heʻene fanau ʻofeina ʻi he Ko e moʻoni ke lea ʻaki ʻoku lahi ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau ʻi ai kae ʻikai ko e meʻa ʻoku tau Tau fai muʻa ʻi he fakakaukau, ʻi he proles pe ʻi he ngaahi ngaue. Ko e Siteiti mei he Ko e moʻui ʻo e tui fakalotu ko e kau taulaʻeiki, kau tikoni pe ʻOku fua lahi ʻa e ngaahi tokoua ʻi he ʻaloʻofa ʻo e ngaue fakalangi ʻo ʻikai ki he Puleʻanga pe ʻo e Langi ka ki he ʻa e hisitolia ʻo e Fatherland mo hono kaingalotu. ʻOku ou tohi ʻOku taʻofi au ʻe he fakamoʻoni ko ʻeni ʻi he lea faka-Falanisee mei ʻomi ha ngaahi fakamoʻoni lahi ange ki he ngaahi ʻekitivitii mo e moʻui ʻa ʻetau fakatahaʻanga ka ʻoku ou fokotuʻu heni ʻoku ʻuhinga ia ki he saiti ʻInitaneti ʻoku ou ʻoatu www.kuczaj.org kapau te ke fakahu ʻa e ngaahi saiti ʻoku fokotuʻu atu ke ke kuo ʻosi kamataʻi ia ʻi ha vahe: ʻOku ou ʻofa ʻi Falanise ko e tangata, ko e tui fakalotu, ko e tikoni mo e taulaʻeiki. Talu mei heʻeku taʻu 100 ki he ngaahi vaʻakau ʻe teau mo e peseti ʻe 100 ʻo e lea faka-Falanisee. Ko e Cartesians lava ʻo talamai ʻoku ʻikai lelei ʻa e fakamatala. ʻOku ʻikai ko ha fehuʻi ia ʻo e ʻikai ko hono fikaʻi ʻoku fekauʻaki ia mo e ʻofa ʻoku ʻikai fikaʻi ka ʻoku ne foaki ʻa e meʻa kotoa pe pea foaki ia ʻi he tuʻunga fakanatula ka ʻoku toe lahi ange ʻi he tuʻunga ʻo e mamani taukakapa. Mahino pe ko hai ʻoku fie maʻu!
ʻOku ou saiʻia Pōlani ʻi heʻene hoko ko ha tīkoní
ʻOku ke Mahalo naʻa ke fakatokangaʻi ko e vahe ʻi he ngaue ʻOku maʻu mei he tikoni ʻa e vahe ki he ngaue ʻa e ptêtre. Ka ʻoku tomuʻa hoko pē ha toko taha ia ko e tīkoni pea toki mahalo ko e taulaʻeiki pea fakaʻosi, ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa, pisope. Ngaahi tuʻunga ʻe tolu ʻo e fakanofó ʻo e faʻunga fakalangi ʻa ia ko e sakalameniti ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni maʻoniʻoni, taha ʻo e Toko Fitu naʻe fokotuʻu ʻe Kalaisi Sisu ʻi he hono Siasí ʻi he vakai ki hono Misiona Toputapú ʻi he hisitōlia kotoa pē ʻo e mamani mo e funga ʻo e mamani, kuo ʻoatu ki he kakai kotoa pe ngaahi puleʻangá pea ki he toʻu tangata kotoa pē ʻo aʻu ki he ʻa e Parousia, ʻa ia ko e pehe, kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaho ʻE toe foki mai ʻa Kalaisi Sisu ʻi he naunau ʻo ʻEne Tamai pea mo e Kāingalotu kotoa ʻo e Langí ke fakamāuʻi ʻa e kakai moʻuí mo e pekiá pea mo fakafeʻiloaki ʻa e kakai fili naʻa nau tui kiate ia mo ʻene Ongoongolelei ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻi he Puleʻanga ʻo e Langí! Ko e hā ʻoku hoko ai e ngaahi vahe ko ʻení kuo mafuli? Kau taulaʻeiki tokolahi ngalo ʻiate kinautolu ʻoku nau kei hoko pē ko e kau tīkoni. Naʻa nau fuʻu fie maʻu lahi toki maʻu e lakanga fakataulaʻeikí hili e aʻu atú ʻI hono fakaʻosingá, ʻoku nau fakakaukau pē ki he meʻa kuo nau maʻú Fakaʻosi kae ʻikai ko e siʻi taha, ʻoku aspires ke toe hoko atu, ʻoku ke hoko ko ha kau pīsope. Hili ʻa e Fakataha Alēleá ʻo Vatikani II kuo toe fetuʻutaki ʻa e Siasi mo ʻene hostory ʻo e kamataʻanga pea naʻa ne fakakaukau ke fakaha ki he Diaconate mali ʻa e kau tangata pea mo e kau tangata tautaha foki ʻoku nau ʻe tuʻu ai; ʻoku ui ʻa kinautolu ko e kau Tīkoni Tuʻumaʻu. ʻOku nau tokolahi ange ka ko honau tuʻunga ʻOku ʻi ha tuʻunga maʻu pe ʻa e tui fakalotu ke ʻi he maama ʻo e Ngaahi Folofola Maʻoniʻoni, ʻo e tukufakaholo mo e Magisterium ʻo e Siasi Katolika koeʻuhi he ʻoku fie maʻu ke fulihi ʻa e ngaahi tohi ʻo e misiona ʻa ia ʻoku foaki ʻe he kau pisope angamaheni ʻa ia ʻoku nau moʻulaloa fakahangatonu ki he ngaahi tukunga kehekehe ʻi he mamani ʻo kinautolu ʻo aʻu ki honau ngaahi uaifi ʻi he tuʻunga ʻo e kau tangata mali mo ʻenau fānaú; Ko e meʻa mahuʻinga ki he kau tīkoni mali ko ʻení lahi ʻo e paʻanga ke fakatapui kita ki honau ngaahi famili pea ʻi he ʻE lava ke ʻaonga ʻa e feituʻu ʻe lava ke nau ʻaonga ai, kapau te tau lava Ke lea ʻaki ia, ʻi he misiona mahino ʻo e Siasi pea ʻi hono Liturgy; Ko e Liturgy ʻo e taimi lolotonga ko ʻenau kau mai ʻa e malohi taha ʻi he meʻa ko ia. Ko e hā ʻoku maʻu ai ʻeni ʻe he kau taulaʻeikí fakahehema ke fakangaloʻi honau tuʻunga diaconal? ʻIkai fakamāuʻi tokotaha (ko hai te ke fakamauʻi ho tokoua? fakatokanga ki Seni Paula), ʻoku ou pehe ke u fakangaloʻi foki ia, ʻoku ou tui ʻoku maʻu ia mei he fie maʻu ke ngeia. Ko e Kau ʻAposetoló aleaʻi ʻiate kinautolu pe ʻa kinautolu naʻe maʻongoʻonga taha ʻiate kinautolu pea Naʻe tali ʻe Sisu ʻaki haʻane foaki kiate kinautolu ha meʻa ʻaki ha mokopuna. Kapau ʻoku ʻikai ke ke hoko ʻo hange ko e tamasiʻi ko ia ... mo e ala meʻa pehē. ʻOku mahino ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e ongoʻi ʻo e ngeia mo e ʻatamai naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo kau ki he Foha ʻo e tangatá ʻa ia naʻe ʻikai haʻu ke tauhi ka ke tauhi. Ke ke ʻi he vala ngaue tokoni pea mo e ngaahi maama ʻi he ... ʻI he Moʻoni e konga kotoa ʻo e moʻui ʻa e kau taulaʻeikí, tuku kehe pē ke fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi meʻa maʻoniʻoni mo talitali lelei ʻa e kau angahala ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻi he sakalameniti ʻo e fakamolemole. ʻOku tau fesiofaki ʻuhinga kia Sisu ko e Tamaioʻeiki ʻi he Diaconate pea kia Sisu "foaki ʻene moʻui ko ha totongi huhuʻi maʻa ʻa e kakai" ʻi he lakanga fakataulaʻeiki. ʻOku moʻoni ia. ʻI he meʻa ni ʻa ia ko e "Episcopate" ko e kolisi ʻo e Kau Pisope ʻoku nau fetongi ʻa e Kolisi ʻa e Kau ʻAposetolo mei he kuonga ʻo Sisuu ʻo aʻu ki he ʻaho fakaʻosi ʻo e toetuʻu naʻe talaʻofa mai ʻe Ia. ʻOfa ʻi Polani ʻo hange ha tikoni ʻoatu hono hisitolia lolotonga ki he ngeia Fakalangi pea foaki ʻa e fakaʻeiʻeiki fakalangi ki he Faka - Pōlani koeʻuhi ke nau lava ʻ o lotu kiate ia ʻ o hangē ko ia naʻe totonu ke ne faí. ʻOku akoʻi ʻe he tikoni ʻa e Ongoongolelei mo ʻomi ʻa e fakamatala ʻaki Ko e homily ʻi he katoanga pea mo fakafetongi ʻi he feituʻu kotoa pe ʻi he ʻimisi mo e ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻ a Jean-Papitaiso ko e hingoa kimuʻa ʻo e Kalaisi: Ko e tikoni ko ha hingoa ia ʻo Kalaisi ʻoku haʻele mai ki ʻene meʻa lilo he taimi ʻe niʻihi ʻo aʻu ki he mate fakamaʻ hange ko Sitiveni pe Sione Papitaiso ʻa ia ʻoku ne maʻu ʻa e angamaʻa ʻo e Ongoongolelei naʻa ne malangaʻi mo taukapoʻi naʻe fakapoongi. ʻOku faʻa fakapotopoto ʻa e ngaue diaconate pea ʻi he lele ʻi he ngaahi tukunga ʻoku ʻikai tomuʻa mamata ki ai ka naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Mafimafi Fakalangí. ʻOku feʻunga pe ke maʻu mo fakaava ke fakataha mo e ʻalu ʻi he periphery ʻo e Siasi fokotuʻutuʻu; feinga ke foaki ki he kakai kotoa pē ʻa e cathegory mo e ngaahi tui kotoa pe ke ʻiloʻi ʻa e Tolu Maʻoniʻoni mo e Palani ʻo e Fakamoʻui maʻa e kakai kotoa pe. ʻOku ʻikai ʻikai hange ko hono fakahaaʻi ʻe he ngaahi ngaue ʻa e kau ʻAposetolo ha founga fakapoto kae talangofua ki he ngaue ʻa ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne puhi ʻa e feituʻu ʻokú Ne finangalo ki aí mo e taimi ʻokú Ne koeʻuhí he ʻokú Ne ʻafioʻi e loto ʻo e tangatá mo teuteuʻi kinautolu kimuʻa ke talitali lelei ʻa e Folofola mo e meʻafoaki ʻo e fakamoʻui ʻoku ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá ki he tokotaha kotoa pē ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ʻokú Ne fili fakatatau ki heʻene mafimafi: fakamalo atu ki he ʻEiki ʻi hoʻo ʻai au ke u hoko ko ha tikoni mo tokoniʻi au ke fakahoko ʻa e misiona ko ʻeni!
ʻI he ʻI heʻeku hoko ko e taulaʻeikí ʻoku ou ʻofa he tokotaha kotoa
Ko ʻEku kuo aʻu e ngāue ki he lakanga fakataulaʻeikí ki hono tumutumú ʻI he fakanofo taulaʻeiki naʻe foaki mai kiate au foaki ʻi he ʻaho 31 ʻo Me 1978 ʻi he falelotu ʻo Poznañ ʻe Monsignor Meleane Przykucki ʻi he kole ʻa e Rector of the Seminary of the Society of Christ, the Tamai Bogus³aw Nadolski. Ko e Rector foki ia, ʻa ia Naʻe haʻu ki heʻeku ngaahi ʻuluaki fua ʻi he ʻaho 13 ʻo Sune malanga. Ko e paati fakangalongataʻa ko ʻeni fokotuʻutuʻu ʻe hoku famili mo hoku ʻuluaki kolo naʻe tongitongi ʻI hoku loto kei siʻi ha fakaʻilonga lahi ʻo e ongo mo e fiefiá. Naʻe puke ʻeku faʻee he ʻaho ko ia Ko hoku godmother ʻoku ne fetongi ia ʻi he katoangaʻi. ʻI ʻapi he paati hoko mai ʻo e peito mo e tepile naʻe fakahoko ʻe Naʻe Zwolinska ʻa Misisi Magdalena mei he kolo ofi mai Skrudzina. Ko ia ʻoku ou hoko ko ha taulaʻeiki ʻa Sīsū Kalaisi ki ʻitāniti pea ʻoku ou fiefia ke u ʻi ai talu mei taʻu ʻe tolungofulu mā ono; Naʻe vave ʻaupito ʻene hoko taimi ko ia ʻo e taʻu ʻe 36. Taʻu ʻe tolu mo e konga ʻi Polani mo e toenga ʻi Falanise. Ko e uho ʻo ʻeku moʻui ko e taulaʻeiki ko e feilaulau ʻo e feohi maʻoniʻoni mo hono talitali ʻo e kau angahala ke foaki kiate kinautolu ʻa e fakaleleiʻi mei he ngaahi angahala ʻi he huafa ʻo Sīsū mo hono Siasí. ʻIo ko ha fakafofonga au ʻi he fili fakalangi ʻo e falala ko ʻeni kia Kalaisi Sīsū mo e Siasi ʻokú Ne langa hake ʻi he Tui ʻa Maka. ʻOku foaki kiate ia ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni ʻo e tui ʻe he Tamai Taʻengatá ʻokú Ne fakahā ʻa Sīsū kiate ia ko hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú pea mo e Mīsaiá naʻe fekauʻi mai ke fakahaofi ʻa e māmaní mei he Ko ʻene ngaahi angahala ʻaki ʻene foaki ʻene moʻui ko ha totongi huhuʻi ki he Haʻofanga kakai, ʻi heʻene lea pe ʻaʻana. Jeus toetuʻu Actualizes ʻa e foaki ko ʻeni ʻo ia ʻaki ha founga ʻo e sākalamēnití ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻa hono kau taulaʻeikí naʻá Ne fai tuʻo taha pea maʻá e taha kotoa ʻi ha founga ʻi he kolosi ʻi Kalevale. ʻOku ʻikai ko ʻeni ia ʻo e mamani fakanatula ʻoku ʻi ai, ka ko e mamani taukakapa. Ko hono fakahu ki he mamani foʻou mo taukakapa ko ʻeni ʻi he feituʻu "ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e mata, pe ko e telinga, pe ʻio ʻOku ʻikai maʻu ʻe he loto ʻo e tangata ha tatau ʻe lava ke ngāue ʻa e tui haohaoa fakamāmani mo fakanatulá pē pea ʻoku ngaue ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni ʻi he tuʻunga ko ʻeni koeʻuhi ke ʻI he ʻaho kuo ʻosi, ʻoku liliu kakato ʻa e kamataʻanga ʻiloʻi pea ʻe hoko ia ko e ngaue fakalangi makehe ko hai ʻe kau ʻi he founga ʻa ʻOtua. ʻE fakakatoa ʻa e ʻohovale ki he kakai kotoa pe koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtua ʻoku Ne ʻafioʻi kimuʻa ʻeni. Ko e Ko e ngaahi fakafiefia lahi ko e founga pe ia ʻe taha ki he ʻOtua ke Tomuʻa fakamelomelo mai ʻa e māmani foʻou mo taʻe-malava ko ʻení. Ko e Māʻoniʻoni Kotoa Pē ʻE lava ke tau lea ʻaki ʻa e "koula mahuʻinga" ke tupuʻanga ʻo e sans ʻo Kalaisi pea koeʻuhi ko e fakahaofi ʻo e sino ʻo Kalaisi. Naʻe ʻilo ʻe he moʻoni ʻa e fakamaloo ki he puleʻangá ke hoko ko ha taulaʻeiki ʻa Sīsū Kalaisi ʻoku ʻikai ko kitautolu naʻe ʻofa ʻOtua ka ko e ʻOtua naʻe fuofua ʻofa mo fekauʻi mai hono ʻAlo koeʻuhi ke tau lava ʻo moʻui ʻiate Ia. ʻOku ʻikai kei hoko ia ko ha fehuʻi ʻo e ʻofa ʻi Polani, Falanise pe naʻa mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá; Ko e fehuʻi ia ke hoko ko ha meʻangaue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtua ko e Fakamoʻui ki he ʻofa ke ʻiloʻi mo talitali lelei ʻa e fakamoʻuí ʻe he taha kotoa kapau ʻe lava. ʻI he vahaʻa ʻo e misiteli ʻo e holi fakahisitolia ʻa Sisuu Naʻe fakafiefiaʻi ʻa Kalaisi mo e feohi Maʻoniʻoni ʻi he ʻaho ʻi he ʻaho ʻoku ʻi ai ha kakaa ʻi he ʻaho ko ia ko e ʻOtua ʻoku foaki ia ki he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá ʻo e tokolahi ʻo e kau angahala masiva ʻi he ko e talanoa meia ʻĀtama mo ʻIvi ki he tokotaha fakamuimuitahá ʻa ia ʻe fakaava ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻIo, ko e taimi mahuʻinga taha mahuʻinga ʻi he ʻaho ʻo ʻeku taulaʻeikí ko e ʻa e taha ko ia ʻi he taimi ʻoku ou fakafiefiaʻi ai ʻa e feohi maʻoniʻoni. Naʻa ne ʻoku lahi ʻa e misiteli ko ʻeni ʻo e tui. ʻOku ou fakamālō ki he ʻEikí koeʻuhí ko ʻi heʻeku fie maʻu ke u fuʻu ofi kiate Ia ʻi he ngaahi momeniti ko ia ʻoku Naʻa ne ʻofa ʻiate au pea naʻa ne foaki ia koeʻuhi ko ʻo hange ko e tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paula. ʻOtuá mo e Tangatá foua e ʻaloʻi pangs ʻo e faʻahinga foʻou ʻo e tangata pea naʻa Ne fuofua kaunga ngaue ki Heʻene Faʻe Monuʻia ʻi he Fāʻeleʻi ʻo e fānaú: Vakai ki ho Fohá, ko hoʻo Faʻeé ʻeni. Ko e Faʻē ʻa ʻOtua ʻo aʻu mai ki he momeniti ko ia pea mo e faʻe ʻa Ko e faʻahinga foʻou ʻo e tangata mei he taimi ko ʻeni ʻo e Ko e manako ʻa e Pièta. ʻOku ne ʻi ai ʻi he katoangaʻi ʻo e feohi; ʻOku ou ʻiloʻi ia pea ʻoku ou fie fakafeʻiloaki maʻu pe kiate ia ʻi he feohi kotoa pe. Ko e ha hoko ʻi he Eucharist Maʻoniʻoni ʻoku mahulu atu ia ʻiate au fakaʻaufuli; ko ʻeku feinga pe ke fakafiefiaʻi ia moʻui taau mo fakaʻapaʻapa ʻaki haʻo kole ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke puke au koeʻuhi ke fakahoifua ʻeku ngaue fakataulaʻeiki ʻOtua! ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻEiki ʻi he ngaahi momeniti kotoa pea mo e ngaahi feituʻu te u lava ʻo fai ai ia: ʻi Polani mo Falanisē; Moloko; ʻi Kalisi; Potukali; ʻItali; ʻi he Māmaní Kau Māʻoniʻoni; ʻi Siamane; mo e feituʻu kotoa pe naʻa ku nofo ai pe ʻalu ki ai taimi ʻo e ngāue tokoní pe ʻi he taimi ʻo e mālōlō ʻeveʻevá. Ko e taimi ni ke Potou pea ʻi ha uike ʻe ua, kapau ʻe fakangofua ia ʻe he ʻEiki ʻi Polani ke foʻou ʻi hoku kolo tupuʻanga ʻa ia naʻe kamata kotoa ai taʻu ʻe tolungofulu mā ono kuo hilí.
ʻOku ou saiʻia Falanise ko e tangata, Kalisitiane, tui fakalotú, ko e tīkoní mo e taulaʻeikí
Naʻa ku Ko e ngaahi meʻa ni kotoa ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e Falanise ki he Fuofua taimi hange ko ia kuo u ʻosi lea ʻaki ʻi he Ko e vahe: "Falanise, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe!" Naʻa ku ʻa e tangata matuʻotuʻa, ʻa e Kalisitiane mo e hilifakinima, ʻoku ʻiloʻi lelei ʻe he tui fakalotu ʻa e memipa ʻo ha sino ʻoku fakatahaʻi ʻe he charism angamaheni; Pea naʻa ku Ko e tikoni mo e taulaʻeiki ʻoku ʻi ai haʻane aʻusia "lele ʻi he" ʻi he malaʻe ʻo e ngoue vaine ʻa e ʻEiki ʻoku lava ke hu ki ha talanoa nounou
"Adventure fakalaumalie". Pea naʻe pau ke hoko ia ʻi he fonua ko ʻeni ʻo Falanise naʻa ne toʻutangata tohoakiʻi au ʻi he fuofua taimi ke u fakamalo ai ki ki hotau fefine ko Lotesi ʻa ia naʻa ne fakaha ia ʻi ai hange ko e Immaculate Conception tuʻituʻia. ʻOku ʻofa ʻa e taupoʻou monuʻia ʻi he Falanise pea te ne akoʻi au ke u ʻofa ʻiate ia pea pehe ki ko e tangata ko ia, ko e Kalisitiane, ko e ʻi heʻene hoko ko e tikoni mo e taulaʻeiki. Ko koe mo fakatokangaʻi naʻa ku fokotuʻu ha ngaahi fakamatala ʻi he feituʻu kotoa pe pea ke u fakamahinoʻi ia. ʻIo, naʻá ku taʻu tolungofulu ʻi he taimi naʻe Naʻa ku to ʻi Orly haʻu mei Uoasoa; Naʻa ku fakamoleki ʻeku ʻUluaki ʻaho mo hoku ʻuluaki po. ʻI hoku Misa W³adys³aw Szynakiewicz, ko hoku kaunga ngaue kae ʻikai ʻa e Tamai. Naʻe ʻikai ko ha tīkoni pe taulaʻeiki ia; ko e tui fakalotu ia ʻa e Kautaha ʻa Kalaisi pea ʻo e ʻuluaki toʻu tangata, ʻo e taha ʻo e ʻUluaki kongakau. ʻIo ʻoku ʻai ʻe he foʻi lea ko ʻeni ke tau fakakaukau ki he kau tau mo e ʻaati fakakautau. Pea ʻoku ʻikai ke tau maʻuhala ʻi he fakakaukau ki he tuʻunga ʻoku fakakaukau ai ha taha ki he tau fakalaumalie mo ʻaki ʻa e ngaahi meʻatau fakalaumalie. Naʻe moʻui ʻa Misa W³adys³aw ʻi he lakanga ʻi Falanisee ʻi ha taʻu ʻe nimangofulu. Naʻa ne ko e Sekelitali ʻo e Misiona Katolika Pōlaní ʻi Falanisē, ko e motuʻa taha ʻi he ngaahi misiona muli kotoa pe Katolika talu mei hono fakavaʻe ʻo aʻu ki he uofolu ʻo e XIX-senituli th. Ko e maʻolunga ʻo e vahefonua Faka-Falanise, Naʻe fakaha mai ʻe he Tamai Wac³aw Bytniewski ʻe kamata ʻeku fakaangaanga tukuʻuta ʻi Falanisee ʻi Aulnay-sous-Bois ʻa ia ko e taulaʻeiki ʻo e kolo ko e Tamai Leszek Fara. kuo u ʻave ʻa e tauʻanga lelue ke fuofua aʻu ki ai taimi ne u fononga ai ʻi he tauʻanga lelue mo e lelue ui ko e B. Aulnay-sous-Bois mo Blac-Mesnil, ko e ngaahi feituʻu ʻo e Ngaahi ʻuluaki katoangaʻi ʻo e feohiʻanga maʻoniʻoni lolotonga e kiʻi fakaangaanga nounou ko ʻeni, naʻe tuʻuta ʻi Falanise. Siʻoku ʻofaʻanga Falanise, kuo teʻeki ai tuku e ʻofa ʻi he ʻuluaki mata ke tuku kitautolu ʻi he ʻilo ʻo e Mutuale. Naʻa ku toki ʻilo pe ko e meʻa ʻoku ou maʻu ako ʻi Polani mei he lea faka-Falanisee ʻoku kei fie maʻu pe ha ngaahi ngaue ʻi he tafaʻaki ʻo e lea leʻo lahi, pea ako ha ngaahi foʻi lea foʻou pea ʻiloʻi e founga ke puʻaki lelei ai kinautolu. Lolotonga e ʻi he ngaahi mahina siʻi ko ʻeni ʻi Aulnay-sous-Bois naʻa ku fie maʻu ke u fiefia faingamalie ke ofi ʻaupito ki Palesi mo fai ha ako ʻi he felotoi Français ka ko e Curé pehē mai kiate au: ʻOku feʻunga pē ʻa e meʻa ʻokú ke ʻosi ʻiló kiate koe, ʻoku ʻikai ʻIkai fie maʻu ia. Sai, te u fai ʻeni ʻo fakatatau ki heʻeku founga ʻo e palakipoe pea ʻoku ou ʻamanaki pe ʻe ʻalu. I fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi heʻene foaki mai kiate au ʻi he Lycée ʻa e malava ke hoko ko ha tokotaha ako ʻo Misisi ʻAna Hasko Ko e faiako ʻo e lea faka-Falanise makehe. Naʻa ne ʻiloʻi kimautolu ako ke laukonga, tohi, lelei puʻaki, pea tautautefito ki he ʻofa ʻo ʻikai ngata pe ʻi he lea faka-Falanisee kae ʻi Falanise foki; ʻOku ou manatuʻi: naʻa ne ʻomi ha ngaahi lekooti mo ʻai ke tau fanongo e.g. "ʻI he ngoueʻanga ko ʻIlaisa" pe "Hinga Sinou, he ʻikai ke ke haʻu he pooni" pea ki he ke kamataʻaki: "Misa Semisi, tokoua Sēmisi, ʻokú ke mohe?" Naʻa ku maʻu ʻi Polani ʻa e kiʻi fi, ko ha ka F 126 naʻe maʻu mei he Tamai Zenon Naʻa ku tuku ia mo Broniarczyk ki hoku fetongi ʻi Suchañ. ʻI Szczecin, naʻe ʻikai ke u fie maʻu ia. Ka Ko ʻeni, ʻi Falanise, ʻoku fie maʻu ia. Ko hoku kaunga ngaue mei he kongakau tatau 36, mo e kaunga sotia ʻi he akoʻanga maʻolunga pea mo e sea, ʻa e tokotaha naʻe haʻu ai ʻa e fakamatala kiate au mo ko e ui ʻa e ʻEikí ke kau ki he Fineʻofá su. Kalaisi, naʻe ʻikai fekauʻi mai ia ki tuʻa mei he Polani ki he ngaue licence fakaʻuli; Naʻa ne maʻu ia ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha motopaiki, ka ʻoku ʻikai ko e kaa. Ko e taulaʻeiki ʻo e kolo ʻo e Misiona ʻi Aulnay, naʻe maʻu ʻe he Tamai Leszek Fara felotoi mo e maʻolunga pea fakatau mai ʻa e ka foʻou Peugot 107, mo e parishioners-polani mali mo ha Frenchman Carabeuf naʻa ne maʻu ha Naʻe tokoniʻi au ʻe he ako fakaʻuli ke u ʻilo e founga ke fakaʻuli ai ʻi Falanise, tautautefito ki he Autouroute ʻa ia naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻi Polani ʻIkai ʻi he taimi ko ia. Ko ia ne u ʻuluaki fai ha fononga mei Falanise ki Polani ʻi ha ngaahi ʻaho malolo ʻi Peugot ha niʻihi tokosiʻi kilomita ʻe 1800. Ko ia naʻe hoko ia ʻi Siulai 1982. Kimuʻa pea u mavahe ne u ʻiloʻi ʻi he hili ʻa e foki Te u ʻalu ki Roubaix ʻi he tokelau ke hoko atu ʻeku fakaangaanga tukuʻuta ai mo e taulaʻeiki ʻo e kolo, Tamai Zdzis³aw Król mo ʻene cooperator, Tamai ko Sani Bojda.
Siasi ʻI Falanisee, ʻoku ke fefe hake?
Taha Naʻe hoko atu ʻeku fakaangaanga ʻi Falanisee ʻi Roubaix. Naʻe ʻa e ngaahi naunau ʻo e Episcopate Falanisee ʻoku maʻu ʻe he taulaʻeiki kotoa pe Naʻe ʻuluaki fai ʻe he haʻu ki he ngaue ʻi Falanisee ha fakaangaanga tukuʻuta ʻo ʻikai toe siʻi hifo he taʻu ʻe taha. Ko e taiosisi ʻo Lille ko e fuofua Siasi Diocesan ʻi Falanise naʻa ne ʻomi kiate au talitali lelei ʻi Falanise. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻa ku tui fakalotu ai incardinated ʻi heʻeku fakatahaʻanga naʻe fakahu fakahangatonu ki he Poupi, ʻi he pontifical toʻomataʻu. Naʻe fakanofo tuʻo taha pē ʻa e tīkoní mo e Naʻe kamata leva ke u hoko ko ha konga ʻo e ʻo e kau faifekau, pea ko e taimi pe ʻoku fie maʻu ai ʻe he haʻofanga ʻomi au ki ha feituʻu ke fakahoko ai hoku misiona ke ko e pisope ʻo e taiosisi ʻo e feituʻu ʻoku ne foaki mai kiate au ʻa e ngaahi malohi ke fakaʻaongaʻi ʻeku ngaue ko ha tikoni pea ʻi heʻene hoko ko ha taulaʻeiki Katolika. Ko e taimi naʻe fakamoleki ʻi he Naʻe pau ke Aulnay anga ki he ongoongo ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo hange ko e tui fakalotu pea ko e taimi ni ʻoku ʻoku ou lesisita ʻi he presbiterium ʻo e Siasi ʻa ia ʻoku ʻi Lille ʻi he malumalu ʻo e Pastorate ʻo ʻene pisope, Monsignor Jean Vilnet. Naʻe kamata ʻeku ngaue fakafaifekau ʻi ʻAokosi 1982 ʻi Roubaix mo Lile talu mei he ongo ngaahi feituʻu ko ha ngaahi feituʻu fakafiefiaʻi ʻo e Maʻoniʻoni. ʻI Roubaix, naʻe ʻi he Siasi langa foʻou ʻe he ongo vaʻakau mo ʻena taulaʻeiki ʻi he kolo ki he fakamanatua ʻo e nofotuʻi ʻo e Papitaiso ʻo Pōlaní ʻi he 966. Ko hono fakatapui ʻo e Siasi ʻo hotau fefine ʻo Naʻe fakahoko ʻa Czczstochowa ʻi Roubaix ʻi Sune 1972 ʻe Monsignor Naʻe haʻu ʻa Szczepan Weso³y mei Loma ʻa ia ko e vahe ʻo e Primate ʻo Polani ki hono tokangaʻi ʻo e kau hikifonua Polani ʻi he funga ʻo e mamani. ʻI Lille ko ha falelotu ʻi he hala ʻo e Siasi ʻo Seni Etienne ngaue fakakautau. Ko e katoanga ʻa e kolo ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻAokosi 1982 naʻe fehokotaki mo ha fakaʻaliʻali lahi ʻo e ngaahi vaʻakau ki he Naʻe fakatupu ʻe he Siteiti ʻo e tau ʻi Polani ha toko hiva ʻi he ngaahi mahina kimuʻa ʻi he Jaruselski fakalukufua. Ko e ha e meʻa naʻa ne ʻai ke fakaʻilongaʻi ʻi Roubaix ko e fakafepaki ko ʻeni ki he polokalama naʻe ʻomi ki Polani ʻe he kau ngaue ʻo e Haʻu ʻa Lusia hili e kau tau kulokula ʻa ia lea ke ʻomi ʻa e tauʻataina. Naʻa ku moʻui Taʻu ʻe tolungofulu fakatautaha ʻi he polokalama ko ʻeni pea ʻoku ou naʻa ne kau he taimi pe ko ia ʻi he fakafepaki ko ʻeni. Ka naʻe ʻi ai ʻOku mahino ko ha palopalema! Ne u tūʻuta ki Falanisē Hili ha ngaahi uike siʻi mei he ngaahi meʻa ne hoko ʻo e ʻaho 13 ʻo Tisema 1981 mo e feituʻu naʻe Naʻe kamata ʻa e ʻohofi ʻi he 1980. Naʻa mau huʻuhuʻu ʻo au: ʻOku ʻikai ko ha fakasiosio mo ha collaborator ia ʻo e polokalama, koeʻuhi he naʻe faingofua ʻene haʻu mei ai pea naʻa ne fai ha fononga he ʻaho maloloo taʻe ʻi ai ha palopalema ʻi hono fonua Natal. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe talitali lelei ai ha famili naʻe fuofua fakahoko ʻi he ʻaho 13 ʻo Tisema 1981 mo pea mavahe leva mei Pōlani ki he lotú mei Roubaix naʻe talitali lelei kinautolu ʻaki ʻa e fakalangilangi mo e haʻi ʻo e matalaʻiʻakau; Kapau ʻoku ʻi ai ha manatu, ko e famili ko ʻeni Naʻe ui ia ko Zajác. ʻI ha taimi ʻe niʻihi unmasked naʻa ne Naʻe pau ke ne maʻu ha hufangaʻanga ʻi he Consulate Polani ʻi Lille rue Carnot, kimuʻa ʻi he ʻita ʻa e Solidarnoœæ. Taha Naʻe fakafehokotaki ia mo e kolo Polani; ʻa e Naʻe fakalotu pea naʻe ʻikai ke ne fie fakafalala ki he ʻa e Siasi. Naʻe fai ʻe Solidarnoœæ ʻo e talangofua ʻa e Katolika Ngāue lahi ke ʻave e tokoni ʻofa fakaetangatá ki he Polani ʻe he ngaahi fale ʻo e kolo ʻi he fatongia ʻo e Poonese Episcopate naʻa ne aleaʻi ʻeni mo e Komitet ʻo e tau ʻa Jaruselski. Ko ha ngāue moʻoni ia! Kuo u mamata ai mei hoku mata fakaʻaho; Tokoni ʻofa fakaetangata, ka ʻoku tau mahaloʻi naʻe ʻikai ke ʻave ʻa e vaitohi ʻIkai maʻa e fanau iki. Naʻe maʻu ʻe he uouangataha ʻi Polani kae mahulu hake ai, ko e fie maʻu ke fetuʻutaki mo e sosaieti fakapuleʻanga. Ko e EgliNaʻe tuʻu maʻu ke hoko atu ke foaki maʻu pe ki he tokotaha kotoa pe ʻa e tauʻataina fakalaumalie mo fakafonua fakatouʻosi kapau naʻe ʻikai lahi ange. Ko e fakapoongi ʻo e Tamai Popieluszko ko ha "icberg". Ko e Solidarnoœæ ʻe taha ʻi Roubaix ko e kakai lelei ka ko e niʻihi naʻe ʻikai ke nau tui pea ʻoku ʻi ai Naʻe ʻi ai ʻa e lea faka-Falanise naʻe ʻikai mahino kiate ia ko e ʻe lava ke "politicized" ʻa e kau taulaʻeiki. Ko e tupuʻanga ʻo e kakai kei talavou ʻo Polani ka kuo nau fakakakato ʻa e ako: kau toketaa, kau loea, councillors fakakolo, mo e ala meʻa pehe. Naʻe ʻOku ʻikai ke u tui te tau lava ʻo talanoa ʻi he Siasi fekauʻaki mo e politiki. Pea ʻoku pehē pē mo au. Ka ʻi heʻeku lea ʻaki ia ko e Suspicions ʻo e hoko ko ha fakasiosio ʻo e pule mihimihi pe. Pea ʻi heʻeku pehe kuo pau ke tau fai ʻa e catechism ʻo ʻikai ngata pe ʻi he polani ka ʻi he Naʻe kamata ke talamai ʻe he kakai Falanise ʻoku totonu ke u mavahe!
Dunkirk Ko au ʻeni!
Ko e Maʻolunga ange ʻi he taimi ʻo e Katoanga ʻa e Kau Maʻoniʻoni Casimir 1986, ʻi he ʻaho 4 ʻo Maʻasi, ʻoku ne fakaha mai ʻoku ʻave au ki Dunkirk! Kuo pau ke u ʻalu ʻo tokangaʻi e Misiona Polani ʻi he vave ange, koeʻuhi ko e taulaʻeiki lolotonga ʻo e kolo, Tamai Jerzy Kuo pau ke Chorzempa ʻalu ki Moloko ki he toetuʻu hoko ʻi he feituʻu ʻo e Tamai Edmond Wojda ʻa ia ʻe ʻalu ki ʻIulaki, koeʻuhi he ʻoku ʻi ai ʻa e Tamai ʻi he ʻaho 31 Tamai ʻi Tisema ʻo e taʻu kuo ʻosi Stanis³aw U³aszkiewicz mate ʻi ha ngaahi tukunga ʻoku teʻeki fakamatalaʻi. Ko ia ko e founga ʻeni ʻoku hanga ai ʻe he mafimafi fakalangi mo e Superiors ʻ o e Fakatahaʻangá naʻe hiki ʻ a e kau taulaʻeikí ʻi he tuʻunga fakavahaʻapuleʻanga pea ʻoku ou tukupa ki ai foki ko e taulaʻeiki pe ʻe taha ʻoku ne tokangaʻi ʻa e Misiona Polani ʻi he Dunkirk mo e kotoa ʻo e felenitaa ʻIulope Falanisee. Naʻe ki heʻeku meʻa naʻe hoko ʻi he meʻa tatau Taiosisi, ʻa ia ko Lille pea kimuʻa ʻi he uike toputapu ʻe Ko e A25 motorway j ʻoku ou nofo ʻi he 101, rue Gaspard Neuts ʻikai mamaʻo mei he tahi Noate, ʻi he kolo fakaʻofoʻofa ko ʻeni Hili e maumau ne hoko lolotonga e fika ua Tau lahi ʻa māmaní. Ko ha fale ʻoku ʻi ai ha falelotu ʻi loto ka naʻe ʻikai ha tauʻanga meʻalele ki he kaa; ʻe ʻi ai leva ha ngaahi meʻa ʻe hoko burglaries lahi. Te ke lava maʻu pe ʻo tauhi hoʻo kaa ʻi he hala neongo kapau naʻe tonu ia ʻi muʻa he fale? ʻI he ko ha fefine Polani mo ha uitou ko Misisi W³adys³awa Dzi³cio³ ʻoku ou maʻu Ko e talitali lelei ʻo hange ko hono taimi pea ʻi he fonua sola ko e palōfita ko ʻIlaisiaá; ʻOku ou maʻu maʻu pe fafangaʻi mo taʻetotongi ia. ʻOku ne mei Czêstochowa ʻi he Polani mei he feituʻu naʻa ne haʻu ai mo hono husepaniti ʻOku ngaue ʻa Stanis³aw ʻi he ngaahi faama ofi mai; Naʻe ʻi ha taimi fuoloa kimuʻa; ko ha uitou ia mo ʻena fānaú ʻikai ke moʻui ʻi ha puke lahi ʻikai lahi ange. Ko e foha pe ʻeni ʻe taha naʻa ne talamai kiate au-naʻe ko ha fanau loto ʻi he kolo ko ʻeni naʻa ne nofo ai ʻI he taimi ni. Naʻa ne foki mai ʻi ha ʻaho ʻe taha mei he ngaue ʻa e kau tau pea ne pehe: Naʻe tuku popula ʻe he faʻee, faʻee, mo e taulaʻeiki ʻo e kolo ʻa e kaingalotu ʻi he fale fakapopula! ʻE anga fēfē? Ko e hā hoʻo leá? ʻOku moʻoni ia, Fineʻeiki! Pea naʻa ne talaange ko e haʻu ki he lotú he pongipongí mo e ngaahi servers kehe ʻo e ʻolita naʻa nau fesiofaki pea naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi maka fakamanatu pe kau māʻoniʻoni Ngaahi ʻata ʻi he Siasi. Hili ha taha ʻo kinautolu naʻa nau poleʻi ke fai ʻa e fehuʻi fekauʻaki mo ia ki he taulaʻeiki ʻo e kolo. Ko ia naʻa ne taki kinautolu ki ha lalo fale ʻi he presbytery pea fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu ʻi mui ʻi he grids naʻe maʻu ʻe he kaingalotu naʻe ʻi muʻa ʻi he fakataha alelea Vatikani hono ua honau tuʻunga ʻi he loto Siasi. Ko ʻeni talanoa moʻoni ʻoku ou muimui lelei ki ai naʻa ne ʻai ke u tohiʻi ai e hingoa ʻo e vahe kimuʻá: Ko e Siasí Mei Falanise, ko hai koe? ʻOku hoko ʻo moʻoni ʻeku ʻofa ki Falanisee faingofua ange ʻi heʻeku ʻofa ki he Siasi ʻa ia ʻOku ʻi Falanise. Pea ʻoku aʻu mai ia ki he ʻaho ni! Ko e founga ʻeni ʻOku malava nai? ʻOku ou fifili foki mo au ki ai. Ne toki ʻi ai ha taha mahuʻinga ʻi he Siasi naʻa ne tohi ki heʻeku Maʻolunga ange: "ʻoku fuʻu ʻikai feʻunga ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e tukuʻuta Falanisee. Naʻe ʻikai lava ʻe hono taulaʻeiki ʻi he kolo ʻo tuku kiate ia ha ngaahi misiona kehe ke Tupuʻanga ʻo ʻene fetaʻemahinoʻaki ʻi he ngaahi fakakaukau Faka-Falanise. ʻOku ou ʻamanaki pe te ke lava ʻo maʻu ha feituʻu ʻoku liliu lahi ange ki hono ʻulungaanga ... ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi lelei ʻene taʻefeʻunga" (ko e tohi ʻoku fai ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻEpeleli 2014). Pea ko e meʻa ʻeni naʻa ne naʻe tali ʻe heʻeku Tamai ko Sani Ci³g³o: "ʻOku ou fuʻu ʻohovale ʻaupito ʻi he hoʻo vakai. Kuo u ʻiloʻi ʻa e Tamai KUCZAJ ʻi he <> Ngaahi taʻu; Hange ko ia ʻoku mou ʻiloʻi, naʻa ne fai ʻene ako fakafilosefa mo e ngaahi ako fakalotu ʻi Polani, ako ʻa ia ʻoku ne maʻu ha mataʻitohi MA. Naʻa ne foki ki Fakatahaʻanga fakalotu ʻ a Societas Christi fai ʻe he Vatikani
- Ke ʻiloʻi ʻa e ngaue ʻa e kau taulaʻeiki enver kau hikifonua Polani ʻi he funga ʻo e mamani. ʻOku ne fakahoko ʻa e misiona ko ʻeni ʻi he Kau hikifonua Polani kuo nau hoko ko Falanise ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu ma ua, ʻikai momou ke ngāue mo e Siasí fakalotofonua (hange ko ʻeni ʻi he le Creusot pe Abscon, Escaudain, Dunkirk, Roubaix ...) Hange ko hoʻo fakamahinoʻi, Tamai KUCZAJ kuo ne fakahaaʻi maʻu pe fratrnity ki hono confreres, ka ʻoku toe tauʻataina foki ki he tokotaha kotoa pe, fakatahaʻi (tangataʻi fonua Falanise, ʻoku ne puleʻi haohaoa ʻa e lea ʻo Molière) mo ha tukupa fakamatoato mo loloto ʻi hono misiona taulaʻeiki. ʻOku ʻI he ʻuhinga ko ʻeni, ʻoku ou fuʻu ohovale ai ʻi he ngaahi lea "taʻefeʻunga ʻaupito ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa Faka-Falanise pastorals "mo e" fetaʻemahinoʻaki ʻo e ngaahi meʻa faka-Falanisee ": ko e ha e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku ke Falala ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻeni, ʻa ia ʻoku ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻOku nau ngali fakaʻohovale pe fakaʻohovale nai kiate au? Ko ha Ko ha tukunga ʻoku ne fakaʻitaʻi au koeʻuhi he ʻoku fakamauʻi ha taha ke tupuʻanga ʻo hono ʻulungaanga, hono anga fakafonua ʻo e tupuʻanga mo hono tuʻunga fakalaumālié. ʻOku ʻikai ke u tui ki he ngaahi fakakaukau ke ke fakafepakiʻi ʻa e Tamaí KUCZAJ pea ʻoku ou fie fakamahinoʻi atu ʻoku ʻikai ke u lelei ki heʻene renvie ʻo e taiosisi ʻo Potou" ( Ko e tali ʻoku fai ia ʻi he ʻaho 4 ʻo ʻEpeleli 22. te u foki mai kimui ange ki he meʻa ni.. ʻOku ou foki mai ki Dunkirk!
ʻUluaki Aʻusia ʻo e hoko ko e taulaʻeiki ʻo e kolo
ʻUluaki aʻusia ʻo e hoko ko ha taulaʻeiki ʻi he kolo; ʻOku ou ʻoatu e hingoa ko ʻeni ki he Ko e vahe ko ʻeni koeʻuhi ke ʻi ai ha kakai ʻe toko tolungofulu nai ke ʻa e ʻEiki pea ke maʻu ʻa e hingoa maʻongoʻonga ko ʻeni ʻi he lotoʻi Siasi Ko e Katolika ko ha meʻa ia ʻoku ngali kehe. Paradoxes ʻikai ʻikai masiva ʻi he Ongoongoleleí; ka ʻi he taimi ʻoku maʻu ai kinautolu ʻi he ʻOku toe lomekina ange ʻa e moʻui Pesonnelle! Ko e Uitoú Naʻe aʻusia ʻe Polani ʻa e pardox ʻo hono tekefua moʻui ʻo aʻu ki he Vielliesse kalani lolotonga hono foha Mavahe makehe mei he mamani ko ʻeni ʻi heʻene kei siʻi. Ka kimuʻa pea ne aʻusia ʻeni naʻa ne loto mamahi ʻi hono ko ha kiʻi tamasiʻi kei siʻi naʻe ʻomi mei he Siasi ʻo e kolo ʻi he taimi naʻe teʻeki ai ke ʻi ai ha misiona Polani ʻi he Dunkirk ʻa e talanoa ko ʻeni ʻo e kaingalotu ʻi he fale fakapopula. Te tau lava ʻo kata ai, Ko e ha hono ʻuhinga? Ka naʻe ʻikai nai ke fakatokanga mai ʻa Sīsū? ki he ngaahi lauʻikoviʻi te ne lava ʻo fakamamaʻo meiate Ia fānau iiki ʻoku tui kiate Iá? ʻOku ʻikai ke u fie ʻalu ki he ʻahiʻahi ʻi he Siasi ʻo Falanisee, ʻoku kehe hono hisitolia mei he ngaahi fonua kehe ʻi ʻIulope mo ha ngaahi feituʻu kehe! Ka ʻi he taimi tatau! Ko Poupi Sione Paula II ʻi heʻene fuofua folau Fakaeʻaposetolo ʻi Falanise ʻi he 1980 kapau naʻe ʻikai ke ne fai ʻeni Fehuʻi: Falanise, ʻofefine lahi taha ʻo e Siasi ʻa ia ʻOkú ke fai nai ho papitaisó? ʻIkai talanoa hange ko ʻeni lea ʻo maʻolunga ange ʻi he Siasi ʻoku ʻi Falanisee? Mahalo pē ʻikai ki he Lepupelika ʻoku fie maʻu ke kakato. tokoto! Tuku kehe pe ʻa e meʻa ko ia, ʻe pehe ko Sione Paula II naʻe ʻikai feʻunga ki he ngaahi fakakaukau faka-Falanisee. ʻIo ʻoku moʻoni, ko e meʻa naʻa ne fakaʻohovaleʻi au ʻi he taiosisi ʻo Lille, ko e kau taulaʻeiki naʻa ne pehe mai kiate au: ʻOiaue, ko ho Tuʻi ko Poupi, ʻoku ne fie hoko ko ha palofita! Pea ʻi he taimi kuo maumauʻi ʻe he katoanga ʻo Monsignor Gaillot Naʻe poupouʻi ʻe hanau tokolahi ʻa e angatuʻu fakakalake ko ʻeni. Naʻa ku ʻi he timi naʻe ʻi ai ʻa e ongo taulaʻeiki ngaue; lelei confreres ka ʻi he taimi ha ʻaho ʻoku tangutu takai ʻi ha tepile taʻe ʻi ai ha taulaʻeiki naʻa nau kamata kotoa ʻa e Liturgy Eucharistic ʻi kalani Synthe, ne u mavahe pea kimuʻa pea u Naʻa ku talaange kiate kinautolu: ko e ha ʻoku ʻikai ke mou fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa ʻa e Siasi ʻi he feituʻu ko ʻeni? Naʻe tali ange ʻe he pule ʻOku ʻikai hanga ʻe he ʻulungaanga ko ia ʻo ʻai e patele! Ko e Kaingalotu ʻi he fale fakapopula, ko e ʻulungaanga ʻOku ʻikai ke ne fai ʻa e patele, pea mo ha ngaahi fakamatala lahi kehe ʻoku maʻu pea ʻi heʻenau aʻu ki ai ka ko e fe ʻa e feituʻu naʻa nau loto? ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi ngaue ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo maʻu ʻOku tokolahi ha kau tangata lotu ke nau hohaʻa ki ai. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi: Naʻe fuʻu tokolahi ʻaupito kimautolu ʻi he vahaʻa ʻo e ongo taú ni. naʻe pau ke fakasiʻisiʻi ia. Kau taulaʻeiki Pōlaní ʻave ki Falanise ki he Nord-Pas-ti-Calais manatuʻi pea naʻe fakaha ange foki kiate kinautolu: kuo ke haʻu ki heni Ko e hā e meʻa ʻe faí? Kai ʻemau maa? Ko ia, naʻa ma talaange ʻoku ʻikai ki he kau keli malala Polani pe naʻe ʻikai ke nau fie feohi ke ʻohofi ʻa e ui ʻo e CGT, naʻe pehe ʻOku toe hoko foki ʻeni ki he kau taulaʻeiki Katolika Polani! Te ke lava ʻo laukonga ʻi he kaveinga ni ko hono ako ʻo Misa Kepaleli Garçon ʻi he Ko ʻeku peesi he saiti: HTTp://casimir.kuczaj.free.fr/Mission/racines.htm Ko e meʻa naʻa ne fakaʻohovaleʻi lahi taha au ko Naʻe maʻu au ʻe he Lepupelika ʻo Falanisee talitali lelei ange kinautolu ʻi he Siasi ʻi Falanisee; ka Naʻá ku ʻamanaki ʻe fehangahangai ia mo ia. ʻOku ʻi he Dunkirk ne u hoko ko ha tangataʻi fonua Faka-Falanise ʻi heʻeku nofo ʻi Falanise ʻi ha taʻu ʻe nima ngaahi taʻu pea naʻa ku tohi kole ke fakatou maʻu ʻa e fonua: ke kei hoko pe ko e Polani pea hoko ko e lea faka-Falanise! Naʻe ʻikai ke mau hiki hake ngaahi fehuʻi ʻo e ngaahi fakakaukau faka-Falanisee pe ʻa e inadaptation ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa faka-Falanisee mo Ko e meimei taʻu ia ʻe tolungofulu kuo hilí. Ngaahi Taʻu. Koeʻuhi keʻokú ne tuku atu ʻe he taki ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fakakikihi ko ʻení Kiate au ʻi he 2014 ʻoku ʻi ai ha meʻa ke fakaʻohovaleʻi! ʻOku ʻuhinga ʻa e Siasi Katolika ki he fakamamani lahi, ko ia ai ko e tokotaha ʻoku tānaki fakataha ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá kuo fakamoveteveteʻí ʻo tatau ai pē pe ko e hā tupuʻanga, tuʻunga fakasosiale, matakali, lea fakafonua, fakakaukau, mo e ala meʻa pehe. Ko ʻeni ʻo toe lahi ange ʻi he taimi ʻoku aʻu ai ki he tui fakalotu, kau tikoni mo e kau taulaʻeiki, kapau ʻoku ʻikai, ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku tau fie ʻalu ki aí, ko hai ʻoku tau fie ngāue ki aí, ko e hā ʻa e ongoongoleleí ʻOku tau fie fanongonongo nai ki he mamani? He ʻikai lava ke ke tauhi ha ʻEiki ʻe toko ua Kuo fakahā kiate kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí! Kuo ʻosi fakahā mai kiate au: ʻOku ʻikai fie maʻu ke mahino kiate koe! Ka Ke mahino ʻa e meʻa ʻi he moʻoni? ʻOku ʻikai ke tau ʻi he tuʻunga tatau Siasi? Pea ʻe angaʻofa leva ʻa Misa pe Monseigneur! Kiʻi fakakaukau siʻisiʻi pea te ke sio ko e raaison ʻoku ʻi hoku tafaʻaki. ʻOku ʻikai ʻOku ʻikai ke u saiʻia ai ʻoku fai ʻe he meʻa kotoa Ko e Lepupelika ka ʻi he ʻĒlia ko ʻeni ʻo e Fakaʻapaʻapaʻi ʻo e Tukuange ʻo e ʻIloʻi, kuo ne kei ʻi he ako e Siasí ni ʻo Falanise!
I Ko e peseti ʻe 100 Frenchman
Ke ʻofa ʻOku ʻi ai ha taha ke ne kolo ʻo hange ko ia naʻa ne maʻu. ʻOku pehe ʻe he kiʻi Pilinisi ʻo e Siasi Exupéry. Pea mahalo naʻa mo ke ohi ia pea ke ohi hake ʻa e niʻihi kehe. Naʻe fai ʻi he 1980 ʻI heʻeku ʻofa ʻi he Falanisee, ʻoku ou Ko e lea faka-Falanise ʻeni ʻi he tuʻutuʻuni naʻe fakamoʻoni hingoa ki ai ʻa Hervé Brehier ʻo e ʻaho 29 ʻo Sune 1990 naʻe pulusi ʻi he tohinoa fakaʻofisiale ʻo e 01 Siulai 1990. Ko e taulaʻeiki mo e lea faka-Falanisee ka ko e kau taulaʻeiki Naʻe ʻikai ke sio ki ai ʻa Falanise ʻi he founga ko ia. Naʻe hokohoko atu ʻenau ui au ko ha taulaʻeiki Polani talu mei heʻeku ngaue ki he Polani. Ka ʻoku ʻikai ha matakali ʻo e Siasí catholic ko e catholic ʻoku pehe fakamamani lahi: ʻalu funga ʻo e mamani; akoʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē; pea akoʻi kinautolu ke tauhi kotoa ʻeku ngaahi fakaongoongolelei; pea ʻoku ou ʻiate kimoutolu kotoa pē ngaahi ʻaho ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo taimí; mo kinautolu ʻoku tuí papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí pea mo e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní! Ko e Ongoongolelei ʻeni kuó u akó. ʻOku ʻOku ʻi ai nai ha taha kehe? ʻOku ʻikai ke u ʻilo? Kuo ʻosi tali ʻ a e fehuʻi ko ení ʻ aki ʻ a e tohi ki he kau Kalētiá! Pea ʻoku totonu leva ke ʻiloʻi ʻe he Gaul! ʻIo, kuo u ʻosi maʻu ia tohi ia ʻo hange ko ʻeni: ʻi heʻeku hoko ko ha Frenchman, ʻoku ou ʻoku ou ʻita; ʻi heʻeku hoko ko ha vaʻakau, ʻoku ou ongoʻi lomekina; ʻI heʻeku hoko ko e Kalisitiane, ʻoku ou maumauʻi; ʻi heʻene hoko ko ha taulaʻeiki fakalotu, ʻoku ou mamata kia Kalaisi Sisu ke li mai kiate au! Pea ko hono ʻuhinga ia, ʻoku ou fakakaukau ke hiki kotoa ʻeni ʻi he blog Kau ngaue SCM. Ko kimoutolu ʻoku mou lau au pe te mou lau mai, fanongo mai kiate au, ʻoku ko ha tau maʻa Kalaisi pea mo e moʻoni! ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻOkú ke tui mai kiate au pe ʻamui ange mahalo te ke tui mai kiate au. Lotua au pea ki Falanise ʻoku ou ʻofa ai pea mo e Siasi ʻi Falanise ʻOku ou ʻofa foki mo au! ʻI heʻeku ʻi Dunkirk naʻa ku maʻu ʻi naʻa mo e fatongia ke Tokoni-fakangatangata ʻo e sosaieti ʻo Kalaisi ʻi ha taʻu ʻe ono. ʻI he ʻi heʻene pehee, naʻe ʻi ai haʻaku ngaue fakafaifekau ke fai ʻi Moloko: ke u ʻalu ʻo sio ki heʻeku Confrere. Naʻe ʻikai ke kei ko hoku hingoa kimuʻa ʻo Dunkirk; Naʻa ne ʻosi ʻalu mei ai ki ʻIulaki; pea mo e Tamai ʻe taha Andrzej Naʻe fetongi ia ʻ e Góðdð ʻ i ai. Ko e misiona ko ʻení naʻe pelepelengesi ʻo hange ko ʻene hoko ki he pule ke maʻu fai ha fanga kiʻi palopalema iiki pe lalahi mo kinautolu ʻoku ongo kiate kinautolu fakafalala ki ai ʻ a e Fakatahaʻangá. Ko hono fakaʻosi, ko e Tamai ko ʻeni ʻE mavahe ʻa Andrzej mei hotau kolo ʻaki ʻene ʻai ia incardinated ʻi he taiosisi ʻo Toulon-Fréjus, ngaue ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa ʻi Rouvroy ʻi he Vahefonua ʻo Pas-ti-Calais. Naʻa ku ʻiloʻi ha fonua Kau Mosilemi, Moloko mo hono kolomuʻa ko Rabat mo e Mosque lahi ʻo Cassablanca. Ko ia ne u ala ki ha taha ʻaki hoku vaʻe ko e fuofua taimi ʻeni ʻi ʻIulope! ʻIkai, ʻoku ou sino! Naʻe mei ngalo fēfē nai ʻiate au! Naʻe ʻEsia ʻa ia naʻe ʻuluaki Kingsman hoku mata mo hoku loto kimuʻa he folau ko ʻeni ki ʻAfilika. Naʻa ku kei ʻi Roubaix-Lille. ʻI he maʻolunga kimuʻa ʻoku ʻa e tokotaha mei he taimi ni naʻa ne fekauʻi au ki Dunkirk, Tamai Wac³aw Bytniewski mo ha ongo confreres kehe: Tamai Henryk Kulikowski mo e Tamai Zygmunt Stefañski, Naʻa mau maʻu ʻa e fiefia ʻo e fai ha fononga fakapilikimi ki he Fonua Tapú! Naʻe fakangalongataʻa ka ʻi he taimi ni ʻi he vahe Kimuʻa naʻe ʻikai ke u fakakaukau ki ai. Naʻe ʻo hange ko e sakalameniti hono valu! Naʻa mau ala ki he mamani naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻi he taʻu ʻe tahaafe kuo hili ʻi hotau ʻEiki ko Sisu, Naʻe fakaofo moʻoni pea naʻe ongo kiate kimautolu ʻi he loto mo e ʻatamai ʻo taʻengata! ʻIo ʻEiki Mālō ʻaupito! ʻOku ou toe foki mai ki Moloko. Kau fafine Polani ʻoku nau naively fakakaukau ʻe lava ke kei Katolika pe ha taha pea mali mo ha Mosilemi. ʻIo naʻe malava pea lava kimuʻa ʻi he mbet fakamamahi; Ka ʻi he hili ʻa e lahi ʻo e ngaahi palopalema ki he haʻu ki he lahi pea ke papitaiso ʻa ʻenau fānaú. Ko e kau Mosilemi fakamoʻoni hingoa ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku ke fie maʻu ka ko e ha hono hoko? Ko ha ʻOku ʻi ai ha chossette ʻe taha. Mahalo he ʻikai ke fuʻu Naʻe pehe ʻi he lea faka-Falanisee ka ʻoku ʻi ai ha Ko e moʻui, ʻoku faʻa maumau, ʻoku ou fakalaka atu ʻiate kimoutolu kotoa. I foki ki Dunkirk pea ʻi he fakamole ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo. Naʻa ku ʻalu ʻi he ʻaho maloloo ke sio ki he famili mo e taulaʻeiki ʻo e kolo ʻo e ʻUluaki kolo: ko ia ko e taulaʻeiki koe ʻo e kolo? ʻIo! Ko ia kuo ke ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau ako? Taʻu tolungofulu nai. Ko e hā? ʻIo. Ki muʻa Naʻa nau pehe naʻe haʻu ʻa e taulaʻeiki mei Roubaix tuʻo taha he mahina pea Naʻe ʻi ai ha niʻihi tokosiʻi ʻo kimautolu: ʻo ʻikai toe siʻi hifo he toko teau! ʻOku nau mate he taimi ko ia? ʻIo ki ha niʻihi, ka ki he niʻihi kehe ʻoku ʻikai ʻoua naʻa ke haʻu koeʻuhi ko hoʻo kole ke nau haʻu he Sapate kotoa pe ʻI he taimi ni. Pea naʻe lelei ange ia kimuʻa: tuʻo taha he mahina ʻOku feʻunga pē ia! Vakai ki he lea faka-Falanise ʻoku nau pehe ʻOku tokolahi ha kau Katolika pea ʻoku tatataha ke nau haʻu ki Siasí. Voila, ko ʻeku fatongia ki he taulaʻeiki ʻo e kolo, ʻoku ʻikai mahino ke fakalotoʻi kinautolu. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi; ʻOku ou kakai tuí ka ʻoku ʻikai ke nau fai pehē. Hange ko e perochets ʻoku nau faʻifaʻitaki ki honau kaungaʻapi!
Ko ʻetau Fefine ʻo e efu mo e kuini ʻo Polani
Ko e Naʻe ʻiate au ʻa e taupoʻou ko Mele ʻi Dunkirk! Ko e falelotu naʻe ʻi ai e ngaahi vaʻakau fakamahina kimuʻa pea ʻOku tau fokotuʻu ha taulaʻeiki tuʻumaʻu ʻi he kolo ko ʻa e kau folautahi Dunkirk ʻi he hingoa ʻo Notre-Dame ti Dune! Pea ʻa e ongoongo ʻi he loto fale Naʻe fakatapui ʻa e kolo ki hotau fefine, ko e Taupoʻou monuʻia ko Mele, kuini ʻo Polani ʻa ia ko hono ʻaho katoanga naʻe 3 Me ʻo e taʻu takitaha ʻi hono fakamanatua ʻo e ngaahi fuakava ʻo e Tuʻi ko Sani Kazimierz ʻo Polani (Sione Casimir) ʻo e ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli 1656, ko e Naʻe fakangofua ʻe Poupi Pius XI ʻi he 1924 mo Poupi Sione XXIII fanongonongo fakalao ki he ʻilo ʻa e Siasí fakakātoa Katolika. Ko e taupoʻou monuʻia ko Mele ko e kuini ia ʻo Polani mo hono Patroness Silesi mo ha ongo kaunga-pataloni mo e mate fakamaʻata, ko e Kau pisope: Wojciech (Adalbert) ʻalekipisope ʻo Gniezno (956-997) mo Poznañ mo Stanis³aw (Stanislaus) ʻalekipisope ʻo Kraków (1030-1079). ko e taupoʻou monuʻia ko Mele! Kuo taimi ke u talaatu Ko ʻeni: ka ne taʻeʻoua ia, he ʻikai ke u ʻi he feituʻu ʻoku ou ʻi ai, mo e ngaahi meʻa kotoa ko ia kuó u ʻosi tohi ia. Te u toitoi ʻi he hono ongo nima fakafaʻee ke fakaafeʻi koe ke ke ʻunuʻunu ofi ange kiate Ia! ʻOku ʻikai ke u ʻilo: ko e taulaʻeiki ʻiloa ko ʻeni ʻo e kolo ʻo Dunkirk tuku ia ʻi he fale fakapopula, ʻoku ou ʻamanaki ʻi he ʻikai. Ka ʻoku ou lea mahino ki he Siasi ʻo Falanisee: Kapau ko ha taha koe ʻoku ʻikai ke ke toe ʻofa ʻi he Immaculate Conception ko ʻeni Ko e tuʻituʻiá leva ʻ e ʻ ikai leva te ke kei hoko ko e Siasi ʻ o hono ʻ Aló! Ko e meʻa naʻe hoko hili ia Fakataha Alēlea Fakaʻosí? Kuo u lau ha ngaahi meʻa fakamamahi fekauʻaki mo e foʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻe ha tokolahi ʻo ho ngaahi foha: pea hoko ʻo loto fakatokilalo ke foʻou hoku Siasi ʻoku ʻi Falanise pea te u ʻofa ʻiate koe mo Mele Ko hotau fefine ʻo Lotesi ʻaki hoku loto kotoa, ʻo e Kalisitiane, tui fakalotu, tikoni mo e taulaʻeiki! Kotoa ngaahi tafaʻaki ʻo hoku natula fakaetangata mo e ʻaloʻofa kuo lava ke ngaue ʻiate au ʻi he konga supernatuerelle ʻo ʻeku hoko ko e tokoni ʻo e taupoʻou monuʻia ko Mele ʻoku préponderante! ʻE fakahoko ʻeni ʻe he ʻOtuá pea naʻá Ne finangalo ke ʻoua naʻa ohi pē au ʻe he Tamaí Taʻengata kae ʻi he Taupoʻou ko ʻeni mo e Faʻe Taʻengata! ʻOku ou moʻua kiate ia ʻi heʻeku nofo taʻemali mo ʻeku angamaʻa, ʻoku ou tui ki ai. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻiate ia pea ʻoku ou kau ʻi ʻa kinautolu te nau ui maʻu pe ia ko e monuʻia ʻi he lotolotonga ʻo e kakai fefine kotoa pe! ʻOku mahino naʻa ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pe mei he angaʻofa ʻo e Tupuʻanga ka ʻoku ʻikai tuku ʻene lea ʻaki ʻeni Fakamalo kiate kinautolu kotoa ʻoku nau tuku ia: ʻuha maka Mele! Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi heʻeku moʻui ʻa Dunkirk ʻi heʻeku moʻui tui fakalotu mo diaco-taulaʻeiki naʻa ku toko taha pe, Naʻá ku nofo toko taha pē. Ka ʻi he taimi tatau pe ʻoku ʻikai! Naʻa ku nofo ʻi he lalo fale tatau mo e ʻEiki ʻi he Tāpanekale Seni ʻa ia naʻe ʻi he falelotu ʻo ʻene Faʻeé pea mo ʻetau Faʻeé; pea ko ia naʻá Ne ʻi ai foki mo Ia! ʻIkai, naʻe ʻikai ke u tuenoa! Pea tuʻo taha ʻi he mahina naʻa ku ʻalu ai fakafiefiaʻi ʻa e Boulogne-Mer. Ko hotau fefine ʻOku toe ʻiloa foki ʻa Boulogne pea mo e Kau Maʻoniʻoni-ʻOmea. Pea naʻa ku ngaahi kaungameʻa ʻi Goderswelde ʻi he tafaʻaki ʻo e Mont-ti-pusi mo e Monastery ʻo e Bénédictains. Naʻa ma fakafetongi mo hoku kaungameʻa ko Lou ha meʻa lahi fekauʻaki mo ʻa e Siasi ʻi Falanisee. Naʻe ʻi ai hano kiʻi fale naʻa ne naʻa ne ngaue ʻaki ha famili Franco-Polonse; ʻa e headmistress ko Thérèse. Naʻe teʻeki mali ka naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito hono Laumalie, ʻOku ou fakamoʻoni ke u pehē ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku moʻoni Kau Kalisitiane ʻi he fonua ni ʻa ia ko e Falanise; Naʻá ne pehē mai kiate au: loto-toʻa pea hange ko e lau ʻa Sione Paula II, kuo pau ke ʻoua naʻa tau manavahe. Naʻa ne maʻu ʻi hono fale ngaue ha huʻanga ʻe 0 ki ha fuʻu ʻimisi fakatata lahi ʻo hotau fefine ko Lotesi pea ʻi he misini paʻanga ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha fanga kiʻi lauʻiʻakau iiki mo e lotu. Ko e Evangelization naʻa ku maʻu mamata ki ai. Raoul ʻE hoku kaungāmeʻa, mālō ʻaupito! Pea ʻikai mamaʻo, ko ha fefine Falanise ʻoku fai ha lotu ʻi Falanise ʻi hono ʻapi ʻi ʻapi ʻi Bambecque. Pea naʻa ne ngaohi ha ngaahi tamapua naʻa kau māʻoniʻoní; Ne tuʻo taha haʻaku maʻu meiate ia ha fakatātā ʻo e ʻaloʻí naʻe ngaohi ia ʻaki hono toʻukupú. Naʻa ne akoʻi au, ko ha taulaʻeiki ʻi ke ʻofa ʻi he taupoʻou monuʻia. Naʻe ʻi ai haʻane piano pea ne pehe mai: Tamai Casimir vaʻinga "Czarna Matona" ʻOku ou saiʻia ʻaupito fasi mo e hiva ko ʻeni ʻi hono fakalangilangiʻi hotau fefine ʻo Czêstochowa talu mei heʻeku ʻaʻahi ki he fuʻu fale hufangaʻanga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻi Polani. ʻIo, ʻoku ʻi ai ha feohi fakakaumeʻa ʻa Franco-Polish ʻi he ʻOku totonu ke hoko ʻa e moʻoni mo e Katolika ko e ʻuluaki ki he kolosi ʻi he ngaahi ngataʻanga fonua pea holoki hifo ʻa e ngaahi holisi kotoa ʻo e ngaahi tāufehiʻá mo e fetaʻemahinoʻakí. Ko hai te ne fai ia ʻi he Ko hotau tuʻunga? ʻOua muʻa naʻa tau tatali ke hoko ʻeni ʻiate ia pē!
I foki ki Roubaix ko e taulaʻeiki ʻo e kolo
Nima Kuo ʻomi ʻe he ngaahi taʻu lahi ʻi Dunkirk ha meʻa lahi kiate au ʻomi! Naʻe ʻi ai foki mo ha ongomatuʻa naʻa na fakalele ʻa e fale tauʻanga meʻalele ʻo Ko e fiʻi he Arques pea ʻoku ne kei nofo pe ai. Tuʻo Taha Peugeot 107 liliu ki he Fiʻi Tipo naʻa ku toʻo maheni mo e ongomeʻa mali ni mo ʻena ʻekitiviti ki he fefonongaʻaki mo e tokoni ki Polani: ko e tokotaha Falanise ia ko Lousa pea naʻa ne polani Micheline. Naʻá ne telefoni mai ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo pehē: Naʻa ma palani ke ʻalu ki Loma ka ko hoku husepaniti Mahalo he ʻikai, koeʻuhi ko ha meʻa fakapalofesinale ke ʻalu fakataha mo kitautolu; Kapau ʻokú ke fie maʻu, haʻu mo kimautolu! Fakamālō Atu Ki He Fāmilí Demol. Fakamalo atu naʻa ku sio kia Poupi Sione Paula II ʻi he ngaahi tau fakafoʻituitui pe meimei fakafoʻituitui; Ko ha manatu fakaʻofoʻofa ka ki he Naʻa ke Micheline foki mo ha soufrance, ko ha Feilaulau: Naʻe kaihaʻasi kotoa hoʻo ngaahi laʻi pepa meiate koe ʻi he pasi! Ko ia ʻoku ke ʻalu Naʻá ku fie lea ʻaki ia. Toe kia Lousa naʻa ne foaki mai kiate au Ko hono tuʻunga taʻetotongi: Malo. ʻE faifai pea u ʻalu pe foki ki Roubaix. Naʻa ku vicar ai pea naʻa ku foki mai ko ha taulaʻeiki ʻi he kolo ʻi ha fonua ʻe ua; Ko ia ʻoku ou taulaʻeiki ʻi he kolo. Ka ki ha kau taulaʻeiki Falanise ʻe niʻihi ʻIkai ha meʻa ke fai: ke nau hoko ko ha taulaʻeiki Polani ko "vaeua ʻo e totongi". Lea ʻaki ha lea fakafonua ʻe ua c4is taha idiocy. ʻOku feʻunga pe ʻa e lea faka-Falanisee kiate kinautolu. Ko e ha ʻoku ʻikai ke ko ia Cartesian: ʻOku ou tui ko ia ai! Tuʻo taha ʻi ha fuʻu Fale ʻoku ou totongi ki he ʻeleveita: naʻa ku naʻa ku tui ha suti pea naʻa ku tui ʻa e kahoa Loma. Ko ha taulaʻeiki Français en soutanne kau fakataha mo kimautolu pea kamata ke u ke manukiʻi ia ʻi heʻeku hoko ko ha taulaʻeiki Polani ʻoku ʻikai ke u kuo pau ke ʻoua naʻa ke ma ke tui ʻa e cassock! Ko ha Cartesian ʻe taha! Ko e meʻa ʻokú ne fakakaukau ʻoku moʻoní. Ka ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí fai ha meʻaʻofa ke feʻiloaki mo fefakalotolahiʻaki pea Ke ʻoua naʻa ʻohofi kitautolu ʻo hange ko ia, ʻi he founga pe. Ko e kolo traditionalist? Ko e ha ʻoku ʻikai, ko hai kitautolu ke fefakamāuʻaki ʻi he taimi ʻe mate ai ʻa e māmaní fiekaia ki he Folofola ʻa e ʻOtua. Naʻa ku lea ʻaki ai ʻa e meʻa naʻa ku ako ʻi he Dunkirk: ʻOku ʻikai hoko ʻa e toʻonga moʻui ko ha patele! Ko ʻeku taulaʻeiki ʻi he kolo ʻi Roubais ʻi heʻeku vicar ʻi ai naʻa ne talamai talaange naʻe valokiʻi ia ki he kau pisopeliki ʻo Lille (naʻe kimuʻa ʻi he fakataha alelea Vatikani hono ua, naʻa ne fakaʻata ia ke lue ʻi hono teunga mo e kahoa Loma pea naʻa mo e lotu naʻe ʻikai ke ne tui maʻu pe hono cassock! Naʻe tukuakiʻi ia Naʻe ʻikai foki ke ʻuliʻuli maʻu pe hono sitokeni ʻo hange ko ia naʻe pau ke nau fai. Mahalo ʻe fakakaukau ha taha ʻoku ou fakamatala ki heni ʻo e fakakata. Sai, ʻikai: lea ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo! He ʻa e katoanga ʻa e kolo ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻAokosi 1991 naʻa ku ʻosi ʻi Roubaix. Taʻau ʻo e mālohí, ko e tamaí Sani Bojda ʻa ia ne u ngaue ki ai kimuʻa pea ko hai naʻe ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo hili ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo motuʻa-ʻa ia Naʻa ne fai mai ʻa e talanoa sitokeni ko ʻeni-Etair foki ki Polani ʻi ha maʻu vahenga malolo lelei; Ko e Tamai ʻE ʻalu ʻa Sanuali ki Montigny-en-Ostrevent pea te u maʻu Vicars ke tokoniʻi au ke fakahoko ʻeku ngaue fakafaifekau. Naʻe ʻi he taimi ko ia naʻe ʻi ai ha kolo Polani mo ha fanau ʻe toko teau ʻi he catechism pea fakafuofua ki he tolungofulu toʻu tupu ʻi he Kautaha KSMP. Naʻe ʻi ai foki mo kakai lalahi kei talavou naʻa nau fakataha mai ʻo hange ko e Agle hinehina: Orze³ Bia³y. Naʻe ʻi ai foki mo e Hejna³ naʻe tataki ʻe ha toketa ʻo e tupuʻanga Polani mei he famili Regdost. Pea toki hoko mai ʻa e kau fafine ʻo e Rosary mo e Palesiteni ʻi ha taimi loloa malohi ʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻi he kolo ko Misisi Janina Tacza³a. Pea ʻa e famili Go³³³biowski ʻa ia mahalo ʻoku ou moʻua ki ai ʻi he lahi ange; Naʻa ne tokangaʻi ʻa e fuʻu fale lahi hoko mai ʻo e Siasi ki hono totongi ʻo e ngaahi loki mo e malohi ʻo e totongi ʻa e tukuhau mo e ngaahi totongi fakatuʻasino kotoa pe ʻo e maʻongoʻonga ko ʻeni ngaue fakalaumalie. Naʻa ne Naʻe pau ke fakakaukau ke fakahaofi e ngaahi holisi ʻo e Siasi fuʻu pelepelengesi ʻaupito ki he kovi ʻa e ʻea; te nau lava ʻo movete! ʻOku ʻuhinga ʻa e ʻOtua ko e Fakatuʻutamaki ki he anga fakakaumeʻa ʻa ha taha naʻa ne fie maʻu au fakafiemalieʻi; Naʻa ne loto fiemalie ke fai e ngaue naʻe fie maʻu ke Vaeua ʻo e totongi pea ʻi he ngataʻanga ʻoku siʻisiʻi ange! Kiate ia ʻeni Polani pea ki he ʻOtua ʻoku ne tokangaʻi ʻa e meʻa kotoa pe: Malo! Sione Paula II Naʻa ne kamata ʻa e teuteu ki he Siupeli ʻo e taʻu 2000. ʻOku tau ʻOku tuku kitautolu ki he ngaue fakalaumalie mo e vicar: ko e ngaahi tamai: Misros³aw Stñpkowicz, Loma Szaarzyñski mo Jerzy Goñddziewski, mo Andrzej Góðdð ʻi he kamataʻanga kimuʻa pea ne mavahe ki Rouvroy. Kuó u ʻosi lave ki ai ʻi ha vahe pea ko ha fakatuʻutamaki ʻeni kiate au Aʻu atu ke nofo mo ia ʻi he ngataʻanga ʻo e tui toʻohema. Hili ha ʻaho ʻe hiva mei heʻeku kamata ko ha kautaha Katolika TOTUS TUUS Association ke fakaʻilongaʻi ʻa e toko nimangofulu fakamanatu ʻo e fakanofo taulaʻeiki ʻo Poupi Sione Paula II 1 Novema 1996. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe ʻaonga ki he ʻatamai taʻe Feilaulau ʻi he sinó! Naʻe mahino kiate au he taimi pē ko iá!
Ko e concelebrated loloa taha ʻi heʻeku moʻui
Ki muʻa ke ʻalu ki Roubaix ʻo mavahe mei Dunkirk ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai e Tamai Naʻe puleʻi ʻe Czes³aw Margas, pea naʻa ku tuku foki kiate ia ʻeku Ko e fiʻi Tipo ka ko ha tukufakaholo, naʻa ku ʻalu ki Polani ke kau ʻi he niʻihi kehe ʻi he ʻaho totonu fakatautaha ʻo e mamani Toʻu tupu ʻi he kongaloto ʻo ʻAokosi 1991. Ko e taʻu pe ʻeni ʻe ua Hili e to ʻiloa ʻa e ʻa ʻo Pealini pea hili Ko ʻeku fuofua fili Fakatemokalati Polani; mei he kakai kei talavou kotoa pe naʻe haʻu ki he fakataha ko ʻeni Kamata e Kalisitiane fakavahaʻapuleʻangá he taʻu ʻe ono kimuʻá fai ʻe Pope John Paul II ʻi he puipuituʻa ʻo e evangelization foʻou. Ko e fuofua taimi ʻeni ke haʻu ai ha kakai kei talavou tokolahi ki Ko e moʻunga mahino ʻo Cz hondastochowa ʻa e falelotu fakafonua ʻo Meleane ʻa ia ʻOku ʻi ai ha fakaʻilonga ʻo e taupoʻou monuʻia ko Mele naʻe tauhi ʻi he ʻi he Monastery ʻo e ngaahi tamai Pauline talu mei he 1382. Naʻe foki mai ʻa Sione Paula II ʻi he taʻu tatau pe 1991 ki he Ko hono tuʻo ua ʻaʻahi ki he kakai kehe ʻi Me/Sune ngaahi kolo ʻo Polani ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi kehe Skoczów ʻa ia naʻa ne canonized Jean Sarkander, ko e mate fakamaʻata ko e vvictim ʻo e kee ʻi he vahaʻa ʻo e kau Katolika mo e hussites sieke. kuo u ʻalu ki Czêstochowa pea ʻi he pongipongi ne u mavahe ai Naʻe mamaʻo homau fale ʻi ha kilomita ʻe tolu mei he Jasna Góra naʻa ku toʻo hoku nofoʻanga ʻi mafoa e ata ki he concelebration ʻo e feohi Maʻoniʻoni mo e Poupi. Naʻe fuʻu fuoloa pea naʻe Naʻe pau ke u nofo pongipongia ʻo ʻikai kimuʻa pe hili ʻeku Kuo teʻeki ai ke u fuʻu helaʻia pehe ʻi heʻeku moʻui ʻo hange ko ʻeni ʻAho. Helaʻia ka ʻoku mahino ʻaupito Fiefia ke hoko ko ha konga ʻo ha meʻa lahi pehe fakahisitolia. Ko e taimi kotoa pe ʻoku ou foki mai ai ki he fale hufangaʻanga ko ʻeni ʻOku foki mai ʻa e manatu kiate au pea ʻoku ou fakamalo ki he ʻOtua ʻi heʻene foaki mai ke u moʻui ʻi he ʻepoki foʻou kotoa ko ʻeni ʻo e taʻu ʻe taha afe ki he tokotaha pea mei he senituli foki ki he ko e tahá; ʻOku ʻikai ke hoko ia kae ʻikai ko e taha kotoa pe Ko hai te ne lava ʻo moʻui ʻaki e ngaahi momeniti fakangalongataʻa ko ʻeni kiate au aʻu mai. ʻOku ou fakaʻaongaʻi lelei ʻa e manatu ko ʻeni ke vahevahe ʻa e lelei angamaheni ʻo kitautolu ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e faʻe ʻa e Kalaisi ko hotau Kuini. Naʻe anga - fēfē ʻ a e hoko ʻ a e meʻá Kuo u ʻosi tohi ko e Tuʻi ko Sanuali-Kazimierz kuo ne fakakaukau ke tuku hono puleʻanga ʻo puleʻanga ʻe tolu: Polani, Lifuenia mo Rus, pea naʻa ne fai ia ʻi Lwów falelotu ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli 1456, ke fakafalala ki hono ʻOku fehangahangai e kakai mo e fakatuʻutamaki fakafonua ʻo e moʻui fakamatelie ʻi he fehangahangai mo e houtamaki Sueteni ki he maluʻi ʻa hotau fefine ʻo Czêstochowa mo e kau fakafofonga ʻo e Episcopate Katolika ʻo Polani ʻaki hono ʻoange kiate ia ʻa e hingoa ʻo kuini mo ngaohi ia ʻene tamaioʻeiki mo ʻene kaveinga. Ka ʻi he kamataʻanga ʻo e founga ko ʻeni ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga ke lipooti. Ko kinautolu ʻeni, historiqemet fakapapauʻi pea mo e. Taʻu ʻe 48 kimuʻa he taʻu ni ʻi he 1608 ʻo ʻItali ʻi Kracivia haʻu ʻo fononga ʻi ha Jesuit naʻe ui ko Marcinnelli ʻi heʻene fakamatalaʻi e meʻa naʻe hoko kiate ia. Naʻa ne ʻiloʻi fakatautaha 2tqnt ʻene ʻetivaisa fakalaumalie ko ha Talavou Polani Jesuit Stanislas Kostka ʻa ia lolotonga ʻene Novitiate ʻi he efiafi kimuʻa he katoanga ʻo e fakakaukau ʻi he Naʻe manatuʻi mei he mamani ko ʻeni ʻi hono taʻu ʻo e taʻu ʻe 18 pea moʻui ʻi heʻene kei talavou Kalisitiane. Naʻe ʻikai fuoloa kuo ne canonized pea Ko e Pataloni ʻoku malangaʻi ʻe he Maʻoniʻoni Vakai ʻo e Jenesse Katolika. Naʻe Marcinnelli ʻe he Tamai ko ʻeni ʻa e tangata ʻo ha ʻOku ʻi ai ha ʻaho ʻo e efiafi kimuʻa ʻi he fakakaukau ʻa e taupoʻou monuʻia ko Mele ko ha mata-meʻa-ha-mai mo fanongo ki he lea ʻa e taupoʻou monuʻia kiate ia: ko e ha ʻoku ʻikai ke ke ui ai au ʻikai ko e Kuini ʻo Polani; Ko au. Tuku ke haʻu ha sola lea ʻi Krakow ki he fakafofonga ʻo e Siasi mo e Puleʻi fakaʻeiʻeiki ʻoku ui ia ʻe he taupoʻou monuʻia ko e toeIne ʻo Polani ʻi he kolo fakaʻeiʻeiki ko ha meʻa. Tamai ko ʻení Jesuit Marcinnelli, lea ʻa e Jesuits, naʻe ʻikai Loi. Ko ia naʻe totongi ʻene vilitaki pea Tui taʻetuku kinautolu ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni! ʻI he 1946 ʻi he foki mei he fakaheʻi ʻi Loma ki ʻItali mo Vatikani kole ange ke ne ʻalu ki Falanise ki Lotesi pea hoko atu ki Hautecombe, ko e Crdinal ko e Primate ʻo Polani, ko e ʻalekipisope ʻo Poznan mo Gniezno, ui ʻa e Episcopate Polani mo e Kakai ʻ i Czástochowa ke fakafoʻou ʻ a e ngaahi fuakava ko eni ʻ o e mateakí ki he Kuini ʻo Polani. ʻI he 1956 hili ha taʻu ʻe fāngeau mei ai ngaue fakaʻeiʻeiki ko ʻeni, lib2r2 ʻo hono hono tukuange kau ʻe he puleʻanga ʻOku toe ngaohi ʻe he Comunist CardinStefan Wyszyñski ʻa e Ko e allevice tatau pe mo ha kakai ʻe toko miliona tupu ʻi he PLCE pea ʻoku ha ʻeni ʻi he ʻa e parishes kotoa ʻo e fonua. ʻOku mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku qvqit ai ʻa Sione Paula II Naʻe pehe hili ʻene fili papal: ʻOku ʻikai ke ne he ʻikai ke ʻi ai ha Poonese Poupi ʻi he vakai ʻa Seni Pita kapau te ne Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Primate pehe ʻo Polani ʻoku ne tui ki he meʻa kotoa pe ʻi he Ko e taupoʻou monuʻia ko Mele kuini ʻo Polani!
Fitu Ngaahi taʻu ʻi Roubaix mo Lille
ʻI he ʻalu ki Roubaix ne u maʻu ha taʻu ʻe fitu. ʻOku ʻikai ke u Naʻe ʻikai ke u ʻilo kimuʻa, ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí. Ua feituʻu ʻo e ngaahi fakafiefia, ko e taha ʻo e vicars, ko e Tamai Naʻe fuʻu fie maʻu ʻe Miros³aw St³pkowicz ke ako e lea faka-Falanisee pea nofo toko taha pe ʻi he Maison ti Combattents ʻi Lille mo fakapapauʻi ʻoku tuʻuloa. Talavou mo tuenoa, ʻoku ou Naʻe ʻikai ke u fuʻu loto ki ai ka naʻa ne ʻai ke ne ko ia. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai fuoloa kuo hoko ko ha fehālaaki ʻi heʻene tukulolo ki heʻene revandications. Ko e Combattents totongi ha taha ʻo e ngaahi loki ʻi he tafaʻaki ʻo e Tamai Miros³aw ki ha tokotaha ako Polani kei talavou mo Naʻe meddled ʻa e tevolo ʻi he ngaahi meʻa pea ha te³ps ʻe niʻihi kimui ange ai ko e Tamai Miros³aw naʻe Tamai ʻoku ʻikai ngata pe ʻi heʻene fakalaumalie pea ʻi he naʻe mavahe ʻa e lakanga fakataulaʻeiki mei ai. Vicars ʻe tolu mo ha fakakaukau ʻOku ʻikai totonu ke maʻu ʻe he taulaʻeiki ʻo e kolo ʻa e malohi kotoa pe kae tautautefito ki he ʻikai Tokangaʻi toko taha pe ʻa e paʻanga, naʻe fili ʻa e vicars fakatatau ki he temokalati: ko e toko tolu ki he taha pea vakai pea vakai. Naʻe pau ke ne tali ko e taha ʻo e vicars ʻoku ʻaʻau, ʻa e paʻanga ko ʻeni fetuʻutaki! ʻOku mau faʻa taʻofi he taimi ʻe niʻihi ʻa e fakatamaki fakapaʻang talu mei ai mo e ʻikai ngata ʻi he tui fakalotu ʻo e loto toputapu kole ke totongi ʻo ʻikai ko e vahenga fakamahina pe ka ko e maluʻi fakasosiale foki! Ko e sacristine mo e Naʻe vili ʻa e tokotaha ta ʻokani ko e taupoʻou ke ne vilitaki lahi mo hono maʻolunga naʻa ku acceded ka naʻe ʻOku ʻikai ko ha fili lelei ia. Ko ʻeku Tamai fetongi ko Antoni Naʻe fakangata ʻe Ptaszkowski ʻa e aleapau mo e tokotaha ta ʻokani Naʻe kau ʻi he ngaahi parishioners mamafa ange; Naʻe ʻi ai ha toko tolu ʻo kinautolu. ʻOku ou talaatu ko e hili ʻOku lelei ange ʻa e aʻusia ko ʻeni ke hoko ko ha taulaʻeiki ʻi he kolo taʻe vicar pea ʻoua naʻa ʻuhinga ki he temokalati ʻo hange ʻoku tatau ʻa e kolo mo ha feohi; ʻa e ʻOku haʻu ʻa Demonocracy ʻi ha gallop! Ko e fale motuʻa mo e totongi ʻo e ngaahi loki naʻe tokangaʻi ʻe he Go³³biowskis fakahaofi Ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e kolo ka ko e ngaahi mama ʻi he ʻato mo e kautaha ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne fakahoko lelei ʻene garnty tesimale ʻoku ou ʻi heni ʻi he fakamaauʻanga mo ia pea ne ʻomi fakataha ʻi he taimi pe ko ia ʻilo ʻoku fie maʻu ke ʻave ʻa e ngaahi fanongonongo totonu mo hono fakamoʻoniʻi ʻo e talitotongi. Ko e loea kole atu ke ke totongi kimuʻa pea ʻoku maʻu koe ʻi he taimi ko ia ʻo meimei aʻu ki he pangikee. Makehe mei he taimi ʻoku ke mo e kau kaihaʻa ʻoku nau kaihaʻasi hoʻo paʻanga mo e pepa pea Hili pe ʻa e fakatuʻutamaki ʻo e tui ne maumau pea ʻoku ke maʻu ha taʻu ʻo e tokanga pe ʻoku ke kiʻi tamasiʻi ke lue! Ka ʻi he faʻahitaʻu momoko ko ʻeni ʻo tanaki atu ki he 1996 mo Ko hoʻo founga fakamafana ʻoku tuluta pea ko e fale ʻoku ʻuluʻi ʻapitanga ne tafea; pea he ʻikai ke ke toe lava ʻo fai ia. fakahikihikiʻi ...! Ne u faingataʻaʻia ʻi he meʻafoaki ko ʻeni ʻo e naʻe faifai pea ʻikai maʻu ʻe he taulaʻeiki ʻo e kolo ha kakai ʻe toko tolungofulu ʻi Dunkirk ka ki he toko tolungeau. ʻOku ʻi ai e mahuʻinga ʻo e z ki he meʻa kotoa pe pea ʻoku ou maʻu ia ako. Naʻe fie maʻu ʻe he vicar naʻa ne maʻu ʻa e misini paʻanga ʻi he tukunga ko ʻeni faingataʻa ke maʻu ha ka foʻou; ʻOku tau ongoʻi pea ʻoku tau fakafiemalieʻi ʻene ngaahi fie maʻu, naʻa ne ʻalu ʻi he ʻaho maloloo pea pouff, ko e ʻOku scrapped ʻa e kaa. Meʻamalie he ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha meʻa ʻIo, ʻoku ne foki mai ʻoku malu mo ongo. Ka naʻá ne ako nai ha meʻa? Ko e Naʻe lava ke tali ʻe he Tamai Jerzy Go conceivabldziewicz toko taha pe. T Naʻe toe fie maʻu foki ʻe he Tamai Loma ke lahi ʻa e swapped; Naʻa ku fuʻu kei siʻi ke ne hoko ko ha taulaʻeiki ʻi he kolo mo ha vicars ʻe tolu. Pea ʻoku ou tui naʻa ne moʻoni. Ka ko e meʻa kotoa pe ʻoku ou lea ʻaki heni, neongo kapau ʻoku moʻoni, ʻoku ʻikai ʻOku ʻikai ke ne ʻomi ʻa e laʻipepa palanisi totonu ʻo e taʻu ʻe fitu ko ʻeni; ʻOku ʻi ai naʻe ʻi ai haʻane ngāue fakalaumālie lahi; catechesis mo ka ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi ʻekitiviti liturgical angamaheni. Naʻa mau fakaofi atu Tertio Millenio; Naʻe fokotuʻu ʻa e polokalama ʻa Poupi Sione Paula II; Ko e Taʻu ʻo Kalaisí, ko e Taʻu ʻo e ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni mo e Taʻu ʻo e Tamai mo Naʻe pau ke fai ha fakamalo ki he Kaingalotu ʻi he taʻu 2000 Tolu Tahaʻi ʻOtuá. ʻI he Taʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Tamai maʻolunga foʻou Ryszard Oblizajek fakaha mai te u ʻalu ki le Creusot. Sai, ʻoku ou ʻe mavahe ke fetongi ʻa e Tamai ko Sani Ciaglo ... Pea ʻoku ou te u ako lahi ange ki he meʻa kuó u aʻusiá tangata, fakalotu, diacono-taulaʻeiki mo fakalaumalie. Lolotonga ʻeku ngaue tokoni mo e ngaue tukuʻuta ʻi Roubaix naʻe hoko ia kiate au Ko ha meʻa ʻoku ou pehē ʻoku lelei kiate koe vahevahe.
Ko e Kautaha Katolika TOTUS TUUS
Lolotonga e ngaahi ʻaho malolo ʻi Polani ʻi Siulai 1996 pea hili ʻene foki ki Polani ʻAokosi ko e fakakaukau ke fai ha meʻa makehe pea fakalaumalie ʻo hange ko hono ngaohi ʻe ha taha ha stele pe ko ha maka fakamanatu kiate au. kolosi. Naʻá ku fakakaukau: Ko e hā hono ʻuhingá? Kuo mau ʻosi langa ʻi heni pea ʻi ai ʻa e ngaahi maka fakamanatu ʻi hono fakalangilangiʻi ʻo Sione Paula II ki he Hisitolia ko e ha leva e meʻa ke fai? Ko Hono Fokotuʻu ʻo ha Kautaha ʻi he Malumalu ʻo e hingoa ʻo ʻene episcopal devisation: Totus Tuus! I lea takai ʻiate au pea ʻi he kolo; meimei hongofulu mā nima ʻOku ʻikai ha taha ia ai ke tau fai ia; ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻAokosi fokotuʻu ʻo e fanongonongo pea ʻoku ou feinga ke faʻu ʻa e Statutes pea te tau kamata leva ʻa e taʻu ʻe 50 ʻo hono Fakanofo ʻo e sacerotale. ʻOku ou ʻota ʻa e fuka ke fai Polani; pea ʻoku ou ʻilo ʻa e Tamai Micha³ Kamiñski ʻo e fale Fakalukufua ʻi Poznañ ki he fomu mo e kanotohi. Totus Tuus. Deus tu es Pater. Virgo tu es Mater nostra. Vestris sumus ʻi Jezu Christo. Per gratiam Spiritus Sancti. Wilder engeenga/papal mo e lanu pulu/Marian. Ko e kolosi hinehina ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo fakahaaʻi ʻa e Eucharist mo e fakaʻilonga PX ʻo e tokotaha ko ee ʻuhinga ko e melino. Ko e pisope ʻo Lille Siini Vilnet mo kole ke fakamoʻoniʻi ia mo e Tamai Māʻoniʻoní ʻOku kole kia Sione Paula II ke ne tapuakiʻi ia! Naʻe hoko kotoa ia fai ʻo fakatatau mo e fie maʻu pea mo e kautaha Kamata. Naʻe fie maʻu ke tanaki atu ʻe he ʻOtua ʻOku ʻi ai ha ngaahi feilaulau fakatautaha ki he ngaue ni pea ʻoku ou fakamalo ki he ʻOtua ʻi he meʻa ni. Ka ʻoku ou fakamalo foki ki he Sinte Vierge koeʻuhi Naʻa ne fie maʻu au ʻi he taimi ko ʻeni ke ʻomi ha fakaʻilonga Onsolateur. Pea naʻe peheni: Naʻá ku lau ha tohi mālie fekauʻaki mo ʻene hā ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻi he mamani pea ʻi he taimi ʻo e fakaʻosi ke lau mo tapuni ha telefoni: naʻe hoku kaungameʻa ko Lou ofi ki Dunkirk. Fanongo ki he Csimir! ʻOku ʻi ai ʻOku ʻi ai ha kulupu ʻo e kau Pilikimi ki Medjugorje mei heni ʻoku ʻOku ʻi ai haʻane kiʻi palopalema siʻisiʻi. Ko e patele Benedictine ʻoku Naʻe pau ke ʻalu fakataha mo kinautolu. Te ke lava nai ʻo fai ia? Kuo fuoloa ʻeku fanongo ki he Kau Maʻoniʻoni ʻOku tohoakiʻi ʻe he taupoʻou ko Mele kuini ʻo e melino ʻa e kolo ko ʻeni ʻo ʻOku haʻu ʻa Posinia mo Hesekovina ki he kakai ʻoku nau haʻu ke fanongo hono ngaahi popoaki ʻoku ʻoatu ʻi he ono Talavou Clairvoyant, naʻa ku fakakaukau te u ʻalu ʻi ha ʻaho ʻe taha, ka ke maʻu ha ko ha fokotuʻu pehe ʻi he ngaahi tukunga ʻoku fakamatalaʻi ʻi ʻolunga, mo e talaʻofa ʻa Poupi Sione Paula II te ne lotua ʻa e kautaha lolotonga ʻene fononga fakaeʻaposetolo ki Frence ʻi he ʻOkatopa hono hoko (1996) ʻi he fonualoto ʻo Sqint Lui Grignont ti Monfort, ko e tupuʻanga ʻo e "Mateaki Moʻoni ki he Kāingalotú Taupoʻou ko Mele "ʻa ia naʻa ne ueʻi fakalaumalie ʻa e taulaʻeiki Karol Wojty³a ki heʻene moto episcopal ʻi hono taʻu ʻo e 38 ʻoku ui ia ʻe he Tuʻi ko Poupi ki he Episcopate; Ko e ngaahi meʻa ni kotoa fakaʻitaʻi au pea u ʻeke ange ki heʻeku Fakangatangata ke lava ʻo ʻalu ki Medjugorje ʻaki ʻene ʻoatu fakataha mo kulupu ko ʻeni ʻo e kau Katolika mei he Frandre Falanisee. Ne u maʻu ia maʻu pea u tali ange kia Lou ʻoku ne lava ʻo fakaha ki he kulupu ko ʻeni ʻa ʻeku tali lelei. Ko e Siasí kei ako pe ʻa e ngaahi meʻa fakalilifu ko ʻeni he ʻaho ni. ʻi Medjugorje pea ko e palopalema he ʻoku ʻikai ʻikai ke taʻofi koeʻuhi ke ne lava ʻo fili aofangatuku. ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku hoko ko ha tangatá pea ʻi heʻene hoko ko ha "Kalisitiane, fakalotu, tikoni mo e taulaʻeiki" ʻOku ou ʻuhinga ki he fakamaau ʻa e Siasí ʻi he taimi ʻoku ʻe kau mai. Naʻe kau ʻi he niʻihi naʻe kau ʻi he folau ko ʻeni ha tangata Naʻe fakalotoʻi ʻe hono uaifi ke ʻalu mo ia ke ʻalu pe mo ia
"touristically"; pea naʻe pau ke nofo ʻa e tangatá ni ʻi he loki tatau mo au; ʻI heʻene sio ki heʻeku kahoa Loma naʻa ne ilifia: naʻa nau ʻai ke u nofo mo ko ha taulaʻeiki! ʻEiki, ʻoua te ke manavahē, ko e tangatá au Hange ko koe, ʻoku ʻikai ke ke tuʻu fakatuʻutamaki; Ka te ke fakamatala mai fekauʻaki mo e tui fakalotu! ʻEiki, fanongo mai kiate au: ʻOku ou palomesi ke ʻoua naʻa Talanoa mo koe fekauʻaki mo ia, fekauʻaki mo e Ccord? Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, Ko ia naʻa ne fie fehuʻi mai fekauʻaki mo e ngaahi Ngaahi Tefitó; Naʻá ku mamata ki heʻene liliu ʻi hoku ʻaó; ʻIkai tangataʻeiki, ʻalu ki he ʻe fanongo atu ʻa e kau taulaʻeiki kehé kiate koe; Te u puke maʻu Ko ʻeku talaʻofa mo ʻeku lea naʻa ku fai atu! ʻI he vahaʻataimi tatau "fitu
ngaahi taʻu ʻi Roubaix "naʻa ku maʻu ha fiefia, fakamalo ki ʻa e angaʻofa ʻa ha parishioner Helena Kamiñska ke ngaohi ha ongo Pilgrimages maʻongoʻonga ʻe ua: ke Ko hotau fefine ʻo Fatimaa ʻi Potukali pea ʻi he topuvaʻe ʻo Seni Paula ʻAposetolo ʻi Kalisi. Fakamalo atu kia Helena, ko e Polani ki he meʻa ni pea ki ha ngaahi meʻa kehe! ʻOkú ke sio ki ai? Ko e ngaahi sivi ʻoku Naʻá ku fakamatalaʻi ʻi he vahe kimuʻá ʻOku potupotutatau ʻaupito ʻa e ngaahi fakafiemalie mo e ʻa e fiefia naʻe ʻafioʻi mo finangalo ʻa e Mafimafi Fakalangi ke foaki mai kiate au mo ʻOku ou fakamālō kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pē!
Ko e Kuo Pilgrimages ʻomi ha meʻa lahi kiate au
ʻOku ou fakakaukau ko ʻeku ngaahi fefonongaʻaki kotoa ʻoku pilgrimages pea naʻa mo ʻeku moʻui kotoa ʻoku ou moʻui ʻaki ia ko ha fononga tuʻuloa. Pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fekauʻaki ʻa e visone ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa mo ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku ne akoʻi mai ʻa e Folofola Maʻoniʻoni. Ka ʻoku ou fie foki mai heni ʻi ha kiʻi fakamatala fakanounou ʻi he fononga lalahi ʻe nima ʻo ʻeku moʻui: ki he Fonua Tapu, ki Kalisi, ʻi ʻItali, Potukali mo Lotesi ʻi Falanise. Mei he Czêstochowa Kuo u ʻosi lea ʻaki ha niʻihi tokosiʻi pea mo Medjugorje ʻoku ou fakahoko ke talifaki. Kia Moloko ko ha Fononga ʻeveʻeva: tau fokotuʻu ia ʻi he founga ko ʻeni. ʻOku ou fiefia ke ʻaʻeva ʻi he topuvaʻe ʻo Kalaisi Sīsuú ʻi he tuʻunga fakalaumālié. Ko e mamani ʻo e Tohi Tapu mo e Ko e meʻa mahuʻinga taha kiate au ʻa e Tohi Tapu; Te ke lava ʻo sio ki ai ʻi heʻeku uepisaiti Hange ko ʻeni: http://casimir.kuczaj.free.fr/
ʻoku momeniti fakangalongataʻa ʻo e fononga mahuʻinga taha ko ʻeni ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻi heʻeku moʻuí ʻe tatau mo ia kimuʻa! Ko e topuvaʻe ʻo e Seni Paula! ʻOku ʻOkú ke fie maʻu? Ko ʻene tohi ʻe hongofulu mā fā mei he tohi ʻe uofulu mā fitu ʻo e Fuakava Foʻoú fakamoʻoniʻi pe naʻe ʻi ai ha fie maʻu he ʻikai ke tau lava ʻo fai ia ke paasi mei he Seni Paula kapau ʻoku tau fie evangelize toe ʻaho ni! Te u lave pe ki heʻeku ʻilo Fakaʻekumenikale. Naʻe kamata ʻa e fakahinohino ʻa e fefine ʻi ha momeniti pau Ke pehē ko e papitaiso Katoliká ʻ aki ʻ a e afuhi naʻe ʻ ikai ʻikai ʻi he tuʻunga tatau mo e papitaiso ʻevangelioo ʻe fakauku; Naʻe ʻi ai ha kau taulaʻeiki Falanise tokolahi pe (kuo u ʻosi maʻu ha fonua ʻe ua) Pea naʻe ʻikai ke tali ʻe ha taha ʻa e ngaahi lea taʻefeʻunga ko ʻeni: Naʻa ku pehe ange: ʻOku fakamamahi ʻa e meʻa ʻoku ke lea ʻaki ki he Katolika ʻoku tau ʻi ai, ʻoua naʻa toe fai ha meʻa ʻOku ʻikai fakaʻapaʻapaʻi ʻe he setesi ko ʻeni ʻa e Siasi ʻo Loma! Ko e ʻaʻahi ʻi he moʻunga ʻo e Monastery ʻe nima ko ha faʻahinga ʻilo pehe ʻi he ʻa e kanita ʻo e ecumenism: ko e pisope Naʻe ʻevangelioo ʻi he ʻaʻahi fakafolofola ʻa ha taha ʻo e ngaahi Monastery pea mau fetaulaki mo ia; Naʻa Ne foaki mai lea ʻofa pea ʻi he fakaʻosinga ʻo e fakataha naʻe Naʻe kole ia ʻe he kau taulaʻeiki ʻo ʻemau fononga ke foaki mai ʻEne tāpuakí; Ko e ha hoku ʻohovale ʻi heʻene pehe mai: ʻikai, he ʻikai ke u lava, kuo pau ke tau ʻuluaki ʻofa ke tuʻulutui hoʻo Tuʻi ko Loma ʻo kole fakamolemole ʻi he meʻa ni naʻe fai ʻe he kau Katolika ki he ʻevangelioo. Naʻa ku pehe ange: Kei hoko pe ko ha hala loloa ki he uouangataha faka-Kalisitiane kapau Ko e anga ia ʻenau fakakaukau ki he ʻevangelioo Kau Kalisi. Naʻa ku mamata ʻi ʻAtenisi ki he tetetete ʻo mamani; Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe he malolo ha meʻa grâve ka ʻi he poʻuli Naʻa ku maʻu ʻa e ongo ʻaki ʻeku fakaha kiate au ʻa e Naʻa ku ʻalu hifo pea toʻo foki mo e kakai kehe he ʻeleveita pe ko e sitepu-ʻoku ʻikai ke u manatuʻi lelei Naʻa ku fakamoleki ha houa ʻe tolu ʻi tuʻa ʻo ha hotele lahi mo maʻolunga. Ki ʻItali: kuo u kuo ʻosi lau ʻa Loma mo e Tuʻi ko Poupi; ʻOku ou fie tanaki atu ʻa ʻAsisi mo e fetaulaki mo e feituʻu fakataipe ko ʻeni ki he fetalanoaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi feituʻu talu mei he toʻonga ʻa Sione Paula II ʻi he ʻOkatopa 1986. Naʻe fai ʻe he fakataha alelea Vatikani hono ua ha fehuʻi ʻi he ʻuhinga ko ʻeni Pea ko e ha hono ʻuhinga? Ka naʻe ʻikai ke teitei ʻi ai ha totongi ki hono "feilaulauʻi ʻo e Tolu-tahaʻi -ʻOtua Maʻoniʻoni: ʻOtua ko e Tamai, ʻOtua ko e ʻAlo, mo e ʻOtua ko e Laumālie Māʻoniʻoní. Cartesian pe "traditionalist" ʻatamai monoteîstes "te ne pehe ʻoku ʻikai ko e fakamatala lelei; ka ʻoku feʻunga pē ʻa e ʻikai ke tau fie fokotuʻu pē ʻe kita ʻa e ʻOtua Pē Tahá ʻi he ngaahi malohi ʻo ʻene kiʻi ʻuhinga siʻisiʻi pea ke tali falala kiate ia ʻo hange ko ia naʻa Ne fai fakaha ʻia Sisu Kalaisi koeʻuhi ke Ke tauhi ʻa e fetalanoaʻaki fakalotu! Pea fakaʻosi ʻaki e fehuʻi ʻa Meleane: ʻo fakafou ʻia Fatima mo Lotesi. ʻI he taimi ʻoku mamaʻo ai ha toko ua ngaahi senituli ʻo e kuonga "fakaonopooni" mo e niʻihi kehe ʻe pehe "modernists" mei he tumutumu ʻo e langi naʻe ʻi he ʻikai maʻu e ongo fakaʻilonga majers ko ʻeni maʻa e Siasi pea mo e faʻahinga ʻo e tangata kakato. Ko e hā e meʻa kuo fai ki aí? Poupi Paula VI ʻi he ʻI heʻeku sio ki ai ke widen ʻa e ngaahi hala ʻo e "luck" Fakaʻekumenikale "ʻoku faʻu ʻa e fetoʻaki ki he hiki ʻa e taupoʻou monuʻia ʻi ha feituʻu naʻe siʻisiʻi ange ai Kuo toe tuʻu ʻa e kau Palotisani ki he kuo fakamaʻalaʻala pea fai ʻa e lea ʻi he "The Marialis cultus" mo malangaʻi ʻa e taupoʻou monuʻia ʻi he kakai ko e "faʻe ʻo e Siasi." Naʻá ne "fakahaofi ʻa e nāunau falé" ʻo hange ko ʻenau lau. Ka ʻoku kei hokohoko atu pe ʻa e "modernist". pea ʻoku tau loto ke taʻofi ʻa e Langi mei hono fakahaaʻi ia ʻi he hotau kuonga. ʻOku kei tui pe naʻe folofola ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni ʻe he kau palofita, kae ʻofa ke hoko ʻa e Faʻe ʻa e Huhuʻi ʻave ʻi he ngaahi taimi kimui ni ko ha ʻOku faingataʻa ke tui ki he kau palōfitá. Ko ʻeku leá fakalūkufua sio ki he founga ʻoku holoa mo cools ai e ʻofa ʻa e kau Kalisitiane ki he fefine fakaʻofoʻofa ko ʻeni. ʻOku kei ui pe ia ko Notre Dame ka Naʻa ne fie lea kia Lotesi mo Fatima: ko hoʻo Faʻē ʻ i he finangalo ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní!
I ʻiloʻi ʻoku ʻi ai haku tuofefine lahi
Ko e evangelization foʻou mo e kautaha TOTUS TUUS ko e meʻangaue ki he kamata ko ʻeni ʻi he Naʻe kamata ke hohaʻa ʻa Roubaix ki he faʻahi ʻe taha i.e. ko e tevolo! ʻIkai ʻoku ʻikai ke u sio ki he tevolo ʻi he feituʻu kotoa pe ka ʻoku ou ʻiloʻi he taimi ʻe niʻihi ʻ kakaaʻi ʻe he ngaahi vaivai ʻo e tangata. Kotoa Ngaahi ʻaho Tokonaki qvec e ʻimisi ʻo hotau fefine ʻo Fatima ki hono fakaului ʻo e mamani ʻo kamata ʻi hotau kolo ʻi he Naʻe fakatupu ʻe Roubaix mo Lille ha ueʻi pea ʻi Me (13 ʻE lava ke keinanga ʻa Fatima) ko e maʻolunga ange ʻa e Tamai ʻOku haʻu ʻa Ryszard Oblizajek ʻo talamai ʻoku ʻikai parishioners fiefia pea kuo pau ke ʻave au ki he le Creusot! Sai pē ʻIkai ha palopalema! Ka kuo u ʻosi ʻiloʻi "ʻa e fakaʻilonga ʻo ʻeku faʻahi ": ʻoku ne ngaue ʻaki ha clandestine pea mo e teke ʻa e coscience: ko e Maʻolunga ange mo au foki. Ka ʻi heʻeku hoko ko ha tui fakalotu ʻoku ou Tuku ke hiki ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e mamani! ʻOku ou lea mavae ʻi he kolo ʻo hotau fefine ko Czêstochowa ʻi Roubaix Kalani Rue pea ʻi he falelotu Polani ʻo e siasi Etienne hala Falemahaki fakakautau ʻi Lille pea ʻoku ou hiki ke ʻalu ki le Creusot ofi ki Challons-Saône mo Lioni. Naʻe ʻikai ke u fuʻu ʻilo kia Sisita Faustina, ʻa ia naʻe beatified ʻi he Sapate hili e toetuʻu ʻi he 1993 pea naʻe teʻeki ai ke u ʻiloʻi ʻene kiʻi tohinoa pe ko e ngaahi popoaki fekauʻaki mo e ʻaloʻofa fakalangi neongo kapau ʻoku ʻi hoku kolo ʻuluaki ʻi Go³kowice ʻi Polani ko e ʻAikoni ko ʻeni-ʻimisi mo e fakalea: Jezu, ufam Tobie! (Sisu, kuo u falala kiate koe!) Naʻe fuoloa ʻeku faingataʻaʻia. Ka naʻe tuku ʻe he ʻEiki ha taimi ke fakaha mai kiate au ʻoku Naʻe ʻi ai hoku tuofefine lahi ʻi Hevani pea ko e Seni Faustina! He ʻikai ke u ʻilo kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaho ʻo hono Canonization ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu toputapu 2000 ki he ko e kamataʻanga ʻo e Nofotuʻi Hono Tolú! Kae ʻuluaki Naʻe pau ke hokohoko atu ʻetau faingataʻaʻia mo fai Lahi e ngaahi feilaulau. Naʻa ku ʻilo ia ʻi he feituʻu ko ia ʻi aʻu atu ki le Creusont pea kamata ʻeku ngaue fakafaifekau taulaʻeiki. Ko hoku hingoa kimuʻa, naʻe maʻu ʻe he Tamai ko Sani Ci³g³o ʻOku ou foua ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ange ʻiate au, pea ʻoku ou ʻiloʻi naʻa ne puke lelei koeʻuhi he ʻoku tau haʻu mei he vahefonua mo e fonua ʻoku Naʻe moʻulaloa ia ki he ngaohikovia ʻo e faʻahinga kotoa pe. Hange ko ia kuo u Kuo ʻosi lave ki ai ʻi he ngaahi vahe fekauʻaki mo e ʻofá ʻo Polani inked ʻiate kimautolu. Kuo fakafalala ʻa e kolo ko ʻeni ki heʻetau fakatahaʻanga ʻi ha tuʻunga ʻo e fepakipaki; Naʻe ʻikai fie mavahe ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo kimuʻa mei he Tamai Józef Nowacki tui fakalotu kae talangataʻa pea mo e Talu mei he kamataʻanga, mo e pau ke fehangahangai ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo mo ko ha kolo mavahevahe. Ko e Tamai ko Sani ko e taha ia ʻo kinautolu. loto mamahi ʻaupito pea mo ʻene ongoʻingofua e faʻahinga ʻo e tangata pea fakalaumalie naʻa ne kole ke fakatauʻatainaʻi ia mei ai. Ko ia ne u hoko atu he taimi ni ki he Faingataʻa (malie pun)! Ka ʻoku ʻikai tatau ia mo Ko e meʻa ʻoku ke pehe naʻe tatali mai ʻa e faʻahi kiate au kae ʻikai ʻi he tafaʻaki faka-Falanisee ʻo lahi ange ʻi he tafaʻaki Kolo Polani. Naʻa ku pehe loto pe: Kuo fili au ke u Monchanin ko e taulaʻeiki ʻo e kolo ʻi solidum (ki he lea faka-Falanisee) Naʻa ku fie maʻu ke kamata ha evangelization mo e taʻefakahōifua ko ení ki he haʻa faifekaú. Hiva tatau maʻu pe: ʻoku ke kei Faka-Pōlani; ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke fehangahangai mo e founga faka-Polani; taha ʻOku ʻi Falanise ʻa e ʻuhinga angamaheni! Ne u ʻave ki he Pīsopé dʻAutun ha faile ʻi heʻeku ngaahi ngaue ki he taʻau ʻo ha Nofotuʻi ki he tokotaha ʻaki hono tohi ʻeni ʻOku ʻikai ke faʻa hoko ia pea ... Naʻe fakapapauʻi ko e taʻu Maʻoniʻoni he ʻikai ke u moʻui kakato ai. Naʻa ku Fakatatau ki he niʻihi ʻo e kau taulaʻeiki naʻe hala ke vilitaki: "ʻOku ʻikai saiʻia ʻa e kau taulaʻeiki Falanise taʻe-talitali lelei ". Naʻe ʻi he ʻInitanetí ʻa ʻeku vili taʻeʻunua: kole ha ngofua ke fakaʻaongaʻi ia ʻeOla Lelei ki he evangelization foʻou ko ʻeni pea kuo u fokotuʻu atu ʻa e saiti: DOMINUS VOBISCUM! Ko e lea faka-Latina nai ʻoku ne maʻu kinautolu reverberated lahi ange pe ko ʻeku vilitaki; ʻOku ʻikai maʻu au ʻe ha taha Naʻe ʻikai ha meʻa ʻe lea ʻaki Naʻa nau tohi ki hoku fakangatangata: kuo pau ke tau Toʻo ia pea ko e founga ia! Ko e tokoni-fakangatangata, naʻe talamai ʻe hoku hingoa ʻi le Creusot ʻo e meʻa ko ia ʻi he telefoni pea naʻe ʻi he uike hili e Sapate ʻo e Canonization ʻo e Siasi Faustina. Ko e founga ʻeni naʻe fakahā mai ai ʻe he ʻOtuá kiate aú pea naʻe ʻi ai haku Tuofefine Lahi ʻi Hēvani. Ko ha Frenchwoman hili ʻi heʻeku kau mo hono famili ʻi Loma he Sapate ko ʻeni naʻa ne ʻai ke u ui pea fakaafeʻi au ki heʻenau Tepile ke fakamatala mai fekauʻaki mo ia: naʻa ku fanongo ki heʻene Kuo ʻosi fakakaukau ʻa e fakamoʻoni mo ʻene ngaahi fakakaukau ʻi he Abscon ʻi he tokelau ʻa ia ʻoku totonu ke u fakafoki ai ʻeni Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou fakamuʻomuʻa; Ko e meʻa naʻa ku fai lolotonga ʻi he taʻu ʻe hongofulu kimuʻa pea toki ʻave ki heni ki Potou!
"Dominus Vobiscum "ko ha uepisaiti ke evangelize
Kapau Naʻa ku fakaleleiʻi ʻa e tatau faka-Polani ʻo e ngaahi manatu ko ʻeni ki heʻeku Ko e ngaue ke ʻofa ʻe ʻi ai ha meʻa lahi ange ke lea koeʻuhi he naʻe fakatefito ʻeku ngaue tukuʻuta ki he kau Katolika Polani mo ha ngaahi meʻa lahi naʻe hoko ʻi he feituʻu ko ʻeni, ʻa ia ʻoku ou fengaueʻaki fakakonga pe mo ia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa Kau laukonga taʻe maau ʻo e lea faka-Falanisee. Naʻá ku tukupā ki heʻeku ngāue fakafaifekau taulaʻeikí ʻ i Le Creusot pea ʻ i Le Creusot. Monchanin serenely neongo e palopalema ko ʻeni ʻo ha Concurrent taulaʻeiki fakalotu naʻe hokohoko atu ʻene nofo ʻi Ko e Fale Pōlaní pea poupouʻi ʻ e he kau mātuʻá collaborators mo ha kautaha Polani naʻa nau fakakaukau ki he lelei ko ʻeni angamaheni ʻaki hono langa ʻaki e paʻanga ʻa e ongo vaʻakau ʻoku ʻave ki he fakaʻosi ki he Misiona Katolika Polani ʻi Falanise pe ki he ʻetau fakatahaʻanga ka ʻi he Restorants du Coeur du monsieur Coluche! Naʻa ku fakakaukau kiate au pe ko e ha e meʻa ʻoku hoko ʻi he temokalati pe Ko e fili pe ʻe taha mo e peseti ʻe 49.9 he ʻikai lava ke fai ha meʻa ʻi he Meʻa ko ʻeni: Kapau te tau fakafeʻiloaki ʻa e faʻahinga temokalati ko ʻeni ʻi he Siasi, ʻa ia ko e meʻa malie ʻa e hierarchical, pea kuo ne ʻosi Lahi e ngaahi palopalema ʻi ha feituʻu kehe, ka ʻoku ui ko e temokalati Kuo pau ke tau maʻu ʻa e leʻo ʻo e malaʻiá! Taimi ʻataa kapau te ke lava ke pehe kia le Creusot ko hono faʻu ia ʻo e saiti ʻInitaneti ʻa ia ʻoku ngaue maʻu pe ʻi heʻeku founga fakaletio ʻamatua mo e tokotaha akoako. ʻOku ou fakalakalaka mamalie ka ʻoku ou mahuʻingaʻia ʻi he fakatupu ʻo e foʻou. Ko e blog ko ʻeni ʻoku tau ʻi ai he taimi ni-ko hai Tohi pea ko kimoutolu ʻoku lau ko e ʻilo fakamuimui taha ia pea ʻoku mou sio ʻoku ngaue pea ʻoku ou ʻiloʻi Ko e hā hono lahi hoʻo lau aú. Ki he saiti ko ʻeni ʻoku ou talanoa ki ai pea naʻe kamata ke ʻi ai. Ko e Taʻu Toputapu 2000 Ko e meʻa ʻoku ke fie maʻu pea kapau ʻoku ke fie fanongo ki he ʻapoinimeni ʻOkú ke ʻi he peesi ʻo e misioná> http://casimir.kuczaj.free.fr/Mission/mcp.htm
Ko e Lotu ʻoku fai ʻe he kāingalotu ʻo e ʻoku ngaue ʻa e kautaha TOTUS ke kole ʻa e Laumalie Kau maʻoniʻoni ke tokangaʻi e toenga. Kau laukonga mo e kau fanongo ke anga-feohi pē mo Ia mo e fakamoʻuí ʻe haʻu ke nofo ʻi honau loto mo e laumalie ki he naunau ʻo e ʻOtua. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe haohaoa ka ko e haohaoa ko e kelekele ia ʻo e ʻOtua toko taha pe! ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku toe foki mai ke ʻiloʻi Ko e ʻOtuá mo e Tokotaha naʻá Ne fekauʻi mai ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻi ai saiti te ke lava ʻo ʻalu ki he peesi ʻo e He mei he Moʻoni ʻo e ʻa e ʻOtuá
ʻAloʻofa pea ʻoku ke ʻi he uho ʻo e polokalama >http://casimir.kuczaj.free.fr/Francais/Jeunes/misericorde_divine.htm
ʻi ha feituʻu kehe Mei he peesi ko ʻeni naʻa mau lava ʻo trover ʻa e BLOG ko ʻeni ʻi he feituʻu Ko koe ʻeni mo au, ʻikai ko ia? Lavameʻa ʻo e ngaue ni ʻoku maʻu ia ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtua kiate kitautolu mo fakafalala ki he ʻofa ʻo ʻetau foki mai mo ʻetau ʻofa Mutuale. Kapau kuo ke lau totonu ʻeku blog kuo mahino kiate koe ko ʻeku ngaue ke ʻofa pea ʻoku ou tui ʻoku ʻaʻau foki ia koeʻuhi he ʻoku ʻoku fakamamani lahi. Ko e Seni Thérèse ʻo Lisieux ko hoku fuofua tuofefine lahi ia ʻo e langi kimuʻa ʻi he Siasi Faustina mo ʻOku ʻi ai ha vahaʻa ʻo kinautolu kotoa Ko ha meimei tatau lahi ʻe ua. Tuʻuta ʻi he taʻu ʻe fa kuo hili 0 Naʻa ku ʻiloʻi ʻi Potou naʻe ʻi ai kimuʻa ʻi he ongo Saintes ko ha Sisita Salote Lamourou naʻe nofo ʻi Potou mo ʻa ia ko hono fonualoto ʻoku ʻi Pian le Médoc pea kuo ne ʻosi maʻu ʻI hono taimi ko e ngaahi ueʻi fakalangi ki he ʻaloʻofa. ʻI he taimi hoko te u m4y interresser ti Ofi ange! Kapau ʻoku ke fie tohi mai kiate au pe fekauʻaki mo e sijets ʻoku ha ʻi he Bolog ko ʻeni pe Naʻa mo e saiti kotoa ʻi heni ko e meili> catholique@orange.fr ko ʻeku saiti ʻi he lea faka-Falanisee> https://catholique.pagesperso-orange.fr/index.html ʻOku fakafou ʻi he uepisaiti ko ʻeni ʻa e lava ke u fakahaaʻi lelei taha ʻeku ʻofa ʻi he Siasi Katolika pea ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e mamani pea ʻa e Kae tautautefito ki he puleʻanga Falanisee. Ko e feituʻu ʻi he lea faka-Falanisee ko e ʻi heʻeku fakakaukau ʻoku koloaʻia ange ia ʻi he konga Polani! Vakaiʻi ʻe ʻio ʻoku moʻoni ia. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻoku fai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa tatau ki he kakai ʻokú Ne fie maʻu ke taki ki he ʻilo kakato ʻo e moʻoní pea mo e Fakahā Maʻongoʻongá. Kapau ʻoku ʻikai ke ke fie nofo Fiemālie siokita ʻi hoʻo kākaá ka ke tokoni ki he ului ʻa e niʻihi kehe he taimi ko ia ʻoku ʻikai ʻOua naʻá ke māmālohi pē ka ke fehuʻi ki he ʻEiki ko e ʻOtuá: Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ou mo ʻo fai ia? Pea muimui ki ho konisēnisí! ʻI he faʻahitaʻu māfaná te ke ʻilo ai ʻa e ngaahi fua ʻo hoʻo ʻofa ki he ʻOtua mo vis-à-vis ho kaungaʻapi! Fakakaekae! Pea ʻofa ke tāpuakiʻi ʻe he hoʻo loto lelei!
Ko e kamataʻanga ʻo e Nofotuʻi Hono Tolú
Ko e Potungaue ʻi he hili ʻa e Creusot i Alepeta Ko e meʻa tatau pe ia naʻa ku moʻui ai kimuʻa ʻi he meimei ʻi he taimi kotoa pe ʻo ʻeku ʻi Falanisee: ko e Potungaue ʻo e Tokelau. Ka ʻoku ne ʻufiʻufi ha dioceses ʻe ua: kimuʻa Naʻa ku ʻi he taiosisi ʻo Lille pea ʻoku ou ʻave he taimi ni ʻi he taʻu 2000 ki he taiosisi ʻo Cambrai. ʻOku ou fetongi ʻa e Tamai ko Sani Guzikowski ʻi he Abstruse pea hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ʻoku ou toe tokangaʻi foki ʻa e Misiona ʻi he Escoudain ʻa ia ʻoku kei ngaue ʻaki ʻe he Tamai ko San Ka³u³a. Ko e ne ʻi ai ha ongo Misiona Polani ʻi ha taʻu nai ʻe onongofulu. Ka naʻa nau ngaue fakafaifekau maʻa e ngaahi famili ʻo e Siʻisiʻi. ʻE mamata ʻa e toʻu tangata foʻou ki he ngaahi saiti ko ʻeni ʻi he mavahe ʻa e tukufakaholo mo e tokolahi mei he vahefonua ki he kumi ngaue ʻi ha feituʻu kehe. Taʻu ʻe hongofulu ʻo e ngāue fakafaifekaú fakalongolongo taʻe ʻi ai ha ngaahi faingataʻa pea lava ke u Kei hokohoko atu pe ʻo aʻu ki he ʻaho ni ka ko e Naʻe fie maʻu ʻe he ʻOtua ke ʻave au ki Potou ʻi he 2010. Tau foki ki he kamataʻanga ʻo e ngaue tukuʻuta ʻi Abscon, Escaudain, Vicoigne, Marly, mo Raillancourt-Ôle, kotoa ofi ki Cambrai. ʻI Vicoigne e kolo Polani naʻe fai ʻe he malohi ha ngaahi meʻa lahi mo e Palesiteni ʻo e kautaha naʻe faʻu ʻi he 1989 Misa Filip Buniowski. Ko e kolo ko ʻeni te u fakafiefiaʻi Naʻe tuʻo taha ʻi he mahina ʻa e hikisia Polani ʻi he ngaahi ngaue pea fokotuʻu ʻa e stele fakaʻofoʻofa ʻi he Fokotuʻu ti Vicogne ʻi hono fakamanatua e taʻu 80 ʻo e tuʻuta ʻa Polani ki he vahefonua. ngaue tukuʻuta fakalongolongo ʻo e taʻu ʻe hongofulu ko ʻeni ko e fakalangi Naʻe tokoniʻi au ʻ e he ʻ Otuá ke u fekuki mo e ngaahi meʻa naʻ fakamamahi ʻi he ngaahi feituʻu kehe pea ʻomi au ki Moʻui foki ʻi he ngaahi momeniti fakafiefia. Te u kamata ʻaki ʻa e fiefia ʻa ia ʻoku fakamoleki ʻ a e taʻu ʻ e 50 ʻ o e moʻui ʻ i he māmaní ʻ i Sanuali 2002 pea mo e taʻu ʻ e 25 ʻ o e fakanofo taulaʻeiki ʻi he 2003. Ka ʻi he vahaʻa ʻo e ongo ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho 23 ʻo Sepitema 2002 naʻe manatuʻi ʻe he ʻOtua ʻo e mamani ko ʻeni ko ʻeku faʻee ʻi hono taʻu 76. Pea toki hoko mai ʻa e 5 ʻOkatopa, 2004 ko e fineʻeiki naʻa ne mavahe mei he mamani. Puna mo hoku ngaahi tokoua mo e tuofafine ʻoku tau ʻI he langi he taimi ni ʻa e toʻu tangata hoko ke ke ui mei he mamani ko ʻeni ʻo aʻu ki he ʻaho ʻoku ʻE fili fakafoʻituitui ʻe he ʻOtuá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻo e ngaue lahi naʻe fai ʻe heʻetau ongomatuʻa ʻofeina maʻatautolu kae tautautefito ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá. makapuna ʻe toko 26 ko e ʻa e ngaahi fua ʻo ʻenau moʻui fakataha mo ʻenau fanau ʻo e ʻuluaki toʻu tangata. ʻOku ou toutou fakamalo atu ki hotau ngaahi ʻofaʻanga Matuʻa Janina mo Antoni. Nofo a ʻi he langi! ʻI he ngaueʻanga tukuʻuta ko e ʻAikoni-ʻimisi ia ʻo e fakalangi Ko e ʻaloʻofa pe mo ha Krystyna Albarez-Martinek aue naʻa mau feinga ke ʻiloʻi mo e ʻofa! Naʻe fakalaka atu ʻa e ʻAikoni ko ʻeni mei he fale ki he fale ʻi ha kiʻi vahaʻa pea hili ia ʻoku kei tuʻu maʻu pe ʻi vakai ki muʻa ʻi he Tapanekale ʻi he Siasi ʻo e kolo. Meʻa Kehe Polokalama Evangelization naʻe he misiona letioo ʻi Polani ʻo e houa ʻe taha he mahina ʻi he letioo ʻo Aremberg. Hili e mavahe ʻa e Tamai ko Sani Kuo fakalahi ʻe Ka³u³a dʻEscaudain hoku misiona ʻe he vahefonua. Naʻa ku fakafiefiaʻi he taimi ni ʻa e kakai ʻOku fetongitongi ʻa e Sapate ʻi he taha pe ko e feituʻu kehe. Naʻá ma fokotuʻutuʻu ʻ a e ngaahi fakataha fakatokoua pea moʻui melino. Ko e Tamai ko Sani Guzikowski hoku hingoa ʻi Abscon Naʻe hoko mai ʻi ha ʻaho Sapate ke fakamanatu hono taʻu 50 ʻo e moʻui taulaʻeiki. Misa mo Misisi ʻAlifeleti mo Lesina Marciniak tokoni lahi kiate au ʻi he misiona ko ʻeni ʻo Abscon mo Misa Piea Kamowski tatau pe ʻi he Misiona ti lʻEscaudain, mo hono uaifi ʻoku kaungaʻapi ʻi he rue Voltaire. Ko e holo mo e Fakatapui ʻo e falelotu ki he ʻaloʻofa fakalangi ʻi he Escaudain cmotuhi ʻe he tokanga ʻa e Tamai Józef Wðcha³a kuo ne ʻai ke malava ʻo ʻai ke hoko ʻa e ngaahi meʻa fakalaumalie mo fakatokoua ʻoku fakamafanaʻi e loto ʻo e kakai kotoa pe. ʻI heʻeku mavahe, ʻoku Tamai Andrzej Sowowski ʻo Montigny-en-Ostrevent naʻa ne ʻave ʻa e lele ka ko e toko taha pe ʻi he mahina ʻi he Siasi ʻo Abscon. ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pe naʻa Ne tuku mai ke u nofo mo e kakai kuo nau maʻu ha lelei mei he Ko ʻeku ngaue fakataulaʻeiki mo e katoanga fakaʻosi kimuʻa pea u mavahe ki Potou!
Ko e Misiona Katolika Polani ʻo e Seni Sione Paula II
ʻOku tau Tau aʻu mai ki he vahe fakaʻosi ʻo e fononga ko ʻeni ʻo ʻeku moʻui ko hono fakanounouʻi ke vahevahe ʻa e ʻaloʻofa ʻo e moʻui! ʻOku tau lelei ʻi he Potou ʻi he mamaʻo taha ʻoku ou hohaʻa ki ai ʻi ha taʻu ʻe fa. Naʻe fekauʻi mai ʻe he Kautaha ʻa Kalaisi ʻi muʻa ʻiate au ʻa e Tamai Jaros³aw Kucharski ʻi he 2007. Naʻa ne fakafiefiaʻi ʻa e Ko e feohi maʻoniʻoni ʻi Polani tuʻo taha he mahina ʻi he falelotu ʻo e Semineli pea naʻe ʻi ai ʻene ngaue tukuʻuta maʻa e kolo ʻo Castelnau de Médoc mo e ngaahi ʻatakai. Maʻa e Tamai Sanuali Ci³g³o naʻe ʻikai feʻunga ia. Ko ia ne ma talaange tohi ʻo pehe kapau te ne ʻave ha taulaʻeiki fakalotu ʻe taha ʻo ʻikai toʻo ʻa e tokotaha ʻoku ʻosi ʻi ai ʻoku tau te ne tokangaʻi ʻa e ngaahi vaʻakau pea ʻe ʻi ai haʻane ngaue tokangaʻi fakataimi ʻi he Senita Potou. kuo u Kuo ʻosi talanoa ki he ngaahi meʻa fakamuimuitaha ne hoko ʻa ia naʻa ne fai ha longoaʻa lahi ka ʻoku kei hoko pe ia ko hoku fili ʻa ia ʻoku ne feinga ke ʻai au ke u mavahe koeʻuhi he ʻoku ou teuteu ke ko ha ngaue ʻi he ʻaloʻofa fakalangi pea ko e meʻa ʻeni kiate ia ʻikai makatakiʻi. Ko e taʻu ʻeni ʻe fa ʻeku fakafiefiaʻi Maʻoniʻoni ki he ngaahi vaʻakau ʻi he Siasi ʻo Seni Nikolasi pea u fakafiefiaʻi leva ʻa e ngaahi ʻaho Tokonaki ʻo ʻI he kamataʻanga ʻo e Sapate ki he Parishes ʻo e konga ʻa ia naʻe toki toʻo kimui ni mai meiate au pea naʻa ku ʻaʻahi ki ha ngaahi ʻapi malolo ʻe nima ʻi Caudéran; Ko e ngaahi ngaue tukuʻuta ʻoku ou tauhi. ʻOku ou tui ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEiki ke fakalahi ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni ʻoku mahulu atu ʻi he konga ko Ko e hā naʻá ne fakaʻatā ai ha meʻa pehē ke ne fakafepakiʻi aú! ʻOfa ke hoko ʻa e ʻEikí naʻe totongi! ʻOku ʻi ai ha ngaahi vahe ʻe niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku fai fakafekauʻaki e tukunga pea u maluʻi au kimuʻa ko ha fakamaau taʻetotonu. ʻOku ʻikai ke u pulusi ʻi he momeniti ko ia ha meʻa ʻoku lava ke kaunoa ʻi he lele hamolemole ʻa e ngaahi meʻa: ʻOku ou nofo ʻi ʻAmanaki lelei! Ko e kolo Polani mobilizes koeʻuhi foki ke lava ʻa e taulaʻeiki Polani ʻo ʻi ʻenau ngaue neongo ʻoku ʻikai ke tokolahi ha niʻihi Fakaʻaongaʻi. Ka ko e meʻa ʻoku faingataʻa ke maʻu pe ke ʻOku mahuʻinga ange ʻa e tauhi ʻa ia ʻoku faingofua. ʻOku ou teuteu ke mavahe ka ʻi he ʻaho maloloo pe mo e hili ʻi he Sepitema te u hoko atu e ngaue ʻi Caudéran ki he Faka-Falanise mo e Seni Nikolasi ki he ngaahi vaʻakau. Ko e ha Naʻa ku tohi fekauʻaki mo ʻeku ʻofa ki Polani ko fakalahi ʻi he lea faka-Falanisee pea mo e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e mamani. Ko hotau Siasí ʻa e Kolo Fakalangi ʻi he Palaní ʻa e ʻOtua. Naʻe ʻikai fie maʻu ʻe he fakataha alelea Vatikani hono ua ke mavahe mei he Popoaki ʻo e Ongoongolelei Ka ʻi he tafaʻaki ʻe taha: ko ha fehuʻi ia ki hono fakahaofi ʻo e fika lahi taha kau memipa ʻo e faʻahinga ʻo e tangata! ʻOku tau vaivai taʻe kau ai e tokoni ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ʻaloʻofá. Kuo pau ke tau tauhi ʻa e ʻamanaki lelei! Makatuʻunga hotau kahaʻu ʻi he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ʻOfá! Naʻe hoko ia kiate au foaki lolotonga e fononga ko ʻeni ke malanga ʻaki ha hufanga ʻe tolu: taha ki he ʻa e tui fakalotu, ko e taha ki he tui fakalotu mo e taha maʻa e kau Kalisitiane Ngaahi vaʻakau ʻi Siamane. ʻI he taʻu kotoa pe ki he parishioners ʻOku ou feinga foki mo e Polani ke fokotuʻu ʻi he Ngaahi ngāue fakalaumālie ʻe lava ke ui ko e "holomui". Ko e Kautaha ʻa e Kalaisi ʻAloʻofa ʻoku ou fie fokotuʻu ʻa e feituʻu ʻe lava ke maʻu ai taumuʻa ke fakalōloa ʻi he ngaahi fua fakalaumālié ʻa e meʻa kotoa kuo ʻosi maʻu ʻe he ʻOtuá ʻi hoku natula ʻo e tangata mo e Kalisitiane. Kiate kimoutolu ko e Pisope au pea ʻoku ou kau fakataha mo kimoutolu- Naʻe pehe ʻe Seni ʻOkositine. ʻOku ou toʻo ʻa e foʻi lea ko ia ʻiate au pe. Kiate kimoutolu ʻoku ou Ko ha taulaʻeiki mo e tīkoni mo e tui fakalotu au, pea ʻoku ou ʻiate kimoutolu Tangata mo e Kalisitiane. ʻOku maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻenau feituʻu ʻi evangelization ka kuo pau ke hokohoko atu hono ʻiloʻi mo akoʻi. Ko e Malohi ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi ʻaloʻofa ki he evangelization ko e Rosary Maʻoniʻoni; Ko e Rosary ko e lotu ia ʻi he loto fakatokilalo pea Kaati Simka ʻoku ofi ʻaupito ki he Ongoongolelei ʻi hono ngaahi meʻa lilo. ʻOku ou toe fai atu ʻeku fakamalo ki he kotoa ʻo e kakai kuo u maʻu ʻa e ʻaloʻofa ke feʻiloaki mo ke tokoni mo maʻu ʻenau ngaahi ngaue pea ʻoku ou lotu ki he ʻOtua ke foaki kiate kinautolu Ko e ngaahi ʻaloʻofa kotoa pe ʻoku fie maʻu ke tau lava ai ʻo pea fakalāngilangiʻi ia ʻi he taʻengatá. He Fakaʻosi - Kei Fakatatali ki he hokohoko atu ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó -ʻOku ou lau atu ha fragment ʻo e mape ki he Evangelization ʻo Tramplin ki he misiona ʻo e taiosisi ʻo Potou mei he peesi 4: "ko e evangelize ke fakaʻata ʻa e tokotaha kotoa pe ke kumi ha tuʻunga ʻo ha taha ʻi he Siasí pea ʻi he sosaietí, ke foaki ha feituʻu ki he tokotaha ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻane meʻa, Ko e meʻa ia ke malava ʻ o leaʻaki ki he tokotaha taki taha: " ʻOku ʻi ai hao kahaʻu! "Kuo pau ke tau ʻi he fakaʻapaʻapa lahi ko ʻeni ki he misiteli ʻo e tokotaha. ʻI heʻene hoko ko e ʻOku manatu ʻa Poupi Falanisisi, "ko e ʻofa moʻoni ʻoku faʻa fakakaukau lelei ". Ko e fehangahangai ʻo e evangelization ʻOku ʻikai ke ʻi ai hano ʻaonga, ʻoku ne tala ki he tokotaha ko ee "ʻOku ʻikai ha feituʻu ke ke ʻi ai! Kapau ʻoku ke fie maʻu ha kahaʻu ʻiate kimautolu, Kuo pau ke ke liliu! "Naʻe toʻo ʻe Sisu ʻa e tuʻunga fehangahangai: Ko ia naʻe ʻi he tuʻunga fakalangi, naʻa ne fetongi ʻa e ʻa e taʻe tali." Naʻe hoko ʻo pehe naʻa ku fokotuʻu ʻi he fakamatala ʻo e Siasi Katolika ʻi Gironde ʻo e Sune 2014 ʻi he lotolotonga ʻo e kau taulaʻeiki ʻoku "ui ki he ngaahi tokoni kehe mavahe mei he taiosisi ʻo Potou ". Kimuʻa pea ʻosi, te u lau atu ha kiʻi potufolofola mei he ʻa e mape ko ʻeni mei he peesi ko ʻeni: "KO HONO TALITALI LELEI ʻO E FAIKEHEKEHE HANGE HA KOLOAʻIA ... ʻOku tokanga hotau tukui kolo ki he ko hono talitali ʻo e kau mulí; ʻOku ʻikai ke tokoni ki he tokotaha ʻoku ne tokangaʻi ka ke fakalotolahiʻi ia, ʻi he Ko hono lalanga ʻo e ngaahi fehokotakiʻanga fakafiemalie, ke maʻu ha malohi pea ʻe ke hoko atu ʻene fononga faingataʻa. ʻOku ʻi ai ha tafaʻaki toputapu, ko ha tafaʻaki ʻo e faingofua, ʻo e loto fakatokilalo, ʻo e gratuitousness ʻi reciprocal foaki ". Violà ʻa e meʻa ʻoku mahino mo fakapapauʻi lelei pea ʻa ia ʻoku ne fakapapauʻi mai kiate au ʻa e fakamatala ʻoku fakaʻaliʻali ʻe ʻi ha feituʻu kehe, ʻo aʻu pe ki he Siasi Katolika ʻi Gironde. Naʻa ne ʻikai lava ke fakafepakiʻi ia ka ko e lea pe mo e tohi moʻoni! Koeʻuhi ko e taulaʻeiki fakalotu au ʻo e Sosaieti ʻo Kalaisi mo hoku fakangatangata naʻe ʻikai ke u maʻu hiki mei hoku fatongia ko e faifekau ʻi Potou, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ou ko ia naʻe fakamatalaʻi taʻetotonu ai ʻa e fealeaʻaki ʻa e kakai ʻaki ha ngaue ʻa e kakai fakamatala ʻoku fehangahangai mo ia mahino vis-à-vis ʻa e mape ʻo e ongoongolelei promulgated kimui ni mai ʻe he ʻalekipisope ʻo Potou, ko e Crdinal Jean-Piea Lika. Te u poupouʻi ʻa e fakamole Ko e ha e meʻa ʻoku fai ʻe he mape ko ʻeni mo Ia ʻoku ne faʻu, pea ʻoku ou kau ʻi he Maka Tuʻuʻanga ki he Ngāue Fakafaifekaú neongo kapau ʻoku tau talaki ʻi heni pe ʻi ai ʻoku ʻikai ke u tali!
Ko e Mape ʻo e Evangelization ʻo e taiosisi ʻo Pōtoú
MAPE EVANGELIZATION ko ha matapa ki he ngaue fakafaifekau
Mālō sectors tukuʻuta, ngaue mo e ngaahi toʻonga, tukui kolo fakalotu, lotu mo e uouangataha, ki he ngaahi timi kehekehe, kiate kinautolu kotoa pe mo kinautolu naʻa nau tokoni ki he drafting ʻo e mape. ʻOku fafangaʻi ia ʻe hoʻo ngaahi ngaue mo e ngaahi ngaue, ko hoʻo Ngaahi lavameʻa mo hoʻo ngaahi fakaʻamu, tui mo e veiveiua, ngaahi fakaʻilonga ʻo e ivi fakaʻevangelio ʻo ʻetau Tukui kolo! ʻI hoʻo ngaahi lea ʻoku tanaki ʻi he fakamatala, ʻoku ke fakamoʻoni ki hoʻo fekumi ki ha founga ʻo e hoko ko e Siasi ʻo Kalaisí ʻi ha feliliuaki ʻo e mamani. ʻI hoʻo holi ke fakatupu ha Ongo fakatokoua foʻou, ʻoku ke fakapapauʻi ʻoku evangelization ʻOku ʻikai ko ha founga faingofua ia ki hono ʻave ʻo e Evan- Ka ko ha fakaafe ke hoko "ko ha Siasi ʻoku T&F 20:77, 79). Tau fakamālō ki he ngaahi koloa kotoa ko ʻeni! Langa ʻi hoʻo tui, hoʻo aʻusia mo e ngaahi fokotuʻu, ka ko e meʻa mahuʻinga taha kau ki he meʻa kuo ʻosi fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi hotau lotolotongá ʻi Hono Laumalie naʻa ku promulgate ʻa e mape ko ʻeni ʻo Evangelization ki heʻetau dio-cesis. ʻOfa ke ne poupouʻi ʻa e malohi faifekau ʻi hotau tukui koló kotoa!
Kasolo Moulérens (Gradignan) ʻi he ʻaho Monite, 9 Sune 2014
† Soni-Piea Katinale RICARD ʻalekipisope ʻo Potou pisope ʻo Bazas la Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 3
1/ Ko hono malanga ʻaki ʻo e Ongoongoleleí ko e moʻui ʻo taʻengata lahi ange ʻi he feohi fafale ʻa Kalaisí!
" ʻ Oku ou fakaafeʻi Ko e Kalisitiane kotoa pe, ʻi ha feituʻu pe pea ʻi ha feituʻu pe ʻoku ne ʻi ai kumi, ke fakafoʻou he ʻaho ni ʻene fakataha fakatautaha mo Sisu Kalaisi pe, ke toʻo ʻa e fili ke tuku ke ne fetaulaki mo ia, ke kumi ia ʻi he ʻaho kotoa pe ʻo ʻikai toe tuʻu. (Pope Francis: ko e fiefia ʻo e Ko e Ongoongolelei (E. G), n ° 3) ke hoko ko ha tokotaha maʻu ʻo ha foʻi lea ʻoku lelei, ʻoku liberates, ʻoku mafana, ko ha foʻi lea mohu founga, ʻoku fie maʻu- ke fakafanongo ki he Tokotaha ʻokú ne fakahā maí Ko ha kahaʻu ki he tangata: "fanongo ki ʻIsileli!" Dt 6.4. "He ʻikai lava ke moʻui ʻa e Siasi taʻe kau ai ʻa e maʻamaʻa ʻo e lotu" (EG fika 262) ke nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua, kuo pau ke tau ako ke ʻiloʻi ʻa e takaua mo Kalaisi ʻoku muʻomuʻa ʻiate kitautolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻa e ngaahi hala ... Tanumaki ʻetau kaungāmeʻa mo Iá ʻo fakafou ʻi he vahevahe ʻo e Folofola mo toe lau ʻa e moʻui ... Fakatokangaʻi ʻa e ngaue ʻa e Laumalie ʻi heʻetau moʻui ... Toʻo taimi fakatautaha ke fakafoʻou, fakatupu, ʻo hange ko ia ʻoku tau fai fakaafeʻi ʻa Poupi Falanisisi, "mei he ngaahi feituʻu ʻoku ke fakafoʻou e tui ʻa ha taha kia Sīsū ne tutuki pea toe tuʻú, feituʻu ke vahevahe ai hoʻo ngaahi fehuʻi loloto taha mo ngaahi hohaʻa fakaʻaho, feituʻu ke fai ai e loloto mo e mo e tuʻunga fakaʻevangelio ʻo e ʻiloʻilo ʻi he moʻui mo e taukei ʻa ha taha, kae lava ke fakataukeiʻi ki he lelei mo e fakaʻofoʻofa ʻo ʻene ngaahi fili fakafoʻituitui mo fakasosiale. " (E.G., fika 77). ʻOku ʻofaʻi, hiki hake mo fakahaofi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai kotoa pē. Ko e moʻoni, ʻ oku moʻui ʻ a e tokolahi ʻ o ʻ ikai tui ki ha fakamoʻui ko e ʻ Otuá. Ka ʻoku ne ʻomi kiate kitautolu ʻOku fie maʻu ke fakahaaʻi ko e tuí ko ha monūʻia lahi, ko e fiefia ʻo e hoko ʻo ongoʻi ʻofaʻi ʻe he ʻOtuá, ko ha ʻOtua ʻokú Ne fakahaofi ʻaki hono tukuhifo kita, ʻa ia ʻoku ne fie maʻu ʻa e tauʻataina ʻa e tokotaha kotoa pe. " Ki muʻa ke tau mavahé kia WYD ʻi Lio, naʻe fakaafeʻi kimautolu ke toe lau ʻa e Ngaahi Kosipeli mo e Ngaahi Ngaue ʻa e Kau ʻAposetolo". Ko ha talavou mei he taiosisi
La Charte de l’Évangélisation - Un Tremplin pour la Mission4
RENDONS GRÂCE… • Pour la présence des communautés religieuses contemplatives et apostoliques, • Pour les groupes de lecture de la Bible, • Pour les temps d’adoration, de méditation, de louange, • Pour les temps de partage au sein des mouvements et services, • Pour les temps de ressourcement de nos communautés, • Pour l’accompagnement spirituel demandé et offert, • Pour le déploiement des propositions de formation.
2/ Annoncer l’Évangile, c’est accueillir et se laisser accueillir !
Evangéliser c’est permettre à chacun de trouver sa place dans l’Eglise et dans la société, c’est offrir une place à celui qui n’en a pas, c’est pouvoir dire à tous et à chacun : “ Tu as un avenir ! ” Dans toute rencontre, nous devons être dans ce profond respect du mystère de la personne. Comme le rappelle le pape François, “ le véritable amour est contemplatif ”. Le contraire de l’évangélisation c’est l’exclusion, c’est dire à l’autre “ Tu n’as pas de place ! Si tu veux un avenir parmi nous, il te faut changer ! ” Jésus a pris la posture inverse : Lui qui était de condition divine, il a pris la place de l’exclu.
“ Je sais que l’Esprit est à l’œuvre dans ma mission. Par la prière, je me suis confiée au Seigneur pour qu’il me soutienne. ” Une catéchiste
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 5
TALITALI LELEI FAIKEHEKEHE ʻI HE KOLOA ... Ko Hotau Tukui Koló tokanga ki hono talitali ʻo e foreigner; ʻOku ʻikai ko ha fehuʻi ia ke tokoni ki he tokotaha ʻoku ne tokangaʻi ka ko e poupouʻi ia, ʻaki ongoi taʻelata ngaahi fehokotakiʻanga fakafiemalie, ke maʻu ʻa e mālohi mo e loto ke tulifua ki he faingataʻaʻia ʻa ha taha hala. ʻOku ʻi ai ha tafaʻaki toputapu ʻo e ngaahi fetaulaki ko ʻeni, ko ha fua ʻo e faingofua, loto fakatokilalo, gratuitousness ʻi reciprocal foaki. Ko e evangelize ʻoku Aʻu ki he ngaahi founga kotoa pe ʻo e masiva: tali fekumi, mo kinautolu ʻoku tukituki ʻi hotau matapaa, ʻa e hala ki ʻenau tauʻataina, koeʻuhi ke nau lava foki mo kinautolu ʻo Ko honau taimi, vahevahe mo foaki. "ʻOku ʻahiʻahiʻi kitautolu he taimi ʻe niʻihi ke hoko ko ha kau Kalisitiane ʻoku nau tauhi kinautolu ʻi he ko ha mamaʻo fakapotopoto mei he ngaahi kafo ʻo e ʻEikí. Ka ko Sīsū fie maʻu ke tau ala ki he mamahi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata, faingataʻaʻia kakano ʻo e niʻihi kehe" (E.G., fika 270). ʻOku fie maʻu ke tau fakafanongo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko ʻeni ʻoku haʻu ke kole Tokoni. ʻOku ava leva ʻa e ngaahi hala ʻo e melino. ʻOkú Ne foaki mai Kuo pau ke tau fakafanongo ʻi he loto fakaʻapaʻapa ki he ngaahi kavenga ʻoku ʻiate kitautolú fakafalala, pea feinga ke fakamamaʻi, ʻaki ia ʻa ia ʻoku ne ʻaʻahi mai kiate kitautolu, ko ha hala ʻe lava. " Foaki ki hoʻo tamaioʻeiki ko ha loto ʻ oku fanongo " 1 Tuʻi 3, 9
TALITALI LELEI ʻI he momeniti ko ia ʻoku fakaava ai ʻa e meʻa taʻeʻamanekina: ʻOua naʻa ʻai ʻa kinautolu kuo fuoloa ʻenau tatalí kimuʻa pea lotolahi ke tukituki ʻi he matapaa. ʻOku ʻi ai ha momeniti ʻo e ʻi he puke, pe tokoni. Ko e Catechumenal ʻe lava ke fai ha ngaahi fokotuʻu he ʻaho ni, tuku ke tau ongoʻingofua ange.
" ʻ OKU OU tui ʻoku tui ʻa e ʻOtua kiate kitautolu, ko hono moʻoni, ʻi he ʻa e kahaʻu, ʻi heʻetau ngaahi fakaʻanaua, ʻi he lotu." Lea ʻa ha taha lahi kei talavou ʻoku trisomy 21.
" ʻ Oku tau ʻOku tau faʻa tokangaʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e "kiʻi sitepu siʻisiʻi" (ʻoku fie maʻu ki ai ha taimi ...), fakafanongo ki he taha Ko hai ʻoku fekauʻi mai kitautolu ki ai, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha va fetuʻutaki ʻo e laʻita kuo pau ke tau talitali lelei (ʻoku kuo pau ke ne puke ʻa e momeniti ko ia ...). ʻI he taimi ʻoku tau tukituki ai ʻa e matapa ʻo e loki ʻo ha taha ʻoku puke, ʻoku tau fanongo" Hū mai! ", pea mahalo te tau fanongo " Nofo maʻu! ", ko e ʻuluaki tuʻunga ʻo ha takaua ʻo ha ongo hala fakaetangata naʻe fetaulaki ". Ko ha faifekau ʻi he falemahakí.
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona6
TALITALI LELEI TAʻE KAU AI ʻA E "Ko hai au ke u fakamauʻi?" " ʻOku ou tuʻu heni ʻi he matapaa mo tukituki ʻi he rev 3:20. ʻOku nofoʻi maʻu pe ʻa e tokotaha ʻe he ʻao ʻo e Naʻe fakamaama fakalongolongo pē ʻ e Kalaisi ʻ a ʻ ene moʻuí. ʻOku talitali lelei koe ka ko e ʻamanaki lelei ʻi he ngaahi meʻa kehe ʻoku mahulu atu ʻi he meʻa ni ʻoku ne lea ʻo kau kiate ia pe. Ko e Siasí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e falala ʻa e ʻOtua ki hono kakai.
TALITALI LELEI FAKAIKU ki he ULUI ki he evangelize ko e divest kita. ʻOku ui kitautolu ke liliu e tuʻu, ke maʻu e lahi taha ke Ke foaki. ʻOku folofola mai kiate kitautolu ʻa e masiva taha, ʻa ia ʻoku ʻikai tali, ʻo kau ki he ʻOtua: ʻoku nau fakahā mai ʻa e ongoongoleleí kiate kitautolu mo kitautolu Tukupaa. Ko e evangelization moʻui ko e ke talitali lelei ʻa e ʻaloʻofa ʻo e fetaulaki ko e ʻEiki ʻa ia ʻoku fakatatali mai kiate kitautolu ʻi he fetaulaki mo e tokoua. Ko e talitali lelei ko e "fai fakataha", pea ʻikai ke fai ha meʻa maʻá e niʻihi kehé, fai ha meʻa maʻá e ʻa e tuʻunga ʻo e niʻihi kehe, koeʻuhi he ʻe hoko pe ia ko honau tuʻunga! Ko e talitali leleí ko hono fakaava kita ki he anga - talitali kakaí reciprocal.
TALITALI LELEI KO E UI KE EVANGELIZE, KO E UI IA! Ke evangelize ko e pehe, "ʻOku ou falala ki ʻoku falala atu ʻa e ʻOtua kiate koe!" Lea ʻaki pea toe fai pe ʻa e meʻa ki he meʻa kotoa pe ʻoku tau fie maʻu ʻa e tokotaha kotoa pe, ʻe lava ke ʻiloʻi ʻi he loto kolo, ʻoku ʻikai ha ʻo e "fanga kiʻi talēniti īkí"
" ʻ Oku tau fakamoleki tuʻo ua ʻi he ʻaho ʻe 5 ʻi he favelas ʻo Lio. ʻOku tau Naʻe talitali lelei kotoa kimautolu ko ha fāmili. Kakai ʻoku Naʻe ʻikai ke lahi ha meʻa naʻa ne foaki mai kiate kimautolu ʻa e meʻa kotoa pe ... Ko e hoko ko ha faifekaú ko hono tuku ke talitali lelei kita... " Fakamoʻoni ʻa e kakai kei talavou ʻo e taiosisi
"Kofi ʻi ʻapi "Naʻe fokotuʻu kimuʻa ʻi he ʻaho Sapate ʻi he huʻanga ʻo e Siasí: ngāue ke talitali lelei e kakaí ʻa ia ʻoku nau aʻu mai kimuʻa pea tautautefito ki hono poupouʻi kakai ʻoku nofo mamaʻo pe faingataʻaʻia ke fai ha fakamatala Load e ngaue tokoni ko ʻeni.
"Ngaahi Ongoongo ʻi ʻApi "Naʻe fokotuʻu ʻi he huʻanga pea ʻi he Mavahe mei he ʻaho Sapate ʻi he Siasi: polokalama ʻa e tokoni ki hono tali ʻo e ngaahi fehuʻi mo e Ngaahi kole mei he kakai ʻoku ʻikai ke nau fetuʻutaki mo e koló kolo pe ʻi he ʻaho Sapate.
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 7
NGAOHI FAKAMALO ... • ki he inventiveness palangi kae lava ke talitali lelei maʻu pe presences liliu lahi ange ki he moʻui ʻa e tokotaha kotoa pe • koeʻuhi ko kakai ʻi ha tukunga ke akoʻi lahi ange, ke Tuku ha taimi ki he proofreading fakatautaha mo e timi • Ke maʻu e tokanga, fakafanongo mo e fakaʻapaʻapa ʻi he fakataha takitaha • ki he "coffees" ʻo e loto "mo e ngaahi founga kehe ʻo e ʻi ai ...
3/ Ko hono malangaʻi ʻo e Ongoongoleleí ko e ʻalu ki he Feʻiloaki mo faʻu ha ngaahi hala foʻou!
HOMELESSNESS KO E TAHA IA ʻO E NGAAHI ʻULUNGĀANGA ʻO E KAKAI ʻO E FUAKAVÁ. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he fanongo ki he Ongoongoleleí ke tau ha feituʻu ʻi loto. ʻOku ui kitautolu ke moʻui anganofo ki he fakataukei loloto ʻo ʻetau moʻui ʻa ia ko ʻetau tui. Ka ko e mateaki ngaahi ngaue ki he fefonongaʻaki: Kapau ʻoku ou maʻu ʻi he ko ia ai, ko e ui ʻa e ʻEikí, ʻoku ou fokotuʻu atu. Ko ʻEpalahame ʻa e ʻuluaki fakamoʻoni: "ʻAlu, tuku hoʻo fonua ... "Senesi 12,1. Kuo pau ke tau hiki ʻi heʻetau ngaahi founga ke tau ʻi ai, ʻo fai ... " Ko e feohi fafale ʻa e Siasi mo Sisuu ko ha Itinerant feohi fakaesino ... Tuʻu Maʻu ʻi he Sīpingá ʻo e ʻEiki, ʻoku mahuʻinga ke ʻi ai he ʻaho ni ʻa e Siasi ke malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē, ʻi he meʻa kotoa pē ngaahi feituʻu, ʻi he meʻa kotoa pe, ʻo ʻikai ha toe momou, ʻo ʻikai ha repulsion pea taʻe ilifia" (EG, fika 23).
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona8 FAI HA FAKAMALO ...
He Ko e ngaahi momeniti ko ia ne tau tafoki takitaha ai ʻo e hala naʻe palani, ʻo muimui ʻi he sipinga ʻa Mosese mo e ʻuluʻakau vela, ʻi heʻetau toʻonga moʻui, mavahe ʻaki ʻetau sio fakamamaʻu, ke fakamoʻoni ki ha
Siasi ʻa ia ʻoku faʻeleʻi ʻi he fetaulaki. • ʻI he ngaahi uike ko ʻeni kau faifekau, ʻa ia ʻoku hoko ai ʻa e fetaulaki mei he kolosi ʻa hala ʻe ua, ʻa ia ʻoku ngāue ai ʻa e Laumālie tatau ʻi he feituʻu takitaha, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuluaki mata-ki he-mata ʻo e ʻuluaki ʻe lava ke tafoki fakataha ʻa e fetuʻutaki, ngaahi hoa ʻo e hala tatau ... • ki he BʻABBA fetaulaki mo ia ʻoku faʻeleʻi ʻi he ngaahi Sectors ʻo e taiosisi: ngaahi momeniti ʻo e falala ʻi he taimi ʻoku lava ʻo vahevahe ha ngaahi fehuʻi, ngaahi fehuʻi mei he ngaahi feituʻu mamaʻo ʻoku tau ʻikai ke toe ʻilo e founga ke faʻu ai kinautolu: "ko e ha ʻoku faingataʻaʻia ai?... Tui ki he moʻui neongo ʻa e meʻa kotoa pe ... Ko e matuʻa, ko ha galley, Ko ha ?... manako " • Ki he ngaahi kalasi ʻa e ʻAlifa ʻoku fakaʻata ʻa e tokotaha kotoa pe ke ne ʻiloʻi pe toe ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo e tui faka-Kalisitiane, ke vahevahe hono Ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e moʻui, ʻi ha ʻatakai fakatokoua ʻi ha houa maʻu meʻatokoni; ki he kalasi "ʻAlifa-moʻui lelei" " ʻ a ia ʻ okú ne ʻ omai fakataha ʻ a e kau tauhi ʻ oku nau fanongó ʻ o e ʻ Otuá ʻ oku ʻ i heʻenau moʻuí ʻ i heʻenau fetuʻutaki mo e faingataʻá, " ʻI he taimi ʻoku ou ʻaʻahi ai ki ha taha ʻo e fonua sola ʻi hono loki kiliniki, ʻoku ou fokotuʻu atu ia ke tau lotu fakataha ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí, ʻi heʻene lea fakafonua pē ʻaʻaná kinitakateni. " Ko ha faifekau kiliniki
" Ko e meʻa naʻe hokosiá ʻo e uike fakaʻosi ʻo e ngaue fakafaifekau naʻa ne tataki kimautolu ʻi he ngaahi hala naʻe ʻikai ke tau fuʻu fakakaukau ki ai ʻi he kamataʻanga : ʻAlu ki he: naʻa mau o ke feʻiloaki mo e ʻOku kole ange ʻe he kakai ke nau talitali lelei kimautolu ki he kai hoʻataa ʻi muʻa ʻi honau ngaahi ʻapi, mo e kaungaʻapi mo e kaungameʻa. " Naʻe ʻ ikai te u maʻu ʻOku ʻikai ke u fie haʻu au, "naʻe talamai ʻe ha fefine naʻe hoko atu ki ʻo pehe: "Meʻamalie naʻa ku tali ʻI he fakaafe ʻa hoku kaungaʻapi, fakamalo atu ʻi hoʻo maʻu au fakangofua ke lea ʻi he moʻoni. " ʻ Oku tau toe ʻalu ke feʻiloaki mo e kakai ʻi honau ngaahi ʻapi. Fuʻu Naʻa nau faʻa ʻohovale, ʻo faʻa fiefia, hange pe ko kitautolu, ʻo fakahoungaʻi ʻa e ngaahi fakataha ko ʻeni. -ʻI hono toe vakaiʻi ʻo ʻetau founga ngaue ʻoku tau maʻu ʻiloʻi ʻa e fie maʻu ke lotu fakataha mo e ngaahi Ngaahi Fakatahá. Ko e ngaahi tokoua, tuofāfine kinautolu, pea ʻoku nau ʻoku tau maʻu ʻa e fiefia ke pehe, "Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtua ʻa e meʻa kotoa pe ofi atu kiate koe". Naʻe tanaki ʻa e fakamoʻoni lolotonga ha Uike Ngāue Fakafaifekaú
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 9
He Ko e ngaahi taimi foʻou ʻi hotau kuonga ʻo e tanaki mo e Fakafiefiaʻi: ko e KTvacances ʻoku ne ʻomi ke toʻo ha taimi ʻata ki he ʻOtua lolotonga e ngaahi ʻaho maloloo, fakaafeʻi kaunga sotia ʻoku ʻikai ke nau faʻa haʻu ki he cate, ko e " ʻOku kehe ʻa e Sapate ", fakaʻosinga ʻo e uike " ko e kainga", koeʻuhi ke "fakaʻata ʻa e ʻOtua ke feʻiloaki mo hono kakai kotoa ", mo ha niʻihi tokolahi kehe ngaahi ngaue ʻoku ne fakahaaʻi ʻa e mohu founga ʻa Ko e Laumālié...
DARE Ko ha ʻuluaki FANONGONONGO naʻe ʻikai teʻeki fanongo ʻia Kalaisi pea ʻikai ʻiloʻi ʻEne Leleí Talanoa nounou. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau tokanga pe toe ngaue, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ia. Kuo ʻi ai ha niʻihi kuo ako ʻi ha anga fakafonua kehe, pe fekumi ki ai taʻe ʻilo e founga ke maʻu ai ia. " ʻ Oku maʻu ʻ e he tokotaha kotoa ʻ a e totonu ke maʻu ʻa e ongoongolelei. " (EG, fika 14). Kuo pau ke tau puke ʻa e ngaahi faingamalie kotoa ʻoku hoko lolotonga ʻo ʻetau ngaahi fakataha ke pehe, ʻo hange ko e fakamatala ʻa Poupi Falanisisi, fakaafeʻi: "ʻOku ʻofa ʻa Sisu Kalaisi ʻiate koe, naʻa ne foaki Ko ʻEne moʻuí ke fakahaofi koe, pea ʻokú Ne moʻui he taimí ni ʻi ho tafaʻakí ʻi he ʻaho kotoa pe ke fakamaama koe, ke fakamalohia koe, ke tukuange. " (EG, fika 164).
"ʻOtua ʻi he faingataʻa ʻo e mamani, ko e Tokotaha ia ʻoku ne fufulu ʻa e vaʻe." Vahevahe ʻa e foʻi lea ʻi ha fakataha ʻa e fononga ʻa e ʻAlifa-Santé
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona10
KO E ʻOKU LAHI HA NGAAHI FOUNGA FOʻOU KE MALANGA ʻAKI E ONGOONGOLELEÍ ʻOku mohu founga ʻa e Evangelism! Ko e fetaulaki fakatautaha, hange ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosia Ongoongo, fakafoʻou pedagogies, ko e fokotuʻu taimi ʻo e fakafiefia, lotu mo e "kehekehe", fakamoʻoni ki he holi ke aʻu ki he tokotaha kotoa pe. Tau ō kiate kinautolu kuo nau foʻí Ko e holi ke tui ... Tau manatuʻi muʻa ʻoku ʻi ai Ngaahi matapa kehekehe ki he tui: ko e liturgy, Tohi Tapu, ʻati, ʻu tohi, musika, Cinema ... ʻOua muʻa naʻa ngalo ko e ʻInitaneti ʻoku Ko ha founga mahuʻinga ʻo e fetuʻutaki, ko ha multiplier ʻo e ngaahi fakaafe, ko ha tatau foʻou ʻo e "Haʻu pea Muimui ʻiate au "fakaʻevangelio!
NGAOHI FAKAMALO ... • ʻi he ngaahi potoʻi ngaue kotoa ko ʻeni ʻi hono fakahoko ʻo e fanongonongo ʻo e Ongoongoleleí. •He ʻa e tokanga naʻe fai ʻi he fakaʻaliʻali, ko e faʻu ha ngaahi tuʻuaki, fokotuʻu ha ngaahi uepisaiti longomoʻui, faingofua ke talanoa, sio ki tuʻa ke ʻomi ha fakamatala ki he moʻui fakalotofonua, maʻungofua maʻá e kakai ʻoku omi ki he Siasi ʻo taimi ʻe niʻihi. • Ki he harmonization Fakakaukau ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi uepisaiti mo e nusipepa parishes, ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e tukuʻuta. • Ki he feituʻu naʻe ʻomi ʻe ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻo ʻetau taiosisi ke tipositi ngaahi popoaki ʻoku ne fakamoʻoniʻi ʻa e fononga fakatautaha ʻa e tokotaha takitaha, ko ha lotu ʻoku fai, ko ha momeniti ʻo e fetaulaki fakatautaha mo Kalaisi ...
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 11 4/ke malangaʻi ʻa e Ongoongolelei ko e moʻui ʻaki ha Ongo fakatokoua foʻou!
MOʻUI ʻAKI KO HA FEOHI FOʻOU ʻI HOTAU TUKUI KOLÓ Kuo pau ke tau tokanga, ʻo mahulu atu ʻi he meʻa ʻoku tau faí fakataha, ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai, ki he tuʻunga ʻoku tau aʻusia fakataha, ʻo fakafou ʻi he fepoupouʻakí ʻo ʻetau ngaahi ngaue. ʻOku fakahaaʻi ʻe he tukui kolo ʻa e holi ke ke langa ha Siasi ʻoku tupulaki ai ha fetuʻutaki. mahafu tau. Ko hono moʻoní, ʻoku fie maʻu e houalotú pea mahuʻinga, ka ko e meʻa mahuʻinga ke ʻoua naʻa ʻi ai ha Kautaha haohaoa, ko e founga ia ʻoku tau tau moʻui, ʻo aʻu ai pē ki hono ngaahi vaivaí, ʻa ia ko e founga ia ʻo e Ongoongoleleí mo ako fekauʻaki mo e moʻui fakatokoua.
Ko e ʻOku fakatokanga mai ʻa Poupi Falanisisi kiate kitautolu "ko ha Depersonalization ʻo e tokangaʻi ʻo e tukuʻuta ʻoku fakatau ki he foaki tokanga lahi ange ki he houalotú ʻi he kakai" (EG, fika 82). Tau fehuʻi loto pe kiate kitautolu: ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku ʻi hotau tukuʻuta, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia ʻo e ongoongolelei? ʻA ia ko e fiefiaʻanga ʻo e Ongoongoleleí ʻOku ʻikai ke ne ʻi ai?
NGAOHI ʻALOʻOFA ... • ki he ngaahi hala fakakavakava, transversality lalanga ʻi hotau tukui kolo, ngaahi ngaue diocesan, ngaahi feʻaveʻaki ʻi hona vahaʻa, ngaahi toʻonga ʻaposetolo mo e Siasi fakalotofonua, • Ki he holi ko ha feohi moʻui ʻi he ngaahi fakafiefia, kae tautautefito ki he tokanga lahi ange ʻi he talitali ʻo e Mutuale, ʻi hono fakatokangaʻi ʻo e kakai ʻoku tautautefito ʻenau fatongia ʻaki e tokanga ki he newcomers, • Ki he twinning ʻi he vahaʻa ʻo e sectors, taimi fakafetongi ʻi he vahaʻa ʻo e tukui kolo,
" ʻ OKU OU kuo fuoloa ʻenau kei hoko ko ha "foreigner" ʻi he fakatahaʻanga ʻo e kolo; ko ha palaki ʻo e Naʻe fakaʻata ʻe he ʻiloʻi ʻo e kolo ʻa e tokotaha kotoa pe ke hu ʻi ha talitali lelei ʻi he kamataʻanga ʻo e feohi ".
" Ko e Kuo hanga ʻe Rallye ti 4 Clochers ʻo fakatupulaki ʻa e feohi ʻi hotau vahaʻa mo talitali lelei newcomers ..." Ko ha konga siʻi Ko e mape ʻo Evangelization-A Springboard ki he Misiona12
He ʻa e holi ke toe langa intergenerational hekesi, tautautefito ʻi he ngaahi ngaue ʻofa fakalotofonua, • ki he Ngaahi ʻaho ʻo e "kau tamaioʻeiki fakaafe" ʻa ia fakatahatahaʻi e kakai ʻoku nau tukupā ke fai e ngāue ʻa tukui kolo: taimi ke fakafetongi ai, ivi, ʻo e fepoupouaki, ʻa ia ʻoku ne ʻomi fakataha ʻi he Siasi ʻa kinautolu kotoa pe ʻoku kau tamaioʻeiki ʻa e kolo, pe ui ke ʻa e tokotaha ko ia.
MOʻUI ʻAKI KO HA FEOHI FOʻOU ʻI HE SOSAIETI ʻOku ʻikai moʻui ʻa e Siasí maʻana, ʻoku ui ia ke ʻi he mamani pea ki he mamani, ko e fakaʻilonga ʻo e fiefia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki hono ʻAló. Evangelism tion, ko ha humanization ia ʻo hotau va fetuʻutaki, ko ha ʻao fakafanongó, fokotuʻu e tuí ʻo fakafou ʻi he fakamoʻoní ʻo ʻetau moʻui, lotolahi ke lea ʻaki ʻa e meʻa mo e tokotaha ʻoku tau Ngāueʻi. "ʻOku ʻikai tupu e Siasí ʻi he malangá, ka "ʻi he fetokangaʻaki". (EG, fika 14). Ko e fanongonongo ʻo e Ongoongolelei ʻo liliu ʻetau founga ke fekauʻaki. ʻ Oku tau sio ki he kau mai ʻ a e kau Kalisitiané ʻi he moʻui ʻa e kolo, ʻi he ngaahi tukupa fakapolitikale, fefakatauʻaki ʻi he ʻIunioni mo e ngaahi feohi. Ko e fakauku ko ʻeni ʻo e kau Kalisitiane ʻi he Ko e ngaue fakalotofonua, ʻi he tokoni ʻa e niʻihi kehe, ko ha maʻuʻanga evangelism. " Ko e meʻakai " ko eni ʻ a e Ko e ngaahi kaungāʻapí " ko ha "kai ia ʻ o e māmaní"! ʻOku ʻai ʻe he meʻa ni Lelei ke ʻiloʻi ko e tokotaha ʻoku hohaʻa ki ai Ko hono ʻimisi ʻi he sosaieti, ko hono moʻoni, ko ha tangata ʻoku hohaʻa ki ai, maluʻi pe mo e ʻofa ʻi he fāmilí, ʻoku ʻikai ke mamaʻo ʻo kitautolu. ʻOku kehe ʻetau fakakaukau ʻi he haʻahaʻa ʻo e fakataha ko ʻeni. Fakamoʻoni naʻe fai ʻi he ʻaho hili ha Kaungaʻapi ʻ ʻaho naʻe fokotuʻu ʻe ha konga ʻo e tukuʻuta
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 13
Ko ʻeni fetakinima mo e meʻa kotoa pe ʻe lava ke ʻi ai pea fakatokangaʻi ʻo e Siasí ʻi he moʻui fakalotofonuá. " Ko Sisu tonu pe ʻa e sipinga ʻo e fili fakaʻevangelio ko ʻeni ʻa ia ʻokú ne fakafeʻiloaki kitautolu ki he loto ʻo e kakaí. Ko e ha ha lelei ʻoku tau maʻu ke sio ki heʻene ofi ki he tokotaha kotoa pe ... Toʻutangata tohoakiʻi ʻe he sipinga ko ʻeni, ʻOku tau loto ke fakatahaʻi lahi kitautolu ki he sosaieti, vahevahe e moʻui ʻa e tokotaha kotoa pe mo fakafanongo ʻenau ngaahi hohaʻa, fakapapauʻi fakatuʻasino mo Fakalaumālie mo kinautolu ʻi heʻenau ngaahi fie maʻú, ʻoku tau fiefia fakataha mo kinautolu ʻoku fiefia, ʻuha fakataha mo kinautolu ʻoku tangi mo tukupā ke langa ha māmani Foʻou, uma ki he uma ʻo e niʻihi kehe. " (EG, fika 269).
NGAOHI FAKAMALO ... • ki he ngaahi collectives lahi mo ngaahi feohi ʻoku ne fakatahatahaʻi ʻa e kau Kalisitiane mo e kakai ʻoku ʻikai ko e kau Kalisitiane, • Ki he longomoʻui ʻi he ngaahi kaungaʻapi, pea tautautefito ʻi he ngaahi fale fakavahaʻa-famili, • ki he Hoa ngaue faka-Kalisitiane mo e ngaahi ngaue fakafonua mo e fakafiefia fakalotofonua, • ki he ngaahi Siasi ʻoku ʻi ai ha ngaahi matapa ʻoku ava ʻi he ngaahi ʻaho mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he maketi ʻi he vahenga, • ki ha ngaahi fakaʻilonga lahi ʻo ha " tokangaʻi ʻo e ofi ", kae tautautefito ki he ʻao ʻo ʻo e ngaahi relays tukuʻuta lahi, ʻo e tokoni fakaʻevangelio ʻo e Puke ... • ki he ngaahi tepile fakaava ʻa e kolo, pea Naʻe kamata ʻa e ngaahi katoanga kaungaʻapi ʻe he parishes, ʻa ia ʻoku faʻeleʻi ʻi heni pea ʻi ai, • Ki he ngaahi toʻonga fakaeʻaposetolo Tokanga ke ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku kuo fakaʻau ke mamaʻo ʻa e popoaki ʻo e Ongoongolelei, • Ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo hono fakatokangaʻi ʻo e Siasi ʻi he kolo: "cafe tokoni ʻio", ngaahi fakafiefia ʻi he ʻea ʻoku ava, ko e tukuʻuta ʻo e uouangataha, po ʻo e ngaahi Siasi ... • ʻI he ngaahi ngaue lahi ko ʻeni ʻoku ongoʻi ʻe he taha kotoa ui ke fai "ʻa e kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻoku fakafalala ʻ o kitautolu " St. Teresa of Avila " Naʻá ku faʻa ʻaʻahi ki ha kakai naʻe puke ʻi hoku feituʻú. pea naʻa ku fakamoʻoni ki he ongoongolelei" ʻi he huafa ʻo ʻeku tui." Talu mei heʻeku kau ki he timi mei he S. E. M (tokoni fakaʻevangelio ʻo e mahaki), naʻe mahino kiate au pea ne u feʻiloaki mo e kakai "ʻi he hingoa ʻo e Siasi," ʻo kau ai ʻi ha solicitude tukuʻuta angamaheni. " Ko ha tokotaha ʻaʻahi ki he SEM
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona14 5/Ke malangaʻaki ʻa e Ongoongolelei kuo pau ke envoy!
Muimui ʻOku ʻi he taimi tatau pe ʻa Kalaisi ki Heʻene feohi fafale pea kau ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú: "Hangē ko ia kuo fakahā mai ʻe he Tamaí: fekauʻi atu, ʻi hoku taimi, ʻoku ou fekauʻi atu koe. "Sione 20:21 ʻOku tatau pe ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua ʻoku Ne ui kitautolu mo e ʻofa ʻa ʻa ia ʻoku ne fekauʻi mai kitautolu. "Ko e ngaue fakafaifekau ko ha meʻa ia ʻoku saiʻia ai ʻa Sisu ka ʻ i he taimi tatau, ko ha manako ki hono kakaí" (EG, n ° 268) kuo pau ke tau mavahe mei he vahaʻa ʻo e, loto-toʻa ke faingofua ʻi hono fakahaaʻi ʻetau tui, ʻi he kau talafekau "ʻo e novelty taʻengata" (EG, fika 11) ʻI he taʻetotongi ʻo ha maʻu meʻatokoni, ko ha ʻaʻahi, ʻoku ngaue ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni: ko e Ko e ʻaʻahi ko e sakalameniti ia ʻa e tokoua. ʻOku fekauʻi mai kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻo e ʻamanaki lelei. ʻOku ʻi he ʻOku nau takitaha hiki he taimí ni ha ngaahi peesi foʻou ʻi he Tohi maʻongoʻonga ʻo e evangelization. " ʻ I he ʻi he kotoa ʻo e moʻui ʻa e Siasi, kuo pau ke fakahaaʻi maʻu pe ʻOku haʻu ʻa e ngaue mei he ʻOtua, ko ia "ko ia ʻoku ʻuluaki ʻofa" (1 Sione 4:19) pea "ʻoku ʻOtua pe ko ia ʻoku ne foaki ʻa e tupulaki" (1 Kolinito 3:7)" (EG, fika 12). ʻOku fakafalala mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa ʻEne Ongoongoleleí. Tau talitali lelei ia mo Tau siotonu muʻa ʻ i heʻene fiefiá!
UA KONGA: KO E NGAAHI ʻUHINGA MO E NGAAHI FILI ʻI HE NGOUE VAINE BORDEAUX. KO ʻEKU NGAAHI TOHI KI HE CARDINAL JEAN-PIERRE RICARD
Casimir Kuczaj SChr, taulaʻeiki 13, feituʻu Sainte Eulalie
33000 Potou, Monite Maʻoniʻoni 14 ʻEpeleli 2014 ki heʻene Eminence ʻa e Katinale
John Piea RICARD ʻalekipisope ʻo Potou
ʻEiki ʻa e Katinale mo ʻeku Tamai Pisope,
ʻOku ʻi heʻeku ofo ʻi heʻeku ako mei he ngutu ʻo hoʻo Vicar fakalukufua, Tamai ko Sini Rouet, fakataha ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli, ʻoku ngalingali ʻoku ʻikai ke toe fakamafaiʻi au ke u ngāue fakafaifekau ʻi he fatafata ʻo e Siasi, ʻa ia kuo fakafalala atu ʻe Kalaisi Sisu kiate koe, koeʻuhi ko ʻeku ʻ tuʻunga fakalaumalie mo e fakakaukau ʻ ʻa ia he ʻikai feʻunga mo e ʻ tokangaʻi ʻo e tukuʻuta ʻi Falanisee ʻ.
Hili ʻI heʻeku ʻiloʻi hoku konisenisi mo lotu, naʻa ku kole ki he ʻEiki ko Sisu ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko, ʻa e meʻa kuo pau ke u fai, foaki mai naʻa ku fakatokangaʻi moʻoni au ʻita ʻi he ngaahi fakakikihi naʻe fai ʻe hoku Taʻefeʻunga ki he ʻ fakakaukau faka-Falanise ʻ koeʻuhi ko hoku tuʻunga fakalaumalie mo e fakakaukau Polani pea mo ha disavowal pau ki he charisma ʻoku Ne u maʻu ʻeku ngāue fakalotú mo e taulaʻeikí ʻi he haʻofanga Societas Christi.
I ʻoatu ʻa e fakamālō kia Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene maʻu aú fili ke ngāue Maʻana ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, pea pehē ki Hono Siasí, ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumalie ʻo e kau hikifonua Polani, ʻoku Ko e taʻu ʻeni ʻe tolungofulu mā ua ʻeku akoako ʻi Falanisē. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeku Tuʻunga māʻulalo mo taʻefeʻunga ʻi hono lavaʻi ʻo ha taha Finangalo Māʻoniʻoní; ʻOku fakaʻau ke u motuʻa ange mo teuteu ki he fetaulaki fakaʻosi mo Ia.
Ka neongo ia ʻOku ou ongoʻi ha fakamoʻulaloa pau ʻi heʻeku tauʻataina ke konisenisi, ʻi he manatu ki he ngaahi lea naʻe ongona, pea mo ha filifilimanako fakalaumalie, ʻo hange ʻoku nau vaʻinga mo au ʻ à tupuʻanga ʻo ʻeku tuʻunga fakalaumalie mo e fakakaukau faka-Polani ʻ, taʻe ʻi ai haʻaku fehalaaki, tuku kehe pe, ʻ ke au.ʻ ʻOku ou tui naʻe tekeʻi au ʻe Kalaisi Sisu ke tohi atu kiate koe. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou lea atu ai kiate kimoutolú Ko e tohi ʻeni ke kole atu ke ʻoua naʻa ke feinga ke teke au ʻi hoku fakangatangata, Siini Ciaglo. Naʻa ku kole kiate ia ke u lava ʻo nofo ʻi Potou ke maluʻi ʻeku ngaahi totonu mo ʻeku Fakaʻapaʻapaʻi ko ha Kalisitiane – taulaʻeiki – fakalotu pea mo ha tangataʻi fonua Falanise.
I tuku ia ki hoku ʻapi, ʻo hange ko ia naʻe fai ʻe Sisuu. ʻi heʻene fekauʻaki mo ʻene Tamai, ʻo ʻuhinga ki he ki Heʻene ngaahi ngāue pē ʻAʻana naʻá Ne fakahokó ʻikai ngata ai ʻi he talangofua haohaoa ki he meʻa tatau Tamai. Naʻa ku haʻu ki Potou ʻi heʻeku talangofua ki ʻeku haʻofanga ʻo kau ai ʻa e fakangatangata, Tamai ko Sini Ciaglo, ʻi hono tokangaʻi ʻo e maʻolunga taha ʻi Falanise mo Sipeini. I falala kia Sīsū te ne tataki ia ʻaki hono Laumālié ʻi he hala totonu ʻo e ngaahi totonu ʻa e ʻOtua mo e ngaahi totonu ʻa e tangata ʻo fakatatau ki he Ongoongolelei, koeʻuhi ke lava ʻa Kalaisi ʻo ʻoku fakahoko lelei hono Siasí mo e māmaní.
ʻI he ʻi he lea faka-Falanisee, ʻi heʻene sio ki he e.g. ʻa e kau hikifonua ko e Palemia, Misa Valtz, maʻu ʻa e fatongia maʻolunga taha ʻi Falanise, pea ʻi he taimi tatau pe ʻoku fehangahangai mo fakatautaha ki ha fakamanamana ʻo e ʻ fokotuʻu ʻ tupuʻanga ʻo e maladjustment ʻ ke ngaue ʻi loto ʻa e Siasi ʻoku ʻi Potou, koeʻuhi ko ha ʻuhinga ʻo ʻeku ʻiloʻanga ʻaki ʻa e ʻ fakakaukau faka-Polani ʻ mo e Ko ha tuʻunga fakalaumalie kehe mei he ʻ tokangaʻi ʻo e tukuʻuta Falanisee ʻ ʻe fie maʻu ʻ, ʻi he ngaahi lea ʻa e Tamai ko Sini Rouet, ʻOku fakamamahi ke mamata ki he meʻa ni pea ʻoku ou faingataʻaʻia mei hoku Siasi Katolika ʻi he Naʻe tuʻituʻia mo fakahoko ai ʻ a Falanisē.
Talu mei he Kuo fuoloa ʻeku lea faka-Falanisee, naʻe lava ke u kole mo ke kumi ngaue, ʻa e ngaue ʻoku fai ʻi he fonua ni, Pea ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi heni ʻa e ngaahi totonu ʻa e tangata ke maʻu ʻa e ʻulungaanga ʻo hange ko ia ʻoku maʻu ʻe ha taha, ke kita, ʻo aʻu ki hono fakaʻata mali ʻa e tangata mo e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefine; pea ʻi he Siasi ʻa ia ʻoku ʻi Potou ʻoku talamai kiate au: ʻ ʻoku ʻikai ke ke fenapasi ʻi heʻetau tokangaʻi ʻa e tukuʻuta ʻ; Ko ia, te tau tohi ki hoʻo maʻolunga ange ke ʻ toʻo ʻ koe. ʻIkai ʻoku ʻi ai haʻaku totonu fakaetangata ʻi he Siasí? ʻikai ngata ai ʻi he sosaieti Falanisee? ʻOku bizzare ia ko ha tukunga pea mahulu hake ʻi he meʻa kotoa pe ʻOku ou tui ki he Ongoongolelei ʻo Kalaisi. ʻOku ou ʻI he lolotonga ni, ko e tokotaha ʻoku ne maʻu ʻa e fotunga mo e fakamaau ko ʻeni ki hoku tokotaha ʻoku scandalize au, ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha tui. Ki he lelei ʻa e Siasí, ʻOku ʻikai ke u fai ha tohi fakaava ka ʻoku fakatautaha mo fakafoʻituitui kiate koe pe, mo e tatau ki heʻeku Fakangatangata. Pea naʻa ku fakakaukau ke ʻoua naʻa ku fakaha ki he Ngaahi vaʻakau ʻo e meʻa ʻoku hoko kiate kitautolu he taimi ni ʻoku tau ʻamanaki ʻe Katinale ʻo e Siasi te ke lava ʻo fakangata ʻa e Ko e hisitolia kotoa ko ʻeni mo e meʻa kotoa pe naʻe hoko ʻe kei fakapotopoto pe.
Ko e Siasí ʻo Kalaisi ʻa ia he ʻikai ke ngaue ʻo fakatatau ki he Laumalie ʻo e ʻofa ki he siʻisiʻi mo e vaivai, pea ʻoku ngaohi ia ʻe he kau hikifonua paati, ʻikai lava ʻo ʻamanaki ke maʻu ha ongoongo ngaahi ngāue ʻa e taulaʻeikí mo e fakalotú. ʻI he ʻosi ʻa e taʻú ʻo e Tui te tau maʻu ʻa e Taʻu ʻo e Moʻui Fakatapui pea ko au, ʻi heʻeku hoko ko ha Katolika mo ha taha kuo fakatapui ke ʻE ʻOtua, kuo pau ke u holoki ʻiate au ʻa e manavahe ko ʻeni ki he muli ʻi hoku Siasi ʻaki hono fakamanatu e ngaahi totonu ʻa e tangata ʻi he fonua ʻa ia naʻa ne talitali lelei au ʻaki ʻeku ngaahi totonu mo e ngaahi fatongia kotoa pe, pea kuo pau ke u faingataʻaʻia koeʻuhi he ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he Siasi ni ke ʻiloʻi ʻeku Ngaahi totonu ke ngaue ki he lelei ʻa e laumalie ʻo e kau hikifonua Polani ʻi he anganofo ki heʻeku charisma ʻo e memipa ʻo ʻ a e Fakatahaʻangá Societas Christi. ʻOku ʻikai ko ha meʻa angamaheni pe ʻeni pea ʻOku taʻetotonu pe ia.
ʻOku ko ʻeku tohi fakatautaha kiate koe, Monsignor, ʻa ia ʻoku ou Fakahaaʻi fakamātoato ʻa e ngaahi ongo ʻoku ou maʻú. ʻOku ʻikai ke u Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ʻe hoko ʻeni, hili ha lelei ʻaupito talitali lelei mei he meimei taʻu ʻe fa kuo hili ʻe Koe, ʻEiki Katinale. Kapau te u fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻaki, ʻoku ou pehe: ʻi heʻeku hoko ko ha Faka-Falanise, ʻoku ou ʻita, ʻi heʻeku hoko ko ha vaʻakau, ʻoku ou ʻOku ou ongoʻi lomekina, ʻi heʻeku hoko ko ha Kalisitiane, ʻoku ou ʻI heʻeku hoko ko ha taulaʻeiki fakalotu, ʻoku ou ongoʻi ʻa e Kalaisi ʻiate au ke fakasituʻaʻi. Tuku ke u fakamatalaʻi atu: Neongo naʻa ku fakaava hoku loto mei he taulaʻeiki ki he Vicar fakalukufua ʻo e taiosisi ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli Hange naʻe ʻikai ke ne loto ke mahino kiate ia ha meʻa pea naʻa ne tohi ki heʻeku fakangatangata ha tohi naʻa ne ʻomi kiate au ʻi he ʻ taʻemalava ʻ mo e ʻ lelei ʻi ha meʻa ʻ ki he ʻ Ko ha tokanga tukuʻuta ʻ ʻoku fie maʻu ke hoko ko e lelei taha ʻi he mamani, ka ʻoku ʻikai. Ko e fakamoʻoni? ʻOku ou maʻana ha tokotaha fakakina, pea ʻi heʻene hoko ko ha taulaʻeiki lahi ange, ʻi he hoko, ʻi he taimi kuo pau ke u lava ai ʻo huaʻi hifo ʻi fakafetongi ʻo e Mutuale. Ne u pehe ʻoku ou moʻui ʻaki ia ʻi ha tuʻunga lelei collaborator ʻo e taulaʻeiki ʻo e kolo, Tamai titie Monget, mo ʻOku pehe he ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ha tokoni ʻi he ngaahi mahina ki he meʻa ni tukuʻuta. Ka ko e hā naʻe ʻ ikai ʻ eke ai ʻ ene fakakaukaú? ʻOku ne talamai ke ʻoua naʻa ku ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo manukiʻi au. Ko e faʻahinga fetaʻaki ko ia ʻo e kovi ʻoku ne sio fakamamaʻu ki he meʻa ʻOku ou hoko ko ha taha ʻo e tangata? Ko hoku tuʻunga fakalaumalie mo ʻOku hohaʻa ʻa e fakakaukau kae ʻikai ke fai ha talanoa ki ai, ʻoku ʻikai ha toe meʻa te u lea ʻaki, ka ʻi he huafa ʻo e ʻEikí. Ko ha tokotaha kovi au ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí talu mei heʻeku tauhi e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga naʻe maʻu ʻi he ʻuluaki konga ʻo ʻeku moʻui ʻi Polani? Taʻofi hoʻo sio Faikehekehe ʻo e mata kovi. Koeʻuhí ke ʻi ai ngaahi ngaue foʻou ʻi he Siasi ʻo Potou, ʻoku ou lotua kotoa Efiafi Falaite ʻi he Siasi ʻo Sainte Eulalie; ka kuo pau ke tau tomuʻa fakaʻapaʻapaʻi ʻa kinautolu ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú, ʻi heʻenau haʻu mei ha feituʻu kehe, ʻo aʻu pe ki Polani! Ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke toe maʻu ai ha ngaahi lavameʻa kakato mo fehiʻanekinaʻi, ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he ʻEiki ha tokangaʻi taʻeʻofa mo momoko, ʻa e ola ʻoku ou faingataʻaʻia ai ʻi he ʻI he momeniti ko ʻeni, ʻoku taʻetotonu. ʻOku talamai ʻe he ʻEiki ke u ongoʻi nonga mo fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha naʻa ne faihala mai kiate au, pea mo e Kolo ʻi hoku fakangatangata, ʻa ia naʻe fie maʻu ke ne lau ha tohi ʻi he fakakaukau kovi kiate ia, pea mo e charisma ʻoku ne maʻu ʻo e ʻOtua moʻui, ʻa e meʻafoaki mo e meʻa lilo, ʻo hange ko hono lea ʻaki Naʻe tapuakiʻi ʻe Sione Paula II, ʻi heʻene fekauʻaki mo ʻene ngaue pe ʻaʻana.
Ko e moʻoni kuo ueʻi fakalaumalie maʻu pe au ʻe he tuʻunga fakalaumalie ʻo Sione Paula II pea ʻoku ou fie moʻui ʻaki ia ʻi he hokohoko atu ʻo e meʻa ʻoku ou maʻu maʻu ʻi Polani, ʻa ia ne u nofo ai ʻi he vaeua ʻo ʻeku moʻui mo e toenga ʻoku ou pehe ʻoku ou nofo ai ʻi Falanise, kapau ʻoku ʻikai ʻikai fakalotosiʻiʻi ke nofo ai, ʻo hange ko ia ʻoku tau fai lolotonga. Pea ʻoku ou tui ki hono mahuʻinga ʻo e Fakahā ʻo e ʻAloʻofa Fakalangí naʻe fai ʻe ʻa e Kau Maʻoniʻoni Faustina pea ʻomi ki ʻilo ki he māmaní kotoa fai ʻe John Paul II. Ko e meʻa ia Sini ʻi hoku tuʻunga fakalaumalie? Ko e hā e meʻa ʻe faí? Ko ia ai, ʻi he feituʻu te ta ō? ʻOfa ke hanga ʻe he canonization ʻo e monuʻia ʻa Sione Paula II mo Sione XXIII liliu e meʻa ʻoku hoko. ʻOku ou kole ki honau kāingalotú taukapo mo Kalaisi ʻaki hono fakaʻosi ʻeni Tohi.
Sisu ʻOku ou falala kiate Koe! Totus tuus e loto hikisia ko hoku loto hikisia! Totus tuus loto hikisia ʻa Malia!
Kataki tali, ko hoʻo Eminence, ko ʻeku talamonu filial moʻoni ʻi he Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí. ʻOku ou fai ʻeku lotu kia hoʻo ngaahi taumuʻa mo e Siasi kotoa pe ʻoku ke fatongia ʻaki. Tamai Casimir Kuczaj SChr
Ko ʻEku fakataha mo e Katinale naʻe fakataimi-tepileʻi ki he ʻaho 3 ʻo Siulai 2014 29 Sune, Seni Pita mo Seni Paula, 2014
(ʻI he Teuteu ʻo e fakataha ʻi he ʻaho 3 ʻo Siulai: ko e fakamatala ʻa ia ʻoku ne fie maʻu ke fakahaaʻi ʻeku ngaahi fakakaukau) ko ha Katinale Soni-Piea Lika, ʻalekipisope ʻo Potou Ko e Katinale mo ʻeku Tamai Pisope,
ʻOku ke kuo ne talitali lelei au ki he Siasi ʻa ia ʻoku ʻi Potou he taʻu ʻe fa kuo hili pea ʻoku ou fakamalo atu ai fakamatoato. Kuó u feinga ke Faifekaú ko e taulaʻeiki mo e faifekau ʻo e koló Polani ʻo fakatatau ki he meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻEiki kiate au ʻi he ngaahi meʻafoaki mo e talēniti fakanatulá kae tautautefito ʻi he meʻa naʻá Ne maʻu maʻakú foaki ʻi he maama fakalaumalie taukakapa pea tautautefito ki he ʻaloʻofa ʻo e lakanga fakataulaʻeiki mo e charism angamaheni ʻo e Fineʻofa ʻo Kalaisi. ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi he melino mo e fiefia naʻá ne foaki mai ke u fakahoko Hono Finangaló ʻa ia ʻoku fakahā maí kiate au ʻi he meʻa fakaʻosi ʻi he leʻo ʻo hoku maʻolunga Fakangatangata, pea talu mei he 32 ʻo e
ʻoku Ko e vahefonua Franco-Sipeini ʻoku nofo ʻi Falanise, ke Aulnay-sous-Bois. Naʻe hoko ia ʻi he 2010 Tamai ko Sini Ciaglo naʻa ne fakamoʻoni hingoa mo koe mo e Rector ʻo e misiona Katolika Polani ʻi Falanise, Monsignor Stanislas Jez, ko e Fakataha - Lahi ʻ a ia naʻe fakaʻatā ai au ke fakanofo ki he ngāue fakafaifekau ʻi he Siasí ʻa ia ʻoku ʻi he Potou. .
He ʻi heʻeku tokanga, ʻo fakatatau ki he fakataha mo Hoʻo Tohi Ngāue Fakafaifekaú, ʻOku ou ʻi hoku fika uá Foʻi lea taʻu ʻe tolu talu mei he ʻaho 1 ʻo Sepitema 2013 pea ʻoku ou tui ʻoku ou kuo pau ke ʻi ai kae ʻoua kuo aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e vahaʻataimi ko ia, ʻa ia ʻoku fakapapauʻi ʻe hoku tuʻunga maʻolunga, pea ʻoku ou lau ia ko e finangalo ʻo e ʻEikí.
Ko ia Naʻa ku ʻohovale lahi, ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai mo e finangalo ʻo e ʻEiki, Sapate, 22 Sune kimuʻa pea toki fai ha ʻa e ongo vaʻakau ʻi Seni Nikolasi, naʻa ku lava ʻo lau ʻi he toe vakaiʻi ki he mahina ko Sune-ko e Siasi Katolika ʻi Gironde- Fakamatala fekauʻaki mo au naʻa ne talamai ʻa e fehangahangai.
ʻOku Ko e ha ne u kole ai he taimi pe ko ia ke ʻi ai ha haʻofanga mo koe, Misa Katinale. ʻOku ʻikai ke u maʻu naʻe ʻikai maʻu ha meʻa meiate koe kimuʻa he ʻaho ko ia mo e Fakangatangata pe ʻa e tokotaha naʻa ku telefoni ki ai ʻi he kaveinga ni naʻa ne fakapapauʻi maʻu pe kiate au ʻa e meʻa tatau finangalo ʻo e ʻEikí. ʻ Kuo pau ke fakaʻapaʻapaʻi mo e meʻa kotoa pe ʻoku tau tohi pe lea ʻaki ki Ko hoʻo kaveingá ʻ okú ne kātakiʻi anga - mokomoko ia. ʻOku ou lotua koe pea ke u ʻE lelei e meʻa kotoa ʻi he loto falala. ʻOku ou fetuʻutaki mo e Rector ʻi he kaveinga ni. Te ne tali, ʻohovale ʻi heʻene ʻikai ʻai ke ʻiloʻi ha meʻa ko ha kouʻotineita ʻiate au fakatautaha. Kuo pau ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fakataha mo e ala meʻa pehē. ʻE ngata hoʻo faingataʻaʻia pea ʻoku lelei ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku iku lelei etc.ʻ
ʻOku Ko e moʻoni, ʻ i he vahaʻa ʻ o e ʻ aho 7 ʻ o ʻ Epelelí mo Sune 22 naʻá ku nofo ai ko ha meʻa naʻá ne siviʻi lahi au. kuo u toe ngaue ʻaki ha tohi fakatautaha naʻe fai kiate koe 14 ʻEpeleli 2014, ka naʻe ʻikai fakamafaiʻi au ʻe he fakangatangata ke ʻave ia. Kimui ange ai, ʻi heʻeku ʻiloʻi ko ʻeku kaunga ngaue Jaroslaw Kucharski fie mavahe mei heʻemau Fakatahaʻanga pea kuo ʻoange ki ai ha fuʻu pou taʻe ʻi ai ha talanoa fakangatangata. Kuo aʻu ʻo u fai ha tohi foʻou mo ha launga ki hoʻo Fakamaauʻanga ʻi he ʻaho 6 ʻo Sune 2014. Ka naʻe ʻikai ke Naʻe ʻikai ke toe fakangofua ke fai ia. I ʻOku fehuʻi kiate ia pe ko e ha e meʻa naʻe hoko pea mo e ʻuhinga ʻoku denunciation ai clandestine ʻo ha kulupu ʻo e parishioners (ko e foʻi moʻoni ko ia ʻoku ou maʻu e fakapapauʻi mei he Tamai ko Titiei Monget, ʻo ʻikai toe sio ki ai) naʻe lava ke ne fakatupu ha faʻahinga taufehiʻa pehe ʻo fakafofongaʻi hoʻo Vicar seniale, Jean Rouet, ʻa ia ʻoku mahino naʻa nau tui kiate kinautolu; Ko e meʻa ne u ongoʻi lolotonga ʻetau ʻinitaviu ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli, ʻo ʻikai ʻilo hono tupuʻanga, Koeʻuhi he naʻe ʻikai ke ne talamai ia. Naʻa ne Naʻe pau ke kei clandestine pe?! Mateʻi ha kiʻi meʻa siʻi ko hoku tokotaha Naʻe ʻikai ke ne fakaʻofaʻia ai pea ʻoku ʻikai pe ke u ʻilo hono ʻuhinga? I fakapipiki ʻa e ongo tohi naʻa ku fai ki Koe. Kuo fakamafaiʻi au ʻe he fakangatangata ke u fai ia, kapau Naʻa ku ʻilo ʻoku ʻaonga moʻoni). ʻOku fakaha mai kiate au, ki he ʻApikale t Naʻa ku tohi leva kia Sini Rouet pea u tohi ange ki ai: Kapau ʻoku ʻikai ʻikai feʻunga mo e Misiona Polani, ʻoku kei ʻi ai pe hoku kaunga ngaue ʻi he taiosisi ʻe lava ke ueʻi ʻi Potou kapau ʻe ʻilo ʻe hoku maʻolunga ʻoku lelei, ka ko e Kuo pau ke hoko atu ʻa e ngāue fakafaifekau ʻi Pōlaní; I Te u fakamatala maʻu pe ki heʻene fili ʻo hange ko e finangalo ʻo e ʻEiki, he ko ha taulaʻeiki fakalotu au.
ʻI he ʻOku ʻi ai ha fakamaau taʻetotonuʻ ʻi he meʻa ni, ʻo fakatatau ki hoku kaunga-saienisi, ʻoku ʻikai ke u ʻe tali maʻu pe. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou kole ai hoku Siasi, ʻa ia ʻoku tataki ʻe he kolisi ʻa e kau pisope, ʻi he fatongia ʻo e fetongi ʻo Pita, pea ʻoku ke memipa, ke maluʻi au kimuʻa ʻi he fakamaau taʻetotonu. ʻIo, ʻi heʻene hoko ko e faifekau ʻo e Siasi Diocesan naʻa ke fakakaukau naʻe ʻikai ke fai ʻe hoʻo Vicar ha fehalaaki, ʻOku ou kole atu ke mou angalelei ki he meʻa ni tukunga. Ke kamata ʻaki, kuo pau ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fakataha pea naʻe ʻikai ke u toe hohaʻa. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakatoloi pea fakangatangata ke fai ha fakamatala mo ha fekumi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē, maʻá e kakai kotoa pē ngaahi faʻahi ʻoku kau ki ai, ka naʻe ʻikai ke nau feinga ke fakamalohiʻi ha ʻIloʻi ha taha, pea tautautefito ke ʻoua naʻa fai ha ngaahi taa tuʻuaki personam ke tuku hifo ʻa e taha ʻo hange ko ia naʻe naʻe fai kiate au ʻi he ʻao ʻo hoku maʻolunga pea kiate au mei hoku tuʻunga maʻolunga ʻi muʻa ʻiate au, Monite, 23 Sune ʻi he telefoni, ʻi he taimi pe ne u fakahu ai ʻi heʻeku blog fakatautaha ha fakamatala ʻoku ui ko e: fakamatala fekauʻaki mo au ʻoku ʻoku ʻikai ke moʻoni ia. Ne u ʻave ia kia Misa Naʻe fakakaukau ʻa e Tamai ko Sini Rouet ʻoku ne fatongia ʻaki ʻeni fakamatala. Naʻá ne ʻita peá ne ʻai ke u ʻalu. ʻo hange ko hano taʻofi aofangatuku mei he Dicesus pea naʻe lea kovi ʻo kau ki heʻeku fakangatangata pea faifai pea tuʻusi ʻa e fetuʻutaki. Naʻe toe lahi ange ʻeku loto mamahi, hili ha uike ʻe hongofulu ʻo e ngaohikovia fakalaumalie fekauʻaki mo e ʻa e clandestine slanderous denunciation naʻa ne fokotuʻu ha ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ke ne ʻai ke Ko e ha te ke fie maʻu ai ke fakasiʻisiʻiʻi au ʻi muʻa ʻi he ʻeku fakatahaʻanga, ʻi he ʻao ʻo e Presbyterate, pea fakaʻosi ʻaki Ko e Siasí ʻo Fakafou ʻi he Fakamatala ʻi he peesi ʻo e nominations: ʻOku ʻikai ke u tui ki he meʻa kotoa ko ia ke kau ʻi he kau taulaʻeiki naʻe ui ki ha ngaahi ouau kehe ʻi he ʻi tuʻa he taiosisi ko hoku feituʻu. Ko e ha leva e meʻa ʻoku totonu ke u lea ʻaki ʻi he taimi Talu mei ai, mo hono ʻeke mai kiate au ʻa e meʻa ni mei he feituʻu kotoa pe. Kuo pau ke ʻOku haʻu ʻa e fakamatala meiate Koe ke fakanonga ʻa e ngaahi laumalie mo tuku hono fakatupu lauʻikoviʻi ʻi he kolo Polani ʻohovale ʻaupito pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lea ʻaki fekauʻaki mo e toenga ʻo e ngaahi meʻa. Kuo pau ke fai ʻa e fakamaau totonu pea kuo pau ke fai hoʻo fakamatala fakangata ʻa e ongoongo.
I ʻe haʻu ʻo fakaha kiate koe, Katinale mo ʻeku Tamai Pisope ʻa e meʻa ʻoku ou fakakaukau fakamatoato ki ai. ʻOku ou tui ki he ko ʻeku matapa ki he ngaue fakafaifekau ʻi he taiosisi ʻo Potou kamata ʻi he taʻu ʻe fa kuo hili pea ʻoku ou kole ke u lava ʻo Hokohoko atu ki he lōloa taha ʻe lavá. Naʻe fakangofua ʻe he ʻEikí siviʻi kimuʻa pea tau moʻui kotoa ʻi he Siasí he Taʻú ʻo e Moʻui Fakatapui, loto mo fanongonongo ʻe he Tuʻi ko Poupi François 2014/2015. ʻOku ou fekumi ko e finangalo ia ʻo e ʻOtua concretely kiate au ʻi he taiosisi. Ne u maʻu ia Naʻe fehuʻi mai mei he kamataʻanga ʻo ʻeku ngaue fakafaifekau: ʻEiki, ko e hā ʻokú Ke finangalo ke u faí. Naʻa ku haʻu he ʻaho ni kiate Kimoutolu ke fakahā ʻoku finangalo e ʻEikí ke u taha maʻu ʻEne ʻaloʻofa fakalangi ʻo fakatatau ki he meʻa naʻa Ne Naʻe pehe ki Seni Faustina. ʻE haʻu mei Polani ha Fakatupu te ne teuteuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ki he Ko ʻeku haʻele fakaʻosi mai. Ko e faingataʻa ko ʻeni naʻe koeʻuhi ke lava ʻo fakamaʻa au ʻi he ʻao ʻo ha tuʻunga foʻou ʻo ʻeku moʻui ko ha tokotaha mo ha taulaʻeiki kuo fakatapui pea koeʻuhi ke Ko ia, ko e ʻEikí, te Ne lava ʻo ngāue ʻo kiʻi lahi ange ʻi he feituʻu ko ʻeni ʻo hoku ʻOku ʻikai ke u maʻu ha meʻa. Ko ʻeku Eminence, ko e meʻa ia ʻoku hoko fakahaaʻi mai ko e moʻoni fekauʻaki mo ʻeku fononga ngāue fakafaifekau ʻi ha taʻu ʻe fā ʻi Pōtou. ʻOfa ke maʻu ʻe he ʻEikí fakamaama koe ʻi he kaveinga ni pea ʻofa ke ke ʻomi ha misiona ke hoko ko hoʻo guarantor ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻOku fehokotaki ia mo e tuʻunga fakalaumalie ʻo e Seni Sione Paula II, ʻa ia naʻa ne pehe ʻi he falelotu ʻo e ʻaloʻofa fakalangi ke Krakow ʻi he 2002: Kapau ʻoku tau fie maʻu ke mahino kiate kitautolu ʻeku Pontificate, kuo pau ke tau vakai ki he Popoaki ʻa Kalaisi naʻe fai ʻe Seni Fausi.
ʻI he Fakaʻosi, ko ha falala ʻe ua, ko ʻeku Tamai pisope: ʻi heʻeku taʻu kei siʻi pea ʻi homau Siasi ʻi he kolo naʻe ʻolunga ʻi ha leʻo lahi ki he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e Tāpanekalé ko e ʻimisi ʻo Sisuu ʻaki ʻa e tohi ko ʻeni: Sisu, ʻOku ou falala kiate Koe! Naʻe ʻosi Naʻa ne maʻu ʻa e ʻuluaki uiuiʻi ke u taulaʻeiki. Kole hono ua ʻa ia naʻe hoko ʻo fakapapauʻi ke ʻa e founga ʻo ʻeku Bac, ko ha setesi ia ʻi ʻa e fakamatala ʻa e kaunga-fokotuʻu ʻo ʻetau haʻofanga, ko e Tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua Ignacy Posadzy: ʻ ngaahi laumalie ʻi he ʻOku mole ʻa e sola!ʻ ʻOku ou falala Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū mo hono Siasí ʻa Pita ʻAposetolo. ʻOku ou falala ki heʻeku fakatahaʻanga, ko e Sosaieti ʻo Kalaisi. Pea ʻoku ou falala ʻA koe! Ko e meʻa pē ia ne u fie talaatu mo vahevahé, ʻi he ko e faingamālie ʻeni ke u fakahā ai au ʻi Ho ʻaó, Misa Katinale. ʻOku ou fakatauange ʻi heʻeku lea kiate Koe mo fakafanongo kiate koe ʻoku ke fakalakalaka lahi ange ʻi he tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí.
Ko e Tohi-Memoir ʻi he ʻAikoni ʻo e tolu Maʻoniʻoni pe ko e ʻĪmisi ʻo e ʻAloʻofa Fakalangí
Tohi fai ʻe
ʻa e Tamai Casimir Kuczaj SChr
Foaki ki he Katinale ʻi he ʻaho 3 ʻo Siulai 2014 ko ha tokoni ki he ʻ maka tuʻuʻanga ʻ ki he misiona ʻ ʻi he hoko atu ʻo e ʻ Parcours Faifekau.
ʻ Filipe, ʻilonga ʻa ia ʻoku mamata mai kiate aú, ʻokú ne mamata ki he Tamaíʻ J 14:9. ko e ʻīmisi ʻo Sīsuú ʻiloa ʻi he funga ʻo e mamani talu mei he canonization ʻo e Kau Maʻoniʻoni Faustina, fakataha mo e kiʻi kupuʻi lea ko ʻeni ʻo Sisuu, naʻe ngaohi ʻiate ia, ʻi heʻeku fakakaukau, ko e ʻAikoni ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní. ʻOku fakahaaʻi ʻe he huelo kulokula ʻ ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua mo ʻEne ngaue ʻo e maʻoniʻoni pea mo e huelo lanu pulu tea ʻ fakahaaʻi ʻ ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni mo ʻene ngaue ʻa e Fakamāʻoniʻoniʻí. Ko e Tamai Taʻengata ʻa ia ʻoku Ne Maʻu ʻa e Ngaahi Meʻa ʻo e Laka Atu ʻo hono ʻAlo naʻa ne fakaleleiʻi ʻa e mamani mo Ia pea fekauʻi mai naʻe finangalo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke foaki ʻene ʻaloʻofá ʻAikoni ko ʻeni ki he toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻi hono hisitolia ʻo e mamani. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻoku ou ala ki hoku vakai foki ki he ongoongo maʻongoʻonga mo lelei ko ʻeni ʻi heʻeku kei siʻi.
I ʻOku ou tui lahi ange, ʻo moʻui ʻaki ʻeku Siupeli koula ʻo ʻeku fetaulaki mo Sisu ʻi heʻeku ʻiloʻi kakato ʻa e Naʻe fakahaaʻi ʻe he Kalisitiane mo e ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he tohi ko ʻeni ki he Katinale. Naʻa ku siofi ʻi hoku taʻu 12 Ko e ʻĪmisi ʻo e Kalaisi ʻAloʻofa ʻi Hoku Siasí parochial ne u ongoʻi ʻoku tohoakiʻi au kia Sisu ʻi heʻeku ʻi ha ʻaho ʻe taha ko ʻene ākonga mo e taulaʻeiki. Hili ha taʻu ʻe fitu mei ai, ne u ʻiloʻi ʻokú Ne fie maʻu foki ke u hoko ko ha mēmipa ʻo e Haʻofangá Naʻe fekauʻi atu ʻe taupoʻou ʻa e funga ʻo e mamani ki he ngaue ʻa Hiki ki he fonua Pōlaní. ʻI he ngaue pontifical ʻa e Siasi Sione Paula II, ʻa ia naʻe ʻikai muʻomuʻa ʻiate au hono fakanofo Ko e fili ko ia ʻi ha ngaahi mahina siʻi, ne u lava ʻo aʻusia ʻo hange ko ia ko e maʻongoʻonga mo e angalelei ʻa hotau ʻEiki ko e ʻOtua: ko e Tamaí mo e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea, ʻoku ʻikai ngalo ʻiate au kuo teʻeki ai ke ʻi ai ha ʻimisi ʻo e ʻimisi ko ʻeni talu mei heʻeku kei siʻi ʻa ia, ʻi he fakalau atu ʻa e taimi, naʻa ne fakaʻata au ke u Fakamālohia au ʻi he loto fakapapau, ʻa ia te u fakamatalaʻí ʻuluaki.
ʻOku tau ʻOku fakahaofi ʻa e fakamalo ki he misiteli ʻo e Siasi Tolu Tahaʻi ʻOtua; ʻOku ou tui kapau naʻe ʻikai ko e ʻOtua ʻa e Ko e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní, naʻe ʻ ikai ʻ aupito lava ke fakahaofi kitautolu. Naʻe fie maʻu ʻe he hia ki he ʻOtua ko e ʻOtua ʻoku Ko e meʻa pe te ne lava ʻo fakahaofi kitautolu. Pea naʻe maʻu ʻa e founga ʻi he ʻOtua, koeʻuhi he ʻoku Ne ʻiate Ia pe ko e Tamai mo e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ia ʻe hoko ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he vahaʻa ʻo e Tamai mo ko e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní pea ko kitautolu ʻa e kakai maʻongoʻongá ʻaonga: ko e misiteli maʻongoʻonga ʻeni ʻo e ʻAloʻofa Fakalangí. ʻOku ʻikai tui ki ai ʻa e tēvoló. He ʻikai lava ke fakamoʻui ia koeʻuhí he ʻoku ʻikai tui ki he ʻa e Tolu Maʻoniʻoni ʻa ia ʻoku ʻi he taimi tatau, pe ko e mahulu hake ʻi ha toe meʻa
taimi Ko e ʻOtua moʻui mo moʻoni ʻe taha pea ʻoku ʻikai mo ha toe ʻiate Ia. Ko ia ai, ʻoku fie maʻu ke hoko ko ha Kalisitiane ke ʻamanaki lelei ki ai fakahaofi. ʻOku ʻikai ko e ʻamanaki lelei ke fakatahaʻi ʻeni Naʻe fakatahaʻi ʻe he ʻOtua mei he
kamataʻanga ... tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí. ʻI hotau tafaʻaki Ko e tolu ia ʻo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi ʻulungaanga lelei ke akoako mo tupulaki. ʻE lipooti ʻeni ʻe he taha kotoa ʻa ia naʻa ne fai tautautefito ʻi he malaʻe fakalotu ko ʻeni, pea fakalaumalie. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku tautautefito kia Sīsū Naʻa ne fakaʻamu ke fakamanatu ki hono Siasi mo e mamani kotoa ʻe he ngaahi ʻinitaviu mo e ngaahi popoaki ʻoku tala ki he Laumalie Maʻoniʻoni, Sekelitali mo e ʻAposetolo ʻo e MAMAHI FAKALANGI.
ʻEiki
ʻa e Katinale mo ʻeku Tamai pisope, pea mo kimoutolu kotoa
ʻeku ʻE kainga ʻi he faʻahinga ʻo e tangata,
ʻoku fakaʻau ke toe lahi ange ʻeku fakapapauʻi
kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha
mei he Ko e ʻ Otuá, ʻ a e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní, ʻ a ia ko e ʻ Otua moʻui mo moʻoni pē ia ʻ e taha, pe ʻi hono fakalea ʻe taha, kapau naʻe toko taha pe ʻa e ʻOtua, kae ʻikai ʻi he tolu ʻOku ʻikai ha taha, he ʻikai lava ke fakahaofi kitautolu. ʻOku Ko e meʻa ʻoku ou fie fakamatalaʻi atú,
mo e ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ko ʻeni ʻe taha: ko e Tamai mo e ʻAlo pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Ongoongolelei ʻi he setesi ko ʻeni: ʻʻOku lahi fau e meʻa ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua ʻofa ki māmani naʻá Ne Foaki Hono ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú: Ko ia ko e tangata kotoa pē ʻoku tui kiate iá ʻe ʻikai ʻauha, ka ʻokú ne te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengataʻ J 3:16n fakaha pea ʻoku ne lea ʻaki ʻeni ʻi ha founga mahino mo fakaofo. ʻ I ha potufolofola ʻ e taha, ʻ oku leaʻaki ai ia ʻ e Sīsū tonu. fakatautaha mo ʻeni ki he kakai: ʻ ko kinautolu kotoa pe ʻoku ʻE haʻu kiate au ʻa e Tamaí; pea mo e tokotaha ʻoku haʻu ki He ʻikai ke u li ia ki tuʻa ... Ki he finangalo ʻo hoku Tamai ko e tangata kotoa pe ʻoku mamata ki he ʻAlo mo tui ki he maʻu ʻa e moʻui taʻengata maʻana...ʻJ 6:37. Fanongonongo ʻi heni ʻa e ngaahi lea: ko e tangata kotoa pe ʻoku ʻ mamata ki he ʻAlo ʻ. kuo u ʻiloʻi ʻi he fakakaukau ki he ʻimisi ʻoku ou ui ngaahi hingoa kehekehe: ʻ ʻo e Huhuʻi ʻ, ʻ ʻo e ʻAloʻofa fakalangi ʻ, ʻo e Tolu Maʻoniʻoni ʻ, ʻo e Fuakava ʻe Uaʻ, ʻʻo e Maʻoniʻoniʻ, mo e ala meʻa pehē.
ʻOku kiate au fakatautaha ʻ ko e ʻimisi ʻo ʻeku ngaue ʻ mo e ʻAikoni ʻo e Evangelization foʻou. ʻOku ou tui ʻi he lea – ʻ ko ia ʻoku mamata ki he ʻAlo ʻ kuo pau ke tau fakakaukau totonu ki he Eucharist, ko e Tāpuakiʻi ʻa e Sākalamēnití, ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai ʻa e Tokotaha ʻoku fakatapuí fakaʻaliʻali ke lotu ʻa e kakai tui ʻ – kuo pau foki ke fanongo ki he meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e Kau Maʻoniʻoni Faustina ʻa ia naʻe maʻu ʻe Sisu lea ʻaki: vali ʻa e fakatata ʻoku ke sio ki ai pea tuku ke sio ki ai ʻUluaki ʻi he falelotu ʻo ho nofoʻanga pea ʻi he ʻa e mamani kotoa; ʻE fakafou ai hono maʻu ʻe he kau angahalá ʻeku ngaahi ʻaloʻofá haʻu mei hoku lotó ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofá.
ʻOku Ko Sīsū ʻi he taʻu uofolu ʻo e senituli uofulú ʻuhinga kiate kitautolu ki heʻene ngaahi folofola ʻo e Ongoongolelei ʻa ia ʻoku mahino. Ka ʻoku toe ʻuhinga foki ia ki ha ta valivali ʻo hono taa mo e ngaahi fakaʻilonga sima ʻi he e.g. Kuo pau ke hoko ʻa e mata ko e niʻihi ʻo ʻeku ngaahi holi fakamamahi ʻ, ʻ ko e ʻOku maʻu ʻe he huelo honau ʻuhinga totonu: ʻ vai ʻ ʻoku ne fakatonuhiaʻi ʻ mo e ʻ toto ʻoku ne foaki ʻa e moʻui ʻ ʻIkai ʻoku fakaʻohovale ia? Pea ʻe hanga ʻe he fakaha ko ʻeni ʻo ʻa e ʻEikí ke foaki ki he
Ko e Siasí pea ki he mamani kotoa ʻ ʻa e sepuni ke tohoakiʻi ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻo e fakamoʻui ʻi hono tupuʻanga ʻ naʻe ʻikai ko ha founga ʻoku foaki ki he faʻahinga ʻo e tangata ʻoku puke ʻuhinga ki hono fakamoʻui ia? ʻOku ou ofo ai ʻi hoku taʻu siʻisiʻi taha ʻoku ou sio ki ai mo e tangata kikite ʻo e ta valivali ko ʻeni ʻi hoku Siasi ʻo e Siasi ʻAnitoni ʻo Padua ʻi Polani. ʻI he kotoa ʻo ʻeku moʻui, kuo ne Naʻe foaki mai ʻa e ʻaloʻofa ke toe fakaʻofoʻofaʻia lahi ange ʻi he Kalaisi ko ʻeni
Sisu ʻi he ʻimisi ko ʻeni pea naʻa ku madly ʻofa ai fakamalo ki he meʻa kotoa ne u fuofua lava ʻo lau ʻo kau ki he ʻa e moʻui ʻa Seni Faustina pea tautautefito talu mei he ʻaho ʻo ʻeku Fakanofo taulaʻeiki ʻlau fakataha mo ha niʻihi tokolahi kehe ʻa e
moʻui ʻo e Seni Sione Paula II ʻ. Ko ia, ʻi he lolotonga ʻo e fika ua Tau lahi, naʻe fou atu ʻa e vaʻe ʻi he feituʻu maʻu ʻa e ʻimisi ko ʻeni ʻi he nofoʻanga ʻi he taimi ko ia Kau fafine ʻo e faʻe ʻo e ʻaloʻofa ʻi Krakow, Pea ʻoku ou tui moʻoni naʻa ne aʻusia ha ko ha meʻa ne hoko kiate au, hili ha taʻu ʻe uofulu mei ai, naʻe sio ki ai mo pehē ange, ʻ ʻOua te ke manavahē, haʻu ʻ o muimui ʻ iate au!ʻ pea naʻá ne hū ki he seminelí clandestine pehe, hange ko au hili ha taʻu ʻe tolungofulu mei ai: Sai Sīsū, ʻoku ou falala kiate Koe!
He ko e popoaki mo e ʻimisi ʻoku ʻomi ʻi he ngaue tokoni ʻo e moʻui ʻa Seni Faustina ke ʻomi ki he ʻilo ki he mamani kotoa pea hoko ko ha tepile fakaʻuli ʻo e evangelization foʻou ki he
tolú Nofotuʻi ʻo e fanongonongo ki he faʻahinga ʻo e tangata mei he Tolu Tahaʻi ʻOtua Maʻoniʻoni, ko e ʻOtua moʻui mo moʻoni, Naʻe fili ʻa e talavou ko Karol Wojty³a pea ʻave ki ʻi he lotoʻi Siasi ko e Tuʻi ko Poupi fakaʻeiʻeiki ki he
ke ko e ʻAposetolo ʻo e ʻAloʻofa Fakalangí. ʻOku ne maʻu ia ʻiloʻi ʻe he kakai, ʻi he taimi ʻo e fakatapui ʻo e ʻOku ʻi ai ʻa e hingoa ko ʻeni ʻi Krakow ʻi ʻAokosi 2002, lolotonga ʻene fononga fakaʻosi ki hono fonua tupuʻangá. Kapau te tau Naʻa ne pehe, ʻoku fie maʻu ke mahino kiate au ʻeku Pontificate, ko e Pontificate ʻo Sione Paula II. ʻo ne pehē, ʻe fie maʻu ke ofeʻi mo fakalaulauloto ki he Pōpoaki ʻa Kalaisi naʻe hāʻele maí ʻi Seni Faustina. Kuo ʻOsi ʻene fuofua encyclical ʻ Redemptor hominis ʻ ʻi he Huhuʻi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, Sīsū Kalaisi, pulusi ʻi he ʻAho ʻo e Seni Casimir Maʻasi 4, 1979, tuku hoku loto ʻi he uouangataha malohi fakalaumalie mo ia mo ʻene pontificate ʻi heʻene kei siʻi
mo e ʻi heʻeku ʻilo ko ʻene encyclical hono ua naʻe ʻ Dives ʻi miséricordia ʻ ʻo e ʻaho 30 ʻo Novema 1980-ʻi he ʻ Aloʻofa Fakaʻotuá, naʻe mahinoʻi ai kiate au ko hono tuʻunga fakalaumālié ʻo e taulaʻeiki, ʻo e pisope pea mo e tuʻi, naʻe ʻO hange pe ko au mei heʻeku kei siʻi ki he Fakaʻilonga ʻo e tolu maʻoniʻoni-ù ko e ʻimisi ʻo e Huhuʻí. Hili ia ne u maʻu ʻa e fakapapauʻi ʻo e meʻa ne u mateʻi, ʻo ʻene ngaue maʻuʻanga moʻui moʻui
lolotonga e ʻa e tau mo ʻene maʻulotu ʻi he falelotu ʻa ia Naʻe fakaʻaliʻali ʻa e ʻAikoni ko ʻeni ʻi he taimi kotoa ko ʻeni pea aʻu mai ki he ʻahó ni. Mei he ʻAló ki he Tamaí, mei he Tamaí ki he ʻAló pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoni ʻoku fakalāngilangiʻi
ʻikai ha tuku ʻene ngaahi folofola mo e ngaahi ngaue ʻo e moʻui. Ko e fika tolú ʻE lava pe ke encyclical ʻeni: ʻ Dominum et vivificantem ʻ ʻo e ʻaho 18 ʻo Me 1986. Ko hono moʻoni ʻe fie maʻu ʻe ha taha ʻuluaki fanongo ki he Tamai, hili ʻa e Foha pea fakaʻosi ʻaki ʻa e Laumalie. Ko e ʻuluaki ʻi he Tamai, ko hono ua ʻi he ʻAlo pea ko e fika tolu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE ʻuhingamalie ange ia, ʻo fakatatau ki he ngaahi faitoʻo ʻoku ʻiloʻi. Ka ʻi he taimi ʻoku tau maheni ai mo e ʻimisi ko ʻeni ʻoku tau fai ʻo hange ko ia naʻa ne fai ʻi he Siasi ko Sione Paula II. Ko e fakavaʻe ʻo hono tuʻunga fakalaumalie mo ʻene pontificate, ʻi heʻeku Kuo u ʻosi fakatokangaʻi ia ʻi he kamataʻanga ʻo e ʻesei ko ʻeni, ʻo lau ʻene ngaahi lea pe ʻaʻana mei hono fakaʻosi fononga ki Polani. Ko ʻene ʻaʻahi fakaʻosi ʻi Falanise kia Lotesi ko ko ha fakaʻilonga foki kiate au fekauʻaki mo ʻene piety Naʻe toʻo ʻe Meleane mo hono moto episcopal ʻ Totus Tuus ʻ ʻo e Tohi ʻa Seni Luisi Grignon
mei he Montfort: ʻ mei he mateaki moʻoni ki he Kaingalotu Taupoʻou ko Mele.ʻ
ʻI he ʻi he teuteu ki he taʻu toputapu naʻa ne fai ʻa e meʻa tatau pe Meimei: Mei he ʻAlo ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni ki he Tamai Taʻengata, ke fakafiefiaʻi ʻa e Incarnation ʻo e folofola ʻi he mama ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní. Pea ʻi he nofotuʻi hono tolú Naʻa ne faleʻi kimautolu ke fakaleleiʻi ʻemau sio ki he ʻAlo ʻoku ʻa e ʻimisi haohaoa ʻo e Tamai ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni. Fakaleleiʻi hoʻo ongo Ko ha vakai ki he ... ʻE siʻi ha meʻa ʻe lea ʻaki ʻi hotau tafaʻaki, vakai ki ha ʻimisi, ka ʻoku lau ʻeni ki ha tokolahi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ke falala kiate ia ʻi he founga ko ʻeni ko ha ko e ʻOtua moʻoni pe, ʻi ha kakai fakalangi ʻe toko tolu, ki he lahi taha ko ʻeni Tolu Maʻoniʻoni, ʻo pehe ʻi he loto fakatokilalo: Sisu, kuo u Falala kiate Koe! ʻOku ʻi he setesi ko ʻeni ʻa e uho ʻo e Tuí, ʻAmanaki Leleí mo e ʻOfa Faka-Kalaisí. ʻOku Ko e ha hono ʻuhinga, naʻe fehuʻi ange ʻe Sisu kia Seni Faustina ʻoku ʻoku toe fokotuʻutuʻu foki mo e fua lotu ko ʻeni ʻi he ʻimisi ko ʻeni kuo pau ke ne tohoakiʻi mai ʻa e ngaahi laumalie mo e laumalie kiate Ia. loto ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻi he biaie ʻo honau mata. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he fetalanoaʻaki ko ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo e ʻAló mo e Tamaí ko hai ʻokú ne foaki e moʻui taʻengatá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e sakalameniti makehe ko ʻeni, ʻa ia ʻoku teʻeki ai, neongo ʻa e meʻa kotoa pe, Ko e hā ʻ oku fai ʻ i he māmaní ʻ aki ʻ a e ngaahi tohi ʻ o e ngaahi lotú mo e ngaahi popoaki ʻoku ʻave kae tautautefito ki he ʻ le Petit Journal ʻ ʻo Seni Faustina, ʻoku teʻeki ai ke mahino kakato mo mahino kakato. ʻOku ʻikai ko e sākalamēnití, ʻio, sai; ka ko ha Tokoni ʻi he tafaʻaki ki ʻolunga ʻ ko ha fakatapui ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ki he ʻaloʻofa fakalangi ʻ, ʻe he Pontiff Loma lahi, ʻa ia ʻoku fakangofua he taimi ni ke ui ʻa e Kau Maʻoniʻoni ʻi ha kiʻi taimi nounou hili ʻene mavahe ʻo e mamani ko ʻeni, ʻoku ʻikai totonu ke fakatukupaaʻi kitautolu ʻe he meʻa ni pea ko ʻeku Hange ko ia, siʻi ngaahi kaungameʻa Kalisitiane pe ʻikai, te u pehe, ʻo ʻikai fie tokotaha ʻoku loto mamahi: Kapau te ke
Ngaahi ʻaho mālōlo Te mou hoko ko e kau Kalisitiane! Te mou hoko kotoa ko ha kau Kalisitiane pe Te u pehe, ʻ he ʻikai ke ke ʻi ai ʻ, ʻi heʻeku fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa Marlaux, ʻi he tuʻunga fakalaumalie ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻi he nofotuʻi hono tolu.
ʻOtua ko e tokotaha naʻa ne faʻu ʻa e ngaue ʻo e ngaahi lea ʻoku lea ʻaki pea fakahā fakataha mo e ngaahi fakaʻilongá ʻa ia ʻoku foaki kakato ʻi he Folofola Toputapu ngaahi sīpingá. Te u feinga ke talaatu ha meʻa ʻoku ke Kuo teʻeki ai ke u fanongo kimuʻa, ko hono fakamatalaʻi ʻo e ʻImisi mo e tohi naʻe foaki ki he faʻahinga ʻo e tangata ʻi he taimi ko hai ʻa e fakaʻosi.
kuo
u maʻu ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he ʻimisi ko
ʻeni mo e tohi ko ʻeni pea te u fakamatalaʻi mai ia
kiate au ʻ aki ʻ a e fakalaulauloto fakataha mo koe ki he
Folofola ʻ a e ʻ Otuá. Sipinga ʻo hotau konisenisi, ko
e ʻuluaki feituʻu mo monūʻia ʻ a ia ko e
Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní fie maʻu
ke falala ki he fakapulipuli fakaʻeiʻeiki pea ʻi ai,
ʻaʻaku mo ʻaʻau, ki he faʻahinga kotoa ʻo
e tangata. Koeʻuhi kuo pau ke ke fetuʻutaki foki mo e
ngaahi mamahi ʻa Kalaisi, kimuʻa pea toki taau ke
fakamoʻoniʻi, ko e meʻa ne u aʻusia foki kimuʻa
pea u toki lava ʻo fakahaaʻi au ʻaki ha malohi ʻo
e Laumalie, kuo pau ke u fakakaukau he taimi ni pea kamata ʻaki
Tuku kiate Ia ʻa e Faʻe ʻa e ʻEiki ko ʻeni
ke ke fakakaukau pea moʻuiʻ ʻa ia ko Sisu Kalaisi!
Naʻa ne naʻa ne faʻeleʻi kotoa kitautolu ʻi
he mamahi ʻo Hono loto Immaculate Conception ki ha ikuʻanga
foʻou ʻi he taimi ʻoku fakahā ai hono nāunaú
mo ia ʻo hono ʻAlo talu mei he Laumalie ʻo e naunau,
ko e Laumalie ʻo e ʻOtua ʻi heʻene fuofua ʻi
he mamani: ko ia naʻa ne Naʻe fanongonongo ʻ fonu ʻi
he ʻaloʻofa ʻ ko e taupoʻou ʻi he ʻangelo
mo e ʻ monuʻia ʻ ko e ʻFaʻē ʻa e
ʻEikíʻ fai ʻe Elizabeth, ko e Taupoʻou mo e faʻe
monuʻia ʻo e meʻa lilo maʻongoʻonga ko ʻeni
ʻa ia ko e Huhuʻí mo e ʻAloʻofá. Fekauʻaki
mo e fakamaau totonú, ʻoku taha pē ʻa e Huhuʻí
pea taha pē Ko e Fakamaau Totonú pē naʻá Ne fakahokó.
SISU NAʻE FAKAHOKO ʻE KALAISI ʻA E MĀʻONIʻONI KOTOA PĒ
PEA ʻOKU LAVA KE MAʻU ʻA E ʻALOʻOFA FAKALANG
Prologue.
Seni Tomasi Aquinas ʻi hono taimi ʻi he fehuʻi ʻo e tui Naʻe fakaʻilo ʻe Kalisitiane ia ki he Siasí ko ha ʻ toketa fakaeʻangelo ʻ. Naʻa ne ʻilo ko e ʻE lava ke Credo ha ngaahi fakamatala lahi ange. Ko e fakakaukau ʻeni ʻoku ou fie tokanga taha ki aí. ʻI he faingamalie ko ʻeni ke fie maʻu ke toe loloto ange mo e kau laukonga ʻa e kakano ʻo e popoaki ʻoku ʻave ki he faʻahinga ʻo e tangata ʻe ʻa e tuʻunga ʻo e Seni Faustina.
Ko ʻeni ʻa e ʻa e ngaahi lea ʻa Seni Tomasi: "ʻoku tau maʻu lelei ʻi he ngaahi fakamatala (ʻo e tui) ko ha ngaue ʻoku feʻunga mo e Tamai ko e ʻa e fakatupu; pea ko e meʻa tatau pe, ko ha ngaue ʻo e ngaue ʻoku taau mo e Laumalie Maʻoniʻoni, ʻKuo Ne folofola mai. ʻe he Prophètes. Ko ia ai, ʻ i he lotolotonga ʻ o e ngaahi kupu ko ení kuo pau ke fokotuʻu foki ha ngaue ʻoku feʻunga mo e ʻAlo ʻi hono faka-ʻOtua." 1. Thomas Aquinas, Summa Theologica t. III p. 27, Les pulusinga du Cerf, Palesi 2007
Ko ʻeni setesi ko ha kamataʻanga ia ʻo e fekumi loloto ʻo e Folofola Toputapu, ʻi hotau kuonga ʻo e evangelization foʻou, Feituʻu ʻoku tau ʻi aí. ʻOku ou ʻamanakike maʻu ʻa e tokoni ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni naʻe lea ʻo fakafou ʻi he ʻOku ʻuluaki hoko ʻa ekikite peatoki hoko mai ʻa e kau ʻAposetolo pea ke hoko ko ʻene kiʻi meʻangāue ʻi he ngāué ni Naʻe ueʻi fakalaumalie ʻa e ngaahi meʻa fakalotu ʻe he canonization ʻo e Tāpuakiʻi ʻa Sione Paula II.
Fakatatau ki he Seni Sione Paula II: ʻ he ʻikai lava ʻe he teolosia fakangatangata ki hono fakatolonga e ngaahi koloa ʻo e tokāteliné maʻu mei he kuohili. ʻOku totonu ke feinga ke mahino mo fakahaaʻi e tuí ʻi ha founga pehē ʻe lava ke tali ia ʻi heʻetau founga pē ʻatautolú lolotonga ke fakakaukau mo lea ʻ. Sione Paula II. Ko ʻeku tohi ti méditation, pulusinga du Rocher Jean-Paul Bertrand Altitude, 2004, ki he Ko e pulusinga faka-Falanisee. p.71.
Hange ko Naʻe tohi ʻe Seni Tomasi Aquinas, ʻa ia naʻa ku lea ʻaki ʻi he kamataʻanga ʻo ʻetau fakakaukau, ʻoku ou tui ki ʻa e maama ʻo e tui, ʻa ia naʻe toe ui foki ʻe he tui, ko e ʻKo e Fakaʻilonga ʻo e Kau ʻAposetoloʻ, ʻe lava ke ne tokangaʻi ka ʻoku kei ʻi ai pe ha taha
fakamatala Hoko atu fekauʻaki mo Sisu ʻo Nasaleti: ko ia ʻeni: ʻ ʻi ʻa e ngaue ʻa Sione Papitaiso, naʻa Ne fakahoko ʻa e fakamaau totonu kotoa pe.ʻ Taha te ne fokotuʻu ia ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa fakamisiteli: ʻ naʻa ne toʻo kakano ʻo e taupoʻou ko Mele pea hoko
Tangata -pea -ʻ naʻa ne faingataʻaʻia ʻi he malumalu ʻo Ponitusi Pailato ʻ. Ko ia Maʻu ʻa e Laumalie ki he Tamai mo e Laumalie Kau Maʻoniʻoni: ko e taha ʻo e hoko ko e tupuʻanga mo e taha ke lea ʻo fakafou ʻi he kau palofita, ʻe toe hoko foki ia ko ha maʻá e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻe ʻfakahokoʻ ʻo e fakamaau totonu kotoa pe ʻ. ʻE kei lava pe ke hoko ʻa e ngaahi fakamatala kehe ko ia ko hono kumi ha feituʻu ʻi he tui fakalotu ko ha kaveinga ia ʻoku tau ʻOua naʻa tau ʻalu ki heni. Ka ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi, ʻi he maloloo, pea lau ʻa e fakakaukau ʻo e tui fakalotu scholasticism, ʻa ia naʻe ʻave ʻe Seni Tomasi ki meimei haohaoa.
Kau Maʻoniʻoni Naʻe fakamahinoʻi totonu ʻe Tomasi Aquinas ko ha ngaue ʻoku taau mo e ʻAlo ʻi hono fakalangi kuo pau ke ʻi he ngaahi tefito ʻo e tui, ʻo hange ko ia ʻoku hoko ki he Tamaí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ʻoku ʻikai ha taha kiate ia, neongo naʻe ʻikai ke ne teitei masiva Naʻe ʻikai ke ʻohake ʻe Wilderists, tautautefito ki he Dominicans, ʻOku hange kiate au ʻa e fehuʻi ko ʻeni ʻi he hisitolia. Kimuʻa ʻi he lahi fau e ngaahi palopalema ʻi hotau kuonga ki he ko e Siasi ʻokú ne moʻui ʻaki ha ʻahiʻahiʻi lahi ʻo e tuí Katolika.
ʻI he ʻi heʻeku hoko ko ha taulaʻeiki fakalotu, ʻoku ou fie maʻu, kimuʻa he taʻu ʻo e Moʻui Fakatapui ke tali ʻa e tukupa ko ʻeni ʻi he ʻaloʻofa ʻo e ʻOtua mo e malohi ʻo e Laumalie Maʻoniʻoni. Kuo u ʻosi maʻu ia fakahoko lolotonga e taʻu ʻo e tui ʻi he lea fakafonua ʻa e faʻee, Faka-Pōlani; ʻOku ou fie fai ia he taimi ni ʻi he lea faka-Falanisee. Ko e ʻEikí Naʻa ne ʻai ke u faʻeleʻi ʻi Polani pea nofo ai ʻi he ʻuluaki taʻu ʻe 30 hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, hili hono ui au ke u ʻa e misiona ki he ngaahi vaʻakau ʻi muli, Kuo ne ʻai ke u nofo ʻi Falanise ʻi ha meimei taʻu ʻe tolungofulu ma tolu.
Kau Maʻoniʻoni Naʻe tanaki atu ʻe Tomasi, ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e ngaahi fakamatala ki he tui fakalotu, ʻeni foki fekauʻaki mo e tapuakiʻi ʻo e sakalameniti ʻi ha faʻahinga founga (ko ʻeku ongo ʻeni), ʻoku ʻikai evoke ʻa e tui fakalotu ko ʻeni kae ʻikai ko e kautaha. Ko ʻene fakakaukau ʻeni ki he kaveinga: ʻ ko e ʻOku ʻomi ʻe he sakalameniti ʻo e Eucharist ha faingataʻa makehe, ʻo lahi ange ia ʻi he ngaahi meʻa lahi. Ko ia ai ʻoku totonu ke tau faʻu ha fakamatala makehe fekauʻaki mo ia. Ko ia ai ʻoku hange ʻoku ʻikai ʻikai ngata pe ʻi he lahi ʻo e
Ngaahi Fakamatalá ʻoku feʻunga ia ʻ. 2. ngaue naʻe fakamatalaʻi p. 27 hili ʻeni ʻOku ʻiloa ia ʻi he ngaahi fakatupu ko ʻeni ʻi he tafaʻaki ko ʻeni: ʻ Tantum ergo ʻ hange ko ʻeni mo ʻene fakalakalaka kotoa pe ʻa ia ʻi Falanisee ʻoku lau maʻuloto ʻi he vahaʻa ʻo e laukonga hono ua mo e
Ko e Ongoongoleleí Naʻe ui ʻa e Sapate ʻo e Christi ʻ he taimi ni ʻ ko e fakamamahi ʻo e sakalameniti monuʻia ʻo e sino mo ʻo e taʻataʻa ʻo Kalaisi. ʻOku lea ʻa Toketa Angelique ʻo kau ki he ngaahi tefito ʻo e tui Katolika mo kinautolu naʻe pehe ʻi he Tui fakalotu, lolotonga hono fakafiefiaʻi ʻo e Eucharist Sapate. Ko e taimi ʻoku ke faʻa sio ai, ko ʻeku vakai fakalukufua ʻeni, pea ʻoku tau fuʻu fakavavevave ʻo tau ʻOsi fie maʻu ʻa e homelies nounou taha ʻe lava pea Ko e tui fakalotu ʻoku tau faʻa filí ʻoku ʻikai ko e tokotaha ia ʻo Nicaea-Konisitenitinoupolo ʻo hange ko ia ʻoku hoko maʻu pe ʻi he Polani, e.g. ʻe lava ke fai ʻe ha taha ʻa e fehuʻi: ko e ha e meʻa ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa Tanaki atu ha ngaahi fakamatala lahi ange ke lau maʻuloto? Mamani ʻo e ʻaho ni ʻoku ʻikai fie maʻu ia. Fefe kapau naʻe Ko hono fehangahangai?
ʻIkai totonu ke tau ʻuluaki feongoongoi mo e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻikai ko ha kakai, naʻa mo e taimi ʻo e sacrosanct temokalati. ʻOku ne fie maʻu ke ʻohofi mo puleʻi e meʻa kotoa pe ʻi he fakaʻaongaʻi e naivety fakanatula ʻo e tangata angahalaʻia ʻa ia ʻoku ne fakaʻohovaleʻi ia pea ʻoku ne faʻa ʻohovale ʻi heʻene taʻetokanga ʻI he kaveinga mamafa mo fakamalo ko e hohaʻa fakahangatonu mei he antropological, fakakaukau fakafilosefa, phisic, totonu mo e metaphisic, pea hokohoko atu ʻi he ngaahi fehuʻi fakaeangamaʻa mo fakalotu. ʻIkai ʻoku tau sio ko e Naʻe fokotuʻu ʻe he temokalati ʻa e ʻ sauce kotoa pe ʻ mo ʻ fie hoko ko e kuini ʻo e meʻa kotoa pe pea ʻi he fakamole kotoa pe ʻ, ʻoku liliu lahi
vave ʻi totalitarian fakamoʻulaloa?! Ko e meʻa ia naʻa ne fakaʻaiʻai Ko ʻetau ngaue ki he fekumi fakalotu, ke feau e faingataʻa fakafepaki ki he laka ko ʻeni ki he paganism fakaonoponi ʻa ia ʻoku ne fafangaʻi ʻa e sensations ʻo e faʻahinga fakatauele kotoa pe ke ʻUluaki mata kae kui kapau ʻe hokohoko atu ʻetau talangofua ki ai ʻo ʻikai tali ʻaki e fakafepaki mo e ngaue faʻa fakakaukau ʻi he ngaahi feituʻu kotoa pe, pea mo e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke fakalotu ai.
ʻOku Ko e meʻa ʻoku ou fie fai heni ko e lea maʻa fai ha fakamatala ʻo e ʻamanaki lelei kuo nofo ʻiate au talu mei ʻeku kei siʻi mo ʻeku kei siʻi ʻi hoku fonua tupuʻanga ko Polani. Pea ʻo aʻu mai ki hoku taʻu motuʻá, ʻi hoku taʻu ʻo e kakai lalahi kuo nau ʻosi lea ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakaʻilonga ʻo e taʻu motuʻa pea faifai pea teuteu ke fai ha fakamatala ki he potufolofola ko ʻeni fakamāmani ki he Tupuʻanga ʻo e kakai kotoa pē pea ki he Huhuʻí Fakaʻofoʻofa, ʻi he ngaahi meʻa kehe, ʻo hoku laumalie ʻa e meʻa ʻoku ou ʻamanaki ki ai toutou fakahoko ʻa e fua lotu ko ʻeni: Sisu, ʻOku ou falala kiate Koe! ʻA ia ʻoku ne ʻomi au he taimi ni ki vakai ofi ange ki he tefito kuo fili ki he ako ko ʻeni mo kimoutolu, ko ʻeku tokotaha laukonga ko e ʻEiki tonu pe Naʻa ke fili ki he momeniti ko ʻeni pea ki he feituʻu ko ʻeni ʻoku ke kumi, ke lea kiate koe, mei hono fofonga ki he ho telinga pea tautautefito mei hono loto ki he meʻa ʻoku ne fie maʻu fai ʻa e meʻa tatau.
ʻ Toʻo ʻo au-ʻoku pehe ʻe Sisu Kalaisi-hoko ko ʻeku kau akonga, he ʻoku ou ʻOku ou angavaivai mo loto fakatōkilalo, pea te mou maʻu ʻa e fiemālié.ʻ Moʻunga 11, 29. ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie ke ako fekauʻaki mo Kalaisi ʻi he ʻa e ako ko ʻeni, pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakakuongamuʻa ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa, Ka ʻe ʻi ai foki, te ke ʻohovale, ʻe hoku kaungameʻa, ʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa ongoongo kuo teʻeki ai ke ke fanongo ai, neongo kapau ʻoku ke es, mahalo ko ha Katinale. Ko e Katinale tofu pe ia ʻa ia naʻe fili tonu pē ʻe Sīsū ke Lau ʻa e meʻa ʻoku ou tohi heni mo e taimi ni ʻi ha feituʻu ʻi he mamani ko ʻeni ʻi Siulai 2014. Naʻa ne loto ki ai ke maʻu au ʻi he haʻofanga pea naʻa ne fili pe ʻe ia ʻa e ʻaho ʻo ʻa e katoanga ʻo Seni Tomasi. ʻOku ʻikai ko e taha kuo tau ʻosi maʻu ʻoku ʻasi ai. ʻIkai, ko e moʻui ʻa Sīsū, ko e ʻAposetoló, taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, mahalo ʻo lahi ange ia ʻi he niʻihi kehé Taimi ʻa e pule ʻo kinautolu kotoa pe ʻoku veiveiua. Ko e Hā ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e ʻaloʻofa fakalangi. Sāpate Ua ʻo e Toetuʻú, fokotuʻu – ʻo hange ko e fie talanoa ʻa Sisu mo ha taupoʻou faingofua Hélène Kowalska – fai ʻe Seni Sione Paula II ʻi he taʻu toputapu
ʻi he taimi ʻi he Sāpate tatau pē naʻá ne fakahā ai ko ha tokotaha Māʻoniʻoni ia. Pea Vakai! Hili ha taʻu ʻe hongofulu ma fa mei ai ʻi he ʻaho 27 ʻo ʻEpeleli naʻe ʻi he ʻao ʻo ha kakai ʻe lauimiliona mo e funga ʻo e māmaní ʻe he ngaahi tokoni fakamītiá
kupu
pea naʻe fakaha ʻe Poupi Falanisisi ha tokotaha Maʻoniʻoni.
Pea ʻoku pehe foki mo Kae fakaʻohovale ange, kuo teʻeki
ai ke hoko ʻeni. kimuʻa ʻi he ʻao ʻo ʻene
collaborator faivelenga mo fetongi ʻo aʻu ki he tuʻunga
ʻo e Vicar ʻo Kalaisi ʻi he ʻi he taimi ni ko e
venerable Pope malolo.
Naʻa ne Fakaʻosi, kuo pau ke u laka atu ki muʻa pea feinga ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻo e fakamatala foʻou ko ʻeni fekauʻaki mo Sisu mo e Naʻe fokotuʻu mai ʻe Credo ia, pea te u pehe pe ʻiate au, mei he taʻu 2000; I kuo pau ke pehe,
ʻoku Talu mei ai, mo e ʻikai ke u poleʻi ke liliu ʻa e kakano ʻo ʻeku lotu ka ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻo Tui, naʻa ku fai ia ʻaki ʻeku tohi ki he Tuʻi ko Poupi a Tohi fekauʻaki mo e kaveingá ni. Mahalo ʻe lava ʻe he Katinale ʻo kumi
niʻihi mavahe ʻi he taimi ʻo ʻene ʻaʻahi ki Loma, Mahalo ʻoku ʻi he ʻakaivi, kapau he ʻikai ke tau liʻaki ʻa e ngaahi tohi ʻi ha kapa veve ʻi he kautaha fakaʻeiʻeiki. Ko ia ko ʻeku ʻOku totonu ke angamaheni ʻaki ʻa e tohi ʻa e taulaʻeiki fakalotu ʻI ha feituʻu, ko ia? ʻOku ʻikai ke u fie ʻilo. ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻoku ʻi ai hoku fatongia. Naʻe fakamalohiʻi ʻeni fakalelei kae malohi kiate au ʻi he ʻaho 19 ʻo Tisema 2012, ʻo hange ko e taimi ni naʻe fakamalohiʻi au ke tohi ʻa e tohi ako loloa ko ʻeni ki heʻeku Tamai Pisope mo Katinale. Talu mei he ʻaho ko iá ʻi heʻeku lotu ʻo e tui fakalotu, ʻoku ou fakahoko fakatautaha ia, ʻOku ou faʻa talanoa ki ai he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku ngaahi fetalanoaʻaki fakalaumalie mo Kau Kalisitiane mo e niʻihi kehe, ʻi he taimi ʻoku tukunga mo ha kaveinga, ko ʻeku ʻuhinga ki he kaveinga ʻo e Popoaki ʻo e ʻaloʻofa fakalangi ʻo fakatatau ki Seni Faustina mo fakatatau ki Seni Sione Paula II. ʻI hoku
ngaue tukuʻuta foki, ʻi he homilies ʻi he taimi ʻoku evoked ai ʻa e Siasi. Soni-Pepitise, ʻoku ou hu leva ki he loloto ʻo e ʻilo fekauʻaki mo e ʻimisi ʻo e Siasi Tolu Tahaʻi ʻOtuá. Naʻe ʻomi ʻe Rublev ʻene tatau ʻo e meʻa ni misiteli lahi ʻo e tui faka-Kalisitiane pea ʻoku fakaʻaliʻali ʻi he mei-pedium ʻo e ʻolita maʻolunga ʻi he Siasi mei Seni ʻEulalie ki Pōtou. Ka naʻe fai ia ʻe Sīsū lelei ange.
I ngaahi fakamatala ʻuluaki ʻo e tokanga makehe ki he meʻa ni momeniti ʻi he moʻui ʻa Sisuu ʻi Heʻene kole Sini-Pepitise ke fai kiate ia ha lelei lolotonga ʻene ʻinitaviu mo ia ʻi he kauvai ʻo Soatani: ʻSisu, haʻu mei Kaleli, ʻasi ʻi he matafanga ʻo Soatani, pea ʻoku haʻu ia kia Sione ke ne papitaiso. Naʻe loto ʻa Sione ke taʻofi ia pea ne pehe: "ko au ʻoku fie maʻu ke u ngaohi au papitaiso ʻiate koe, pea ke haʻu kiate au!" Ka naʻe tali ange ʻe Sisu kiate ia, "ʻI he taimi ko ia, Tuku ke u fai ia; Ko e founga ʻeni kuo pau ke tau fakahoko haohaoa ʻa e meʻa ʻoku totonu." Ko ia ʻoku mavahe ai ʻa Sione mei ai fai ʻ. Moʻunga 3:13-17 Sapate, Liturgical text fakaʻofisiale, fakahoko ʻe Piea Jounel, Desclée-Mame, Palesi 1981 p. 515
ʻOku ou vete pea naʻe ʻi ai foki mo ha taimi naʻa ku ʻohovale lahi ange ai makehe mei he vahaʻa ʻo e ʻAloʻi mo e Pekia ʻa ʻetau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ʻi he ngaue ʻo e tui ʻa e tokotaha takitaha Sapate ʻoku ʻikai ke tau toe tuʻu, naʻa mo ha ʻi ha kiʻi momeniti nounou ʻi heʻene moʻui kakato mo fakakakato ʻa e Foha ʻo e Tangata, ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtua. ʻI he faifai pea u ʻiloʻi mo fakakaukau ʻi he fofonga ʻo Kalaisi ʻo e ʻAloʻofa, ta valivali fakatatau ki hono finangalo naʻe fakahaaʻi ki he Seni Faustina ʻi he ʻaho 22 ʻo Fepueli 1922 ʻi he nofoʻanga ʻo Plock, naʻa ku maʻu ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻilo lahi ange ki he Tokotaha naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá.
I fehuʻi ange, ʻ ʻEiki Sisu, ʻoku ou falala ki he Ko koe ʻ. Kae ʻai ke u ʻilo lahi ange ki hoʻo meʻa lilo ʻaki loloto. Fakahā mai, ʻe anga fēfē haʻaku lea fekauʻaki mo ho huhuʻí? ki he kakai ʻo e tangata koeʻuhi ke nau lava ʻo maʻu ʻa e meʻa tatau falala pea tali hoʻo ʻaloʻofá. ʻOku mahino kiate au he taimi ni tautautefito ange ʻi he talanoa fekauʻaki mo e ʻaloʻofa mo e He ʻikai ke tau lea ʻo kau ki he fakamaau totonu ke tukunoaʻi ʻa e ngaue naʻe fakahoko fakalangi ʻo fakafou ʻi he tokotaha fakalangi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.
ʻI he lau e ngaue ʻa Seni Tomasi Aquinas, ko hono ʻ fakakatoa ʻ Naʻa ku ʻiloʻi, ko e meʻa naʻa ku ʻosi tohi ʻi ʻolunga pea naʻa ku toʻo ha fili ke fai e fakatotolo ko ʻeni pea ʻoange ki hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he
faʻahinga ʻo e tangatá pea ʻi he Siasí ʻa ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou foki ki he fili ʻo e ʻaho ʻo e Seni Tōmasi, ʻoku faʻa ui he taimi ʻe niʻihi ko e taʻetuí. ʻOku naʻe toe fakaʻata foki ai ʻa e Katinale ke ʻoua naʻa tui ki ha faʻahinga muimuiʻi ke Tohi ko ʻeni-Memoir mo e
kotoa ʻene meʻa ʻi loto. Ka ʻoku ou ʻamanaki pe te ne fai ia ki he ʻakauni. ʻi heʻene ngaahi fili fekauʻaki mo au pea te u lava leva ʻo tokoniʻi ia ʻi heʻene ngaue naʻe ui ko e: ʻThe Springboard for Missionʻ, Hili ʻeku maʻu ʻa e fiefia ʻi heʻeku kau ʻi hoku lelei ange ʻi he ngaue kimuʻa: ʻ taʻu ʻe fa ʻo e Fononga Fakafaifekau. ʻSīsū, kuó u falala kiate Koe!ʻ ʻOku ou fokotuʻu malohi ki he kotoa ʻo e mamani, tatau ai pe pe ko e tui ʻe taha pe ʻikai, ʻoku ʻikai ke ne totongi ha meʻa pea ʻ Te ne lava ʻo ʻomi ha meʻa lahi ʻ. Tau vakai ki he meʻa ʻoku talamai ʻe Tomasi ʻ incredulous ʻ. Naʻe tafuluʻi ia ʻ e Sīsū? ki heʻene ngaahi lea bizarre mo e fakaʻilonga ofo: ʻ ʻikai, He ʻikai ke u tui au ki ai.ʻ Mo Sisu ʻa e ʻikai ke toe ʻi ai ha ʻOku malava maʻu pe ʻa e lea mo e toʻonga fakakaukau, koeʻuhi he ʻoku tau pea naʻá Ne fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē koeʻuhí ko hotau fakamoʻuí. Ko e taimi ʻeni ki he ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Tamai Taʻengata pea ko ia ʻ ki he kamata ʻa e mamani kotoa ʻi Seni Tomasi: ʻoua naʻa ke ʻIkai incredulous ka ke tui. ʻKo hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua!ʻ ʻUluakí, ʻSīsū, ʻoku ou falala kiate Koe!ʻ ʻOku moʻoni ne hili e folofola ʻa Sīsuú: Monūʻia ʻa ia naʻe ʻikai mamata mo tuí. Ka ko ʻeni ʻOku ou tui ʻoku tokosiʻi pe; mo hono ʻuhingá ʻIkai aʻu ki he taʻu ni 1922 ʻi he taimi ʻi he mei heʻene ngaahi lea fakamisiteli mo Sisita Faustina naʻa ne foaki kiate ia, pea fakafou ʻiate ia ki he Siasí fakakātoa ʻEne ngaahi fekau: ke ngaohi ha tatau ʻo Ia pea liuliunga ʻi he lahi taha ʻe lava ʻi he mamani, pea mo e taimi naʻa Ne talaʻofa ai ke tokanga ki ai ʻaki lipooti ki he tokotaha kotoa pē ʻoku fie sio kiate Ia kimuʻa peá Ne foki mai ʻi he nāunau ʻo ʻene Tamaí.
I lea mei he meʻa kuo u aʻusia pea ʻoku ʻikai ke u kole ki ha taha ke tui mai kiate au ʻa e kui ko ʻeni ka ke feinga pe ke ke aʻusia ia ʻiate koe pe. ʻOku siʻisiʻi ange pea siʻisiʻi ange siʻisiʻi ange processions mo e sakalameniti monuʻia:
Sitepu ʻa e kakai ʻi he ʻofa ʻoku fokotuʻu atu. Ko e ha leva hono ʻuhinga ʻikai ke aʻusia ʻa e popoaki mo e ʻimisi ko ʻeni ʻoku fie maʻu pea foaki ʻe Ia. Naʻa ne ʻiloʻi kimuʻa ʻa e lahi ʻo e ʻe ʻohofi ʻe he ngaahi ʻimisi ʻo e faʻahinga kotoa pe ʻa e Tangata ki he crusaders ko ʻeni ʻo e Nofotuʻi. Mamata ʻi he ʻakapulu pea ʻoua naʻa ke feinga ke sio ki he ngaahi ʻimisi ʻoku tau Naʻe pehe ʻe he maʻoniʻoni pea ʻi he taimi pe ko ia ko e toʻu tangata ʻo e kuitangata mo Grannies ʻalu ʻo liʻaki ia ki he fetongi ʻaki e ha? ʻOkú ke ʻiloʻi e talí, sio ki ho lokí; ʻikai moʻoni ha feituʻu moʻo Sisu pe maʻa e taupoʻou monuʻia?, pe ki ha tokotaha Maʻoniʻoni mo pehe.. ʻOku lauiafe mo lauiafe ʻi he ʻOku palaki ʻa e TV pe ʻi hoʻo komipiutá. ʻOku ou talaatu fokotuʻu ʻa e ʻimisi mo e popoaki ko ʻeni pea kuo pau ke u feinga ke Fakalotoʻi mamalie ka ko e moʻoni ki hoʻo lelei. I ʻOku ou tui pau mo ha niʻihi tokolahi kehe. I ʻiloʻi ko e ʻAikoni
Makehe ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní ʻ oku foaki ʻ i he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻa ia ʻoku ʻiate ia pe fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Folofola kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi he Kāingalotú Ngaahi Folofolá pea ʻi he Kotoa ʻo e Tukufakaholo ʻo e
Ko e Siasí mo ʻene Magisterium. Pea mo e fakakaukau ʻa e meʻa naʻe hoko ʻalu atu ki Soatani ʻa ia ʻoku ui ko e Papitaiso ʻo Naʻe ʻai ʻe Sīsū ke meimei taʻeʻilo ʻa e Tohí kotoa ʻo e Levitiko, ʻo manatuʻi ha niʻihi tokosiʻi pe ngaahi kupuʻi lea malohi hange ko e: Ke ke maʻoniʻoni, he ʻoku ou māʻoniʻoni - ʻoku folofola ʻe he ʻEikí. ʻI he taʻu ʻe 50 kuohili, naʻe Naʻe manatuʻi ʻe he fakataha alelea Vatikani hono ua ko e kau Kalisitiane kotoa pe ʻoku ui ki he māʻoniʻoní. Ka ko e ha hono ʻuhinga fuʻu tokosiʻi ʻaupito ʻoku nau fakamaʻoniʻoniʻi kinautolu pea kapau ko ha sipinga ʻI he famili Kalisitiane, ʻoku ʻi ai maʻu pe ha Makehe mei he vete mali?
Naʻa ne ʻOku faingataʻa lahi ke mahino ʻa e meʻa ʻoku ʻOku fie maʻu ʻe he fakamaau totonú mo e māʻoniʻoní ʻa e tangatá mo e fefiné mei he Tolu-tahaʻi -ʻOtua Maʻoniʻoni pea foaki ʻi he taimi tatau taimi ʻi heʻene hoko ko ha meʻafoaki ʻa e ʻOtua ʻi he Laumalie. Ko e Meʻafoaki ko ʻEní ʻoku ʻIkai ʻiloʻi pe siʻisiʻi hono ʻiloʻí. ʻOku ʻi ai ha fiekaia ki he fakamaau totonú ʻI he feituʻu kotoa pe.
Ko e Fakahā ʻe he Tamai Taʻengatá ʻa ʻEne ʻaloʻofá, naʻe fakahoko ʻe he ʻAlo ʻa e maʻoniʻoni kotoa pe pea foaki ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni ʻa hono ʻofa faka-Kalaisi, ko e founga ʻeni ʻoku ou tui ai ki he ʻOtua ʻe taha ʻi he Kakai ʻe toko tolu ke ngāue ʻi he fakatupú mo e huhuʻí ʻo e faʻahinga ʻo e tangata. Ko ʻetau ako ʻi hono fakahoko ʻo e fakamaau totonú ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi ʻokú Ne fie maʻu ai ke hoko ko ha ngāue tokoni ki he evangelization foʻou. ʻOfa ke maʻu ʻe he ʻEikí ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻaloʻofá ke tau fakahoko ʻa e ngāué ni ki Hono lea ʻi he tui, ʻamanaki lelei mo e ʻofa faka-Kalaisi.
Fai ʻe ʻa e ngaue tokoni ʻa Sini Batiste. Ko e vahe ʻuluaki ʻeni ʻo ʻetau fakatotolo. Ko hai ia? Founga hono teuteuʻi ia ʻe he ʻOtuá ki hono misiona? Ko e hā ʻ a e ngāue tokoni naʻá ne fai kia Sīsuú ʻo Nasaleti? ʻOku hoko nai ʻene mate fakamaʻata ko ha fanongonongo ʻo e holi ʻa e Misaia? ?
Sisu Kalaisi kuo ne fakahoko ʻa e fakamaau totonu kotoa pe. Ko e tefitoʻi vahe ʻeni ʻo ʻetau ako. Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he Fuakava Motuʻá. Ko e Ngaahi talaʻofa faka-Misaia ʻoku ʻomi ʻo fakafou ʻi he kau ʻāngeló mo e kau palōfitá. Ko e Incarnation ʻo e Huhuʻi mo ʻEne Ngāue ʻo e Huhuʻí. Naʻá Ne haʻu ʻi he vaí, ʻi he toto pea ʻi he Laumalie. Papitaisó mo e Misitelí ʻa Sisu Kalaisi. Tui ʻa ia ko hono ikunaʻi ʻo e mamani.
Sisu , ʻOku ou falala kiate Koe! T El se ra le tr ois ième e t vahe fakaʻosi ʻo ʻetau pr ése nt ati o n. ʻOku ss ʻe he m ʻa e mama ʻo Kalaisi naʻe foaki ki he m o nde d a ns ʻa e vi e ngaahi d e la s ainte Faʻa tau tine. ʻE lava nai ke tau dec rypt lʻi c ko e taha ʻo Kalaisi mo e huelo ʻo ʻene tangai Co eur?
Ko e Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he Tuʻi ko Sione Paula II ʻa e hisitolia ʻo faʻahinga ʻo e tangata. Naʻá ne fakaʻilongaʻi e moʻui ʻa ha tokolahi mamani mo au. ʻOku ou kole ange ke ne tokoniʻi au ʻi he ngāué ni ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá pea mo hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié. Ko ʻEne Kuo akoʻi lahi au ʻe he moʻuí mo ʻene ngāué kae tautautefito ki he meʻa kuó ne ʻomi ki he Siasí fekauʻaki mo e ʻAloʻofa Fakalangí, ʻi he fetuʻutaki mo e Seni Faustina Kowalska, ʻa ia naʻa ne beatified ʻi he 1993 pea toki tatanaki ʻi he taʻu toputapu
2000. Naʻa ne tali mai ki heʻeku kole ke tapuakiʻi ʻa e toTUS TUUS Association ʻi he ʻaho6 ʻo ʻAokosi1996 pea fokotuʻu ʻi he ʻaho 1 ʻo Novema ʻoe taʻu ʻi Roubaix; ka ko hono fai ʻo e fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo hono 50 fakamanatu ʻo hono fakanofo taulaʻeiki.
Fakatatau ki he tapuakiʻi ʻo Sione Paula II: ʻ ʻoku ʻikai ʻikai lava ke fakangatangata pē ki hono fakatolonga ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga ʻo e tokateline naʻe maʻu mei he kuo hili. ʻOku totonu ke ne feinga ke mahino kiate ia pea ke fakahaaʻi ʻa e tui ʻa ʻa ia ʻoku lava ketali ʻi heʻetau founga fakakaukau mo e lea.ʻ Sione Paula II. Ko ʻeku tohi fakalaulauloto, pulusinga du Rocher Jean-Paul Bertrand Altitude, 2004, ki he pulusinga faka-Falanisee. p.71.
He poupouʻi ʻene pontificate pea ke kau ʻi heʻene ngaue tukuʻuta ke malangaʻi ʻa e Ongoongolelei ʻo Sisu Kalaisi naʻe haʻu ʻa e kautaha ko ʻeni ʻi Falanise ʻi he vahaʻa ʻoe ʻaho 6 ʻo ʻAokosi mo e1 Novema 1996. Naʻa ne palomesi te ne lotua ia lolotonga ʻene
ʻAʻahi mei he fonualoto ʻo seni Lui Malia Grignon ti Montfort. Ko e evangelization ko ha leitmotif ia ʻo e kautaha ko ʻeni ʻo e faivelenga, kau ai ʻa e Kuo fakangofua ʻe hefakataha alelea ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo Lille, Monsignor Jean VILNET ʻihetatau taʻu 1996. Naʻa ku nofo ʻi he taiosisi ʻo Lille: Roubaix – Lille-Dunkerque-Roubaix ʻi he vahaʻa ʻo e 1982 mo e 1998, Taʻu ʻe hongofulu ma ono ʻo e moʻui ʻoku fakaʻofoʻofa taha. Hili ha taʻu ʻe ua ʻi he taiosisi ʻo Autun 1998-2000 pea taʻu ʻe 10 ʻi he Abscon-Escaudain ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 2000 mo e 2010 ʻo aʻu ki he Sepitema ke u ʻi Potou talu mei ai.
Ko e STATUTES ʻo e kautaha Katolika T O T U S U U U U
Fanongonongo tupuʻanga:
ʻOtua Ko kitautolu pe te tau lava ʻo foaki ʻa e tui moʻui, ka te tau lava ʻo foaki ʻetau fakamoʻoni. Ko e ʻOtuá pē te Ne lava ʻo ʻomi ha ʻamanaki lelei mālohí, Ka ʻ e lava ke tau ʻ oange ki hotau fanga tokouá ʻ ae loto - falala. Ko e ʻOtuá pē te Ne lava ʻo foaki ʻa e ʻofá
moʻoni Ka ʻe lava ke tau ako ke feʻofaʻaki. Ko e ʻOtuá pē te Ne lava ʻo foaki ʻa e melinó ki he māmaní, ka te tau lava ʻo tūtuuʻi uouangataha mo e concord. Ko e ʻOtuá pē te Ne lava ʻo foaki ʻa e loto-to mo e mālohí, ka te tau lava ʻo poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku hingá. ʻOtua pe ko e hala mo e moʻoni pe ia, ka te tau lava fakahā kinautolu ki he niʻihi kehé. Ko e ʻOtuá pē ʻa e māmá taʻengata, ka te tau lava ʻo ʻai ke ulo ia ʻi he fofonga ʻo e kau tangata. Ko e ʻOtua pe ʻa e toetuʻu mo e moʻui, ka ʻoku tau Tau fakafoki muʻa ki he niʻihi kehé ʻa e holi ke moʻuí. ʻOtua pe ʻoku feʻunga maʻana, ka naʻa Ne fie maʻu ʻetau tokoni.
Ko e Ngaahi Taumuʻá:
1/ Ngaue ki ha talangofua lelei ange ʻa e kau Kalisitiane ki he Magistè re ʻo e Siasi pea mo e Tuʻi ko Poupi.
2/kumi Fua ʻaki tataki malohi mo e tuʻunga totonu Kalisitiane tuʻu maʻu ʻi he fakalaulauloto ki he Tohi Tapu Maʻoniʻoni, ʻo e Akonaki ʻa e Siasi pea mo e ngaahi tohi ʻa e Tuʻi ko Poupi. 3/ Ako ʻa e loto-toʻa ke moʻui ʻaki ha tui ʻa ha taha ʻi ha māmani faingataʻa mo fakaʻilongaʻi ʻi he talatalakehe, taʻetui, ngaahi ʻahiʻahi ngaahi lotu fakalotu, ngaahi naunau mo e ala meʻa pehe.
4/ Hoko ko ha feituʻu ʻo e moʻui fetuʻutaki:
fekauʻaki mo e ʻOtua ʻi he lotu fakatautaha mo fakakolo, liturgical mo e ala meʻa pehe.
fekauʻaki mo e niʻihi kehe ʻi he ngaahi ʻulungaanga ʻo e fakaʻapaʻapa, tokanga, ngaue tokoni mo e ala meʻa pehe.
fekauʻaki mo kita ʻi he matala ʻo e ʻulungāanga mo e ngaahi talēniti ʻo e lotó, potó mo e sino.
Ko e Ngaahi tukupā ʻa e kāingalotú:
1/ Lotu ki he ʻOtuá ʻi he taukapo ʻa e Taupoʻou Monūʻiá Mele, M e re ʻo e ʻaloʻofa, ʻoku ʻOku toe fakafoki ʻa e tangata mo e ngaue ʻo e fakatupu ki he Tupuʻanga. 2/lotua ʻa e Tuʻi ko Poupi, ko ʻetau pisope mo ʻa e Siasí; kole ki he ʻEikí ha ngaahi ngāue foʻou kau taulaʻeiki, tui fakalotu mo e kau faifekau.
3/ ʻI he kau lelei ʻa e Eucharist Maʻoniʻoni, ke maʻu ʻiloʻi ʻa e ʻofa ʻa Kalaisi ki he tangata pea, ʻi he Ngaahi feilaulaú, kau ʻi he ngaahi koloa taʻe hano tatau ʻo e ʻofá pea mo e ngaahi mamahi ʻoku maʻu ʻe he faʻē ʻa Sīsuú foaki ki he ʻEikí ki hono fakamoʻui ʻo e fāmili ʻo e tangatá.
4/ Ke fakalāngilangiʻi mo hū kia Kalaisi ʻi he Sākalamēniti Monūʻiá, ʻa e Meʻaʻofa Maʻongoʻongaʻo e Tuí, ʻa ia ko e ʻOtua, ko e Tamaí, foaki Hono ʻAló ki he tangatá ke fakamoʻui.
5/ Ke moʻui ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua, ke ʻiloʻi ʻoku fānau ʻa e ʻOtuá, faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻo e Ongoongoleleí, ngāue ʻI hono ʻulungaanga pe ʻoʻona, ke fengaueʻaki mo e fakafetaʻi ki he ʻOtua, anga fakakaumeʻa ki he ngaue ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo fai faivelenga ʻa e finangalo ʻo e ʻ Otuá.
TOTUS TUUS E NGAAHI PULEʻI ʻO E LOTO HIKISIA! TOTUS TUUS EGO ʻA MALIA!
FEKUMI TOHI TAPU FEKAUʻAKI MO E KAVEINGA ʻ O E FAKAMAAU TOTONU FAKAʻOTUÁ
Fai ʻe ʻa e ngaue tokoni ʻa Sini Batiste. Ko e vahe ʻuluaki ʻeni ʻo ʻetau fakatotolo. Ko hai ia? Founga hono teuteuʻi ia ʻe he ʻOtuá ki hono misiona? Ko e hā ʻ a e ngāue tokoni naʻá ne fai kia Sīsuú ʻo Nasaleti? ʻOku hoko nai ʻene mate fakamaʻata ko ha fanongonongo ʻo e holi ʻa e Misaia? ?
Sisu Kalaisi kuo ne fakahoko ʻa e fakamaau totonu kotoa pe. Ko e tefitoʻi vahe ʻeni ʻo ʻetau ako. Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he Fuakava Motuʻá. Ko e Ngaahi talaʻofa faka-Misaia ʻoku ʻomi ʻo fakafou ʻi he kau ʻāngeló mo e kau palōfitá. Ko e Incarnation ʻo e Huhuʻi pea mo ʻene ngāue ʻo e huhuʻí. Naʻá Ne haʻu ʻi he vaí, ʻi he toto pea ʻi he Laumalie. Papitaisó mo e Misitelí ʻa Sisu Kalaisi. Tui ʻa ia ko hono ikunaʻi ʻo e mamani.
Sisu ʻOku ou falala kiate Koe! Ko e fika tolú mo e fakaʻosí ʻeni Vahe ʻo ʻetau fakamatala. Ko e pōpoaki ʻa Kalaisí ʻoku ʻomí ki he mamani ʻi he moʻui fakamisiteli ʻa Seni Faustina. Te tau lava fefe puʻaki ʻa e fakaʻilonga ʻo Kalaisi ʻaki ʻa e huelo ʻoku haʻu mei hono loto? Ko e evangelization foʻou ko Lele lelei. Tau hoko muʻa ko ha kau faʻa fakalelei.
Vahe I.
Ko e ʻoku maʻu ʻa e palōfita ko Malakaí ʻi he Tohi Tapú ko e fakaʻosí ia ʻi he Ko e Fuakava Motuʻá. ʻOku fakaha ʻi heʻene Tohi ʻa e haʻele mai ʻo e Misaia mo hono hingoa kimuʻa. ʻOku Talaʻofa Mai ʻa e Tohí ni ʻo e ongoongo maʻongoʻonga ʻo e
feilaulau foʻou, ʻa ia ʻe maʻu ai ʻe he ʻOtua ʻa e naunau ʻoku taau mo hono ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ko Sione Papitaiso ko ha memipa ia ʻo e ʻo e kakai maʻongoʻonga pea naʻe ofi ʻaupito ia ki he Kalaisi, he ʻoku folofola ʻa e ʻEiki ʻo kau kiate ia, "ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi foha ʻo e fefine naʻe ʻikai ke ne maʻu ha taha maʻolunga ange "moʻunga 11,11.ngaue ʻoku fakamatalaʻi p. 37
Ko e ko e maʻongoʻonga taha ʻi he kakai tangata naʻe fāʻeleʻi ʻi he kakai fefiné, ko Sione Papitaiso ʻe ʻi ai ha ngaue tokoni ke fai ki he Misaia kuo talaʻofa mai ʻi he kotoa ʻo e Kaumatuʻa Fuakava: ʻe hoko ia ke papitaiso ia ʻi he vai ʻo Soatani ʻi he taimi Te na fakatou fakamoleki ha taʻu ʻe tolungofulu ʻi he kuonga ʻo e tangata. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Seni Luke ko e Evangelist ia ʻi he konga ʻuluaki ʻo ʻene fuofua tohi ke fai ha fakamatala ki ai ʻi he tonu taha ʻe lava. Maʻa Kalaisi Sīsū pea pehe kia Sione Papitaiso ʻa e ngaahi talanoa ʻo e fakataʻeʻaongaʻi pea ʻoku fakamatalaʻi ʻa e ʻaloʻi ʻo e Taha mo e Tokotaha ʻi ha founga mahino. Ko Sione Papitaiso ko e ʻo e hako taulaʻeiki ʻo e taulaʻeiki lahi ko ʻElone, ko e tokoua ʻo Moïse. ʻI he tafaʻaki ʻo ʻene tamai ko Sakalia ʻi heʻene faʻe ko ʻIlisapeti. Ko ia ko ʻene ngāue tokoni ke teuteú ʻa e ngaahi hala ki he Fakamoʻui ʻo e mamani ʻi he kotoa ʻo e lotu ki he ʻOtua
kotoa ʻi he hisitolia ʻo e kakai ʻIsileli ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua ʻomi mei he nofo popula mo e mamahi ʻi he fonua ʻo ʻIsipite. Ko e ʻUluaki Fuakava ʻa e ʻOtuá mo Hono Kakaí ofi ki Sinaï Moʻunga mo e meʻaʻofa ʻo e
Fono ʻe ʻuluaki fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi tohi kole ʻi he lotu ʻi he teniti ʻo e fakataha lolotonga e kolosi ʻi he toafa pea ʻi he ngaahi potu kuo fili ʻe he ʻOtuá ki aí, ki muʻa pea toki hoko iá ʻi he Temipale ʻo Selusalemá ko e lakanga taulaʻeikí ko e fokotuʻutuʻu ʻo fakatatau ki he meʻa naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ki he Kakai ʻo ʻIsilelí ʻi he Levitiko.
Ko Hono Fakahā ʻo e ʻAloʻí naʻe ngaohi ia ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí kia Sakalaia ʻi he Temipale ko ʻení ʻo Selusalema ʻi he mahina ʻe ono kimuʻa ʻi he ʻangelo tatau pe ʻe ʻomi kia Mele, ko e Taupoʻou Monuʻia ʻi Nasaleti ʻi he Kaleli. ʻOku fai ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene pōpoakí
lea ʻaki ki he taulaʻeiki lahi leʻoleʻo ko ʻene lotu naʻe Ko e talí; hono uaifi ʻiate ia pe pea ʻi ʻe ʻoange ʻe hono taʻu motuʻa ha foha kiate ia: kuo pau ke ne fakahingoa ia ko Sione talu mei ʻ ʻOku foaki ʻe he ʻOtua ʻa e ʻaloʻofa ʻ. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻangelo kimuʻa ʻi hono misiona ke ui ki he fakaului ʻo e ngaahi foha ʻo ʻIsilelí mo teuteu ki he ko e ʻEiki ʻo ha kakai haohaoa; Ko e Laumālié mo e ʻoku toe fakatupu ʻe he malohi ʻo e palofita ʻa e ke lava ʻe ha taha ʻo mamata ki he meʻa kotoa ʻoku maʻu ʻe he Fuakava Motuʻa teuteuʻi ʻe he kau palōfita maʻongoʻongá maʻá e fakalelei ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtua mo e faʻahinga ʻo e tangata ʻe lava ke hoko aʻusia ʻi he felotoi foʻou mo e Taʻengata ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe he ʻEiki ko Sīsuú ʻi he
ʻeni setesi: ʻKuo ngaue ʻa e fono mo e kau palofita ʻo aʻu kia Sione; koeʻuhi ko ia ʻoku mamahi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua fetaʻaki pea ko ha kakai fekeʻikeʻi ia ʻoku nau hu ki ai ʻ. fakapapauʻi ʻoku Ev. Naʻa ne ʻOku toe fakaha foki ʻe fakafonu ʻa Sione Papitaiso ʻaki ʻa e Laumalie Kuo ʻosi ʻa e kau maʻoniʻoni mei he manava.
Kuo ʻe kikiteʻi ʻe heʻene tamai ko Sakalaia ʻa hono ʻaloʻi ʻi he fanau ʻa e ngaahi meʻa ʻe fakahoko ʻi he ngaahi tapa ʻo e Soatani hili ha taʻu ʻe tolungofulu mei ai: te ke fakaʻilo ki he kakai ʻa e Fakamoʻui ʻe fakahoko ʻaki hano fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá fakafetaʻi ki he ʻaloʻofa ʻa hotau ʻOtuá. Ko ʻeni kikiteʻi heni ʻe Sakalaia ʻa e ʻaloʻofa fakalangí ʻoku tau maʻu ia ʻi he popoaki ʻa Kalaisi kuo foaki ki he mamani pea ki he Siasí ʻi he Moʻuí
ngaahi ʻo Seni Faustina. ʻ ʻOku hopo hake ʻa e laʻaa ʻi ʻolunga ʻoku ʻaʻahi mai ke fakamaama ʻa kinautolu ʻoku nofo ʻi he fakapoʻulí pea ʻi he fakapoʻuli ʻo e maté ke tataki atu ʻa kinautolu ki ko e hala ʻo e melino ʻ ko Sisu Kalaisi ʻa ia ʻE fakahā ʻe Sione Papitaiso ʻa e ʻi aí mo e ngāué ʻVakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne toʻo atu ʻa e angahalá ʻo e mamaniʻ.
Ko e Naʻe ʻi ai ha misiona ʻo e Kau Taulaʻeiki Lahi ʻo e Fuakava Motuʻá ke toʻo ʻa e ngaahi angahala ʻa e Kakai ʻo ʻIsilelí ʻe he ngaahi feilaulau ʻo e fanga monumanu naʻe foaki, ʻa ia ko hono toto ke lilingi hifo mo ʻave ʻi he ʻao ʻo e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻi he māʻoniʻoní kau maʻoniʻoni. Kimuʻa pea tamateʻi, naʻe ʻ maʻu ʻ ʻa e ngaahi angahala ʻi he fakamalohi Nima mo e vete hia naʻe fai ʻi he huafa ʻo e kau angahala ʻe he taulaʻeiki lahi. Naʻe fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá e ngaahi angahalá koeʻuhí naʻe tui ʻa e taulaʻeikí mo e kakaí ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻ a ia naʻa nau fokotuʻu ʻ a e ngaahi tokonaki fakalotu ko ení.
ʻOku tui ki he kahaʻu ʻLami ʻa e ʻOtuaʻ ʻa ia naʻa ne foaki ʻ ha ola lelei ʻ ki he ngaahi feilaulau ko ʻeni ʻi he finangalo ʻo e ʻOtua ke fakahaaʻi ʻene ʻaloʻofa kiate kinautolu kotoa pe ʻoku tui kiate Ia pea talangofua kiate kinautolu ʻokú Ne maʻú Maʻuʻanga Fakamatala
hange ko kau palōfitá, kau taulaʻeikí mo e ngaahi tuʻí. Kau palōfita ʻe niʻihi ko ha kau taulaʻeiki foki, pea ko Sione Papitaiso naʻe ʻa e fakaʻosi mo e maʻongoʻonga taha ʻiate kinautolu ʻi he taimi tatau pe mo fakafofonga ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangata – ko e lahi taha
kau tangatá fanauʻi ʻi he kakai fefiné – hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí Sīsū ʻi he Ongoongoleleí. Ko e Taulaʻeiki Lahí mo e fakafofonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻe he ngaue tokoni naʻe tomuʻa mamata ki ai ʻa e Mafimafi Fakalangi ki he Lami ʻa ʻE maʻu ʻe he ʻOtuá pea toʻo kiate Ia ʻa e angahala ʻa e māmaní koeʻuhí toʻo ia pea fakalelei ki ai ʻaki ʻene misiteli taʻe-hano-mele: ko ʻene ʻE fakaava ʻa e holi mo ʻEne Pekia ʻi he kolosi mo ʻEne Toetuʻu he ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau maʻu ʻa e tuí ko e tupuʻanga ʻo e fakatonuhiá mo e fakatonuhiá huhuʻí.
ʻOku tau tau hoko atu e kaveinga ko ʻeni ʻo Sione Papitaiso ko ʻene moʻui mo hono misiona, kuo ʻosi fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻoku fekauʻaki mo Sisu Kalaisi pea Ko ʻEne ngāue ke fakatonuhiaʻí: Kuó Ne fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē. ʻOku Ko e tefitoʻi kaveinga ʻo e fakaʻaliʻali ko ʻeni.
Vahe II.
ʻa e ʻOku ou paongataʻa ʻi he ngaahi moʻoni ʻoku ou maʻu valokiʻi kimuʻa. Sociologists mo e kau faiongoongo mahalo he ʻikai ke nau ʻiloʻi pe ko hai ʻa e ʻEiki naʻa nau fie ngāue: He ʻikai te ke lava ʻo tauhi ha ʻEiki ʻe toko ua ko Sīsū ʻi he Ongoongolelei pea ʻoku Ne fakamatalaʻi hono ʻuhinga! ʻOku tau fai e ngaahi filí tatau ai pe pe ʻoku tau saiʻia ai pe ʻikai pea ʻoku tau ʻi he ngaue ʻa e ongo Trinities ko ʻeni ʻa ia naʻa ku lave ki ai ʻi he vahe ki muʻá ʻa ia ʻoku tau ʻi he ngāue ai ʻa Lusifaá. ʻOku poto mo paongataʻa koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau tukulolo lau ʻa e meʻa ko ia; Ko e ʻuhinga ia ne u tohi aí: Mahalo pe ʻoku ʻikai ke nau ʻai ke nau vahefonua. ʻE lava pē ke fai loto fiemalie pea aʻu ʻo fakamoʻoni
vaitafé mo e ika ... Naʻe ʻiate kimautolu ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa pea naʻe ʻikai vaitafe mo e ika ... Naʻe ʻiate kimautolu ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa pea naʻe ʻikai ha ʻuhila kae ʻoua kuo hoko hoku taʻu 18 ʻo hange ko ia kuo u ʻosi maʻu Lipooti. ʻIkai ha TV; ʻaho pe ʻe taha Ko e letio naʻe ngaue mo e puha ʻuhila. Naʻe ʻi ai nai ha ongoongo? ʻIkai ʻaupito! Naʻe lahi e fakamatala ʻa e kakai ʻi heʻenau feʻiloaki siʻi ange ha meʻa! ʻOku ʻi he kolo ʻa e ʻalunga ki he foʻi fakakaukau pe ʻe taha ʻoku ikuna. Ha Taha ʻOku tohi ʻe he tohi, ʻoku ʻi fe ha meʻa mo e tokotaha kotoa pe ʻi ai lea mei he pongipongí ʻo aʻu ki he efiafí ʻo toe Foaki. ʻOku fakahoko ʻa e kakaʻi ʻo e fakakaukau ʻa e kakai taʻe Tau fehuʻia ha faʻahinga meʻa pe ʻi he foʻi lea fakaʻofisiale pe ʻikai fakamafaiʻi. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ko ʻene ngaue pea ʻoku fakatau lelei. ʻOku fakahoko ʻe he ngaahi fakaʻilonga ʻo e haʻofanga ha fatongia ki he niʻihi kehe pea ʻoku tau fiefia ʻi he vaʻinga ʻo e fufuuʻi-mo e-fekumi ki he vaeua- moʻoni ʻi heʻetau fakalotoʻi ʻa e tokotaha kotoa pe ʻoku ne ʻOku ʻikai pea he ʻikai ke ʻi ai ha taimi pe ʻi he KO E FEITUʻU ʻOKU ʻI AI ʻA E MOʻONI MAKEHE. ʻOku lelei e natula ʻo e tangatá mateuteu ke maluʻi kinautolu mei he sham ko ʻeni Fakalukufua. Ko e Natula ʻo e ʻOtuá mo e Natula ʻo e Tangatá ʻoku ʻikai ke nau ʻi he tuʻunga tatau ʻo e moʻuí. Ko hai au ʻOku ke ʻi ai pea ʻoku ʻikai ke ke lea ʻaki ʻi heʻene ngaahi ʻinitaviu mystics ʻOtua ko e Tamai kia Seni Katalina ʻo Siena, ko e patroness ʻo ʻIulope mo e toko nima kehe: Seni Benedict, Seni Sili, Seni Mefotiasi, Seni Bridget mo Seni ʻEita Sitani. Ko e natula ʻo e Tupuʻangá ʻoku mahulu atu ia ʻi he tangata kotoa pē ko iá ʻOku lava ke fakakaukau ka ʻoku mahulu hake ia ʻi he meʻa kotoa pe Fakanatula pe. ʻOku fakatupu ʻa e meʻa pulipulia maʻa e kau ʻangelo mo e ke hū fakataha ʻa e tangatá mo Ia ʻi he Fuakava pea ʻi he fetuʻutaki. Ko Lusifā mo hono kau muimuí ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻāngeló ʻOku ʻikai maʻu ʻe he kau angatuʻu mo e kau tangata kovi ha faingamalie ki he mamani ʻa ia ʻoku ui ko e: ʻAloʻofa pe Langi; pe hange ko e ʻa e Ongoongolelei: ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtua, ko e Puleʻanga ʻo e Langi ... I vahevahe he taimi ni ʻeku ngaahi ʻilo mo e meʻa ne u aʻusia ʻi he maama fakakakano ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku ou ʻi aí; Te Ne hāʻele mai Taimi ke vahevahe ai "ko e konga faka-Kalisitiane ʻo ʻeku ʻiloʻanga ". Ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá: moʻoní, ʻOku maʻu ʻe he fakaʻofoʻofa mo e lelei ʻi he mamani fakanatula ʻenau ngaahi tali ʻI he Mamani Pulipulia: Tui, ʻAmanaki Lelei mo e ʻofa faka-Kalaisi. ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻi he mamani fakanatula mahuʻinga: ʻoku ui kinautolu ko e ngaahi ʻulungāanga lelei. Mālohí, fakamaau totonú, fakatokanga mo e anga fakamaʻumaʻu pe fakafeʻunga pē. Ko hotau ʻulungāangá moʻui mei he ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga pe disintegrates ko ʻeni. ʻOku ʻikai ke tau maʻu Naʻe ʻikai fakanatula ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo hange ko e fanga monumanu. ʻOku tau maʻu ʻa e tauʻataina ke ʻalu ʻi he hala totonu Fakahinohino ki he haohaoá. ʻOku ʻuhinga ʻa e tangata ki he Ko Hono fatongia ke hoko ko e ʻatamai poto. Ka ʻoku kafo ʻa e natula ʻo e tangata! ʻOkú ne fie maʻu ʻa e ʻaloʻofa mo e ʻaloʻofa taukakapa ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pe ʻo ʻene moʻui. Tau nofo heni Kei ʻi he moʻuí mo e ʻaloʻofa fakanatulá ʻa e niʻihi kehe. ʻOku ʻikai teitei tuʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻi he hala ʻo e natula; ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku langa ia ʻi he ngaahi ʻulungaanga fakanatula ʻo hono Ngaahi meʻa fakaofo.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha tangata au-4
Naʻa ne ʻOku hokosia ʻa e taimi kuo pau ke toʻo ai ʻa e "ko ha tangata au" fai ha fakamatala ki he ngaahi meʻa pau; Ko e ʻOku makehe ʻa e tangata mo e taʻu motuʻa mo e sutrout ʻi he kamata ke fakahaaʻi ʻe he toʻu tupu ha meʻa lahi ange ʻIkai ngata aí; ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangata; ʻOku tau talanoa he ʻahó ni ʻa e fakalilifu ʻo e toʻonga fakahomosekisuale mo e lesbianity, mahalo ko e lea hono ua ko ʻeni siʻisiʻi ange hono fakaʻaongaʻi ka ʻoku tau ʻiloʻi lelei mei he meʻa ʻoku ʻOku fekauʻaki ia mo e. Naʻe forges foki ʻe ha foʻi fakakaukau ʻe taha ha hala ʻi he ʻOku ʻikai ke ʻikai maʻu ʻa e feituʻu mo e ambiguities ko ʻeni kae ʻoua kuo ʻa e ngaahi tuʻunga maʻolunga taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga fakafonua; ʻa e ʻa e ngaahi lea ʻo e Tohi Tapu ʻi he ngaahi ngaue fakalielia ʻo e faʻahinga ʻoku fakangaloʻi pe fakatangaʻi. Naʻa ku tohi "ngaahi ngaue" pea naʻe ʻikai ke u tohi "ngaahi ngaue" kakai"! He ʻikai lava ke fakamāuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe ha taha ka ko e ʻOtua pe. Kiate au, ʻoku pehe ʻe he fakamau ko e ʻEiki ko e ʻOtua. Ka ʻoku ne fakamauʻi foki kitautolu koeʻuhi pe ko e Ngaahi ngaue ʻoku kamata maʻu pe ʻi he fakakaukau mo e taimi ʻe niʻihi liliu ki he ngaahi lea. Ko e taimi te tau vahevahe ai fekauʻaki mo e moʻui Kalisitiane, ʻe ha mai ʻa e ngaue ʻo e fakatomala ko ko ha sitepu mahuʻinga ki hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá: ʻOku ou vete ki he ʻOtua Māfimafí pea kiate kimoutolu ko hoku ngaahi tokoua kuo u faiangahala ʻi he fakakaukau ʻi he lea mo e taʻe fai ha meʻa ... ʻOku ou fakamālō ki he ʻEikí ʻi heʻeku hoko ko e konga ʻo e Fāmilí Lahi. ʻOku ʻi ai hoku ngaahi tuongaʻane ʻe toko fā mo e tuofāfine ʻe toko tolu. Ko e ʻOku moʻoni ʻa e tangata mo e fefine, makehe mei he ʻeku ongomatuʻa: ko e tangata mo e fefine, naʻa ne fakafeʻiloaki ia kiate au ʻi ha founga angamaheni. ʻOku tau ako ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻi he ʻaho kotoa pe. ʻOku ʻikai ke tatau ke hoko ko ha tangata pe fefine; ʻa e meʻa tatau ngeia ka ʻoku ʻikai ko e moʻoni tatau! ʻOku tau fie maʻu Fakaʻauha e moʻoni ko ʻení ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa ʻi ʻa e hisitolia ʻo e faʻahinga ʻo e tangata. Kuo teʻeki ai ke ʻi ai ha paiolosii ʻikai lahi ha meʻa ke fai ki ai; ʻOku fekauʻaki ia mo natula kotoa tangata ʻa ia ʻoku ʻuluaki ʻi he fokotuʻutuʻu fakalaumalie kotoa pe. Fanga monumanu maʻu ʻenau paiolosii mo e phisis ʻi he tafaʻaki ki muʻa, kae ʻikai ko e tangata! ʻOtua ʻuluaki fakatupu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga fakalaumalie pea toki ko e kau ʻangelo pe mo e tangata ʻi he tatau ʻo e ngaahi Ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga naʻe fakatupu: moʻoni, fakaʻofoʻofa mo e Sai. Ko e ʻuhinga ia hili e pekia ʻa e tokotaha takitaha moʻui, kau ai ʻa e tangata ʻoku smells kovi, ʻoku stinks pea vave ʻa e hoko ʻa e stench ʻo ʻikai makatakiʻi. Ko e ʻ Oku ʻ omai ai ʻ e natula ʻ a e ngaahi fakaʻilonga ʻ o e fakameleʻí ʻ aki hono talitekeʻi ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga naʻe fakatupu ʻe he Tupuʻanga. Moʻui ʻe lava pe ke ʻomi ia ʻe he remede ka ʻoku ʻikai fakapuli ʻi natula ke fakamalohiʻi ia ke ne tali ʻa e kaka! ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi Heʻene fie maʻu aú tangata. Ko ia ʻe lava ai ke ui au ki he ngāue tokoní taulaʻeiki ka ʻi he totongi ʻo e nofo taʻemali; ʻikai ko ia pē, ka ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá pea ko ha tokotaha fakatapui au ʻi he loto ʻo hono Siasi. Taulaʻeiki fakalotu: ko ha ʻaloʻofa, ʻEiki. Ka ʻoku tau ʻoku teʻeki ai ke u ʻi ai kimuʻa ʻi hoku taʻu hongofulu mā valú Ngaahi Taʻu. Tau toe foki ki he taimi ko ia ʻo ʻeku kei talavou. Taha taimi ʻoku ou manatuʻi ai ha kiʻi taʻahine naʻa ne maʻu ha meʻa lahi ange Lahi fau: ʻOku ou manatuʻi hono hingoa mo e hingoa fakafamili: Grazyna Krzyzostaniak. Naʻá ne fuʻu fakaʻofoʻofa ʻaupito. Naʻa ne ʻomi kiate au tafoki fakaʻaufuli mei hoku loto kotoa; ka naʻe ʻikai ke u tala ki ha taha mo ia. pea ʻikai foki. Pea naʻa mo ha ngaahi mahina siʻi kimuʻa ʻi he Bac ʻi he Lycée; Naʻa ku talaange ki ai ʻoku ou saiʻia ai pea naʻa ma Naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻe lue lalo, naʻe ʻi muʻa naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí Hono finangaló kiate au pea mo ʻeku ngāué; ko hono hingoá ko Lidia Baziak. ʻOku ou tala ʻa e moʻoní naʻá ku ʻofa ʻiate ia pea naʻá ne ʻofa ʻiate au; pea naʻe angamaʻa ʻemau ʻofá. Naʻa ku talaange ki ai ʻi ha ʻaho ʻe taha lolotonga ha ʻeveʻeva, ʻa ia ne u ongoʻi naʻe ui au ki he lakanga fakataulaʻeikí pea naʻe mahino kiate ia ʻeku moʻuí. Naʻa ku ako hili ʻI he funga siteisit ʻi he Semineli naʻa ne mali ʻi Moszczenica, matapa hoko mei Stary Sczcz ʻa ia ne ma fakatou ʻi he akoʻanga maʻolunga pea ʻi he kalasi tatau B. Ko ha taha naʻe ʻi he Kalasi tatau pe ka naʻa nau ʻosi ʻiloʻi au kimuʻa koeʻuhi he naʻa mau fai fakataha ha taʻu ʻe taha ʻi he Go³kowice-valu Experimental naʻe ngaohi au ʻe he kalasi Naʻe ʻohovale ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻene fai mai ʻa e fehuʻi ko ʻeni ʻi he feituʻu ʻoku tau tipōsiti ʻa e valá ʻi he taimi ʻoku fakahū ai ʻa e ngaahi makatuʻungá; Ko Marcelline Obrzud: Eh! ʻOku talamai ʻe Kazimierz, naʻa ke haʻu ki he Lyceum ke hu ki he Semineli ʻamui ange, ʻIkai? ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻeku talí, ka ko ʻene fehuʻí, kapau. Naʻa ku mahuʻingaʻia ʻi he tamaiki fefine mo Semina ʻi ha fakataha mo ha ʻatamai ʻoku ou mahino kapau naʻe ʻikai ko e meʻa ʻeni naʻe ʻikai ke u lava Ngāueʻaki ke hoko ko ha taulaʻeiki! Ka naʻe pau ke u fai ha fili ʻe tokangaʻi ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ʻa e Tokotaha ʻo e Taupoʻou monuʻia ko e maluʻi. Pea ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia. Ko e ʻOku kei tuʻu pe ke pehe ʻe hoko mai ʻi he taimi ko ʻeni ke lea ʻo kau kiate Ia mo e meʻa kotoa pe ʻoku ne ngaohi ha taha ko ha Kalisitiane mo fai ha ngaahi fili ʻoku pikitai ki ai.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha Kalisitiane au-1
ʻI he Ko hono ʻiloʻi ko ia hoku tuʻunga fakaetangata ʻoku ʻikai ke tau taʻofi sitepu; Ko ha founga longomoʻui moʻoni ia. Ko e konga Fekauʻaki mo e "ko ha tangata au" ʻoku kei hokohoko atu pe ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni ke fakaha au pea ki he niʻihi kehe, ʻoku ou hange ko ʻeni, fakakaukau ki heʻeku Slavic mo e Ko e konga Polani ʻo hoku tuʻunga ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻoku fakaha mai Ko e konga faka-Falanise foki ʻoku ou ʻilo lahi ange lahi ange ʻi he taimi ʻoku ou moʻui ai ʻi he mamani ʻi he taimi pea mo ha faʻu tuʻumaʻu ʻoku ou nofo heni. Ko ʻeni Fakalaulauloto kuo tohi mo pulusi ʻi he taimi tatau ʻOku ou lolotonga fai pe ia ʻi he lea faka-Falanisee; ʻOku ʻuhinga ia ki ha meʻa; ʻOku ou Naʻa ku ʻuluaki tohi ʻi he polani pea naʻa ku fai ia liliu hili ʻa e liliu. Naʻa ku fakakaukau ke fai ha meʻa kehe; ʻOku ou tui ʻoku ou tatau pe mo e vaʻakau ʻo hange ko e Faka-Falanise, te u peheni: ko e toko teau au ki ngaahi vaʻakau ʻe teau mo e peseti ʻe 100 ʻo e lea faka-Falanisee. ʻOku ʻikai ko e ʻakauni ʻikai ke lelei? Pea ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻiló? Ko ha Ko ha meʻa ʻa e tangata kae ʻikai ko e fakafika pe kelekele fakafilosefa pe. Pea ko ha meʻa faka-Kalisitiane ʻeni, te u talaatu. Fakapapauʻi; Kapau te ke lau au ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ʻe mahino kiate koe, ʻi he Ko ia ʻoku ou ʻamanaki pe ʻe pehe! Ko ha meʻa ʻa e tangata mo ha meʻa Kalisitiane. ʻE lava nai ke na mavahevahe? Ko e meʻa kuo fakatahaʻi ʻe he ʻOtua ʻOku ʻikai fakamavaheʻi ia ʻe he tangatá! ʻOku tau anga ki he fanongo ki he foʻi lea ko ʻeni ʻi heʻene fekauʻaki mo e mali ʻa ia naʻa ne fai hili e tipeiti ʻi ha iku ʻo vete mali ʻi he vahaʻa ʻo e kau Falesi mo Sisu ʻi he ʻa e Ongoongolelei. Ka ʻoku ʻi ai ha ola lahi ange ʻo e foʻi lea ko ʻeni. falahi. Pea ʻoku ou tui ʻoku ʻi heni hono tuʻunga mo hono tuʻunga. totonu. Kamataʻi ʻe he Kalisitiane kamata ʻi he papitaiso pea fakapapauʻi ia ʻi he hilifakinima; ʻOku ne fie maʻu ʻa e Fakatatau mo e Eucharist ko Nurriture koeʻuhi ke lava ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni ʻo oʻi kitautolu ke tau ohi ʻe he Tamai ʻia Kalaisi ko ʻene fānau mo e kakai ʻo e langí. ʻI hoku taʻu fitú naʻá ku kamata ʻeku catechism pea ʻi hono taʻu talu mei hoku taʻu hiva mo e fuofua taimi ke u feohi ai, hili e vete hia ʻi he ʻao ʻo e taulaʻeikí Katolika. ʻOi! Ko e hā e ngaahi fepōtalanoaʻaki ne mau faí, ko e ʻEikí Naʻa ku foki mo Sisu mei he Siasi ki mamaʻo ʻo e kilomita ʻe ono! Naʻe vave ʻeku saiʻia ʻi he Naʻa ku pehe loto pe: ʻe lelei kapau te u lava ʻo maʻu ha feohi. tuʻo lahi ange. Naʻe ʻikai ke u loto-toʻa ke fakakaukau ke u hoko ko ha taulaʻeiki ʻI ha ʻaho ʻe taha, neongo naʻe ongo kiate au ʻa e fakakaukau ko ʻeni taimi ʻe niʻihi. ʻOku taʻe-malava ia. ʻOku ke mei he famili masiva; fuʻu masiva ke ako; mo ha niʻihi kehe Ko e fanau ʻoku omi ʻoku ʻikai ke nau tokoni ki he tukunga ko ʻeni ... Ko ia ne u Naʻe ʻikai ke u tui ʻe lava, ka ʻi he taimi pe ʻoku ou manatuʻi ai ke fokotuʻutuʻu mo e fanau kehe ʻi mui Ko e fale tauhiʻanga ʻo e fanga monumanu "ko ha konga lahi ʻo e Siasi ʻi he Naʻe fai ia ʻe he taulaʻeiki "pea naʻe oliʻia ʻi he Gallery. Lolotonga e ngaahi faingataʻa ʻi he va fetuʻutaki mo hoku kaunga ako Naʻe kataʻi au ʻe ha niʻihi ʻo pehe, "Bigôt fuʻu maʻoniʻoni "mo e ala meʻa pehe. ʻI he Siasi kuo nofo ofi ange ki he ʻolita ʻi he taimi ʻoku laka ai ki muʻa ʻi he Naʻe maʻu ʻe he taʻu motuʻa ʻo e fanau tangata kehe ʻa e angamaheni toe mamaʻo atu ki he hu ki tuʻa, ko e niʻihi Naʻa ne manukiʻi au ʻi heʻeku fihia! Naʻe ʻOsi ʻi ai ha fanga kiʻi ʻahiʻahi iiki ke kātakiʻi ʻi he huafa ʻo Sīsuú, naʻá ku fakakaukau pē kiate au. Pea ʻe lava leva ke u tokanga mo fakatahatahaʻi ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke mamata ki aí ka moʻoni ʻaupito. Naʻe ʻi ai e ola ʻo e vetehia fuʻu faingataʻa ʻa e ongoʻi halaia; Ko ha tokotaha faiangahala au pea naʻa ku ʻiloʻi ka ʻikai ʻa Sisu, he ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa ʻi he taimi ʻoku Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau tevolo ke taʻofi au mei hoku Ngaue ʻa e tangata mo e Kalisitiane. Ko e ngaahi meʻa ni kotoa naʻe fuʻu mamafa ʻaupito. Naʻa ku to ʻo tuʻu hakeʻi ai, naʻa ku to pea u toe tuʻu hake ... TA FAKATATAAʻI ʻO E ʻATA KO ʻENI ʻE ʻa ia naʻe hange naʻe ʻikai ke u lea mai kiate au taʻe ʻoku ou fanongo ki he ngaahi lea: ko ʻeku tali naʻe tatau maʻu pē: Sīsū, ʻoku ou falala kiate Koe! I fie maʻu ke u hoko ko ha fanau ʻi hoku loto ka naʻa ku nofo mamaʻo ʻo e Siasi ke fakakakato ʻene ngaahi fie maʻu. Naʻa ku fakakaukau naively ʻoku ne fakataʻeʻaongaʻi au mei heʻeku lava ʻo aʻu ki ha ʻaho taulaʻeiki! ʻA ia naʻe hala ʻaupito; ka ʻoku ou ʻiloʻi tuʻo taha pe naʻe tali ʻi he Seminā ʻi hono taʻu 19. Moʻui Liturgical mo e kolo lolotonga ʻeku kei siʻi mo e toʻu tupu fakafonu ʻeku moʻuí ʻaki ʻa e fiefia moʻoni. Naʻa ku saiʻia ʻi heʻeku ʻi ʻa e lakanga pea tauhi ʻa e ngaahi ngaue liturgical ʻoku fai ʻe he kau taulaʻeiki lavaʻi. ʻOku ʻikai ko ʻeku manatu ki he kau taulaʻeiki mo e vicars ʻo e kolo ʻikai ke u manatuʻi lelei; ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku lahi e ngaahi malama ʻa e faʻahinga kotoa pe. Tamai Micha³ Orczyk mo hono kemo lahi mo ʻene ngaahi malanga loloa, pea ʻi he Sapate ʻe taha naʻa ne toʻonga ai ki fakaʻuli ʻi ha fefine ʻoku ʻikai ke ne teuteu lelei ki ʻa e matapa ʻo e Siasi mo e ala meʻa pehe. Ko e meʻafakaʻeiki ʻo e Kuo tongitongi ʻe he taulaʻeiki ʻo e kolo kinautolu ʻi heʻeku ngaahi manatu mo e aʻu mai ʻo e taulaʻeiki foʻou ʻo e kolo ko Sani Stach ʻa ia naʻa ne fakaʻosi ʻene ngaahi lotu ʻi he fakaloloa kinautolu ʻi infiniii ... Naʻe faʻa kataki ʻa e taulaʻeiki ko ʻeni fakaofo. ʻI he taimi pe naʻe ʻi ai ha meʻafakaʻeiki ʻo ha taha pea naʻe haʻu ʻa e famili mo ha Rétard fakaʻeiʻeiki. Naʻa ku pehe loto pe, ʻe manukiʻi kinautolu ʻe he taulaʻeiki ʻa ia; Ka naʻe ʻikai, naʻe kamata ke ne fakaʻuli Ko e Kavi ʻo hange naʻe ʻikai hoko kotoa ha meʻa ʻio. Naʻa ne maʻu ha ʻulungaanga nonga ... ʻI heʻene talamai Mamata ki he haʻu ʻa e fehuʻi ʻi hono taʻu 18 ʻi he tohi fakamoʻoni ki he hilifakinima ʻi he kolo ko Stary Sczcz kuo ne naʻa ne pehe mai: ʻoku ke fie mali? Ko e Vicars? Ko e ʻuluaki mei heʻeku ngaahi manatu: ʻAtama Machnik.. Naʻa ku ʻiloʻi naʻa ne ʻalu ki Palasila ʻi heʻene hoko ko ha faifekau ... Naʻa ne maʻu au saiʻia ai. Ko e tokotaha naʻe ui ko Czosnek Zbigniew? ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi hono hingoa ʻuluaki, ko ha Kazimierz ʻe taha Zaucha; Naʻa ne maʻu ʻa e hingoa ʻuluaki tatau mo au pea naʻa ne tūʻulutui ʻi he ʻao ʻo e Tāpanekalé ʻo kuku fakataha hono ongo nimá; Naʻe ongo lahi taha ia kiate au; ko Hono Taimi ʻi he Tokotaha Māʻoniʻoní Eucharist; Naʻa ku fie faʻifaʻitaki kiate ia ʻi he meʻa ko ia ... Naʻa ku toʻo Ko ha fili ki he ola ko ʻeni: kimuʻa ʻi he Tapanekale ʻoku ou tūʻulutui mo hoku ongo nimá ʻo kuku fakataha ʻo hangē haʻaku lotú. ʻOku ʻi heni ʻa Sisu Kalaisi ... Pea ko e taulaʻeiki ko ʻeni naʻa ne toe fakaʻilongaʻi foki ʻeku moʻuí koeʻuhí ko ʻene liʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki ha fefine ʻi hoku taʻu 14; ʻOku ʻikai ke u tauhi ʻi he manatuʻi hono hingoa ʻuluakí: Meleane. Naʻa ne saiʻia ʻi he lova ʻi he pasikala ... pea ʻoku mahino naʻe ʻi ai ʻene ngaahi palopalema ʻi he nofo taʻemali. Naʻe mavahe ʻa e Tamai ko Sani Stach mei hono fatongia koeʻuhi ko e fakangatangata ʻo e taʻu motuʻá. Ko ha lao foʻou ia fakafeʻiloaki hili e fakataha alelea Vatikani hono ua. ʻOku ʻikai ke Naʻe ʻikai mahino ia kiate au. Ko e ha ʻoku totonu ai ke ne ʻalu ʻo kumi ʻa e feituʻu moʻui? Kuo fili ʻe Pisope Ablewicz ko ia pea kuo pau ke ne ʻalu. Naʻa ne ʻalu ki Stary S sipinga, naʻa ku talaange ʻAʻahi ki ai. Naʻe ʻikai ke ne launga, ka naʻa ne tali ia ko e Finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻene fanongo ʻoku ou fie hoko ko ha taulaʻeiki, Naʻa ne fakaha mai kiate au: "Kaziu (Kazimierz fotunga) anga fakakaumeʻa) ʻi he moʻui fakataulaʻeiki ko e taimi lahi ia ʻoku Ngaue tukuʻuta, ka mei he taimi ki he taimi ʻoku ʻi ai Fanga kiʻi momeniti siʻisiʻi ʻo e glare ʻo hange ko e langi fakaava fakaʻangataha pe ʻi muʻa ʻiate koe pea hili ʻoku ke mateuteu ke katakiʻi ʻa e meʻa kotoa pe maʻa Kalaisi pea mo ʻene Siasi." Ko ʻeku manatu fakaʻosi kia Sanuali Stach ko hono ʻao ʻi hoku ʻapi fakafamili ʻi he ʻaho ʻo ʻeku Ko e tefitoʻi moʻoni. Naʻe ʻosi ʻi ai ha taulaʻeiki foʻou ʻi he kolo Fokotuʻu he taimi ko ia: ko e ʻApikale t Stefan Tokarz ʻa ia ʻoku nofo mintenant ʻo e kolo, mei hepea ko e taulaʻeiki lolotonga ʻo e kolo: Tamai Kazimierz Naʻe fakahoko ʻe Koszyk ʻa e tuʻunga ko ʻeni. Naʻa ne fakaʻata ʻa e kimuʻa ʻOku kei tuʻu pe ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo ʻi he kolo ko ha tokotaha nofo mo confessor. Pea ʻoku lele lelei ʻa e meʻa kotoa pe. ʻOku totonu foki ke fai ʻeni ʻi he founga ko ʻení. mo e Tamai ko Sani Stach, ka ʻoku ʻikai ha toe tafoki pea ʻoku ʻi he faʻitoka ʻo hotau kolo ʻa hono faʻitoka ʻi he taimi tatau pe. Ko e meʻa ʻeni kuo kei fiefia ai ʻI hoku loto ʻi he ngaahi meʻa kehe fekauʻaki mo ʻeku kei talavou mo ʻeku Kolo.
Ko ʻEku Voction-ko ha Kalisitiane au-2
I ʻOku ou ʻiloʻi ko hono fakamatalaʻi ʻeku ʻuluaki sifi ʻI heʻeku moʻui naʻa ku hiki ha vahe ʻe fa ʻi he hingoa ko e "ʻOku ou ko ha tangata au "pea ko e taha pe ʻi he taimi ni ʻi he Hingoa "ko ha Kalisitiane au". ʻE potupotutatau; ka kuo pau ke u fai ha kiʻi lea siʻisiʻi: Naʻá ku moʻui ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní taukakapa ʻi he taimi ko ia ʻo ʻikai lava ke fakamatalaʻi mai kiate au ʻI he ngaahi ʻaho ko ia-naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u fai ia ʻI heʻeku lava he taimi ni, kuo pau pea ʻoku ou loto ke ʻuluaki fai ia fakafetaʻi ki he ʻOtuá pea fakamoʻoni Maʻa hoku ngaahi tokoua mo e tuofafine ʻi he faʻahinga ʻo e tangata pea mo hoku ngaahi tokoua mo e tuofafine ko e kau Kalisitiane. Ko e māmani foʻou ko ʻení Naʻe fakaava mai kiate au ʻa e meʻa pulipulia ʻi he ʻaho ʻo ʻeku Papitaiso pea naʻe hiki hake au ki he tuʻunga ʻo e taloni fakaʻeiʻeiki ʻo Sīsuú ʻi he ʻaho ʻo ʻeku ʻUluakí Fetuʻutaki. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻema ngaahi ʻinitaviu Fakamisiteli. ʻI he vahaʻa ʻo Sisu mo au naʻe ʻi ai ha ngaahi fehokotakiʻanga ki he Fai ha meʻa moʻoni kae surntural. Founga hono fakamatalaʻi ʻaho ni ʻi he taimi kuo tanaki atu ai ha ongo kuata kimui ange Ko ia ʻ i heʻeku moʻuí ʻ i he taʻu ʻ e 36 ʻ i he tuʻunga ko ha pātele fakalotú? Ki he Comunion, ʻoku ou manatuʻi ia ʻi he taimi ʻo e Sollenity ʻo e sakalameniti monuʻia, naʻe ʻikai mahino kiate au ha meʻa lahi ange hili ʻa e fuofua taimi ko ʻeni neongo ʻa e ngaahi ngaahi ako naʻá ku faí. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ke ʻuhinga ʻa e tangata; ʻoku mahulu atu ia ʻi he meʻa kotoa pē; taha moʻui mo e taha ʻoku hoko atu ʻi ha ʻilo fakamisiteli ʻoku fekauʻaki mo e Ko e kelekele ʻo e ʻofa mo e epérance ʻo ha Ko e vīsone ko ení ʻ oku fakahoko pē ia he taimí ni ʻ e he tui faka - Kalisitiané. ʻOku ou pehe ko Kalisitiane pea ʻoku ou ongoʻi fakaʻofaʻia ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé. Ko e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní ʻ oku taʻefakaʻatuʻi Siʻi ngaahi kaungameʻa ʻo e tangata. ʻOku ʻikai ke ʻi ha feituʻu kehe ʻa e mamani pulipulia ʻiate ia; ʻi he fatafata ʻo e Tamaí, ʻi he Laumālié Maʻoniʻoni mo fakamalo ki he incarnation ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻui mo moʻoni, ko e ʻOtua pe taha ko hono ʻAlo ʻoku Taha pea ʻoku honau Laumalie angamaheni. ʻOku uouangataha ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi tatau taimi pea fakalaka atu ʻi he taimi kotoa pe ʻoku makehe. Funga ʻo e māmaní ʻOku taha pe ʻa e founga ke tau aʻu ai ki ai: ko Sīsū Kalaisi ʻa e foungá ni. Naʻa ne lea ʻaki ia mahino ʻaupito: Ko au ko e hala, mo e moʻoni mo e moʻui. ʻOku ou fakamalo kiate ia ʻi heʻene fakaha mai ʻa e fakapulipuli fakaʻeiʻeiki ko ʻeni kiate au ʻi heʻeku kei siʻi pea ke dazzle au mo hono ʻulungaanga Makehe mo fakaofo. Ko e ʻOtua moʻoní mo e Tangata moʻoní. Pea naʻa ne maʻu au foaki ke hoko pea hoko ko e tangata moʻoni mo moʻoni Kalisitiane ki he naunau ʻo e Tamai pea mo e ʻAlo pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi kotoa pē naʻá ku hū ai ki hoku siasí Naʻe ʻomi ʻe he kolo ʻa e ngaahi lea ki hoku mata pea ki hoku loto: Niech bðdzie Bóg uwielbiony-fakafetaʻi ki he ʻOtua! ʻOku tohi maʻu pē ʻa e sētesi ko ʻení ʻi ʻolunga ʻi he ʻōlitá ʻi he holisi. Kuo hoko ʻa e mamani taukakapa ko hoku fonua tupuʻanga lolotonga ʻeku tatali ki he Langi. Naʻe pau ke foaki ʻe hoku fonua tupuʻanga ʻi he mamani ha feituʻu: ko e ʻuluaki feituʻu ki he tokotaha ʻe tolonga ʻo taʻengata. Ko hono ua ʻo aʻu ki he ʻaho fakaʻosi ʻo e hisitolia. Hisitolia ʻo e Fatherland hono ua ko ʻeni ʻi Polani naʻe ʻi ai ʻa e ʻuluaki Nofotuʻi ʻo e premiere ko ʻeni ʻi he 1966. Naʻa ku pea taʻu ʻe 14. Katinale Primate Stefan Wyszyñski ʻe hono ʻa e Novena ʻo e teuteu naʻe fokotuʻutuʻu lolotonga e ngaahi ngaahi taʻu ʻi he taimi naʻe tuku ai ia ʻe he kautaha ʻo e puleʻanga Lusia-Socialist ʻo Polani ʻi he vahaʻa ʻo e 1953-1956 ʻI hono tukuange, naʻa ne fakahoko ha prodigy ʻi he huafa ʻo e ʻOtua pea ʻi he fakalangilangiʻi ʻo e Faʻe Maʻoniʻoni ʻa e ʻOtua, Kuini ʻo Polani. Ko e tatau ʻo hono ʻIMISI ʻi ha taʻu ʻe 9 ʻi he ʻi Polani mei he taiosisi ʻe taha ki ha taha pea mei he kolo ʻe taha ki he kolo ʻe taha. ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe he ʻimisi Naʻe puke popula mo tuku popula, ko e ʻOku fakataipe ʻa e hokohoko atu ʻa e hala, ko e foʻi lea fakataipe ki he ʻa kinautolu kotoa ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e mamani taukakapa. ʻOku tau ChretiNaʻa mau ʻiloʻi ko e taupoʻou ko hotau fefine ʻo Naʻe ʻaʻahi ʻa Czêstochowa ki homau kolo pea pehe ki he Naʻe ʻi tuʻa pe ʻa e ʻEsia mo e teʻelango Ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo Kalaisi ko Hono ʻAlo mo Hotau ʻEiki. Talanoa fekauʻaki mo e māmaní pulipulia ʻi he feituʻu ʻoku lotu maʻu ai pe ʻa e Tolu Tahaʻi ʻOtua Maʻoniʻoni ʻe he kakai kotoa pe ʻoku nofo ai ʻoku ʻikai ha taha lea fakafonua angamaheni. Kau ʻangelo mo e kau ʻAleso, Kaingalotu mo e Kau Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá mo ʻEnau Fetuʻutaki mo kitautolú mo e Ngaahi Laumālie Kotoa Pē ʻo Purgatory ʻa ia ko e konga ia ʻo e mamani taukakapa ko ʻeni ʻoku nau ngaue kotoa ʻenau ngāue tokoní ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau haʻu mei he Ko e mamani taukakapa ko ʻeni ʻi ha angahala ʻi he faʻitoka pea te tau lava toe fakafeʻiloaki ʻe he Vetehia Māʻoniʻoní. Ngaahi moʻoni ko ʻení ʻOku lava ke maʻu ia ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangata lolotonga ʻene fononga fakaemāmani pea malangaʻi ʻe he Siasí.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha Kalisitiane au-3
Ko ʻetau ʻOku ʻi he langi ʻa e fonua tupuʻanga. Ko e kupuʻi lea pithy ko ʻeni mei he Tohi ʻa e Kau Maʻoniʻoni Paula ko e ʻAposetolo, naʻe ʻikai ke u ʻilo ia ʻi ʻa e taimi ʻo ʻeku kei siʻi; ka kuó u ʻosi moʻui ʻaki ia kakato ʻaki ʻene feinga ke hoko ko ha tangataʻi fonua moʻui taau ʻo e Fonua foʻou mo taʻengata, fonu ʻi he nonga ʻa Kalaisi mo e fiefia ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni. Kalaisi Sisu ʻOku ʻi ai ʻa e Tuʻi ʻe Taha ko ʻeni ʻo e ʻunivesi ʻoku ʻasi mo pulipulia pea mo e Taupoʻou monuʻia, ko e faʻe ʻa e ʻOtua mo ʻetau faʻee, ʻe ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ʻa ia ʻoku ne fonu mo fonu ai, ko e kuini nāunauʻia ʻo hēvani mo Māmani. ʻOku ʻikai ko e mamani taukakapa Mavahe mei he mamani fakanatula: ʻOku pehe ʻe he ngaahi meʻa ni ʻi he ʻuluaki ka ʻoku ʻikai ke fefiofi pe puputuʻu ke ʻa e ʻimisi ʻo e Incarnation ʻa ia ko e fakavaʻe ia ʻo e meʻa ʻoku ui ʻa e Hypostatic ʻIunioni ʻi he Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengata mo e ʻAlo ʻo Mele, ko e fakaʻofoʻofa taha ia. Ko e tuʻunga ʻo e Fakalaloa pē taha ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e tangatá naʻe maʻú ʻOku ʻikai feʻauʻauhi ʻa e tangatá, Sīsū ko e Kalaisí ʻa e feituʻu naʻe maʻu ʻe he taupoʻou monuʻia ko Mele ʻi he fili pea ʻa e fili gratuitous ʻo e tolu Maʻoniʻoni ʻi he Ngaahi Fokotuʻutuʻu Hau kuo ʻ osi fai ʻ e he ʻ Otuá ʻ i he kamataʻanga pea kimuʻa ʻi he Fakatupu ʻo e Langi mo e Mamani, ngaahi meʻa ʻoku ʻasi mo ʻikai mamata ki ai. ʻIo, ʻoku moʻoni, ʻoku He ʻikai ke u lava ʻo fai e ngaahi fakamatala ko ia he taimi ko ia. ʻo ʻeku kei talavou ʻo hange ko ia ʻoku ou fai he taimi ni, ka ʻoku ou fakapapauʻi atu pea ʻoku ou fakahā ke u ʻiloʻi ia pea moʻui ʻaki ia ʻi ha founga faingofua ʻi heʻeku hoko ko e fanau ʻa e ʻOtua naʻa ku ʻi ai pea ʻoku ou ʻOku ou kei ʻi he ʻahó ni pē. ʻOku ou ʻamanaki ke tauhi ʻeni ngeia ʻo e tangataʻi fonua ʻo e langi ʻo aʻu ki he ʻaho fakaʻosi ʻo ʻeku Fonua ke talitali lelei ʻi he Fonua fakasilesitiale ki ʻitaniti. Sīsū, ʻoku ou falala kiate Koe! Tāpuakiʻi ʻa Mele, Tokoni mai! ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtua, ko e kau maʻoniʻoni Matona! ʻOsi ʻi ha ʻImisi maʻongoʻonga ʻo Hono Loto Immaculate Conception naʻe fokotuʻu ʻe heʻeku ongomatuʻa ʻi he holisi ʻo e loki moheʻanga ʻoku ne fakamavaheʻi ʻa e ʻImisi ʻo e loto toputapu ʻo Sisuu! Ko homau fale naʻe hoko ʻa e mamani ko e fakatekinikale ʻo e Langi ko ʻeni kuo u ʻa ia ʻoku lea ʻaki. Sio pe ki ai! Naʻa mau ongoʻi ʻo hange ʻoku mau ʻofa pea mo e sio fakamamaʻu mai mei he fofonga ʻo e ongo meʻa ni: ko ha Fakalangi mo e tangata Deified kehe: hokaʻi hotau loto ʻo ha huelo ʻo e laʻaa, tatau ai pe pe ko e ha e tukunga ʻi ʻi tuʻa ʻi he mamani fakanatula. ʻI he loki mohe ʻe taha Naʻe kei ʻi ai pe ia ʻi heʻene fakaʻilonga ʻo hotau fefine ʻo Czêstochowa! Pea mo e Seni ʻAnitoni! Ko e pule ʻo ʻeku Tamai mo e pule ʻo ʻeku Tamai homau kolo, naʻe ʻi ai hono feituʻu. Naʻa ne toe maʻu foki mo ha kiʻi tamasiʻi, tatau pe mo hotau fefine ʻo e fale hufangaʻanga ʻo e Kelea Montagne! Sīsū, kiʻi Tamasiʻi fakalangi mo fakaetangata ʻi he tafaʻakí ʻo hono ongo natula, ka ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha fakalangi pe: ko e Tokotaha ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtua, kole fakamolemole ki he kau Siu ʻoku nau ʻOku faingataʻa ke tali ia pea ki he kau Mosilemi ʻoku tatau pe: kuo pau ke ke fakatokangaʻi vave pe ʻamui ange ke fakamoʻui. ʻOku ʻikai ha meʻa te u toe mahuʻinga ange ke fanongonongo atu! Hange ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e Siasi ko Siosefa mei he tafaʻaki ʻo e ngaahi ʻimisi, ka ko hono ʻoange ʻo e hingoa ki heʻenau fika tolu foha hili ʻa Ignatius mo Casimir, naʻe maʻu ʻe hotau tokoua ko Siosefa Ko ha misiona ke hoko ko ʻene tatau moʻui. Ko e Tamai ʻoku tangata tufunga ko e Tamai ohi ʻa Sisuu pea mo e tangata taʻane angamaʻa ʻa e Tāupoʻou Monūʻiá, ʻe mahino kiate ia faingofua hono maʻu ʻe he Siasi ko Siosefa ʻa e feituʻu presumptive ʻi hotau famili ʻo e kakai ʻe Toko Hongofulu, ʻoku fakatahaʻi ʻe he matuʻa mo e fanau. Ko e Ngaahi fakataha fakangalongataʻa naʻe ʻi heʻemau moʻui tautautefito ki he katoanga ʻo e Kilisimasi mo e Toetuʻu, ʻoku mahino. ʻOsi teuteu ki he Ko e taha mo e tahaNaʻe hoko maʻu pe ha meʻa foʻou mo fakangalongataʻa. ʻOku ʻikai ke tau ʻalu ki he meʻa tatau hili e fuʻu lahi maʻu pe ʻa e meʻa kotoa vave pea naʻe pau ke mau laka atu ki muʻa ʻo tatali ki he taimi hono hoko ʻi heʻemau ʻe kiʻi lahi ange! ʻAʻahi ki he ngaahi falé mo e nēsilií Langa ʻi he papa pe teunga ʻo e kau tangata poto ʻe toko tolu mo ha fetuʻu Ngaohi ʻa e maama kotoa pe ke fakamalo ki he puha ʻuhila ʻuhila! Ko ha fanau iiki ʻe Toko Hongofulu Ma Ua kimautolu pea toʻu tupu ke fai ʻeni ʻi he ngaahi po faʻahitaʻu momoko pea ʻoku tau foki helaʻia mo fiefia ke fanongonongo ʻa e lelei Ngaahi Ongoongo ʻo e Fakamoʻuí! Naʻe hange ia ha fakaangaanga ʻi he lolotonga ni ʻa e Seminaa; ʻOku ou lea ki he meʻa ʻoku ou hohaʻa ki ai, ka ko e ngaahi meʻa ni kotoa Naʻe fakaʻofoʻofa.
Ko ʻEku ngaue-ko ha Kalisitiane au-4
I Toe foki mai pe ʻi he ʻaho 14 ʻo Siulai mei he falelotu ʻo e Seni Sione Paula II, ʻi he presbytery ʻo e kolo ʻo Sainte Eulalie ʻi he Potou. Naʻa ku fakafiefiaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa maʻoniʻoni ki he Falanise ʻi he 11 a.m. Naʻa ku pehe ʻi he uike ʻOku ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo ke fanongonongo ia pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe naʻa ne fai ia pe ʻikai; Ko e meʻa ʻoku ou ʻiló ko e naʻa ku fakafiefiaʻi toko taha pe ia lea ʻo fakatatau ki he mamani fakanatula, ʻo hange ko ia kuo u fakamatalaʻi ʻi he ngaahi vahe kimuʻá. ʻOku ou ʻi ai Ko ia, foki mai ke hoko atu ʻa e vahevahe ko ʻeni mo e kau laukonga ʻoku ʻikai ʻiloʻi, ka ʻoku ʻiloʻi ʻe he ʻOtua pea ʻoku ou tui ki he taupoʻou ko Mele. kuo u ʻOta ʻi he ngaahi manatu fekauʻaki mo e Katoanga ʻo e Kilisimasi. Tau talanoa angé ki he Toetuʻú. Ko e Naʻe fakaʻilongaʻi maʻu pe ʻe he kolo ʻa ʻetau moʻui ʻi he ki he ngaahi toʻonga fakamamani: ko e hala ʻo e kolosi mo e Gorzkie Zale ʻi he ʻAo ʻo e Sakalameniti Tapuakiʻi pea mo e Malanga ʻi he Holi ʻa Kalaisí. Gorzkie Zale, ko kinautolu ʻa e hiki ʻa e ngaahi hiva ʻo e ngaahi fakalaulauloto ki he ngaahi faingataʻaʻia mo e ʻo e ʻofa ʻaloʻofa mo hotau fefine ʻo e ngaahi mamahi naʻá ne foaki hono ngaahi faingataʻaʻiá ʻi he fakalelei maʻá e ngaahi angahalá ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pea mo e kuonga kotoa pē ʻi he fili mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua, ʻa ia, hili hono maʻu Hoko ko e Faʻē ʻa e Fakamoʻuí he taimí ni ʻi he tuʻutuʻuni Naʻe fokotuʻu ia ʻe he pule ʻo e Fakamoʻui ko ʻeni ko e Faʻe ʻa Naʻe fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ʻi he Sisu Kalaisi ko ʻeni ʻi he ngaue maʻolunga mo tauʻataina ʻa e Tolu Tahaʻi ʻOtua Maʻoniʻoni. ʻIo, ʻoku ou toe fakatokangaʻi he ʻikai ke u lava ʻo Ke fakamatalaʻi au ʻi he founga ko ʻení ʻi he taimi ko ʻeni ʻo ʻeku kei siʻí. Ka ʻoku ou fakapapauʻi atu mo fakahā kuó u ʻosi moʻui ʻaki ia. ʻo fakamalo ai ki he Tolu Maʻoniʻoni ko ʻeni ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ka naʻe teʻeki ai ke u hilifakinima, ʻa ia ʻe fai ʻi hoku taʻu Hongofulu ma valu. Naʻa ku nofo ʻi heʻeku kei talavou lolotonga ʻeku ʻi he Vatikani Naʻe fakahoko ʻa e fakataha alelea naʻe fakaha ʻe he Seni Poupi Sione XXII. Pea ʻi he taimi naʻe ui ai ia ki he ʻOtua ʻi he 1963 Ko Poupi Paula VI naʻa ne toʻo hake ia ʻo hoko atu mo ha ngaahi tamai ʻe toko 2500 ʻo e fakataha alelea Vatikani hono ua. ʻOku tau s4est ʻaukai Lipooti ʻi he liliu ʻi tuʻa: ko hono fakaʻaongaʻi lahi ange malohi ʻo e lea faka-Polani pea tafoki leva ʻa e ʻolita ki ʻa e fakatahaʻanga Liturgical ʻi he tikili ʻe 180. Pea ʻ i he taimi ko iá naʻe ʻ ikai te u ʻ iloʻi ia - ʻ i he uiké Naʻe toe fakaleleiʻi foki mo e Siasi. Kiate kimautolu ko e kau fakaafe kei talavou ke kau ki ai naʻe meimei normalm ʻo fakatatau ki he meʻa ne tau ako mei he lesoni ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo fakatatau ki he ngaahi Kosipeli.Ka ki he Kakai lalahi mo e kakai matuʻotuʻa ko ha faʻahinga angatuʻu; fakalaumalie mo malohi liliu heʻene hoko- Tau fakalea peheni muʻa ia. Ko e kau leʻo ʻi he fonualoto ʻo Kalaisí ʻa ia ʻoku ʻi aí ʻi he sakalameniti tapuakiʻi ʻoku ʻufiʻufi ʻaki ha veili ʻoku tau Naʻa ku pehe ange, ʻOku ou lea ʻaki ia ʻi he meʻa ʻe tuʻituʻia ai au: ko ia ke mei he po Falaite-Sisu Kalaisi? Ko e ha e tuʻunga ʻOku ʻi ai? Mate? Koeʻuhí ʻoku tau tatali ki Heʻene Toetuʻú! Pe moʻui? Talu mei ai mo ʻene maʻu ʻa e sakalameniti monuʻia. ʻOku ʻikai ʻo lahi ange ki he tapanekale ʻa ia ʻoku ava mo maha! Ka ko e Ngaahi Fakaʻaliʻali ko ʻeni ʻo e Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e sākalamēnití? Naʻe ʻikai ke u maʻu e talí ʻo aʻu ki he taimi ʻo e semineli ʻi he faifai pea u lava ʻo fakaleleiʻi ʻa e "palopalema" ko ʻeni. Tatau pe mo e vahevahe he taimi pe ko ia ʻaki ʻene hu ki he loto ʻo e meʻa lilo Eucharistic, ko e misiteli maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e tui. Toe fakamalo atu- ʻOku totonu ʻa e faingamalie-ʻoku ou fakamalo ki he ʻEiki ʻi heʻene papitaiso mo talitali lelei ki he Siasi Katolika pea Loma. Kau Palotisaní mo e ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehé kuo nau maʻu ha ngaahi fakaʻilonga fakalotolahi mei he Siasí ni lolotonga mo e hili ʻa e fakataha alelea Hono Ua; ka ʻoku nau mamaʻo ʻi ha feituʻu mamaʻo mei he meʻa ne u ʻilo ʻi he ʻEke mai kiate au- ʻi he ʻEiki-ʻoku fakamatala lahi ange ʻa e fehuʻi ko ʻeni maʻolunga. Ko e ha ʻoku hoko ʻi he feohiʻanga maʻoniʻoni? ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi he potufolofola ʻoku ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo e tokolahi ʻo e Kuo fokotuʻu ʻe he kau Katoliká ʻa e hala ʻo e kau Palotisaní; ʻikai ko e hala ʻo e Toe foki mai mei he kau Kalisitiane "fakamavaheʻi" Ka ko e hala mamaʻo mei he moʻoni ʻo e Eucharistic misiteli naʻe fakamatalaʻi lelei ʻe he toketaa "ʻangelo" Seni Tomasi Aquinas ʻe sipinga: ka ʻi he Magisterium ʻo e Siasi mo e ngaahi ngaue ʻa e Popes ʻi he ngaahi senituli kotoa. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe Haʻu ke fakafiefiaʻi ʻa e feohi Maʻoniʻoni maʻa e Falanisee koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke toe sio ha tokolahi ki he meʻa lilo ko ʻeni ke actualized ʻi hotau ʻao ka ʻi he mamani taukakapa, ʻa ia Ne u ʻosi lea ʻi he ngaahi vahe kimuʻá. ʻOku fonu ʻa e mamani taukakapa ʻi he ngaahi meʻa lilo. ʻI he ʻAho ni ʻOku ʻikai ke tau saiʻia ʻi he ngaahi meʻa lilo. Ko e ʻalunga fakalukufua ke fakafehokotaki ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻaki ʻa e taʻeʻilo pea fakafepakiʻi ia Ko e taʻeʻilo ko ʻeni ʻaki hono fakaha ʻa e ngaahi fakapulipuli ʻoku tau fie maʻu fetoʻoaki mo e ngaahi meʻa lilo. Ko e ngaahi meʻa lilo ʻo e māmaní ʻOku ʻikai ko ha ngaahi fakapulipuli ʻa e meʻa pulipulia ka ʻoku fehangahangai ia mo e: Ngaahi Fakahaá mo e Ngaahi Fakahā Fakalangí ngaohi ke tui mo hoko ʻa e tangata Seivi. ʻOku ʻuhinga ʻa e sākalamēnití ki hono fakahā mai ʻo e ngaahi fakaʻ Hangē ko e Ngaahi Kikite ʻi he Fuakava Motuʻá Ngaahi fakaʻilonga fakatokanga. Makehe mei he hoko ko e ngaahi fakaʻilonga Fakahā, ko e ngaahi sākalamēniti ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku foaki mai ia ʻe Kalaisi, ko ha ngaahi fakaʻilonga. ʻOku nau ʻiloʻi ʻenau ʻuhinga ʻo fakafou ʻi he ko e Ngāue Hau ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻia Kalaisí Ko Sīsū mo Hono Siasí ʻokú Ne langa ʻi he tui mo e fakamoʻoni ʻa e ʻAposetoló Pita ʻo fakatatau ki he meʻa naʻá Ne talaʻofa ʻaki kiate ia ʻo ofi ki Sesalia ʻo Filipe hili hono fakaha ʻe Pita: ʻoku ke Kalaisi, ko e ʻAlo moʻui ʻo e ʻOtuá!
Ko e Sosaieti ʻo Kalaisi-ko e tuʻuta
Hili ʻi heʻeku fakamatala ʻi tohinima nounou condensed ʻeku moʻui ʻa e tangata pea mo e Kalisitiane ʻoku ou ʻi ai kimuʻa pea u ʻiloʻi ʻeku famili foʻou ʻa ia ko e Sosaieti ʻo Kalaisi, te u Toe hoko atu ʻeku talanoa ki he ngaahi meʻa ne hoko he taʻu fakapapau ki he kotoa ʻo ʻeku moʻui fakaetangata mo faka-Kalisitiane: ʻoku nau Ko e taʻu 1971 ʻeni. Taʻefakapotopoto halaia ʻi heʻeku tafaʻaki, ʻo hange ko ia ne u fai lelei ʻiloʻi, ko hoku kaunga ako ʻi he Lycée Général kia Stary S sipinga, Kazimierz (Casimir) Kotlarz-ʻoku hange ko au taulaʻeiki fakalotu ʻi he haʻofanga lotu ʻi he kolo Stargard ofi ki Szczecin ʻi he tokelauhihifo ʻo Polani, Ko e fieʻilo ko ʻeni-ʻoku ou talaatu-ʻoku ʻi ai fakaʻata au ke u ʻiloʻi hoku hala ʻi he moʻui, ʻa ia ʻoku totonu ke ʻuluaki fou atu ʻi ha fuʻu kolo lahi ko Poznañ, ʻa ia maʻu ʻa e fale lahi ʻo ʻemau haʻofanga. Hili ʻene nonga hifo mei heʻene ʻita Naʻe fakaha mai ʻe Kazimierz Kotlarz kiate au ʻoku ʻi ai Siosefa Migacz, ʻoku tangutu ʻi he sea ʻi muʻa ʻiate kimaua, hono kaunga sotia mei he Monastery ʻo e masiva Clares ʻoku ʻi ai ʻenau Cloister ʻi Stary Sczcz ʻoku toe teuteu foki ke hu ki he hili ʻa e Bac ʻi he Semineli ko ʻeni ʻi Poznañ. Ko hono moʻoni, ʻi he ʻI he taimi ko ia, naʻe ʻikai ke u ʻilo ko ha Fakatahaʻanga Fakalotu pea ko ia ai Vows: masiva, angamaʻá mo e talangofuá mo e alā meʻa pehē. Naʻa ku fakakaukau pe ko ha meʻa ia kiate au, he talu mei ʻeku ʻaʻahi ki Ciííkowice ʻa ia naʻe hoko ai ʻa e recrusting kau kanititeiti ki he semineli Diocesan ʻo Tarnów, Naʻa ku moveuveu kakato pea u kole ki he ʻEikí ke ʻomi kiate au ha fakaʻilonga ʻo e meʻa ʻoku totonu ke u fai ʻi he kahaʻu. ʻI he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaako ʻo aʻu ki he ʻi he Bac naʻa ku ʻave ʻa e ngaahi fakamatala fakapepa ki he ʻapiako ʻApiako Faktekinikale ʻo Wroc³aw, ko ha kolo ʻi he fakatongahihifo ʻo Polani, ke hoko ko ko ha ʻenisinia fakaʻuhila pe ngaahi meʻangaue fakaʻilekitulonika pea naʻa ku lesisita ki he kalasi teuteu mo e palofesa ʻo Physiqe ke paasi ʻeku Bac ʻo e kaveinga ko ʻeni ke fili. Ko e fakaʻilonga ʻoku ʻoange, Naʻa ku ʻalu ki ai ʻo talaange ʻoku ou liliu ʻa e malaʻe ki he kemisitulii; koeʻuhi he ko e ngaahi tohi ʻo e kaveinga ni naʻe manifinifi ange ʻi he niʻihi ʻo e phisica! ʻOku ngali kehe ka Naʻe moʻoni pea naʻa ku tauhi fakapulipuli ʻa e ʻuhinga naʻa ne ʻai au ke u fakapulipuli. teke ke fai ia; Ko ʻeku ʻuhinga: Wroclaw for Poznan. Kazimierz mo Siosefa, ko hoku confidants foʻou mo e ngaahi tokoua vave ʻi he kolo ʻo Kalaisi-ko Siosefa Migacz ko ha taulaʻeiki tui fakalotu Societas Christi pea ʻoku ne ngaue foki ʻi ʻAositelelia Kuo fuoloa ʻeku hoko ko Falanise talu mei he 1982, ko ʻeku confidants naʻa ku pehe fakamatala mai fekauʻaki mo ʻenau ngaahi fononga mo e kau sotia ʻo ʻa e Siteiti talu mei he ʻaho ʻi hono taʻu 14 Taʻu ʻe taha naʻa nau ʻalu ai ʻi ha ka polisi hili ke lipooti ʻe he Kaʻate Poznañ tuʻuʻanga; ʻoku nau Naʻe ʻi ai ha ngaahi foʻi ORS mo e toko taha pe ʻi he 4 a.m. ʻi he pongipongi. Naʻe ui kinautolu mei he taimi ki he taimi ke nau afeʻi kinautolu. ʻo e hala ko ʻeni ʻo e Semineli pea naʻe aʻu ʻo nau tukiʻi he ʻikai ke nau maʻu ʻenau Bac kapau te nau vilitaki. Naʻa nau naʻinaʻi mai ke u poto; ka ʻikai, mahalo ʻoku ʻikai ha Bac. Ko e liliu ʻo e meʻa ʻI heʻeku teuteu, ʻoku hange kiate au ʻoku fakaha lelei mai ʻi he kau faiako ʻo e ngaahi fehuʻi: pea ʻoku nau veiveiua ʻi heʻeku maneuvers talu mei he ʻaho ʻo hono tufaki ʻo e Naʻe talamai ʻe he ʻulu ʻo ʻemau kalasi: ʻOua naʻa ngalo ke fakaafeʻi au ki hoʻomou ngaahi ʻuluaki fua; ʻA ia ne u fai hili ha taʻu ʻe fitu mei ai. Ko e taimi naʻe tuku ki he Bac mo e kamataʻanga ki he semina ʻoku tau ofi pea u ʻiloʻi lelei ange ʻa e Siasi ʻo e Cloister naʻe fokotuʻu ʻe he Seni Kinga ʻi he 1280. Naʻa ne beatified ʻi ha taimi fuoloa kimuʻa ka canonization tatau ai pe kapau Naʻe fakatonuhiaʻi ia nʻ Naʻe ʻikai ke ne haeʻi. ʻE fakahoko ia ʻi ha taʻu ʻe 28 kimui ange ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Poupi Sione Paula II ki Stary Scz ʻa ia Naʻe ʻi he ngaahi halanga ʻo ʻene lue ʻi he taimi naʻa ne Ko e pisope ʻo Krakow pea naʻa ne fakaha Kinga Sainte. Ne mau fakalaka kotoa ʻi heʻemau Bac mo e ʻaho ʻi he vaeuaʻangamalie ʻo ʻAokosi, ʻi he efiafi kimuʻa he Katoanga ʻo e fakakaukau ʻa e taupoʻou monuʻia ko Mele ʻoku tau ʻOku maʻu ia hili ha houa ʻe 9 ʻi he lelue ʻi he Poznañ.Thus mei he vahefonua Ma³opolska (Lesser Polani) ʻoku tau ʻOku ʻave kitautolu ki he kolomuʻa ʻo e vahefonua ʻo Wielkopolska (Polani lahi ange) ki he taimi ʻo e ako maʻolunga ange ʻi he filosofia (taʻu ʻe ua) mo e teolosia (taʻu ʻe fa). Ka kimuʻa ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa ko e Novitiate naʻe ʻuluaki tatali mai kiate kimautolu, ʻikai mamaʻo mei Poznan ʻi ha mamaʻo ʻo e toko hongofulu kilomita ʻe Kiekrz ʻi he tui fakalotu ʻa e Haʻofanga ʻo hotau fefine ʻo e ʻaloʻofa ʻoku ne maʻu ngaahi makatuʻunga ki he taumuʻa ko ʻeni ʻi he kole ʻa e Sosaieti ʻo Kalaisi. Ne u toki ʻilo kimui ʻoku ʻOku mei he fakatahaʻanga ko ʻeni ʻo e tui fakalotu naʻe Naʻa mo e Kau Maʻoniʻoni Faustina pea naʻa ne fai foki ia ʻi ʻene moʻui ko ha taʻau ʻo e ngaue tokoni ki Kiekrz ʻi he Monastery. Pea ʻoku ne talanoa ki ai ʻi heʻene kiʻi tohinoa.
Ko e Sosaieti ʻo Kalaisí - ʻAhiʻahiʻangá
Ko e Katoanga ʻo e fakakaukau ʻa e taupoʻou ko Mele ke kamata ʻa e Ko e fononga maʻongoʻonga he ʻikai ke tau lava ʻo fili lelei ange ʻi he meʻa ni. Niʻihi ngaahi uike ʻo e maluʻi ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe ko e haʻofanga mo e meʻa naʻe hange ko e Novitiate. Fakamālō ki he "Monūʻiá" foʻui "ʻa ia ne u fai ʻi Sanuali ʻo e Taʻu 1971, ne faifai pea u maʻu ha niʻihi Ngaahi tali ki ha ongoʻi taʻefiemalie ʻi he Ciê afionakowice lolotonga ha holomui naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Diocesan semineli ʻo hoku Siasi ʻa ia ʻoku ʻi he Tarnów: ʻoku fie maʻu au ʻe he ʻEiki ʻi heʻeku hoko ko ha taulaʻeiki fakalotu mo ʻ i he Fakatahaʻangá naʻe fokotuʻu ʻ i he taʻu ʻ e fāngofulu kuohilí kimuʻa ʻe Katinale ʻAokosi Hlond, Primate ʻo Polani ʻa ia vahe ke fai ʻeni ʻaki ʻene hoko ko e fuofua memipa ʻo e Tamai ʻa e haʻofanga foʻou ko ʻeni Ignacy Posadzy, ko e taulaʻeiki ʻo e taiosisi ʻo Poznañ mo e ʻuluaki kuo huhuʻi ʻe he kau kanititeiti ki he Kautaha ni ʻi he Kasolo ʻo Hrabina Potulicka ʻi Potulice ke kamata ʻa e ʻuluaki novitiate ʻi he 1932 pea fai ʻenau fuofua fuakava ʻi he 1933, ʻa e taʻu ʻo e huhuʻi. Ko e tupuʻanga ʻo e Ko Societas Christi ko ha taulaʻeiki fakalotu ia ʻo e fakavaʻe ʻo Seni Sione Bosko, ko e Salesians, ʻa ia ko hono charism maʻu hono tupuʻanga ʻi Falanise ʻi he tokotaha ʻo e pisope Maʻoniʻoni mei Siniva, Seni Falanisisi ti la Salle, ko ha tokotaha ʻo e Savoy ʻa ia ʻe hoko kimui ko e konga ʻo e Falanise ʻo hange ko e meʻa ʻoku hoko ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni Ko e meʻa ki he moʻui fakatapuí pea ʻi he ngaahi fuakavá naʻe ʻikai te u ʻilo ha meʻa ki muʻa; Naʻa ku ʻiloʻi ha kiʻi meʻa siʻi Naʻe pau ke hoko ia ko ha taulaʻeiki diocesan Ka naʻa mo e meʻá ni ʻoku tau hangē ha kiʻi tamasiʻi ʻoku kole ke falala pea tuku ke ne tataki ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni pea mo e kau maʻolunga tui fakalotu. Naʻe fili ʻa e Tamai ko Sani Jab³oñski ʻe he seniale maʻolunga ne toki fili ʻi he tuʻunga ko ʻeni, Tamai Wojciech Kania, ko e ʻEiki ʻo e Novices mo ʻene Tamai Auxilier ko Siosefa Bakalarz. Ora mo labora-te tau lava ʻo pehe-ko e moto fakaemamani lahi ko ʻeni naʻe kole mei he Naʻe hoko ʻa Bénédictains ko haʻamau. Kau Kanititeiti ʻi he aʻu atu ʻa e Novitials ki he taha ke fai ʻi he Mei he taimi ki he taimi ha kau tangata tokolahi ʻe toko tolungofulu. ʻI ha ʻaho ʻe taha he efiafi, hili ha ngāue lahi ʻi he ututaʻú uite mo e kaukau fakafoʻou ʻi he ano naʻe ui Jezioro Kierskie naʻe fakahingoa ki he kolo ko Kiekrz, naʻe maʻu Naʻe ʻikai ke toe foki mai ha taha ʻo kimautolu ʻI ʻapi. Naʻe fakaha mai ʻa e fakatotolo pea naʻá ne melemo ʻi he ngaahi vai ʻo e ano ko ʻení. Ko ha fakatuʻutamaki ia: Stanislas Ptaszkowski Mahalo ʻoku fuʻu vave ʻene pulia fakamafanaʻi ʻo hange ko e laʻaa: ʻi he ʻaho ko ia mo e Naʻe ʻikai fakangofua ia ʻe he he ke ne hola mei he claws ʻo e mate. ʻOku ou manatuʻi ʻene tamai ʻa ia ʻoku haʻu ke toʻo hake hono sino ki he meʻafakaʻeiki ʻi hono Kolo ʻi Ptaszkowa ʻi he fakatonga ʻo Polani ʻoku ʻikai mamaʻo mei Nowy S³cz, ko ia ko hoku vahefonua ʻo Ma³opolska. Ko ʻene tamai loto mamahi ka naʻe lea ʻaki ʻe ha setesi naʻa ku manatuʻi ʻo taʻengata: naʻa ma foaki ia mo hoku uaifi ki he ʻEiki; naʻe ʻave ia ʻe he ʻEikí kiate ia; ko hono ʻe fakahikihikiʻi. Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ki he meʻá ni famili ʻa e ʻaloʻofa ʻa ha taupoʻou mo ha Mēmipa ʻ o ʻ etau Fakatahaʻangá ʻ i he tokotaha ʻ o Antoni Ptszkowski ʻoku lolotonga ngaue ʻi Argenteuil ofi ki ʻo Palesi pea mo ha ngaahi mandates lahi ko e Econôme ʻo hotau vahefonua Franco-Sipeini. Ki he ʻaho tatau kotoa pe ʻo e kaingalotu taʻu ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha ngaahi kamakamata ʻo e feituʻu tatau naʻe fili ke lotu ʻi hono fonualotó ʻi he Ko Ptaszkowa mo au ko e taha au ʻo kinautolu. Ko e Camionette ʻi he Naʻe ʻalu takai ʻa e taimi ke ʻaʻahi ki ha maisoNaʻe ʻaʻahi mai ʻa e kau kamakamata naʻa nau fai e folau pea naʻe ʻaʻahi mai kiate au ʻi he ʻohovale lahi ʻaupito ʻi he poʻuli; pea naʻa ku maʻu ko e fuofua taimi ʻeni ʻi ʻapi Naʻe ʻOku kei palaki pe ʻa e ngaahi mama taʻe ʻi ai ha teuteu telefua kotoa pe. Naʻa ku kiʻi ma ʻi muʻa ʻi hoku kaunga sotia ʻoku Naʻe lahi fau e fakatoloi homau ʻapi ʻi he fakalakalaka ʻoku hoko mamata ki he feituʻu kotoa pe ʻoku ʻalu ki ai tautautefito ʻi he vahefonua foʻou ko ʻeni ʻoku tau ʻiloʻi: Wielkopolska! Ko e kamataʻanga ʻo e Naʻe kamata ʻa e tui faka-Kalisitiane ʻi Polani ʻi he Vahefonua ʻi he konga hono ua ʻo e IX senituli. fakatapui e fuofua Siasi ki he ʻOku tuʻu ʻa e taupoʻou monuʻia ko Mele ʻi Poznañ mo Gniezno -ʻa ia naʻe twinned ʻi he malumalu ʻo ha ʻalekipisope ʻe taha Katinale ʻOkositī Hlond ʻo aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e fika uá Ko e tau lahi ʻa mamani ko ha mohenga ia ʻo Polani ʻi he matafanga fakalotu ʻo hange foki ko e tafaʻaki fakapolitikale ʻi he ʻaloʻofa ʻa ʻOtua.
Ko e Sosaieti ʻo Kalaisi-ko e Novitiate
ʻI he Ko e katoanga ʻo e Archangels: Seni Maikolo, Seni Kepaleli mo Seni Lafaele kuo tau kamata ʻetau novitiate fakafolofola. Ora Pea ʻoku hoko atu ʻa Labora. ʻOku fakafonu tuʻo lahi ʻa e falelotu ʻi he ʻAho, ʻoku ʻi ai ha ngaahi konifelenisi ʻi he laumalie ʻo e ʻa e haʻofanga mo hono ngaahi tuʻutuʻuni; kamataʻi ʻo e moʻui fakatapui mo e rudiments ʻo e moʻui fakalaumalie ʻo fakatatau ki he ʻa e Ongoongolelei ʻo Kalaisi. Ngāue ʻi he ngaahi ngoueʻangá pea ʻi he ʻa e feleoko mo e fanga pulu mo e fanga monumanu kehe, ko e langa ʻo ha bassain mo hono fakatupulaki ʻo e attics ke hoko ia ko ha loki faiʻanga fakafiefia; Lue ua pe lahi ange ke maheni lelei ange pea hu ki he kau fakatokoua ʻo e kolo kae lava ke uouangataha ʻi ha famili fakalotu ʻo fakatatau ki he moto naʻe fokotuʻu ʻe hotau tupuʻanga kuo ne fili kitautolu: ʻOku ʻikai haʻane mamaʻo: Mi honda nami nie ma dali! ʻOku ʻi ai ha fiefia ʻi he hoko ʻo fakataha pea ʻoku ʻi ai foki mo ha clashes mei he taimi ki he taimi. Ko e ngaahi kau tangata ʻi honau taʻu uofulu tupu ʻoku nau holi ke fokotuʻu ha ʻulungaanga totonu. Mei he ngaahi ngaahi feituʻu ʻi Polani, naʻe haʻu ha taha ʻo kimautolu mei mamaʻo ʻaupito mei ʻAositelelia. Ko hono moʻoni ʻoku ʻi he ʻaho ʻe taha ko e ʻEiki ʻo Kamakamata, ko e Naʻe ʻave ia ʻe he Tamai ko Sani Jab³oñski, ʻi heʻene motopaiki mo tipōsiti ia ʻi he Fale Lahí mei Poznan ke fakafoki ki hono fale famili ʻi ʻAositelelia. Ko e toko tolu ʻo kimautolu naʻe ʻosi Diocesan seminarians naʻa nau fakaʻaongaʻi ki he hoko ʻo fakalotu pea maʻu e fakanofo ko ha memipa ʻo e Sosaieti ʻo Kalaisi maʻa e kau hikifonua Polani. Ko e fuofua taimi ʻeni ke u tohi ai ʻa e hingoa kakato ʻo ʻetau fakatahaʻanga, ke ala ki he charism ʻoku ko e meʻafoaki makehe mo pau ia ʻoku foaki ʻe he ʻEiki ki he kau kanititeiti ʻoku nau haʻu ʻo tukituki ʻi he matapa ʻo homau kolo. ʻ I Sune ʻ o e 1972 naʻá ma heka pasikala ai ke ʻ alu ʻ o fuʻu tokelau mamaʻo ki Goleniów ki he meʻafakaʻeiki ʻo e Tamai Stanis³aw Rut pea mau ʻaʻahi ki Szczecin mo hotau kolo ʻo e loto toputapu. ʻOku tau fakasiʻisiʻi ʻa e tokolahi Meʻapango. Wies³aw, ko e taha ʻo kinautolu ko e konga ʻo Naʻe ʻikai fie maʻu ke fai ʻe heʻemau kongakau ha hala lahi ke fai pehē; ko ʻene haʻu mei Poznañ. Ko ha ʻaho ongosia Hili ʻene toli pateta naʻa ne tangutu ʻi heʻene kato ʻo fakafonu ʻaki e koloa ko ʻeni pea fakahaaʻi Ko ʻene loto mamahi: ne u fakakaukau ʻe vave ni pe haʻamau fekauʻi atu ki muli pea ʻoku ou ʻiloʻi pea he ʻikai ke vave ʻene hokó pea ʻikai ngata aí traviller fuʻu faingataʻa pea ʻoku ʻikai ke u maʻu ha ʻulungaanga pe malohi ki ʻa ia; pea naʻá ne liʻaki kimautolu. ʻOku ou toe ʻikai lava ke fai ia! Pea ʻoku ou fakamālō ki he ʻEikí ʻi hono tauhi aú ʻo aʻu pe ki he famili foʻou ko ʻeni, hono famili, ʻa e Sosaieti ʻo Kalaisi. Pea ko e founga ʻeni. ʻI he faʻahitaʻu fakatolau mo e kakapu Pea ko e ngaahi ʻuluaki fakaʻilonga ʻo e momoko, naʻa ku puke pea nofo ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ʻi he Infermerie. Taha tokangaʻi au, naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻaʻahi mei he kaunga ngaue mo e ngaahi fakafiemalie ʻoku fie maʻu mo talitali lelei. Mamaʻo mei heʻeku ʻuluaki ʻOku ongoʻi ʻe he famili ʻa e nostalgia ʻiate kinautolu: matuʻa, ngaahi tokoua mo e kau fafine, ne u tatali ki he ʻaʻahi lahi mai ʻa e ʻEiki ʻo Novitiate pea fakaʻosi ʻi he ʻaho hono tolu pe faa ʻoku haʻu ke sio mai kiate au. ʻOku mahino ʻoku ke fuʻu vaivai ke holi ke hoko ko ha faifekau; Fakakaukau ange: ʻOku mau ʻave koe ki Palasila pea ʻi ai mo e ʻea ʻoku ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai tatau ia mo Polani mo e ala meʻa pehe. Ko ia, fakakaukau lelei mo ʻiloʻi ʻoku mahalo pē ʻoku ʻikai ko homou tuʻungá ʻeni; ʻOku ou talaatu, lelei ange ʻoku mahuʻinga ke fai e ngaahi fili ʻoku leleí ʻi he pule pē ʻo e niʻihi kehe ... pea kuo ne ʻalu ... Naʻe hange ia ha mana! ʻI he ʻaho tatau pe ʻi he efiafi ne u fakapolokalamaʻi ai ʻeku ʻi; Te u mavahe mei heni taʻe ʻi ai ha fakatokangar tokotaha; ʻi he poʻuli. Naʻa ku faʻo ʻeku katoleta pea u ʻalu mei he Infirmary ki Fakaiku ki he matapa huʻanga ki tuʻa ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻe ʻi he falelotu ʻoku ne fakafiefiaʻi ha Rosary mo e Exhibition of the Blessed Sacrament kapau he ʻikai ke u ʻOua naʻa kākaaʻi koe. ʻE anga fēfē? Te ke ʻalu ʻo hange ko ia, ʻo ʻikai fakafeʻiloaki mai kiate au mo Lea mavae? Naʻá ku ʻiloʻi ko e leʻo molū ko ʻeni ʻo e lotó pea naʻe ʻi ai ha meʻa ke ne lea ʻaki kiate au ʻi he taimi tatau pe: ʻOku ou haʻu ki he kiʻi sacristy ʻo sio ʻoku ne ʻOku ʻikai ha taha ʻoku ou ʻi ai ke fanongo ki ai: pe ʻai ke u fakakaukau ki he meʻa ni: ko e ha ʻoku precipitation! ʻUluaki mohe ʻi ha po ʻe taha pe ua mo e Pea te ke sio leva ki he meʻa ʻoku ke fai! Naʻa ku fai ia pea ʻi he pongipongi Naʻe kiʻi faingataʻa ke u manatuʻi e meʻa ne hokó ʻo fakalaka atu he ʻaho kimuʻa. ʻOi, ʻio. Naʻa ku ʻita ki he ʻEiki ʻo e novices ʻa ia naʻe ʻikai ke ne foaki mai ha Naʻe ʻilo ʻe Consolation ʻoku ou fuʻu vaivai ke hoko ko ha faifekau. Ko e ha leva e meʻa te u fili? ʻEiki ko Sisu ʻoku ke fie maʻu au ʻi heni pe ʻi ha feituʻu kehe; mahalo Kuo pau ke u ʻalu ki Tarnów ke u hoko pe Ko ha taulaʻeiki diocesan? Pea ko ha fakakaukau ʻoku hoko mai ko ha kiʻi foʻi manupuna: fefe kapau ko ha kiʻi fakamatala fakamuimuitaha Ko e sivi? Kuo pau ke lea ʻaki ʻe he ʻEiki ko ʻeni ʻo e novices ha ʻaho ʻa ia ʻoku ne fakakaukau te ne lava ʻo fai ʻene ngaahi fuakava pea ko hai ʻoku ʻikai ke ne lava. Kapau naʻa ne foki mai ki he fekau pea te ke sio ... ʻOku ʻikai ke Ne toe lea kiate au ʻi he founga ni. Naʻe ko ʻeku fakapulipulí mo ʻene meʻa fufuú; Pe kuo teʻeki ai ke u fehuʻi kiate ia ʻa e fehuʻi ko ʻeni: ko e ha naʻa ke fai pehe ai. Hili ha mahina ʻe hongofulu ma ua ʻo Niviciat, naʻe tali au ke lea ʻaki ʻeku ngaahi fakaʻamu ʻi he ʻaho 29 ʻo Sepitema 1972. Pea naʻa ku hu ki ʻi he Semineli Lahi ke ako mo ha fakakaukau ke Naʻe fakanofo ʻi ha ʻaho ʻe taha ha taulaʻeiki!
Ko e Sosaieti ʻo Kalaisí - Ko e Seminelí
Ko e ʻuluaki semineli ko e famili ʻoku ʻi ai e kolo ʻo Nofoʻanga mo e taimi ke hoko ai ko ha tangata mo ha Kalisitiane ʻa ia kuo u vahevahe ʻa e ngaahi aʻusia hange ko e ngaahi fua ʻo e ngaahi ʻaloʻofa fakalangi fakanatula mo taukakapa ʻi he ʻE foaki ʻa e fengaueʻaki mo e tauʻataina ki he tokotaha takitaha tokotaha tangata ʻi he tuʻituʻia mo e faʻeleʻi ʻo ʻa ia ko e ʻaloʻofa fakanatulá mo e Papitaisó ʻi he taimi ʻoku Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo e moʻui taukakapa kuo ne Fie maʻu ha ngaahi ʻaloʻofa taukakapa ke fakatupulaki ʻo aʻu ki he tuʻunga matuʻotuʻa ʻoku ui ʻaki e hingoa maʻoniʻoni. ʻOku lea totonu ʻaki ʻa e meʻa kotoa pe Seni Thérèse ʻo Lisieux ʻoku ne fakahaaʻi ʻa e Faingofua ki he maʻoniʻoni ko ʻeni ke maʻu: falala! Ko e Semineli Hono Uá koeʻuhí ke u kamata ʻi he ʻOkatopa 1972 ʻi heʻeku maʻu e Fakahokohoko Fakamotuʻaleá mo e niʻihi kehé Fakaʻekatemika ʻi he nima ʻo e Rector ʻo e Semineli ʻi he Palofesa Tamai Bogus³aw Nadolski. ʻI ha taʻu ʻe ua ʻo e ngaahi meʻa fakafilosefa mo e taʻu ʻe fa ʻo e kaveinga fakalotu. Ko e Ngaahi konga fakafilosefa naʻe ako: talateu ki he filōsofiá, Metaphisics, Theodycea, Saienisi, fakafilosefa Antropology, ʻulungaanga faitotonu, filosofia ʻo e tui fakalotu, fakakaukau fakapoto ʻo natula, Hisitolia ʻo e fakakaukau fakapoto, fakakaukau ki he ʻilo, fakaʻuhinga totonu, Founga fakalukufua ʻo e saienisi. Readerships: Lea faka-Latiná, lea faka-Kalisí, lea faka-Pilitāniá, lea faka-Falaniseé. Ngaahi ako fakafilōsofia, naʻe tokoniʻi au ʻ e he ʻ Otuá ke u Fakaʻosi kinautolu ʻaki ʻa e kiʻi tohi "lelei ʻaupito". Nāunauʻia ke ki he Tamaí mo e ʻAló pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní! Pea ko e Naʻe ako ʻa e ngaahi konga fakalotu: talateu ki he Folofola Toputapú, Archaeology ʻo e Tohi Tapú, Folofola Toputapu ʻo e Fuakava Motuʻá, Folofola Māʻoniʻoni ʻo e Fuakava Foʻoú Fuakava, patrology, Liturgical, tefitoʻi teolosia, Dogmatic teolosia, Fakaʻekumenikale teolosia, Teolosia Fakaeangamaʻá, Tui Fakalotu Fakaeangamaʻá, Teolosia Teolosia ʻa e tukuʻuta fakalukufua, tui fakalotu tukuʻuta ʻo e hikifonua, Fono kuo tatanaki, History of the Church, ʻUlungaanga faitotonu fakasosiale ʻa e Katolika, Pedagogy, Catechetical, Homiletics, hisitolia ʻo e ʻaati toputapu, Liturgical loo, Faitoʻo tukuʻuta. Ngaahi ako fakalotu, Naʻe tokoniʻi au ʻe he ʻOtua ke u fakaʻosi kinautolu ʻaki ʻa e kiʻi tohi "fuʻu sai." Naʻa ku tohi kole ke u aʻu ki Ko e ʻUnivesiti Katolika ʻo Lublin ko ha mataʻitohi BA ʻi he ʻa e kau faiako ʻo e teolosia pea, fakafetaʻi ki he ʻOtua Ne u maʻu ia ʻi he ʻaho 15 ʻo Maʻasi 1978 mo e ola Fakaʻosi "lelei ʻaupito". Ko e moʻoni ʻoku lahi e ngaahi manatu ki he vahaʻataimi ko ʻeni ʻo ʻeku moʻuí; Ako ko ha konga pē ia ʻo e moʻui ʻa e Seminelí; mahuʻinga ka ko ha konga pē; Ngaahi ʻekitivitii ngaue fakalaumalie mo e tohi lesoni ke hange ko ʻeni ʻi he ngaue ʻa meʻatokoni, nettoyages ʻo e ngaahi makatuʻunga mo e ngaahi loki ʻoku tau liliu ʻi he mahina ʻe ono kotoa pe mo ha kaunga loki foʻou (naʻa mau faʻa fai ʻe ha kau pasese ʻe toko tolu ʻo e loki tatau) mo e Sipoti, ʻeva, kolo internships mo foki ki he Fale Fakafāmilí ʻi he taimi Kilisimasí pea he taʻu foʻou, pea mo e ʻaho malolo ʻo e mahina mo e matuʻa mo ha kehe ʻi he kolo kuo vahe ki ai ʻi he vahefonua ʻo Polani Tokelau-Hihifo pe ʻikai mamaʻo mei Wroclaw ʻi he feituʻu molomoloki ʻa e parishes naʻe ngaue ʻaki ʻe he kau taulaʻeiki ʻo e kolo ko e fakatātā ʻ a e kau mēmipa ʻ o ʻ etau Fakatahaʻangá ʻ i Ziembice, ʻ i he Pyrzyce pe Szczecin ʻa ia naʻe tuʻu ai homau kolo angamaheni taha. lahi ʻo e parishioners ʻe 30,000 ʻi he hingoa ʻo e loto toputapu ʻa ia ʻoku hoko he ʻaho ni ko ha falelotu ʻo e loto toputapu ki he Taiosisi ʻo Szczecin. Hange ko e ʻakapulu naʻa ku ko e leʻo leʻo ʻo ʻemau timi Seminelí mo vaʻinga ʻi he feʻauhi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi semineli lalahi he taimi ʻe niʻihi mo koen ha lavameʻa! Fakamalo ki he timi! Naʻe hoko maʻu pe ʻa e foʻi pulu ko ha ʻauha. Pea ko hai ʻoku saiʻia ke mole? He ʻikai ke u talanoa ki he ngaahi kaveinga ako ʻoku ʻikai fakafilosefa pe fakalotu, ka ʻoku ou te ne vahevahe heni ha ngaahi fakatotolo mo ha ngaahi ʻilo ne u maʻu ngaue ke maʻu ʻa e laiseni ko ʻeni ʻoku ha ʻi he ʻi loto ʻi he vahe ko ʻeni. Ko e Liturgy ʻeni pea ʻi he tautautefito ki liturgical mohu founga ʻo fakatatau ki he ʻa e kau faʻu tohi naʻa nau fekuki mo e kaveinga ni ʻi he lea faka-Falanisee. Ka ʻe maʻu ia ʻi he vahe hono hokó. Te u fakaʻosi ʻaki ʻeni ʻuhinga ki he Rector naʻe ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻi heʻeku Fakaʻosi ʻeku akó: Ko e Tamaí ʻEtuate Szymanek. Kiate ia pea ki he Coprs kotoa ʻo e Semina ʻo e taimi ko ia ko ha "Malo" he ko e tokoni naʻe fai kiate kitautolú. Pea ki he kakai kotoa pe ʻo e timi ta piano mo e Ngaahi tokoni fakapule mo e niʻihi kehe kotoa pe. Ko e meʻa tatau pe ki he ʻUnivesiti ʻo Lublin.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha taulaʻeiki au
Ki he ko e ngataʻanga ʻo e Semineli ʻa e Fineʻofa ʻa Kalaisí ʻOku fie maʻu ʻa e semineli takitaha ke fekumi ʻi he feituʻu ʻo e tokanga pea ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Palofesa ʻo e ngoue. Kiate au, naʻe ʻi he Liturgy ʻa e fili pea ko e palofesa ʻo Liggical Tamai Bogus³aw Nadolski loto ke tataki au pea hoko atu ki he ʻUnivesiti ʻo Lublin ʻi he malaʻe tatau pe ko e Palofesa Tamai Wojciech Danielski naʻa ne tali ke hoko ko e Promoter ʻo ʻeku fakamanatu ʻi he "ko e mohu founga ʻi he liturgy ". Naʻa ku mahuʻingaʻia ki he Liturgy Katolika ʻi ha ngaahi ʻuhinga mahino. ʻI he ʻI heʻeku hoko ko ha taulaʻeiki Katolika kuo pau ke u fakafiefiaʻi maʻu pe ʻa e Eucharistic misiteli, ko e Feilaulau Maʻoniʻoni ʻo e feohi. Naʻe ʻikai ke u ʻikai kamata ke fakafiefiaʻi ia ʻi he lea fakafonuá Faka-Latina. Naʻe ʻuhinga ʻa e ngaahi liliu conciliar ko e ʻofisi ʻo e taimi lolotonga (Breviary) pea pehe ki he Liturgy Kuo hoko ʻa Eucharistic mo Sakalamenito talu mei he taimi ko ia (1972) fakafiefiaʻi ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe: en Polani ki he ngaahi vaʻakau, faka-Falanise ki he lea faka-Falanisee mo e ala meʻa pehē. Ne mau ʻosi maʻu he taimi ko ia fanongo ki he ngaahi palopalema ʻo e fakafepaki ki he meʻa ni meʻa foʻou; ʻAlekipisope Marcel Lefêbvre kamata ke ʻiloa foki ʻi Polani. Naʻa ku lau Lea faka-Falanise Qrticle naʻe talanoa fekauʻaki mo e mohu founga ʻi he liturgy pea naʻa ku faʻu ai ha ngaahi meʻa ʻa e IR ki he tefito ko ʻeni. Mei he tafaʻaki ʻo e taimi kuo hili ʻoku ou fakatokangaʻi ko e Naʻe problematic ʻa e kaveinga pea ʻoku kei ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe faingataʻaʻia ai ʻa e Feohi Maʻoniʻoni ʻi he ngaahi ngaue naʻe fai ʻe ha kau taulaʻeiki ʻe niʻihi fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he kau faivelenga ʻa e totonu ki he meʻa kotoa pe mahino ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he lahi. ʻOku ʻikai ko faingofua ʻo hange ko e fakakaukau ʻa ha niʻihi ʻo e kau fie mana Te ke lava ʻo lea ʻaki. Haʻu ki Falanise ke tokoni ki he Siasi ʻo fonua ni naʻe vave ʻeku fakatokangaʻi ʻoku ʻikai mahino ki he kakai ʻikai pe ko e ha ʻa e meʻa lilo maʻongoʻonga ko ʻeni pea ʻoku kei siʻi ange ʻi he taimi naʻa nau lava ai ʻo aʻusia ʻa e ngaahi liliu mo e improvisations arbitrariness mo hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻikai ha toe mapuleʻi. ʻOku ʻOku ʻikai ke u tui ko e traditionalists ʻa Monsignor Lefêbvre ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tali ʻa e ouau foʻou ʻo e feohi. Ka te tau lava co³take ʻenau manavasiʻi. ʻOua naʻa ke fakasituʻaʻi ʻa e ouau. ʻI he kuonga muʻa: ko e motu proprio ʻo Benedict XVI ko ha soution lelei ʻOku ou tui ki ai. ʻOku lava heni ke u hoko atu heni Ko e kaveinga ʻo e vahe 4 ʻo e "Ko ha Kalisitiane Au" ʻ I he foomu foʻou talu mei he ʻ aho 31 ʻ o Mē 1978 naʻá ku hoko ai ko ha taulaʻeiki ʻe he Fakanofo Kimuʻa ʻa ia ʻoku ʻaʻaku hoko mai ʻi he tokoni ʻa e pisope ʻo e taiosisi ʻo Poznañ Monsignor Meleane Przykucki ʻi he kole ʻa e Rector ʻo ʻetau Tamai semineli ko ʻEtuate Szymanek. Taʻu ʻe taha kimuʻa Naʻe fakanofo au ko ha tīkoni ʻo e Siasí Katolika pea hili ha taʻu ʻe taha, ne u Leʻo ʻo ha taulaʻeiki! Ko e fononga ʻo e ʻahiʻahiʻanga, Novitiate, Semina mo hono ngaahi ako fakafilosefa pea fakalotu mo e mataʻitohi BA ʻi he ʻUnivesiti ʻo Lublin, fakaʻata au ke u kole ke u fakanofo taulaʻeiki. Ka ke tala ʻa e moʻoni ʻoku ʻikai ʻikai hange ko ʻeni ke vakai ki he sakalameniti ʻo hange ko ia ʻoku ou maʻu ʻosi feinga ke fai ʻeni ʻaki haʻo foki ki he Fakamisiteli ʻo Kalaisi mo ʻEne Ngaahi Meʻafoaki mo e Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e genera ʻe tolu: Annunciators, kau maʻu fakaha mo e Kau talēkitá. ʻOku ʻikai haʻo totonu ke kole ia. ʻOku fie maʻu pe ke ʻi ai ha ngaue ki he meʻa ni mei he ʻe he ʻEiki. Naʻa mau meimei kau tangata ʻe toko tolungofulu ʻi he kamata ʻahiʻahiʻi mo Novitiate ka naʻe ʻikai ke mau laka hake he hongofulu mā tahá ke maʻu e fakanofo taulaʻeiki hili e taʻu ʻe fitu ʻo e teuteu. Taha ʻaho ʻi he Seminaa, ʻOku ou manatuʻi, ko ha seminarian ne u vahevahe mo ia Naʻe fanongo ʻa e loki ki he hiva ʻI he taimi naʻe ui ai kimautolu ʻe he fafangu ʻo e matapaa ki ha katoanga ʻi he efiafi. Naʻe hanga ʻe heʻene fakakaukau ʻo toʻo atu au: ʻe kinautolu Fafangu! ʻOku kole mai ʻi he taimi kotoa pe ke tau o ʻo lotu Fafangaʻi! Naʻe ʻikai fuoloa mei he Seminā; Naʻá ne ʻalu ke fai ha meʻa kehe. ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ko e tokoua ʻo hoku tokoua ʻi he fono mei K³aj ofi ki Krakow naʻe fai ngaahi ako kotoa ʻoku fie maʻu ki he Semina ʻo e Tarnów pea naʻe ʻikai fakanofo taulaʻeiki neongo naʻa ne fie maʻu lahi ia pea ʻoku ne nofo teʻeki mali ʻo aʻu ki he ʻaho ni. I ʻOku ou fakaʻofaʻia ʻiate ia, Miros³aw Kasprzyk, pea ko e moʻoni ka mo ha niʻihi kehe naʻe ʻikai lava ke tuʻutuʻuni. Ko e ʻEikí ʻokú Ne fili ʻeni pe ko Hono Siasí ʻi he fetuʻutaki mo Ia. Ko ha meʻa lilo maʻongoʻonga ia ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí. ʻOku ou ʻiloʻi he taimi ni ʻa e meʻa ʻoku ou talanoa ki ai hili ngaahi taʻu ʻo e moʻui ʻaki ia; kae kehe pē ke ʻoua naʻá ke hoko ko ha taulaʻeiki ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ha meʻa kau ki ai! ʻOku tatau pe ke hoko ko ha faʻe pe tamai; ʻOku fotunga tatau pe; Neongo ko e fili ʻeni ko e peseti ʻe teau ʻo Kalaisi! Ko ʻetau tali ko hono tuku ke ke fai ia pea muimui kiate Ia. ʻOku ou fie maʻu ʻa e fai kae ʻoua kuo aʻu ki he manava fakaʻosi pea ʻoku ou kole kiate Ia ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni ke lava ʻo fai ia! ʻOku ou ongoʻi lomekina maʻu pe ʻi Heʻene Ne u fili ke u hoko ko ʻEne ākonga taʻe ʻi ai hano ʻaonga meiate au; ʻi heʻene ʻaloʻofa lahi. Misericordias Domini ʻi he Aeternum cantabo.
Ko ʻEku Ngāue - Ko ha tīkoni au
Fakanofo Diaconal muʻomuʻa odination Presbyteral ʻo e taha taʻu. Naʻe fakanofo au ko ha tīkoni ʻi Mē ʻo e 1977. ʻOku ou manatuʻi mei he taʻu ni ʻa e fakaangaanga tokangaʻi ʻo e tukuʻuta ʻi he kolo ʻo e Siasi ko Sione papitaiso mo e fiefia ʻo Papitaiso ʻa e ʻuluaki fānaú ʻi heʻeku ngāue fakalotú. ʻOku moʻoni ko hono lau ʻo e Ongoongolelei mo hono fai ʻo e Homily ʻoku ki ha tikoni foʻou naʻe ʻomi au ʻi he ʻi ha aʻusia fakangalongataʻa lolotonga e fakaangaanga ko ʻeni pea ʻi he ʻi heʻeku foki ki hoku kolo tupuʻanga naʻe vave ʻeku fakatokangaʻi pea ʻoku ʻikai kei tatau ia. ʻOku ʻi ai ʻa e meʻa lilo. Ko e Naʻe maʻu ʻe Kalaisi ʻeku "moʻui fakafalala pe kiate au" mo kamata ke ngaue ʻo ʻikai fakaʻauha au ka naʻa ku Naʻe vave ʻeku fakatokangaʻi ko e ʻaloʻofa ʻoku ngaue mo ʻIkai ko au. Hangē ko ʻení, naʻá ku fakafehoanaki ʻa e ongo foʻi moʻoni ko ʻení. Lolotonga ʻeku fakaangaanga tokangaʻi ʻo e tukuʻuta ʻi he faʻahitaʻu mafana 1976 ʻi Ziêbice le Curé kole mai ke u teuteuʻi ʻa e Homelie mo e lea ʻaki hili ʻene lau ʻa e Ongoongolelei. Ko ia ʻoku ou maʻu ia fai pea naʻa ku fiefia ka naʻa ku fakafehoanaki ʻeni fiemalie ʻi he meʻa ne u ongoʻi he taimi ni, hili ha taʻu ʻe taha mei ai, Naʻa ku sio ki he faikehekehe ko ʻeni pea naʻa ku maʻu ha taha kiʻi ongoʻi ma. Ko e fiemalie ko ʻeni ʻo hono foaki ʻo e homily mo e ʻOku fakafoki mai au ʻe he kakai kiate au pea naʻá ne siokita ʻiate ia pē. Naʻe toe mataʻaʻa ange ʻi ha ngaahi mahina siʻi mei ai lolotonga e Kilisimasi ʻi he hoku kolo tupuʻanga. Naʻe fokotuʻu mai ʻe he taulaʻeiki ʻo e kolo kiate au ke malanga ʻi he tuʻuapoo. ʻOku ke ofi ki ʻo ho fakanofo diaconal pea ʻoku ou fakamafaiʻi koe ke ke fai ia. ʻI hoku kolo! ʻI muʻa ʻiate kinautolu kotoa ʻoku nau ʻiloʻi au pea ʻi he ʻao ʻo hoku Famili pea ʻi he tuʻuapoo! Mahalo ʻe ʻamanaki ha taha Ke fakamalo atu mo e ngaahi lea ʻo e hikisia: naʻe Sai; kuo lelei hoʻo leá; Naʻe ueʻi kotoa kimautolu mo e ala meʻa pehe. Pea ko e meʻa ia naʻe hoko ʻi he hili ʻa e fakanofó Diaconal ne u toe lau ʻeku manatu ki he ngaahi momeniti ko ia pea naʻe toe lahi ange ʻeku ma ai ʻi he tuʻunga ʻo Ziahingabice. Ko e Naʻe ʻ omai ai ʻ e he ʻ Eikí kiate au ʻ a e ngaahi lēsoni ʻ i hoku konisēnisí! Ongo Te u taʻofi "ʻeku ʻaloʻofá" ke ngāue. Naʻe kamata leva ke u ako ʻa e founga ke ke hoko ʻo hoko ko ha ākonga. Te u toe hoko atu "ko e ʻaloʻofa "mavahe mei he tangata, mei he Kalisitiane, ʻo e tikoni mo e taulaʻeiki mo e tui fakalotu ʻa ia ʻoku ou Kapau ʻoku ʻikai annihilate ia ʻe he "ko ʻeku moʻui" kimuʻa ʻa e naunau ʻo e ʻEiki ʻi Heʻene ngaue pe ʻAʻana; ʻoku ʻuhinga ia ke Tala ʻ aki ʻ a e moʻoni pe ko hai ʻ a hai pea ko hai ʻ okú ne fai ʻ a e hā? Te mou ʻilo ʻa e moʻoní mo e moʻoní te ne fakatauʻatainaʻi koe. Kapau ʻoku fie hoko ha taha ko ʻeku ākonga ʻOku ne renounces ia ʻoku ne toʻo ʻene Kolosi ʻi he ʻaho kotoa pē pea tuku ke ne muimui ʻiate au. Ko e meʻa ia ʻoku lea mahino mo mahino ʻia Sisu pea ʻoku ou exprerhyme ʻi he ʻaho kotoa pe talu mei heʻeku fakanofo diaconal mo e ʻa ia naʻe muimui ʻiate ia ʻi ha taʻu ʻe taha: fakanofo Taulaʻeiki. Tau nofo maʻu ʻi he ʻuluaki meʻa ko ʻeni ʻoku toe moʻui kotoa ka ʻoku ʻikai ke tau fakakaukau ki ai pea taimi ʻe niʻihi ʻoku ngalo ia ʻiate kitautolu Tuʻo taha pē hoʻo hoko ko ha taulaʻeikí. Le Kalaisi Naʻe ʻikai tuku hono fufulu ʻe he tamaioʻeiki ʻa e naʻe fakalāngilangiʻi ʻa e vaʻé (konisēnisi ʻo e tangatá); maʻu Fakahoko pe ʻa e ngaue tokoni ko ʻeni ʻaki ʻene ngaue pe ʻaʻana: maʻu ko e Laumālie Māʻoniʻoni te ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá ʻe fakamolemoleʻi kinautolu. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau ki he ngaue diaconal foʻou ko ʻeni ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe he kau tikoni sitepu; Naʻá ku fifili pe ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe maʻu ʻa e tali ʻi he misiteli ʻo e lakanga fakataulaʻeiki; ʻI heʻeku hoko ko ha tīkoní, naʻe ʻikai ke u lava ʻIloʻi moʻoni. Kapau naʻa ku fakangalingali ʻoku ou ʻiloʻi ia ʻe toe hoko pe "ko ʻeku moʻui" kae ʻikai ko e "ʻaloʻofa" ko hai ʻe ngaue. ʻOku ongo faingataʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ou lea ʻaki pea ʻoku ou tohi ai, ka ʻoku ʻikai kapau ʻe ʻOku ʻi ai ʻa e ʻaloʻofa pea ʻoku holoa ʻeku moʻui. Ko e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he Soni-Papitaiso: Ko ʻeni kuo pau ke Ne tupulaki pea ʻoku ou Holoki. ʻOku ou tui fakatautaha naʻe maʻu ʻe he tokotaha ko ʻeni ʻo e Misaia ko ha misiona ʻo e tikoni ʻi he Fuakava Foʻou pea mo ha misiona ʻo e Palōfita mo e Taulaʻeiki ʻo e Fuakava Motuʻá. Naʻa ku laka atu ki muʻa ʻi he Hypothesis ko ʻeni ʻi he taimi ʻo fakakaukau ki he Diaconate tuʻumaʻu ʻiate kinautolu ʻoku ui ko ia pea ʻiate kinautolu kotoa pe ʻoku nau kamata ha ʻaho ʻo ha Fakanofo foʻou ke ui ko ha kau taulaʻeiki pe kau pīsope pea ʻoku nau hoko maʻu pē foki ko e kau tīkoni tuʻumaʻú. Naʻe fakangofua kimautolu ke lava ʻo fai ha fetuʻutaki ʻi he ngaahi meʻa maʻoniʻoni. taimi kimuʻa pea toki fakanofo ko e kau tīkoní. Naʻe ʻi ai ʻa e Fanga kiʻi tokoni iiki: readership mo e acolyte-pea naʻa mau ʻOku pehe: ʻoku ke ʻalu ʻi ha fakaangaanga tukuʻuta ki he uike toputapu mo e keinanga Toetuʻú; Te ke lava ʻo tokoni ki he kau taulaʻeikí ke foaki ʻa e Eucharist Maʻoniʻoni. ʻOku ou tui ko e-ʻoku ou manatuʻi lelei ha ongo ʻoku faingataʻa moʻoni ke fakamatalaʻi ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. Lomiʻi ʻi he Sino ʻo Kalaisí ʻaki hoku nimá pea fafanga e Kakai ʻo e ʻOtuá ʻaki e Maá ʻa ia naʻe ʻalu hifo mei he langi. Naʻe ʻikai ke ne teitei liʻaki au ʻi he Ko e meʻa kotoa pe ko ha ngaue diaconal. Naʻá ne hoko ko ha tīkoni Naʻa ku toe ongoʻi ai ʻa e "ʻaloʻofa" ʻo e Siteiti foʻou. Naʻa ku ʻosi foaki ʻa e fetuʻutaki kimuʻa Ka naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he "ko ʻeku moʻui" ʻa e faingamalie ke vaʻinga ʻo ʻeku ngaahi ongo. Ko hono ʻahiʻahiʻi ʻo e malohi! ʻIo! Kapau ko e ʻOku ʻikai commlètement ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Siteiti ʻiloʻi ʻo hange ko ia ʻoku hoko pea mo e naunau ʻo e tangata ʻohofi kitautolu ke tau ʻaukai feʻunga ke ʻomi kitautolu ki ha loto-hīkisiá; Tau fakahā mai muʻa ʻa e ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau anga tonú; ʻOua naʻa tau Kau Mālualoí; ko e faʻe ʻa Sione mo Semisi naʻe haʻu ki Sisu ke kole kiate ia ʻa e ngaahi feituʻu maʻolunga taha ʻi he hono ngaahi foha mahuʻinga mo ha lesoni ke toʻo mo Ke ako. ʻOku ʻikai ke tau maʻu ʻiate kitautolu pe ha ʻahiʻahi fakanatula ke ngaue ka ka ke tokoniʻi pē kita pe tokoniʻi. Sisu tonu pe fakaha tauʻataina ʻi he fehangahangai mo e toʻonga fakakaukau ko ʻeni: ko e Naʻe ʻIkai Haʻu e Foha ʻo e Tangatá ke Tauhi Ia ka ke tauhi mo foaki ʻene moʻuí ko ha totongi huhuʻi maʻá e kakaí. ʻOku mahino ʻaupito ʻa e ngaue tokoni mo e ngaue fakataulaʻeiki. fakaʻuhingaʻi, ʻi he setesi nounou mo pithy ko ʻeni. ʻI he premiere konga ʻo e setesi ʻoku fekauʻaki mo e Diaconate tuʻumaʻu mo e uá, ko e lakanga fakataulaʻeikí.
Ko ʻEku Ngaue-ko ha tokotaha fakalotu au
I kuo teʻeki ai ngalo ʻiate kinautolu ʻa e tuʻo taha naʻe fakanofo ko e tikoni pea fakanofo ko e taulaʻeiki ʻoku ou ʻi ai talu mei he Katoanga ʻo e Archangels: Seni Maikolo, Seni Kepaleli mo e Seni Lafaele ʻo e 29 Sepitema 1972 ko ha memipa fakalotu ʻo e Kautaha ʻo e Kalaisi. Ko ia ʻoku ou foki fakalongolongo mai ki he kaveinga ni ke Fiefia ʻi he meʻá ni pea vahevahe ia ʻi he taimi ʻoku ou maʻu aí ʻIloʻi ʻa e ngaahi siteiti foʻou mo e ngaahi ʻaloʻofa foʻou foaki mai kiate au ʻe he ʻOtua: Ko e Tamai mo e ʻAlo pea mo e Laumalie Maʻoniʻoni, Taha Ko e ʻ Otua moʻui mo moʻoní, ʻ a e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoni Tahá. Hoko ko ha tokotaha kuo fakatapui ki he ʻOtua ko ʻeni ʻoku ne ueʻi au mo tekeʻi au ki ha fakalangilangi maʻongoʻonga. Ko ʻene fili ia kae ʻikai ko e ʻaʻaku; ko Ia naʻá Ne fili au ʻo hangē ko Iá ʻi he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú. Pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u ʻIkai ke u ʻilo hono ʻuhingá? ʻI heʻeku kei siʻi naʻa ku fakatokangaʻi ʻa e tamaiki tangata kehe, ne u sio ki ha taha ʻo kinautolu, mei kaungaʻapi, ko W³adys³aw Owsianka pea u fakakaukau: ko e moʻoni ʻe ui ia ki he lakanga fakataulaʻeikí; ka naʻe ʻikai ʻa e meʻa ko ia. Ne u ʻosi talanoa ki hoku tuongaʻane fakaʻofoʻofá. Sisita Wies³awa, ko e uaifi ʻo hoku tokoua ko Ignacy; Miros³aw Naʻe lelei ʻaupito ʻa Kasprzyk ʻi he meʻa kotoa pe pea mohu founga; Kuó ne fai e ngaahi ako kotoa naʻe fie maʻú fakafilosefa mo e fakalotu, ʻoku ou toe sio ki ai ʻi he ta ʻo ko ʻeku ngaahi ʻuluaki fua ʻi Kavi: tamasiʻi fakaʻofoʻofa mo ʻatamai poto ka ʻoku ʻikai ko ha taulaʻeiki ia. kuo u Vakai ki heʻetau kulupu ʻo e tui fakalotu hili ʻetau ngaahi fuakava ʻo e ʻaho 29 ʻo Sepitema 1972 holo mei he mahina ki he mahina pea ʻi he taha trentainte ʻi he kamataʻanga ke hoko ko e hongofulu ma taha ke fakanofo ko ha taulaʻeiki. Ko e feohi mo Miros³aw ʻi he meʻa tatau famili koeʻuhi ko e mali hoku tuongaʻane ʻI heʻeku hoko ko e seminarians, naʻa ku talanoa mo ia lolotonga e ngaahi ʻaho maloloo ʻi he ʻaʻahi ki he ongo meʻa fakalaumalie kei talavou pea u sio ki he Ngaahi faikehekehe ʻi heʻene vakai ki he meʻa ʻoku totonu ke fai ʻi he Siasí mo ʻene meʻa ʻaʻaná; Naʻá ku loto ke ne fakalakalaka; Ka naʻa ne talamai: ʻoku ke tui fakalotu koeʻuhi ke ke fakakaukau pehe, ko au ʻOku ou teuteu ke hoko ko ha taulaʻeiki diocesan Ko e feituʻu ia ʻoku haʻu mei ai ʻa e faikehekehe; Naʻe ʻikai ke u tui ki heʻene fakamatalá. Pea ʻoku ou tui ʻo kapau naʻa ne fanongo mai kiate au pea liliu au Ko ʻ ene fakakaukaú, naʻá ne mei hoko ko ha taulaʻeiki. ʻOku ʻikai ke u ko e moʻoni, ka ʻoku ou tui ki ai. ʻOku tatau pe ʻa e Ongoongolelei ki he ʻA e taha kotoa; ʻOku kehekehe e ngaahi fili ʻa e ʻOtua, ka ʻoku ne fie maʻu ʻa e kau ngaue ʻi he ututaʻu. Ko ʻene faleʻi ke fakaleleiʻi ʻa e Ko e nounou ʻo e ngaahi ngaue ko e lotu! Hoko ʻo tui fakalotu ʻOkú ne pukepuke ʻa e ulo ʻo e lotú ke moʻui! ʻOku fakafoki maʻu pē kitautolu ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko e setesi ʻiloa ʻi Seni Telesa ʻo e kiʻi tamasiʻi Sisu: "ʻOku ʻaloʻofa ʻa e meʻa kotoa pe!" fakalahi ka ko ha toketa ia ʻo e Siasi talu mei he 1997 naʻe fanongonongo ʻe he Seni Sione Paula II. Sa Vita Ko e Consecrata ko ha fakamatala ia ke lau mo toe lau, pea ko e taha, ke puke ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tui fakalotu. ʻI he founga ʻe fanongonongo ai ʻa e Seni Sione Paula II Toketa ʻo e Siasi, ʻoku ou taha tui ki ai. ʻI heʻeku hū ki he Sosaieti ʻo Kalaisí ʻoku ʻikai ke u ʻikai ke u ʻilo pe ko e ha ʻa e moʻui fakalotu; ka ko e moʻoni halaʻata. Naʻa ku toki ʻilo pe ʻi heʻeku fakafeʻiloaki au ʻosi ʻi muʻa ʻi he ʻofisa talitali ʻo e Fale lahi ʻi Poznañ, Tamai ʻEtimani Kufel, ko e haʻofanga ia pea ke ʻuluaki ko ha tui fakalotu pea hili hono fakahu ke ʻe lava ke hoko hono fai ʻo e ngaahi fuakava ʻi he Novitiate lesisita ki he semineli lahi mo e ala meʻa pehe. Ne u pehē loto pē: Koeʻuhi kuo u ʻosi ʻi heni pea ʻi ha founga ʻOku ngali kehe, tau vakai ofi ange ki he meʻa ʻoku ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ia. Pea naʻa ku nofo pe ʻo hange ko ia ʻoku ou lava ʻo sio ki ai ʻi heʻeku ʻalu. pea ʻi heʻene fakapapauʻi ʻoku ʻikai ha meʻa, tautautefito ki he hili ke u moʻui ʻaki ʻa e faingataʻa ko ʻeni kuo u talangaʻiʻosi vahevahe ʻa e feituʻu naʻe pau ke tuku ai ʻeku tuli ʻa e kamata ʻa e hala. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi tui fakalotu motuʻa ʻoku ou ʻilo ʻoku ou maʻu ha taʻu ʻe 42 ʻo e matuʻotuʻa Te ke lava ʻo lea ʻaki. Ko e hā leva te u lea ʻaki ki aí? Tuku ke hoko kotoa ia Maʻu! Ko e meʻa ia te u lea ʻakí! ʻOange ki he tangata ko ia ʻoku ʻikai ke ne fakamavahevaheʻi ʻa e meʻa ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá; i! ʻOku fakafoki mai kitautolu ʻe he ngaahi lea ko ʻeni ki he fealeaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e kau Falesi mo Sisu Kalaisi ʻi he fekauʻaki mo e malí; ka ʻoku ʻaonga ʻa e tali ʻa Sisu ki he ngaahi tukunga lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau fakakaukau ki ai ʻi he kamataʻanga ʻa e mata. Ko e ngāue ʻo e uouangatahá mo e makehé ko ha ngaue angamaheni ia ʻa e ʻOtua mo e tangata. Ko e ngaahi maʻu pe ʻa e felotoihe. Naʻá ku ako ke ako ʻeni foʻi lea mahuʻinga ʻo e hisitolia kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangata. ʻ Oku ngāueʻaki eni ki he māmani fakanatulá pea pehē ki he māmani taukakapú. Cea ʻOku fakaʻaongaʻi foki ia ki he nofo-malí pea mo e moʻui fakalotú. Ko hoku kaunga ngaue ʻi he Sosaieti ʻo Kalaisi ʻoku ngaue ʻi he Taiosisi, Jaros³aw Kucharski, ʻoku ne mavahe mei he Haʻofanga pea hoko ko ha taulaʻeiki diocesan pe; ʻikai ko ia: ke fakamavahevaheʻi ʻa e meʻa kuo fakatahaʻi ʻe he ʻOtua ʻiate ia? ʻIkai Hange ko ʻeni ki he divirce mo e lq rupure ʻo e felotoi? ʻIo, ʻoku ke ʻIo, ʻoku ke ... Ka te ne kei hoko pē ko ha taulaʻeiki! Sai pe ʻe kei pehe pea te ne kei hoko pē ko ha tīkoni ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku tau maʻú ko e lea ia he taimi ni. Ka he ʻikai ke ne toe hoko ko ha tui fakalotu. Fakamalo atu ki hoku kolo ʻi hono talitali lelei au he taʻu ʻe 42 kuohili ngaahi taʻu ʻi hono fatafata pea tuku ke u tui fakalotu mo Felotoi mo ia ʻoku ou ʻamanaki ki ai ʻo taʻengata! Toe Mālō ʻaupito!
Envoy kau ki he ngāue fakafaifekaú - ko e lakanga fakataulaʻeikí
kuo u ʻoku fakamatala ki ai ʻi he vahe kimuʻa ʻo e folofola ʻa Kalaisi ʻo kau kiate ia: Ko e Foha ʻo e tangatá ʻoku ʻikai Ke ʻoua naʻa ngāue, ka ke tokoni mo foaki ʻa e moʻui ʻa ha taha ʻi he Huhuʻi maʻá e kakaí. Naʻa ku tohi ʻo pehe ko e Naʻe fekauʻaki ʻa e konga hono ua ʻo e setesi mo hono lakanga fakataulaʻeiki. ʻOku tau ʻoku kau ʻa e kau taulaʻeiki ʻi hono Lakanga Fakataulaʻeiki ʻe taha ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua. Ko ha meʻa lilo moʻoni ia! ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ia ʻo kapau ʻoku tau ʻi ai! Naʻa ku faʻu ha ngaahi ʻimisi mo ha ngaahi fakamahamahalo ʻi hoku Kiʻi ʻulu ʻo e tangata, Kalisitiane, tui fakalotu pea ko hono fakaʻosí ko e tīkoni, ka ko e meʻa noa pē ʻeni ʻi muʻa ʻi he moʻoni. ʻOku toe hoko pe ʻeni ko ha moʻoni ʻo e ʻaloʻofa. ʻOku ʻi ai ha meʻa lahi ange ʻiate kitautolu ʻoku muʻomuʻa ʻa e ʻaloʻofa ʻi he ʻaloʻofa kehe koeʻuhi ke ʻe tuku ʻa e meʻa kotoa pe ʻi ha feituʻu lelei! Ko e ngaahi ʻuluaki māhina ʻo e ngāue fakafaifekaú Vakaiʻi vave ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻi ai ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa. Ko e natula ʻo e tangata, kuo u ʻosi lea ʻaki ke tokoniʻi pe ke tokoniʻi ʻi he ʻi he ngaue tokoni. Ka: ke hoko ko ha taulaʻeiki ke tokoni ki he Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo Kalaisí pea ʻoua ʻe fakaʻaongaʻi ia ki he ngaahi tupuʻanga lelei. Naʻa ku maʻu ʻi hoku ʻuluaki kolo ngaahi kolo ʻe fa ke ngaue ai ʻi he Sapate kotoa pe ʻe fa ʻi he fakafiefiaʻi pea ʻi ha ongo kolo ʻoku catechism mei he pongipongí ʻo aʻu ki he efiafí. Naʻe ʻi Suchañ ofi ki Stargard, ko e vicar ʻo e taulaʻeiki ʻo e kolo, ko e Tamai Tadeusz Jóðwiak, ʻi ha taʻu ʻe taha pea hoko atu ai, ko e taulaʻeiki foʻou ʻo e kolo, ko e Tamai Józef Kosobucki, ʻi he taʻu hono ua. Ko hoku hingoa ki he tuʻunga ko ʻeni ʻo vicar, Tamai Zenon Broniarczyk, naʻe teu ke mavahe ki ʻAositelelia. Naʻa ku fiefia mo loto vekeveke ke fakahoko ʻa e ngaue tokoni ko ʻeni, misiona ko ʻeni, pea mo fakahoko ʻeku moʻui ʻi he Fiefia ʻi he ngāue tokoní mo e ʻaongá. "Foaki hoʻo moʻui ʻi he totongi huhuʻi "-pea ko e ʻuhinga ia ʻo e taulaʻeiki ʻo fakatatau ki he loto ʻo Kalaisi. Fānau, toʻu tupu, kakai tangata mo fafine, ʻa e mahaki mo e kau toulekeleka. ʻOku ou fakamalo ki he Tamai Tadeusz ʻi heʻene falala mo Fakahinohino ki he ngaahi ʻuluaki sitepu ʻo e ngaue fakafaifekau ʻi he kolo! Taʻu ʻe ua Moʻui lelei pea fonu ʻi he ngaahi ʻaloʻofa kehekehe maʻu mo e ngaahi ngaue ʻoku fakahoko. Naʻa ku ako ʻo hange ha Novice e founga ke fakaʻata ai e ʻaloʻofa ki he taʻu motuʻa ki he Mei he mamani taukakapa ki he mamani fakanatula ko ʻeni kapau Kafo ʻi he feituʻu kotoa pe pea fie maʻu ʻa e fakalangi ʻaloʻofa. Pea hoko mai ʻa e ʻaho fakangalongataʻa ko ia mo fakangalongataʻa ʻi he taʻu ni 1978. ʻIo, ko e fili Katinale Karol Wojty³a ko Poupi Sione Paula II. Māhina ʻe nima ki he Mamahi ke hoko ko ha taulaʻeiki pea ke maʻu ha taha ʻi ha taʻu ʻe 27 mo e konga ʻi hono pontificate. ʻOku ou fiefia ke fanauʻi au pea ke moʻui ʻi he vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí pea mo e faʻahinga ʻo e tangata naʻe lavaʻi ai ʻe hoku compatriot hono misiona fakaʻeiʻeiki. Pea kei moʻui pe ko ha tangata ʻoku ou ʻi ai pea Ngaahi vaʻakau, ka naʻe ʻikai feʻunga ia ki he mafimafi fakalangi! ʻIkai, naʻe fie maʻu ʻe he ʻOtua ke u fakataha mo ia ko e tikoni, taulaʻeiki mo e ʻa e tui fakalotu. Ko e maʻolunga ʻo e fiefia mo e ʻaloʻofa! ʻEiki ʻoku ʻOku fakaʻofoʻofa ia. Kuo ʻosi hoko ʻeni, ʻOku ou foki ki he efiafi ko ia ʻo e ʻaho 16 ʻo ʻOkatopa 1978, kae talu mei ai mo Ne toki aʻu mai kimui ni mai, ʻi he ʻaho 27 ʻo ʻEpeleli 2014 tangutu canonization ʻi Loma. ʻOku ʻikai ke u tui ki he meʻa ni! Ka kuo pau ke u foki mai ke vahevahe e ngaahi ʻilo ʻo e moʻui ʻa e tokotaha kei talavou taulaʻeiki naʻa ku ʻi hoku ʻuluaki Kolo. Naʻá ku ʻohovale! ʻI he kolo ko S³odkówko Ko e vahe tolu pe ʻe taha ʻo e kakai naʻe haʻu Sapate ʻi he feituʻu maʻoniʻoni. ʻIkai ke u lava ʻo fakafehoanaki ki heʻeku Kolo ʻo e tupuʻanga. Pea ʻi he ʻalu leva ke fakafiefiaʻi ʻa e Ko e toetuʻu ʻi ha kolo ʻe taha S³odkowo naʻa ku sio ki he ʻave ʻe he kau tangata ʻenau fanga hosi mo e saliote ke nau o ʻo ngaue ʻi he ngaahi ngoueʻanga! Naʻe ʻikai ke lelei ange ia ʻi he ngaahi Naʻa ku maʻu mo e ngaahi kolo ha luoʻo kinautolu. Ko e ʻEikí Kiate Au naʻe teuteu ki heʻeku ngaue fakafaifekau ʻi Falanise ʻi he kahaʻu, ka naʻa ku Naʻe ʻikai ke ne ʻilo e founga ke sikalu ai. Hili e ngaahi ʻuluaki māhiná Naʻe tupu mei he loto vēkeveké ha faʻahinga ongosiá. Naʻa ku fakakaukau ʻe vave ni pe ha liliu ʻa e kiʻi vahe tolu ko ʻeni ki vaeua pea ʻi he taʻu ʻe ua ʻe taha pe tolu ʻo e ʻikai ke ako, angatuʻu mo recalcitrant. Toe ʻI he taimi ʻe taha, ʻoku ou talaatu, naʻa ku tuku ke u ʻefihia ʻi he "ko ʻeku au" pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e "ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá." sitepu! Naʻe haʻu ha kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa kiate au ke foaki ha nima pea naʻa ku fie maʻu ia ka ... ʻoku ʻikai ʻIkai ha ʻuhinga ... ko ha taha ... ko hai ʻoku ne tohoakiʻi mo hai filimiʻi ... tatau ai pe pe ko e ha. ʻa e tevolo. ʻOku ne fie maʻu lavameʻa ... fakaʻofoʻofa ʻOloka! Naʻá ku talaange ki ai ʻi ha ʻaho ʻe taha. Tau toʻo kotoa ʻa e ongo rosary pea lau leʻo lahi ia, ka ʻikai ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe lelei ange ʻi he ngataʻanga ʻo e malohi, ʻoku ou ui ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, he ka ʻikai te u mavahe Kuo pau ke u hola mei heni! ʻOku mahino lelei ange kiate au he taimí ni pea talu mei he momeniti ko iá mo e tuʻunga mo e fatongia ʻo e Kāingalotú Matona! Naʻa ne ala mai kiate au pea naʻa ne ʻai ke u Mavahe mei he fakatuʻutamaki pea ʻe fiefia ʻa e tevolo ke maʻu lavameʻa. Fakamalo atu ʻEiki! Mālō, Malia! Pea fakamalo atu ʻi he moʻui! Ke ʻI he ʻofa mo ha taʻahine fakaʻofoʻofa ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa Faingofua. Koeʻuhi he ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e feituʻu naʻa ku ʻi ai fakamoʻoni ki he moʻoní. Ko e niʻihi ʻo hoku kaunga ngaue pea kuo mavahe ʻa e lakanga fakataulaʻeiki pea ʻoku ou tuʻu maʻu ʻO aʻu mai ki he ʻaho ni; Ka ko hai au ke fakamāuʻi kinautolu? ʻOku ou lotua kinautolu mei he taimi ki he taimi. Kuo lelei ange hono fai ʻe kinautolu ʻoku paati kimuʻa he seminaa, naʻe kei hoko pe ia ko e taimi ... Ka ʻi he taimi ko ia?... Ka ko ʻeni? ʻIkai! ʻUha maka Mele fonu ʻi he ʻaloʻofa! ʻAi ke u fakahoko ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni ʻeku ngaue fakafaifekau ki he ngataʻanga pea ke u kei tuʻu pe ʻi he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai: ko ha tangata, ko ha tui fakalotu, ko ha tīkoni mo ha taulaʻeiki ʻa e ʻEikí!
Falanisē Kuo u ʻofa ʻiate koe talu mei heʻema fuofua feʻiloaki
Kapau naʻa ne ʻOku ʻi ai ha ngaahi hingoa ʻuluaki kuo nau fakaʻaongaʻi tuʻo ua pea ko e meʻa ʻeni ʻoku hoko mei he hingoa ko e "Falanise" mahalo ʻe fakakaukau ha taha ʻoku ou Fakamafola hoku ulo ki ha kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa! ʻIkai! ʻOku ʻo e Falanise ʻoku ou lea ki ai! ʻo e fonua fakaʻofoʻofa mo fakaofo ko ʻeni, ko e ʻofefine lahi taha ia ʻo e Siasí. Kimuʻa ʻi he ʻAho malolo hono ua ʻi heʻeku moʻui ko ha taulaʻeiki, ko e fokotuʻu aʻu ki hoku tuʻasila: te ke lava ʻo fetongi fakatouʻosi kau taulaʻeiki ʻ i Falaniseé koeʻuhi ke nau lava ʻ o mālōlō? I kuo teʻeki ai ke ʻi muli kimuʻa, naʻa mo Polani ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha feituʻu kehe ʻi he Czêstochowa, tuʻo taha ʻi Krakow pea taʻu ʻe fitu ʻi he Poznañ mo Kiekrz. ʻI he taiosisi ʻo Szczecin, ko ha Kolo ʻo e ngaahi kolo ʻe fitu mo e fakaafe ko ʻeni: ke ʻalu ki Falanise ʻoku ki he ngaahi ʻaho mālōloó. Naʻá ku loto ki ai! ʻUluaki taimi naʻe pau foki ke u puna ai. Pe naʻe ʻa e vakapuna naʻe totonu ke ne ʻave au. Siulai mo ʻAokosi 1980, ʻOku ʻi he Potungaue Montigny-en-Ostrevant ʻo e Tokelau. Kapau ʻoku ʻi ai haʻaku ʻoange ʻa e hingoa ko ʻeni ki he vahe ko e ʻOfa ʻi he ʻuluaki mata. Naʻe fakamoleki ha mahina ʻe ua ʻi he taiosisi ʻo Cambrai mo fakahoko ha misiona tukuʻuta ki he Ngaahi vaʻakau mei he ngaahi famili ʻo e kau keli malala, ko ha fuʻu malala lahi ʻi he kolo ni pea ʻi neighbouring Pecquancourt. ʻUluaki māhina ʻo e Siulai mo e Tamai Ludwik S³omiany mo e fika ua ʻo ʻAokosi mo e Tamai ko Sani Guzikowski. ʻOku ʻikai lava ke mahino kiate kitautolu ʻa e matangi ko ʻeni ʻo Tauʻataina ʻoku ne puhi koe ʻi he taimi ʻoku ke mavahe ai mei he Fonua ʻi he malumalu ʻo e pule ʻoku ʻikai ke lelei mo fakamalohi! Naʻa ku manava ʻea foʻou ʻi ʻolunga ʻi ho maʻamaʻa, pea ko ha meʻa fakafiefia ia ke ʻiloʻi ʻi he fononga ʻa hotau fefine ko Lotesi. ʻOku fakafou ia ʻiate Ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pe ʻoku fakaʻofoʻofa mo fakaʻ pea naʻa ku ʻofa ʻi Falanise. Fakaʻosí, ʻoku tau ʻilo ʻoku ou lea ʻo ha fonua ka ʻoku ou talanoa he taimi ni fekauʻaki mo ha taʻahine, ko ha Virgo, ʻo ha fefine, ʻi he taimi ko ʻeni taʻe ʻi ai ha fakatuʻutamaki ʻo hange ko ʻi he kuohili, ʻi he tafaʻaki ʻe taha! Tamai Stanis³aw Stefanek Tokoni-seniale ʻo ʻetau haʻofanga, ʻoku ʻe vave ni pe haʻane hoko ko Pisope Auxilière ʻo Szczecin ʻOku ou lelei lahi nai ʻi hono ʻave au ki he missio ko ʻeni, n ʻo fetongi, ʻoku ou houngaʻia ʻaupito, ʻi he meʻa ni pea ke akoʻi foki kitautolu ʻi he semineli ʻi he rudiments ʻo Ko e Fuakava Motuʻá. Ko e mahina longonoa ʻo Siulai kae ʻikai ko e mahina ʻAokosi; Ko e hā e meʻa ʻe faí? ʻOhofi ʻi Gdañski mo Szczecin mo Silesia mo ha ngaahi feituʻu kehe: Solidarnoœæ (uouangataha)! Hili e ʻaʻahi ʻa e Tuʻi ko Polani ki hono fonua tupuʻanga ʻi he 1979, ʻoku ngaʻunu mo mafoa hake ʻa e puleʻanga; ʻOku ʻikai ke ne toe ilifia koeʻuhi ʻoku ne tui ki he folofola ʻa e Slavic Poupi ko ʻeni: ʻOua ʻe manavahē! Feituʻu ʻo Victoire ʻi he taʻu kimuʻa fonu ʻi he kakai ʻi Uoasoa ʻoku nau fakahalaiaʻi ʻa e pule Mei he manava mo e vaivai ke liliu e moʻui ke lelei ange. Pea ko ʻeni ko e kau ngaue ʻeni ʻoku nau fakafisingaʻi ha paati ʻa e kau ngaue: Ko e fusi ʻo e tau mo e ngaahi alea lelei ki he meʻa ʻoku tau ʻilo talu mei ai. ʻI heʻeku foki ki Polani ki ʻI he ʻaho 1 ʻo Sepitema, naʻe Ngaahi Aleapau; naʻe tukulolo ʻa e puleʻangá; Feohi fefakatauʻaki taʻetotongi ʻe lava ke ʻi ai mo maluʻi ʻa e kakai mo e ala meʻa pehe. ʻOku ou ako ʻoku ʻOku ʻave au ki Szczecin ʻi he kolo ʻo Loto Toputapu! Ko e tokotaha naʻa ma ʻaʻahi ki ai ʻi haʻu ki ai ʻi he pasikala mei he Novitiate. Ko ha proisse lahi ʻo ha kakai ʻe toko 30,000. Mei he feituʻu ʻuta ki he kolo lahi he taimi ko ia. Ko ha aʻusia foʻou ʻi he tokolahi ʻo e kakai ʻi he Sapate ka ʻi he Siasi tatau pe: homilies ʻe nima ʻi he tafaʻaki ʻe taha pea hoko atu ʻa e fanau ako maʻolunga mo e ngaahi ʻaʻahi lahi ki he Ngaahi fāmili ʻi ʻapi he taimi kotoa pē. ʻOku hange ia ha Fale ngaohiʻanga fakalaumalie maʻongoʻonga. ʻOku ou nofo ʻi he loki ʻi ʻolunga, ko ha matapa sioʻata pe mo e ʻea vela ʻi he faʻahitaʻu mafana moʻui taʻe-malava; ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo ko Stanis³aw Misiurek mo ha niʻihi Maʻuʻanga FakamatalaKau ai au ʻi honau lotolotonga mo e kau taulaʻeiki malolo. Pea foki mo e Kau Taki ʻo e Kautaha ʻa Kalaisí, ko e tui fakalotu kae ʻikai ko e kau taulaʻeiki pe tikoni: ko e taha ʻoku sacristan, ko e feimeʻatokoni ʻe taha, pea mo e tokotaha ʻoku kei decorator: Piotr Szafranek, ko hoku kaungaʻapi ʻi he loki ʻi ʻolunga. Szczecin moʻui ʻi ha ngaahi momeniti fakahisitolia hange ko Gdansk pea hange ko Polani kotoa ʻI he veʻe hala. ʻOku ou sio ki he manava ʻa e kakai ʻo hange ko ia ʻoku ou fai ʻi he Falanise kimui ni mai ʻa e feituʻu ʻo e tauʻataina. Hili ʻo ha taʻu ʻe taha ʻo e ngaue lahi heni ʻoku vaheʻi au ke ʻalu ki muli hili e Kilisimasi hoko ʻi he ngāue fakafaifekaú! ʻOkú ke pehē ko e fē feituʻu? ʻI Falanisē! ʻIo, hili foki mai mei he ʻaho malolo ʻiloa ko ia naʻe lea faka-Falanise pe hoku loki; lele cassettes mo e ako hiva; kuo u ʻAve ki he akoʻanga maʻolunga ka ko e taʻu ia ʻe Hongofulu kuo hili! kuo u maʻu ʻi Falanise ʻi vcances naʻa ku meimei hala ha taha ʻi he feituʻu ko ʻení; ʻa e lea faka-Falanise kotoa pe naʻa ku maʻu Naʻe fuʻu vave e lea ʻa e fakataha pea mo e kau faiongoongo ʻi he ʻOku toe vave ange ʻa e TV. Ko ia, ʻoku mahino kiate au: ko ʻeku Naʻe fafangaʻi ʻa e kaungaʻapi ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻaki ʻa e lea faka-Falanisee. Kuo nau Mahalo naʻa ne pehe ki he maʻolunga ange: kuo pau ke ʻave ia ʻi he vave taha ki Falanise ʻa ia kuo ne ʻofa ai. ʻOku ke te ke fai hoʻo ngaahi laʻipepa kimuʻa he Kilisimasi: Pasport kuo ke ʻosi maʻu ia, Ka ʻoku ke fie maʻu ha visa foʻou. Sai ʻaupito. Lolotonga ia ʻoku ke ʻe ngaue ʻi he falelotu ʻo e Siasi ko Semisi. Le dimache tu fakafiefiaʻi ʻa e maʻoniʻoni ʻi he 7 a.m. pongipongi. 11 Tisema 1981 kuo maau ʻa e meʻa kotoa pe: ko e paasipoti ʻOku ʻi ai ʻa e visa ʻa e kau talafekau ʻo Falanisee ʻi Uoasoa. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi pe te u kolosi ʻi Polani ʻi he lelue mei ʻolunga ʻi he maʻulalo ke ʻalu ʻo moʻui ʻi he Kilisimasi fakaʻosi ʻi he famili mo e Kolo ʻoku ou haʻu mei ai. Pea te u lea mavae leva ki kotoa pea moʻui fuoloa ʻi Polani pea moʻui fuoloa ʻi Falanise. Naʻa ne to Lahi e Sinou ʻi he ngaahi ʻaho ko ia. ʻI he pongipongi Sāpaté ʻoku ou ʻā hake kimuʻa ke fakafiefiaʻi ʻa e feohi ʻi he 7 a.m. ʻi he he falelotu. ʻOku mateuteu ʻa e homily ʻi he fiefia ʻo hange ko e kole ʻa e ʻAposetolo ko Paula ʻi he laukonga, ʻoku ui ia ko e Sapate: Laetare ʻa ia ko hono ʻuhinga fiefia.
Polani hoku fonua tupuʻanga, he ʻikai teitei ngalo koe ʻiate au
Ko e 13 Tisema, ʻoku kei fakapoʻuli pe ʻa e Sapate, ʻoku ou mavahe mei he Presbytery ʻo e loto toputapu pea ʻoku ou fokotuʻu ʻa e hala ki he falelotu ʻo Seni Semisi ʻi Szczecin, ʻoku ou hu ki ʻI he sacristy, naʻa ku tui ʻa e vestments taulaʻeiki pea u ʻalu ki he siasi pea u kamata ʻa e fakafiefia ʻo e Sapate hono tolu ʻo e kimuʻa. Ko e Ongoongoleleí mo e ʻa e homily ʻi he fiefia; Hili ha ngaahi momeniti siʻi ne u ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku fehālaaki. ʻOku ʻalu ʻa e kakai holoholo pea ʻoku nau tangi. Ko e hā e meʻa ʻoku hokó? I fakanounouʻi ʻa e homily pea u hoko atu ʻa e feohi pea ʻoange ʻa e tāpuaki. Hili ʻa e Fakafetaʻi ʻOku ou foki ki he Sacristy pea ʻoku ou sio ki ha parishioners ʻoku ʻOku fakatuʻasila mai kiate au: ko ia ʻoku ʻikai ke ke ʻilo? ʻOku ʻikai ke u ʻilo ko e hā? Fanongonongo ʻa e Jaruselski fakalukufua ki he tuʻuapoo ki he tuʻunga ʻo e tau; tokolahi e kau mēmipa ʻo e Naʻe puke popula ʻa Solidarnæœæ pea tuku popula ʻi ha vahaʻa taimi. ..part... etc ko e meʻa fakaʻohovale fakalukufua ia, ʻoku ʻikai ha taha Naʻe ʻikai ke ne ʻamanaki ʻe hoko ʻeni. Konga fakalukufua ʻo e Fonua. He ʻikai lava ha taha ʻo mavahe mei hono feituʻu taʻe fakamafaiʻi ʻa e kautau. Naʻa ku ʻalu ki he tauʻanga polisi ʻi he ʻaho Monite pea naʻa mau ʻAve ʻeku paasipoti mo e visa Falanisee pea mau faʻo ha Sitapa: kaniseli. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe ʻaonga ange. He ʻikai lava ke tau ui ha feituʻu; ʻOku loka ʻa e meʻa kotoa pe. I kole ha ngofua ke ʻalu lelue ki Uoasoa ke kole ki he Primate ʻo Polani ke kau ʻi he Ngaue ʻa e loto ke tukuange ʻi Falanise ʻo hange ko e palani. ʻOku ou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa pea ʻi Uoasoa ʻOku fakakalauni ʻa Katinale Józef Glemp ʻaki ʻa e lavameʻa; ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ʻoku toe fakapapauʻi ʻe he meʻa kotoa pe ʻa e visa Y Naʻe mahino. ʻOku ou kole hili ʻeku foki ki Szczecin fakamafaiʻi ke mavahe ki he vahefonua ʻo Maùopolska ʻi hoku kolo, ko hoku famili mo hoku kolo ʻuluaki. Kuo fakafaingofuaʻi ʻe he ʻEiki ke lava ʻo kolosi kotoa ʻi he Ngaahi faingataʻa. Hili ʻa e Kilisimasi mo e taʻu foʻou naʻa ku kei kole ha ngofua ke ʻalu ʻi he lelue ki he Poznañ toe hoko atu ki Uoasoa ke maʻu e vakapuna pea ʻalu ki Falanise. ʻ I Sanuali 17, 1982 naʻá ku mavahe ai mei Pōlani qvec ongo katoleta ke kamata ʻaki e moʻui mo e misiona foʻou, mahalo ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻui ʻi he mamani. ʻOtua pe ʻiloʻi! ʻ I heʻeku mavahe mei Pōlaní naʻá ku taʻu tolungofulu. ʻOku ou tohi Ko e ngaahi meʻa ko ʻeni. uvenir 32 mo e konga kimui ange ʻi he 2014 pea kuo u ʻikai ngalo ʻa Polani ko ʻeku fuofua Fatherland! Ka kuo u ohi ʻa e Falanise pea naʻa ne ohi foki au: ʻOku hoku fonua tupuʻanga hono ua pea ʻoku ou ʻofa ʻi he Falanisee. ʻOtua ʻoku ou ko ha fakamoʻoni ia ʻoku ou ʻofa moʻoni ʻiate ia! ʻOku ou saiʻia ʻi he Ko Polani talu mei he ʻofa ko ʻeku ngaue pea koeʻuhi ko ha tangata, koeʻuhi ko ha Kalisitiane au, he ko ha tui fakalotu, koeʻuhi ko ha tikoni au, he ko ha taulaʻeiki au. ʻIo ʻoku moʻoni kotoa ʻeni pea ʻoku moʻoni ʻeku ʻofa ki Polani, ʻo hange ko ʻOku moʻoni foki mo e taha ki Falanisee. Ko e meʻa kotoa pe naʻa ku tohi ʻi he ngaahi ʻuluaki vahe ʻi heʻeku ngaue ko ha fakamatala ʻo ʻomi ai ʻa e fehuʻi pe ko e ha ʻoku ʻofa. ʻOku ou tui tatau mo e kiʻi Therese ʻi hono lea ʻaki ʻeni. mei kameli ki Lisieux. Pea ʻoku ou tohi ʻeni ʻi he ʻaho 16 ʻo Siulai, ʻi he taimi ʻoku venerates ai ʻe he Siasi ʻa e Taupoʻou monuʻia ko hotau fefine ʻo e moʻunga kameli. Lq ngaue ke ʻofa ʻoku fakahā ia ʻi ha founga fakaʻeiʻeiki ʻi he taupoʻou mo e faʻe ko ʻeni ʻa e ʻOtua. Pea ko ʻeni ko e meʻa naʻe tohi ʻe Seni Telesa ʻo e kiʻi tamasiʻi ʻOku makehe ʻa Sisu mo e fofonga maʻoniʻoni. Ko e ngaahi ngaahi lea ʻoku ou fiefia ai ʻi hono lea ʻaki: "ʻofa faka-Kalaisi ʻomi kiate au ʻa e ki ki heʻeku ngaue. Naʻe mahino kiate au kapau ko e Siasí Naʻe ʻi ai hano sino, ʻa ia naʻe kau ai ha kau memipa kehekehe, ko e lahi taha ʻaonga, naʻe ʻikai liʻaki ia ʻe he fakaʻeiʻeiki taha ʻo e meʻa kotoa pe; I naʻe mahino kiate ia naʻe ʻi ai ha loto ʻo e Siasi, pea ko enaʻe vela ʻi he ʻofa. Naʻe mahino kiate au naʻe ongoʻi ʻataʻatā pē ʻa e ʻofá. ngaue ki he kaingalotu ʻo e Siasi, kapau ʻe haʻu ʻa e ʻofa ki ke fakalahi, he ʻikai toe fakaha ʻe he Kau ʻAposetolo ʻa e Ongoongolelei, ʻe fakafisi ʻa e kau mate fakamaʻata ke lilingi honau toto ... I mahino ʻoku ʻoatu ʻe he ʻofa ʻa e ngaahi ngaue kotoa pe, ʻoku Ko e ʻofa ʻa e meʻa kotoa pe, ʻa ia naʻa ne tali ʻi he taimi kotoa pe pea mo e ngaahi feituʻu kotoa pē...; ʻi ha lea, ʻoku taʻengata ... Pea ʻI he fuʻu hulu ʻo ʻeku fiefia delirious, naʻa ku kalanga: ʻE Sisu, ko ʻeku ʻofa ... Ko ʻeku ngaue, fakaʻosi Naʻa ku maʻu ia, ko ʻeku ngaue ko ʻofa ... Livres ti Jours AELF Palesi 1976 p. 1608n
ʻOku ou saiʻia Polani ko ha tangata
Ko e meʻa naʻe hoko ʻa ia naʻe hoko ʻi Stary Scz akoʻanga maʻolunga ʻi he kalasi Falanisee ʻi heʻeku talaange ki he Faiako Falanise, Misisi ʻAna Hasko naʻa ku ha vaʻakau pea he ʻikai ke u teitei mavahe mei Polani koeʻuhi he ʻoku ou ʻofa ai pea ʻoku ou tui te u nofo ai ʻo taʻengata, ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe ʻosi hoko foki ia ko ha fakahā kiate au. Naʻa ku fakatokangaʻi ʻi he taimi ko ia ko e fuofua taimi ia taimi ʻe niʻihi ʻa e lahi ʻo ʻeku ʻofa ʻiate ia hoku fonua tupuʻanga ko Polani, ʻi he taimi ko ia ne u ʻi ha tuʻunga fakatuʻutamaki ke maʻu Ko ha faʻahinga kovi ʻaupito kapau he ʻikai toe kovi ange. Ka naʻe akoʻi kimautolu ʻe Misisi ʻAna Hasko, ʻa ia naʻa ne akoʻi kimautolu ke mau ʻofa ʻi Falanise naʻe fuʻu poto ʻaupito hono akoʻi kimautolu ʻi he lea faka-Falanisee ʻi he ʻikai mahino kiate au ʻeku fakahaaʻi ʻeku ʻofa ki he Polani. Naʻa ne sio fakamamaʻu mai kiate au mo sio fakamamaʻu ki hoku ko ha talavou taʻu 17 pe 18 peá ne pehē mai kiate au: Ko ʻeku kiʻi tamasiʻí te ke lava fefe ʻo pehe he ʻikai te ke mavahe mei Polani koeʻuhi he ʻikai ke ke ʻIkai ʻilo ho kahaʻú? Pea ko ha Tali totonu! He ʻikai ke ne fakatukupaaʻi pe fakamahuʻingaʻi ʻeku ʻofa ki Polani; Naʻe fakataumuʻa pe ia ki hoku taʻeʻilo ki he meʻa ʻe fakaha ʻe he kahaʻu ki Fekauʻaki mo ʻeku ako makehe. ʻE lava ke nofo ha taha ʻi ha feituʻu kehe ʻi he Polani pea ʻoku kei saiʻia pe ai ʻa e meʻa ʻoku ou maʻu. Ko ʻeku ʻofa ki he ʻOku ʻuluaki hoko ʻa Polani ko ha ʻofa fakanatula ki ha tangata ʻoku Ko au. ʻI hoku natula ʻi heʻeku hoko ko ha tangata naʻe haʻu ʻa e meʻa kotoa pe kiate au mei he konga ʻo ia. Naʻe fakatou Polani ʻeku ongomatuʻa mo e hako ʻo e ngaahi vaʻakau. Ko e meʻa kotoa pe naʻa nau maʻu mei heʻenau matuʻa naʻa nau feinga kiate kimautolu ʻoatu ʻenau fanau kiate kimautolu. Kuo ʻosi ʻi he Fili ʻa e ngaahi ʻuluaki hingoa naʻa nau ʻomi kiate kitautolu hili Naʻe ʻikai ngalo ʻa e niʻihi kehe ʻi Polani kapau ko e Siasi ia naʻa nau fakakaukau ki ai kimuʻa hange ko ʻeni: Ignatius, Siosefa, Mele, Thérèse mo ʻAnitelu, ko e fakaʻosi. Ka ko hoku hingoa: Casimir mo hoku tuofefine: Stanis³awa, ʻa ia naʻe haʻu hili pe ha taʻu ʻe taha meiate au, ʻoku ko ha fakamoʻoni mahino ki he hisitolia ʻo e Polani. Naʻe vave ʻaupito ʻeku fakatokangaʻi ia pea mo e matuʻa fakapapauʻi ʻa e fakaʻuhinga ko ʻeni. Ko e Polani ʻo honau taimi Naʻe fuʻu masiva ʻaupito pea naʻa ne haʻu pe mei he opression muli ʻo hono kaungaʻapi ʻe tolu hili ha taʻu ʻe 123 ʻo e fakafepaki taʻe tuku mo e ngaahi insurrections lahi toʻa. Naʻe faʻeleʻi ʻeku Tamai ʻi he 1921 ʻi he taimi naʻe Naʻe fakamoʻui ʻe Polani hono ngaahi kafo ʻi ha taʻu ʻe tolu mo e tuʻi ka ʻi he taʻu pe ʻe uofulu. Ko e tau fakalilifu Naʻe toe ʻalu leva ʻa Hitila mo Sitalini ko ha pincer taimi ʻoku feinga ke annihilate ia ʻo taʻengata. kuo u tupu hake ʻi he malumalu ʻo e pule Sitalini pea ʻi he pretenses loi ʻo e fakakaukau ʻoku ui ko e "fakamaau totonu fakasosiale". Kapau te u tala ʻa e moʻoni kakato naʻa ku fakaha ʻi he Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafilosefa mo e fealeleaʻaki mo e niʻihi kehe Ngaahi visone ki he ngaahi meʻa naʻe faingataʻa ange ʻi he ʻa e meʻa ʻe lava ke fakamauʻi ʻe he niʻihi kehe. Ko e fakakaukau ke fakafepakiʻi ʻa e taʻeʻilo ko e fakakaukau pea naʻa mau ʻaonga kotoa ʻi he ako tauʻataina mo fakamalohiʻi. Kapau ko ʻeni Kapau naʻe ʻikai maʻu ʻe Polani mo hono puleʻanga ʻikai ke angatuʻu ki he fakalakalaka mahino. Kae ngalo hono hisitolia ʻo e Nofotuʻi pea depreciate ia ʻi he totongi ʻo e mateakiʻi ʻo ha fonua muli hange ko e feohi Sivietic ʻaki hono fufuuʻi e "ngaahi aleapau" mei he kakai ʻo Theheran mo kinautolu ʻo Jalta ko e meʻa ia ʻe taha fakalielia. ʻI heʻeku hoko ko ha tangata pe naʻa ku fakatukupaaʻi kinautolu pea naʻa ku feinga ke fakahaaʻi ia ʻi he fakafisi categorical. ke toʻo ʻa e fuka kulokula lolotonga e mnifestations ako. Pea pea ʻi heʻeku ako mei heʻeku Tamai naʻa mau vaʻinga ʻiate ia ʻaki ʻene fakakounaʻi ia ke kau ki he pati LouseNaʻa ku maʻu ha tokoni ki hono famili tokolahi naʻa ku ʻita. Naʻe makatuʻunga ʻeku ʻofa fakanatula ki Polani ʻi heʻeku ʻuhinga ʻo e tangata pea mo e moʻoni fakahisitolia. ʻAloʻofa Ki he Tamai naʻá ne maʻu ʻa e ʻilo fakahisitōlia ko ʻení toe fakamamafaʻi ʻe he taʻu ʻe nima ʻo e hikifonua ʻi he feituʻu nostalgia ki he fonua ʻi he houtamaki ʻi he tafaʻaki kotoa pe ʻoange kiate ia ʻa e malohi fakaeangamaʻa ke ʻave ki hono fanau ko e meʻa ʻoku mahuʻinga taha ke foaki kiate kita ʻaki ngaue mo lotu ki hono famili, ki hono fonua tupuʻanga pea ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa ke foaki kakato kinautolu ki Tupuʻanga ʻo e ʻOtua ʻa ia ʻoku taau ʻaupito ke maʻu mei hotau vahevahe ʻa e fakalangilangi mo e houngaʻia ko ʻeni. ʻI he hongofulu fakaʻosi Naʻe kui ʻeku tangataʻeikí ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻene moʻuí. Ka naʻa ne ʻiloʻi maʻu pe ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi Polani mo e mamani. Naʻe fakamalo ia ki he letioo lea-ʻoku ʻoange kiate au, ka ʻoku kehe ʻeku lea mo malohi, naʻe fakamalo ki he letioo Maryja fokotuʻu ʻe he Tamai Tadeusz Rydzyk ʻi Torun, kolo ʻo Copernicus. ʻOku ou fakamālō ki he taulaʻeiki fakalotu ko ʻeni ʻo e Haʻofangá ʻo e ngaahi tamai Redemptorist ki he meʻaʻofa maʻongoʻonga ko ʻeni naʻe foaki ki ʻeku Tamai pea ki Polani kotoa. Ko e hisitolia ʻo e ʻOku fakanatula mo fakapoto ʻa Polani; kinautolu ʻoku ʻofa aí ʻi heʻene hoko ko ha tangata mo ha fefine ʻuhinga lelei mo poto ʻoku ʻikai ke na fakamuʻomuʻa kinaua ʻi he ngaahi meʻa ʻo e talangofua mo e talangofua ki ha taha ka ko e ʻOtuá pē naʻá ne maʻu iá faʻu mo tauhi ʻaki e ngaahi toʻu tangata Kimuʻa, ʻi he taimi ni, pea mo e kahaʻu ʻo fakatatau ki he Ngaahi palani mo e ngaahi faʻufaʻu
ʻOku ou saiʻia Pōlani ʻi heʻene hoko ko ha Kalisitiané
I mavahe mei Polani ʻi he taʻu ʻe 32 mo e konga kuo hili ʻi hono tukunga fakaofo, ʻo hange ko ia kuo u ʻosi tala ʻi ha taha ʻo e ngaahi vahe kimuʻá. Naʻa ne fie maʻu ke siʻaki ha founga ʻoku ʻikai lelei naʻa ne ngaohikovia ia ʻi ha taimi loloa. Naʻe fokotuʻu ʻa e tuʻunga ʻo e tau ki he puleʻanga Polani ʻoku ou fakamalo ki he ʻi ai ʻa e Ko Poupi Sione Paula II ʻ i he Fakaongoongoleleiʻi ʻ o e Mafai Fakaeʻulungāngá ʻ a ia ʻoku maʻu ʻe he Siasi mei he Tupuʻanga mo e Fakamoʻui ʻo e mamani ko Sisu Kalaisi, ko ʻene foaki ʻo e mamahi naʻa ne faingataʻaʻia ai ʻi ʻa e hokohoko atu ʻo e atentate kiate ia ʻi he feituʻu ti Seni Piea ʻi he Ko Loma ʻa ʻene lotu naʻe tanaki atu ki he Naʻe maʻu ʻe Katinale Stefan Wyszynski naʻe mate ʻi he fakaʻosinga ʻo Me 1981, Tokoni ʻa e langi ki he hokohoko atu ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ha vahaʻataimi ʻo e taʻu ʻe fitu naʻa ne ʻomi ʻa e ʻuluaki ʻOku kei taʻetotongi pe ʻa e fili, ka naʻe ʻosi ʻi ai ha fakalakalaka lahi pea faifai ʻo fakamalo ki ʻOtua ko e Tamaí mo e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní naʻá ma faí taʻu ni 2014 taʻu ʻe uofulu ma nima ʻo e Poogne libre mo ʻikai tali. ʻI heʻeku hoko ko ha Kalisitiane ʻoku ou fiefia ke lava ʻo Hiki kotoa ʻeni ʻi ha founga faingofua mo moʻoni: Naʻá ku maʻu ʻ a e meʻa kotoa pē mei Pōlani mo e meʻa kotoa pē ʻ oku maʻu ʻ e he ʻ Otuá ki aí. Naʻe foaki ko ha tukufakaholo ʻi he kelekele ʻo e mamani fakamalo taukakapa ki he Siasi Katolika naʻa ne kuo ʻosi fokotuʻu ai ʻi ha meimei taʻu ʻe 1050 ki he ngaahi toʻu tangata mo e ngaahi toʻu tangata ʻoku ʻe fakalaka atu ʻi hono vahefonua fakanatula mo fakahisitolia neongo Ko e vagaries kotoa pe ʻo e ngaahi malohi muli fakapolitikale, fakasosiale, fakaʻekonomika, fakafonua, fakalaumalie mo e pea ʻe ʻi ai foki mo ha niʻihi ʻoku nau fakatevolo mo kovi. ʻI heʻeku hoko ko ha Kalisitiane, neongo ʻa e mamaʻo ʻoku ne fakamavaheʻi au philosically mei hoku fonua tupuʻanga pea ʻoku ou fakaha ia ʻiate au kotoa ʻI he ngaahi taʻu ke fakamoleki ai ʻeku ngaahi ʻaho maloloo, ʻoku kei hokohoko atu pe ʻeku ʻofa ʻi he ʻOku toe malohi ange ʻa Polani ʻi heʻene mamaʻo ʻo ia pea fakatokangaʻi ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutamaki ʻo e taʻe-anganofo ki hoto laumālie ʻoʻoná Kalisitiane ʻaki hono hiki mai ʻo e ngaahi fakakaukau he taimi ni mei he Hihifo ʻoku fakatuʻutamaki kapau ʻoku ʻikai ke toe lahi ange ʻi he taha naʻa ne tekeʻi malohi hili ʻa e armistice ʻo e tau lahi hono ua ʻa mamani. Polani ʻOku ou ʻofa ʻi heʻeku hoko ko ha Kalisitiane mo maluʻi ʻo fakatatau ki he ʻOku ʻuhinga ʻa e meʻa kotoa pe kiate au-ko e fakamoʻoni ko ʻeni kuo tohi Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fakaʻilonga ʻo e meʻa ni-pea te u maluʻi ia. fakatatau maʻu pe ki he tolu ko ʻeni ʻo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga: ʻOtua, langilangi, Fatherland Naʻe fokotuʻu ʻe he kau taukapo fakahisitolia ʻo Polani ʻi he hae maʻu pe. Quend ko e ʻuluaki ʻeni Ko e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻoku ʻikai ko ha ʻOtua ia ʻe taha ʻoku fie ngaue ʻa Polani ʻi he Tolu Maʻoniʻoni: ko e Tamai mo e ʻAlo pea mo e Tokotaha Maʻoniʻoni Laumalie. ʻI heʻeku hoko ko e Kalisitiane, ʻoku ʻo e Siasi ʻoku ʻi Polani pea ʻi Tarnów ʻoku ou maʻu maʻu ʻa e Fakahā Fakalangi ko ʻení. Les Saintes Ngaahi Folofola ʻo e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú fakataha mo e Kāingalotú Ko e tukufakaholo mo e Pontifical Loma Magisterium ʻoku maʻa e Polani mo e kau Kalisitiane Katolika ʻoku nofo ai pea mo hiki kotoa ʻa e polani motuʻa mo e lea foʻou ʻo e moʻoni ʻoku ʻikai lava ke aleaʻi pea ʻikai lava ke aleaʻi aleaʻi. Ngaahi fakakaukau kotoa ʻa e tangata ʻi he hisitolia kotoa pe ʻo e faʻahinga ʻo e tangata mo e ngaahi fakakaukau kotoa ʻa e tangata kakai kotoa pe ʻoku lolotonga moʻui ʻi he mamani (7 billion fekauʻaki) ʻoku ʻikai mahuʻinga ia ki ha fakakaukau fakalangi ʻe taha pe ko ha taha folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe loto fiemālie ke fakahā ia ʻi he ko e ʻEiki pe mo e tokotaha ʻi hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi Fakahaofi ʻa ia kuo foaki ki ai ʻa e malohi kotoa pe ʻe hono Tamai ʻi Hevani mo mamani ʻi Heʻena ʻOfa mo Mutuale ʻoku ne ui ʻa e huafa ʻo e Laumalie Maʻoniʻoni. Ko e fatongia ko ʻeni ʻo e ʻOtuá ʻOku toki lava pe ke maʻu ʻa e moʻui makehe, moʻui mo e moʻoni ki he Kau Kalisitiané; ʻa e niʻihi kehe, tatau ai pe pe ko hai kinautolu, kuo teʻeki ai ʻi he fanongo ki ai mo ki he papi uluí kimuʻa pe kimui mai ai; Kapau ʻoku ʻikai tomui! Ko e mahuʻinga hono ua ko e fakaʻapaʻapa ʻoku maʻu ʻe Polani ke maluʻi maʻu pe pea te ne maluʻi ia ʻi ha faʻahinga meʻa pe ʻoku ou ʻAmanaki lelei! Ko e ʻuluaki mahuʻinga ʻoku tau maʻu ʻOku taukapoʻi ʻa e feinga ke fakamatalaʻi ʻe he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe tolu Fakalotu: Tui, ʻOfa Faka-Kalaisi mo e ʻAmanaki Lelei, ʻOku fakaʻuhingaʻi mo taukapoʻi ʻa e mahuʻinga hono ua ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe fa: fakapotopoto, fakamaau totonu, malohi mo e anga fakamaʻumaʻú. ʻOku foaki pe ʻa e kimuʻa ki he ʻE lava ʻe he kau Kalisitiane mo e tokotaha kotoa pe ʻo maʻu kapau ʻoku ne fai ha ngaue ʻoku fie maʻu ke ʻa e maʻu ko ʻeni ʻaki ʻene ngaue ki hono ʻulungaanga mo ngaahi ʻelemeniti kehe ʻo hono natula: poto, finangalo mo e manatu. ʻOku tokoni ʻa e kau Kalisitiane ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻi he ʻaloʻofa taukakapa ka ʻE lava ke kole mo maʻu ʻe ha taha mei he Ko e konga ʻa e ʻOtuá, neongo ʻoku ʻikai Ke Ne ʻAfioʻi pe teʻeki ai ʻiloʻi, ko e ngaahi ʻaloʻofa fakanatula ʻoku ʻikai fakafisi ʻa e ʻOtua ke ʻikai ha taha ʻe loto lelei. Meʻa ke fekumi ki aí pea ke ʻiloʻi ko e moʻoní ia ʻo hangē pē ko ʻene tuʻú ngaahi meʻaʻofa lahi ange ki he ʻilo ʻa e tangata. Ko e ʻOku ʻi ai ha moʻoni ʻe taha ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe ha ʻa e niʻihi kehe, ka ʻoku ʻikai ke ne tuku ke aʻu ki ai ha taha tangata kae lava ke monopolized mo fakaʻaongaʻi ki ha ngaahi ʻuhinga kehe mei he ʻofa moʻoni. Fekauʻaki mo e ke ʻOfa ʻi ha Fuakava Taʻengata ʻa e Moʻoní Fakatahaʻi fakanatula mo taukakapa makehe ʻi he uouangataha Hypostatic ʻo e natula ʻe ua: fakalangi mo e tangata ʻia Sisu ʻOku ngāue maʻu pē ʻa Kalaisi ʻi he fekau ʻa e Tamaí Taʻengata pea hoko atu ʻi he malohi ʻo e ngaue ʻa Ko e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ia ʻe Sisu ko ia: Ko au ko e Hala, mo e Moʻoni pea mo e Moʻui; he ʻikai lava ha taha ʻo hū ki heʻeku Tamaí taʻe te ne foua au! Fakaʻosi, ko e mahuʻinga hono tolu ke fakaha pea ke maluʻi ia ko e Fatherland. Kuo hanga ʻe he tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ko fie maʻu ke mahino lelei pea ʻoku ʻikai malava taʻe ʻi ai ha replication lelei; ʻe lava ke ʻohofi ha taha hoko ko ha ha ko ha natiolalist, e, chovinist, racist, pea pehe ki he Kalisitiane, populist, mo e ala meʻa pehe. Ke ʻofa ʻOku ʻikai tapui ʻa Polani ia ki ha taha; ka he ʻikai ke tau lava ke ʻofa humanly lea ʻaki pe ʻa e meʻa ʻoku tau ako ʻi heʻetau ʻi ai malie ʻi he tafaʻaki ʻo e lea fakafonua, anga fakafonua, ʻo e ngaahi tukufakaholo mo e hisitolia, ʻo e fakakaukau ʻoku ʻa e founga Slavic ʻo e fakakaukau mo e ala meʻa pehe. Ko e foʻi lea Fatherland ʻoku maʻu ia mei he folofola "Tamai". He ʻikai ke u maʻu ha meʻa ke fakafepakiʻi ʻaki ia kapau ʻe hotau taimi te tau lea ai ʻo kau ki he "Matrie" ʻi he fakahingoa ʻa e mahuʻinga tatau. Faingataʻaʻia ʻi he fatongia ke ʻofa ko hono fonua tupuʻanga pe ko hono Matrie ke fie feʻauhi mo fakafepakiʻi Fekau ʻa e ʻOtuá: Ko Hoʻo Tamaí mo Hoʻo Faʻeé Hononera pea te ke nofo fuoloa ʻi ho fonua ʻoku ke nofo ai!
ʻOku ou saiʻia Polani ko ha tui fakalotu
ʻI he lolotonga ʻeku nofo ʻi Polani ʻi ha taʻu ʻe hongofulu ʻi he vahaʻa ʻo e 1972 mo e 1982. Ka te u lava ʻo pehe naʻa ku ʻofa ʻiate ia ko ha ʻa e tui fakalotu ko ia ʻa e sosaieti ʻo Kalaisi talu mei he 1932 ko ke lea talu mei he fakavaʻe ʻo e haʻofanga ko ʻeni Foʻou ʻi he Siasi ʻe he Primate ʻo Polani, ko e ʻalekipisope ʻo Gniezno mo Poznañ, Katinale ʻAokosi Hlond. Pea naʻe ʻi he taʻu ʻe uofulu kimuʻa pea fāʻeleʻi au ʻi he fonua tatau pē ko ʻeni ko Pōlaní. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ha fakamatala ki he meʻa ni pea ʻoku ou tui ke maʻu ngaahi fakakikihi ke fakamoʻoniʻi ia. Ko e Fakatahaʻanga Lotú ko ha Ngāue ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ui ʻa e tangatá ke muimui ʻiate Ia ʻi Heʻene palaní mo e ngaue. ʻIkai ha mēmipa he taimi ko iá kapau te ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Oeuvre ʻikai ke toe ngaue ʻi hono hingoa pe ʻoʻona ka ʻi he huafa ʻo e Fakatahaʻangá ʻ i he malumalu ʻ o e fatongia ʻ o e faʻahinga ʻ oku nau toʻo ʻa e feituʻu mo e ngaue ʻa e Superiors. Ko e lelei kotoa pe fakalaumālie fakanatula mo taukakapa ʻoku maʻu ʻi he ngāue fakatahá pea hoko e ʻOtua ʻi he ngaue angamaheni ko ʻeni ko ha tukufakaholo angamaheni maʻanautolu kotoa pe naʻe hoko ko e kau paionia, ʻo muimui mo ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni mo e ʻahó ni pea ki mui kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻea pe ʻ e lava ke ʻ osiʻosingamalie ʻ a e Fakatahaʻangá ʻ i he hisitōliá lea ʻo hange ko ʻeni ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha kau kanititeiti foʻou. Ko ia ko ʻeku ʻofa ʻi Polani ko ha fakafetaʻi fakalotu ki he ʻOtua pea naʻe kamata ki hoku ngaahi tokouá ʻi he taʻu ʻe uofulu kimuʻá Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua hoku tokotaha ʻaki e fengaueʻaki ʻa hoku Matuʻa Antoni mo Janina. Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tui ki ai ʻa e fakamatala ko ʻeni; ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoní pea ʻoku ʻikai ke u fakangalingali ke fakalotoʻi ha taha ʻoku ou tala ʻa e moʻoni. ʻOku nonga hoku konisenisi pea Ko e meʻa ia ʻoku ou fekumi ki ai. ʻOku ou fakamālō ki he ʻOtuá ʻi Heʻene fakatupu aú pea ke fie hoko ko ha memipa ʻo e Kalaisi. Naʻe fakalahi ʻeku ʻofa ʻi Polani ki kau ki ha konga lahi ʻo e ngaahi vaʻakau ʻoku nofo ʻi tuʻa ʻi hono Ngaahi ngataʻanga fonua. Pea concretely mo fakapotopoto ʻi Falanise talu mei he 1982. Naʻe fekauʻi au ki ai ʻe hoku Ngaahi Fakatahaʻanga ʻ i hono Fakaʻaongaʻi ʻ o e Kau Māʻolungá Mahuʻinga ki he vahefonua ʻoku ʻi ai he ʻaho ni ko Franco-Sipeini. Lau ʻa e taimi ʻo hoku ʻao fakanatula mo taukakapa ko ha mēmipa kakato ʻo e Fineʻofá ʻo Kalaisi ʻoku ou fakaofi atu ki he taʻu 42 kakato mo longomoʻui ʻi he tapa kotoa pe ʻo e moʻui ʻa e tangata ʻoku liʻoa ki he ʻOfa ki he ʻOtuá mo e Kaungāʻapí; pea ko e hoko mai ʻeni ʻa e Polani fakakatoa, ko e tokotaha ʻoku nofo ʻene fanau ʻi hono vahefonua fakasiokalafi mo e feituʻu ʻoku ʻoku fakamoveteveteʻi e lea fakasiokalafi ʻa e fanau pea moʻui ʻi he konitinēniti ʻe nima ʻo e māmaní. Ko e ngaue ko ʻeni ʻa e Ko e kolo ko ha tokoni ia ʻoku ʻi ai e ngaahi fie maʻu ʻa e faʻahinga kotoa pe ʻoku ʻi ai mo e kakai ʻoku omi ke feʻiloaki mo kitautolu pe ʻIkai; Ko e konga kakato ʻo e tokoní ʻoku ʻi he fokotuʻutuʻu fakalaumālié fokotuʻutuʻu fakalaumālie fakanatula pe taukakapa ʻoku tau kolé pea maʻu fakahangatonu mei he ʻOtuá ʻo hangē ko e ngaahi ʻaloʻofá fakauluí, fakafiemālié, faleʻí, fakamatalá fakamatala, ʻi he telefoni pe ʻInitaneti. Ko ha ako foki ia ʻoku fai: ko e tangata mo e fakalaumalie pea mahulu hake ʻi he lotu tuʻuloa ʻa e kolo ki heʻetau compatriots, tautautefito kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi ʻa e foreigner pea ʻoku nau ʻi ha tuʻunga ʻo ha denger ʻo mavahe mei he ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ko ʻeni ʻe tolu ʻi he vahe kimuʻa: ʻOtua, fakaʻapaʻapa, Fatherland mo mole ʻa e ngaahi meʻafoaki fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻe tolu naʻe maʻu mei he ʻOtua: tui, ʻOfa Faka-Kalaisí mo e ʻAmanaki Leleí. Ko ʻetau tokoni ʻi he Polani ʻi heʻene fanau ʻofeina ke tala ʻa e moʻoni ʻoku fai ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau fai ʻi he meʻa ʻoku tau fakakaukau ki ai, ʻi he proles pe vahevahe. Ko e tuʻunga ʻo e moʻui fakalotu silikaʻOku nau hoko nai ko ha kau taulaʻeiki, tikoni pe ko ha ngaahi tokoua pe ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ngaue fakalangi ʻoku ʻikai ngata pe ʻi heʻene fua ki he Puleʻanga ʻo e Langí kae pehē foki ki he hisitōlia ʻo e māmaní ʻo e Fatherland mo hono kau memipa. ʻOku ou tohi ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni ʻi he lea faka-Falanisee ʻoku ne taʻofi au mei hono fakaʻaliʻali ha meʻa lahi ange ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ki he ngaahi ʻekitiviti mo e moʻui ʻa ʻetau Haʻofanga ka ʻoku ou fokotuʻu heni ʻoku ʻuhinga ia ki he uepisaiti ʻoku ou ngaahi meʻaʻofa www.kuczaj.org Kapau te ke fakahu ʻa e ngaahi saiti ʻoku fokotuʻu atu ke ke kuo ʻosi kamataʻi ia ʻi ha vahe: ʻOku ou ʻofa ʻi Falanise ko e tangata, ko e tui fakalotu, ko e tikoni mo e taulaʻeiki. Talu mei heʻeku taʻu 100 ki he ngaahi vaʻakau ʻe teau mo e peseti ʻe 100 ʻo e lea faka-Falanisee. Ko e Cartesians lava ʻo talamai ʻoku ʻikai lelei ʻa e fakamatala. ʻOku ʻikai ko ha fehuʻi ia ʻo e ʻikai ko hono fikaʻi ʻoku fekauʻaki ia mo e ʻofa ʻoku ʻikai fikaʻi ka ʻoku ne foaki ʻa e meʻa kotoa pe pea foaki ia ʻi he tuʻunga fakanatula ka ʻoku toe lahi ange ʻi he tuʻunga ʻo e mamani taukakapa. Mahino pe ko hai ʻoku fie maʻu!
ʻOku ou saiʻia Pōlani ʻi heʻene hoko ko ha tīkoní
ʻOku ke Mahalo naʻa ke fakatokangaʻi ko e vahe ʻi he ngaue ʻOku maʻu mei he tikoni ʻa e vahe ki he ngaue ʻa e ptêtre. Ka ʻoku tomuʻa hoko pē ha toko taha ia ko e tīkoni pea toki mahalo ko e taulaʻeiki pea fakaʻosi, ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa, pisope. Ngaahi tuʻunga ʻe tolu ʻo e fakanofó ʻo e faʻunga fakalangi ʻa ia ko e sakalameniti ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni maʻoniʻoni, taha ʻo e Toko Fitu naʻe fokotuʻu ʻe Kalaisi Sisu ʻi he hono Siasí ʻi he vakai ki hono Misiona Toputapú ʻi he hisitōlia kotoa pē ʻo e mamani mo e funga ʻo e mamani, kuo ʻoatu ki he kakai kotoa pe ngaahi puleʻangá pea ki he toʻu tangata kotoa pē ʻo aʻu ki he ʻa e Parousia, ʻa ia ko e pehe, kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaho ʻE toe foki mai ʻa Kalaisi Sisu ʻi he naunau ʻo ʻEne Tamai pea mo e Kāingalotu kotoa ʻo e Langí ke fakamāuʻi ʻa e kakai moʻuí mo e pekiá pea mo fakafeʻiloaki ʻa e kakai fili naʻa nau tui kiate ia mo ʻene Ongoongolelei ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻi he Puleʻanga ʻo e Langí! Ko e hā ʻoku hoko ai e ngaahi vahe ko ʻení kuo mafuli? Kau taulaʻeiki tokolahi ngalo ʻiate kinautolu ʻoku nau kei hoko pē ko e kau tīkoni. Naʻa nau fuʻu fie maʻu lahi toki maʻu e lakanga fakataulaʻeikí hili e aʻu atú ʻI hono fakaʻosingá, ʻoku nau fakakaukau pē ki he meʻa kuo nau maʻú Fakaʻosi kae ʻikai ko e siʻi taha, ʻoku aspires ke toe hoko atu, ʻoku ke hoko ko ha kau pīsope. Hili ʻa e Fakataha Alēleá ʻo Vatikani II kuo toe fetuʻutaki ʻa e Siasi mo ʻene hostory ʻo e kamataʻanga pea naʻa ne fakakaukau ke fakaha ki he Diaconate mali ʻa e kau tangata pea mo e kau tangata tautaha foki ʻoku nau ʻe tuʻu ai; ʻoku ui ʻa kinautolu ko e kau Tīkoni Tuʻumaʻu. ʻOku nau tokolahi ange ka ko honau tuʻunga ʻOku ʻi ha tuʻunga maʻu pe ʻa e tui fakalotu ke ʻi he maama ʻo e Ngaahi Folofola Maʻoniʻoni, ʻo e tukufakaholo mo e Magisterium ʻo e Siasi Katolika koeʻuhi he ʻoku fie maʻu ke fulihi ʻa e ngaahi tohi ʻo e misiona ʻa ia ʻoku foaki ʻe he kau pisope angamaheni ʻa ia ʻoku nau moʻulaloa fakahangatonu ki he ngaahi tukunga kehekehe ʻi he mamani ʻo kinautolu ʻo aʻu ki honau ngaahi uaifi ʻi he tuʻunga ʻo e kau tangata mali mo ʻenau fānaú; Ko e meʻa mahuʻinga ki he kau tīkoni mali ko ʻení lahi ʻo e paʻanga ke fakatapui kita ki honau ngaahi famili pea ʻi he ʻE lava ke ʻaonga ʻa e feituʻu ʻe lava ke nau ʻaonga ai, kapau te tau lava Ke lea ʻaki ia, ʻi he misiona mahino ʻo e Siasi pea ʻi hono Liturgy; Ko e Liturgy ʻo e taimi lolotonga ko ʻenau kau mai ʻa e malohi taha ʻi he meʻa ko ia. Ko e hā ʻoku maʻu ai ʻeni ʻe he kau taulaʻeikí fakahehema ke fakangaloʻi honau tuʻunga diaconal? ʻIkai fakamāuʻi tokotaha (ko hai te ke fakamauʻi ho tokoua? fakatokanga ki Seni Paula), ʻoku ou pehe ke u fakangaloʻi foki ia, ʻoku ou tui ʻoku maʻu ia mei he fie maʻu ke ngeia. Ko e Kau ʻAposetoló aleaʻi ʻiate kinautolu pe ʻa kinautolu naʻe maʻongoʻonga taha ʻiate kinautolu pea Naʻe tali ʻe Sisu ʻaki haʻane foaki kiate kinautolu ha meʻa ʻaki ha mokopuna. Kapau ʻoku ʻikai ke ke hoko ʻo hange ko e tamasiʻi ko ia ... mo e ala meʻa pehē. ʻOku mahino ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e ongoʻi ʻo e ngeia mo e ʻatamai naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo kau ki he Foha ʻo e tangatá ʻa ia naʻe ʻikai haʻu ke tauhi ka ke tauhi. Ke ke ʻi he vala ngaue tokoni pea mo e ngaahi maama ʻi he ... ʻI he Moʻoni e konga kotoa ʻo e moʻui ʻa e kau taulaʻeikí, tuku kehe pē ke fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi meʻa maʻoniʻoni mo talitali lelei ʻa e kau angahala ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻi he sakalameniti ʻo e fakamolemole. ʻOku tau fesiofaki ʻuhinga kia Sisu ko e Tamaioʻeiki ʻi he Diaconate pea kia Sisu "foaki ʻene moʻui ko ha totongi huhuʻi maʻa ʻa e kakai" ʻi he lakanga fakataulaʻeiki. ʻOku moʻoni ia. ʻI he meʻa ni ʻa ia ko e "Episcopate" ko e kolisi ʻo e Kau Pisope ʻoku nau fetongi ʻa e Kolisi ʻa e Kau ʻAposetolo mei he kuonga ʻo Sisuu ʻo aʻu ki he ʻaho fakaʻosi ʻo e toetuʻu naʻe talaʻofa mai ʻe Ia. ʻOfa ʻi Polani ʻo hange ha tikoni ʻoatu hono hisitolia lolotonga ki he ngeia Fakalangi pea foaki ʻa e fakaʻeiʻeiki fakalangi ki he Faka - Pōlani koeʻuhi ke nau lava ʻ o lotu kiate ia ʻ o hangē ko ia naʻe totonu ke ne faí. ʻOku akoʻi ʻe he tikoni ʻa e Ongoongolelei mo ʻomi ʻa e fakamatala ʻaki Ko e homily ʻi he katoanga pea mo fakafetongi ʻi he feituʻu kotoa pe ʻi he ʻimisi mo e ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻ a Jean-Papitaiso ko e hingoa kimuʻa ʻo e Kalaisi: Ko e tikoni ko ha hingoa ia ʻo Kalaisi ʻoku haʻele mai ki ʻene meʻa lilo he taimi ʻe niʻihi ʻo aʻu ki he mate fakamaʻ hange ko Sitiveni pe Sione Papitaiso ʻa ia ʻoku ne maʻu ʻa e angamaʻa ʻo e Ongoongolelei naʻa ne malangaʻi mo taukapoʻi naʻe fakapoongi. ʻOku faʻa fakapotopoto ʻa e ngaue diaconate pea ʻi he lele ʻi he ngaahi tukunga ʻoku ʻikai tomuʻa mamata ki ai ka naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Mafimafi Fakalangí. ʻOku feʻunga pe ke maʻu mo fakaava ke fakataha mo e ʻalu ʻi he periphery ʻo e Siasi fokotuʻutuʻu; feinga ke foaki ki he kakai kotoa pē ʻa e cathegory mo e ngaahi tui kotoa pe ke ʻiloʻi ʻa e Tolu Maʻoniʻoni mo e Palani ʻo e Fakamoʻui maʻa e kakai kotoa pe. ʻOku ʻikai ʻikai hange ko hono fakahaaʻi ʻe he ngaahi ngaue ʻa e kau ʻAposetolo ha founga fakapoto kae talangofua ki he ngaue ʻa ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne puhi ʻa e feituʻu ʻokú Ne finangalo ki aí mo e taimi ʻokú Ne koeʻuhí he ʻokú Ne ʻafioʻi e loto ʻo e tangatá mo teuteuʻi kinautolu kimuʻa ke talitali lelei ʻa e Folofola mo e meʻafoaki ʻo e fakamoʻui ʻoku ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá ki he tokotaha kotoa pē ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ʻokú Ne fili fakatatau ki heʻene mafimafi: fakamalo atu ki he ʻEiki ʻi hoʻo ʻai au ke u hoko ko ha tikoni mo tokoniʻi au ke fakahoko ʻa e misiona ko ʻeni!
ʻI he ʻI heʻeku hoko ko e taulaʻeikí ʻoku ou ʻofa he tokotaha kotoa
Ko ʻEku kuo aʻu e ngāue ki he lakanga fakataulaʻeikí ki hono tumutumú ʻI he fakanofo taulaʻeiki naʻe foaki mai kiate au foaki ʻi he ʻaho 31 ʻo Me 1978 ʻi he falelotu ʻo Poznañ ʻe Monsignor Meleane Przykucki ʻi he kole ʻa e Rector of the Seminary of the Society of Christ, the Tamai Bogus³aw Nadolski. Ko e Rector foki ia, ʻa ia Naʻe haʻu ki heʻeku ngaahi ʻuluaki fua ʻi he ʻaho 13 ʻo Sune malanga. Ko e paati fakangalongataʻa ko ʻeni fokotuʻutuʻu ʻe hoku famili mo hoku ʻuluaki kolo naʻe tongitongi ʻI hoku loto kei siʻi ha fakaʻilonga lahi ʻo e ongo mo e fiefiá. Naʻe puke ʻeku faʻee he ʻaho ko ia Ko hoku godmother ʻoku ne fetongi ia ʻi he katoangaʻi. ʻI ʻapi he paati hoko mai ʻo e peito mo e tepile naʻe fakahoko ʻe Naʻe Zwolinska ʻa Misisi Magdalena mei he kolo ofi mai Skrudzina. Ko ia ʻoku ou hoko ko ha taulaʻeiki ʻa Sīsū Kalaisi ki ʻitāniti pea ʻoku ou fiefia ke u ʻi ai talu mei taʻu ʻe tolungofulu mā ono; Naʻe vave ʻaupito ʻene hoko taimi ko ia ʻo e taʻu ʻe 36. Taʻu ʻe tolu mo e konga ʻi Polani mo e toenga ʻi Falanise. Ko e uho ʻo ʻeku moʻui ko e taulaʻeiki ko e feilaulau ʻo e feohi maʻoniʻoni mo hono talitali ʻo e kau angahala ke foaki kiate kinautolu ʻa e fakaleleiʻi mei he ngaahi angahala ʻi he huafa ʻo Sīsū mo hono Siasí. ʻIo ko ha fakafofonga au ʻi he fili fakalangi ʻo e falala ko ʻeni kia Kalaisi Sīsū mo e Siasi ʻokú Ne langa hake ʻi he Tui ʻa Maka. ʻOku foaki kiate ia ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni ʻo e tui ʻe he Tamai Taʻengatá ʻokú Ne fakahā ʻa Sīsū kiate ia ko hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú pea mo e Mīsaiá naʻe fekauʻi mai ke fakahaofi ʻa e māmaní mei he Ko ʻene ngaahi angahala ʻaki ʻene foaki ʻene moʻui ko ha totongi huhuʻi ki he Haʻofanga kakai, ʻi heʻene lea pe ʻaʻana. Jeus toetuʻu Actualizes ʻa e foaki ko ʻeni ʻo ia ʻaki ha founga ʻo e sākalamēnití ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻa hono kau taulaʻeikí naʻá Ne fai tuʻo taha pea maʻá e taha kotoa ʻi ha founga ʻi he kolosi ʻi Kalevale. ʻOku ʻikai ko ʻeni ia ʻo e mamani fakanatula ʻoku ʻi ai, ka ko e mamani taukakapa. Ko hono fakahu ki he mamani foʻou mo taukakapa ko ʻeni ʻi he feituʻu "ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e mata, pe ko e telinga, pe ʻio ʻOku ʻikai maʻu ʻe he loto ʻo e tangata ha tatau ʻe lava ke ngāue ʻa e tui haohaoa fakamāmani mo fakanatulá pē pea ʻoku ngaue ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni ʻi he tuʻunga ko ʻeni koeʻuhi ke ʻI he ʻaho kuo ʻosi, ʻoku liliu kakato ʻa e kamataʻanga ʻiloʻi pea ʻe hoko ia ko e ngaue fakalangi makehe ko hai ʻe kau ʻi he founga ʻa ʻOtua. ʻE fakakatoa ʻa e ʻohovale ki he kakai kotoa pe koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtua ʻoku Ne ʻafioʻi kimuʻa ʻeni. Ko e Ko e ngaahi fakafiefia lahi ko e founga pe ia ʻe taha ki he ʻOtua ke Tomuʻa fakamelomelo mai ʻa e māmani foʻou mo taʻe-malava ko ʻení. Ko e Māʻoniʻoni Kotoa Pē ʻE lava ke tau lea ʻaki ʻa e "koula mahuʻinga" ke tupuʻanga ʻo e sans ʻo Kalaisi pea koeʻuhi ko e fakahaofi ʻo e sino ʻo Kalaisi. Naʻe ʻilo ʻe he moʻoni ʻa e fakamaloo ki he puleʻangá ke hoko ko ha taulaʻeiki ʻa Sīsū Kalaisi ʻoku ʻikai ko kitautolu naʻe ʻofa ʻOtua ka ko e ʻOtua naʻe fuofua ʻofa mo fekauʻi mai hono ʻAlo koeʻuhi ke tau lava ʻo moʻui ʻiate Ia. ʻOku ʻikai kei hoko ia ko ha fehuʻi ʻo e ʻofa ʻi Polani, Falanise pe naʻa mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá; Ko e fehuʻi ia ke hoko ko ha meʻangaue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtua ko e Fakamoʻui ki he ʻofa ke ʻiloʻi mo talitali lelei ʻa e fakamoʻuí ʻe he taha kotoa kapau ʻe lava. ʻI he vahaʻa ʻo e misiteli ʻo e holi fakahisitolia ʻa Sisuu Naʻe fakafiefiaʻi ʻa Kalaisi mo e feohi Maʻoniʻoni ʻi he ʻaho ʻi he ʻaho ʻoku ʻi ai ha kakaa ʻi he ʻaho ko ia ko e ʻOtua ʻoku foaki ia ki he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá ʻo e tokolahi ʻo e kau angahala masiva ʻi he ko e talanoa meia ʻĀtama mo ʻIvi ki he tokotaha fakamuimuitahá ʻa ia ʻe fakaava ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻIo, ko e taimi mahuʻinga taha mahuʻinga ʻi he ʻaho ʻo ʻeku taulaʻeikí ko e ʻa e taha ko ia ʻi he taimi ʻoku ou fakafiefiaʻi ai ʻa e feohi maʻoniʻoni. Naʻa ne ʻoku lahi ʻa e misiteli ko ʻeni ʻo e tui. ʻOku ou fakamālō ki he ʻEikí koeʻuhí ko ʻi heʻeku fie maʻu ke u fuʻu ofi kiate Ia ʻi he ngaahi momeniti ko ia ʻoku Naʻa ne ʻofa ʻiate au pea naʻa ne foaki ia koeʻuhi ko ʻo hange ko e tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paula. ʻOtuá mo e Tangatá foua e ʻaloʻi pangs ʻo e faʻahinga foʻou ʻo e tangata pea naʻa Ne fuofua kaunga ngaue ki Heʻene Faʻe Monuʻia ʻi he Fāʻeleʻi ʻo e fānaú: Vakai ki ho Fohá, ko hoʻo Faʻeé ʻeni. Ko e Faʻē ʻa ʻOtua ʻo aʻu mai ki he momeniti ko ia pea mo e faʻe ʻa Ko e faʻahinga foʻou ʻo e tangata mei he taimi ko ʻeni ʻo e Ko e manako ʻa e Pièta. ʻOku ne ʻi ai ʻi he katoangaʻi ʻo e feohi; ʻOku ou ʻiloʻi ia pea ʻoku ou fie fakafeʻiloaki maʻu pe kiate ia ʻi he feohi kotoa pe. Ko e ha hoko ʻi he Eucharist Maʻoniʻoni ʻoku mahulu atu ia ʻiate au fakaʻaufuli; ko ʻeku feinga pe ke fakafiefiaʻi ia moʻui taau mo fakaʻapaʻapa ʻaki haʻo kole ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke puke au koeʻuhi ke fakahoifua ʻeku ngaue fakataulaʻeiki ʻOtua! ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻEiki ʻi he ngaahi momeniti kotoa pea mo e ngaahi feituʻu te u lava ʻo fai ai ia: ʻi Polani mo Falanisē; Moloko; ʻi Kalisi; Potukali; ʻItali; ʻi he Māmaní Kau Māʻoniʻoni; ʻi Siamane; mo e feituʻu kotoa pe naʻa ku nofo ai pe ʻalu ki ai taimi ʻo e ngāue tokoní pe ʻi he taimi ʻo e mālōlō ʻeveʻevá. Ko e taimi ni ke Potou pea ʻi ha uike ʻe ua, kapau ʻe fakangofua ia ʻe he ʻEiki ʻi Polani ke foʻou ʻi hoku kolo tupuʻanga ʻa ia naʻe kamata kotoa ai taʻu ʻe tolungofulu mā ono kuo hilí.
ʻOku ou saiʻia Falanise ko e tangata, Kalisitiane, tui fakalotú, ko e tīkoní mo e taulaʻeikí
Naʻa ku Ko e ngaahi meʻa ni kotoa ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e Falanise ki he Fuofua taimi hange ko ia kuo u ʻosi lea ʻaki ʻi he Ko e vahe: "Falanise, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe!" Naʻa ku ʻa e tangata matuʻotuʻa, ʻa e Kalisitiane mo e hilifakinima, ʻoku ʻiloʻi lelei ʻe he tui fakalotu ʻa e memipa ʻo ha sino ʻoku fakatahaʻi ʻe he charism angamaheni; Pea naʻa ku Ko e tikoni mo e taulaʻeiki ʻoku ʻi ai haʻane aʻusia "lele ʻi he" ʻi he malaʻe ʻo e ngoue vaine ʻa e ʻEiki ʻoku lava ke hu ki ha talanoa nounou
"Adventure fakalaumalie". Pea naʻe pau ke hoko ia ʻi he fonua ko ʻeni ʻo Falanise naʻa ne toʻutangata tohoakiʻi au ʻi he fuofua taimi ke u fakamalo ai ki ki hotau fefine ko Lotesi ʻa ia naʻa ne fakaha ia ʻi ai hange ko e Immaculate Conception tuʻituʻia. ʻOku ʻofa ʻa e taupoʻou monuʻia ʻi he Falanise pea te ne akoʻi au ke u ʻofa ʻiate ia pea pehe ki ko e tangata ko ia, ko e Kalisitiane, ko e ʻi heʻene hoko ko e tikoni mo e taulaʻeiki. Ko koe mo fakatokangaʻi naʻa ku fokotuʻu ha ngaahi fakamatala ʻi he feituʻu kotoa pe pea ke u fakamahinoʻi ia. ʻIo, naʻá ku taʻu tolungofulu ʻi he taimi naʻe Naʻa ku to ʻi Orly haʻu mei Uoasoa; Naʻa ku fakamoleki ʻeku ʻUluaki ʻaho mo hoku ʻuluaki po. ʻI hoku Misa W³adys³aw Szynakiewicz, ko hoku kaunga ngaue kae ʻikai ʻa e Tamai. Naʻe ʻikai ko ha tīkoni pe taulaʻeiki ia; ko e tui fakalotu ia ʻa e Kautaha ʻa Kalaisi pea ʻo e ʻuluaki toʻu tangata, ʻo e taha ʻo e ʻUluaki kongakau. ʻIo ʻoku ʻai ʻe he foʻi lea ko ʻeni ke tau fakakaukau ki he kau tau mo e ʻaati fakakautau. Pea ʻoku ʻikai ke tau maʻuhala ʻi he fakakaukau ki he tuʻunga ʻoku fakakaukau ai ha taha ki he tau fakalaumalie mo ʻaki ʻa e ngaahi meʻatau fakalaumalie. Naʻe moʻui ʻa Misa W³adys³aw ʻi he lakanga ʻi Falanisee ʻi ha taʻu ʻe nimangofulu. Naʻa ne ko e Sekelitali ʻo e Misiona Katolika Pōlaní ʻi Falanisē, ko e motuʻa taha ʻi he ngaahi misiona muli kotoa pe Katolika talu mei hono fakavaʻe ʻo aʻu ki he uofolu ʻo e XIX-senituli th. Ko e maʻolunga ʻo e vahefonua Faka-Falanise, Naʻe fakaha mai ʻe he Tamai Wac³aw Bytniewski ʻe kamata ʻeku fakaangaanga tukuʻuta ʻi Falanisee ʻi Aulnay-sous-Bois ʻa ia ko e taulaʻeiki ʻo e kolo ko e Tamai Leszek Fara. kuo u ʻave ʻa e tauʻanga lelue ke fuofua aʻu ki ai taimi ne u fononga ai ʻi he tauʻanga lelue mo e lelue ui ko e B. Aulnay-sous-Bois mo Blac-Mesnil, ko e ngaahi feituʻu ʻo e Ngaahi ʻuluaki katoangaʻi ʻo e feohiʻanga maʻoniʻoni lolotonga e kiʻi fakaangaanga nounou ko ʻeni, naʻe tuʻuta ʻi Falanise. Siʻoku ʻofaʻanga Falanise, kuo teʻeki ai tuku e ʻofa ʻi he ʻuluaki mata ke tuku kitautolu ʻi he ʻilo ʻo e Mutuale. Naʻa ku toki ʻilo pe ko e meʻa ʻoku ou maʻu ako ʻi Polani mei he lea faka-Falanisee ʻoku kei fie maʻu pe ha ngaahi ngaue ʻi he tafaʻaki ʻo e lea leʻo lahi, pea ako ha ngaahi foʻi lea foʻou pea ʻiloʻi e founga ke puʻaki lelei ai kinautolu. Lolotonga e ʻi he ngaahi mahina siʻi ko ʻeni ʻi Aulnay-sous-Bois naʻa ku fie maʻu ke u fiefia faingamalie ke ofi ʻaupito ki Palesi mo fai ha ako ʻi he felotoi Français ka ko e Curé pehē mai kiate au: ʻOku feʻunga pē ʻa e meʻa ʻokú ke ʻosi ʻiló kiate koe, ʻoku ʻikai ʻIkai fie maʻu ia. Sai, te u fai ʻeni ʻo fakatatau ki heʻeku founga ʻo e palakipoe pea ʻoku ou ʻamanaki pe ʻe ʻalu. I fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi heʻene foaki mai kiate au ʻi he Lycée ʻa e malava ke hoko ko ha tokotaha ako ʻo Misisi ʻAna Hasko Ko e faiako ʻo e lea faka-Falanise makehe. Naʻa ne ʻiloʻi kimautolu ako ke laukonga, tohi, lelei puʻaki, pea tautautefito ki he ʻofa ʻo ʻikai ngata pe ʻi he lea faka-Falanisee kae ʻi Falanise foki; ʻOku ou manatuʻi: naʻa ne ʻomi ha ngaahi lekooti mo ʻai ke tau fanongo e.g. "ʻI he ngoueʻanga ko ʻIlaisa" pe "Hinga Sinou, he ʻikai ke ke haʻu he pooni" pea ki he ke kamataʻaki: "Misa Semisi, tokoua Sēmisi, ʻokú ke mohe?" Naʻa ku maʻu ʻi Polani ʻa e kiʻi fi, ko ha ka F 126 naʻe maʻu mei he Tamai Zenon Naʻa ku tuku ia mo Broniarczyk ki hoku fetongi ʻi Suchañ. ʻI Szczecin, naʻe ʻikai ke u fie maʻu ia. Ka Ko ʻeni, ʻi Falanise, ʻoku fie maʻu ia. Ko hoku kaunga ngaue mei he kongakau tatau 36, mo e kaunga sotia ʻi he akoʻanga maʻolunga pea mo e sea, ʻa e tokotaha naʻe haʻu ai ʻa e fakamatala kiate au mo ko e ui ʻa e ʻEikí ke kau ki he Fineʻofá su. Kalaisi, naʻe ʻikai fekauʻi mai ia ki tuʻa mei he Polani ki he ngaue licence fakaʻuli; Naʻa ne maʻu ia ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha motopaiki, ka ʻoku ʻikai ko e kaa. Ko e taulaʻeiki ʻo e kolo ʻo e Misiona ʻi Aulnay, naʻe maʻu ʻe he Tamai Leszek Fara felotoi mo e maʻolunga pea fakatau mai ʻa e ka foʻou Peugot 107, mo e parishioners-polani mali mo ha Frenchman Carabeuf naʻa ne maʻu ha Naʻe tokoniʻi au ʻe he ako fakaʻuli ke u ʻilo e founga ke fakaʻuli ai ʻi Falanise, tautautefito ki he Autouroute ʻa ia naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻi Polani ʻIkai ʻi he taimi ko ia. Ko ia ne u ʻuluaki fai ha fononga mei Falanise ki Polani ʻi ha ngaahi ʻaho malolo ʻi Peugot ha niʻihi tokosiʻi kilomita ʻe 1800. Ko ia naʻe hoko ia ʻi Siulai 1982. Kimuʻa pea u mavahe ne u ʻiloʻi ʻi he hili ʻa e foki Te u ʻalu ki Roubaix ʻi he tokelau ke hoko atu ʻeku fakaangaanga tukuʻuta ai mo e taulaʻeiki ʻo e kolo, Tamai Zdzis³aw Król mo ʻene cooperator, Tamai ko Sani Bojda.
Siasi ʻI Falanisee, ʻoku ke fefe hake?
Taha Naʻe hoko atu ʻeku fakaangaanga ʻi Falanisee ʻi Roubaix. Naʻe ʻa e ngaahi naunau ʻo e Episcopate Falanisee ʻoku maʻu ʻe he taulaʻeiki kotoa pe Naʻe ʻuluaki fai ʻe he haʻu ki he ngaue ʻi Falanisee ha fakaangaanga tukuʻuta ʻo ʻikai toe siʻi hifo he taʻu ʻe taha. Ko e taiosisi ʻo Lille ko e fuofua Siasi Diocesan ʻi Falanise naʻa ne ʻomi kiate au talitali lelei ʻi Falanise. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻa ku tui fakalotu ai incardinated ʻi heʻeku fakatahaʻanga naʻe fakahu fakahangatonu ki he Poupi, ʻi he pontifical toʻomataʻu. Naʻe fakanofo tuʻo taha pē ʻa e tīkoní mo e Naʻe kamata leva ke u hoko ko ha konga ʻo e ʻo e kau faifekau, pea ko e taimi pe ʻoku fie maʻu ai ʻe he haʻofanga ʻomi au ki ha feituʻu ke fakahoko ai hoku misiona ke ko e pisope ʻo e taiosisi ʻo e feituʻu ʻoku ne foaki mai kiate au ʻa e ngaahi malohi ke fakaʻaongaʻi ʻeku ngaue ko ha tikoni pea ʻi heʻene hoko ko ha taulaʻeiki Katolika. Ko e taimi naʻe fakamoleki ʻi he Naʻe pau ke Aulnay anga ki he ongoongo ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo hange ko e tui fakalotu pea ko e taimi ni ʻoku ʻoku ou lesisita ʻi he presbiterium ʻo e Siasi ʻa ia ʻoku ʻi Lille ʻi he malumalu ʻo e Pastorate ʻo ʻene pisope, Monsignor Jean Vilnet. Naʻe kamata ʻeku ngaue fakafaifekau ʻi ʻAokosi 1982 ʻi Roubaix mo Lile talu mei he ongo ngaahi feituʻu ko ha ngaahi feituʻu fakafiefiaʻi ʻo e Maʻoniʻoni. ʻI Roubaix, naʻe ʻi he Siasi langa foʻou ʻe he ongo vaʻakau mo ʻena taulaʻeiki ʻi he kolo ki he fakamanatua ʻo e nofotuʻi ʻo e Papitaiso ʻo Pōlaní ʻi he 966. Ko hono fakatapui ʻo e Siasi ʻo hotau fefine ʻo Naʻe fakahoko ʻa Czczstochowa ʻi Roubaix ʻi Sune 1972 ʻe Monsignor Naʻe haʻu ʻa Szczepan Weso³y mei Loma ʻa ia ko e vahe ʻo e Primate ʻo Polani ki hono tokangaʻi ʻo e kau hikifonua Polani ʻi he funga ʻo e mamani. ʻI Lille ko ha falelotu ʻi he hala ʻo e Siasi ʻo Seni Etienne ngaue fakakautau. Ko e katoanga ʻa e kolo ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻAokosi 1982 naʻe fehokotaki mo ha fakaʻaliʻali lahi ʻo e ngaahi vaʻakau ki he Naʻe fakatupu ʻe he Siteiti ʻo e tau ʻi Polani ha toko hiva ʻi he ngaahi mahina kimuʻa ʻi he Jaruselski fakalukufua. Ko e ha e meʻa naʻa ne ʻai ke fakaʻilongaʻi ʻi Roubaix ko e fakafepaki ko ʻeni ki he polokalama naʻe ʻomi ki Polani ʻe he kau ngaue ʻo e Haʻu ʻa Lusia hili e kau tau kulokula ʻa ia lea ke ʻomi ʻa e tauʻataina. Naʻa ku moʻui Taʻu ʻe tolungofulu fakatautaha ʻi he polokalama ko ʻeni pea ʻoku ou naʻa ne kau he taimi pe ko ia ʻi he fakafepaki ko ʻeni. Ka naʻe ʻi ai ʻOku mahino ko ha palopalema! Ne u tūʻuta ki Falanisē Hili ha ngaahi uike siʻi mei he ngaahi meʻa ne hoko ʻo e ʻaho 13 ʻo Tisema 1981 mo e feituʻu naʻe Naʻe kamata ʻa e ʻohofi ʻi he 1980. Naʻa mau huʻuhuʻu ʻo au: ʻOku ʻikai ko ha fakasiosio mo ha collaborator ia ʻo e polokalama, koeʻuhi he naʻe faingofua ʻene haʻu mei ai pea naʻa ne fai ha fononga he ʻaho maloloo taʻe ʻi ai ha palopalema ʻi hono fonua Natal. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe talitali lelei ai ha famili naʻe fuofua fakahoko ʻi he ʻaho 13 ʻo Tisema 1981 mo pea mavahe leva mei Pōlani ki he lotú mei Roubaix naʻe talitali lelei kinautolu ʻaki ʻa e fakalangilangi mo e haʻi ʻo e matalaʻiʻakau; Kapau ʻoku ʻi ai ha manatu, ko e famili ko ʻeni Naʻe ui ia ko Zajác. ʻI ha taimi ʻe niʻihi unmasked naʻa ne Naʻe pau ke ne maʻu ha hufangaʻanga ʻi he Consulate Polani ʻi Lille rue Carnot, kimuʻa ʻi he ʻita ʻa e Solidarnoœæ. Taha Naʻe fakafehokotaki ia mo e kolo Polani; ʻa e Naʻe fakalotu pea naʻe ʻikai ke ne fie fakafalala ki he ʻa e Siasi. Naʻe fai ʻe Solidarnoœæ ʻo e talangofua ʻa e Katolika Ngāue lahi ke ʻave e tokoni ʻofa fakaetangatá ki he Polani ʻe he ngaahi fale ʻo e kolo ʻi he fatongia ʻo e Poonese Episcopate naʻa ne aleaʻi ʻeni mo e Komitet ʻo e tau ʻa Jaruselski. Ko ha ngāue moʻoni ia! Kuo u mamata ai mei hoku mata fakaʻaho; Tokoni ʻofa fakaetangata, ka ʻoku tau mahaloʻi naʻe ʻikai ke ʻave ʻa e vaitohi ʻIkai maʻa e fanau iki. Naʻe maʻu ʻe he uouangataha ʻi Polani kae mahulu hake ai, ko e fie maʻu ke fetuʻutaki mo e sosaieti fakapuleʻanga. Ko e EgliNaʻe tuʻu maʻu ke hoko atu ke foaki maʻu pe ki he tokotaha kotoa pe ʻa e tauʻataina fakalaumalie mo fakafonua fakatouʻosi kapau naʻe ʻikai lahi ange. Ko e fakapoongi ʻo e Tamai Popieluszko ko ha "icberg". Ko e Solidarnoœæ ʻe taha ʻi Roubaix ko e kakai lelei ka ko e niʻihi naʻe ʻikai ke nau tui pea ʻoku ʻi ai Naʻe ʻi ai ʻa e lea faka-Falanise naʻe ʻikai mahino kiate ia ko e ʻe lava ke "politicized" ʻa e kau taulaʻeiki. Ko e tupuʻanga ʻo e kakai kei talavou ʻo Polani ka kuo nau fakakakato ʻa e ako: kau toketaa, kau loea, councillors fakakolo, mo e ala meʻa pehe. Naʻe ʻOku ʻikai ke u tui te tau lava ʻo talanoa ʻi he Siasi fekauʻaki mo e politiki. Pea ʻoku pehē pē mo au. Ka ʻi heʻeku lea ʻaki ia ko e Suspicions ʻo e hoko ko ha fakasiosio ʻo e pule mihimihi pe. Pea ʻi heʻeku pehe kuo pau ke tau fai ʻa e catechism ʻo ʻikai ngata pe ʻi he polani ka ʻi he Naʻe kamata ke talamai ʻe he kakai Falanise ʻoku totonu ke u mavahe!
Dunkirk Ko au ʻeni!
Ko e Maʻolunga ange ʻi he taimi ʻo e Katoanga ʻa e Kau Maʻoniʻoni Casimir 1986, ʻi he ʻaho 4 ʻo Maʻasi, ʻoku ne fakaha mai ʻoku ʻave au ki Dunkirk! Kuo pau ke u ʻalu ʻo tokangaʻi e Misiona Polani ʻi he vave ange, koeʻuhi ko e taulaʻeiki lolotonga ʻo e kolo, Tamai Jerzy Kuo pau ke Chorzempa ʻalu ki Moloko ki he toetuʻu hoko ʻi he feituʻu ʻo e Tamai Edmond Wojda ʻa ia ʻe ʻalu ki ʻIulaki, koeʻuhi he ʻoku ʻi ai ʻa e Tamai ʻi he ʻaho 31 Tamai ʻi Tisema ʻo e taʻu kuo ʻosi Stanis³aw U³aszkiewicz mate ʻi ha ngaahi tukunga ʻoku teʻeki fakamatalaʻi. Ko ia ko e founga ʻeni ʻoku hanga ai ʻe he mafimafi fakalangi mo e Superiors ʻ o e Fakatahaʻangá naʻe hiki ʻ a e kau taulaʻeikí ʻi he tuʻunga fakavahaʻapuleʻanga pea ʻoku ou tukupa ki ai foki ko e taulaʻeiki pe ʻe taha ʻoku ne tokangaʻi ʻa e Misiona Polani ʻi he Dunkirk mo e kotoa ʻo e felenitaa ʻIulope Falanisee. Naʻe ki heʻeku meʻa naʻe hoko ʻi he meʻa tatau Taiosisi, ʻa ia ko Lille pea kimuʻa ʻi he uike toputapu ʻe Ko e A25 motorway j ʻoku ou nofo ʻi he 101, rue Gaspard Neuts ʻikai mamaʻo mei he tahi Noate, ʻi he kolo fakaʻofoʻofa ko ʻeni Hili e maumau ne hoko lolotonga e fika ua Tau lahi ʻa māmaní. Ko ha fale ʻoku ʻi ai ha falelotu ʻi loto ka naʻe ʻikai ha tauʻanga meʻalele ki he kaa; ʻe ʻi ai leva ha ngaahi meʻa ʻe hoko burglaries lahi. Te ke lava maʻu pe ʻo tauhi hoʻo kaa ʻi he hala neongo kapau naʻe tonu ia ʻi muʻa he fale? ʻI he ko ha fefine Polani mo ha uitou ko Misisi W³adys³awa Dzi³cio³ ʻoku ou maʻu Ko e talitali lelei ʻo hange ko hono taimi pea ʻi he fonua sola ko e palōfita ko ʻIlaisiaá; ʻOku ou maʻu maʻu pe fafangaʻi mo taʻetotongi ia. ʻOku ne mei Czêstochowa ʻi he Polani mei he feituʻu naʻa ne haʻu ai mo hono husepaniti ʻOku ngaue ʻa Stanis³aw ʻi he ngaahi faama ofi mai; Naʻe ʻi ha taimi fuoloa kimuʻa; ko ha uitou ia mo ʻena fānaú ʻikai ke moʻui ʻi ha puke lahi ʻikai lahi ange. Ko e foha pe ʻeni ʻe taha naʻa ne talamai kiate au-naʻe ko ha fanau loto ʻi he kolo ko ʻeni naʻa ne nofo ai ʻI he taimi ni. Naʻa ne foki mai ʻi ha ʻaho ʻe taha mei he ngaue ʻa e kau tau pea ne pehe: Naʻe tuku popula ʻe he faʻee, faʻee, mo e taulaʻeiki ʻo e kolo ʻa e kaingalotu ʻi he fale fakapopula! ʻE anga fēfē? Ko e hā hoʻo leá? ʻOku moʻoni ia, Fineʻeiki! Pea naʻa ne talaange ko e haʻu ki he lotú he pongipongí mo e ngaahi servers kehe ʻo e ʻolita naʻa nau fesiofaki pea naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi maka fakamanatu pe kau māʻoniʻoni Ngaahi ʻata ʻi he Siasi. Hili ha taha ʻo kinautolu naʻa nau poleʻi ke fai ʻa e fehuʻi fekauʻaki mo ia ki he taulaʻeiki ʻo e kolo. Ko ia naʻa ne taki kinautolu ki ha lalo fale ʻi he presbytery pea fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu ʻi mui ʻi he grids naʻe maʻu ʻe he kaingalotu naʻe ʻi muʻa ʻi he fakataha alelea Vatikani hono ua honau tuʻunga ʻi he loto Siasi. Ko ʻeni talanoa moʻoni ʻoku ou muimui lelei ki ai naʻa ne ʻai ke u tohiʻi ai e hingoa ʻo e vahe kimuʻá: Ko e Siasí Mei Falanise, ko hai koe? ʻOku hoko ʻo moʻoni ʻeku ʻofa ki Falanisee faingofua ange ʻi heʻeku ʻofa ki he Siasi ʻa ia ʻOku ʻi Falanise. Pea ʻoku aʻu mai ia ki he ʻaho ni! Ko e founga ʻeni ʻOku malava nai? ʻOku ou fifili foki mo au ki ai. Ne toki ʻi ai ha taha mahuʻinga ʻi he Siasi naʻa ne tohi ki heʻeku Maʻolunga ange: "ʻoku fuʻu ʻikai feʻunga ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e tukuʻuta Falanisee. Naʻe ʻikai lava ʻe hono taulaʻeiki ʻi he kolo ʻo tuku kiate ia ha ngaahi misiona kehe ke Tupuʻanga ʻo ʻene fetaʻemahinoʻaki ʻi he ngaahi fakakaukau Faka-Falanise. ʻOku ou ʻamanaki pe te ke lava ʻo maʻu ha feituʻu ʻoku liliu lahi ange ki hono ʻulungaanga ... ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi lelei ʻene taʻefeʻunga" (ko e tohi ʻoku fai ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻEpeleli 2014). Pea ko e meʻa ʻeni naʻa ne naʻe tali ʻe heʻeku Tamai ko Sani Ci³g³o: "ʻOku ou fuʻu ʻohovale ʻaupito ʻi he hoʻo vakai. Kuo u ʻiloʻi ʻa e Tamai KUCZAJ ʻi he <> Ngaahi taʻu; Hange ko ia ʻoku mou ʻiloʻi, naʻa ne fai ʻene ako fakafilosefa mo e ngaahi ako fakalotu ʻi Polani, ako ʻa ia ʻoku ne maʻu ha mataʻitohi MA. Naʻa ne foki ki Fakatahaʻanga fakalotu ʻ a Societas Christi fai ʻe he Vatikani
- Ke ʻiloʻi ʻa e ngaue ʻa e kau taulaʻeiki enver kau hikifonua Polani ʻi he funga ʻo e mamani. ʻOku ne fakahoko ʻa e misiona ko ʻeni ʻi he Kau hikifonua Polani kuo nau hoko ko Falanise ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu ma ua, ʻikai momou ke ngāue mo e Siasí fakalotofonua (hange ko ʻeni ʻi he le Creusot pe Abscon, Escaudain, Dunkirk, Roubaix ...) Hange ko hoʻo fakamahinoʻi, Tamai KUCZAJ kuo ne fakahaaʻi maʻu pe fratrnity ki hono confreres, ka ʻoku toe tauʻataina foki ki he tokotaha kotoa pe, fakatahaʻi (tangataʻi fonua Falanise, ʻoku ne puleʻi haohaoa ʻa e lea ʻo Molière) mo ha tukupa fakamatoato mo loloto ʻi hono misiona taulaʻeiki. ʻOku ʻI he ʻuhinga ko ʻeni, ʻoku ou fuʻu ohovale ai ʻi he ngaahi lea "taʻefeʻunga ʻaupito ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa Faka-Falanise pastorals "mo e" fetaʻemahinoʻaki ʻo e ngaahi meʻa faka-Falanisee ": ko e ha e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku ke Falala ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻeni, ʻa ia ʻoku ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻOku nau ngali fakaʻohovale pe fakaʻohovale nai kiate au? Ko ha Ko ha tukunga ʻoku ne fakaʻitaʻi au koeʻuhi he ʻoku fakamauʻi ha taha ke tupuʻanga ʻo hono ʻulungaanga, hono anga fakafonua ʻo e tupuʻanga mo hono tuʻunga fakalaumālié. ʻOku ʻikai ke u tui ki he ngaahi fakakaukau ke ke fakafepakiʻi ʻa e Tamaí KUCZAJ pea ʻoku ou fie fakamahinoʻi atu ʻoku ʻikai ke u lelei ki heʻene renvie ʻo e taiosisi ʻo Potou" ( Ko e tali ʻoku fai ia ʻi he ʻaho 4 ʻo ʻEpeleli 22. te u foki mai kimui ange ki he meʻa ni.. ʻOku ou foki mai ki Dunkirk!
ʻUluaki Aʻusia ʻo e hoko ko e taulaʻeiki ʻo e kolo
ʻUluaki aʻusia ʻo e hoko ko ha taulaʻeiki ʻi he kolo; ʻOku ou ʻoatu e hingoa ko ʻeni ki he Ko e vahe ko ʻeni koeʻuhi ke ʻi ai ha kakai ʻe toko tolungofulu nai ke ʻa e ʻEiki pea ke maʻu ʻa e hingoa maʻongoʻonga ko ʻeni ʻi he lotoʻi Siasi Ko e Katolika ko ha meʻa ia ʻoku ngali kehe. Paradoxes ʻikai ʻikai masiva ʻi he Ongoongoleleí; ka ʻi he taimi ʻoku maʻu ai kinautolu ʻi he ʻOku toe lomekina ange ʻa e moʻui Pesonnelle! Ko e Uitoú Naʻe aʻusia ʻe Polani ʻa e pardox ʻo hono tekefua moʻui ʻo aʻu ki he Vielliesse kalani lolotonga hono foha Mavahe makehe mei he mamani ko ʻeni ʻi heʻene kei siʻi. Ka kimuʻa pea ne aʻusia ʻeni naʻa ne loto mamahi ʻi hono ko ha kiʻi tamasiʻi kei siʻi naʻe ʻomi mei he Siasi ʻo e kolo ʻi he taimi naʻe teʻeki ai ke ʻi ai ha misiona Polani ʻi he Dunkirk ʻa e talanoa ko ʻeni ʻo e kaingalotu ʻi he fale fakapopula. Te tau lava ʻo kata ai, Ko e ha hono ʻuhinga? Ka naʻe ʻikai nai ke fakatokanga mai ʻa Sīsū? ki he ngaahi lauʻikoviʻi te ne lava ʻo fakamamaʻo meiate Ia fānau iiki ʻoku tui kiate Iá? ʻOku ʻikai ke u fie ʻalu ki he ʻahiʻahi ʻi he Siasi ʻo Falanisee, ʻoku kehe hono hisitolia mei he ngaahi fonua kehe ʻi ʻIulope mo ha ngaahi feituʻu kehe! Ka ʻi he taimi tatau! Ko Poupi Sione Paula II ʻi heʻene fuofua folau Fakaeʻaposetolo ʻi Falanise ʻi he 1980 kapau naʻe ʻikai ke ne fai ʻeni Fehuʻi: Falanise, ʻofefine lahi taha ʻo e Siasi ʻa ia ʻOkú ke fai nai ho papitaisó? ʻIkai talanoa hange ko ʻeni lea ʻo maʻolunga ange ʻi he Siasi ʻoku ʻi Falanisee? Mahalo pē ʻikai ki he Lepupelika ʻoku fie maʻu ke kakato. tokoto! Tuku kehe pe ʻa e meʻa ko ia, ʻe pehe ko Sione Paula II naʻe ʻikai feʻunga ki he ngaahi fakakaukau faka-Falanisee. ʻIo ʻoku moʻoni, ko e meʻa naʻa ne fakaʻohovaleʻi au ʻi he taiosisi ʻo Lille, ko e kau taulaʻeiki naʻa ne pehe mai kiate au: ʻOiaue, ko ho Tuʻi ko Poupi, ʻoku ne fie hoko ko ha palofita! Pea ʻi he taimi kuo maumauʻi ʻe he katoanga ʻo Monsignor Gaillot Naʻe poupouʻi ʻe hanau tokolahi ʻa e angatuʻu fakakalake ko ʻeni. Naʻa ku ʻi he timi naʻe ʻi ai ʻa e ongo taulaʻeiki ngaue; lelei confreres ka ʻi he taimi ha ʻaho ʻoku tangutu takai ʻi ha tepile taʻe ʻi ai ha taulaʻeiki naʻa nau kamata kotoa ʻa e Liturgy Eucharistic ʻi kalani Synthe, ne u mavahe pea kimuʻa pea u Naʻa ku talaange kiate kinautolu: ko e ha ʻoku ʻikai ke mou fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa ʻa e Siasi ʻi he feituʻu ko ʻeni? Naʻe tali ange ʻe he pule ʻOku ʻikai hanga ʻe he ʻulungaanga ko ia ʻo ʻai e patele! Ko e Kaingalotu ʻi he fale fakapopula, ko e ʻulungaanga ʻOku ʻikai ke ne fai ʻa e patele, pea mo ha ngaahi fakamatala lahi kehe ʻoku maʻu pea ʻi heʻenau aʻu ki ai ka ko e fe ʻa e feituʻu naʻa nau loto? ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi ngaue ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo maʻu ʻOku tokolahi ha kau tangata lotu ke nau hohaʻa ki ai. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi: Naʻe fuʻu tokolahi ʻaupito kimautolu ʻi he vahaʻa ʻo e ongo taú ni. naʻe pau ke fakasiʻisiʻi ia. Kau taulaʻeiki Pōlaní ʻave ki Falanise ki he Nord-Pas-ti-Calais manatuʻi pea naʻe fakaha ange foki kiate kinautolu: kuo ke haʻu ki heni Ko e hā e meʻa ʻe faí? Kai ʻemau maa? Ko ia, naʻa ma talaange ʻoku ʻikai ki he kau keli malala Polani pe naʻe ʻikai ke nau fie feohi ke ʻohofi ʻa e ui ʻo e CGT, naʻa mau toe pehe foki ki he kau taulaʻeiki Katolika Polani! Te ke lava ʻo lau ʻeni kaveinga ʻo e ako ʻa Misa Kepaleli Garçon ʻi he Ko ʻeku peesi he saiti: FFTp://casimir.kuczaj.free.fr/Mission/racines.htm Ko e meʻa naʻa ne ʻai ke u ʻOhovale ko e lahi taha ko e Lepupelika Naʻe talitali lelei ange au ʻe Laique Française ʻi he ʻa e Siasi ʻi Falanisee; Ka naʻa ku ʻamanaki ʻe hoko ʻeni ʻe fehangahangai ia mo ia. ʻOku ʻi Dunkirk ʻoku ou hoko ko ha tangataʻi fonua Falanise ʻi he taimi naʻa ku nofo ai ʻi Falanise ʻi ha taʻu ʻe nima pea naʻa ku fakaʻaongaʻi ke fakatou maʻu matakali: ke kei hoko pe ko e Polani pea hoko ko e lea faka-Falanisee! Naʻe ʻikai ke mau fai ha ngaahi fehuʻi ʻo e fakakaukau Faka-Falanise pe inadaptation ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa Faka-Falanise pea naʻe Kuo ʻosi ʻi ai ʻa e meimei taʻu ʻe tolungofulu. Ko ia ko e ʻUlu ʻo e Siasí Laka ki muʻa ʻa e ngaahi fakakikihi ko ʻeni kiate au ʻi he 2014 ʻoku ʻi ai ha meʻa ke ofo! ʻOku ʻuhinga ʻa e Siasi Katolika Ko ia ai, ko e Tokotaha ʻokú ne tānaki ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá kuo fakamoveteveteʻí tatau ai pe pe ko e ha honau tupuʻanga, tuʻunga fakasosiale, matakali, lea fakafonua, fakakaukau, mo e ala meʻa pehē. ʻOku toe lahi ange ʻeni ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ki he tui fakalotu, Kau tīkoní mo e kau taulaʻeikí, ka ʻikai ko e fē feituʻu ʻoku tau fie ʻalu ki aí, ko hai ʻoku tau fie maʻú Ke ngāué, ko e hā ʻ a e Ongoongolelei ʻ oku tau loto ke fanongonongo ki he māmaní kotoa? He ʻikai lava ke tau ʻikai tauhi ha ʻeiki ʻe toko ua naʻe talamai lelei ʻe Sīsū kiate kitautolu Kalaisi ko hotau ʻEiki! Kuo ʻosi fakahā mai kiate au: ʻOku ʻikai ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke mahino! Ka ke mahinoʻi ʻ a e hā ʻ i he moʻoní? Ko e meʻa ʻoku tau ʻikai ʻi he Siasi tatau? Pea ʻe fakafiefia leva Monsieur pe Monsignor! Kiʻi fakakaukau siʻi pea ke ʻalu ʻo sio ʻOku ʻi hoku tafaʻaki ʻa e raaison. ʻOku ʻikai ko au Kataki ʻo ʻoua naʻa fai e meʻa kotoa pe ʻoku fai ʻe he Lepupelika ka ʻi he meʻa ni malaʻe ʻo e fakaʻapaʻapa ki he fakatauʻatainaʻi ʻo e konisenisi, ʻoku kuo teʻeki ai ke ne ako ʻa e Siasi ko ʻeni ʻo Falanisee!
I Ko e peseti ʻe 100 Frenchman
Ke ʻofa ʻOku ʻi ai ha taha ke ne kolo ʻo hange ko ia naʻa ne maʻu. ʻOku pehe ʻe he kiʻi Pilinisi ʻo e Siasi Exupéry. Pea mahalo naʻa mo ke ohi ia pea ke ohi hake ʻa e niʻihi kehe. Naʻe fai ʻi he 1980 ʻI heʻeku ʻofa ʻi he Falanisee, ʻoku ou Ko e lea faka-Falanise ʻeni ʻi he tuʻutuʻuni naʻe fakamoʻoni hingoa ki ai ʻa Hervé Brehier ʻo e ʻaho 29 ʻo Sune 1990 naʻe pulusi ʻi he tohinoa fakaʻofisiale ʻo e 01 Siulai 1990. Ko e taulaʻeiki mo e lea faka-Falanisee ka ko e kau taulaʻeiki Naʻe ʻikai ke sio ki ai ʻa Falanise ʻi he founga ko ia. Naʻe hokohoko atu ʻenau ui au ko ha taulaʻeiki Polani talu mei heʻeku ngaue ki he Polani. Ka ʻoku ʻikai ha matakali ʻo e Siasí catholic ko e catholic ʻoku pehe fakamamani lahi: ʻalu funga ʻo e mamani; akoʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē; pea akoʻi kinautolu ke tauhi kotoa ʻeku ngaahi fakaongoongolelei; pea ʻoku ou ʻiate kimoutolu kotoa pē ngaahi ʻaho ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo taimí; mo kinautolu ʻoku tuí papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí pea mo e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní! Ko e Ongoongolelei ʻeni kuó u akó. ʻOku ʻOku ʻi ai nai ha taha kehe? ʻOku ʻikai ke u ʻilo? Kuo ʻosi tali ʻ a e fehuʻi ko ení ʻ aki ʻ a e tohi ki he kau Kalētiá! Pea ʻoku totonu leva ke ʻiloʻi ʻe he Gaul! ʻIo, kuo u ʻosi maʻu ia tohi ia ʻo hange ko ʻeni: ʻi heʻeku hoko ko ha Frenchman, ʻoku ou ʻoku ou ʻita; ʻi heʻeku hoko ko ha vaʻakau, ʻoku ou ongoʻi lomekina; ʻI heʻeku hoko ko e Kalisitiane, ʻoku ou maumauʻi; ʻi heʻene hoko ko ha taulaʻeiki fakalotu, ʻoku ou mamata kia Kalaisi Sisu ke li mai kiate au! Pea ko hono ʻuhinga ia, ʻoku ou fakakaukau ke hiki kotoa ʻeni ʻi he blog Kau ngaue SCM. Ko kimoutolu ʻoku mou lau au pe te mou lau mai, fanongo mai kiate au, ʻoku ko ha tau maʻa Kalaisi pea mo e moʻoni! ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻOkú ke tui mai kiate au pe ʻamui ange mahalo te ke tui mai kiate au. Lotua au pea ki Falanise ʻoku ou ʻofa ai pea mo e Siasi ʻi Falanise ʻOku ou ʻofa foki mo au! ʻI heʻeku ʻi Dunkirk naʻa ku maʻu ʻi naʻa mo e fatongia ke Tokoni-fakangatangata ʻo e sosaieti ʻo Kalaisi ʻi ha taʻu ʻe ono. ʻI he ʻi heʻene pehee, naʻe ʻi ai haʻaku ngaue fakafaifekau ke fai ʻi Moloko: ke u ʻalu ʻo sio ki heʻeku Confrere. Naʻe ʻikai ke kei ko hoku hingoa kimuʻa ʻo Dunkirk; Naʻa ne ʻosi ʻalu mei ai ki ʻIulaki; pea mo e Tamai ʻe taha Andrzej Naʻe fetongi ia ʻ e Góðdð ʻ i ai. Ko e misiona ko ʻení naʻe pelepelengesi ʻo hange ko ʻene hoko ki he pule ke maʻu fai ha fanga kiʻi palopalema iiki pe lalahi mo kinautolu ʻoku ongo kiate kinautolu fakafalala ki ai ʻ a e Fakatahaʻangá. Ko hono fakaʻosi, ko e Tamai ko ʻeni ʻE mavahe ʻa Andrzej mei hotau kolo ʻaki ʻene ʻai ia incardinated ʻi he taiosisi ʻo Toulon-Fréjus, ngaue ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa ʻi Rouvroy ʻi he Vahefonua ʻo Pas-ti-Calais. Naʻa ku ʻiloʻi ha fonua Kau Mosilemi, Moloko mo hono kolomuʻa ko Rabat mo e Mosque lahi ʻo Cassablanca. Ko ia ne u ala ki ha taha ʻaki hoku vaʻe ko e fuofua taimi ʻeni ʻi ʻIulope! ʻIkai, ʻoku ou sino! Naʻe mei ngalo fēfē nai ʻiate au! Naʻe ʻEsia ʻa ia naʻe ʻuluaki Kingsman hoku mata mo hoku loto kimuʻa he folau ko ʻeni ki ʻAfilika. Naʻa ku kei ʻi Roubaix-Lille. ʻI he maʻolunga kimuʻa ʻoku ʻa e tokotaha mei he taimi ni naʻa ne fekauʻi au ki Dunkirk, Tamai Wac³aw Bytniewski mo ha ongo confreres kehe: Tamai Henryk Kulikowski mo e Tamai Zygmunt Stefañski, Naʻa mau maʻu ʻa e fiefia ʻo e fai ha fononga fakapilikimi ki he Fonua Tapú! Naʻe fakangalongataʻa ka ʻi he taimi ni ʻi he vahe Kimuʻa naʻe ʻikai ke u fakakaukau ki ai. Naʻe ʻo hange ko e sakalameniti hono valu! Naʻa mau ala ki he mamani naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻi he taʻu ʻe tahaafe kuo hili ʻi hotau ʻEiki ko Sisu, Naʻe fakaofo moʻoni pea naʻe ongo kiate kimautolu ʻi he loto mo e ʻatamai ʻo taʻengata! ʻIo ʻEiki Mālō ʻaupito! ʻOku ou toe foki mai ki Moloko. Kau fafine Polani ʻoku nau naively fakakaukau ʻe lava ke kei Katolika pe ha taha pea mali mo ha Mosilemi. ʻIo naʻe malava pea lava kimuʻa ʻi he mbet fakamamahi; Ka ʻi he hili ʻa e lahi ʻo e ngaahi palopalema ki he haʻu ki he lahi pea ke papitaiso ʻa ʻenau fānaú. Ko e kau Mosilemi fakamoʻoni hingoa ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku ke fie maʻu ka ko e ha hono hoko? Ko ha ʻOku ʻi ai ha chossette ʻe taha. Mahalo he ʻikai ke fuʻu Naʻe pehe ʻi he lea faka-Falanisee ka ʻoku ʻi ai ha Ko e moʻui, ʻoku faʻa maumau, ʻoku ou fakalaka atu ʻiate kimoutolu kotoa. I foki ki Dunkirk pea ʻi he fakamole ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo. Naʻa ku ʻalu ʻi he ʻaho maloloo ke sio ki he famili mo e taulaʻeiki ʻo e kolo ʻo e ʻUluaki kolo: ko ia ko e taulaʻeiki koe ʻo e kolo? ʻIo! Ko ia kuo ke ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau ako? Taʻu tolungofulu nai. Ko e hā? ʻIo. Ki muʻa Naʻa nau pehe naʻe haʻu ʻa e taulaʻeiki mei Roubaix tuʻo taha he mahina pea Naʻe ʻi ai ha niʻihi tokosiʻi ʻo kimautolu: ʻo ʻikai toe siʻi hifo he toko teau! ʻOku nau mate he taimi ko ia? ʻIo ki ha niʻihi, ka ki he niʻihi kehe ʻoku ʻikai ʻoua naʻa ke haʻu koeʻuhi ko hoʻo kole ke nau haʻu he Sapate kotoa pe ʻI he taimi ni. Pea naʻe lelei ange ia kimuʻa: tuʻo taha he mahina ʻOku feʻunga pē ia! Vakai ki he lea faka-Falanise ʻoku nau pehe ʻOku tokolahi ha kau Katolika pea ʻoku tatataha ke nau haʻu ki Siasí. Voila, ko ʻeku fatongia ki he taulaʻeiki ʻo e kolo, ʻoku ʻikai mahino ke fakalotoʻi kinautolu. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi; ʻOku ou kakai tuí ka ʻoku ʻikai ke nau fai pehē. Hange ko e perochets ʻoku nau faʻifaʻitaki ki honau kaungaʻapi!
Ko ʻetau Fefine ʻo e efu mo e kuini ʻo Polani
Ko e Naʻe ʻiate au ʻa e taupoʻou ko Mele ʻi Dunkirk! Ko e falelotu naʻe ʻi ai e ngaahi vaʻakau fakamahina kimuʻa pea ʻOku tau fokotuʻu ha taulaʻeiki tuʻumaʻu ʻi he kolo ko ʻa e kau folautahi Dunkirk ʻi he hingoa ʻo Notre-Dame ti Dune! Pea ʻa e ongoongo ʻi he loto fale Naʻe fakatapui ʻa e kolo ki hotau fefine, ko e Taupoʻou monuʻia ko Mele, kuini ʻo Polani ʻa ia ko hono ʻaho katoanga naʻe 3 Me ʻo e taʻu takitaha ʻi hono fakamanatua ʻo e ngaahi fuakava ʻo e Tuʻi ko Sani Kazimierz ʻo Polani (Sione Casimir) ʻo e ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli 1656, ko e Naʻe fakangofua ʻe Poupi Pius XI ʻi he 1924 mo Poupi Sione XXIII fanongonongo fakalao ki he ʻilo ʻa e Siasí fakakātoa Katolika. Ko e taupoʻou monuʻia ko Mele ko e kuini ia ʻo Polani mo hono Patroness Silesi mo ha ongo kaunga-pataloni mo e mate fakamaʻata, ko e Kau pisope: Wojciech (Adalbert) ʻalekipisope ʻo Gniezno (956-997) mo Poznañ mo Stanis³aw (Stanislaus) ʻalekipisope ʻo Kraków (1030-1079). ko e taupoʻou monuʻia ko Mele! Kuo taimi ke u talaatu Ko ʻeni: ka ne taʻeʻoua ia, he ʻikai ke u ʻi he feituʻu ʻoku ou ʻi ai, mo e ngaahi meʻa kotoa ko ia kuó u ʻosi tohi ia. Te u toitoi ʻi he hono ongo nima fakafaʻee ke fakaafeʻi koe ke ke ʻunuʻunu ofi ange kiate Ia! ʻOku ʻikai ke u ʻilo: ko e taulaʻeiki ʻiloa ko ʻeni ʻo e kolo ʻo Dunkirk tuku ia ʻi he fale fakapopula, ʻoku ou ʻamanaki ʻi he ʻikai. Ka ʻoku ou lea mahino ki he Siasi ʻo Falanisee: Kapau ko ha taha koe ʻoku ʻikai ke ke toe ʻofa ʻi he Immaculate Conception ko ʻeni Ko e tuʻituʻiá leva ʻ e ʻ ikai leva te ke kei hoko ko e Siasi ʻ o hono ʻ Aló! Ko e meʻa naʻe hoko hili ia Fakataha Alēlea Fakaʻosí? Kuo u lau ha ngaahi meʻa fakamamahi fekauʻaki mo e foʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻe ha tokolahi ʻo ho ngaahi foha: pea hoko ʻo loto fakatokilalo ke foʻou hoku Siasi ʻoku ʻi Falanise pea te u ʻofa ʻiate koe mo Mele Ko hotau fefine ʻo Lotesi ʻaki hoku loto kotoa, ʻo e Kalisitiane, tui fakalotu, tikoni mo e taulaʻeiki! Kotoa ngaahi tafaʻaki ʻo hoku natula fakaetangata mo e ʻaloʻofa kuo lava ke ngaue ʻiate au ʻi he konga supernatuerelle ʻo ʻeku hoko ko e tokoni ʻo e taupoʻou monuʻia ko Mele ʻoku préponderante! ʻE fakahoko ʻeni ʻe he ʻOtuá pea naʻá Ne finangalo ke ʻoua naʻa ohi pē au ʻe he Tamaí Taʻengata kae ʻi he Taupoʻou ko ʻeni mo e Faʻe Taʻengata! ʻOku ou moʻua kiate ia ʻi heʻeku nofo taʻemali mo ʻeku angamaʻa, ʻoku ou tui ki ai. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻiate ia pea ʻoku ou kau ʻi ʻa kinautolu te nau ui maʻu pe ia ko e monuʻia ʻi he lotolotonga ʻo e kakai fefine kotoa pe! ʻOku mahino naʻa ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pe mei he angaʻofa ʻo e Tupuʻanga ka ʻoku ʻikai tuku ʻene lea ʻaki ʻeni Fakamalo kiate kinautolu kotoa ʻoku nau tuku ia: ʻuha maka Mele! Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi heʻeku moʻui ʻa Dunkirk ʻi heʻeku moʻui tui fakalotu mo diaco-taulaʻeiki naʻa ku toko taha pe, Naʻá ku nofo toko taha pē. Ka ʻi he taimi tatau pe ʻoku ʻikai! Naʻa ku nofo ʻi he lalo fale tatau mo e ʻEiki ʻi he Tāpanekale Seni ʻa ia naʻe ʻi he falelotu ʻo ʻene Faʻeé pea mo ʻetau Faʻeé; pea ko ia naʻá Ne ʻi ai foki mo Ia! ʻIkai, naʻe ʻikai ke u tuenoa! Pea tuʻo taha ʻi he mahina naʻa ku ʻalu ai fakafiefiaʻi ʻa e Boulogne-Mer. Ko hotau fefine ʻOku toe ʻiloa foki ʻa Boulogne pea mo e Kau Maʻoniʻoni-ʻOmea. Pea naʻa ku ngaahi kaungameʻa ʻi Goderswelde ʻi he tafaʻaki ʻo e Mont-ti-pusi mo e Monastery ʻo e Bénédictains. Naʻa ma fakafetongi mo hoku kaungameʻa ko Lou ha meʻa lahi fekauʻaki mo ʻa e Siasi ʻi Falanisee. Naʻe ʻi ai hano kiʻi fale naʻa ne naʻa ne ngaue ʻaki ha famili Franco-Polonse; ʻa e headmistress ko Thérèse. Naʻe teʻeki mali ka naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito hono Laumalie, ʻOku ou fakamoʻoni ke u pehē ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku moʻoni Kau Kalisitiane ʻi he fonua ni ʻa ia ko e Falanise; Naʻá ne pehē mai kiate au: loto-toʻa pea hange ko e lau ʻa Sione Paula II, kuo pau ke ʻoua naʻa tau manavahe. Naʻa ne maʻu ʻi hono fale ngaue ha huʻanga ʻe 0 ki ha fuʻu ʻimisi fakatata lahi ʻo hotau fefine ko Lotesi pea ʻi he misini paʻanga ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha fanga kiʻi lauʻiʻakau iiki mo e lotu. Ko e Evangelization naʻa ku maʻu mamata ki ai. Raoul ʻE hoku kaungāmeʻa, mālō ʻaupito! Pea ʻikai mamaʻo, ko ha fefine Falanise ʻoku fai ha lotu ʻi Falanise ʻi hono ʻapi ʻi ʻapi ʻi Bambecque. Pea naʻa ne ngaohi ha ngaahi tamapua naʻa kau māʻoniʻoní; Ne tuʻo taha haʻaku maʻu meiate ia ha fakatātā ʻo e ʻaloʻí naʻe ngaohi ia ʻaki hono toʻukupú. Naʻa ne akoʻi au, ko ha taulaʻeiki ʻi ke ʻofa ʻi he taupoʻou monuʻia. Naʻe ʻi ai haʻane piano pea ne pehe mai: Tamai Casimir vaʻinga "Czarna Matona" ʻOku ou saiʻia ʻaupito fasi mo e hiva ko ʻeni ʻi hono fakalangilangiʻi hotau fefine ʻo Czêstochowa talu mei heʻeku ʻaʻahi ki he fuʻu fale hufangaʻanga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻi Polani. ʻIo, ʻoku ʻi ai ha feohi fakakaumeʻa ʻa Franco-Polish ʻi he ʻOku totonu ke hoko ʻa e moʻoni mo e Katolika ko e ʻuluaki ki he kolosi ʻi he ngaahi ngataʻanga fonua pea holoki hifo ʻa e ngaahi holisi kotoa ʻo e ngaahi tāufehiʻá mo e fetaʻemahinoʻakí. Ko hai te ne fai ia ʻi he Ko hotau tuʻunga? ʻOua muʻa naʻa tau tatali ke hoko ʻeni ʻiate ia pē!
I foki ki Roubaix ko e taulaʻeiki ʻo e kolo
Nima Kuo ʻomi ʻe he ngaahi taʻu lahi ʻi Dunkirk ha meʻa lahi kiate au ʻomi! Naʻe ʻi ai foki mo ha ongomatuʻa naʻa na fakalele ʻa e fale tauʻanga meʻalele ʻo Ko e fiʻi he Arques pea ʻoku ne kei nofo pe ai. Tuʻo Taha Peugeot 107 liliu ki he Fiʻi Tipo naʻa ku toʻo maheni mo e ongomeʻa mali ni mo ʻena ʻekitiviti ki he fefonongaʻaki mo e tokoni ki Polani: ko e tokotaha Falanise ia ko Lousa pea naʻa ne polani Micheline. Naʻá ne telefoni mai ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo pehē: Naʻa ma palani ke ʻalu ki Loma ka ko hoku husepaniti Mahalo he ʻikai, koeʻuhi ko ha meʻa fakapalofesinale ke ʻalu fakataha mo kitautolu; Kapau ʻokú ke fie maʻu, haʻu mo kimautolu! Fakamālō Atu Ki He Fāmilí Demol. Fakamalo atu naʻa ku sio kia Poupi Sione Paula II ʻi he ngaahi tau fakafoʻituitui pe meimei fakafoʻituitui; Ko ha manatu fakaʻofoʻofa ka ki he Naʻa ke Micheline foki mo ha soufrance, ko ha Feilaulau: Naʻe kaihaʻasi kotoa hoʻo ngaahi laʻi pepa meiate koe ʻi he pasi! Ko ia ʻoku ke ʻalu Naʻá ku fie lea ʻaki ia. Toe kia Lousa naʻa ne foaki mai kiate au Ko hono tuʻunga taʻetotongi: Malo. ʻE faifai pea u ʻalu pe foki ki Roubaix. Naʻa ku vicar ai pea naʻa ku foki mai ko ha taulaʻeiki ʻi he kolo ʻi ha fonua ʻe ua; Ko ia ʻoku ou taulaʻeiki ʻi he kolo. Ka ki ha kau taulaʻeiki Falanise ʻe niʻihi ʻIkai ha meʻa ke fai: ke nau hoko ko ha taulaʻeiki Polani ko "vaeua ʻo e totongi". Lea ʻaki ha lea fakafonua ʻe ua c4is taha idiocy. ʻOku feʻunga pe ʻa e lea faka-Falanisee kiate kinautolu. Ko e ha ʻoku ʻikai ke ko ia Cartesian: ʻOku ou tui ko ia ai! Tuʻo taha ʻi ha fuʻu Fale ʻoku ou totongi ki he ʻeleveita: naʻa ku naʻa ku tui ha suti pea naʻa ku tui ʻa e kahoa Loma. Ko ha taulaʻeiki Français en soutanne kau fakataha mo kimautolu pea kamata ke u ke manukiʻi ia ʻi heʻeku hoko ko ha taulaʻeiki Polani ʻoku ʻikai ke u kuo pau ke ʻoua naʻa ke ma ke tui ʻa e cassock! Ko ha Cartesian ʻe taha! Ko e meʻa ʻokú ne fakakaukau ʻoku moʻoní. Ka ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí fai ha meʻaʻofa ke feʻiloaki mo fefakalotolahiʻaki pea Ke ʻoua naʻa ʻohofi kitautolu ʻo hange ko ia, ʻi he founga pe. Ko e kolo traditionalist? Ko e ha ʻoku ʻikai, ko hai kitautolu ke fefakamāuʻaki ʻi he taimi ʻe mate ai ʻa e māmaní fiekaia ki he Folofola ʻa e ʻOtua. Naʻa ku lea ʻaki ai ʻa e meʻa naʻa ku ako ʻi he Dunkirk: ʻOku ʻikai hoko ʻa e toʻonga moʻui ko ha patele! Ko ʻeku taulaʻeiki ʻi he kolo ʻi Roubais ʻi heʻeku vicar ʻi ai naʻa ne talamai talaange naʻe valokiʻi ia ki he kau pisopeliki ʻo Lille (naʻe kimuʻa ʻi he fakataha alelea Vatikani hono ua, naʻa ne fakaʻata ia ke lue ʻi hono teunga mo e kahoa Loma pea naʻa mo e lotu naʻe ʻikai ke ne tui maʻu pe hono cassock! Naʻe tukuakiʻi ia Naʻe ʻikai foki ke ʻuliʻuli maʻu pe hono sitokeni ʻo hange ko ia naʻe pau ke nau fai. Mahalo ʻe fakakaukau ha taha ʻoku ou fakamatala ki heni ʻo e fakakata. Sai, ʻikai: lea ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo! He ʻa e katoanga ʻa e kolo ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻAokosi 1991 naʻa ku ʻosi ʻi Roubaix. Taʻau ʻo e mālohí, ko e tamaí Sani Bojda ʻa ia ne u ngaue ki ai kimuʻa pea ko hai naʻe ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo hili ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo motuʻa-ʻa ia Naʻa ne fai mai ʻa e talanoa sitokeni ko ʻeni-Etair foki ki Polani ʻi ha maʻu vahenga malolo lelei; Ko e Tamai ʻE ʻalu ʻa Sanuali ki Montigny-en-Ostrevent pea te u maʻu Vicars ke tokoniʻi au ke fakahoko ʻeku ngaue fakafaifekau. Naʻe ʻi he taimi ko ia naʻe ʻi ai ha kolo Polani mo ha fanau ʻe toko teau ʻi he catechism pea fakafuofua ki he tolungofulu toʻu tupu ʻi he Kautaha KSMP. Naʻe ʻi ai foki mo kakai lalahi kei talavou naʻa nau fakataha mai ʻo hange ko e Agle hinehina: Orze³ Bia³y. Naʻe ʻi ai foki mo e Hejna³ naʻe tataki ʻe ha toketa ʻo e tupuʻanga Polani mei he famili Regdost. Pea toki hoko mai ʻa e kau fafine ʻo e Rosary mo e Palesiteni ʻi ha taimi loloa malohi ʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻi he kolo ko Misisi Janina Tacza³a. Pea ʻa e famili Go³³³biowski ʻa ia mahalo ʻoku ou moʻua ki ai ʻi he lahi ange; Naʻa ne tokangaʻi ʻa e fuʻu fale lahi hoko mai ʻo e Siasi ki hono totongi ʻo e ngaahi loki mo e malohi ʻo e totongi ʻa e tukuhau mo e ngaahi totongi fakatuʻasino kotoa pe ʻo e maʻongoʻonga ko ʻeni ngaue fakalaumalie. Naʻa ne Naʻe pau ke fakakaukau ke fakahaofi e ngaahi holisi ʻo e Siasi fuʻu pelepelengesi ʻaupito ki he kovi ʻa e ʻea; te nau lava ʻo movete! ʻOku ʻuhinga ʻa e ʻOtua ko e Fakatuʻutamaki ki he anga fakakaumeʻa ʻa ha taha naʻa ne fie maʻu au fakafiemalieʻi; Naʻa ne loto fiemalie ke fai e ngaue naʻe fie maʻu ke Vaeua ʻo e totongi pea ʻi he ngataʻanga ʻoku siʻisiʻi ange! Kiate ia ʻeni Polani pea ki he ʻOtua ʻoku ne tokangaʻi ʻa e meʻa kotoa pe: Malo! Sione Paula II Naʻa ne kamata ʻa e teuteu ki he Siupeli ʻo e taʻu 2000. ʻOku tau ʻOku tuku kitautolu ki he ngaue fakalaumalie mo e vicar: ko e ngaahi tamai: Misros³aw Stñpkowicz, Loma Szaarzyñski mo Jerzy Goñddziewski, mo Andrzej Góðdð ʻi he kamataʻanga kimuʻa pea ne mavahe ki Rouvroy. Kuó u ʻosi lave ki ai ʻi ha vahe pea ko ha fakatuʻutamaki ʻeni kiate au Aʻu atu ke nofo mo ia ʻi he ngataʻanga ʻo e tui toʻohema. Hili ha ʻaho ʻe hiva mei heʻeku kamata ko ha kautaha Katolika TOTUS TUUS Association ke fakaʻilongaʻi ʻa e toko nimangofulu fakamanatu ʻo e fakanofo taulaʻeiki ʻo Poupi Sione Paula II 1 Novema 1996. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe ʻaonga ki he ʻatamai taʻe Feilaulau ʻi he sinó! Naʻe mahino kiate au he taimi pē ko iá!
Ko e concelebrated loloa taha ʻi heʻeku moʻui
Ki muʻa ke ʻalu ki Roubaix ʻo mavahe mei Dunkirk ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai e Tamai Naʻe puleʻi ʻe Czes³aw Margas, pea naʻa ku tuku foki kiate ia ʻeku Ko e fiʻi Tipo ka ko ha tukufakaholo, naʻa ku ʻalu ki Polani ke kau ʻi he niʻihi kehe ʻi he ʻaho totonu fakatautaha ʻo e mamani Toʻu tupu ʻi he kongaloto ʻo ʻAokosi 1991. Ko e taʻu pe ʻeni ʻe ua Hili e to ʻiloa ʻa e ʻa ʻo Pealini pea hili Ko ʻeku fuofua fili Fakatemokalati Polani; mei he kakai kei talavou kotoa pe naʻe haʻu ki he fakataha ko ʻeni Kamata e Kalisitiane fakavahaʻapuleʻangá he taʻu ʻe ono kimuʻá fai ʻe Pope John Paul II ʻi he puipuituʻa ʻo e evangelization foʻou. Ko e fuofua taimi ʻeni ke haʻu ai ha kakai kei talavou tokolahi ki Ko e moʻunga mahino ʻo Cz hondastochowa ʻa e falelotu fakafonua ʻo Meleane ʻa ia ʻOku ʻi ai ha fakaʻilonga ʻo e taupoʻou monuʻia ko Mele naʻe tauhi ʻi he ʻi he Monastery ʻo e ngaahi tamai Pauline talu mei he 1382. Naʻe foki mai ʻa Sione Paula II ʻi he taʻu tatau pe 1991 ki he Ko hono tuʻo ua ʻaʻahi ki he kakai kehe ʻi Me/Sune ngaahi kolo ʻo Polani ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi kehe Skoczów ʻa ia naʻa ne canonized Jean Sarkander, ko e mate fakamaʻata ko e vvictim ʻo e kee ʻi he vahaʻa ʻo e kau Katolika mo e hussites sieke. kuo u ʻalu ki Czêstochowa pea ʻi he pongipongi ne u mavahe ai Naʻe mamaʻo homau fale ʻi ha kilomita ʻe tolu mei he Jasna Góra naʻa ku toʻo hoku nofoʻanga ʻi mafoa e ata ki he concelebration ʻo e feohi Maʻoniʻoni mo e Poupi. Naʻe fuʻu fuoloa pea naʻe Naʻe pau ke u nofo pongipongia ʻo ʻikai kimuʻa pe hili ʻeku Kuo teʻeki ai ke u fuʻu helaʻia pehe ʻi heʻeku moʻui ʻo hange ko ʻeni ʻAho. Helaʻia ka ʻoku mahino ʻaupito Fiefia ke hoko ko ha konga ʻo ha meʻa lahi pehe fakahisitolia. Ko e taimi kotoa pe ʻoku ou foki mai ai ki he fale hufangaʻanga ko ʻeni ʻOku foki mai ʻa e manatu kiate au pea ʻoku ou fakamalo ki he ʻOtua ʻi heʻene foaki mai ke u moʻui ʻi he ʻepoki foʻou kotoa ko ʻeni ʻo e taʻu ʻe taha afe ki he tokotaha pea mei he senituli foki ki he ko e tahá; ʻOku ʻikai ke hoko ia kae ʻikai ko e taha kotoa pe Ko hai te ne lava ʻo moʻui ʻaki e ngaahi momeniti fakangalongataʻa ko ʻeni kiate au aʻu mai. ʻOku ou fakaʻaongaʻi lelei ʻa e manatu ko ʻeni ke vahevahe ʻa e lelei angamaheni ʻo kitautolu ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e faʻe ʻa e Kalaisi ko hotau Kuini. Naʻe anga - fēfē ʻ a e hoko ʻ a e meʻá Kuo u ʻosi tohi ko e Tuʻi ko Sanuali-Kazimierz kuo ne fakakaukau ke tuku hono puleʻanga ʻo puleʻanga ʻe tolu: Polani, Lifuenia mo Rus, pea naʻa ne fai ia ʻi Lwów falelotu ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli 1456, ke fakafalala ki hono ʻOku fehangahangai e kakai mo e fakatuʻutamaki fakafonua ʻo e moʻui fakamatelie ʻi he fehangahangai mo e houtamaki Sueteni ki he maluʻi ʻa hotau fefine ʻo Czêstochowa mo e kau fakafofonga ʻo e Episcopate Katolika ʻo Polani ʻaki hono ʻoange kiate ia ʻa e hingoa ʻo kuini mo ngaohi ia ʻene tamaioʻeiki mo ʻene kaveinga. Ka ʻi he kamataʻanga ʻo e founga ko ʻeni ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga ke lipooti. Ko kinautolu ʻeni, historiqemet fakapapauʻi pea mo e. Taʻu ʻe 48 kimuʻa he taʻu ni ʻi he 1608 ʻo ʻItali ʻi Kracivia haʻu ʻo fononga ʻi ha Jesuit naʻe ui ko Marcinnelli ʻi heʻene fakamatalaʻi e meʻa naʻe hoko kiate ia. Naʻa ne ʻiloʻi fakatautaha 2tqnt ʻene ʻetivaisa fakalaumalie ko ha Talavou Polani Jesuit Stanislas Kostka ʻa ia lolotonga ʻene Novitiate ʻi he efiafi kimuʻa he katoanga ʻo e fakakaukau ʻi he Naʻe manatuʻi mei he mamani ko ʻeni ʻi hono taʻu ʻo e taʻu ʻe 18 pea moʻui ʻi heʻene kei talavou Kalisitiane. Naʻe ʻikai fuoloa kuo ne canonized pea Ko e Pataloni ʻoku malangaʻi ʻe he Maʻoniʻoni Vakai ʻo e Jenesse Katolika. Naʻe Marcinnelli ʻe he Tamai ko ʻeni ʻa e tangata ʻo ha ʻOku ʻi ai ha ʻaho ʻo e efiafi kimuʻa ʻi he fakakaukau ʻa e taupoʻou monuʻia ko Mele ko ha mata-meʻa-ha-mai mo fanongo ki he lea ʻa e taupoʻou monuʻia kiate ia: ko e ha ʻoku ʻikai ke ke ui ai au ʻikai ko e Kuini ʻo Polani; Ko au. Tuku ke haʻu ha sola lea ʻi Krakow ki he fakafofonga ʻo e Siasi mo e Puleʻi fakaʻeiʻeiki ʻoku ui ia ʻe he taupoʻou monuʻia ko e toeIne ʻo Polani ʻi he kolo fakaʻeiʻeiki ko ha meʻa. Tamai ko ʻení Jesuit Marcinnelli, lea ʻa e Jesuits, naʻe ʻikai Loi. Ko ia naʻe totongi ʻene vilitaki pea Tui taʻetuku kinautolu ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni! ʻI he 1946 ʻi he foki mei he fakaheʻi ʻi Loma ki ʻItali mo Vatikani kole ange ke ne ʻalu ki Falanise ki Lotesi pea hoko atu ki Hautecombe, ko e Crdinal ko e Primate ʻo Polani, ko e ʻalekipisope ʻo Poznan mo Gniezno, ui ʻa e Episcopate Polani mo e Kakai ʻ i Czástochowa ke fakafoʻou ʻ a e ngaahi fuakava ko eni ʻ o e mateakí ki he Kuini ʻo Polani. ʻI he 1956 hili ha taʻu ʻe fāngeau mei ai ngaue fakaʻeiʻeiki ko ʻeni, lib2r2 ʻo hono hono tukuange kau ʻe he puleʻanga ʻOku toe ngaohi ʻe he Comunist CardinStefan Wyszyñski ʻa e Ko e allevice tatau pe mo ha kakai ʻe toko miliona tupu ʻi he PLCE pea ʻoku ha ʻeni ʻi he ʻa e parishes kotoa ʻo e fonua. ʻOku mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku qvqit ai ʻa Sione Paula II Naʻe pehe hili ʻene fili papal: ʻOku ʻikai ke ne he ʻikai ke ʻi ai ha Poonese Poupi ʻi he vakai ʻa Seni Pita kapau te ne Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Primate pehe ʻo Polani ʻoku ne tui ki he meʻa kotoa pe ʻi he Ko e taupoʻou monuʻia ko Mele kuini ʻo Polani!
Fitu Ngaahi taʻu ʻi Roubaix mo Lille
ʻI he ʻalu ki Roubaix ne u maʻu ha taʻu ʻe fitu. ʻOku ʻikai ke u Naʻe ʻikai ke u ʻilo kimuʻa, ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí. Ua feituʻu ʻo e ngaahi fakafiefia, ko e taha ʻo e vicars, ko e Tamai Naʻe fuʻu fie maʻu ʻe Miros³aw St³pkowicz ke ako e lea faka-Falanisee pea nofo toko taha pe ʻi he Maison ti Combattents ʻi Lille mo fakapapauʻi ʻoku tuʻuloa. Talavou mo tuenoa, ʻoku ou Naʻe ʻikai ke u fuʻu loto ki ai ka naʻa ne ʻai ke ne ko ia. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai fuoloa kuo hoko ko ha fehālaaki ʻi heʻene tukulolo ki heʻene revandications. Ko e Combattents totongi ha taha ʻo e ngaahi loki ʻi he tafaʻaki ʻo e Tamai Miros³aw ki ha tokotaha ako Polani kei talavou mo Naʻe meddled ʻa e tevolo ʻi he ngaahi meʻa pea ha te³ps ʻe niʻihi kimui ange ai ko e Tamai Miros³aw naʻe Tamai ʻoku ʻikai ngata pe ʻi heʻene fakalaumalie pea ʻi he naʻe mavahe ʻa e lakanga fakataulaʻeiki mei ai. Vicars ʻe tolu mo ha fakakaukau ʻOku ʻikai totonu ke maʻu ʻe he taulaʻeiki ʻo e kolo ʻa e malohi kotoa pe kae tautautefito ki he ʻikai Tokangaʻi toko taha pe ʻa e paʻanga, naʻe fili ʻa e vicars fakatatau ki he temokalati: ko e toko tolu ki he taha pea vakai pea vakai. Naʻe pau ke ne tali ko e taha ʻo e vicars ʻoku ʻaʻau, ʻa e paʻanga ko ʻeni fetuʻutaki! ʻOku mau faʻa taʻofi he taimi ʻe niʻihi ʻa e fakatamaki fakapaʻang talu mei ai mo e ʻikai ngata ʻi he tui fakalotu ʻo e loto toputapu kole ke totongi ʻo ʻikai ko e vahenga fakamahina pe ka ko e maluʻi fakasosiale foki! Ko e sacristine mo e Naʻe vili ʻa e tokotaha ta ʻokani ko e taupoʻou ke ne vilitaki lahi mo hono maʻolunga naʻa ku acceded ka naʻe ʻOku ʻikai ko ha fili lelei ia. Ko ʻeku Tamai fetongi ko Antoni Naʻe fakangata ʻe Ptaszkowski ʻa e aleapau mo e tokotaha ta ʻokani Naʻe kau ʻi he ngaahi parishioners mamafa ange; Naʻe ʻi ai ha toko tolu ʻo kinautolu. ʻOku ou talaatu ko e hili ʻOku lelei ange ʻa e aʻusia ko ʻeni ke hoko ko ha taulaʻeiki ʻi he kolo taʻe vicar pea ʻoua naʻa ʻuhinga ki he temokalati ʻo hange ʻoku tatau ʻa e kolo mo ha feohi; ʻa e ʻOku haʻu ʻa Demonocracy ʻi ha gallop! Ko e fale motuʻa mo e totongi ʻo e ngaahi loki naʻe tokangaʻi ʻe he Go³³biowskis fakahaofi Ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e kolo ka ko e ngaahi mama ʻi he ʻato mo e kautaha ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne fakahoko lelei ʻene garnty tesimale ʻoku ou ʻi heni ʻi he fakamaauʻanga mo ia pea ne ʻomi fakataha ʻi he taimi pe ko ia ʻilo ʻoku fie maʻu ke ʻave ʻa e ngaahi fanongonongo totonu mo hono fakamoʻoniʻi ʻo e talitotongi. Ko e loea kole atu ke ke totongi kimuʻa pea ʻoku maʻu koe ʻi he taimi ko ia ʻo meimei aʻu ki he pangikee. Makehe mei he taimi ʻoku ke mo e kau kaihaʻa ʻoku nau kaihaʻasi hoʻo paʻanga mo e pepa pea Hili pe ʻa e fakatuʻutamaki ʻo e tui ne maumau pea ʻoku ke maʻu ha taʻu ʻo e tokanga pe ʻoku ke kiʻi tamasiʻi ke lue! Ka ʻi he faʻahitaʻu momoko ko ʻeni ʻo tanaki atu ki he 1996 mo Ko hoʻo founga fakamafana ʻoku tuluta pea ko e fale ʻoku ʻuluʻi ʻapitanga ne tafea; pea he ʻikai ke ke toe lava ʻo fai ia. fakahikihikiʻi ...! Ne u faingataʻaʻia ʻi he meʻafoaki ko ʻeni ʻo e naʻe faifai pea ʻikai maʻu ʻe he taulaʻeiki ʻo e kolo ha kakai ʻe toko tolungofulu ʻi Dunkirk ka ki he toko tolungeau. ʻOku ʻi ai e mahuʻinga ʻo e z ki he meʻa kotoa pe pea ʻoku ou maʻu ia ako. Naʻe fie maʻu ʻe he vicar naʻa ne maʻu ʻa e misini paʻanga ʻi he tukunga ko ʻeni faingataʻa ke maʻu ha ka foʻou; ʻOku tau ongoʻi pea ʻoku tau fakafiemalieʻi ʻene ngaahi fie maʻu, naʻa ne ʻalu ʻi he ʻaho maloloo pea pouff, ko e ʻOku scrapped ʻa e kaa. Meʻamalie he ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha meʻa ʻIo, ʻoku ne foki mai ʻoku malu mo ongo. Ka naʻá ne ako nai ha meʻa? Ko e Naʻe lava ke tali ʻe he Tamai Jerzy Go conceivabldziewicz toko taha pe. T Naʻe toe fie maʻu foki ʻe he Tamai Loma ke lahi ʻa e swapped; Naʻa ku fuʻu kei siʻi ke ne hoko ko ha taulaʻeiki ʻi he kolo mo ha vicars ʻe tolu. Pea ʻoku ou tui naʻa ne moʻoni. Ka ko e meʻa kotoa pe ʻoku ou lea ʻaki heni, neongo kapau ʻoku moʻoni, ʻoku ʻikai ʻOku ʻikai ke ne ʻomi ʻa e laʻipepa palanisi totonu ʻo e taʻu ʻe fitu ko ʻeni; ʻOku ʻi ai naʻe ʻi ai haʻane ngāue fakalaumālie lahi; catechesis mo ka ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi ʻekitiviti liturgical angamaheni. Naʻa mau fakaofi atu Tertio Millenio; Naʻe fokotuʻu ʻa e polokalama ʻa Poupi Sione Paula II; Ko e Taʻu ʻo Kalaisí, ko e Taʻu ʻo e ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni mo e Taʻu ʻo e Tamai mo Naʻe pau ke fai ha fakamalo ki he Kaingalotu ʻi he taʻu 2000 Tolu Tahaʻi ʻOtuá. ʻI he Taʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Tamai maʻolunga foʻou Ryszard Oblizajek fakaha mai te u ʻalu ki le Creusot. Sai, ʻoku ou ʻe mavahe ke fetongi ʻa e Tamai ko Sani Ciaglo ... Pea ʻoku ou te u ako lahi ange ki he meʻa kuó u aʻusiá tangata, fakalotu, diacono-taulaʻeiki mo fakalaumalie. Lolotonga ʻeku ngaue tokoni mo e ngaue tukuʻuta ʻi Roubaix naʻe hoko ia kiate au Ko ha meʻa ʻoku ou pehē ʻoku lelei kiate koe vahevahe.
Ko e Kautaha Katolika TOTUS TUUS
Lolotonga e ngaahi ʻaho malolo ʻi Polani ʻi Siulai 1996 pea hili ʻene foki ki Polani ʻAokosi ko e fakakaukau ke fai ha meʻa makehe pea fakalaumalie ʻo hange ko hono ngaohi ʻe ha taha ha stele pe ko ha maka fakamanatu kiate au. kolosi. Naʻá ku fakakaukau: Ko e hā hono ʻuhingá? Kuo mau ʻosi langa ʻi heni pea ʻi ai ʻa e ngaahi maka fakamanatu ʻi hono fakalangilangiʻi ʻo Sione Paula II ki he Hisitolia ko e ha leva e meʻa ke fai? Ko Hono Fokotuʻu ʻo ha Kautaha ʻi he Malumalu ʻo e hingoa ʻo ʻene episcopal devisation: Totus Tuus! I lea takai ʻiate au pea ʻi he kolo; meimei hongofulu mā nima ʻOku ʻikai ha taha ia ai ke tau fai ia; ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻAokosi fokotuʻu ʻo e fanongonongo pea ʻoku ou feinga ke faʻu ʻa e Statutes pea te tau kamata leva ʻa e taʻu ʻe 50 ʻo hono Fakanofo ʻo e sacerotale. ʻOku ou ʻota ʻa e fuka ke fai Polani; pea ʻoku ou ʻilo ʻa e Tamai Micha³ Kamiñski ʻo e fale Fakalukufua ʻi Poznañ ki he fomu mo e kanotohi. Totus Tuus. Deus tu es Pater. Virgo tu es Mater nostra. Vestris sumus ʻi Jezu Christo. Per gratiam Spiritus Sancti. Wilder engeenga/papal mo e lanu pulu/Marian. Ko e kolosi hinehina ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo fakahaaʻi ʻa e Eucharist mo e fakaʻilonga PX ʻo e tokotaha ko ee ʻuhinga ko e melino. Ko e pisope ʻo Lille Siini Vilnet mo kole ke fakamoʻoniʻi ia mo e Tamai Māʻoniʻoní ʻOku kole kia Sione Paula II ke ne tapuakiʻi ia! Naʻe hoko kotoa ia fai ʻo fakatatau mo e fie maʻu pea mo e kautaha Kamata. Naʻe fie maʻu ke tanaki atu ʻe he ʻOtua ʻOku ʻi ai ha ngaahi feilaulau fakatautaha ki he ngaue ni pea ʻoku ou fakamalo ki he ʻOtua ʻi he meʻa ni. Ka ʻoku ou fakamalo foki ki he Sinte Vierge koeʻuhi Naʻa ne fie maʻu au ʻi he taimi ko ʻeni ke ʻomi ha fakaʻilonga Onsolateur. Pea naʻe peheni: Naʻá ku lau ha tohi mālie fekauʻaki mo ʻene hā ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻi he mamani pea ʻi he taimi ʻo e fakaʻosi ke lau mo tapuni ha telefoni: naʻe hoku kaungameʻa ko Lou ofi ki Dunkirk. Fanongo ki he Csimir! ʻOku ʻi ai ʻOku ʻi ai ha kulupu ʻo e kau Pilikimi ki Medjugorje mei heni ʻoku ʻOku ʻi ai haʻane kiʻi palopalema siʻisiʻi. Ko e patele Benedictine ʻoku Naʻe pau ke ʻalu fakataha mo kinautolu. Te ke lava nai ʻo fai ia? Kuo fuoloa ʻeku fanongo ki he Kau Maʻoniʻoni ʻOku tohoakiʻi ʻe he taupoʻou ko Mele kuini ʻo e melino ʻa e kolo ko ʻeni ʻo ʻOku haʻu ʻa Posinia mo Hesekovina ki he kakai ʻoku nau haʻu ke fanongo hono ngaahi popoaki ʻoku ʻoatu ʻi he ono Talavou Clairvoyant, naʻa ku fakakaukau te u ʻalu ʻi ha ʻaho ʻe taha, ka ke maʻu ha ko ha fokotuʻu pehe ʻi he ngaahi tukunga ʻoku fakamatalaʻi ʻi ʻolunga, mo e talaʻofa ʻa Poupi Sione Paula II te ne lotua ʻa e kautaha lolotonga ʻene fononga fakaeʻaposetolo ki Frence ʻi he ʻOkatopa hono hoko (1996) ʻi he fonualoto ʻo Sqint Lui Grignont ti Monfort, ko e tupuʻanga ʻo e "Mateaki Moʻoni ki he Kāingalotú Taupoʻou ko Mele "ʻa ia naʻa ne ueʻi fakalaumalie ʻa e taulaʻeiki Karol Wojty³a ki heʻene moto episcopal ʻi hono taʻu ʻo e 38 ʻoku ui ia ʻe he Tuʻi ko Poupi ki he Episcopate; Ko e ngaahi meʻa ni kotoa fakaʻitaʻi au pea u ʻeke ange ki heʻeku Fakangatangata ke lava ʻo ʻalu ki Medjugorje ʻaki ʻene ʻoatu fakataha mo kulupu ko ʻeni ʻo e kau Katolika mei he Frandre Falanisee. Ne u maʻu ia maʻu pea u tali ange kia Lou ʻoku ne lava ʻo fakaha ki he kulupu ko ʻeni ʻa ʻeku tali lelei. Ko e Siasí kei ako pe ʻa e ngaahi meʻa fakalilifu ko ʻeni he ʻaho ni. ʻi Medjugorje pea ko e palopalema he ʻoku ʻikai ʻikai ke taʻofi koeʻuhi ke ne lava ʻo fili aofangatuku. ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku hoko ko ha tangatá pea ʻi heʻene hoko ko ha "Kalisitiane, fakalotu, tikoni mo e taulaʻeiki" ʻOku ou ʻuhinga ki he fakamaau ʻa e Siasí ʻi he taimi ʻoku ʻe kau mai. Naʻe kau ʻi he niʻihi naʻe kau ʻi he folau ko ʻeni ha tangata Naʻe fakalotoʻi ʻe hono uaifi ke ʻalu mo ia ke ʻalu pe mo ia
"touristically"; pea naʻe pau ke nofo ʻa e tangatá ni ʻi he loki tatau mo au; ʻI heʻene sio ki heʻeku kahoa Loma naʻa ne ilifia: naʻa nau ʻai ke u nofo mo ko ha taulaʻeiki! ʻEiki, ʻoua te ke manavahē, ko e tangatá au Hange ko koe, ʻoku ʻikai ke ke tuʻu fakatuʻutamaki; Ka te ke fakamatala mai fekauʻaki mo e tui fakalotu! ʻEiki, fanongo mai kiate au: ʻOku ou palomesi ke ʻoua naʻa Talanoa mo koe fekauʻaki mo ia, fekauʻaki mo e Ccord? Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, Ko ia naʻa ne fie fehuʻi mai fekauʻaki mo e ngaahi Ngaahi Tefitó; Naʻá ku mamata ki heʻene liliu ʻi hoku ʻaó; ʻIkai tangataʻeiki, ʻalu ki he ʻe fanongo atu ʻa e kau taulaʻeiki kehé kiate koe; Te u puke maʻu Ko ʻeku talaʻofa mo ʻeku lea naʻa ku fai atu! ʻI he vahaʻataimi tatau "fitu
ngaahi taʻu ʻi Roubaix "naʻa ku maʻu ha fiefia, fakamalo ki ʻa e angaʻofa ʻa ha parishioner Helena Kamiñska ke ngaohi ha ongo Pilgrimages maʻongoʻonga ʻe ua: ke Ko hotau fefine ʻo Fatimaa ʻi Potukali pea ʻi he topuvaʻe ʻo Seni Paula ʻAposetolo ʻi Kalisi. Fakamalo atu kia Helena, ko e Polani ki he meʻa ni pea ki ha ngaahi meʻa kehe! ʻOkú ke sio ki ai? Ko e ngaahi sivi ʻoku Naʻá ku fakamatalaʻi ʻi he vahe kimuʻá ʻOku potupotutatau ʻaupito ʻa e ngaahi fakafiemalie mo e ʻa e fiefia naʻe ʻafioʻi mo finangalo ʻa e Mafimafi Fakalangi ke foaki mai kiate au mo ʻOku ou fakamālō kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pē!
Ko e Kuo Pilgrimages ʻomi ha meʻa lahi kiate au
ʻOku ou fakakaukau ko ʻeku ngaahi fefonongaʻaki kotoa ʻoku pilgrimages pea naʻa mo ʻeku moʻui kotoa ʻoku ou moʻui ʻaki ia ko ha fononga tuʻuloa. Pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fekauʻaki ʻa e visone ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa mo ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku ne akoʻi mai ʻa e Folofola Maʻoniʻoni. Ka ʻoku ou fie foki mai heni ʻi ha kiʻi fakamatala fakanounou ʻi he fononga lalahi ʻe nima ʻo ʻeku moʻui: ki he Fonua Tapu, ki Kalisi, ʻi ʻItali, Potukali mo Lotesi ʻi Falanise. Mei he Czêstochowa Kuo u ʻosi lea ʻaki ha niʻihi tokosiʻi pea mo Medjugorje ʻoku ou fakahoko ke talifaki. Kia Moloko ko ha Fononga ʻeveʻeva: tau fokotuʻu ia ʻi he founga ko ʻeni. ʻOku ou fiefia ke ʻaʻeva ʻi he topuvaʻe ʻo Kalaisi Sīsū ko e fakafōfita ʻo hangē ko fakalaumālie. Ko e mamani ʻo e Tohi Tapu mo e ngaahi heleʻuhila fekauʻaki mo e Tohi Tapu ʻoku ko ʻeku meʻa mahuʻinga fakaeʻaposetoló; Te ke lava ʻo sio ki ai ʻi heʻeku uepisaiti ʻo e ʻInitaneti hange ko ʻeni: http://casimir.kuczaj.free.fr/ talu mei
ʻoku momeniti fakangalongataʻa ʻo e fononga mahuʻinga taha ko ʻeni ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻi heʻeku moʻuí ʻe tatau mo ia kimuʻa! Ko e topuvaʻe ʻo e Seni Paula! ʻOku ʻOkú ke fie maʻu? Ko ʻene tohi ʻe hongofulu mā fā mei he tohi ʻe uofulu mā fitu ʻo e Fuakava Foʻoú fakamoʻoniʻi pe naʻe ʻi ai ha fie maʻu he ʻikai ke tau lava ʻo fai ia ke paasi mei he Seni Paula kapau ʻoku tau fie evangelize toe ʻaho ni! Te u lave pe ki heʻeku ʻilo Fakaʻekumenikale. Naʻe kamata ʻa e fakahinohino ʻa e fefine ʻi ha momeniti pau Ke pehē ko e papitaiso Katoliká ʻ aki ʻ a e afuhi naʻe ʻ ikai ʻikai ʻi he tuʻunga tatau mo e papitaiso ʻevangelioo ʻe fakauku; Naʻe ʻi ai ha kau taulaʻeiki Falanise tokolahi pe (kuo u ʻosi maʻu ha fonua ʻe ua) Pea naʻe ʻikai ke tali ʻe ha taha ʻa e ngaahi lea taʻefeʻunga ko ʻeni: Naʻa ku pehe ange: ʻOku fakamamahi ʻa e meʻa ʻoku ke lea ʻaki ki he Katolika ʻoku tau ʻi ai, ʻoua naʻa toe fai ha meʻa ʻOku ʻikai fakaʻapaʻapaʻi ʻe he setesi ko ʻeni ʻa e Siasi ʻo Loma! Ko e ʻaʻahi ʻi he moʻunga ʻo e Monastery ʻe nima ko ha faʻahinga ʻilo pehe ʻi he ʻa e kanita ʻo e ecumenism: ko e pisope Naʻe ʻevangelioo ʻi he ʻaʻahi fakafolofola ʻa ha taha ʻo e ngaahi Monastery pea mau fetaulaki mo ia; Naʻa Ne foaki mai lea ʻofa pea ʻi he fakaʻosinga ʻo e fakataha naʻe Naʻe kole ia ʻe he kau taulaʻeiki ʻo ʻemau fononga ke foaki mai ʻEne tāpuakí; Ko e ha hoku ʻohovale ʻi heʻene pehe mai: ʻikai, he ʻikai ke u lava, kuo pau ke tau ʻuluaki ʻofa ke tuʻulutui hoʻo Tuʻi ko Loma ʻo kole fakamolemole ʻi he meʻa ni naʻe fai ʻe he kau Katolika ki he ʻevangelioo. Naʻa ku pehe ange: Kei hoko pe ko ha hala loloa ki he uouangataha faka-Kalisitiane kapau Ko e anga ia ʻenau fakakaukau ki he ʻevangelioo Kau Kalisi. Naʻa ku mamata ʻi ʻAtenisi ki he tetetete ʻo mamani; Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe he malolo ha meʻa grâve ka ʻi he poʻuli Naʻa ku maʻu ʻa e ongo ʻaki ʻeku fakaha kiate au ʻa e Naʻa ku ʻalu hifo pea toʻo foki mo e kakai kehe he ʻeleveita pe ko e sitepu-ʻoku ʻikai ke u manatuʻi lelei Naʻa ku fakamoleki ha houa ʻe tolu ʻi tuʻa ʻo ha hotele lahi mo maʻolunga. Ki ʻItali: kuo u kuo ʻosi lau ʻa Loma mo e Tuʻi ko Poupi; ʻOku ou fie tanaki atu ʻa ʻAsisi mo e fetaulaki mo e feituʻu fakataipe ko ʻeni ki he fetalanoaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi feituʻu talu mei he toʻonga ʻa Sione Paula II ʻi he ʻOkatopa 1986. Naʻe fai ʻe he fakataha alelea Vatikani hono ua ha fehuʻi ʻi he ʻuhinga ko ʻeni Pea ko e ha hono ʻuhinga? Ka naʻe ʻikai ke teitei ʻi ai ha totongi ki hono "feilaulauʻi ʻo e Tolu-tahaʻi -ʻOtua Maʻoniʻoni: ʻOtua ko e Tamai, ʻOtua ko e ʻAlo, mo e ʻOtua ko e Laumālie Māʻoniʻoní. Cartesian pe "traditionalist" ʻatamai monoteîstes "te ne pehe ʻoku ʻikai ko e fakamatala lelei; ka ʻoku feʻunga pē ʻa e ʻikai ke tau fie fokotuʻu pē ʻe kita ʻa e ʻOtua Pē Tahá ʻi he ngaahi malohi ʻo ʻene kiʻi ʻuhinga siʻisiʻi pea ke tali falala kiate ia ʻo hange ko ia naʻa Ne fai fakaha ʻia Sisu Kalaisi koeʻuhi ke Ke tauhi ʻa e fetalanoaʻaki fakalotu! Pea fakaʻosi ʻaki e fehuʻi ʻa Meleane: ʻo fakafou ʻia Fatima mo Lotesi. ʻI he taimi ʻoku mamaʻo ai ha toko ua ngaahi senituli ʻo e kuonga "fakaonopooni" mo e niʻihi kehe ʻe pehe "modernists" mei he tumutumu ʻo e langi naʻe ʻi he ʻikai maʻu e ongo fakaʻilonga majers ko ʻeni maʻa e Siasi pea mo e faʻahinga ʻo e tangata kakato. Ko e hā e meʻa kuo fai ki aí? Poupi Paula VI ʻi he ʻI heʻeku sio ki ai ke widen ʻa e ngaahi hala ʻo e "luck" Fakaʻekumenikale "ʻoku faʻu ʻa e fetoʻaki ki he hiki ʻa e taupoʻou monuʻia ʻi ha feituʻu naʻe siʻisiʻi ange ai Kuo toe tuʻu ʻa e kau Palotisani ki he kuo fakamaʻalaʻala pea fai ʻa e lea ʻi he "The Marialis cultus" mo malangaʻi ʻa e taupoʻou monuʻia ʻi he kakai ko e "faʻe ʻo e Siasi." Naʻá ne "fakahaofi ʻa e nāunau falé" ʻo hange ko ʻenau lau. Ka ʻoku kei hokohoko atu pe ʻa e "modernist". pea ʻoku tau loto ke taʻofi ʻa e Langi mei hono fakahaaʻi ia ʻi he hotau kuonga. ʻOku kei tui pe naʻe folofola ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni ʻe he kau palofita, kae ʻofa ke hoko ʻa e Faʻe ʻa e Huhuʻi ʻave ʻi he ngaahi taimi kimui ni ko ha ʻOku faingataʻa ke tui ki he kau palōfitá. Ko ʻeku leá fakalūkufua sio ki he founga ʻoku holoa mo cools ai e ʻofa ʻa e kau Kalisitiane ki he fefine fakaʻofoʻofa ko ʻeni. ʻOku kei ui pe ia ko Notre Dame ka Naʻa ne fie lea kia Lotesi mo Fatima: ko hoʻo Faʻē ʻ i he finangalo ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní!
I ʻiloʻi ʻoku ʻi ai haku tuofefine lahi
Ko e evangelization foʻou mo e kautaha TOTUS TUUS ko e meʻangaue ki he kamata ko ʻeni ʻi he Naʻe kamata ke hohaʻa ʻa Roubaix ki he faʻahi ʻe taha i.e. ko e tevolo! ʻIkai ʻoku ʻikai ke u sio ki he tevolo ʻi he feituʻu kotoa pe ka ʻoku ou ʻiloʻi he taimi ʻe niʻihi ʻ kakaaʻi ʻe he ngaahi vaivai ʻo e tangata. Kotoa Ngaahi ʻaho Tokonaki qvec e ʻimisi ʻo hotau fefine ʻo Fatima ki hono fakaului ʻo e mamani ʻo kamata ʻi hotau kolo ʻi he Naʻe fakatupu ʻe Roubaix mo Lille ha ueʻi pea ʻi Me (13 ʻE lava ke keinanga ʻa Fatima) ko e maʻolunga ange ʻa e Tamai ʻOku haʻu ʻa Ryszard Oblizajek ʻo talamai ʻoku ʻikai parishioners fiefia pea kuo pau ke ʻave au ki he le Creusot! Sai pē ʻIkai ha palopalema! Ka kuo u ʻosi ʻiloʻi "ʻa e fakaʻilonga ʻo ʻeku faʻahi ": ʻoku ne ngaue ʻaki ha clandestine pea mo e teke ʻa e coscience: ko e Maʻolunga ange mo au foki. Ka ʻi heʻeku hoko ko ha tui fakalotu ʻoku ou Tuku ke hiki ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e mamani! ʻOku ou lea mavae ʻi he kolo ʻo hotau fefine ko Czêstochowa ʻi Roubaix Kalani Rue pea ʻi he falelotu Polani ʻo e siasi Etienne hala Falemahaki fakakautau ʻi Lille pea ʻoku ou hiki ke ʻalu ki le Creusot ofi ki Challons-Saône mo Lioni. Naʻe ʻikai ke u fuʻu ʻilo kia Sisita Faustina, ʻa ia naʻe beatified ʻi he Sapate hili e toetuʻu ʻi he 1993 pea naʻe teʻeki ai ke u ʻiloʻi ʻene kiʻi tohinoa pe ko e ngaahi popoaki fekauʻaki mo e ʻaloʻofa fakalangi neongo kapau ʻoku ʻi hoku kolo ʻuluaki ʻi Go³kowice ʻi Polani ko e ʻAikoni ko ʻeni-ʻimisi mo e fakalea: Jezu, ufam Tobie! (Sisu, kuo u falala kiate koe!) Naʻe fuoloa ʻeku faingataʻaʻia. Ka naʻe tuku ʻe he ʻEiki ha taimi ke fakaha mai kiate au ʻoku Naʻe ʻi ai hoku tuofefine lahi ʻi Hevani pea ko e Seni Faustina! He ʻikai ke u ʻilo kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaho ʻo hono Canonization ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu toputapu 2000 ki he ko e kamataʻanga ʻo e Nofotuʻi Hono Tolú! Kae ʻuluaki Naʻe pau ke hokohoko atu ʻetau faingataʻaʻia mo fai Lahi e ngaahi feilaulau. Naʻa ku ʻilo ia ʻi he feituʻu ko ia ʻi aʻu atu ki le Creusont pea kamata ʻeku ngaue fakafaifekau taulaʻeiki. Ko hoku hingoa kimuʻa, naʻe maʻu ʻe he Tamai ko Sani Ci³g³o ʻOku ou foua ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ange ʻiate au, pea ʻoku ou ʻiloʻi naʻa ne puke lelei koeʻuhi he ʻoku tau haʻu mei he vahefonua mo e fonua ʻoku Naʻe moʻulaloa ia ki he ngaohikovia ʻo e faʻahinga kotoa pe. Hange ko ia kuo u Kuo ʻosi lave ki ai ʻi he ngaahi vahe fekauʻaki mo e ʻofá ʻo Polani inked ʻiate kimautolu. Kuo fakafalala ʻa e kolo ko ʻeni ki heʻetau fakatahaʻanga ʻi ha tuʻunga ʻo e fepakipaki; Naʻe ʻikai fie mavahe ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo kimuʻa mei he Tamai Józef Nowacki tui fakalotu kae talangataʻa pea mo e Talu mei he kamataʻanga, mo e pau ke fehangahangai ʻa e taulaʻeiki ʻo e kolo mo ko ha kolo mavahevahe. Ko e Tamai ko Sani ko e taha ia ʻo kinautolu. loto mamahi ʻaupito pea mo ʻene ongoʻingofua e faʻahinga ʻo e tangata pea fakalaumalie naʻa ne kole ke fakatauʻatainaʻi ia mei ai. Ko ia ne u hoko atu he taimi ni ki he Faingataʻa (malie pun)! Ka ʻoku ʻikai tatau ia mo Ko e meʻa ʻoku ke pehe naʻe tatali mai ʻa e faʻahi kiate au kae ʻikai ʻi he tafaʻaki faka-Falanisee ʻo lahi ange ʻi he tafaʻaki Kolo Polani. Naʻa ku pehe loto pe: Kuo fili au ke u Monchanin ko e taulaʻeiki ʻo e kolo ʻi solidum (ki he lea faka-Falanisee) Naʻa ku fie maʻu ke kamata ha evangelization mo e taʻefakahōifua ko ení ki he haʻa faifekaú. Hiva tatau maʻu pe: ʻoku ke kei Faka-Pōlani; ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke fehangahangai mo e founga faka-Polani; taha ʻOku ʻi Falanise ʻa e ʻuhinga angamaheni! Ne u ʻave ki he Pīsopé dʻAutun ha faile ʻi heʻeku ngaahi ngaue ki he taʻau ʻo ha Nofotuʻi ki he tokotaha ʻaki hono tohi ʻeni ʻOku ʻikai ke faʻa hoko ia pea ... Naʻe fakapapauʻi ko e taʻu Maʻoniʻoni he ʻikai ke u moʻui kakato ai. Naʻa ku Fakatatau ki he niʻihi ʻo e kau taulaʻeiki naʻe hala ke vilitaki: "ʻOku ʻikai saiʻia ʻa e kau taulaʻeiki Falanise taʻe-talitali lelei ". Naʻe ʻi he ʻInitanetí ʻa ʻeku vili taʻeʻunua: kole ha ngofua ke fakaʻaongaʻi ia ʻeOla Lelei ki he evangelization foʻou ko ʻeni pea kuo u fokotuʻu atu ʻa e saiti: DOMINUS VOBISCUM! Ko e lea faka-Latina nai ʻoku ne maʻu kinautolu reverberated lahi ange pe ko ʻeku vilitaki; ʻOku ʻikai maʻu au ʻe ha taha Naʻe ʻikai ha meʻa ʻe lea ʻaki Naʻa nau tohi ki hoku fakangatangata: kuo pau ke tau Toʻo ia pea ko e founga ia! Ko e tokoni-fakangatangata, naʻe talamai ʻe hoku hingoa ʻi le Creusot ʻo e meʻa ko ia ʻi he telefoni pea naʻe ʻi he uike hili e Sapate ʻo e Canonization ʻo e Siasi Faustina. Ko e founga ʻeni naʻe fakahā mai ai ʻe he ʻOtuá kiate aú pea naʻe ʻi ai haku Tuofefine Lahi ʻi Hēvani. Ko ha Frenchwoman hili ʻi heʻeku kau mo hono famili ʻi Loma he Sapate ko ʻeni naʻa ne ʻai ke u ui pea fakaafeʻi au ki heʻenau Tepile ke fakamatala mai fekauʻaki mo ia: naʻa ku fanongo ki heʻene Kuo ʻosi fakakaukau ʻa e fakamoʻoni mo ʻene ngaahi fakakaukau ʻi he Abscon ʻi he tokelau ʻa ia ʻoku totonu ke u fakafoki ai ʻeni Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou fakamuʻomuʻa; Ko e meʻa naʻa ku fai lolotonga ʻi he taʻu ʻe hongofulu kimuʻa pea toki ʻave ki heni ki Potou!
"Dominus Vobiscum "ko ha uepisaiti ke evangelize
Kapau Naʻa ku fakaleleiʻi ʻa e tatau faka-Polani ʻo e ngaahi manatu ko ʻeni ki heʻeku Ko e ngaue ke ʻofa ʻe ʻi ai ha meʻa lahi ange ke lea koeʻuhi he naʻe fakatefito ʻeku ngaue tukuʻuta ki he kau Katolika Polani mo ha ngaahi meʻa lahi naʻe hoko ʻi he feituʻu ko ʻeni, ʻa ia ʻoku ou fengaueʻaki fakakonga pe mo ia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa Kau laukonga taʻe maau ʻo e lea faka-Falanisee. Naʻá ku tukupā ki heʻeku ngāue fakafaifekau taulaʻeikí ʻ i Le Creusot pea ʻ i Le Creusot. Monchanin serenely neongo e palopalema ko ʻeni ʻo ha Concurrent taulaʻeiki fakalotu naʻe hokohoko atu ʻene nofo ʻi Ko e Fale Pōlaní pea poupouʻi ʻ e he kau mātuʻá collaborators mo ha kautaha Polani naʻa nau fakakaukau ki he lelei ko ʻeni angamaheni ʻaki hono langa ʻaki e paʻanga ʻa e ongo vaʻakau ʻoku ʻave ki he fakaʻosi ki he Misiona Katolika Polani ʻi Falanise pe ki he ʻetau fakatahaʻanga ka ʻi he Restorants du Coeur du monsieur Coluche! Naʻa ku fakakaukau kiate au pe ko e ha e meʻa ʻoku hoko ʻi he temokalati pe Ko e fili pe ʻe taha mo e peseti ʻe 49.9 he ʻikai lava ke fai ha meʻa ʻi he Meʻa ko ʻeni: Kapau te tau fakafeʻiloaki ʻa e faʻahinga temokalati ko ʻeni ʻi he Siasi, ʻa ia ko e meʻa malie ʻa e hierarchical, pea kuo ne ʻosi Lahi e ngaahi palopalema ʻi ha feituʻu kehe, ka ʻoku ui ko e temokalati Kuo pau ke tau maʻu ʻa e leʻo ʻo e malaʻiá! Taimi ʻataa kapau te ke lava ke pehe kia le Creusot ko hono faʻu ia ʻo e saiti ʻo e ʻInitaneti ʻoku ngaue maʻu pe ʻi heʻeku founga ʻo ha fakaletio ʻamatua mo e tokotaha akoako. ʻOku ou fakalakalaka mamalie ka ʻoku ou ʻOku ou mahuʻingaʻia ʻi hono fakatupu ʻo Nouvauté. Ko e blog ko ʻeni ʻoku ʻOku tau ʻi he taimi ni-ko au ʻoku tohi mo kimoutolu ʻoku lau ko e ʻIlo fakaʻosi pea ʻoku ke sio ki ai lue pea ʻoku ou ʻiloʻi foki ʻa e lahi hoʻo fie maʻu kiate au lau. ʻOku ou talanoa ki he saiti ni pea kuo kamata ke ʻi he taʻu toputapu 2000 www.kucz aj.org ʻoku ʻi ai
kotoa Ko e meʻa ʻoku ke fie maʻu pea kapau ʻoku ke fie fanongo ki ha ʻapoinimeni koe ʻi he peesi ʻo e misiona http://casimir.kuczaj.free.fr/Mission/mcp.htm Ko e lotu naʻe fai ʻe ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e kau memipa ʻo e TOTUS TUUS Association ke fakaʻaongaʻi ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni ke ne tokangaʻi ʻa e toenga. Kau lau makasini mo e ʻE toki anga pe ʻa e kau ʻaotita kiate Ia pea mo e ʻE hoko mai ʻa e fakamoʻuí ke nofo ʻi honau lotó mo e laumālié ki he nāunau ʻo e ʻOtua. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe haohaoa ka ko e haohaoa ʻa e kelekele ʻo e ʻOtua toko taha pe! ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku haka hifo ki ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá mo e Tokotaha naʻá Ne fekauʻi mai ʻa Sīsu Kalaisi. Te ke lava ʻo ʻalu ki he peesi ʻo e Ko e Tuʻunga Fakaeʻaposetolo ʻo e ʻOtuá
ʻAloʻofa Pea ʻoku ke ʻi he uho ʻo e dispositif.http://casimʻoku our.kuczaj.free.fr/Francais/Jeunes/misericorde_divine.htm ʻI he veʻe hala, Mei he peesi ko ʻeni naʻa mau lava ʻo trover ʻa e BLOG ko ʻeni ʻi he feituʻu Ko koe ʻeni mo au, ʻikai ko ia? Lavameʻa ʻo e ngaue ni ʻoku maʻu ia ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtua kiate kitautolu mo fakafalala ki he ʻofa ʻo ʻetau foki mai mo ʻetau ʻofa Mutuale. Kapau kuo ke lau totonu ʻeku blog kuo mahino kiate koe ko ʻeku Ko e ngaue ko e ʻofa pea ʻoku ou tui ʻoku toe ʻaʻau koeʻuhi he ʻoku fakamamani lahi. Sainte Thérèse mei Lisieux ko hoku fuofua tokoua lahi ʻo e langi kimuʻa pea Seni Faustina pea ʻoku ʻi ai kotoa ʻi hona vahaʻa
ʻa e Ko ha meimei tatau lahi ʻe ua. Tuʻuta ʻi he taʻu ʻe fa kuo hili 0 Naʻa ku ʻiloʻi ʻi Potou naʻe ʻi ai kimuʻa ʻi he ongo Saintes ko ha Sisita Salote Lamourou naʻe nofo ʻi Potou mo ʻa ia ko hono fonualoto ʻoku ʻi Pian le Médoc pea kuo ne ʻosi maʻu ʻI hono taimi ko e ngaahi ueʻi fakalangi ki he ʻaloʻofa. ʻI he taimi hoko te u m4y interresser ti Ofi ange! Kapau ʻoku ke fie tohi mai kiate au pe fekauʻaki mo e sijets ʻoku ha ʻi he Bolog ko ʻeni pe Naʻa mo e feituʻu kotoa ʻi heni ko e ʻoku ouʻi ai ki ai: catholique@or ange.fr te u talitali fiefia koe ʻi he kulupu TOTUS TUUS ʻOku lotua ʻe aui ʻa e ola lelei ʻo e evangelization foʻou naʻe fie maʻu ʻe he Popes hili ʻa e fakataha alelea Vatikani hono ua. ʻOku ʻI he uepisaiti ko ʻeni te u lava fakahaaʻi lelei taha ʻeku ʻofa ʻi he Siasi Katolika mo ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e mamani pea
ʻa e Kae tautautefito ki he puleʻanga Falanisee. Ko e feituʻu ʻi he lea faka-Falanisee ko e ʻi heʻeku fakakaukau ʻoku koloaʻia ange ia ʻi he konga Polani! Vakaiʻi ʻe ʻio ʻoku moʻoni ia. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻoku fai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa tatau ki he kakai ʻokú Ne fie maʻu ke taki ki he ʻilo kakato ʻo e moʻoní pea mo e Fakahā Maʻongoʻongá. Kapau ʻoku ʻikai ke ke fie nofo Fiemālie siokita ʻi hoʻo kākaá ka ke tokoni ki he ului ʻa e niʻihi kehe he taimi ko ia ʻoku ʻikai ʻOua naʻá ke māmālohi pē ka ke fehuʻi ki he ʻEiki ko e ʻOtuá: Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ou mo ʻo fai ia? Pea muimui ki ho konisēnisí! ʻI he faʻahitaʻu māfaná te ke ʻilo ai ʻa e ngaahi fua ʻo hoʻo ʻofa ki he ʻOtua mo vis-à-vis ho kaungaʻapi! Fakakaekae! Pea ʻofa ke tāpuakiʻi ʻe he hoʻo loto lelei!
Ko e kamataʻanga ʻo e Nofotuʻi Hono Tolú
Ko e Potungaue ʻi he hili ʻa e Creusot i Alepeta Ko e meʻa tatau pe ia naʻa ku moʻui ai kimuʻa ʻi he meimei ʻi he taimi kotoa pe ʻo ʻeku ʻi Falanisee: ko e Potungaue ʻo e Tokelau. Ka ʻoku ne ʻufiʻufi ha dioceses ʻe ua: kimuʻa Naʻa ku ʻi he taiosisi ʻo Lille pea ʻoku ou ʻave he taimi ni ʻi he taʻu 2000 ki he taiosisi ʻo Cambrai. ʻOku ou fetongi ʻa e Tamai ko Sani Guzikowski ʻi he Abstruse pea hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ʻoku ou toe tokangaʻi foki ʻa e Misiona ʻi he Escoudain ʻa ia ʻoku kei ngaue ʻaki ʻe he Tamai ko San Ka³u³a. Ko e ne ʻi ai ha ongo Misiona Polani ʻi ha taʻu nai ʻe onongofulu. Ka naʻa nau ngaue fakafaifekau maʻa e ngaahi famili ʻo e Siʻisiʻi. ʻE mamata ʻa e toʻu tangata foʻou ki he ngaahi saiti ko ʻeni ʻi he mavahe ʻa e tukufakaholo mo e tokolahi mei he vahefonua ki he kumi ngaue ʻi ha feituʻu kehe. Taʻu ʻe hongofulu ʻo e ngāue fakafaifekaú fakalongolongo taʻe ʻi ai ha ngaahi faingataʻa pea lava ke u Kei hokohoko atu pe ʻo aʻu ki he ʻaho ni ka ko e Naʻe fie maʻu ʻe he ʻOtua ke ʻave au ki Potou ʻi he 2010. Tau foki ki he kamataʻanga ʻo e ngaue tukuʻuta ʻi Abscon, Escaudain, Vicoigne, Marly, mo Raillancourt-Ôle, kotoa ofi ki Cambrai. ʻI Vicoigne e kolo Polani naʻe fai ʻe he malohi ha ngaahi meʻa lahi mo e Palesiteni ʻo e kautaha naʻe faʻu ʻi he 1989 Misa Filip Buniowski. Ko e kolo ko ʻeni te u fakafiefiaʻi Naʻe tuʻo taha ʻi he mahina ʻa e hikisia Polani ʻi he ngaahi ngaue pea fokotuʻu ʻa e stele fakaʻofoʻofa ʻi he Fokotuʻu ti Vicogne ʻi hono fakamanatua e taʻu 80 ʻo e tuʻuta ʻa Polani ki he vahefonua. ngaue tukuʻuta fakalongolongo ʻo e taʻu ʻe hongofulu ko ʻeni ko e fakalangi Naʻe tokoniʻi au ʻ e he ʻ Otuá ke u fekuki mo e ngaahi meʻa naʻ fakamamahi ʻi he ngaahi feituʻu kehe pea ʻomi au ki Moʻui foki ʻi he ngaahi momeniti fakafiefia. Te u kamata ʻaki ʻa e fiefia ʻa ia ʻoku fakamoleki ʻ a e taʻu ʻ e 50 ʻ o e moʻui ʻ i he māmaní ʻ i Sanuali 2002 pea mo e taʻu ʻ e 25 ʻ o e fakanofo taulaʻeiki ʻi he 2003. Ka ʻi he vahaʻa ʻo e ongo ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho 23 ʻo Sepitema 2002 naʻe manatuʻi ʻe he ʻOtua ʻo e mamani ko ʻeni ko ʻeku faʻee ʻi hono taʻu 76. Pea toki hoko mai ʻa e 5 ʻOkatopa, 2004 ko e fineʻeiki naʻa ne mavahe mei he mamani. Puna mo hoku ngaahi tokoua mo e tuofafine ʻoku tau ʻI he langi he taimi ni ʻa e toʻu tangata hoko ke ke ui mei he mamani ko ʻeni ʻo aʻu ki he ʻaho ʻoku ʻE fili fakafoʻituitui ʻe he ʻOtuá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻo e ngaue lahi naʻe fai ʻe heʻetau ongomatuʻa ʻofeina maʻatautolu kae tautautefito ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá. makapuna ʻe toko 26 ko e ʻa e ngaahi fua ʻo ʻenau moʻui fakataha mo ʻenau fanau ʻo e ʻuluaki toʻu tangata. ʻOku ou toutou fakamalo atu ki hotau ngaahi ʻofaʻanga Matuʻa Janina mo Antoni. Nofo a ʻi he langi! ʻI he ngaueʻanga tukuʻuta ko e ʻAikoni-ʻimisi ia ʻo e fakalangi Ko e ʻaloʻofa pe mo ha Krystyna Albarez-Martinek aue naʻa mau feinga ke ʻiloʻi mo e ʻofa! Naʻe fakalaka atu ʻa e ʻAikoni ko ʻeni mei he fale ki he fale ʻi ha kiʻi vahaʻa pea hili ia ʻoku kei tuʻu maʻu pe ʻi vakai ki muʻa ʻi he Tapanekale ʻi he Siasi ʻo e kolo. Meʻa Kehe Polokalama Evangelization naʻe he misiona letioo ʻi Polani ʻo e houa ʻe taha he mahina ʻi he letioo ʻo Aremberg. Hili e mavahe ʻa e Tamai ko Sani Kuo fakalahi ʻe Ka³u³a dʻEscaudain hoku misiona ʻe he vahefonua. Naʻa ku fakafiefiaʻi he taimi ni ʻa e kakai ʻOku fetongitongi ʻa e Sapate ʻi he taha pe ko e feituʻu kehe. Naʻá ma fokotuʻutuʻu ʻ a e ngaahi fakataha fakatokoua pea moʻui melino. Ko e Tamai ko Sani Guzikowski hoku hingoa ʻi Abscon Naʻe hoko mai ʻi ha ʻaho Sapate ke fakamanatu hono taʻu 50 ʻo e moʻui taulaʻeiki. Misa mo Misisi ʻAlifeleti mo Lesina Marciniak tokoni lahi kiate au ʻi he misiona ko ʻeni ʻo Abscon mo Misa Piea Kamowski tatau pe ʻi he Misiona ti lʻEscaudain, mo hono uaifi ʻoku kaungaʻapi ʻi he rue Voltaire. Ko e holo mo e Fakatapui ʻo e falelotu ki he ʻaloʻofa fakalangi ʻi he Escaudain cmotuhi ʻe he tokanga ʻa e Tamai Józef Wðcha³a kuo ne ʻai ke malava ʻo ʻai ke hoko ʻa e ngaahi meʻa fakalaumalie mo fakatokoua ʻoku fakamafanaʻi e loto ʻo e kakai kotoa pe. ʻI heʻeku mavahe, ʻoku Tamai Andrzej Sowowski ʻo Montigny-en-Ostrevent naʻa ne ʻave ʻa e lele ka ko e toko taha pe ʻi he mahina ʻi he Siasi ʻo Abscon. ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pe naʻa Ne tuku mai ke u nofo mo e kakai kuo nau maʻu ha lelei mei he Ko ʻeku ngaue fakataulaʻeiki mo e katoanga fakaʻosi kimuʻa pea u mavahe ki Potou!
Ko e Misiona Katolika Polani ʻo e Seni Sione Paula II
ʻOku tau Tau aʻu mai ki he vahe fakaʻosi ʻo e fononga ko ʻeni ʻo ʻeku moʻui ko hono fakanounouʻi ke vahevahe ʻa e ʻaloʻofa ʻo e moʻui! ʻOku tau lelei ʻi he Potou ʻi he mamaʻo taha ʻoku ou hohaʻa ki ai ʻi ha taʻu ʻe fa. Naʻe fekauʻi mai ʻe he Kautaha ʻa Kalaisi ʻi muʻa ʻiate au ʻa e Tamai Jaros³aw Kucharski ʻi he 2007. Naʻa ne fakafiefiaʻi ʻa e Ko e feohi maʻoniʻoni ʻi Polani tuʻo taha he mahina ʻi he falelotu ʻo e Semineli pea naʻe ʻi ai ʻene ngaue tukuʻuta maʻa e kolo ʻo Castelnau de Médoc mo e ngaahi ʻatakai. Maʻa e Tamai Sanuali Ci³g³o naʻe ʻikai feʻunga ia. Ko ia ne ma talaange tohi ʻo pehe kapau te ne ʻave ha taulaʻeiki fakalotu ʻe taha ʻo ʻikai toʻo ʻa e tokotaha ʻoku ʻosi ʻi ai ʻoku tau te ne tokangaʻi ʻa e ngaahi vaʻakau pea ʻe ʻi ai haʻane ngaue tokangaʻi fakataimi ʻi he Senita Potou. kuo u Kuo ʻosi talanoa ki he ngaahi meʻa fakamuimuitaha ne hoko ʻa ia naʻa ne fai ha longoaʻa lahi ka ʻoku kei hoko pe ia ko hoku fili ʻa ia ʻoku ne feinga ke ʻai au ke u mavahe koeʻuhi he ʻoku ou teuteu ke ko ha ngaue ʻi he ʻaloʻofa fakalangi pea ko e meʻa ʻeni kiate ia ʻikai makatakiʻi. Ko e taʻu ʻeni ʻe fa ʻeku fakafiefiaʻi Maʻoniʻoni ki he ngaahi vaʻakau ʻi he Siasi ʻo Seni Nikolasi pea u fakafiefiaʻi leva ʻa e ngaahi ʻaho Tokonaki ʻo ʻI he kamataʻanga ʻo e Sapate ki he Parishes ʻo e konga ʻa ia naʻe toki toʻo kimui ni mai meiate au pea naʻa ku ʻaʻahi ki ha ngaahi ʻapi malolo ʻe nima ʻi Caudéran; Ko e ngaahi ngaue tukuʻuta ʻoku ou tauhi. ʻOku ou tui ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEiki ke fakalahi ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni ʻoku mahulu atu ʻi he konga ko Ko e hā naʻá ne fakaʻatā ai ha meʻa pehē ke ne fakafepakiʻi aú! ʻOfa ke hoko ʻa e ʻEikí naʻe totongi! ʻOku ʻi ai ha ngaahi vahe ʻe niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku fai fakafekauʻaki e tukunga pea u maluʻi au kimuʻa ko ha fakamaau taʻetotonu. ʻOku ʻikai ke u pulusi ʻi he momeniti ko ia ha meʻa ʻoku lava ke kaunoa ʻi he lele hamolemole ʻa e ngaahi meʻa: ʻOku ou nofo ʻi ʻAmanaki lelei! Ko e kolo Polani mobilizes koeʻuhi foki ke lava ʻa e taulaʻeiki Polani ʻo ʻi ʻenau ngaue neongo ʻoku ʻikai ke tokolahi ha niʻihi Fakaʻaongaʻi. Ka ko e meʻa ʻoku faingataʻa ke maʻu pe ke ʻOku mahuʻinga ange ʻa e tauhi ʻa ia ʻoku faingofua. ʻOku ou teuteu ke mavahe ka ʻi he ʻaho maloloo pe mo e hili ʻi he Sepitema te u hoko atu e ngaue ʻi Caudéran ki he Faka-Falanise mo e Seni Nikolasi ki he ngaahi vaʻakau. Ko e ha Naʻa ku tohi fekauʻaki mo ʻeku ʻofa ki Polani ko fakalahi ʻi he lea faka-Falanisee pea mo e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e mamani. Ko hotau Siasí ʻa e Kolo Fakalangi ʻi he Palaní ʻa e ʻOtua. Naʻe ʻikai fie maʻu ʻe he fakataha alelea Vatikani hono ua ke mavahe mei he Popoaki ʻo e Ongoongolelei Ka ʻi he tafaʻaki ʻe taha: ko ha fehuʻi ia ki hono fakahaofi ʻo e fika lahi taha kau memipa ʻo e faʻahinga ʻo e tangata! ʻOku tau vaivai taʻe kau ai e tokoni ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ʻaloʻofá. Kuo pau ke tau tauhi ʻa e ʻamanaki lelei! Makatuʻunga hotau kahaʻu ʻi he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ʻOfá! Naʻe hoko ia kiate au foaki lolotonga e fononga ko ʻeni ke malanga ʻaki ha hufanga ʻe tolu: taha ki he ʻa e tui fakalotu, ko e taha ki he tui fakalotu mo e taha maʻa e kau Kalisitiane Ngaahi vaʻakau ʻi Siamane. ʻI he taʻu kotoa pe ki he parishioners ʻOku ou feinga foki mo e Polani ke fokotuʻu ʻi he Ngaahi ngāue fakalaumālie ʻe lava ke ui ko e "holomui". Ko e Kautaha ʻa e Kalaisi ʻAloʻofa ʻoku ou fie fokotuʻu ʻa e feituʻu ʻe lava ke maʻu ai taumuʻa ke fakalōloa ʻi he ngaahi fua fakalaumālié ʻa e meʻa kotoa kuo ʻosi maʻu ʻe he ʻOtuá ʻi hoku natula ʻo e tangata mo e Kalisitiane. Kiate kimoutolu ko e Pisope au pea ʻoku ou kau fakataha mo kimoutolu- Naʻe pehe ʻe Seni ʻOkositine. ʻOku ou toʻo ʻa e foʻi lea ko ia ʻiate au pe. Kiate kimoutolu ʻoku ou Ko ha taulaʻeiki mo e tīkoni mo e tui fakalotu au, pea ʻoku ou ʻiate kimoutolu Tangata mo e Kalisitiane. ʻOku maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻenau feituʻu ʻi evangelization ka kuo pau ke hokohoko atu hono ʻiloʻi mo akoʻi. Ko e Malohi ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi ʻaloʻofa ki he evangelization ko e Rosary Maʻoniʻoni; Ko e Rosary ko e lotu ia ʻi he loto fakatokilalo pea Kaati Simka ʻoku ofi ʻaupito ki he Ongoongolelei ʻi hono ngaahi meʻa lilo. ʻOku ou toe fai atu ʻeku fakamalo ki he kotoa ʻo e kakai kuo u maʻu ʻa e ʻaloʻofa ke feʻiloaki mo ke tokoni mo maʻu ʻenau ngaahi ngaue pea ʻoku ou lotu ki he ʻOtua ke foaki kiate kinautolu Ko e ngaahi ʻaloʻofa kotoa pe ʻoku fie maʻu ke tau lava ai ʻo pea fakalāngilangiʻi ia ʻi he taʻengatá. He Fakaʻosi - Kei Fakatatali ki he hokohoko atu ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó -ʻOku ou lau atu ha fragment ʻo e mape ki he Evangelization ʻo Tramplin ki he misiona ʻo e taiosisi ʻo Potou mei he peesi 4: "ko e evangelize ke fakaʻata ʻa e tokotaha kotoa pe ke kumi ha tuʻunga ʻo ha taha ʻi he Siasí pea ʻi he sosaietí, ke foaki ha feituʻu ki he tokotaha ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻane meʻa, Ko e meʻa ia ke malava ʻ o leaʻaki ki he tokotaha taki taha: " ʻOku ʻi ai hao kahaʻu! "Kuo pau ke tau ʻi he fakaʻapaʻapa lahi ko ʻeni ki he misiteli ʻo e tokotaha. ʻI heʻene hoko ko e ʻOku manatu ʻa Poupi Falanisisi, "ko e ʻofa moʻoni ʻoku faʻa fakakaukau lelei ". Ko e fehangahangai ʻo e evangelization ʻOku ʻikai ke ʻi ai hano ʻaonga, ʻoku ne tala ki he tokotaha ko ee "ʻOku ʻikai ha feituʻu ke ke ʻi ai! Kapau ʻoku ke fie maʻu ha kahaʻu ʻiate kimautolu, Kuo pau ke ke liliu! "Naʻe toʻo ʻe Sisu ʻa e tuʻunga fehangahangai: Ko ia naʻe ʻi he tuʻunga fakalangi, naʻa ne fetongi ʻa e ʻa e taʻe tali." Naʻe hoko ʻo pehe naʻa ku fokotuʻu ʻi he fakamatala ʻo e Siasi Katolika ʻi Gironde ʻo e Sune 2014 ʻi he lotolotonga ʻo e kau taulaʻeiki ʻoku "ui ki he ngaahi tokoni kehe mavahe mei he taiosisi ʻo Potou ". Kimuʻa pea ʻosi, te u lau atu ha kiʻi potufolofola mei he ʻa e mape ko ʻeni mei he peesi ko ʻeni: "KO HONO TALITALI LELEI ʻO E FAIKEHEKEHE HANGE HA KOLOAʻIA ... ʻOku tokanga hotau tukui kolo ki he ko hono talitali ʻo e kau mulí; ʻOku ʻikai ke tokoni ki he tokotaha ʻoku ne tokangaʻi ka ke fakalotolahiʻi ia, ʻi he Ko hono lalanga ʻo e ngaahi fehokotakiʻanga fakafiemalie, ke maʻu ha malohi pea ʻe ke hoko atu ʻene fononga faingataʻa. ʻOku ʻi ai ha tafaʻaki toputapu, ko ha tafaʻaki ʻo e faingofua, ʻo e loto fakatokilalo, ʻo e gratuitousness ʻi reciprocal foaki ". Violà ʻa e meʻa ʻoku mahino mo fakapapauʻi lelei pea ʻa ia ʻoku ne fakapapauʻi mai kiate au ʻa e fakamatala ʻoku fakaʻaliʻali ʻe ʻi ha feituʻu kehe, ʻo aʻu pe ki he Siasi Katolika ʻi Gironde. Naʻa ne ʻikai lava ke fakafepakiʻi ia ka ko e lea pe mo e tohi moʻoni! Koeʻuhi ko e taulaʻeiki fakalotu au ʻo e Sosaieti ʻo Kalaisi mo hoku fakangatangata naʻe ʻikai ke u maʻu hiki mei hoku fatongia ko e faifekau ʻi Potou, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ou ko ia naʻe fakamatalaʻi taʻetotonu ai ʻa e fealeaʻaki ʻa e kakai ʻaki ha ngaue ʻa e kakai fakamatala ʻoku fehangahangai mo ia mahino vis-à-vis ʻa e mape ʻo e ongoongolelei promulgated kimui ni mai ʻe he ʻalekipisope ʻo Potou, ko e Crdinal Jean-Piea Lika. Te u poupouʻi ʻa e fakamole Ko e ha e meʻa ʻoku fai ʻe he mape ko ʻeni mo Ia ʻoku ne faʻu, pea ʻoku ou kau ʻi he Maka Tuʻuʻanga ki he Ngāue Fakafaifekaú neongo kapau ʻoku tau talaki ʻi heni pe ʻi ai ʻoku ʻikai ke u tali!
Ko e Mape ʻo e Evangelization ʻo e taiosisi ʻo Pōtoú
MAPE EVANGELIZATION ko ha matapa ki he ngaue fakafaifekau
Mālō sectors tukuʻuta, ngaue mo e ngaahi toʻonga, tukui kolo fakalotu, lotu mo e uouangataha, ki he ngaahi timi kehekehe, kiate kinautolu kotoa pe mo kinautolu naʻa nau tokoni ki he drafting ʻo e mape. ʻOku fafangaʻi ia ʻe hoʻo ngaahi ngaue mo e ngaahi ngaue, ko hoʻo Ngaahi lavameʻa mo hoʻo ngaahi fakaʻamu, tui mo e veiveiua, ngaahi fakaʻilonga ʻo e ivi fakaʻevangelio ʻo ʻetau Tukui kolo! ʻI hoʻo ngaahi lea ʻoku tanaki ʻi he fakamatala, ʻoku ke fakamoʻoni ki hoʻo fekumi ki ha founga ʻo e hoko ko e Siasi ʻo Kalaisí ʻi ha feliliuaki ʻo e mamani. ʻI hoʻo holi ke fakatupu ha Ongo fakatokoua foʻou, ʻoku ke fakapapauʻi ʻoku evangelization ʻOku ʻikai ko ha founga faingofua ia ki hono ʻave ʻo e Evan- Ka ko ha fakaafe ke hoko "ko ha Siasi ʻoku T&F 20:77, 79). Tau fakamālō ki he ngaahi koloa kotoa ko ʻeni! Langa ʻi hoʻo tui, hoʻo aʻusia mo e ngaahi fokotuʻu, ka ko e meʻa mahuʻinga taha kau ki he meʻa kuo ʻosi fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi hotau lotolotongá ʻi Hono Laumalie naʻa ku promulgate ʻa e mape ko ʻeni ʻo Evangelization ki heʻetau dio-cesis. ʻOfa ke ne poupouʻi ʻa e malohi faifekau ʻi hotau tukui koló kotoa!
Kasolo Moulérens (Gradignan) ʻi he ʻaho Monite, 9 Sune 2014
† Soni-Piea Katinale RICARD ʻalekipisope ʻo Potou pisope ʻo Bazas la Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 3
1/ Ko hono malanga ʻaki ʻo e Ongoongoleleí ko e moʻui ʻo taʻengata lahi ange ʻi he feohi fafale ʻa Kalaisí!
" ʻ Oku ou fakaafeʻi Ko e Kalisitiane kotoa pe, ʻi ha feituʻu pe pea ʻi ha feituʻu pe ʻoku ne ʻi ai kumi, ke fakafoʻou he ʻaho ni ʻene fakataha fakatautaha mo Sisu Kalaisi pe, ke toʻo ʻa e fili ke tuku ke ne fetaulaki mo ia, ke kumi ia ʻi he ʻaho kotoa pe ʻo ʻikai toe tuʻu. (Pope Francis: ko e fiefia ʻo e Ko e Ongoongolelei (E. G), n ° 3) ke hoko ko ha tokotaha maʻu ʻo ha foʻi lea ʻoku lelei, ʻoku liberates, ʻoku mafana, ko ha foʻi lea mohu founga, ʻoku fie maʻu- ke fakafanongo ki he Tokotaha ʻokú ne fakahā maí Ko ha kahaʻu ki he tangata: "fanongo ki ʻIsileli!" Dt 6.4. "He ʻikai lava ke moʻui ʻa e Siasi taʻe kau ai ʻa e maʻamaʻa ʻo e lotu" (EG fika 262) ke nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua, kuo pau ke tau ako ke ʻiloʻi ʻa e takaua mo Kalaisi ʻoku muʻomuʻa ʻiate kitautolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻa e ngaahi hala ... Tanumaki ʻetau kaungāmeʻa mo Iá ʻo fakafou ʻi he vahevahe ʻo e Folofola mo toe lau ʻa e moʻui ... Fakatokangaʻi ʻa e ngaue ʻa e Laumalie ʻi heʻetau moʻui ... Toʻo taimi fakatautaha ke fakafoʻou, fakatupu, ʻo hange ko ia ʻoku tau fai fakaafeʻi ʻa Poupi Falanisisi, "mei he ngaahi feituʻu ʻoku ke fakafoʻou e tui ʻa ha taha kia Sīsū ne tutuki pea toe tuʻú, feituʻu ke vahevahe ai hoʻo ngaahi fehuʻi loloto taha mo ngaahi hohaʻa fakaʻaho, feituʻu ke fai ai e loloto mo e mo e tuʻunga fakaʻevangelio ʻo e ʻiloʻilo ʻi he moʻui mo e taukei ʻa ha taha, kae lava ke fakataukeiʻi ki he lelei mo e fakaʻofoʻofa ʻo ʻene ngaahi fili fakafoʻituitui mo fakasosiale. " (E.G., fika 77). ʻOku ʻofaʻi, hiki hake mo fakahaofi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai kotoa pē. Ko e moʻoni, ʻ oku moʻui ʻ a e tokolahi ʻ o ʻ ikai tui ki ha fakamoʻui ko e ʻ Otuá. Ka ʻoku ne ʻomi kiate kitautolu ʻOku fie maʻu ke fakahaaʻi ko e tuí ko ha monūʻia lahi, ko e fiefia ʻo e hoko ʻo ongoʻi ʻofaʻi ʻe he ʻOtuá, ko ha ʻOtua ʻokú Ne fakahaofi ʻaki hono tukuhifo kita, ʻa ia ʻoku ne fie maʻu ʻa e tauʻataina ʻa e tokotaha kotoa pe. " Ki muʻa ke tau mavahé kia WYD ʻi Lio, naʻe fakaafeʻi kimautolu ke toe lau ʻa e Ngaahi Kosipeli mo e Ngaahi Ngaue ʻa e Kau ʻAposetolo". Ko ha talavou mei he taiosisi
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona4
NGAOHI FAKAMALO ... • ki he ʻi ai ʻa e tukui kolo fakalotu faʻa fakakaukau mo fakaeʻaposetolo, • Ki he ngaahi kulupu Lau ʻ a e Tohi Tapú, • Ki he ngaahi taimi ʻ o e lotú, fakalaulauloto, lotu, • Ki he ngaahi taimi ʻo e fevahevaheʻaki ʻi he ʻi he ngaahi ngaue mo e ngaahi ngaue, • ki he resourcing hotau tukui kolo, • ki he meʻalea kole fakalaumalie mo foaki, • ki he deployment ngaahi fokotuʻu ki he ako.
2/ Ko hono malangaʻi ʻo e Ongoongoleleí ko hono talitali lelei mo tuku ke talitali lelei koe!
Fakaʻevangelio Ko hono fakaʻata ʻa e tokotaha kotoa pe ke ne maʻu honau tuʻunga ʻi he ʻa e Siasi pea ʻi he sosaieti ke foaki Ko ha feituʻu moʻonautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha mālohí talaange ki he tokotaha kotoa pē: "ʻOku ʻi ai hao kahaʻu!" ʻI he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku hokó, kuo pau ke tau fakaʻapaʻapaʻi lahi ʻeni ʻo e misiteli ʻo e tokotaha. Hange ko hono fakamanatu mai ʻe Poupi Falanisisi, "Ko e ʻofa moʻoní ko e faʻa fakakaukau lelei." Ko e fehangahangai mo e evangelization ʻoku ʻOku pehe ʻe he tokotaha ko e "ʻoku ke ʻOua naʻa ʻi ai ha loki! Kapau ʻoku ke fie maʻu ha kahaʻu ʻiate kimautolu, ʻoku ke fie maʻu liliu! "Naʻe toʻo ʻe Sisu ʻa e tuʻunga fehangahangai: ko ia ʻoku Naʻe ʻi he tuʻunga fakalangi, naʻa ne fetongi ʻa e tuʻunga naʻe ʻikai ke ʻi ai.
" ʻ OKU OU ʻiloʻi ʻoku ngaue ʻa e Laumalie ʻi hoku ngaue fakafaifekau. Naʻa ku falala ki he ʻEiki ke Ne poupouʻi au. "Ko ha catechist
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 5
TALITALI LELEI FAIKEHEKEHE ʻI HE KOLOA ... Ko Hotau Tukui Koló tokanga ki hono talitali ʻo e foreigner; ʻOku ʻikai ko ha fehuʻi ia ke tokoni ki he tokotaha ʻoku ne tokangaʻi ka ko e poupouʻi ia, ʻaki ongoi taʻelata ngaahi fehokotakiʻanga fakafiemalie, ke maʻu ʻa e mālohi mo e loto ke tulifua ki he faingataʻaʻia ʻa ha taha hala. ʻOku ʻi ai ha tafaʻaki toputapu ʻo e ngaahi fetaulaki ko ʻeni, ko ha fua ʻo e faingofua, loto fakatokilalo, gratuitousness ʻi reciprocal foaki. Ko e evangelize ʻoku Aʻu ki he ngaahi founga kotoa pe ʻo e masiva: tali fekumi, mo kinautolu ʻoku tukituki ʻi hotau matapaa, ʻa e hala ki ʻenau tauʻataina, koeʻuhi ke nau lava foki mo kinautolu ʻo Ko honau taimi, vahevahe mo foaki. "ʻOku ʻahiʻahiʻi kitautolu he taimi ʻe niʻihi ke hoko ko ha kau Kalisitiane ʻoku nau tauhi kinautolu ʻi he ko ha mamaʻo fakapotopoto mei he ngaahi kafo ʻo e ʻEikí. Ka ko Sīsū fie maʻu ke tau ala ki he mamahi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata, faingataʻaʻia kakano ʻo e niʻihi kehe" (E.G., fika 270). ʻOku fie maʻu ke tau fakafanongo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko ʻeni ʻoku haʻu ke kole Tokoni. ʻOku ava leva ʻa e ngaahi hala ʻo e melino. ʻOkú Ne foaki mai Kuo pau ke tau fakafanongo ʻi he loto fakaʻapaʻapa ki he ngaahi kavenga ʻoku ʻiate kitautolú fakafalala, pea feinga ke fakamamaʻi, ʻaki ia ʻa ia ʻoku ne ʻaʻahi mai kiate kitautolu, ko ha hala ʻe lava. " Foaki ki hoʻo tamaioʻeiki ko ha loto ʻ oku fanongo " 1 Tuʻi 3, 9
TALITALI LELEI ʻI he momeniti ko ia ʻoku fakaava ai ʻa e meʻa taʻeʻamanekina: ʻOua naʻa ʻai ʻa kinautolu kuo fuoloa ʻenau tatalí kimuʻa pea lotolahi ke tukituki ʻi he matapaa. ʻOku ʻi ai ha momeniti ʻo e ʻi he puke, pe tokoni. Ko e Catechumenal ʻe lava ke fai ha ngaahi fokotuʻu he ʻaho ni, tuku ke tau ongoʻingofua ange.
" ʻ OKU OU tui ʻoku tui ʻa e ʻOtua kiate kitautolu, ko hono moʻoni, ʻi he ʻa e kahaʻu, ʻi heʻetau ngaahi fakaʻanaua, ʻi he lotu." Lea ʻa ha taha lahi kei talavou ʻoku trisomy 21.
" ʻ Oku tau ʻOku tau faʻa tokangaʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e "kiʻi sitepu siʻisiʻi" (ʻoku fie maʻu ki ai ha taimi ...), fakafanongo ki he taha Ko hai ʻoku fekauʻi mai kitautolu ki ai, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha va fetuʻutaki ʻo e laʻita kuo pau ke tau talitali lelei (ʻoku kuo pau ke ne puke ʻa e momeniti ko ia ...). ʻI he taimi ʻoku tau tukituki ai ʻa e matapa ʻo e loki ʻo ha taha ʻoku puke, ʻoku tau fanongo" Hū mai! ", pea mahalo te tau fanongo " Nofo maʻu! ", ko e ʻuluaki tuʻunga ʻo ha takaua ʻo ha ongo hala fakaetangata naʻe fetaulaki ". Ko ha faifekau ʻi he falemahakí.
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona6
TALITALI LELEI TAʻE KAU AI ʻA E "Ko hai au ke u fakamauʻi?" " ʻOku ou tuʻu heni ʻi he matapaa mo tukituki ʻi he rev 3:20. ʻOku nofoʻi maʻu pe ʻa e tokotaha ʻe he ʻao ʻo e Naʻe fakamaama fakalongolongo pē ʻ e Kalaisi ʻ a ʻ ene moʻuí. ʻOku talitali lelei koe ka ko e ʻamanaki lelei ʻi he ngaahi meʻa kehe ʻoku mahulu atu ʻi he meʻa ni ʻoku ne lea ʻo kau kiate ia pe. Ko e Siasí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e falala ʻa e ʻOtua ki hono kakai.
TALITALI LELEI FAKAIKU ki he ULUI ki he evangelize ko e divest kita. ʻOku ui kitautolu ke liliu e tuʻu, ke maʻu e lahi taha ke Ke foaki. ʻOku folofola mai kiate kitautolu ʻa e masiva taha, ʻa ia ʻoku ʻikai tali, ʻo kau ki he ʻOtua: ʻoku nau fakahā mai ʻa e ongoongoleleí kiate kitautolu mo kitautolu Tukupaa. Ko e evangelization moʻui ko e ke talitali lelei ʻa e ʻaloʻofa ʻo e fetaulaki ko e ʻEiki ʻa ia ʻoku fakatatali mai kiate kitautolu ʻi he fetaulaki mo e tokoua. Ko e talitali lelei ko e "fai fakataha", pea ʻikai ke fai ha meʻa maʻá e niʻihi kehé, fai ha meʻa maʻá e ʻa e tuʻunga ʻo e niʻihi kehe, koeʻuhi he ʻe hoko pe ia ko honau tuʻunga! Ko e talitali leleí ko hono fakaava kita ki he anga - talitali kakaí reciprocal.
TALITALI LELEI KO E UI KE EVANGELIZE, KO E UI IA! Ke evangelize ko e pehe, "ʻOku ou falala ki ʻoku falala atu ʻa e ʻOtua kiate koe!" Lea ʻaki pea toe fai pe ʻa e meʻa ki he meʻa kotoa pe ʻoku tau fie maʻu ʻa e tokotaha kotoa pe, ʻe lava ke ʻiloʻi ʻi he loto kolo, ʻoku ʻikai ha ʻo e "fanga kiʻi talēniti īkí"
" ʻ Oku tau fakamoleki tuʻo ua ʻi he ʻaho ʻe 5 ʻi he favelas ʻo Lio. ʻOku tau Naʻe talitali lelei kotoa kimautolu ko ha fāmili. Kakai ʻoku Naʻe ʻikai ke lahi ha meʻa naʻa ne foaki mai kiate kimautolu ʻa e meʻa kotoa pe ... Ko e hoko ko ha faifekaú ko hono tuku ke talitali lelei kita... " Fakamoʻoni ʻa e kakai kei talavou ʻo e taiosisi
"Kofi ʻi ʻapi "Naʻe fokotuʻu kimuʻa ʻi he ʻaho Sapate ʻi he huʻanga ʻo e Siasí: ngāue ke talitali lelei e kakaí ʻa ia ʻoku nau aʻu mai kimuʻa pea tautautefito ki hono poupouʻi kakai ʻoku nofo mamaʻo pe faingataʻaʻia ke fai ha fakamatala Load e ngaue tokoni ko ʻeni.
"Ngaahi Ongoongo ʻi ʻApi "Naʻe fokotuʻu ʻi he huʻanga pea ʻi he Mavahe mei he ʻaho Sapate ʻi he Siasi: polokalama ʻa e tokoni ki hono tali ʻo e ngaahi fehuʻi mo e Ngaahi kole mei he kakai ʻoku ʻikai ke nau fetuʻutaki mo e koló kolo pe ʻi he ʻaho Sapate.
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 7
NGAOHI FAKAMALO ... • ki he inventiveness palangi kae lava ke talitali lelei maʻu pe presences liliu lahi ange ki he moʻui ʻa e tokotaha kotoa pe • koeʻuhi ko kakai ʻi ha tukunga ke akoʻi lahi ange, ke Tuku ha taimi ki he proofreading fakatautaha mo e timi • Ke maʻu e tokanga, fakafanongo mo e fakaʻapaʻapa ʻi he fakataha takitaha • ki he "coffees" ʻo e loto "mo e ngaahi founga kehe ʻo e ʻi ai ...
3/ Ko hono malangaʻi ʻo e Ongoongoleleí ko e ʻalu ki he Feʻiloaki mo faʻu ha ngaahi hala foʻou!
HOMELESSNESS KO E TAHA IA ʻO E NGAAHI ʻULUNGĀANGA ʻO E KAKAI ʻO E FUAKAVÁ. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he fanongo ki he Ongoongoleleí ke tau ha feituʻu ʻi loto. ʻOku ui kitautolu ke moʻui anganofo ki he fakataukei loloto ʻo ʻetau moʻui ʻa ia ko ʻetau tui. Ka ko e mateaki ngaahi ngaue ki he fefonongaʻaki: Kapau ʻoku ou maʻu ʻi he ko ia ai, ko e ui ʻa e ʻEikí, ʻoku ou fokotuʻu atu. Ko ʻEpalahame ʻa e ʻuluaki fakamoʻoni: "ʻAlu, tuku hoʻo fonua ... "Senesi 12,1. Kuo pau ke tau hiki ʻi heʻetau ngaahi founga ke tau ʻi ai, ʻo fai ... " Ko e feohi fafale ʻa e Siasi mo Sisuu ko ha Itinerant feohi fakaesino ... Tuʻu Maʻu ʻi he Sīpingá ʻo e ʻEiki, ʻoku mahuʻinga ke ʻi ai he ʻaho ni ʻa e Siasi ke malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē, ʻi he meʻa kotoa pē ngaahi feituʻu, ʻi he meʻa kotoa pe, ʻo ʻikai ha toe momou, ʻo ʻikai ha repulsion pea taʻe ilifia" (EG, fika 23).
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona8 FAI HA FAKAMALO ...
He Ko e ngaahi momeniti ko ia ne tau tafoki takitaha ai ʻo e hala naʻe palani, ʻo muimui ʻi he sipinga ʻa Mosese mo e ʻuluʻakau vela, ʻi heʻetau toʻonga moʻui, mavahe ʻaki ʻetau sio fakamamaʻu, ke fakamoʻoni ki ha
Siasi ʻa ia ʻoku faʻeleʻi ʻi he fetaulaki. • ʻI he ngaahi uike ko ʻeni kau faifekau, ʻa ia ʻoku hoko ai ʻa e fetaulaki mei he kolosi ʻa hala ʻe ua, ʻa ia ʻoku ngāue ai ʻa e Laumālie tatau ʻi he feituʻu takitaha, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuluaki mata-ki he-mata ʻo e ʻuluaki ʻe lava ke tafoki fakataha ʻa e fetuʻutaki, ngaahi hoa ʻo e hala tatau ... • ki he BʻABBA fetaulaki mo ia ʻoku faʻeleʻi ʻi he ngaahi Sectors ʻo e taiosisi: ngaahi momeniti ʻo e falala ʻi he taimi ʻoku lava ʻo vahevahe ha ngaahi fehuʻi, ngaahi fehuʻi mei he ngaahi feituʻu mamaʻo ʻoku tau ʻikai ke toe ʻilo e founga ke faʻu ai kinautolu: "ko e ha ʻoku faingataʻaʻia ai?... Tui ki he moʻui neongo ʻa e meʻa kotoa pe ... Ko e matuʻa, ko ha galley, Ko ha ?... manako " • Ki he ngaahi kalasi ʻa e ʻAlifa ʻoku fakaʻata ʻa e tokotaha kotoa pe ke ne ʻiloʻi pe toe ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo e tui faka-Kalisitiane, ke vahevahe hono Ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e moʻui, ʻi ha ʻatakai fakatokoua ʻi ha houa maʻu meʻatokoni; ki he kalasi "ʻAlifa-moʻui lelei" " ʻ a ia ʻ okú ne ʻ omai fakataha ʻ a e kau tauhi ʻ oku nau fanongó ʻ o e ʻ Otuá ʻ oku ʻ i heʻenau moʻuí ʻ i heʻenau fetuʻutaki mo e faingataʻá, " ʻI he taimi ʻoku ou ʻaʻahi ai ki ha taha ʻo e fonua sola ʻi hono loki kiliniki, ʻoku ou fokotuʻu atu ia ke tau lotu fakataha ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí, ʻi heʻene lea fakafonua pē ʻaʻaná kinitakateni. " Ko ha faifekau kiliniki
" Ko e meʻa naʻe hokosiá ʻo e uike fakaʻosi ʻo e ngaue fakafaifekau naʻa ne tataki kimautolu ʻi he ngaahi hala naʻe ʻikai ke tau fuʻu fakakaukau ki ai ʻi he kamataʻanga : ʻAlu ki he: naʻa mau o ke feʻiloaki mo e ʻOku kole ange ʻe he kakai ke nau talitali lelei kimautolu ki he kai hoʻataa ʻi muʻa ʻi honau ngaahi ʻapi, mo e kaungaʻapi mo e kaungameʻa. " Naʻe ʻ ikai te u maʻu ʻOku ʻikai ke u fie haʻu au, "naʻe talamai ʻe ha fefine naʻe hoko atu ki ʻo pehe: "Meʻamalie naʻa ku tali ʻI he fakaafe ʻa hoku kaungaʻapi, fakamalo atu ʻi hoʻo maʻu au fakangofua ke lea ʻi he moʻoni. " ʻ Oku tau toe ʻalu ke feʻiloaki mo e kakai ʻi honau ngaahi ʻapi. Fuʻu Naʻa nau faʻa ʻohovale, ʻo faʻa fiefia, hange pe ko kitautolu, ʻo fakahoungaʻi ʻa e ngaahi fakataha ko ʻeni. -ʻI hono toe vakaiʻi ʻo ʻetau founga ngaue ʻoku tau maʻu ʻiloʻi ʻa e fie maʻu ke lotu fakataha mo e ngaahi Ngaahi Fakatahá. Ko e ngaahi tokoua, tuofāfine kinautolu, pea ʻoku nau ʻoku tau maʻu ʻa e fiefia ke pehe, "Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtua ʻa e meʻa kotoa pe ofi atu kiate koe". Naʻe tanaki ʻa e fakamoʻoni lolotonga ha Uike Ngāue Fakafaifekaú
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 9
He Ko e ngaahi taimi foʻou ʻi hotau kuonga ʻo e tanaki mo e Fakafiefiaʻi: ko e KTvacances ʻoku ne ʻomi ke toʻo ha taimi ʻata ki he ʻOtua lolotonga e ngaahi ʻaho maloloo, fakaafeʻi kaunga sotia ʻoku ʻikai ke nau faʻa haʻu ki he cate, ko e " ʻOku kehe ʻa e Sapate ", fakaʻosinga ʻo e uike " ko e kainga", koeʻuhi ke "fakaʻata ʻa e ʻOtua ke feʻiloaki mo hono kakai kotoa ", mo ha niʻihi tokolahi kehe ngaahi ngaue ʻoku ne fakahaaʻi ʻa e mohu founga ʻa Ko e Laumālié...
DARE Ko ha ʻuluaki FANONGONONGO naʻe ʻikai teʻeki fanongo ʻia Kalaisi pea ʻikai ʻiloʻi ʻEne Leleí Talanoa nounou. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau tokanga pe toe ngaue, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ia. Kuo ʻi ai ha niʻihi kuo ako ʻi ha anga fakafonua kehe, pe fekumi ki ai taʻe ʻilo e founga ke maʻu ai ia. " ʻ Oku maʻu ʻ e he tokotaha kotoa ʻ a e totonu ke maʻu ʻa e ongoongolelei. " (EG, fika 14). Kuo pau ke tau puke ʻa e ngaahi faingamalie kotoa ʻoku hoko lolotonga ʻo ʻetau ngaahi fakataha ke pehe, ʻo hange ko e fakamatala ʻa Poupi Falanisisi, fakaafeʻi: "ʻOku ʻofa ʻa Sisu Kalaisi ʻiate koe, naʻa ne foaki Ko ʻEne moʻuí ke fakahaofi koe, pea ʻokú Ne moʻui he taimí ni ʻi ho tafaʻakí ʻi he ʻaho kotoa pe ke fakamaama koe, ke fakamalohia koe, ke tukuange. " (EG, fika 164).
"ʻOtua ʻi he faingataʻa ʻo e mamani, ko e Tokotaha ia ʻoku ne fufulu ʻa e vaʻe." Vahevahe ʻa e foʻi lea ʻi ha fakataha ʻa e fononga ʻa e ʻAlifa-Santé
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona10
KO E ʻOKU LAHI HA NGAAHI FOUNGA FOʻOU KE MALANGA ʻAKI E ONGOONGOLELEÍ ʻOku mohu founga ʻa e Evangelism! Ko e fetaulaki fakatautaha, hange ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosia Ongoongo, fakafoʻou pedagogies, ko e fokotuʻu taimi ʻo e fakafiefia, lotu mo e "kehekehe", fakamoʻoni ki he holi ke aʻu ki he tokotaha kotoa pe. Tau ō kiate kinautolu kuo nau foʻí Ko e holi ke tui ... Tau manatuʻi muʻa ʻoku ʻi ai Ngaahi matapa kehekehe ki he tui: ko e liturgy, Tohi Tapu, ʻati, ʻu tohi, musika, Cinema ... ʻOua muʻa naʻa ngalo ko e ʻInitaneti ʻoku Ko ha founga mahuʻinga ʻo e fetuʻutaki, ko ha multiplier ʻo e ngaahi fakaafe, ko ha tatau foʻou ʻo e "Haʻu pea Muimui ʻiate au "fakaʻevangelio!
NGAOHI FAKAMALO ... • ʻi he ngaahi potoʻi ngaue kotoa ko ʻeni ʻi hono fakahoko ʻo e fanongonongo ʻo e Ongoongoleleí. •He ʻa e tokanga naʻe fai ʻi he fakaʻaliʻali, ko e faʻu ha ngaahi tuʻuaki, fokotuʻu ha ngaahi uepisaiti longomoʻui, faingofua ke talanoa, sio ki tuʻa ke ʻomi ha fakamatala ki he moʻui fakalotofonua, maʻungofua maʻá e kakai ʻoku omi ki he Siasi ʻo taimi ʻe niʻihi. • Ki he harmonization Fakakaukau ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi uepisaiti mo e nusipepa parishes, ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e tukuʻuta. • Ki he feituʻu naʻe ʻomi ʻe ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻo ʻetau taiosisi ke tipositi ngaahi popoaki ʻoku ne fakamoʻoniʻi ʻa e fononga fakatautaha ʻa e tokotaha takitaha, ko ha lotu ʻoku fai, ko ha momeniti ʻo e fetaulaki fakatautaha mo Kalaisi ...
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 11 4/ke malangaʻi ʻa e Ongoongolelei ko e moʻui ʻaki ha Ongo fakatokoua foʻou!
MOʻUI ʻAKI KO HA FEOHI FOʻOU ʻI HOTAU TUKUI KOLÓ Kuo pau ke tau tokanga, ʻo mahulu atu ʻi he meʻa ʻoku tau faí fakataha, ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai, ki he tuʻunga ʻoku tau aʻusia fakataha, ʻo fakafou ʻi he fepoupouʻakí ʻo ʻetau ngaahi ngaue. ʻOku fakahaaʻi ʻe he tukui kolo ʻa e holi ke ke langa ha Siasi ʻoku tupulaki ai ha fetuʻutaki. mahafu tau. Ko hono moʻoní, ʻoku fie maʻu e houalotú pea mahuʻinga, ka ko e meʻa mahuʻinga ke ʻoua naʻa ʻi ai ha Kautaha haohaoa, ko e founga ia ʻoku tau tau moʻui, ʻo aʻu ai pē ki hono ngaahi vaivaí, ʻa ia ko e founga ia ʻo e Ongoongoleleí mo ako fekauʻaki mo e moʻui fakatokoua.
Ko e ʻOku fakatokanga mai ʻa Poupi Falanisisi kiate kitautolu "ko ha Depersonalization ʻo e tokangaʻi ʻo e tukuʻuta ʻoku fakatau ki he foaki tokanga lahi ange ki he houalotú ʻi he kakai" (EG, fika 82). Tau fehuʻi loto pe kiate kitautolu: ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku ʻi hotau tukuʻuta, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia ʻo e ongoongolelei? ʻA ia ko e fiefiaʻanga ʻo e Ongoongoleleí ʻOku ʻikai ke ne ʻi ai?
NGAOHI ʻALOʻOFA ... • ki he ngaahi hala fakakavakava, transversality lalanga ʻi hotau tukui kolo, ngaahi ngaue diocesan, ngaahi feʻaveʻaki ʻi hona vahaʻa, ngaahi toʻonga ʻaposetolo mo e Siasi fakalotofonua, • Ki he holi ko ha feohi moʻui ʻi he ngaahi fakafiefia, kae tautautefito ki he tokanga lahi ange ʻi he talitali ʻo e Mutuale, ʻi hono fakatokangaʻi ʻo e kakai ʻoku tautautefito ʻenau fatongia ʻaki e tokanga ki he newcomers, • Ki he twinning ʻi he vahaʻa ʻo e sectors, taimi fakafetongi ʻi he vahaʻa ʻo e tukui kolo,
" ʻ OKU OU kuo fuoloa ʻenau kei hoko ko ha "foreigner" ʻi he fakatahaʻanga ʻo e kolo; ko ha palaki ʻo e Naʻe fakaʻata ʻe he ʻiloʻi ʻo e kolo ʻa e tokotaha kotoa pe ke hu ʻi ha talitali lelei ʻi he kamataʻanga ʻo e feohi ".
" Ko e Kuo hanga ʻe Rallye ti 4 Clochers ʻo fakatupulaki ʻa e feohi ʻi hotau vahaʻa mo talitali lelei newcomers ..." Ko ha konga siʻi Ko e mape ʻo Evangelization-A Springboard ki he Misiona12
He ʻa e holi ke toe langa intergenerational hekesi, tautautefito ʻi he ngaahi ngaue ʻofa fakalotofonua, • ki he Ngaahi ʻaho ʻo e "kau tamaioʻeiki fakaafe" ʻa ia fakatahatahaʻi e kakai ʻoku nau tukupā ke fai e ngāue ʻa tukui kolo: taimi ke fakafetongi ai, ivi, ʻo e fepoupouaki, ʻa ia ʻoku ne ʻomi fakataha ʻi he Siasi ʻa kinautolu kotoa pe ʻoku kau tamaioʻeiki ʻa e kolo, pe ui ke ʻa e tokotaha ko ia.
MOʻUI ʻAKI KO HA FEOHI FOʻOU ʻI HE SOSAIETI ʻOku ʻikai moʻui ʻa e Siasí maʻana, ʻoku ui ia ke ʻi he mamani pea ki he mamani, ko e fakaʻilonga ʻo e fiefia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki hono ʻAló. Evangelism tion, ko ha humanization ia ʻo hotau va fetuʻutaki, ko ha ʻao fakafanongó, fokotuʻu e tuí ʻo fakafou ʻi he fakamoʻoní ʻo ʻetau moʻui, lotolahi ke lea ʻaki ʻa e meʻa mo e tokotaha ʻoku tau Ngāueʻi. "ʻOku ʻikai tupu e Siasí ʻi he malangá, ka "ʻi he fetokangaʻaki". (EG, fika 14). Ko e fanongonongo ʻo e Ongoongolelei ʻo liliu ʻetau founga ke fekauʻaki. ʻ Oku tau sio ki he kau mai ʻ a e kau Kalisitiané ʻi he moʻui ʻa e kolo, ʻi he ngaahi tukupa fakapolitikale, fefakatauʻaki ʻi he ʻIunioni mo e ngaahi feohi. Ko e fakauku ko ʻeni ʻo e kau Kalisitiane ʻi he Ko e ngaue fakalotofonua, ʻi he tokoni ʻa e niʻihi kehe, ko ha maʻuʻanga evangelism. " Ko e meʻakai " ko eni ʻ a e Ko e ngaahi kaungāʻapí " ko ha "kai ia ʻ o e māmaní"! ʻOku ʻai ʻe he meʻa ni Lelei ke ʻiloʻi ko e tokotaha ʻoku hohaʻa ki ai Ko hono ʻimisi ʻi he sosaieti, ko hono moʻoni, ko ha tangata ʻoku hohaʻa ki ai, maluʻi pe mo e ʻofa ʻi he fāmilí, ʻoku ʻikai ke mamaʻo ʻo kitautolu. ʻOku kehe ʻetau fakakaukau ʻi he haʻahaʻa ʻo e fakataha ko ʻeni. Fakamoʻoni naʻe fai ʻi he ʻaho hili ha Kaungaʻapi ʻ ʻaho naʻe fokotuʻu ʻe ha konga ʻo e tukuʻuta
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona 13
Ko ʻeni fetakinima mo e meʻa kotoa pe ʻe lava ke ʻi ai pea fakatokangaʻi ʻo e Siasí ʻi he moʻui fakalotofonuá. " Ko Sisu tonu pe ʻa e sipinga ʻo e fili fakaʻevangelio ko ʻeni ʻa ia ʻokú ne fakafeʻiloaki kitautolu ki he loto ʻo e kakaí. Ko e ha ha lelei ʻoku tau maʻu ke sio ki heʻene ofi ki he tokotaha kotoa pe ... Toʻutangata tohoakiʻi ʻe he sipinga ko ʻeni, ʻOku tau loto ke fakatahaʻi lahi kitautolu ki he sosaieti, vahevahe e moʻui ʻa e tokotaha kotoa pe mo fakafanongo ʻenau ngaahi hohaʻa, fakapapauʻi fakatuʻasino mo Fakalaumālie mo kinautolu ʻi heʻenau ngaahi fie maʻú, ʻoku tau fiefia fakataha mo kinautolu ʻoku fiefia, ʻuha fakataha mo kinautolu ʻoku tangi mo tukupā ke langa ha māmani Foʻou, uma ki he uma ʻo e niʻihi kehe. " (EG, fika 269).
NGAOHI FAKAMALO ... • ki he ngaahi collectives lahi mo ngaahi feohi ʻoku ne fakatahatahaʻi ʻa e kau Kalisitiane mo e kakai ʻoku ʻikai ko e kau Kalisitiane, • Ki he longomoʻui ʻi he ngaahi kaungaʻapi, pea tautautefito ʻi he ngaahi fale fakavahaʻa-famili, • ki he Hoa ngaue faka-Kalisitiane mo e ngaahi ngaue fakafonua mo e fakafiefia fakalotofonua, • ki he ngaahi Siasi ʻoku ʻi ai ha ngaahi matapa ʻoku ava ʻi he ngaahi ʻaho mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he maketi ʻi he vahenga, • ki ha ngaahi fakaʻilonga lahi ʻo ha " tokangaʻi ʻo e ofi ", kae tautautefito ki he ʻao ʻo ʻo e ngaahi relays tukuʻuta lahi, ʻo e tokoni fakaʻevangelio ʻo e Puke ... • ki he ngaahi tepile fakaava ʻa e kolo, pea Naʻe kamata ʻa e ngaahi katoanga kaungaʻapi ʻe he parishes, ʻa ia ʻoku faʻeleʻi ʻi heni pea ʻi ai, • Ki he ngaahi toʻonga fakaeʻaposetolo Tokanga ke ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku kuo fakaʻau ke mamaʻo ʻa e popoaki ʻo e Ongoongolelei, • Ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo hono fakatokangaʻi ʻo e Siasi ʻi he kolo: "cafe tokoni ʻio", ngaahi fakafiefia ʻi he ʻea ʻoku ava, ko e tukuʻuta ʻo e uouangataha, po ʻo e ngaahi Siasi ... • ʻI he ngaahi ngaue lahi ko ʻeni ʻoku ongoʻi ʻe he taha kotoa ui ke fai "ʻa e kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻoku fakafalala ʻ o kitautolu " St. Teresa of Avila " Naʻá ku faʻa ʻaʻahi ki ha kakai naʻe puke ʻi hoku feituʻú. pea naʻa ku fakamoʻoni ki he ongoongolelei" ʻi he huafa ʻo ʻeku tui." Talu mei heʻeku kau ki he timi mei he S. E. M (tokoni fakaʻevangelio ʻo e mahaki), naʻe mahino kiate au pea ne u feʻiloaki mo e kakai "ʻi he hingoa ʻo e Siasi," ʻo kau ai ʻi ha solicitude tukuʻuta angamaheni. " Ko ha tokotaha ʻaʻahi ki he SEM
Ko e Mape ʻo e Evangelization-ko ha Springboard ki he Misiona14 5/Ke malangaʻaki ʻa e Ongoongolelei kuo pau ke envoy!
Muimui ʻOku ʻi he taimi tatau pe ʻa Kalaisi ki Heʻene feohi fafale pea kau ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú: "Hangē ko ia kuo fakahā mai ʻe he Tamaí: fekauʻi atu, ʻi hoku taimi, ʻoku ou fekauʻi atu koe. "Sione 20:21 ʻOku tatau pe ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua ʻoku Ne ui kitautolu mo e ʻofa ʻa ʻa ia ʻoku ne fekauʻi mai kitautolu. "Ko e ngaue fakafaifekau ko ha meʻa ia ʻoku saiʻia ai ʻa Sisu ka ʻ i he taimi tatau, ko ha manako ki hono kakaí" (EG, n ° 268) kuo pau ke tau mavahe mei he vahaʻa ʻo e, loto-toʻa ke faingofua ʻi hono fakahaaʻi ʻetau tui, ʻi he kau talafekau "ʻo e novelty taʻengata" (EG, fika 11) ʻI he taʻetotongi ʻo ha maʻu meʻatokoni, ko ha ʻaʻahi, ʻoku ngaue ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni: ko e Ko e ʻaʻahi ko e sakalameniti ia ʻa e tokoua. ʻOku fekauʻi mai kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻo e ʻamanaki lelei. ʻOku ʻi he ʻOku nau takitaha hiki he taimí ni ha ngaahi peesi foʻou ʻi he Tohi maʻongoʻonga ʻo e evangelization. " ʻ I he ʻi he kotoa ʻo e moʻui ʻa e Siasi, kuo pau ke fakahaaʻi maʻu pe ʻOku haʻu ʻa e ngaue mei he ʻOtua, ko ia "ko ia ʻoku ʻuluaki ʻofa" (1 Sione 4:19) pea "ʻoku ʻOtua pe ko ia ʻoku ne foaki ʻa e tupulaki" (1 Kolinito 3:7)" (EG, fika 12). ʻOku fakafalala mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa ʻEne Ongoongoleleí. Tau talitali lelei ia mo Tau siotonu muʻa ʻ i heʻene fiefiá!
UA KONGA: KO E NGAAHI ʻUHINGA MO E NGAAHI FILI ʻI HE NGOUE VAINE BORDEAUX. KO ʻEKU NGAAHI TOHI KI HE CARDINAL JEAN-PIERRE RICARD
Casimir Kuczaj SChr, taulaʻeiki 13, feituʻu Sainte Eulalie
33000 Potou, Monite Maʻoniʻoni 14 ʻEpeleli 2014 ki heʻene Eminence ʻa e Katinale
John Piea RICARD ʻalekipisope ʻo Potou
ʻEiki ʻa e Katinale mo ʻeku Tamai Pisope,
ʻOku ʻi heʻeku ofo ʻi heʻeku ako mei he ngutu ʻo hoʻo Vicar fakalukufua, Tamai ko Sini Rouet, fakataha ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli, ʻoku ngalingali ʻoku ʻikai ke toe fakamafaiʻi au ke u ngāue fakafaifekau ʻi he fatafata ʻo e Siasi, ʻa ia kuo fakafalala atu ʻe Kalaisi Sisu kiate koe, koeʻuhi ko ʻeku ʻ tuʻunga fakalaumalie mo e fakakaukau ʻ ʻa ia he ʻikai feʻunga mo e ʻ tokangaʻi ʻo e tukuʻuta ʻi Falanisee ʻ.
Hili ʻI heʻeku ʻiloʻi hoku konisenisi mo lotu, naʻa ku kole ki he ʻEiki ko Sisu ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko, ʻa e meʻa kuo pau ke u fai, foaki mai naʻa ku fakatokangaʻi moʻoni au ʻita ʻi he ngaahi fakakikihi naʻe fai ʻe hoku Taʻefeʻunga ki he ʻ fakakaukau faka-Falanise ʻ koeʻuhi ko hoku tuʻunga fakalaumalie mo e fakakaukau Polani pea mo ha disavowal pau ki he charisma ʻoku Ne u maʻu ʻeku ngāue fakalotú mo e taulaʻeikí ʻi he haʻofanga Societas Christi.
I ʻoatu ʻa e fakamālō kia Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene maʻu aú fili ke ngāue Maʻana ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, pea pehē ki Hono Siasí, ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumalie ʻo e kau hikifonua Polani, ʻoku Ko e taʻu ʻeni ʻe tolungofulu mā ua ʻeku akoako ʻi Falanisē. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeku Tuʻunga māʻulalo mo taʻefeʻunga ʻi hono lavaʻi ʻo ha taha Finangalo Māʻoniʻoní; ʻOku fakaʻau ke u motuʻa ange mo teuteu ki he fetaulaki fakaʻosi mo Ia.
Ka neongo ia ʻOku ou ongoʻi ha fakamoʻulaloa pau ʻi heʻeku tauʻataina ke konisenisi, ʻi he manatu ki he ngaahi lea naʻe ongona, pea mo ha filifilimanako fakalaumalie, ʻo hange ʻoku nau vaʻinga mo au ʻ à tupuʻanga ʻo ʻeku tuʻunga fakalaumalie mo e fakakaukau faka-Polani ʻ, taʻe ʻi ai haʻaku fehalaaki, tuku kehe pe, ʻ ke au.ʻ ʻOku ou tui naʻe tekeʻi au ʻe Kalaisi Sisu ke tohi atu kiate koe. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou lea atu ai kiate kimoutolú Ko e tohi ʻeni ke kole atu ke ʻoua naʻa ke feinga ke teke au ʻi hoku fakangatangata, Siini Ciaglo. Naʻa ku kole kiate ia ke u lava ʻo nofo ʻi Potou ke maluʻi ʻeku ngaahi totonu mo ʻeku Fakaʻapaʻapaʻi ko ha Kalisitiane – taulaʻeiki – fakalotu pea mo ha tangataʻi fonua Falanise.
I tuku ia ki hoku ʻapi, ʻo hange ko ia naʻe fai ʻe Sisuu. ʻi heʻene fekauʻaki mo ʻene Tamai, ʻo ʻuhinga ki he ki Heʻene ngaahi ngāue pē ʻAʻana naʻá Ne fakahokó ʻikai ngata ai ʻi he talangofua haohaoa ki he meʻa tatau Tamai. Naʻa ku haʻu ki Potou ʻi heʻeku talangofua ki ʻeku haʻofanga ʻo kau ai ʻa e fakangatangata, Tamai ko Sini Ciaglo, ʻi hono tokangaʻi ʻo e maʻolunga taha ʻi Falanise mo Sipeini. I falala kia Sīsū te ne tataki ia ʻaki hono Laumālié ʻi he hala totonu ʻo e ngaahi totonu ʻa e ʻOtua mo e ngaahi totonu ʻa e tangata ʻo fakatatau ki he Ongoongolelei, koeʻuhi ke lava ʻa Kalaisi ʻo ʻoku fakahoko lelei hono Siasí mo e māmaní.
ʻI he ʻi he lea faka-Falanisee, ʻi heʻene sio ki he e.g. ʻa e kau hikifonua ko e Palemia, Misa Valtz, maʻu ʻa e fatongia maʻolunga taha ʻi Falanise, pea ʻi he taimi tatau pe ʻoku fehangahangai mo fakatautaha ki ha fakamanamana ʻo e ʻ fokotuʻu ʻ tupuʻanga ʻo e maladjustment ʻ ke ngaue ʻi loto ʻa e Siasi ʻoku ʻi Potou, koeʻuhi ko ha ʻuhinga ʻo ʻeku ʻiloʻanga ʻaki ʻa e ʻ fakakaukau faka-Polani ʻ mo e Ko ha tuʻunga fakalaumalie kehe mei he ʻ tokangaʻi ʻo e tukuʻuta Falanisee ʻ ʻe fie maʻu ʻ, ʻi he ngaahi lea ʻa e Tamai ko Sini Rouet, ʻOku fakamamahi ke mamata ki he meʻa ni pea ʻoku ou faingataʻaʻia mei hoku Siasi Katolika ʻi he Naʻe tuʻituʻia mo fakahoko ai ʻ a Falanisē.
Talu mei he Kuo fuoloa ʻeku lea faka-Falanisee, naʻe lava ke u kole mo ke kumi ngaue, ʻa e ngaue ʻoku fai ʻi he fonua ni, Pea ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi heni ʻa e ngaahi totonu ʻa e tangata ke maʻu ʻa e ʻulungaanga ʻo hange ko ia ʻoku maʻu ʻe ha taha, ke kita, ʻo aʻu ki hono fakaʻata mali ʻa e tangata mo e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefine; pea ʻi he Siasi ʻa ia ʻoku ʻi Potou ʻoku talamai kiate au: ʻ ʻoku ʻikai ke ke fenapasi ʻi heʻetau tokangaʻi ʻa e tukuʻuta ʻ; Ko ia, te tau tohi ki hoʻo maʻolunga ange ke ʻ toʻo ʻ koe. ʻIkai ʻoku ʻi ai haʻaku totonu fakaetangata ʻi he Siasí? ʻikai ngata ai ʻi he sosaieti Falanisee? ʻOku bizzare ia ko ha tukunga pea mahulu hake ʻi he meʻa kotoa pe ʻOku ou tui ki he Ongoongolelei ʻo Kalaisi. ʻOku ou ʻI he lolotonga ni, ko e tokotaha ʻoku ne maʻu ʻa e fotunga mo e fakamaau ko ʻeni ki hoku tokotaha ʻoku scandalize au, ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha tui. Ki he lelei ʻa e Siasí, ʻOku ʻikai ke u fai ha tohi fakaava ka ʻoku fakatautaha mo fakafoʻituitui kiate koe pe, mo e tatau ki heʻeku Fakangatangata. Pea naʻa ku fakakaukau ke ʻoua naʻa ku fakaha ki he Ngaahi vaʻakau ʻo e meʻa ʻoku hoko kiate kitautolu he taimi ni ʻoku tau ʻamanaki ʻe Katinale ʻo e Siasi te ke lava ʻo fakangata ʻa e Ko e hisitolia kotoa ko ʻeni mo e meʻa kotoa pe naʻe hoko ʻe kei fakapotopoto pe.
Ko e Siasí ʻo Kalaisi ʻa ia he ʻikai ke ngaue ʻo fakatatau ki he Laumalie ʻo e ʻofa ki he siʻisiʻi mo e vaivai, pea ʻoku ngaohi ia ʻe he kau hikifonua paati, ʻikai lava ʻo ʻamanaki ke maʻu ha ongoongo ngaahi ngāue ʻa e taulaʻeikí mo e fakalotú. ʻI he ʻosi ʻa e taʻú ʻo e Tui te tau maʻu ʻa e Taʻu ʻo e Moʻui Fakatapui pea ko au, ʻi heʻeku hoko ko ha Katolika mo ha taha kuo fakatapui ke ʻE ʻOtua, kuo pau ke u holoki ʻiate au ʻa e manavahe ko ʻeni ki he muli ʻi hoku Siasi ʻaki hono fakamanatu e ngaahi totonu ʻa e tangata ʻi he fonua ʻa ia naʻa ne talitali lelei au ʻaki ʻeku ngaahi totonu mo e ngaahi fatongia kotoa pe, pea kuo pau ke u faingataʻaʻia koeʻuhi he ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he Siasi ni ke ʻiloʻi ʻeku Ngaahi totonu ke ngaue ki he lelei ʻa e laumalie ʻo e kau hikifonua Polani ʻi he anganofo ki heʻeku charisma ʻo e memipa ʻo ʻ a e Fakatahaʻangá Societas Christi. ʻOku ʻikai ko ha meʻa angamaheni pe ʻeni pea ʻOku taʻetotonu pe ia.
ʻOku ko ʻeku tohi fakatautaha kiate koe, Monsignor, ʻa ia ʻoku ou Fakahaaʻi fakamātoato ʻa e ngaahi ongo ʻoku ou maʻú. ʻOku ʻikai ke u Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ʻe hoko ʻeni, hili ha lelei ʻaupito talitali lelei mei he meimei taʻu ʻe fa kuo hili ʻe Koe, ʻEiki Katinale. Kapau te u fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻaki, ʻoku ou pehe: ʻi heʻeku hoko ko ha Faka-Falanise, ʻoku ou ʻita, ʻi heʻeku hoko ko ha vaʻakau, ʻoku ou ʻOku ou ongoʻi lomekina, ʻi heʻeku hoko ko ha Kalisitiane, ʻoku ou ʻI heʻeku hoko ko ha taulaʻeiki fakalotu, ʻoku ou ongoʻi ʻa e Kalaisi ʻiate au ke fakasituʻaʻi. Tuku ke u fakamatalaʻi atu: Neongo naʻa ku fakaava hoku loto mei he taulaʻeiki ki he Vicar fakalukufua ʻo e taiosisi ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli Hange naʻe ʻikai ke ne loto ke mahino kiate ia ha meʻa pea naʻa ne tohi ki heʻeku fakangatangata ha tohi naʻa ne ʻomi kiate au ʻi he ʻ taʻemalava ʻ mo e ʻ lelei ʻi ha meʻa ʻ ki he ʻ Ko ha tokanga tukuʻuta ʻ ʻoku fie maʻu ke hoko ko e lelei taha ʻi he mamani, ka ʻoku ʻikai. Ko e fakamoʻoni? ʻOku ou maʻana ha tokotaha fakakina, pea ʻi heʻene hoko ko ha taulaʻeiki lahi ange, ʻi he hoko, ʻi he taimi kuo pau ke u lava ai ʻo huaʻi hifo ʻi fakafetongi ʻo e Mutuale. Ne u pehe ʻoku ou moʻui ʻaki ia ʻi ha tuʻunga lelei collaborator ʻo e taulaʻeiki ʻo e kolo, Tamai titie Monget, mo ʻOku pehe he ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ha tokoni ʻi he ngaahi mahina ki he meʻa ni tukuʻuta. Ka ko e hā naʻe ʻ ikai ʻ eke ai ʻ ene fakakaukaú? ʻOku ne talamai ke ʻoua naʻa ku ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo manukiʻi au. Ko e faʻahinga fetaʻaki ko ia ʻo e kovi ʻoku ne sio fakamamaʻu ki he meʻa ʻOku ou hoko ko ha taha ʻo e tangata? Ko hoku tuʻunga fakalaumalie mo ʻOku hohaʻa ʻa e fakakaukau kae ʻikai ke fai ha talanoa ki ai, ʻoku ʻikai ha toe meʻa te u lea ʻaki, ka ʻi he huafa ʻo e ʻEikí. Ko ha tokotaha kovi au ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí talu mei heʻeku tauhi e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga naʻe maʻu ʻi he ʻuluaki konga ʻo ʻeku moʻui ʻi Polani? Taʻofi hoʻo sio Faikehekehe ʻo e mata kovi. Koeʻuhí ke ʻi ai ngaahi ngaue foʻou ʻi he Siasi ʻo Potou, ʻoku ou lotua kotoa Efiafi Falaite ʻi he Siasi ʻo Sainte Eulalie; ka kuo pau ke tau tomuʻa fakaʻapaʻapaʻi ʻa kinautolu ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú, ʻi heʻenau haʻu mei ha feituʻu kehe, ʻo aʻu pe ki Polani! Ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke toe maʻu ai ha ngaahi lavameʻa kakato mo fehiʻanekinaʻi, ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he ʻEiki ha tokangaʻi taʻeʻofa mo momoko, ʻa e ola ʻoku ou faingataʻaʻia ai ʻi he ʻI he momeniti ko ʻeni, ʻoku taʻetotonu. ʻOku talamai ʻe he ʻEiki ke u ongoʻi nonga mo fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha naʻa ne faihala mai kiate au, pea mo e Kolo ʻi hoku fakangatangata, ʻa ia naʻe fie maʻu ke ne lau ha tohi ʻi he fakakaukau kovi kiate ia, pea mo e charisma ʻoku ne maʻu ʻo e ʻOtua moʻui, ʻa e meʻafoaki mo e meʻa lilo, ʻo hange ko hono lea ʻaki Naʻe tapuakiʻi ʻe Sione Paula II, ʻi heʻene fekauʻaki mo ʻene ngaue pe ʻaʻana.
Ko e moʻoni kuo ueʻi fakalaumalie maʻu pe au ʻe he tuʻunga fakalaumalie ʻo Sione Paula II pea ʻoku ou fie moʻui ʻaki ia ʻi he hokohoko atu ʻo e meʻa ʻoku ou maʻu maʻu ʻi Polani, ʻa ia ne u nofo ai ʻi he vaeua ʻo ʻeku moʻui mo e toenga ʻoku ou pehe ʻoku ou nofo ai ʻi Falanise, kapau ʻoku ʻikai ʻikai fakalotosiʻiʻi ke nofo ai, ʻo hange ko ia ʻoku tau fai lolotonga. Pea ʻoku ou tui ki hono mahuʻinga ʻo e Fakahā ʻo e ʻAloʻofa Fakalangí naʻe fai ʻe ʻa e Kau Maʻoniʻoni Faustina pea ʻomi ki ʻilo ki he māmaní kotoa fai ʻe John Paul II. Ko e meʻa ia Sini ʻi hoku tuʻunga fakalaumalie? Ko e hā e meʻa ʻe faí? Ko ia ai, ʻi he feituʻu te ta ō? ʻOfa ke hanga ʻe he canonization ʻo e monuʻia ʻa Sione Paula II mo Sione XXIII liliu e meʻa ʻoku hoko. ʻOku ou kole ki honau kāingalotú taukapo mo Kalaisi ʻaki hono fakaʻosi ʻeni Tohi.
Sisu ʻOku ou falala kiate Koe! Totus tuus e loto hikisia ko hoku loto hikisia! Totus tuus loto hikisia ʻa Malia!
Kataki tali, ko hoʻo Eminence, ko ʻeku talamonu filial moʻoni ʻi he Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí. ʻOku ou fai ʻeku lotu kia hoʻo ngaahi taumuʻa mo e Siasi kotoa pe ʻoku ke fatongia ʻaki. Tamai Casimir Kuczaj SChr
Ko ʻEku fakataha mo e Katinale naʻe fakataimi-tepileʻi ki he ʻaho 3 ʻo Siulai 2014 29 Sune, Seni Pita mo Seni Paula, 2014
(ʻI he Teuteu ʻo e fakataha ʻi he ʻaho 3 ʻo Siulai: ko e fakamatala ʻa ia ʻoku ne fie maʻu ke fakahaaʻi ʻeku ngaahi fakakaukau) ko ha Katinale Soni-Piea Lika, ʻalekipisope ʻo Potou Ko e Katinale mo ʻeku Tamai Pisope,
ʻOku ke kuo ne talitali lelei au ki he Siasi ʻa ia ʻoku ʻi Potou he taʻu ʻe fa kuo hili pea ʻoku ou fakamalo atu ai fakamatoato. Kuó u feinga ke Faifekaú ko e taulaʻeiki mo e faifekau ʻo e koló Polani ʻo fakatatau ki he meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻEiki kiate au ʻi he ngaahi meʻafoaki mo e talēniti fakanatulá kae tautautefito ʻi he meʻa naʻá Ne maʻu maʻakú foaki ʻi he maama fakalaumalie taukakapa pea tautautefito ki he ʻaloʻofa ʻo e lakanga fakataulaʻeiki mo e charism angamaheni ʻo e Fineʻofa ʻo Kalaisi. ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi he melino mo e fiefia naʻá ne foaki mai ke u fakahoko Hono Finangaló ʻa ia ʻoku fakahā maí kiate au ʻi he meʻa fakaʻosi ʻi he leʻo ʻo hoku maʻolunga Fakangatangata, pea talu mei he 32 ʻo e
ʻoku Ko e vahefonua Franco-Sipeini ʻoku nofo ʻi Falanise, ke Aulnay-sous-Bois. Naʻe hoko ia ʻi he 2010 Tamai ko Sini Ciaglo naʻa ne fakamoʻoni hingoa mo koe mo e Rector ʻo e misiona Katolika Polani ʻi Falanise, Monsignor Stanislas Jez, ko e Fakataha - Lahi ʻ a ia naʻe fakaʻatā ai au ke fakanofo ki he ngāue fakafaifekau ʻi he Siasí ʻa ia ʻoku ʻi he Potou. .
He ʻi heʻeku tokanga, ʻo fakatatau ki he fakataha mo Hoʻo Tohi Ngāue Fakafaifekaú, ʻOku ou ʻi hoku fika uá Foʻi lea taʻu ʻe tolu talu mei he ʻaho 1 ʻo Sepitema 2013 pea ʻoku ou tui ʻoku ou kuo pau ke ʻi ai kae ʻoua kuo aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e vahaʻataimi ko ia, ʻa ia ʻoku fakapapauʻi ʻe hoku tuʻunga maʻolunga, pea ʻoku ou lau ia ko e finangalo ʻo e ʻEikí.
Ko ia Naʻa ku ʻohovale lahi, ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai mo e finangalo ʻo e ʻEiki, Sapate, 22 Sune kimuʻa pea toki fai ha ʻa e ongo vaʻakau ʻi Seni Nikolasi, naʻa ku lava ʻo lau ʻi he toe vakaiʻi ki he mahina ko Sune-ko e Siasi Katolika ʻi Gironde- Fakamatala fekauʻaki mo au naʻa ne talamai ʻa e fehangahangai.
ʻOku Ko e ha ne u kole ai he taimi pe ko ia ke ʻi ai ha haʻofanga mo koe, Misa Katinale. ʻOku ʻikai ke u maʻu naʻe ʻikai maʻu ha meʻa meiate koe kimuʻa he ʻaho ko ia mo e Fakangatangata pe ʻa e tokotaha naʻa ku telefoni ki ai ʻi he kaveinga ni naʻa ne fakapapauʻi maʻu pe kiate au ʻa e meʻa tatau finangalo ʻo e ʻEikí. ʻ Kuo pau ke fakaʻapaʻapaʻi mo e meʻa kotoa pe ʻoku tau tohi pe lea ʻaki ki Ko hoʻo kaveingá ʻ okú ne kātakiʻi anga - mokomoko ia. ʻOku ou lotua koe pea ke u ʻE lelei e meʻa kotoa ʻi he loto falala. ʻOku ou fetuʻutaki mo e Rector ʻi he kaveinga ni. Te ne tali, ʻohovale ʻi heʻene ʻikai ʻai ke ʻiloʻi ha meʻa ko ha kouʻotineita ʻiate au fakatautaha. Kuo pau ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fakataha mo e ala meʻa pehē. ʻE ngata hoʻo faingataʻaʻia pea ʻoku lelei ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku iku lelei etc.ʻ
ʻOku Ko e moʻoni, ʻ i he vahaʻa ʻ o e ʻ aho 7 ʻ o ʻ Epelelí mo Sune 22 naʻá ku nofo ai ko ha meʻa naʻá ne siviʻi lahi au. kuo u toe ngaue ʻaki ha tohi fakatautaha naʻe fai kiate koe 14 ʻEpeleli 2014, ka naʻe ʻikai fakamafaiʻi au ʻe he fakangatangata ke ʻave ia. Kimui ange ai, ʻi heʻeku ʻiloʻi ko ʻeku kaunga ngaue Jaroslaw Kucharski fie mavahe mei heʻemau Fakatahaʻanga pea kuo ʻoange ki ai ha fuʻu pou taʻe ʻi ai ha talanoa fakangatangata. Kuo aʻu ʻo u fai ha tohi foʻou mo ha launga ki hoʻo Fakamaauʻanga ʻi he ʻaho 6 ʻo Sune 2014. Ka naʻe ʻikai ke Naʻe ʻikai ke toe fakangofua ke fai ia. I ʻOku fehuʻi kiate ia pe ko e ha e meʻa naʻe hoko pea mo e ʻuhinga ʻoku denunciation ai clandestine ʻo ha kulupu ʻo e parishioners (ko e foʻi moʻoni ko ia ʻoku ou maʻu e fakapapauʻi mei he Tamai ko Titiei Monget, ʻo ʻikai toe sio ki ai) naʻe lava ke ne fakatupu ha faʻahinga taufehiʻa pehe ʻo fakafofongaʻi hoʻo Vicar seniale, Jean Rouet, ʻa ia ʻoku mahino naʻa nau tui kiate kinautolu; Ko e meʻa ne u ongoʻi lolotonga ʻetau ʻinitaviu ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli, ʻo ʻikai ʻilo hono tupuʻanga, Koeʻuhi he naʻe ʻikai ke ne talamai ia. Naʻa ne Naʻe pau ke kei clandestine pe?! Mateʻi ha kiʻi meʻa siʻi ko hoku tokotaha Naʻe ʻikai ke ne fakaʻofaʻia ai pea ʻoku ʻikai pe ke u ʻilo hono ʻuhinga? I fakapipiki ʻa e ongo tohi naʻa ku fai ki Koe. Kuo fakamafaiʻi au ʻe he fakangatangata ke u fai ia, kapau Naʻa ku ʻilo ʻoku ʻaonga moʻoni). ʻOku fakaha mai kiate au, ki he ʻApikale t Naʻa ku tohi leva kia Sini Rouet pea u tohi ange ki ai: Kapau ʻoku ʻikai ʻikai feʻunga mo e Misiona Polani, ʻoku kei ʻi ai pe hoku kaunga ngaue ʻi he taiosisi ʻe lava ke ueʻi ʻi Potou kapau ʻe ʻilo ʻe hoku maʻolunga ʻoku lelei, ka ko e Kuo pau ke hoko atu ʻa e ngāue fakafaifekau ʻi Pōlaní; I Te u fakamatala maʻu pe ki heʻene fili ʻo hange ko e finangalo ʻo e ʻEiki, he ko ha taulaʻeiki fakalotu au.
ʻI he ʻOku ʻi ai ha fakamaau taʻetotonuʻ ʻi he meʻa ni, ʻo fakatatau ki hoku kaunga-saienisi, ʻoku ʻikai ke u ʻe tali maʻu pe. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou kole ai hoku Siasi, ʻa ia ʻoku tataki ʻe he kolisi ʻa e kau pisope, ʻi he fatongia ʻo e fetongi ʻo Pita, pea ʻoku ke memipa, ke maluʻi au kimuʻa ʻi he fakamaau taʻetotonu. ʻIo, ʻi heʻene hoko ko e faifekau ʻo e Siasi Diocesan naʻa ke fakakaukau naʻe ʻikai ke fai ʻe hoʻo Vicar ha fehalaaki, ʻOku ou kole atu ke mou angalelei ki he meʻa ni tukunga. Ke kamata ʻaki, kuo pau ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fakataha pea naʻe ʻikai ke u toe hohaʻa. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakatoloi pea fakangatangata ke fai ha fakamatala mo ha fekumi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē, maʻá e kakai kotoa pē ngaahi faʻahi ʻoku kau ki ai, ka naʻe ʻikai ke nau feinga ke fakamalohiʻi ha ʻIloʻi ha taha, pea tautautefito ke ʻoua naʻa fai ha ngaahi taa tuʻuaki personam ke tuku hifo ʻa e taha ʻo hange ko ia naʻe naʻe fai kiate au ʻi he ʻao ʻo hoku maʻolunga pea kiate au mei hoku tuʻunga maʻolunga ʻi muʻa ʻiate au, Monite, 23 Sune ʻi he telefoni, ʻi he taimi pe ne u fakahu ai ʻi heʻeku blog fakatautaha ha fakamatala ʻoku ui ko e: fakamatala fekauʻaki mo au ʻoku ʻoku ʻikai ke moʻoni ia. Ne u ʻave ia kia Misa Naʻe fakakaukau ʻa e Tamai ko Sini Rouet ʻoku ne fatongia ʻaki ʻeni fakamatala. Naʻá ne ʻita peá ne ʻai ke u ʻalu. ʻo hange ko hano taʻofi aofangatuku mei he Dicesus pea naʻe lea kovi ʻo kau ki heʻeku fakangatangata pea faifai pea tuʻusi ʻa e fetuʻutaki. Naʻe toe lahi ange ʻeku loto mamahi, hili ha uike ʻe hongofulu ʻo e ngaohikovia fakalaumalie fekauʻaki mo e ʻa e clandestine slanderous denunciation naʻa ne fokotuʻu ha ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ke ne ʻai ke Ko e ha te ke fie maʻu ai ke fakasiʻisiʻiʻi au ʻi muʻa ʻi he ʻeku fakatahaʻanga, ʻi he ʻao ʻo e Presbyterate, pea fakaʻosi ʻaki Ko e Siasí ʻo Fakafou ʻi he Fakamatala ʻi he peesi ʻo e nominations: ʻOku ʻikai ke u tui ki he meʻa kotoa ko ia ke kau ʻi he kau taulaʻeiki naʻe ui ki ha ngaahi ouau kehe ʻi he ʻi tuʻa he taiosisi ko hoku feituʻu. Ko e ha leva e meʻa ʻoku totonu ke u lea ʻaki ʻi he taimi Talu mei ai, mo hono ʻeke mai kiate au ʻa e meʻa ni mei he feituʻu kotoa pe. Kuo pau ke ʻOku haʻu ʻa e fakamatala meiate Koe ke fakanonga ʻa e ngaahi laumalie mo tuku hono fakatupu lauʻikoviʻi ʻi he kolo Polani ʻohovale ʻaupito pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lea ʻaki fekauʻaki mo e toenga ʻo e ngaahi meʻa. Kuo pau ke fai ʻa e fakamaau totonu pea kuo pau ke fai hoʻo fakamatala fakangata ʻa e ongoongo.
I ʻe haʻu ʻo fakaha kiate koe, Katinale mo ʻeku Tamai Pisope ʻa e meʻa ʻoku ou fakakaukau fakamatoato ki ai. ʻOku ou tui ki he ko ʻeku matapa ki he ngaue fakafaifekau ʻi he taiosisi ʻo Potou kamata ʻi he taʻu ʻe fa kuo hili pea ʻoku ou kole ke u lava ʻo Hokohoko atu ki he lōloa taha ʻe lavá. Naʻe fakangofua ʻe he ʻEikí siviʻi kimuʻa pea tau moʻui kotoa ʻi he Siasí he Taʻú ʻo e Moʻui Fakatapui, loto mo fanongonongo ʻe he Tuʻi ko Poupi François 2014/2015. ʻOku ou fekumi ko e finangalo ia ʻo e ʻOtua concretely kiate au ʻi he taiosisi. Ne u maʻu ia Naʻe fehuʻi mai mei he kamataʻanga ʻo ʻeku ngaue fakafaifekau: ʻEiki, ko e hā ʻokú Ke finangalo ke u faí. Naʻa ku haʻu he ʻaho ni kiate Kimoutolu ke fakahā ʻoku finangalo e ʻEikí ke u taha maʻu ʻEne ʻaloʻofa fakalangi ʻo fakatatau ki he meʻa naʻa Ne Naʻe pehe ki Seni Faustina. ʻE haʻu mei Polani ha Fakatupu te ne teuteuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ki he Ko ʻeku haʻele fakaʻosi mai. Ko e faingataʻa ko ʻeni naʻe koeʻuhi ke lava ʻo fakamaʻa au ʻi he ʻao ʻo ha tuʻunga foʻou ʻo ʻeku moʻui ko ha tokotaha mo ha taulaʻeiki kuo fakatapui pea koeʻuhi ke Ko ia, ko e ʻEikí, te Ne lava ʻo ngāue ʻo kiʻi lahi ange ʻi he feituʻu ko ʻeni ʻo hoku ʻOku ʻikai ke u maʻu ha meʻa. Ko ʻeku Eminence, ko e meʻa ia ʻoku hoko fakahaaʻi mai ko e moʻoni fekauʻaki mo ʻeku fononga ngāue fakafaifekau ʻi ha taʻu ʻe fā ʻi Pōtou. ʻOfa ke maʻu ʻe he ʻEikí fakamaama koe ʻi he kaveinga ni pea ʻofa ke ke ʻomi ha misiona ke hoko ko hoʻo guarantor ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻOku fehokotaki ia mo e tuʻunga fakalaumalie ʻo e Seni Sione Paula II, ʻa ia naʻa ne pehe ʻi he falelotu ʻo e ʻaloʻofa fakalangi ke Krakow ʻi he 2002: Kapau ʻoku tau fie maʻu ke mahino kiate kitautolu ʻeku Pontificate, kuo pau ke tau vakai ki he Popoaki ʻa Kalaisi naʻe fai ʻe Seni Fausi.
ʻI he Fakaʻosi, ko ha falala ʻe ua, ko ʻeku Tamai pisope: ʻi heʻeku taʻu kei siʻi pea ʻi homau Siasi ʻi he kolo naʻe ʻolunga ʻi ha leʻo lahi ki he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e Tāpanekalé ko e ʻimisi ʻo Sisuu ʻaki ʻa e tohi ko ʻeni: Sisu, ʻOku ou falala kiate Koe! Naʻe ʻosi Naʻa ne maʻu ʻa e ʻuluaki uiuiʻi ke u taulaʻeiki. Kole hono ua ʻa ia naʻe hoko ʻo fakapapauʻi ke ʻa e founga ʻo ʻeku Bac, ko ha setesi ia ʻi ʻa e fakamatala ʻa e kaunga-fokotuʻu ʻo ʻetau haʻofanga, ko e Tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua Ignacy Posadzy: ʻ ngaahi laumalie ʻi he ʻOku mole ʻa e sola!ʻ ʻOku ou falala Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū mo hono Siasí ʻa Pita ʻAposetolo. ʻOku ou falala ki heʻeku fakatahaʻanga, ko e Sosaieti ʻo Kalaisi. Pea ʻoku ou falala ʻA koe! Ko e meʻa pē ia ne u fie talaatu mo vahevahé, ʻi he ko e faingamālie ʻeni ke u fakahā ai au ʻi Ho ʻaó, Misa Katinale. ʻOku ou fakatauange ʻi heʻeku lea kiate Koe mo fakafanongo kiate koe ʻoku ke fakalakalaka lahi ange ʻi he tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí.
Ko e Tohi-Memoir ʻi he ʻAikoni ʻo e tolu Maʻoniʻoni pe ko e ʻĪmisi ʻo e ʻAloʻofa Fakalangí
Tohi fai ʻe
ʻa e Tamai Casimir Kuczaj SChr
Foaki ki he Katinale ʻi he ʻaho 3 ʻo Siulai 2014 ko ha tokoni ki he ʻ maka tuʻuʻanga ʻ ki he misiona ʻ ʻi he hoko atu ʻo e ʻ Parcours Faifekau.
ʻ Filipe, ʻilonga ʻa ia ʻoku mamata mai kiate aú, ʻokú ne mamata ki he Tamaíʻ J 14:9. ko e ʻīmisi ʻo Sīsuú ʻiloa ʻi he funga ʻo e mamani talu mei he canonization ʻo e Kau Maʻoniʻoni Faustina, fakataha mo e kiʻi kupuʻi lea ko ʻeni ʻo Sisuu, naʻe ngaohi ʻiate ia, ʻi heʻeku fakakaukau, ko e ʻAikoni ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní. ʻOku fakahaaʻi ʻe he huelo kulokula ʻ ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua mo ʻEne ngaue ʻo e maʻoniʻoni pea mo e huelo lanu pulu tea ʻ fakahaaʻi ʻ ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni mo ʻene ngaue ʻa e Fakamāʻoniʻoniʻí. Ko e Tamai Taʻengata ʻa ia ʻoku Ne Maʻu ʻa e Ngaahi Meʻa ʻo e Laka Atu ʻo hono ʻAlo naʻa ne fakaleleiʻi ʻa e mamani mo Ia pea fekauʻi mai naʻe finangalo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke foaki ʻene ʻaloʻofá ʻAikoni ko ʻeni ki he toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻi hono hisitolia ʻo e mamani. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻoku ou ala ki hoku vakai foki ki he ongoongo maʻongoʻonga mo lelei ko ʻeni ʻi heʻeku kei siʻi.
I ʻOku ou tui lahi ange, ʻo moʻui ʻaki ʻeku Siupeli koula ʻo ʻeku fetaulaki mo Sisu ʻi heʻeku ʻiloʻi kakato ʻa e Naʻe fakahaaʻi ʻe he Kalisitiane mo e ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he tohi ko ʻeni ki he Katinale. Naʻa ku siofi ʻi hoku taʻu 12 Ko e ʻĪmisi ʻo e Kalaisi ʻAloʻofa ʻi Hoku Siasí parochial ne u ongoʻi ʻoku tohoakiʻi au kia Sisu ʻi heʻeku ʻi ha ʻaho ʻe taha ko ʻene ākonga mo e taulaʻeiki. Hili ha taʻu ʻe fitu mei ai, ne u ʻiloʻi ʻokú Ne fie maʻu foki ke u hoko ko ha mēmipa ʻo e Haʻofangá Naʻe fekauʻi atu ʻe taupoʻou ʻa e funga ʻo e mamani ki he ngaue ʻa Hiki ki he fonua Pōlaní. ʻI he ngaue pontifical ʻa e Siasi Sione Paula II, ʻa ia naʻe ʻikai muʻomuʻa ʻiate au hono fakanofo Ko e fili ko ia ʻi ha ngaahi mahina siʻi, ne u lava ʻo aʻusia ʻo hange ko ia ko e maʻongoʻonga mo e angalelei ʻa hotau ʻEiki ko e ʻOtua: ko e Tamaí mo e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea, ʻoku ʻikai ngalo ʻiate au kuo teʻeki ai ke ʻi ai ha ʻimisi ʻo e ʻimisi ko ʻeni talu mei heʻeku kei siʻi ʻa ia, ʻi he fakalau atu ʻa e taimi, naʻa ne fakaʻata au ke u Fakamālohia au ʻi he loto fakapapau, ʻa ia te u fakamatalaʻí ʻuluaki.
ʻOku tau ʻOku fakahaofi ʻa e fakamalo ki he misiteli ʻo e Siasi Tolu Tahaʻi ʻOtua; ʻOku ou tui kapau naʻe ʻikai ko e ʻOtua ʻa e Ko e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní, naʻe ʻ ikai ʻ aupito lava ke fakahaofi kitautolu. Naʻe fie maʻu ʻe he hia ki he ʻOtua ko e ʻOtua ʻoku Ko e meʻa pe te ne lava ʻo fakahaofi kitautolu. Pea naʻe maʻu ʻa e founga ʻi he ʻOtua, koeʻuhi he ʻoku Ne ʻiate Ia pe ko e Tamai mo e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ia ʻe hoko ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he vahaʻa ʻo e Tamai mo ko e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní pea ko kitautolu ʻa e kakai maʻongoʻongá ʻaonga: ko e misiteli maʻongoʻonga ʻeni ʻo e ʻAloʻofa Fakalangí. ʻOku ʻikai tui ki ai ʻa e tēvoló. He ʻikai lava ke fakamoʻui ia koeʻuhí he ʻoku ʻikai tui ki he ʻa e Tolu Maʻoniʻoni ʻa ia ʻoku ʻi he taimi tatau, pe ko e mahulu hake ʻi ha toe meʻa
taimi Ko e ʻOtua moʻui mo moʻoni ʻe taha pea ʻoku ʻikai mo ha toe ʻiate Ia. Ko ia ai, ʻoku fie maʻu ke hoko ko ha Kalisitiane ke ʻamanaki lelei ki ai fakahaofi. ʻOku ʻikai ko e ʻamanaki lelei ke fakatahaʻi ʻeni Naʻe fakatahaʻi ʻe he ʻOtua mei he
kamataʻanga ... tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí. ʻI hotau tafaʻaki Ko e tolu ia ʻo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi ʻulungaanga lelei ke akoako mo tupulaki. ʻE lipooti ʻeni ʻe he taha kotoa ʻa ia naʻa ne fai tautautefito ʻi he malaʻe fakalotu ko ʻeni, pea fakalaumalie. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku tautautefito kia Sīsū Naʻa ne fakaʻamu ke fakamanatu ki hono Siasi mo e mamani kotoa ʻe he ngaahi ʻinitaviu mo e ngaahi popoaki ʻoku tala ki he Laumalie Maʻoniʻoni, Sekelitali mo e ʻAposetolo ʻo e MAMAHI FAKALANGI.
ʻEiki ʻa e Katinale mo ʻeku Tamai pisope, pea mo kimoutolu kotoa ʻeku ʻE kainga ʻi he faʻahinga ʻo e tangata, ʻoku fakaʻau ke toe lahi ange ʻeku fakapapauʻi kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha
mei he Ko e ʻ Otuá, ʻ a e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní, ʻ a ia ko e ʻ Otua moʻui mo moʻoni pē ia ʻ e taha, pe ʻi hono fakalea ʻe taha, kapau naʻe toko taha pe ʻa e ʻOtua, kae ʻikai ʻi he tolu ʻOku ʻikai ha taha, he ʻikai lava ke fakahaofi kitautolu. ʻOku Ko e meʻa ʻoku ou fie fakamatalaʻi atú,
mo e ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ko ʻeni ʻe taha: ko e Tamai mo e ʻAlo pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Ongoongolelei ʻi he setesi ko ʻeni: ʻʻOku lahi fau e meʻa ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua ʻofa ki māmani naʻá Ne Foaki Hono ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú: Ko ia ko e tangata kotoa pē ʻoku tui kiate iá ʻe ʻikai ʻauha, ka ʻokú ne te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengataʻ J 3:16n fakaha pea ʻoku ne lea ʻaki ʻeni ʻi ha founga mahino mo fakaofo. ʻ I ha potufolofola ʻ e taha, ʻ oku leaʻaki ai ia ʻ e Sīsū tonu. fakatautaha mo ʻeni ki he kakai: ʻ ko kinautolu kotoa pe ʻoku ʻE haʻu kiate au ʻa e Tamaí; pea mo e tokotaha ʻoku haʻu ki He ʻikai ke u li ia ki tuʻa ... Ki he finangalo ʻo hoku Tamai ko e tangata kotoa pe ʻoku mamata ki he ʻAlo mo tui ki he maʻu ʻa e moʻui taʻengata maʻana...ʻJ 6:37. Fanongonongo ʻi heni ʻa e ngaahi lea: ko e tangata kotoa pe ʻoku ʻ mamata ki he ʻAlo ʻ. kuo u ʻiloʻi ʻi he fakakaukau ki he ʻimisi ʻoku ou ui ngaahi hingoa kehekehe: ʻ ʻo e Huhuʻi ʻ, ʻ ʻo e ʻAloʻofa fakalangi ʻ, ʻo e Tolu Maʻoniʻoni ʻ, ʻo e Fuakava ʻe Uaʻ, ʻʻo e Maʻoniʻoniʻ, mo e ala meʻa pehē.
ʻOku kiate au fakatautaha ʻ ko e ʻimisi ʻo ʻeku ngaue ʻ mo e ʻAikoni ʻo e Evangelization foʻou. ʻOku ou tui ʻi he lea – ʻ ko ia ʻoku mamata ki he ʻAlo ʻ kuo pau ke tau fakakaukau totonu ki he Eucharist, ko e Tāpuakiʻi ʻa e Sākalamēnití, ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai ʻa e Tokotaha ʻoku fakatapuí fakaʻaliʻali ke lotu ʻa e kakai tui ʻ – kuo pau foki ke fanongo ki he meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e Kau Maʻoniʻoni Faustina ʻa ia naʻe maʻu ʻe Sisu lea ʻaki: vali ʻa e fakatata ʻoku ke sio ki ai pea tuku ke sio ki ai ʻUluaki ʻi he falelotu ʻo ho nofoʻanga pea ʻi he ʻa e mamani kotoa; ʻE fakafou ai hono maʻu ʻe he kau angahalá ʻeku ngaahi ʻaloʻofá haʻu mei hoku lotó ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofá.
ʻOku Ko Sīsū ʻi he taʻu uofolu ʻo e senituli uofulú ʻuhinga kiate kitautolu ki heʻene ngaahi folofola ʻo e Ongoongolelei ʻa ia ʻoku mahino. Ka ʻoku toe ʻuhinga foki ia ki ha ta valivali ʻo hono taa mo e ngaahi fakaʻilonga sima ʻi he e.g. Kuo pau ke hoko ʻa e mata ko e niʻihi ʻo ʻeku ngaahi holi fakamamahi ʻ, ʻ ko e ʻOku maʻu ʻe he huelo honau ʻuhinga totonu: ʻ vai ʻ ʻoku ne fakatonuhiaʻi ʻ mo e ʻ toto ʻoku ne foaki ʻa e moʻui ʻ ʻIkai ʻoku fakaʻohovale ia? Pea ʻe hanga ʻe he fakaha ko ʻeni ʻo ʻa e ʻEikí ke foaki ki he
Ko e Siasí pea ki he mamani kotoa ʻ ʻa e sepuni ke tohoakiʻi ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻo e fakamoʻui ʻi hono tupuʻanga ʻ naʻe ʻikai ko ha founga ʻoku foaki ki he faʻahinga ʻo e tangata ʻoku puke ʻuhinga ki hono fakamoʻui ia? ʻOku ou ofo ai ʻi hoku taʻu siʻisiʻi taha ʻoku ou sio ki ai mo e tangata kikite ʻo e ta valivali ko ʻeni ʻi hoku Siasi ʻo e Siasi ʻAnitoni ʻo Padua ʻi Polani. ʻI he kotoa ʻo ʻeku moʻui, kuo ne Naʻe foaki mai ʻa e ʻaloʻofa ke toe fakaʻofoʻofaʻia lahi ange ʻi he Kalaisi ko ʻeni
Sisu ʻi he ʻimisi ko ʻeni pea naʻa ku madly ʻofa ai fakamalo ki he meʻa kotoa ne u fuofua lava ʻo lau ʻo kau ki he ʻa e moʻui ʻa Seni Faustina pea tautautefito talu mei he ʻaho ʻo ʻeku Fakanofo taulaʻeiki ʻlau fakataha mo ha niʻihi tokolahi kehe ʻa e
moʻui ʻo e Seni Sione Paula II ʻ. Ko ia, ʻi he lolotonga ʻo e fika ua Tau lahi, naʻe fou atu ʻa e vaʻe ʻi he feituʻu maʻu ʻa e ʻimisi ko ʻeni ʻi he nofoʻanga ʻi he taimi ko ia Kau fafine ʻo e faʻe ʻo e ʻaloʻofa ʻi Krakow, Pea ʻoku ou tui moʻoni naʻa ne aʻusia ha ko ha meʻa ne hoko kiate au, hili ha taʻu ʻe uofulu mei ai, naʻe sio ki ai mo pehē ange, ʻ ʻOua te ke manavahē, haʻu ʻ o muimui ʻ iate au!ʻ pea naʻá ne hū ki he seminelí clandestine pehe, hange ko au hili ha taʻu ʻe tolungofulu mei ai: Sai Sīsū, ʻoku ou falala kiate Koe!
He ko e popoaki mo e ʻimisi ʻoku ʻomi ʻi he ngaue tokoni ʻo e moʻui ʻa Seni Faustina ke ʻomi ki he ʻilo ki he mamani kotoa pea hoko ko ha tepile fakaʻuli ʻo e evangelization foʻou ki he
tolú Nofotuʻi ʻo e fanongonongo ki he faʻahinga ʻo e tangata mei he Tolu Tahaʻi ʻOtua Maʻoniʻoni, ko e ʻOtua moʻui mo moʻoni, Naʻe fili ʻa e talavou ko Karol Wojty³a pea ʻave ki ʻi he lotoʻi Siasi ko e Tuʻi ko Poupi fakaʻeiʻeiki ki he
ke ko e ʻAposetolo ʻo e ʻAloʻofa Fakalangí. ʻOku ne maʻu ia ʻiloʻi ʻe he kakai, ʻi he taimi ʻo e fakatapui ʻo e ʻOku ʻi ai ʻa e hingoa ko ʻeni ʻi Krakow ʻi ʻAokosi 2002, lolotonga ʻene fononga fakaʻosi ki hono fonua tupuʻangá. Kapau te tau Naʻa ne pehe, ʻoku fie maʻu ke mahino kiate au ʻeku Pontificate, ko e Pontificate ʻo Sione Paula II. ʻo ne pehē, ʻe fie maʻu ke ofeʻi mo fakalaulauloto ki he Pōpoaki ʻa Kalaisi naʻe hāʻele maí ʻi Seni Faustina. Kuo ʻOsi ʻene fuofua encyclical ʻ Redemptor hominis ʻ ʻi he Huhuʻi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, Sīsū Kalaisi, pulusi ʻi he ʻAho ʻo e Seni Casimir Maʻasi 4, 1979, tuku hoku loto ʻi he uouangataha malohi fakalaumalie mo ia mo ʻene pontificate ʻi heʻene kei siʻi
mo e ʻi heʻeku ʻilo ko ʻene encyclical hono ua naʻe ʻ Dives ʻi miséricordia ʻ ʻo e ʻaho 30 ʻo Novema 1980-ʻi he ʻ Aloʻofa Fakaʻotuá, naʻe mahinoʻi ai kiate au ko hono tuʻunga fakalaumālié ʻo e taulaʻeiki, ʻo e pisope pea mo e tuʻi, naʻe ʻO hange pe ko au mei heʻeku kei siʻi ki he Fakaʻilonga ʻo e tolu maʻoniʻoni-ù ko e ʻimisi ʻo e Huhuʻí. Hili ia ne u maʻu ʻa e fakapapauʻi ʻo e meʻa ne u mateʻi, ʻo ʻene ngaue maʻuʻanga moʻui moʻui
lolotonga e ʻa e tau mo ʻene maʻulotu ʻi he falelotu ʻa ia Naʻe fakaʻaliʻali ʻa e ʻAikoni ko ʻeni ʻi he taimi kotoa ko ʻeni pea aʻu mai ki he ʻahó ni. Mei he ʻAló ki he Tamaí, mei he Tamaí ki he ʻAló pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoni ʻoku fakalāngilangiʻi
ʻikai ha tuku ʻene ngaahi folofola mo e ngaahi ngaue ʻo e moʻui. Ko e fika tolú ʻE lava pe ke encyclical ʻeni: ʻ Dominum et vivificantem ʻ ʻo e ʻaho 18 ʻo Me 1986. Ko hono moʻoni ʻe fie maʻu ʻe ha taha ʻuluaki fanongo ki he Tamai, hili ʻa e Foha pea fakaʻosi ʻaki ʻa e Laumalie. Ko e ʻuluaki ʻi he Tamai, ko hono ua ʻi he ʻAlo pea ko e fika tolu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE ʻuhingamalie ange ia, ʻo fakatatau ki he ngaahi faitoʻo ʻoku ʻiloʻi. Ka ʻi he taimi ʻoku tau maheni ai mo e ʻimisi ko ʻeni ʻoku tau fai ʻo hange ko ia naʻa ne fai ʻi he Siasi ko Sione Paula II. Ko e fakavaʻe ʻo hono tuʻunga fakalaumalie mo ʻene pontificate, ʻi heʻeku Kuo u ʻosi fakatokangaʻi ia ʻi he kamataʻanga ʻo e ʻesei ko ʻeni, ʻo lau ʻene ngaahi lea pe ʻaʻana mei hono fakaʻosi fononga ki Polani. Ko ʻene ʻaʻahi fakaʻosi ʻi Falanise kia Lotesi ko ko ha fakaʻilonga foki kiate au fekauʻaki mo ʻene piety Naʻe toʻo ʻe Meleane mo hono moto episcopal ʻ Totus Tuus ʻ ʻo e Tohi ʻa Seni Luisi Grignon
mei he Montfort: ʻ mei he mateaki moʻoni ki he Kaingalotu Taupoʻou ko Mele.ʻ
ʻI he ʻi he teuteu ki he taʻu toputapu naʻa ne fai ʻa e meʻa tatau pe Meimei: Mei he ʻAlo ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni ki he Tamai Taʻengata, ke fakafiefiaʻi ʻa e Incarnation ʻo e folofola ʻi he mama ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní. Pea ʻi he nofotuʻi hono tolú Naʻa ne faleʻi kimautolu ke fakaleleiʻi ʻemau sio ki he ʻAlo ʻoku ʻa e ʻimisi haohaoa ʻo e Tamai ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni. Fakaleleiʻi hoʻo ongo Ko ha vakai ki he ... ʻE siʻi ha meʻa ʻe lea ʻaki ʻi hotau tafaʻaki, vakai ki ha ʻimisi, ka ʻoku lau ʻeni ki ha tokolahi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ke falala kiate ia ʻi he founga ko ʻeni ko ha ko e ʻOtua moʻoni pe, ʻi ha kakai fakalangi ʻe toko tolu, ki he lahi taha ko ʻeni Tolu Maʻoniʻoni, ʻo pehe ʻi he loto fakatokilalo: Sisu, kuo u Falala kiate Koe! ʻOku ʻi he setesi ko ʻeni ʻa e uho ʻo e Tuí, ʻAmanaki Leleí mo e ʻOfa Faka-Kalaisí. ʻOku Ko e ha hono ʻuhinga, naʻe fehuʻi ange ʻe Sisu kia Seni Faustina ʻoku ʻoku toe fokotuʻutuʻu foki mo e fua lotu ko ʻeni ʻi he ʻimisi ko ʻeni kuo pau ke ne tohoakiʻi mai ʻa e ngaahi laumalie mo e laumalie kiate Ia. loto ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻi he biaie ʻo honau mata. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he fetalanoaʻaki ko ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo e ʻAló mo e Tamaí ko hai ʻokú ne foaki e moʻui taʻengatá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e sakalameniti makehe ko ʻeni, ʻa ia ʻoku teʻeki ai, neongo ʻa e meʻa kotoa pe, Ko e hā ʻ oku fai ʻ i he māmaní ʻ aki ʻ a e ngaahi tohi ʻ o e ngaahi lotú mo e ngaahi popoaki ʻoku ʻave kae tautautefito ki he ʻ le Petit Journal ʻ ʻo Seni Faustina, ʻoku teʻeki ai ke mahino kakato mo mahino kakato. ʻOku ʻikai ko e sākalamēnití, ʻio, sai; ka ko ha Tokoni ʻi he tafaʻaki ki ʻolunga ʻ ko ha fakatapui ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ki he ʻaloʻofa fakalangi ʻ, ʻe he Pontiff Loma lahi, ʻa ia ʻoku fakangofua he taimi ni ke ui ʻa e Kau Maʻoniʻoni ʻi ha kiʻi taimi nounou hili ʻene mavahe ʻo e mamani ko ʻeni, ʻoku ʻikai totonu ke fakatukupaaʻi kitautolu ʻe he meʻa ni pea ko ʻeku Hange ko ia, siʻi ngaahi kaungameʻa Kalisitiane pe ʻikai, te u pehe, ʻo ʻikai fie tokotaha ʻoku loto mamahi: Kapau te ke
Ngaahi ʻaho mālōlo Te mou hoko ko e kau Kalisitiane! Te mou hoko kotoa ko ha kau Kalisitiane pe Te u pehe, ʻ he ʻikai ke ke ʻi ai ʻ, ʻi heʻeku fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa Marlaux, ʻi he tuʻunga fakalaumalie ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻi he nofotuʻi hono tolu.
ʻOtua ko e tokotaha naʻa ne faʻu ʻa e ngaue ʻo e ngaahi lea ʻoku lea ʻaki pea fakahā fakataha mo e ngaahi fakaʻilongá ʻa ia ʻoku foaki kakato ʻi he Folofola Toputapu ngaahi sīpingá. Te u feinga ke talaatu ha meʻa ʻoku ke Kuo teʻeki ai ke u fanongo kimuʻa, ko hono fakamatalaʻi ʻo e ʻImisi mo e tohi naʻe foaki ki he faʻahinga ʻo e tangata ʻi he taimi ko hai ʻa e fakaʻosi.
kuo u maʻu ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he ʻimisi ko ʻeni mo e tohi ko ʻeni pea te u fakamatalaʻi mai ia kiate au ʻ aki ʻ a e fakalaulauloto fakataha mo koe ki he Folofola ʻ a e ʻ Otuá. Sipinga ʻo hotau konisenisi, ko e ʻuluaki feituʻu mo monūʻia ʻ a ia ko e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní fie maʻu ke falala ki he fakapulipuli fakaʻeiʻeiki pea ʻi ai, ʻaʻaku mo ʻaʻau, ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangata. Koeʻuhi kuo pau ke ke fetuʻutaki foki mo e ngaahi mamahi ʻa Kalaisi, kimuʻa pea toki taau ke fakamoʻoniʻi, ko e meʻa ne u aʻusia foki kimuʻa pea u toki lava ʻo fakahaaʻi au ʻaki ha malohi ʻo e Laumalie, kuo pau ke u fakakaukau he taimi ni pea kamata ʻaki Tuku kiate Ia ʻa e Faʻe ʻa e ʻEiki ko ʻeni ke ke fakakaukau pea moʻuiʻ ʻa ia ko Sisu Kalaisi! Naʻa ne naʻa ne faʻeleʻi kotoa kitautolu ʻi he mamahi ʻo Hono loto Immaculate Conception ki ha ikuʻanga foʻou ʻi he taimi ʻoku fakahā ai hono nāunaú mo ia ʻo hono ʻAlo talu mei he Laumalie ʻo e naunau, ko e Laumalie ʻo e ʻOtua ʻi heʻene fuofua ʻi he mamani: ko ia naʻa ne Naʻe fanongonongo ʻ fonu ʻi he ʻaloʻofa ʻ ko e taupoʻou ʻi he ʻangelo mo e ʻ monuʻia ʻ ko e ʻFaʻē ʻa e ʻEikíʻ fai ʻe Elizabeth, ko e Taupoʻou mo e faʻe monuʻia ʻo e meʻa lilo maʻongoʻonga ko ʻeni ʻa ia ko e Huhuʻí mo e ʻAloʻofá. Fekauʻaki mo e fakamaau totonú, ʻoku taha pē ʻa e Huhuʻí pea taha pē Ko e Fakamaau Totonú pē naʻá Ne fakahokó.
SISU NAʻE FAKAHOKO ʻE KALAISI ʻA E MĀʻONIʻONI KOTOA PĒ
PEA ʻOKU LAVA KE MAʻU ʻA E ʻALOʻOFA FAKALANG
Prologue.
Seni Tomasi Aquinas ʻi hono taimi ʻi he fehuʻi ʻo e tui Naʻe fakaʻilo ʻe Kalisitiane ia ki he Siasí ko ha ʻ toketa fakaeʻangelo ʻ. Naʻa ne ʻilo ko e ʻE lava ke Credo ha ngaahi fakamatala lahi ange. Ko e fakakaukau ʻeni ʻoku ou fie tokanga taha ki aí. ʻI he faingamalie ko ʻeni ke fie maʻu ke toe loloto ange mo e kau laukonga ʻa e kakano ʻo e popoaki ʻoku ʻave ki he faʻahinga ʻo e tangata ʻe ʻa e tuʻunga ʻo e Seni Faustina.
Ko ʻeni ʻa e ʻa e ngaahi lea ʻa Seni Tomasi: "ʻoku tau maʻu lelei ʻi he ngaahi fakamatala (ʻo e tui) ko ha ngaue ʻoku feʻunga mo e Tamai ko e ʻa e fakatupu; pea ko e meʻa tatau pe, ko ha ngaue ʻo e ngaue ʻoku taau mo e Laumalie Maʻoniʻoni, ʻKuo Ne folofola mai. ʻe he Prophètes. Ko ia ai, ʻ i he lotolotonga ʻ o e ngaahi kupu ko ení kuo pau ke fokotuʻu foki ha ngaue ʻoku feʻunga mo e ʻAlo ʻi hono faka-ʻOtua." 1. Thomas Aquinas, Summa Theologica t. III p. 27, Les pulusinga du Cerf, Palesi 2007
Ko ʻeni setesi ko ha kamataʻanga ia ʻo e fekumi loloto ʻo e Folofola Toputapu, ʻi hotau kuonga ʻo e evangelization foʻou, Feituʻu ʻoku tau ʻi aí. ʻOku ou ʻamanakike maʻu ʻa e tokoni ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni naʻe lea ʻo fakafou ʻi he ʻOku ʻuluaki hoko ʻa ekikite peatoki hoko mai ʻa e kau ʻAposetolo pea ke hoko ko ʻene kiʻi meʻangāue ʻi he ngāué ni Naʻe ueʻi fakalaumalie ʻa e ngaahi meʻa fakalotu ʻe he canonization ʻo e Tāpuakiʻi ʻa Sione Paula II.
Fakatatau ki he Seni Sione Paula II: ʻ he ʻikai lava ʻe he teolosia fakangatangata ki hono fakatolonga e ngaahi koloa ʻo e tokāteliné maʻu mei he kuohili. ʻOku totonu ke feinga ke mahino mo fakahaaʻi e tuí ʻi ha founga pehē ʻe lava ke tali ia ʻi heʻetau founga pē ʻatautolú lolotonga ke fakakaukau mo lea ʻ. Sione Paula II. Ko ʻeku tohi ti méditation, pulusinga du Rocher Jean-Paul Bertrand Altitude, 2004, ki he Ko e pulusinga faka-Falanisee. p.71.
Hange ko Naʻe tohi ʻe Seni Tomasi Aquinas, ʻa ia naʻa ku lea ʻaki ʻi he kamataʻanga ʻo ʻetau fakakaukau, ʻoku ou tui ki ʻa e maama ʻo e tui, ʻa ia naʻe toe ui foki ʻe he tui, ko e ʻKo e Fakaʻilonga ʻo e Kau ʻAposetoloʻ, ʻe lava ke ne tokangaʻi ka ʻoku kei ʻi ai pe ha taha
fakamatala Hoko atu fekauʻaki mo Sisu ʻo Nasaleti: ko ia ʻeni: ʻ ʻi ʻa e ngaue ʻa Sione Papitaiso, naʻa Ne fakahoko ʻa e fakamaau totonu kotoa pe.ʻ Taha te ne fokotuʻu ia ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa fakamisiteli: ʻ naʻa ne toʻo kakano ʻo e taupoʻou ko Mele pea hoko
Tangata -pea -ʻ naʻa ne faingataʻaʻia ʻi he malumalu ʻo Ponitusi Pailato ʻ. Ko ia Maʻu ʻa e Laumalie ki he Tamai mo e Laumalie Kau Maʻoniʻoni: ko e taha ʻo e hoko ko e tupuʻanga mo e taha ke lea ʻo fakafou ʻi he kau palofita, ʻe toe hoko foki ia ko ha maʻá e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻe ʻfakahokoʻ ʻo e fakamaau totonu kotoa pe ʻ. ʻE kei lava pe ke hoko ʻa e ngaahi fakamatala kehe ko ia ko hono kumi ha feituʻu ʻi he tui fakalotu ko ha kaveinga ia ʻoku tau ʻOua naʻa tau ʻalu ki heni. Ka ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi, ʻi he maloloo, pea lau ʻa e fakakaukau ʻo e tui fakalotu scholasticism, ʻa ia naʻe ʻave ʻe Seni Tomasi ki meimei haohaoa.
Kau Maʻoniʻoni Naʻe fakamahinoʻi totonu ʻe Tomasi Aquinas ko ha ngaue ʻoku taau mo e ʻAlo ʻi hono fakalangi kuo pau ke ʻi he ngaahi tefito ʻo e tui, ʻo hange ko ia ʻoku hoko ki he Tamaí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ʻoku ʻikai ha taha kiate ia, neongo naʻe ʻikai ke ne teitei masiva Naʻe ʻikai ke ʻohake ʻe Wilderists, tautautefito ki he Dominicans, ʻOku hange kiate au ʻa e fehuʻi ko ʻeni ʻi he hisitolia. Kimuʻa ʻi he lahi fau e ngaahi palopalema ʻi hotau kuonga ki he ko e Siasi ʻokú ne moʻui ʻaki ha ʻahiʻahiʻi lahi ʻo e tuí Katolika.
ʻI he ʻi heʻeku hoko ko ha taulaʻeiki fakalotu, ʻoku ou fie maʻu, kimuʻa he taʻu ʻo e Moʻui Fakatapui ke tali ʻa e tukupa ko ʻeni ʻi he ʻaloʻofa ʻo e ʻOtua mo e malohi ʻo e Laumalie Maʻoniʻoni. Kuo u ʻosi maʻu ia fakahoko lolotonga e taʻu ʻo e tui ʻi he lea fakafonua ʻa e faʻee, Faka-Pōlani; ʻOku ou fie fai ia he taimi ni ʻi he lea faka-Falanisee. Ko e ʻEikí Naʻa ne ʻai ke u faʻeleʻi ʻi Polani pea nofo ai ʻi he ʻuluaki taʻu ʻe 30 hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, hili hono ui au ke u ʻa e misiona ki he ngaahi vaʻakau ʻi muli, Kuo ne ʻai ke u nofo ʻi Falanise ʻi ha meimei taʻu ʻe tolungofulu ma tolu.
Kau Maʻoniʻoni Naʻe tanaki atu ʻe Tomasi, ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e ngaahi fakamatala ki he tui fakalotu, ʻeni foki fekauʻaki mo e tapuakiʻi ʻo e sakalameniti ʻi ha faʻahinga founga (ko ʻeku ongo ʻeni), ʻoku ʻikai evoke ʻa e tui fakalotu ko ʻeni kae ʻikai ko e kautaha. Ko ʻene fakakaukau ʻeni ki he kaveinga: ʻ ko e ʻOku ʻomi ʻe he sakalameniti ʻo e Eucharist ha faingataʻa makehe, ʻo lahi ange ia ʻi he ngaahi meʻa lahi. Ko ia ai ʻoku totonu ke tau faʻu ha fakamatala makehe fekauʻaki mo ia. Ko ia ai ʻoku hange ʻoku ʻikai ʻikai ngata pe ʻi he lahi ʻo e
Ngaahi Fakamatalá ʻoku feʻunga ia ʻ. 2. ngaue naʻe fakamatalaʻi p. 27 hili ʻeni ʻOku ʻiloa ia ʻi he ngaahi fakatupu ko ʻeni ʻi he tafaʻaki ko ʻeni: ʻ Tantum ergo ʻ hange ko ʻeni mo ʻene fakalakalaka kotoa pe ʻa ia ʻi Falanisee ʻoku lau maʻuloto ʻi he vahaʻa ʻo e laukonga hono ua mo e
Ko e Ongoongoleleí Naʻe ui ʻa e Sapate ʻo e Christi ʻ he taimi ni ʻ ko e fakamamahi ʻo e sakalameniti monuʻia ʻo e sino mo ʻo e taʻataʻa ʻo Kalaisi. ʻOku lea ʻa Toketa Angelique ʻo kau ki he ngaahi tefito ʻo e tui Katolika mo kinautolu naʻe pehe ʻi he Tui fakalotu, lolotonga hono fakafiefiaʻi ʻo e Eucharist Sapate. Ko e taimi ʻoku ke faʻa sio ai, ko ʻeku vakai fakalukufua ʻeni, pea ʻoku tau fuʻu fakavavevave ʻo tau ʻOsi fie maʻu ʻa e homelies nounou taha ʻe lava pea Ko e tui fakalotu ʻoku tau faʻa filí ʻoku ʻikai ko e tokotaha ia ʻo Nicaea-Konisitenitinoupolo ʻo hange ko ia ʻoku hoko maʻu pe ʻi he Polani, e.g. ʻe lava ke fai ʻe ha taha ʻa e fehuʻi: ko e ha e meʻa ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa Tanaki atu ha ngaahi fakamatala lahi ange ke lau maʻuloto? Mamani ʻo e ʻaho ni ʻoku ʻikai fie maʻu ia. Fefe kapau naʻe Ko hono fehangahangai?
ʻIkai totonu ke tau ʻuluaki feongoongoi mo e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻikai ko ha kakai, naʻa mo e taimi ʻo e sacrosanct temokalati. ʻOku ne fie maʻu ke ʻohofi mo puleʻi e meʻa kotoa pe ʻi he fakaʻaongaʻi e naivety fakanatula ʻo e tangata angahalaʻia ʻa ia ʻoku ne fakaʻohovaleʻi ia pea ʻoku ne faʻa ʻohovale ʻi heʻene taʻetokanga ʻI he kaveinga mamafa mo fakamalo ko e hohaʻa fakahangatonu mei he antropological, fakakaukau fakafilosefa, phisic, totonu mo e metaphisic, pea hokohoko atu ʻi he ngaahi fehuʻi fakaeangamaʻa mo fakalotu. ʻIkai ʻoku tau sio ko e Naʻe fokotuʻu ʻe he temokalati ʻa e ʻ sauce kotoa pe ʻ mo ʻ fie hoko ko e kuini ʻo e meʻa kotoa pe pea ʻi he fakamole kotoa pe ʻ, ʻoku liliu lahi
vave ʻi totalitarian fakamoʻulaloa?! Ko e meʻa ia naʻa ne fakaʻaiʻai Ko ʻetau ngaue ki he fekumi fakalotu, ke feau e faingataʻa fakafepaki ki he laka ko ʻeni ki he paganism fakaonoponi ʻa ia ʻoku ne fafangaʻi ʻa e sensations ʻo e faʻahinga fakatauele kotoa pe ke ʻUluaki mata kae kui kapau ʻe hokohoko atu ʻetau talangofua ki ai ʻo ʻikai tali ʻaki e fakafepaki mo e ngaue faʻa fakakaukau ʻi he ngaahi feituʻu kotoa pe, pea mo e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke fakalotu ai.
ʻOku Ko e meʻa ʻoku ou fie fai heni ko e lea maʻa fai ha fakamatala ʻo e ʻamanaki lelei kuo nofo ʻiate au talu mei ʻeku kei siʻi mo ʻeku kei siʻi ʻi hoku fonua tupuʻanga ko Polani. Pea ʻo aʻu mai ki hoku taʻu motuʻá, ʻi hoku taʻu ʻo e kakai lalahi kuo nau ʻosi lea ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakaʻilonga ʻo e taʻu motuʻa pea faifai pea teuteu ke fai ha fakamatala ki he potufolofola ko ʻeni fakamāmani ki he Tupuʻanga ʻo e kakai kotoa pē pea ki he Huhuʻí Fakaʻofoʻofa, ʻi he ngaahi meʻa kehe, ʻo hoku laumalie ʻa e meʻa ʻoku ou ʻamanaki ki ai toutou fakahoko ʻa e fua lotu ko ʻeni: Sisu, ʻOku ou falala kiate Koe! ʻA ia ʻoku ne ʻomi au he taimi ni ki vakai ofi ange ki he tefito kuo fili ki he ako ko ʻeni mo kimoutolu, ko ʻeku tokotaha laukonga ko e ʻEiki tonu pe Naʻa ke fili ki he momeniti ko ʻeni pea ki he feituʻu ko ʻeni ʻoku ke kumi, ke lea kiate koe, mei hono fofonga ki he ho telinga pea tautautefito mei hono loto ki he meʻa ʻoku ne fie maʻu fai ʻa e meʻa tatau.
ʻ Toʻo ʻo au-ʻoku pehe ʻe Sisu Kalaisi-hoko ko ʻeku kau akonga, he ʻoku ou ʻOku ou angavaivai mo loto fakatōkilalo, pea te mou maʻu ʻa e fiemālié.ʻ Moʻunga 11, 29. ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie ke ako fekauʻaki mo Kalaisi ʻi he ʻa e ako ko ʻeni, pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakakuongamuʻa ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa, Ka ʻe ʻi ai foki, te ke ʻohovale, ʻe hoku kaungameʻa, ʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa ongoongo kuo teʻeki ai ke ke fanongo ai, neongo kapau ʻoku ke es, mahalo ko ha Katinale. Ko e Katinale tofu pe ia ʻa ia naʻe fili tonu pē ʻe Sīsū ke Lau ʻa e meʻa ʻoku ou tohi heni mo e taimi ni ʻi ha feituʻu ʻi he mamani ko ʻeni ʻi Siulai 2014. Naʻa ne loto ki ai ke maʻu au ʻi he haʻofanga pea naʻa ne fili pe ʻe ia ʻa e ʻaho ʻo ʻa e katoanga ʻo Seni Tomasi. ʻOku ʻikai ko e taha kuo tau ʻosi maʻu ʻoku ʻasi ai. ʻIkai, ko e moʻui ʻa Sīsū, ko e ʻAposetoló, taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, mahalo ʻo lahi ange ia ʻi he niʻihi kehé Taimi ʻa e pule ʻo kinautolu kotoa pe ʻoku veiveiua. Ko e Hā ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e ʻaloʻofa fakalangi. Sāpate Ua ʻo e Toetuʻú, fokotuʻu – ʻo hange ko e fie talanoa ʻa Sisu mo ha taupoʻou faingofua Hélène Kowalska – fai ʻe Seni Sione Paula II ʻi he taʻu toputapu
ʻi he taimi ʻi he Sāpate tatau pē naʻá ne fakahā ai ko ha tokotaha Māʻoniʻoni ia. Pea Vakai! Hili ha taʻu ʻe hongofulu ma fa mei ai ʻi he ʻaho 27 ʻo ʻEpeleli naʻe ʻi he ʻao ʻo ha kakai ʻe lauimiliona mo e funga ʻo e māmaní ʻe he ngaahi tokoni fakamītiá
kupu pea naʻe fakaha ʻe Poupi Falanisisi ha tokotaha Maʻoniʻoni. Pea ʻoku pehe foki mo Kae fakaʻohovale ange, kuo teʻeki ai ke hoko ʻeni. kimuʻa ʻi he ʻao ʻo ʻene collaborator faivelenga mo fetongi ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e Vicar ʻo Kalaisi ʻi he ʻi he taimi ni ko e venerable Pope malolo.
Naʻa ne Fakaʻosi, kuo pau ke u laka atu ki muʻa pea feinga ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻo e fakamatala foʻou ko ʻeni fekauʻaki mo Sisu mo e Naʻe fokotuʻu mai ʻe Credo ia, pea te u pehe pe ʻiate au, mei he taʻu 2000; I kuo pau ke pehe,
ʻoku Talu mei ai, mo e ʻikai ke u poleʻi ke liliu ʻa e kakano ʻo ʻeku lotu ka ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻo Tui, naʻa ku fai ia ʻaki ʻeku tohi ki he Tuʻi ko Poupi a Tohi fekauʻaki mo e kaveingá ni. Mahalo ʻe lava ʻe he Katinale ʻo kumi
niʻihi mavahe ʻi he taimi ʻo ʻene ʻaʻahi ki Loma, Mahalo ʻoku ʻi he ʻakaivi, kapau he ʻikai ke tau liʻaki ʻa e ngaahi tohi ʻi ha kapa veve ʻi he kautaha fakaʻeiʻeiki. Ko ia ko ʻeku ʻOku totonu ke angamaheni ʻaki ʻa e tohi ʻa e taulaʻeiki fakalotu ʻI ha feituʻu, ko ia? ʻOku ʻikai ke u fie ʻilo. ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻoku ʻi ai hoku fatongia. Naʻe fakamalohiʻi ʻeni fakalelei kae malohi kiate au ʻi he ʻaho 19 ʻo Tisema 2012, ʻo hange ko e taimi ni naʻe fakamalohiʻi au ke tohi ʻa e tohi ako loloa ko ʻeni ki heʻeku Tamai Pisope mo Katinale. Talu mei he ʻaho ko iá ʻi heʻeku lotu ʻo e tui fakalotu, ʻoku ou fakahoko fakatautaha ia, ʻOku ou faʻa talanoa ki ai he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku ngaahi fetalanoaʻaki fakalaumalie mo Kau Kalisitiane mo e niʻihi kehe, ʻi he taimi ʻoku tukunga mo ha kaveinga, ko ʻeku ʻuhinga ki he kaveinga ʻo e Popoaki ʻo e ʻaloʻofa fakalangi ʻo fakatatau ki Seni Faustina mo fakatatau ki Seni Sione Paula II. ʻI hoku
ngaue tukuʻuta foki, ʻi he homilies ʻi he taimi ʻoku evoked ai ʻa e Siasi. Soni-Pepitise, ʻoku ou hu leva ki he loloto ʻo e ʻilo fekauʻaki mo e ʻimisi ʻo e Siasi Tolu Tahaʻi ʻOtuá. Naʻe ʻomi ʻe Rublev ʻene tatau ʻo e meʻa ni misiteli lahi ʻo e tui faka-Kalisitiane pea ʻoku fakaʻaliʻali ʻi he mei-pedium ʻo e ʻolita maʻolunga ʻi he Siasi mei Seni ʻEulalie ki Pōtou. Ka naʻe fai ia ʻe Sīsū lelei ange.
I ngaahi fakamatala ʻuluaki ʻo e tokanga makehe ki he meʻa ni momeniti ʻi he moʻui ʻa Sisuu ʻi Heʻene kole Sini-Pepitise ke fai kiate ia ha lelei lolotonga ʻene ʻinitaviu mo ia ʻi he kauvai ʻo Soatani: ʻSisu, haʻu mei Kaleli, ʻasi ʻi he matafanga ʻo Soatani, pea ʻoku haʻu ia kia Sione ke ne papitaiso. Naʻe loto ʻa Sione ke taʻofi ia pea ne pehe: "ko au ʻoku fie maʻu ke u ngaohi au papitaiso ʻiate koe, pea ke haʻu kiate au!" Ka naʻe tali ange ʻe Sisu kiate ia, "ʻI he taimi ko ia, Tuku ke u fai ia; Ko e founga ʻeni kuo pau ke tau fakahoko haohaoa ʻa e meʻa ʻoku totonu." Ko ia ʻoku mavahe ai ʻa Sione mei ai fai ʻ. Moʻunga 3:13-17 Sapate, Liturgical text fakaʻofisiale, fakahoko ʻe Piea Jounel, Desclée-Mame, Palesi 1981 p. 515
ʻOku ou vete pea naʻe ʻi ai foki mo ha taimi naʻa ku ʻohovale lahi ange ai makehe mei he vahaʻa ʻo e ʻAloʻi mo e Pekia ʻa ʻetau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ʻi he ngaue ʻo e tui ʻa e tokotaha takitaha Sapate ʻoku ʻikai ke tau toe tuʻu, naʻa mo ha ʻi ha kiʻi momeniti nounou ʻi heʻene moʻui kakato mo fakakakato ʻa e Foha ʻo e Tangata, ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtua. ʻI he faifai pea u ʻiloʻi mo fakakaukau ʻi he fofonga ʻo Kalaisi ʻo e ʻAloʻofa, ta valivali fakatatau ki hono finangalo naʻe fakahaaʻi ki he Seni Faustina ʻi he ʻaho 22 ʻo Fepueli 1922 ʻi he nofoʻanga ʻo Plock, naʻa ku maʻu ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻilo lahi ange ki he Tokotaha naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá.
I fehuʻi ange, ʻ ʻEiki Sisu, ʻoku ou falala ki he Ko koe ʻ. Kae ʻai ke u ʻilo lahi ange ki hoʻo meʻa lilo ʻaki loloto. Fakahā mai, ʻe anga fēfē haʻaku lea fekauʻaki mo ho huhuʻí? ki he kakai ʻo e tangata koeʻuhi ke nau lava ʻo maʻu ʻa e meʻa tatau falala pea tali hoʻo ʻaloʻofá. ʻOku mahino kiate au he taimi ni tautautefito ange ʻi he talanoa fekauʻaki mo e ʻaloʻofa mo e He ʻikai ke tau lea ʻo kau ki he fakamaau totonu ke tukunoaʻi ʻa e ngaue naʻe fakahoko fakalangi ʻo fakafou ʻi he tokotaha fakalangi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.
ʻI he lau e ngaue ʻa Seni Tomasi Aquinas, ko hono ʻ fakakatoa ʻ Naʻa ku ʻiloʻi, ko e meʻa naʻa ku ʻosi tohi ʻi ʻolunga pea naʻa ku toʻo ha fili ke fai e fakatotolo ko ʻeni pea ʻoange ki hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he
faʻahinga ʻo e tangatá pea ʻi he Siasí ʻa ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou foki ki he fili ʻo e ʻaho ʻo e Seni Tōmasi, ʻoku faʻa ui he taimi ʻe niʻihi ko e taʻetuí. ʻOku naʻe toe fakaʻata foki ai ʻa e Katinale ke ʻoua naʻa tui ki ha faʻahinga muimuiʻi ke Tohi ko ʻeni-Memoir mo e
kotoa ʻene meʻa ʻi loto. Ka ʻoku ou ʻamanaki pe te ne fai ia ki he ʻakauni. ʻi heʻene ngaahi fili fekauʻaki mo au pea te u lava leva ʻo tokoniʻi ia ʻi heʻene ngaue naʻe ui ko e: ʻThe Springboard for Missionʻ, Hili ʻeku maʻu ʻa e fiefia ʻi heʻeku kau ʻi hoku lelei ange ʻi he ngaue kimuʻa: ʻ taʻu ʻe fa ʻo e Fononga Fakafaifekau. ʻSīsū, kuó u falala kiate Koe!ʻ ʻOku ou fokotuʻu malohi ki he kotoa ʻo e mamani, tatau ai pe pe ko e tui ʻe taha pe ʻikai, ʻoku ʻikai ke ne totongi ha meʻa pea ʻ Te ne lava ʻo ʻomi ha meʻa lahi ʻ. Tau vakai ki he meʻa ʻoku talamai ʻe Tomasi ʻ incredulous ʻ. Naʻe tafuluʻi ia ʻ e Sīsū? ki heʻene ngaahi lea bizarre mo e fakaʻilonga ofo: ʻ ʻikai, He ʻikai ke u tui au ki ai.ʻ Mo Sisu ʻa e ʻikai ke toe ʻi ai ha ʻOku malava maʻu pe ʻa e lea mo e toʻonga fakakaukau, koeʻuhi he ʻoku tau pea naʻá Ne fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē koeʻuhí ko hotau fakamoʻuí. Ko e taimi ʻeni ki he ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Tamai Taʻengata pea ko ia ʻ ki he kamata ʻa e mamani kotoa ʻi Seni Tomasi: ʻoua naʻa ke ʻIkai incredulous ka ke tui. ʻKo hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua!ʻ ʻUluakí, ʻSīsū, ʻoku ou falala kiate Koe!ʻ ʻOku moʻoni ne hili e folofola ʻa Sīsuú: Monūʻia ʻa ia naʻe ʻikai mamata mo tuí. Ka ko ʻeni ʻOku ou tui ʻoku tokosiʻi pe; mo hono ʻuhingá ʻIkai aʻu ki he taʻu ni 1922 ʻi he taimi ʻi he mei heʻene ngaahi lea fakamisiteli mo Sisita Faustina naʻa ne foaki kiate ia, pea fakafou ʻiate ia ki he Siasí fakakātoa ʻEne ngaahi fekau: ke ngaohi ha tatau ʻo Ia pea liuliunga ʻi he lahi taha ʻe lava ʻi he mamani, pea mo e taimi naʻa Ne talaʻofa ai ke tokanga ki ai ʻaki lipooti ki he tokotaha kotoa pē ʻoku fie sio kiate Ia kimuʻa peá Ne foki mai ʻi he nāunau ʻo ʻene Tamaí.
I lea mei he meʻa kuo u aʻusia pea ʻoku ʻikai ke u kole ki ha taha ke tui mai kiate au ʻa e kui ko ʻeni ka ke feinga pe ke ke aʻusia ia ʻiate koe pe. ʻOku siʻisiʻi ange pea siʻisiʻi ange siʻisiʻi ange processions mo e sakalameniti monuʻia:
Sitepu ʻa e kakai ʻi he ʻofa ʻoku fokotuʻu atu. Ko e ha leva hono ʻuhinga ʻikai ke aʻusia ʻa e popoaki mo e ʻimisi ko ʻeni ʻoku fie maʻu pea foaki ʻe Ia. Naʻa ne ʻiloʻi kimuʻa ʻa e lahi ʻo e ʻe ʻohofi ʻe he ngaahi ʻimisi ʻo e faʻahinga kotoa pe ʻa e Tangata ki he crusaders ko ʻeni ʻo e Nofotuʻi. Mamata ʻi he ʻakapulu pea ʻoua naʻa ke feinga ke sio ki he ngaahi ʻimisi ʻoku tau Naʻe pehe ʻe he maʻoniʻoni pea ʻi he taimi pe ko ia ko e toʻu tangata ʻo e kuitangata mo Grannies ʻalu ʻo liʻaki ia ki he fetongi ʻaki e ha? ʻOkú ke ʻiloʻi e talí, sio ki ho lokí; ʻikai moʻoni ha feituʻu moʻo Sisu pe maʻa e taupoʻou monuʻia?, pe ki ha tokotaha Maʻoniʻoni mo pehe.. ʻOku lauiafe mo lauiafe ʻi he ʻOku palaki ʻa e TV pe ʻi hoʻo komipiutá. ʻOku ou talaatu fokotuʻu ʻa e ʻimisi mo e popoaki ko ʻeni pea kuo pau ke u feinga ke Fakalotoʻi mamalie ka ko e moʻoni ki hoʻo lelei. I ʻOku ou tui pau mo ha niʻihi tokolahi kehe. I ʻiloʻi ko e ʻAikoni
Makehe ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní ʻ oku foaki ʻ i he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻa ia ʻoku ʻiate ia pe fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Folofola kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi he Kāingalotú Ngaahi Folofolá pea ʻi he Kotoa ʻo e Tukufakaholo ʻo e
Ko e Siasí mo ʻene Magisterium. Pea mo e fakakaukau ʻa e meʻa naʻe hoko ʻalu atu ki Soatani ʻa ia ʻoku ui ko e Papitaiso ʻo Naʻe ʻai ʻe Sīsū ke meimei taʻeʻilo ʻa e Tohí kotoa ʻo e Levitiko, ʻo manatuʻi ha niʻihi tokosiʻi pe ngaahi kupuʻi lea malohi hange ko e: Ke ke maʻoniʻoni, he ʻoku ou māʻoniʻoni - ʻoku folofola ʻe he ʻEikí. ʻI he taʻu ʻe 50 kuohili, naʻe Naʻe manatuʻi ʻe he fakataha alelea Vatikani hono ua ko e kau Kalisitiane kotoa pe ʻoku ui ki he māʻoniʻoní. Ka ko e ha hono ʻuhinga fuʻu tokosiʻi ʻaupito ʻoku nau fakamaʻoniʻoniʻi kinautolu pea kapau ko ha sipinga ʻI he famili Kalisitiane, ʻoku ʻi ai maʻu pe ha Makehe mei he vete mali?
Naʻa ne ʻOku faingataʻa lahi ke mahino ʻa e meʻa ʻoku ʻOku fie maʻu ʻe he fakamaau totonú mo e māʻoniʻoní ʻa e tangatá mo e fefiné mei he Tolu-tahaʻi -ʻOtua Maʻoniʻoni pea foaki ʻi he taimi tatau taimi ʻi heʻene hoko ko ha meʻafoaki ʻa e ʻOtua ʻi he Laumalie. Ko e Meʻafoaki ko ʻEní ʻoku ʻIkai ʻiloʻi pe siʻisiʻi hono ʻiloʻí. ʻOku ʻi ai ha fiekaia ki he fakamaau totonú ʻI he feituʻu kotoa pe.
Ko e Fakahā ʻe he Tamai Taʻengatá ʻa ʻEne ʻaloʻofá, naʻe fakahoko ʻe he ʻAlo ʻa e maʻoniʻoni kotoa pe pea foaki ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni ʻa hono ʻofa faka-Kalaisi, ko e founga ʻeni ʻoku ou tui ai ki he ʻOtua ʻe taha ʻi he Kakai ʻe toko tolu ke ngāue ʻi he fakatupú mo e huhuʻí ʻo e faʻahinga ʻo e tangata. Ko ʻetau ako ʻi hono fakahoko ʻo e fakamaau totonú ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi ʻokú Ne fie maʻu ai ke hoko ko ha ngāue tokoni ki he evangelization foʻou. ʻOfa ke maʻu ʻe he ʻEikí ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻaloʻofá ke tau fakahoko ʻa e ngāué ni ki Hono lea ʻi he tui, ʻamanaki lelei mo e ʻofa faka-Kalaisi.
Fai ʻe ʻa e ngaue tokoni ʻa Sini Batiste. Ko e vahe ʻuluaki ʻeni ʻo ʻetau fakatotolo. Ko hai ia? Founga hono teuteuʻi ia ʻe he ʻOtuá ki hono misiona? Ko e hā ʻ a e ngāue tokoni naʻá ne fai kia Sīsuú ʻo Nasaleti? ʻOku hoko nai ʻene mate fakamaʻata ko ha fanongonongo ʻo e holi ʻa e Misaia? ?
Sisu Kalaisi kuo ne fakahoko ʻa e fakamaau totonu kotoa pe. Ko e tefitoʻi vahe ʻeni ʻo ʻetau ako. Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he Fuakava Motuʻá. Ko e Ngaahi talaʻofa faka-Misaia ʻoku ʻomi ʻo fakafou ʻi he kau ʻāngeló mo e kau palōfitá. Ko e Incarnation ʻo e Huhuʻi mo ʻEne Ngāue ʻo e Huhuʻí. Naʻá Ne haʻu ʻi he vaí, ʻi he toto pea ʻi he Laumalie. Papitaisó mo e Misitelí ʻa Sisu Kalaisi. Tui ʻa ia ko hono ikunaʻi ʻo e mamani.
Sisu , ʻOku ou falala kiate Koe! T El se ra le tr ois ième e t vahe fakaʻosi ʻo ʻetau pr ése nt ati o n. ʻOku ss ʻe he m ʻa e mama ʻo Kalaisi naʻe foaki ki he m o nde d a ns ʻa e vi e ngaahi d e la s ainte Faʻa tau tine. ʻE lava nai ke tau dec rypt lʻi c ko e taha ʻo Kalaisi mo e huelo ʻo ʻene tangai Co eur?
Ko e Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he Tuʻi ko Sione Paula II ʻa e hisitolia ʻo faʻahinga ʻo e tangata. Naʻá ne fakaʻilongaʻi e moʻui ʻa ha tokolahi mamani mo au. ʻOku ou kole ange ke ne tokoniʻi au ʻi he ngāué ni ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá pea mo hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié. Ko ʻEne Kuo akoʻi lahi au ʻe he moʻuí mo ʻene ngāué kae tautautefito ki he meʻa kuó ne ʻomi ki he Siasí fekauʻaki mo e ʻAloʻofa Fakalangí, ʻi he fetuʻutaki mo e Seni Faustina Kowalska, ʻa ia naʻa ne beatified ʻi he 1993 pea toki tatanaki ʻi he taʻu toputapu
2000. Naʻa ne tali mai ki heʻeku kole ke tapuakiʻi ʻa e toTUS TUUS Association ʻi he ʻaho6 ʻo ʻAokosi1996 pea fokotuʻu ʻi he ʻaho 1 ʻo Novema ʻoe taʻu ʻi Roubaix; ka ko hono fai ʻo e fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo hono 50 fakamanatu ʻo hono fakanofo taulaʻeiki.
Fakatatau ki he tapuakiʻi ʻo Sione Paula II: ʻ ʻoku ʻikai ʻikai lava ke fakangatangata pē ki hono fakatolonga ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga ʻo e tokateline naʻe maʻu mei he kuo hili. ʻOku totonu ke ne feinga ke mahino kiate ia pea ke fakahaaʻi ʻa e tui ʻa ʻa ia ʻoku lava ketali ʻi heʻetau founga fakakaukau mo e lea.ʻ Sione Paula II. Ko ʻeku tohi fakalaulauloto, pulusinga du Rocher Jean-Paul Bertrand Altitude, 2004, ki he pulusinga faka-Falanisee. p.71.
He poupouʻi ʻene pontificate pea ke kau ʻi heʻene ngaue tukuʻuta ke malangaʻi ʻa e Ongoongolelei ʻo Sisu Kalaisi naʻe haʻu ʻa e kautaha ko ʻeni ʻi Falanise ʻi he vahaʻa ʻoe ʻaho 6 ʻo ʻAokosi mo e1 Novema 1996. Naʻa ne palomesi te ne lotua ia lolotonga ʻene
ʻAʻahi mei he fonualoto ʻo seni Lui Malia Grignon ti Montfort. Ko e evangelization ko ha leitmotif ia ʻo e kautaha ko ʻeni ʻo e faivelenga, kau ai ʻa e Kuo fakangofua ʻe hefakataha alelea ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo Lille, Monsignor Jean VILNET ʻihetatau taʻu 1996. Naʻa ku nofo ʻi he taiosisi ʻo Lille: Roubaix – Lille-Dunkerque-Roubaix ʻi he vahaʻa ʻo e 1982 mo e 1998, Taʻu ʻe hongofulu ma ono ʻo e moʻui ʻoku fakaʻofoʻofa taha. Hili ha taʻu ʻe ua ʻi he taiosisi ʻo Autun 1998-2000 pea taʻu ʻe 10 ʻi he Abscon-Escaudain ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 2000 mo e 2010 ʻo aʻu ki he Sepitema ke u ʻi Potou talu mei ai.
Ko e STATUTES ʻo e kautaha Katolika T O T U S U U U U
Fanongonongo tupuʻanga:
ʻOtua Ko kitautolu pe te tau lava ʻo foaki ʻa e tui moʻui, ka te tau lava ʻo foaki ʻetau fakamoʻoni. Ko e ʻOtuá pē te Ne lava ʻo ʻomi ha ʻamanaki lelei mālohí, Ka ʻ e lava ke tau ʻ oange ki hotau fanga tokouá ʻ ae loto - falala. Ko e ʻOtuá pē te Ne lava ʻo foaki ʻa e ʻofá
moʻoni Ka ʻe lava ke tau ako ke feʻofaʻaki. Ko e ʻOtuá pē te Ne lava ʻo foaki ʻa e melinó ki he māmaní, ka te tau lava ʻo tūtuuʻi uouangataha mo e concord. Ko e ʻOtuá pē te Ne lava ʻo foaki ʻa e loto-to mo e mālohí, ka te tau lava ʻo poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku hingá. ʻOtua pe ko e hala mo e moʻoni pe ia, ka te tau lava fakahā kinautolu ki he niʻihi kehé. Ko e ʻOtuá pē ʻa e māmá taʻengata, ka te tau lava ʻo ʻai ke ulo ia ʻi he fofonga ʻo e kau tangata. Ko e ʻOtua pe ʻa e toetuʻu mo e moʻui, ka ʻoku tau Tau fakafoki muʻa ki he niʻihi kehé ʻa e holi ke moʻuí. ʻOtua pe ʻoku feʻunga maʻana, ka naʻa Ne fie maʻu ʻetau tokoni.
Ko e Ngaahi Taumuʻá:
1/ Ngaue ki ha talangofua lelei ange ʻa e kau Kalisitiane ki he Magistè re ʻo e Siasi pea mo e Tuʻi ko Poupi.
2/kumi Fua ʻaki tataki malohi mo e tuʻunga totonu Kalisitiane tuʻu maʻu ʻi he fakalaulauloto ki he Tohi Tapu Maʻoniʻoni, ʻo e Akonaki ʻa e Siasi pea mo e ngaahi tohi ʻa e Tuʻi ko Poupi. 3/ Ako ʻa e loto-toʻa ke moʻui ʻaki ha tui ʻa ha taha ʻi ha māmani faingataʻa mo fakaʻilongaʻi ʻi he talatalakehe, taʻetui, ngaahi ʻahiʻahi ngaahi lotu fakalotu, ngaahi naunau mo e ala meʻa pehe.
4/ Hoko ko ha feituʻu ʻo e moʻui fetuʻutaki:
fekauʻaki mo e ʻOtua ʻi he lotu fakatautaha mo fakakolo, liturgical mo e ala meʻa pehe.
fekauʻaki mo e niʻihi kehe ʻi he ngaahi ʻulungaanga ʻo e fakaʻapaʻapa, tokanga, ngaue tokoni mo e ala meʻa pehe.
fekauʻaki mo kita ʻi he matala ʻo e ʻulungāanga mo e ngaahi talēniti ʻo e lotó, potó mo e sino.
Ko e Ngaahi tukupā ʻa e kāingalotú:
1/ Lotu ki he ʻOtuá ʻi he taukapo ʻa e Taupoʻou Monūʻiá Mele, M e re ʻo e ʻaloʻofa, ʻoku ʻOku toe fakafoki ʻa e tangata mo e ngaue ʻo e fakatupu ki he Tupuʻanga. 2/lotua ʻa e Tuʻi ko Poupi, ko ʻetau pisope mo ʻa e Siasí; kole ki he ʻEikí ha ngaahi ngāue foʻou kau taulaʻeiki, tui fakalotu mo e kau faifekau.
3/ ʻI he kau lelei ʻa e Eucharist Maʻoniʻoni, ke maʻu ʻiloʻi ʻa e ʻofa ʻa Kalaisi ki he tangata pea, ʻi he Ngaahi feilaulaú, kau ʻi he ngaahi koloa taʻe hano tatau ʻo e ʻofá pea mo e ngaahi mamahi ʻoku maʻu ʻe he faʻē ʻa Sīsuú foaki ki he ʻEikí ki hono fakamoʻui ʻo e fāmili ʻo e tangatá.
4/ Ke fakalāngilangiʻi mo hū kia Kalaisi ʻi he Sākalamēniti Monūʻiá, ʻa e Meʻaʻofa Maʻongoʻongaʻo e Tuí, ʻa ia ko e ʻOtua, ko e Tamaí, foaki Hono ʻAló ki he tangatá ke fakamoʻui.
5/ Ke moʻui ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua, ke ʻiloʻi ʻoku fānau ʻa e ʻOtuá, faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻo e Ongoongoleleí, ngāue ʻI hono ʻulungaanga pe ʻoʻona, ke fengaueʻaki mo e fakafetaʻi ki he ʻOtua, anga fakakaumeʻa ki he ngaue ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo fai faivelenga ʻa e finangalo ʻo e ʻ Otuá.
TOTUS TUUS E NGAAHI PULEʻI ʻO E LOTO HIKISIA! TOTUS TUUS EGO ʻA MALIA!
FEKUMI TOHI TAPU FEKAUʻAKI MO E KAVEINGA ʻ O E FAKAMAAU TOTONU FAKAʻOTUÁ
Fai ʻe ʻa e ngaue tokoni ʻa Sini Batiste. Ko e vahe ʻuluaki ʻeni ʻo ʻetau fakatotolo. Ko hai ia? Founga hono teuteuʻi ia ʻe he ʻOtuá ki hono misiona? Ko e hā ʻ a e ngāue tokoni naʻá ne fai kia Sīsuú ʻo Nasaleti? ʻOku hoko nai ʻene mate fakamaʻata ko ha fanongonongo ʻo e holi ʻa e Misaia? ?
Sisu Kalaisi kuo ne fakahoko ʻa e fakamaau totonu kotoa pe. Ko e tefitoʻi vahe ʻeni ʻo ʻetau ako. Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he Fuakava Motuʻá. Ko e Ngaahi talaʻofa faka-Misaia ʻoku ʻomi ʻo fakafou ʻi he kau ʻāngeló mo e kau palōfitá. Ko e Incarnation ʻo e Huhuʻi pea mo ʻene ngāue ʻo e huhuʻí. Naʻá Ne haʻu ʻi he vaí, ʻi he toto pea ʻi he Laumalie. Papitaisó mo e Misitelí ʻa Sisu Kalaisi. Tui ʻa ia ko hono ikunaʻi ʻo e mamani.
Sisu ʻOku ou falala kiate Koe! Ko e fika tolú mo e fakaʻosí ʻeni Vahe ʻo ʻetau fakamatala. Ko e pōpoaki ʻa Kalaisí ʻoku ʻomí ki he mamani ʻi he moʻui fakamisiteli ʻa Seni Faustina. Te tau lava fefe puʻaki ʻa e fakaʻilonga ʻo Kalaisi ʻaki ʻa e huelo ʻoku haʻu mei hono loto? Ko e evangelization foʻou ko Lele lelei. Tau hoko muʻa ko ha kau faʻa fakalelei.
Vahe I.
Ko e ʻoku maʻu ʻa e palōfita ko Malakaí ʻi he Tohi Tapú ko e fakaʻosí ia ʻi he Ko e Fuakava Motuʻá. ʻOku fakaha ʻi heʻene Tohi ʻa e haʻele mai ʻo e Misaia mo hono hingoa kimuʻa. ʻOku Talaʻofa Mai ʻa e Tohí ni ʻo e ongoongo maʻongoʻonga ʻo e
feilaulau foʻou, ʻa ia ʻe maʻu ai ʻe he ʻOtua ʻa e naunau ʻoku taau mo hono ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ko Sione Papitaiso ko ha memipa ia ʻo e ʻo e kakai maʻongoʻonga pea naʻe ofi ʻaupito ia ki he Kalaisi, he ʻoku folofola ʻa e ʻEiki ʻo kau kiate ia, "ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi foha ʻo e fefine naʻe ʻikai ke ne maʻu ha taha maʻolunga ange "moʻunga 11,11.ngaue ʻoku fakamatalaʻi p. 37
Ko e ko e maʻongoʻonga taha ʻi he kakai tangata naʻe fāʻeleʻi ʻi he kakai fefiné, ko Sione Papitaiso ʻe ʻi ai ha ngaue tokoni ke fai ki he Misaia kuo talaʻofa mai ʻi he kotoa ʻo e Kaumatuʻa Fuakava: ʻe hoko ia ke papitaiso ia ʻi he vai ʻo Soatani ʻi he taimi Te na fakatou fakamoleki ha taʻu ʻe tolungofulu ʻi he kuonga ʻo e tangata. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Seni Luke ko e Evangelist ia ʻi he konga ʻuluaki ʻo ʻene fuofua tohi ke fai ha fakamatala ki ai ʻi he tonu taha ʻe lava. Maʻa Kalaisi Sīsū pea pehe kia Sione Papitaiso ʻa e ngaahi talanoa ʻo e fakataʻeʻaongaʻi pea ʻoku fakamatalaʻi ʻa e ʻaloʻi ʻo e Taha mo e Tokotaha ʻi ha founga mahino. Ko Sione Papitaiso ko e ʻo e hako taulaʻeiki ʻo e taulaʻeiki lahi ko ʻElone, ko e tokoua ʻo Moïse. ʻI he tafaʻaki ʻo ʻene tamai ko Sakalia ʻi heʻene faʻe ko ʻIlisapeti. Ko ia ko ʻene ngāue tokoni ke teuteú ʻa e ngaahi hala ki he Fakamoʻui ʻo e mamani ʻi he kotoa ʻo e lotu ki he ʻOtua
kotoa ʻi he hisitolia ʻo e kakai ʻIsileli ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua ʻomi mei he nofo popula mo e mamahi ʻi he fonua ʻo ʻIsipite. Ko e ʻUluaki Fuakava ʻa e ʻOtuá mo Hono Kakaí ofi ki Sinaï Moʻunga mo e meʻaʻofa ʻo e
Fono ʻe ʻuluaki fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi tohi kole ʻi he lotu ʻi he teniti ʻo e fakataha lolotonga e kolosi ʻi he toafa pea ʻi he ngaahi potu kuo fili ʻe he ʻOtuá ki aí, ki muʻa pea toki hoko iá ʻi he Temipale ʻo Selusalemá ko e lakanga taulaʻeikí ko e fokotuʻutuʻu ʻo fakatatau ki he meʻa naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ki he Kakai ʻo ʻIsilelí ʻi he Levitiko.
Ko Hono Fakahā ʻo e ʻAloʻí naʻe ngaohi ia ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí kia Sakalaia ʻi he Temipale ko ʻení ʻo Selusalema ʻi he mahina ʻe ono kimuʻa ʻi he ʻangelo tatau pe ʻe ʻomi kia Mele, ko e Taupoʻou Monuʻia ʻi Nasaleti ʻi he Kaleli. ʻOku fai ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene pōpoakí
lea ʻaki ki he taulaʻeiki lahi leʻoleʻo ko ʻene lotu naʻe Ko e talí; hono uaifi ʻiate ia pe pea ʻi ʻe ʻoange ʻe hono taʻu motuʻa ha foha kiate ia: kuo pau ke ne fakahingoa ia ko Sione talu mei ʻ ʻOku foaki ʻe he ʻOtua ʻa e ʻaloʻofa ʻ. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻangelo kimuʻa ʻi hono misiona ke ui ki he fakaului ʻo e ngaahi foha ʻo ʻIsilelí mo teuteu ki he ko e ʻEiki ʻo ha kakai haohaoa; Ko e Laumālié mo e ʻoku toe fakatupu ʻe he malohi ʻo e palofita ʻa e ke lava ʻe ha taha ʻo mamata ki he meʻa kotoa ʻoku maʻu ʻe he Fuakava Motuʻa teuteuʻi ʻe he kau palōfita maʻongoʻongá maʻá e fakalelei ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtua mo e faʻahinga ʻo e tangata ʻe lava ke hoko aʻusia ʻi he felotoi foʻou mo e Taʻengata ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe he ʻEiki ko Sīsuú ʻi he
ʻeni setesi: ʻKuo ngaue ʻa e fono mo e kau palofita ʻo aʻu kia Sione; koeʻuhi ko ia ʻoku mamahi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua fetaʻaki pea ko ha kakai fekeʻikeʻi ia ʻoku nau hu ki ai ʻ. fakapapauʻi ʻoku Ev. Naʻa ne ʻOku toe fakaha foki ʻe fakafonu ʻa Sione Papitaiso ʻaki ʻa e Laumalie Kuo ʻosi ʻa e kau maʻoniʻoni mei he manava.
Kuo ʻe kikiteʻi ʻe heʻene tamai ko Sakalaia ʻa hono ʻaloʻi ʻi he fanau ʻa e ngaahi meʻa ʻe fakahoko ʻi he ngaahi tapa ʻo e Soatani hili ha taʻu ʻe tolungofulu mei ai: te ke fakaʻilo ki he kakai ʻa e Fakamoʻui ʻe fakahoko ʻaki hano fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá fakafetaʻi ki he ʻaloʻofa ʻa hotau ʻOtuá. Ko ʻeni kikiteʻi heni ʻe Sakalaia ʻa e ʻaloʻofa fakalangí ʻoku tau maʻu ia ʻi he popoaki ʻa Kalaisi kuo foaki ki he mamani pea ki he Siasí ʻi he Moʻuí
ngaahi ʻo Seni Faustina. ʻ ʻOku hopo hake ʻa e laʻaa ʻi ʻolunga ʻoku ʻaʻahi mai ke fakamaama ʻa kinautolu ʻoku nofo ʻi he fakapoʻulí pea ʻi he fakapoʻuli ʻo e maté ke tataki atu ʻa kinautolu ki ko e hala ʻo e melino ʻ ko Sisu Kalaisi ʻa ia ʻE fakahā ʻe Sione Papitaiso ʻa e ʻi aí mo e ngāué ʻVakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne toʻo atu ʻa e angahalá ʻo e mamaniʻ.
Ko e Naʻe ʻi ai ha misiona ʻo e Kau Taulaʻeiki Lahi ʻo e Fuakava Motuʻá ke toʻo ʻa e ngaahi angahala ʻa e Kakai ʻo ʻIsilelí ʻe he ngaahi feilaulau ʻo e fanga monumanu naʻe foaki, ʻa ia ko hono toto ke lilingi hifo mo ʻave ʻi he ʻao ʻo e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻi he māʻoniʻoní kau maʻoniʻoni. Kimuʻa pea tamateʻi, naʻe ʻ maʻu ʻ ʻa e ngaahi angahala ʻi he fakamalohi Nima mo e vete hia naʻe fai ʻi he huafa ʻo e kau angahala ʻe he taulaʻeiki lahi. Naʻe fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá e ngaahi angahalá koeʻuhí naʻe tui ʻa e taulaʻeikí mo e kakaí ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻ a ia naʻa nau fokotuʻu ʻ a e ngaahi tokonaki fakalotu ko ení.
ʻOku tui ki he kahaʻu ʻLami ʻa e ʻOtuaʻ ʻa ia naʻa ne foaki ʻ ha ola lelei ʻ ki he ngaahi feilaulau ko ʻeni ʻi he finangalo ʻo e ʻOtua ke fakahaaʻi ʻene ʻaloʻofa kiate kinautolu kotoa pe ʻoku tui kiate Ia pea talangofua kiate kinautolu ʻokú Ne maʻú Maʻuʻanga Fakamatala
hange ko kau palōfitá, kau taulaʻeikí mo e ngaahi tuʻí. Kau palōfita ʻe niʻihi ko ha kau taulaʻeiki foki, pea ko Sione Papitaiso naʻe ʻa e fakaʻosi mo e maʻongoʻonga taha ʻiate kinautolu ʻi he taimi tatau pe mo fakafofonga ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangata – ko e lahi taha
kau tangatá fanauʻi ʻi he kakai fefiné – hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí Sīsū ʻi he Ongoongoleleí. Ko e Taulaʻeiki Lahí mo e fakafofonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻe he ngaue tokoni naʻe tomuʻa mamata ki ai ʻa e Mafimafi Fakalangi ki he Lami ʻa ʻE maʻu ʻe he ʻOtuá pea toʻo kiate Ia ʻa e angahala ʻa e māmaní koeʻuhí toʻo ia pea fakalelei ki ai ʻaki ʻene misiteli taʻe-hano-mele: ko ʻene ʻE fakaava ʻa e holi mo ʻEne Pekia ʻi he kolosi mo ʻEne Toetuʻu he ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau maʻu ʻa e tuí ko e tupuʻanga ʻo e fakatonuhiá mo e fakatonuhiá huhuʻí.
ʻOku tau tau hoko atu e kaveinga ko ʻeni ʻo Sione Papitaiso ko ʻene moʻui mo hono misiona, kuo ʻosi fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻoku fekauʻaki mo Sisu Kalaisi pea Ko ʻEne ngāue ke fakatonuhiaʻí: Kuó Ne fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē. ʻOku Ko e tefitoʻi kaveinga ʻo e fakaʻaliʻali ko ʻeni.
Vahe II.
Ko e Folofola Maʻoniʻoni ʻi he ʻUluaki Fua Lotu ʻo e Fakamoʻui lea ʻo kau ki hono foaki ʻe he ʻOtua ʻa ʻAtama mo ʻIvi, kau angahala, ko e kofu ʻoku ngaohi ʻaki e kili ʻo e monumanú. Ko e totongi ʻo e Ko ia naʻe fie maʻu ai ʻa e toto ki he tui fakalotu ʻa e lauʻi fiki ʻa ia kuo ʻufiʻufi ʻaki ʻe he tangata mo e fefine ʻa kinaua Hili hono fetongi honau foʻui ʻe he polokalama fakalangi ke ʻomi ha taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangata tui fakalotu moʻoni ʻa ia ko e tui faka-Kalisitiane.
Ko e Caîn mo ʻEpeli, ʻoku maʻu ʻe he fanau ʻa e ʻuluaki matuʻa ha founga ke tui fakalotu, ka ʻoku ʻomi ʻe he folofola ha faikehekehe ʻe iku ki he fakapoongi ʻo ʻEpeli ʻe hono tokoua ko Keiní. ʻOku ʻikai lava ke ne ikunaʻi ʻa e angahala talu mei heʻene Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha toto ʻo ha monumanu ʻoku tautau naʻá ne fai ʻene lotú ki he ʻOtuá. ʻ I he tafaʻaki ʻ e tahá, ko ʻ Ēpeli ko e naʻe fai ʻi heʻene feilaulaú ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e taʻataʻa ʻo e lamí pea naʻe ʻalu hake ʻa e ngako ʻi he ʻohu afi ki he ʻEiki. Ko e Ko ia naʻe ʻikai fai ʻa e feʻaveʻaki ʻo e tui ʻaki ʻa e ngaahi ola tatau ʻi he vahaʻa ʻo ʻĀtama mo ʻIví mo ʻena ʻuluaki toko uá Foha. Ko hono fakapoongi ʻe Keini ʻa hono tokoua ko ʻEpeli ko Ko e ʻuluaki mate fakamaʻata ʻa e faʻahinga ʻo e tangata koeʻuhi ko e ngaue ʻa tui moʻoni kuo foaki ʻe he ʻOtua ki he faʻahinga ko ʻeni ʻo e tangata ʻi hono Fuakava, ʻi heʻene ʻaloʻofa pea ʻi heʻene fakamaau totonu ʻa ia ko Sisu Kalaisi.
ʻI he ko e ʻuluaki fakamaau ʻoku kei ʻomi ʻe he Folofola Toputapu ʻi he Ngoue ko ʻĪtení, hili e fekumi ʻa e ʻOtuá ke feʻiloaki mo e halaia, ʻoku ʻi ai ha fakaha ʻo e Sisu ko ʻeni Kalaisi mo ʻene faʻe virginal, ko e taupoʻou monuʻia ko Mele. ʻOku tau Tau lea ʻaki muʻa ia, ʻi he puipuituʻa ʻo e Tuí Kalisitiane. ʻOku ʻikai ko ʻetau taumuʻa ke toe fakaleleiʻi ʻa e meʻa kotoa pe Ko e fakamahamahalo ko ʻeni ʻoku exegesis fakaangaʻi mo ʻOku toe kole foki ʻe he tokotaha saienisi ke fai ʻeni ki he ʻakauni.
Ko ʻeni Naʻe fanongonongo mo maʻu foki ʻa e fefine ʻi he Apocalypse ʻo e Seni Sione, ko e tengaʻi ʻakau mo e hako te ne laiki ʻa e ʻulu ʻo e ngata mo e ala meʻa pehe. ʻOku fai ʻe he ʻOtua ha talaʻofa heni ke fekauʻi mai ʻa e Huhuʻi, ʻoku ha mahino ʻeni pea mo e fakamatala ko ʻeni ʻOku fakaʻosi ʻaki e Tohi Tapu ʻa e fua lotu ʻo ha toʻonga Fakalangi ke ʻufiʻufi ʻa e ʻuluaki kau angahala ʻa e tangata ʻaki ha kofu fefeka, fanongonongo ʻo e Fakamoʻui haohaoa mo angaʻofa ʻi he totongi ʻo e taʻataʻa ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtua ʻa ia ʻoku ne maʻatautolu mo hotau fakamoʻui, naʻe tuʻituʻia ko e Foha ʻo e Tangata ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ne maʻu ʻ a e kakano ʻ o e Tāupoʻou ko Melé pea hoko ko e Tangata. ʻOku tau tui pea ʻi he ngaue ʻa Sione Papitaiso, ʻnaʻa Ne haʻele mai ke fakahoko ʻa e maʻoniʻoni kotoa pe ʻ pea faingataʻaʻia ʻi he malumalu ʻo Ponitusi Pailato, naʻe Tutuki; Naʻá Ne pekia pea telio; Naʻa ne ʻalu hifo ki heli; ʻi he ʻaho hono tolú Naʻá Ne toetuʻu mate mo e ala meʻa pehe.
ʻOtua ʻa ia ʻoku ne ʻufiʻufi ʻa e kau angahala ʻaki ʻa e kofu foʻou mo fefeka, ke ʻa e feituʻu ʻo e feinga ke ʻufiʻufi kinautolu ʻaki ʻenau ngaahi founga pe ʻanautolu Ko e ʻ ʻuhinga fakanatula ʻ ʻo e lauʻi fiki ko e ke lea ʻaki ʻa e tui fakalotu ʻo e faʻu ʻa e tangata ʻoku tuku ke pehe, ko e ongoongo lelei ʻeni ʻoku ne ʻomi ko e fakahā fakalangi ʻo e Kuonga Muʻá mo e Foʻoú Uilisi.
Ko e Ko e angahala ʻ a e māmaní ko ha fakamaau taʻetotonu lahi ia. Fuʻu lahi ʻa e meʻa ko ia ko e māʻoniʻoni pē ʻ a e ʻ Otuá ʻ e lava ke hoko ko ha tali totonu mo ʻaonga. Ko e Folofola ʻ a e ʻ Otuá naʻá ne ʻ ai ʻ a e kakanó ke fakahoko eni Fakamaau Totonu ʻi he Māmaní mo Hono Hisitōliá: Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí pea ʻe fakahā ʻe he ʻOtuá, ʻa e Tolu Tahaʻi ʻOtua Māʻoniʻoní, pea ʻe fakahoko ia ʻi he moʻui mo e misiona ʻa e Huhuʻí fakalangi, ko hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ne toʻo ʻa e angahala ʻa mamani, ʻi heʻene papitaiso ʻi he Soatani pea annihilates ia ʻi heʻene manako ʻi he Kolosi.
Ko e Ko e tui faka-Kalisitiane ko e fua ia ʻo e ngaue ʻa e Misaia, ʻa ia ʻoku ʻi he kole kia Sione Papitaiso ke fai ha ngaue tokoni ʻoku ne fakamatalaʻi kiate ia ʻoku ʻ Kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku totonu ʻ pea ʻi he momeniti ʻo e exhaling ʻi Golgotta, ʻoku ne pehe ʻ ko e meʻa kotoa pe ʻoku lavaʻi ʻ. Naʻe tutuki e ngaahi folofola ʻa Kalaisi: ʻKuo u fieinua ʻ, naʻa ne maʻu au, kimuʻa ʻi he ako ko ʻeni, ko e taha pe ongoʻi fakanatula ʻo ha tangata ʻoku faingataʻaʻia ʻi hono sino ʻa e siʻisiʻi ʻo e vai, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha ongoʻi fakalaumalie ʻi he ongoʻi ʻo e fie maʻu ke ʻ fakahaofi e ngaahi laumalie ʻ. Ko e Evangelist Kae kehe, ʻ i hono fakatokangaʻí, naʻe leaʻaki ia ʻ e Sīsū koeʻuhi ke ʻoku lavaʻi. Ko ha fehokotakiʻanga ʻi he meʻa ko ʻeni naʻe hoko fakamisiteli mo hono fanongonongo ʻo e Tohi ʻa Levitiko, ʻa ia ko ha kosi ʻoku
kuo maʻu kiate ia ʻa e ngaahi angahala ʻa ʻIsilelí lolotonga Dom Kippur fakataʻu pea naʻe tuli ia ʻi he toafa ke mate ʻi he fiekaia mo e fieinua, naʻe ʻikai ke u Teʻeki ai ke mamata ki ai kimuʻa. ʻOku mahino ʻeni kiate au. Naʻe fie maʻu ia ke tuku ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuo fakahā maí ʻo kau ki he Fakamoʻui ʻo e māmaní. Hange ko e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola lahi kehe mei he Tohi ʻa e Palōfita ʻa ʻĪsaiá ki he Tamaioʻeikí faingataʻaʻia mo Selemaia pe ʻIsikeli.
Ko e Ko ia ai, ko e fehuʻi, ʻa ia kuo pau ke fai fekauʻaki mo ko hono fakahoko ʻo e fakamaau totonu kotoa pē ʻoku ʻiloʻí ʻuluaki lolotonga e ngaue ʻa Sione Papitaiso ʻi he Sisu Kalaisi.
Ko e ʻOku talamai ʻe he tali ʻa Sione papitaiso ʻa e novelty ʻo Ko e meʻa naʻe hoko mo e taʻeʻilo ki ai ke ʻa e fakamatala ko ʻeni. ʻOku ʻohovale ʻa Sione ʻi he kole ʻa Sisuu mo e meʻa kotoa pe ʻUluaki, ʻoku ne fie maʻu ke fakafisi ke fai ʻeni. Naʻe vivili ʻa Sisu mo ʻOku tukuange ʻe Sione pea ʻ tuku ke ne fai ia ʻ. Ko e ʻ ʻOku pehe ʻe he mahuʻinga ʻi he ngaue ʻa e Ko e fakamoʻuí ʻa ia ko ha ngāue pē ʻa e ʻOtuá, ka ko e ngāue ʻoku fie maʻú ʻe he ʻOtua kiate kinautolu naʻe ui mo fekauʻi mai ki ʻOku ne toe maʻu foki mo hono tuʻunga.
ʻOku ʻoku ʻikai taʻe mahuʻinga ia ʻi he founga ko ʻeni ʻo e laukonga ʻa e Ongoongolelei ke toe foki ki he kuohili ke fakalaulauloto ʻenau fuofua fakataha ʻi he ʻaʻahi ʻa Mele, ko e Naʻe fakahoko ʻe he faʻe ʻa Kalaisi ʻo fakafofongaʻi ʻa ʻElisapeti, ʻa ia naʻa ne feituʻu ʻi he taʻu ʻe tolungofulu kuo hili ʻi he Ein-Karem. Ko e ngāue ʻa e ʻOtuá incarnated kia Sione, ko e foha ʻo e taulaʻeiki lahi ʻo ʻIsileli, Sakalaia, naʻe fai ia ʻi he taimi ko ʻeni; kiʻi tamasiʻi A naʻe fakafonu ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní ke taha pē ʻaho hono predecessor mo Baptiser ʻi he matafanga ʻo e Vaitafe Soataní.
Taha ngaahi taimi ʻo e ngaue tokoni ko ʻeni naʻe fai ki he Fakamoʻui ʻo e mamani, sione Papitaiso ko e te ne fakahā ʻko e Lami ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne toʻo atu ʻa e angahalá ʻo e mamani ʻ tuʻo ua ʻi he ʻaho ʻe ua ka hoko mai. Pea ʻe hoko ʻa e niʻihi ʻo ʻene kau ākongá ko e faʻahinga ʻo Kalaisi pē, ʻo e Kau ʻAposetolo. Kae tautautefito ki he pau ke tau fanongo kia Sione, foha ʻo Zebedee, ʻa ia ʻoku ne fakamatalaʻi ʻa e fanongonongo ko ʻeni ʻo ʻene ʻuluaki pule ʻi heʻene Ongoongolelei pea lea ʻiate ia mo ʻene ngaahi tohi pea ʻi he Apocalypse foki ʻo e kaveinga ni ʻoku tau mahuʻingaʻia ai ʻi ha founga mahino mo mahino. Hange ko e meʻa ʻi he ngaahi lea ʻa Sīsū mo ha niʻihi ko Nikotimasi ʻi he ʻaloʻi foʻou ʻ ʻo e vai mo e Laumalie ʻ ʻa ia naʻe tohi ai ʻi heʻene Letrre ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻui ʻ ʻoku Naʻe haʻu ʻa Sīsū ʻi he vai, toto, mo e Laumālie; ʻene fakamoʻoni ki he tui moʻoní, naʻe ʻi ai ha taimi naʻe foaki ai ki he Siasi ʻo Kalaisi, ʻoku ne ikunaʻi ʻa e mamani ke tuʻunga ke fakakaukauʻi kotoa ʻe he toko tolu ngaahi ʻelemeniti fakataha.
ʻIkai ʻikai fakamavahevaheʻi ʻa e meʻa kuo fakatahaʻi ʻe he ʻOtua, ʻa e Incarnation, ko e Papitaisó, Moʻuí mo e Maté, Toetuʻú mo e Nāunaú ʻo Kalaisi Sisu, kae tui malohi mo faivelenga ki he ko e fakaha kotoa ko ʻeni ko e hala ia ki he fakamoʻui. ʻOku naʻa ne tuʻu foki mo ia ʻi he veʻe kolosi ʻo Kalaisi ʻo mamata ʻOku hu mai ʻa e ʻ vai mo e toto ʻ mei he tafaʻaki transpersed ʻe he tao ʻa e ʻeikitau. ʻOkú ne fai e talanoá tonu ʻaupito mo fakapapauʻi ko ʻene fakamoʻoni ʻoku moʻoni.
Toe foki ʻi he taimi ni ki heʻetau tefitoʻi kaveinga: ʻ kuo ne fakahoko ha faʻahinga fakamaau totonu, pe – ʻi ha liliu kehe – ha faʻahinga ʻA ia ʻoku totonu. Toʻo pea toʻo kiate kita ʻa e ngaahi angahala kotoa pē Kakai tangata, mei he ʻuluaki ki he fakaʻosi, ʻi he hisitolia kotoa ʻo e Faʻahinga ʻo e tangata, he ʻikai lava ke fakahoko ʻeni ʻe ha tangata.
Naʻa ne Naʻe fie maʻu heni ʻa e ʻOtuá tonu. ʻOku ʻikai ko e finangalo tangata, ʻio ʻa Kalaisi, foha ʻo e tangata, ʻa ia Fakahaofi; ka ko e Finangalo Fakalangí; ʻa e Tamai mo e Foha pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻoku taʻengata ia. Kuo fili ʻe he ʻOtuá ke fakahaofi kitautolu ʻi hono tuʻunga maʻolunga. Ka naʻa ne Naʻe fie maʻu ke fai ha fakamoʻoni ki he meʻa ni ʻi he taimi ko ia ko e ʻatautolu, mei he hisitolia ko ʻeni kuo foaki mai kiate kitautolu ke Moʻui tuʻo taha pea maʻá e tokotaha kotoa pē.
He fakahaaʻi mo fakahoko ʻa e fili ko ʻeni ʻa e ʻOtua, ko e Misaia ʻo Kuo fakahā ʻe he ʻOtuá Ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea fakamoʻoni ki he Moʻoní. ʻOku fanongo ʻa ia ʻoku ʻo e moʻoni ki hono leʻo pea tui kiate Ia mo ʻEne ngāue ʻo e Ongoongoleleí.
John Naʻe pehe ʻe Pepitise naʻa ne siʻisiʻi ʻi hono fakafehoanaki ki he tokotaha naʻa ne fanongonongo ; ʻikai ke ʻ taau ke vete hono senitolo ʻ. Naʻa ne toe fakaha foki ha fakamaau fakalilifu ʻoku ʻE fakahoko ʻeni ʻi he māmani angatuʻú; Ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo. ʻo e ngaue te ne fai kiate ia, ʻi heʻene hoko ko e hako ʻo e taulaʻeiki lahi ko ʻElone, pea pehe ki he tafaʻaki ʻo ʻene tamai ʻi heʻene faʻee. Ngaahi meʻakai kotoa pe foaki ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsilelí kia Mōsese mo hono tokoua ko ʻElone fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ʻo e fakamolemole mo Ko e Fakaleleí, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi totonu ʻi he Tohi ʻa Levitiko, ko e ʻata pe ia ʻo e meʻa ʻe fakahoko ʻe he Tokotaha ʻoku kole ange ke ne fakafofongaʻi Ko e taulaʻeiki fakaemāmaní
mo e faiangahala kotoa e faʻahinga ʻo e tangatá pea fakalaka ngaahi angahala kotoa ʻo e hisitolia kotoa pe kiate Ia, ko e Ko e taulaʻeiki Séléste, ʻo fakatatau ki he fakahokohoko ʻo e Faka-Melekisēteki.
Ko e Tohi ki he kakai Hepeluú naʻe fai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mo e ko ha taha naʻa ne fili ke fai ia tangata, ʻoku ne ʻomi ʻa e fakamatala lahi mo mahino, ke Fakalaulauloto taʻetuku ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku tau fie maʻu Lea heni ʻi he fakatotolo mo e fakalaulauloto ko ʻeni. Koeʻuhi ke ʻOku totonu mo maʻoniʻoni ʻa e holi ʻa Sisu Kalaisi, naʻe fie maʻu ke Ne pe ʻuluaki ko e Tokotaha naʻe papitaiso ʻe John. Ka ʻikai, ʻe hoko ʻene pekia ko ha ʻ fakamaau taʻetotonu fakalilifu ʻ. Kapau ʻOku tau toʻo ia ʻo hange ko ʻeni, ʻoku ngalingali ʻoku tau maʻu ʻikai ko e Tui moʻoní.
Ko e ʻOku kamata ʻa e tui faka-Kalisitiané ʻi he Vaitafe Soataní. Naʻe maʻu ʻe he tangata Silia ko Neamani tuʻutuʻuni ʻe ʻIlaisa ke ne fakaʻutumauku ʻi ai tuʻo fitu ke fakamaʻa mei hono kilia. ʻOku ʻikai fie maʻu ke ʻoua naʻa ʻuluaki fai ia, ka ʻi he mei tokotaha angakovi ʻo Naʻa ne fakahoko ia ʻe heʻene tamaioʻeiki pea naʻe hange hono kili ko ʻa ha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi. Kimuʻa ai, ʻi he malumalu ʻo e taki ʻa Sosiua, ko e kakai Hepelū mei he nofo pōpula ʻo ʻIsipité naʻe ʻalu fakataha mo ha puha ʻo e fuakava tui ʻe he kau taulaʻeiki. Ko e Kolosi he Vaitafe Soataní ko ha mana. Ko ha mana makehe ia ʻa e papitaiso ʻo Sisu ʻoku ne toʻo ʻa e ngaahi angahala ʻa e kau tangata. Kapau te ke tui ki ai, ʻe fakatauʻatāinaʻi koe pea fakahaofi, Ka ʻikai, ʻoku tau nofo pe mo ʻene ngaahi fehalaki pea mo e foʻui foʻou ko ʻeni ʻo e ʻikai ʻi heʻene tui ki he Ongoongo Lelei.
Sisu toʻo hake meia Sione Papitaiso ʻa e ui ke ului; ka Naʻa ne tanaki atu ki ai ʻa e fakaafe ko ʻeni ke tui ki he Ongoongolelei ʻo ʻene ʻuluaki papitaiso mo ʻene holi ki ai, ʻi he ngāue ʻa ʻene kau ʻAposetoló mo hono Siasí ʻi he ngaahi taʻu kotoa Ngaahi senituli.
ʻI he taimi ʻoku talitali lelei ʻa e mamatea ʻe Sisu ʻi Kapaneume, ʻoku ne fanongo ki he ngaahi lea: ʻ ʻe hoku foha, ko hoʻo ngaahi angahala ʻoku fakamolemoleʻi.ʻ ʻI heʻene fakamatala ki he Kau Falesi mo e kau akonaki ʻo e Fono, ʻoku fakaha ʻe Sisu ʻa e meʻa kotoa pe ko ha kuonga foʻou ki he faʻahinga ʻo e tangata, Koeʻuhi kuo ngaue ʻa e fakamaau totonu ʻi he hono fakanofo ko e Misaia ʻi Soatani, fakataha mo e fakaha ʻo e ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he faʻahinga lupé mo e Tamaí ʻi hono leʻo mei he langi. Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga ʻeni ʻi he ʻa ia naʻa ku tuku kotoa ki ai hoku loto. Ko e ʻAlo ʻo e ʻAlo, ʻi heʻene hoko ko ha Tokotaha Fakalangi, ʻoku fakaha ia ko hono fakahoko kakato ʻo e fakamaau totonu, ʻi heʻene hoko ko e ʻOtua, ke lava ʻo maʻu ʻa e ongoongo lelei ʻo e ʻa e fakatupu foʻou.
ʻI he ko e falelotu lahi ʻo hono kolo ko Nasaleti, ʻoku foaki lahi ʻe Sisu Fakamatala ki hono fakahoko ʻo e kikité ʻo ʻIsa ʻi heʻene ngaue ʻa e Taulaʻeiki, Palofita mo e tuʻi. Kuo ʻosi ha mai ha fakaʻilonga ʻo ʻene holi ʻi he kahaʻu, Naʻe teʻeki ai ke hokosia e taimi ʻe hoko ai e meʻa kotoa pe fakahoko ʻo fakatatau ki he ngaahi Tohi Tapu ʻoku fekauʻaki mo ia, ka kuo hoko ʻeni talu mei heʻene papitaiso mo e tefitoʻi meʻa naʻa ne tokanga ki ai ke fakakakato ʻa e ngāue naʻe fai ʻe he Tamaí naʻa ne fakaha kiate ia.
ʻI he taimi ʻa e fie maʻu ke fakafonu ʻa e fakataʻeʻaongaʻi, hili e mole ʻa Siutasi ʻo ʻene founga ʻ ko e kau ʻAposetolo, ʻi he tokoni ʻo Pita, feinga ke fetongi ia, ʻoku totonu ke ʻi he aʻusia moʻui ʻo e meʻa ko ʻeni ʻo e Papitaiso ʻo Kalaisi, pea ko Mathias ko e taha ia ʻo kinautolu mo e ʻOtua fili ia ke ngāue maʻa Kalaisi ko e Huhuʻí, Toetuʻu.
ʻA ia ko ʻetau mahino ki he Tui ki he Papitaiso ʻo Kalaisí Sīsū? Naʻe ngaue ʻa e fakakaukau lelei ʻo e meʻa lilo ko ʻeni ki ʻa e lavameʻa ʻo e fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangata taʻe ʻoku ʻiloʻi ʻeni ʻe he ʻOtua mo e tangata. Kapau naʻa ne ʻiloʻi, naʻe ʻikai ke ne mei tutuki ʻa e Foha ʻo e Tangatá. Pea he ʻikai maʻu ʻe he maʻongoʻonga ʻo e mamani ko ʻeni ʻikai tokoni ke fakaava e ngaahi matapa ʻo e Puleʻanga ʻo e langi. Ka, ʻi he taimi pe ʻoku fakalele ai ʻa e misiteli, ʻOku kei fie maʻu nai ke fufuuʻi ʻa e momeniti ko ʻeni ʻi he hisitolia ʻi he taimi ʻoku Naʻe fakaava ʻa e langí ke talitali lelei ʻa e kakai ʻo e Langí, ʻi he kautaha ʻo e kau ʻangelo, ke ʻoatu ha fakamalo taʻengata ki he ʻOtua ko hai ʻoku lelei?
Talu mei he Ko e meʻa fakahisitolia ko ʻeni pea ʻoku mahulu hake ia ʻi he meʻa kotoa pe hisitōlia ʻo e māmaní koeʻuhí ko Sīsū mo e ʻOtua moʻoní pea ko e Tangata haohaoa, naʻe ʻomi ʻe he fehuʻi ʻo e angahala ha founga Ki he fehuʻi ʻo e Tui ʻi he Ongoongo Lelei. Fakamaau Totonú naʻe fakahoko ʻi he vahaʻa ʻo e Papitaisó mo e Kolosi ʻ koeʻuhi ke lava ʻo hoko ʻa e ʻaloʻofa ngāue ʻi he kuonga kotoa pē pea ʻi ha feituʻu pē ʻoku nofo ai e kakaí ʻi heʻenau fononga fakamāmani. Ngaahi Angahalá ʻikai totonu ke toe hoko ko ha palopalema: koeʻuhi kuo ngaohi ʻe he ʻOtua fakafou ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻene Ongoongolelei. Ko e palopalema pe ko hono fanongonongo ʻo e Ko Kalaisi mo ʻEne Ongoongoleleí ki he taha kotoa pē ʻoku moʻuí ʻi he mamani ko ʻeni.
Ka ʻOku feʻunga nai ke lea ʻo kau ki hono kolosi pea ke fakalongolongo hono papitaiso? Ko ʻEne ʻe ha mai leva ʻa e mate ʻi he atrôce mo e fuʻu taʻetotonu. Naʻe ʻikai ke ne malangaʻi ʻa e maʻoniʻoni ʻa e ʻOtua, ka ʻe lava ʻe ha taha malangaʻi ʻa e fakamaau taʻetotonu ʻa e tangata ʻi he fehangahangai mo e holi ko ʻeni māʻoniʻoni mo manavaʻofa. Ko e tafaʻaki fakanatula ʻo e ngaahi Naʻe lava ke fuʻu lahi ʻa e ngaahi mamahi ʻa e Misaia, pea – hange ko e kau akonga ʻa Emaûs-naʻa mau lava ʻo fesiofaki manukiʻi ke fakatuotuai ke tui ki he meʻa kotoa pe ʻa Mosese pea naʻe fanongonongo ʻe he Kau Palofita mo e Ngaahi Saame fekauʻaki mo e Mālō e lelei.
Sisu fai ʻe incarnating tokangaʻi e natula ʻo e tangata ki he fakaiku ki hono fakaleleiʻi mo liliu ʻi he ʻi heʻene moʻui ʻi he mamani. Ko hono foaki ʻo e loto ʻo ha taha tangata mo e finangalo fakalangi ʻoku ngaue ʻi natula makehe fakalangi mo angamaheni ʻa e Tamai, ko e ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni, ʻoku ʻikai taʻe ʻi ai ha mamahi mo ha faingataʻaʻia ʻoku fie maʻu ʻe he fakamaau totonu fakalangi. Ka, koeʻuhi ʻoku fakahoko ʻe Sisu ʻa e maʻoniʻoni ko ʻeni mo talitali lelei e ngaahi mamahi mo e faingataʻaʻia ko ʻeni, ʻe lava ke tau fakatonuhiaʻi mo fakamoʻui ʻi he tui kiate Iá. Pea ʻiate Ia, mo Te tau lava he taimí ni ʻo fakamālō kiate Ia ʻOtua pea maʻu ʻa e naunau ʻo e ʻOtua, ʻo hange ko ʻene fanau ohi.
Naʻa ne Ko ia ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi mo fiefia ʻi he Momeniti, ʻi he taimi naʻe hoko ai hotau tukunga ko e kau angahala liua ki he fānau ʻa e ʻOtuá; ʻI hotau papitaisó ʻoku tau ʻoku fakauku kitautolu ʻi he papitaiso ʻo Sīsuú, fakaʻilonga ʻo e ʻEne pekiá mo ʻEne toetuʻú. Ko e fakaʻilonga heni ʻoku ʻi he mahino kiate kitautolu ʻa e founga ʻoku fie maʻu ke mahino ai kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku fekauʻaki Sakalameniti. ʻOku fakaiku ʻa e tuí ki he ngaahi sākalamēnití: ko e meʻangāue ia fie maʻu. Ka ʻikai ha tui, he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. Tui – ʻo hange ko ia kuo tau ʻosi manatuʻi – ʻoku ne ʻai ke tau ikuna ʻi he mamani. Hange ko hono talamai ʻe he tui moʻoni fetuʻutaki mo Sisu naʻe haʻu ʻi he vai, ʻi he toto mo e ʻi he Laumālié; Kapau ʻoku tau fie maʻu
ke tauʻataina mei heʻetau ngaahi angahala ʻi he tui, tau moʻui ʻaki ʻa e fetaulaki mo Ia ʻi he kauvai ʻo Soatani, ʻi he momeniti naʻa Ne fili ke maʻu ʻetau ngaahi angahala. Hili pe, tau o ki he feituʻu ʻo ʻene pekia ʻi he kolosi, pea ʻoku
ʻi he ko e Sākalamēniti ʻo e Siasí ʻoku haʻu ʻa e Laumālié ke fiefia ʻiate kitautolu ʻo e Melino ʻoku foaki ʻe he ʻOtua, talu mei he Toetuʻu ʻa e Misaia mo ʻEiki ko Sisuu.
Ka ʻikai Founga ʻe mahino ai kiate kitautolu ʻa e akonaki kotoa ʻa ʻa e Ongoongolelei, ʻa e ngaahi folofola mo e ngaahi ngaue ʻa Kalaisi? Kapau naʻa ne Naʻe fie maʻu ke tatali ke fakahaofi ʻene pekia ʻi heʻene ngaue fakafaifekau naʻe ʻikai ʻe ʻikai ko e meʻafoaki ʻo e tui ka ko e ʻamanaki lelei pe. ʻE hoko ʻene moʻuí ko ha konga ʻo e Fuakava Motuʻá kae ʻikai ko e Fuakava Foʻoú. Ko e mamaʻo ʻeni ʻoku akoʻi ʻe Sione Papitaiso – Sīsū – ʻoku fetauhiʻaki ʻa e Kau Palōfitá mo e Fonó Fakaʻaongaʻi. Hili ia, ʻoku fakaha ʻa e fakamolemole pea foaki pea ʻe lava ke kapui ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua; tokotaha kotoa pe ʻoku tui ʻoku ne maʻu ia ʻi ʻapi pea haʻu ʻo maʻu ʻene ngaahi koloa Innouîs. ʻOku ʻi homou lotolotonga ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua, ʻoku ofi mai; Pea kuo faifai pea hoko ia kiate koe. ʻOua ʻe tatali kae ʻoua kuo vakai, ʻoku akoʻi kitautolu ʻe Sisu.
He Fakaʻosi ʻa e vahe hono ua ko ʻení, tau toe foki ki he fakaʻosí Fehuʻi fekauʻaki mo Sione Papitaiso mei he vahe ʻuluakí. Ko ʻene pekia ko ha fanongonongo ʻo e pekia ʻa Kalaisí? Ko e Kau Taulaʻeiki ʻa e Kaumātuʻá Naʻe toʻo atu ʻe he fuakavá ʻa ʻenau ngaahi angahalá pea mo e kakai naʻa nau fakafofongaʻi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻi he fanga monumanu naʻe pau ke nau tamateʻi pea mo ʻoku fekumi ʻa e toto ʻo e fanga monumanu ko ʻeni ki he fakamolemole ʻa e ʻOtua.
ʻOku Ko e ʻOtua naʻá Ne fakahā ange ke nau fai ia ʻi he founga ko ʻení. Ko e Tui ki he Folofola ʻa ʻOtua pea ʻai ke fanongonongo ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu kuo tuʻutuʻuni ko e ha e meʻa ʻe fakahoko ʻi he misiteli taʻe-ha-mele ʻo e Kalaisi. Naʻe ʻikai ha kaunga ʻa Sione Papitaiso ki he fanga monumanu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua kae ʻi he ʻOtua tonu pe. Ko ʻene ngāué naʻe lahi mo makehe ke foaki ʻa e moʻui ʻa ha taha ki he Ko e huafa ʻo Kalaisí ke hoko ʻo maʻongoʻonga ʻi he Puleʻanga ʻo e Hevani.
Naʻa ne ʻoku ʻikai lahi hake ʻia Sione Papitaiso ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kuo fanauʻi ʻo ha fefine. ʻAki ʻene foaki ʻene moʻuí maʻá e Tokotaha naʻá ne papitaisó ʻOku kau ʻa Sione Papitaiso ʻi he holi ʻa Kalaisi mo e faʻee ʻo Kalaisi, Seni Sione mo ha niʻihi tokolahi kehe ʻo e kuonga kimuʻa pea fakatatau kia Kalaisi, ʻo kamata ʻia ʻEpeli, ko e angatonu. Hange ko ia kuo tau ʻosi lea ʻaki kiate ia, tamateʻi ʻe hono tokoua ko Caîn. Ko e kau mate fakamaʻata ʻo e Tui ʻa e kakai kotoa pe hisitōliá ke fakamoʻoni ki he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne fai ʻa e fakamaau totonú pea fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofá. Fakamaau Totonu Fakalangi mo e ʻOku hangē ʻa e ʻaloʻofa fakalangí ko e fakahā ʻo e ʻOku ʻomi kitautolu ʻe he ʻofá ke tau ofi ange ki he ʻOtuá.
II I.Vahe
Ko e ha ʻa e Naʻe fie maʻu nai ke ʻoange ki he māmaní mo e Siasí ʻa e pōpoaki ko ʻeni ʻo e ʻAloʻofa ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli uofulu ʻi he ngaue ʻa e Seni Faustina? ʻI he vahe fakaʻosi ko ʻeni ʻo e Ko ʻetau ako, ʻoku tau ʻamanaki ke ʻomi ha tali ʻa ia ʻe ngali malava kiate kitautolu. Naʻe fie maʻu ki ai ha toko ono ngaahi taʻu, pea ʻoku kei fie maʻu pe ngaahi tukunga makehe ki he meʻa ni ke iku ki he ko e faʻunga ʻo e Sapate fakalangi
ʻAloʻofa pea mo hono tali ʻe he Siasi ʻa e ʻimisi mo e ngaahi lotu fekauʻaki mo e hē mei he moʻoní ʻi he moʻui mo e popoaki ʻa e tokotaha maʻoniʻoni ko ʻeni.
Ko e tea lanu pulu mo e huelo kulokula ʻa e makehe ʻo e ʻAikoni ko ʻeni pea kole ʻe Sisu ke Sisita Faustina ʻi heʻene ngaahi lea fakamisiteli mo fakalaumalie fekauʻaki mo ia moʻui fakalotu ʻi he Congrégation de Notre-Dame de ʻaloʻofa. Ko ʻene kiʻi tohinoa naʻa ne mavahe mei ai ʻI heʻene vete hia ki he hako ʻoku tau fakaʻata kitautolu ke tau ʻilo lahi fekauʻaki mo e Cult motuʻa mo foʻou ko ʻeni, ueʻi fakalaumālie ʻe he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú.
ʻOku tau ʻOku tau fakangatangata heni ki he kaveinga ʻe taha ʻo e huelo ʻo e ʻimisi ko ʻeni pea ʻi he ʻa e tohi: ʻ Sisu, ʻoku ou falala ki Koe!ʻ Ki he fehuʻi naʻe fai kia Sisu ʻe he Sisitā Faustina, ko e kole ʻa e tokotaha vetehiá: Ko e hā e ʻuhinga ʻo e ngaahi huelo ko ʻení? Ko e Ko e tali ʻeni ʻa Sīsuú, ʻVai ʻoku ne fakatonuhiaʻi mo e toto ʻoku ne foaki ʻa e moʻui.ʻ Ko e toto ʻoku tau Faingofua ke mahino ko ʻene pekia ʻeni ʻi he Kolosi. Ka ʻoku fakahā ʻe he vai ko iá ʻa hono Papitaisó, ʻoku tau Mateuteu ke ʻiloʻi ia?
Ko ia ʻoku ke ʻalu ʻa e ʻuhinga ʻo e ako fakaʻauliliki ko ʻeni ʻi he kaveinga ni. ʻOku tau feinga ke ʻomi ha ngaahi ʻelemeniti ki ai ʻo e Folofola Toputapu koeʻuhi ke tau falala kia Sisu pea ʻe fakamātoato mo lahi ange ʻene ngāué ʻi he fakalaulauloto ʻo e ʻimisi ʻaloʻofa ko ʻeni ʻo Sisuu.
Epilogue
Sisu ʻE toe foki mai ʻa Kalaisi ʻi he nāunau ke fakamāuʻi ʻa e kakai moʻuí mo e kakai moʻuí. mate ʻ. Naʻe foaki ʻe he ʻOtua, ko e Tamai, ki hono ʻAlo ke ngāue ʻaki ʻa e fakamaau kotoa pē, he ko e ʻAlo ia ʻo tangata. Ko ha fakahā ʻeni ʻo e Ongoongoleleí ʻo fakatatau ki Seni Sione. Ko e ākonga ʻnaʻe ʻofa ai ʻa Sīsuúʻ, ʻi he papitaiso ʻo Soatani pea ʻi he vaʻe ʻo e kolosi ʻo Sisuu, maʻu ʻi ha visone ʻo e Ko e Apocalypse ʻa e fakamatala ʻo e prerogatives ʻo e ʻ tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi pea mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeikiʻ. Feʻunga mo e Ko e fakamaau totonu fakalangi ko e tefitoʻi ngaue mahuʻinga mo pau ia ʻo fakatatau ki he ʻoku akoʻi mai ʻe he folofolá ko ha meʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e tuí Kalisitiane.
Ko e ʻikai lava ʻe he ʻaloʻofa fakalangi mei he Tamai Taʻengatá ke ngāue ʻo kehe mei he haohaoá ʻo fakatatau mo e fakalangí fakamaau totonú mo e moʻoní. Kalaisi Sisu naʻe pehe: ko au ko e hala, mo e moʻoni pea Moʻuí; ʻoku ʻikai ha taha ʻe ʻalu ki he Tamaí taʻe te ne foua au. ʻI he fie maʻu ke ʻunu ʻo ofi ange ki he fakahā fakalangi ko ʻení, Naʻa mau fakalaulauloto ki he foʻi moʻoni ʻo e huelo ʻoku fie maʻu ʻi he ʻimisi ʻo Kalaisi ʻaki ʻa e tohi: ʻSisu, ʻoku ou maʻu falala kiate koe ʻ pea naʻe mahino kiate kimautolu ʻoku ʻNaʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻa e māʻoniʻoni kotoa pēʻ pea ʻokú Ne ko hotau ʻOtua mo hotau Fakamoʻuí moʻoni ia.
Ko e ʻEiki ʻa ia naʻe foaki ki ai ʻa e mālohi kotoa pē ki he langí pea ʻi he māmaní. ʻOku ʻi he ʻaʻeva mei heʻene ngaahi lea ʻoku ne fakangata ʻa e Ongoongolelei fakatatau ki he Seni Matiu, ʻa ia ʻoku ne fokotuʻu ʻa e papitaiso ʻo Sisuu ko ko hono fakahoko ʻo e māʻoniʻoni kotoa pē, ʻo hangē ko ia ʻoku tau maʻú fakalaulauloto ki he ako ko ʻeni. Ko ia, tau o, mei he ngaahi meʻa kotoa ngaohi ākonga ʻa e ngaahi puleʻangá ʻaki hono papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí pea mo e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.
I ʻOku fakautuutu ʻeku tui kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Ko e ʻ Otua ʻ a ia ko e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní ʻ e ʻ ikai lava ke tau hoko fakahaofi. ʻOku Fakahā Mai ʻe he Ongoongoleleí he ʻAhó ni Pea ʻoku ne lea ʻaki ʻeni ʻi ha founga mahino mo fakaofo: ʻOku tau siotonu ʻi ha fetalanoaʻaki ʻa e Tamai pea mo e ʻAlo ʻo kau kiate kitautolu pea tau ako ʻa e moʻui ko ia ʻoku kau ʻi he taʻengatá ʻa e ʻilo ki he moʻoni ko ʻení ʻa ia ʻokú ne ui ʻaki ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí: Ko e ʻOtua pē tahá; Ko e moʻoni ʻOku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻiate Ia ha tangata maʻu fakahā ʻia Sīsū Kalaisi mo e fakalaloa ʻi Hono ʻao koeʻuhi ko e ngaue ʻa e tangata pea ʻi he ʻao ʻo e ko e tangatá ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá. Sanitungua ʻo e Mutuale ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOku foaki ʻe he Tamai mo e ʻAlo ʻa e moʻui taʻengata ki he tangata ʻoku tui ki he Tolu Tahaʻi ʻOtua Maʻoniʻoni pea mo e ngaue ʻoku fai ʻe ko e ʻAlo ʻi he mamani ʻi he kole ʻa e Tamai ʻoku ʻi he ʻa e ngaahi langi. Ko e kakano ʻo e fetalanoaʻaki ko ʻeni ko ha fakaha ʻo e meʻa ʻe hoko ʻi he taimi ʻo e haʻele hake mo e fakaʻosi ʻOku hoko e konga ʻo e ʻinitaviu ko ʻení ko ha lotua kitautolu.
ʻOtua ʻa e ʻAlo, lotu ki he ʻOtua, ko e Tamai, ke ʻi ai mo lelei koeʻuhi he naʻe angaʻofa feʻunga ʻa e ʻAlo ke mavahe ʻi ha vahaʻa taimi Hono naunau pea haʻele hifo ki mamani ke toe maʻu ʻa e mole ʻa e koloa naʻe fakafalala ʻe he Tamai ki Naʻá ne kumi ia pea fakafoki mai ia ki hēvani. ʻOku hoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ʻOtuá, ʻi he vahaʻa ʻo e Tamaí mo e ʻAló, ʻi he vahaʻa ʻo e ʻAló pea ko e Tamaí ka ko kitautolu pē ʻoku tau Lahi e ngaahi meʻa ʻoku ʻaonga: ko e tuʻunga pe ʻe taha ʻoku lipooti pea ʻohake ʻi he fakaʻapaʻapa kiate kitautolu: naʻa nau fakatokangaʻi – folofola ʻa Sisu ki heʻene Tamai-ko e meʻa kotoa pe ʻoku ke maʻu ʻoku haʻu meiate kimoutolu, he naʻa ku ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi lea kuó ke foaki kiate aú: naʻa nau maʻu ia; ʻoku nau Maʻu
Moʻoni ʻiloʻi kuo u haʻu meiate koe; pea kuo nau fakakaukau ko koe naʻá ke fekauʻi aú. ʻE siʻisiʻi ʻene lea ʻi hotau tafaʻaki ka ʻoku lau ʻeni maʻá e tokolahi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻo iá
ʻoku falala ki he ʻOtua moʻoni pē taha ko e Fungani Māʻoniʻoni Tahá ni Tolu Tahaʻi ʻOtuá. Pea ʻoku ʻi fe ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni ʻi he fetalanoaʻaki ko ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo e ʻAlo mo e Tamai? Ko Ia ʻa e Tokotaha Naʻá Ne Faʻu ʻa e Ngaahi Folofolá pea fakaha mai ʻi he taimi tatau pe ʻoku ʻi ai taimi loloa ʻi he taimi naʻe ʻalu atu ai ʻaSisu mei he mamani ki heʻene Tamai ka ʻOku ʻi heni foki he taimi ni ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki pea ʻoku lau mo ui ʻa e tohi, toʻo hake ʻo fakamatalaʻi ki hotau ʻatamai ʻotautolu; lea ngutu mo e ala ki hotau poto ke ngoto hifo ki hotau loto ʻo Kakai tuí; Kau Kalisitiane. Muimui ʻia Pita, Sione, Sēmisi mo ʻAnitelu mo e kau ʻaposetolo kehe kotoa pe mo ha ngaahi uaifi ʻe niʻihi kau ai ʻa Mele, faʻē ʻa Sīsū mo hono ngaahi fāmili ʻa ia naʻá Ne fie maʻu ʻi he mamani ke tohoakiʻi hono tupuʻanga.
Ko ʻeni Laumālie Māʻoniʻoní ko e tupuʻanga ia ʻo hono faʻahinga ʻo e tangatá ʻo hange ko hono fakaha ʻe he ʻangelo ko Kepaleli ki he taupoʻou ko ʻeni eternelle mo e faʻee ʻi ha faʻahinga angaʻofa pe. Ko e moʻoni ʻOku ʻi ai he taimi ni ha Matenité foʻou Fakafehokotaki mo ʻene faʻele fakalangi. Ko ʻeni Fetalanoaʻaki ne ma talanoa ki ai kimuʻa ʻi he vahaʻa ʻo e ʻAlo mo e Tamai kapau naʻe ʻikai ko e meʻa ia naʻe Kapau naʻe ʻikai ko ʻene tukupa ki he ngaahi meʻa ni kotoa Hisitolia fekauʻaki mo e naunau fakalangi ko ʻeni: ʻuluaki liʻaki pea toe hoko atu ʻa e ngāue ki hono fakahaofi ʻo e ngaahi laumālié lavaʻi e faʻahinga ʻo e tangata. Ko ia ia ʻoku ʻa e meʻa naʻa ne mamahi ai ʻi he veʻe kolosi ʻo Kalaisi Sisu hono foha, ʻa ia ʻoku hoko ko ha confidante ʻuluaki mo monuʻia ʻo e meʻa ʻoku fakaʻamu ʻa e Toluʻi ʻOtua Maʻoniʻoni ke tuku ki he tokotaha kotoa pe faʻahinga ʻo e tangata.
KO E ʻOKU MAʻU ʻE HE TAUPOʻOU KO MELE HA FEITUʻU MAʻONGOʻONGA
Koeʻuhi he naʻa ne kuo ne fefolofolai mo e ngaahi mamahi ʻa Kalaisi kuo ne ʻomi kiate kitautolu kotoa ʻi he mamahi ʻo hono loto Immaculate Conception ki ha fakataumuʻa ki he taimi ʻe fakaha ai hono naunau ʻaki ʻo hono ʻAlo talu mei he Laumalie ʻo e naunau, ko e Laumalie ʻo Naʻe malolo ʻa e ʻOtua ʻi heʻene fuofua ʻi he mamani: ko ia naʻe fakaha ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa ko ha taupoʻou mo Tāpuakiʻi ʻe ʻIlisapeti ʻi heʻene hoko ko e Faʻē ʻa hono ʻEikí. Ko ia ʻoku
Hoko ʻo ko e fonua ʻo e kakai moʻuí ʻa ia naʻe fuofua fakahā ki ai ʻe he ʻEikí hono fofonga. ʻOku evokes ʻe he meʻa ni ʻa e meʻa naʻe hoko ʻo e ʻaʻahi ʻoku feʻunga mo e ʻaho fakaʻosi ko ʻeni ʻo e mahina ʻo e ka koeʻuhi he ko e fiefia ʻeni ʻoku manatuʻi ʻe he Siasi ʻo e misiteli ko ʻeni ʻo e rosary. Ko e ʻaho foki ia kiate au kae tautautefito; Ko e fakamanatu ia ʻo e taʻu ʻo hoku fakanofo au taulaʻeiki ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma ono kuo hili ʻi he falelotu ʻo Poznan ʻi Polani. ʻOku ou fakamālō ki he ʻEikí ʻi he ʻaloʻofa ko ʻení; lotua au; Ko e ngaahi meʻa ne hoko ʻa ia ʻoku tau toe lau ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa evocative mo ʻulungaanga ʻoku ʻikai ʻo ʻikai mei he kuohilí pē; ʻIkai; ʻOku tui mo fakatonutonu ʻa e meʻa kotoa pe ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni ʻa ia ʻoku tau kole foʻou Ngaahi meʻa ʻoku maʻu. Ko hotau naunau naʻe vahevahe ʻe Kalaisi ki hono ʻoku haʻu e ngaahi kaungāmeʻá mei he Tamaí ʻi he Laumālié.
ʻAloʻofa ʻI he huafa ko ʻeni ʻo Kalisitiane ʻoku fakapapauʻi ai ʻetau fakaʻeiʻeiki pea fakapapauʻi ʻi ha faʻahinga tukunga pe pea ʻi he tautautefito ʻi ha tukunga ʻo e ʻikai ke lau ʻe he mamani ko ʻeni ʻoku fie maʻu ke fakatauʻatainaʻi ia mei he huafa ʻo Kalaisi pea naʻa mo fie liʻaki ia meiate ia ʻo hange ko ʻene taʻefeʻunga ki hono ʻa e ifo mo e fiefia. ʻOfa ke liliu ia! ʻOku fie maʻu ʻe he TOTUS TUUS Association ke tokoni ki he meʻa ni fakaului ʻo e māmaní mo hono fakamoʻuí, fakataha mo e ʻaloʻofa ʻa ʻOtua! Ke fakaʻosí, ʻoku ou fakahā ʻoku ou lelei fakatāutaha ki he fakahā ko ʻení ʻi heʻeku kei siʻi ʻi hoku Siasi ʻuluaki kolo ʻo seni ʻAnitoni ʻo Padua ʻi he Go³kowice ʻi Polani-ko e ʻimisi ko ʻeni ʻo Kalaisi naʻe fai ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻolita ʻo e loto toputapu, tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e Tapanekale pea naʻa ku ʻosi tohoakiʻi ki he ngaue fakataulaʻeiki koeʻuhi ko ia; naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEiki ʻe hoko ia ko hoku misiona makehe ke fakahaaʻi ʻi he loto fakapapau maʻu pe mei he lotu naʻe toe finangalo foki ʻa Sisu ʻi lalo ʻi hono vaʻe: ʻSisu, ʻoku ou falala kiate Koe!ʻ
Ko ia ʻoku ke ʻalu Ko e Katinale mo ʻeku Tamai pisope ko ʻeku tokoni ki he tuʻunga foʻou ʻo e moʻui ʻa e taiosisi ʻo Potou, ʻa ia naʻa ke ui ko e ʻ ko e matapa ki he Ngaue fakafaifekau. ʻOku finangalo ʻa e ʻEiki ko Sisu Kalaisi ke ʻo Kalaisi, ʻa ia ʻoku ou kau ki ai, ʻo fakafou ʻi heʻeku ngaue ʻi he ʻImikuleisoni Polani pea ʻi he ngaue ʻa e Konga ʻo e Senita Potou. ʻI he angalelei ʻa e ʻEikí, hili ʻi heʻene lotua ia
Lelei ʻOku ʻomi ʻe he ʻOtua ha fakamoʻoni ʻoku Ne kei fie maʻu ke u Potou, ne u maʻu ha ua: ko e taha ʻ ko ha contrario ʻ ʻoku ke ʻiloʻi, pea ko e ʻuhinga ia ne u fehuʻi ai ʻo Kimoutolu ʻoku mou feʻiloaki pea ko hono ua ʻoku mou maʻu, ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pe ngaahi tūkungá Fili ki he Fakataha ko ʻeni ʻi he ʻAho ʻo e Katoanga ʻo Seni Tomasi ko e ʻAposetolo, ʻaho 3 ʻo Siulai 2014. Tolu ʻe haʻu ʻa e fakamoʻoni meiate Koe, ʻoku ou tui pau maʻu pe ʻi he falala ki he Tokotaha ʻokú Ne toe lea ʻaki ʻa e foʻi lea ko ʻení kiate aú mei he taʻu ʻe nimangofulu kuo hilí: ʻHaʻu ʻo muimui ʻIate Au!ʻ Pea ʻi he ʻi he ʻaho faʻeleʻi ko ʻeni ʻoku ou foaki kiate Ia ʻa e tali ko ʻeni kuo Ne ako ʻe he meʻangaue faingofua ʻo hono ʻimisi ʻo e ʻAloʻofa: ʻ Sisu, ʻoku ou falala ki Koe!ʻ Ko ia, te u muimui maʻu pē ʻiate Koe pea ʻi he feituʻu kotoa pē. Tokoni mai ki he meʻa ko ia ʻ.
ʻI he Manatu ki heʻeku Ongomātuʻá
+ Janina mo e + Antoine
Eminence Ne u faingataʻaʻia lolotonga e māhina ʻe tolu kuo ʻosí, ʻa ia ko e ʻEikí ʻi he ko ha fakamoʻoni pea mahalo mo ha kakai ʻe niʻihi mei hoku ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻ Ka, ʻoku ou ʻilo he ʻaho ni ko e mamahi ko ʻeni naʻe fakaha ʻe he ʻOtua ʻoku ou loto-toʻa ke lea atu kiate koe ʻo kau ki he meʻa ʻoku fie maʻu au ʻe he ʻEikí. Kuo pau ke u hoko ko e kiʻi fakatupu ko ia heni ʻo ʻene ʻaloʻofa fakalangi. ʻI he vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e faingataʻaʻia naʻe fakamaʻa au pea ʻi he taimi tatau taimi ne u aʻusia ai e malohi lahi ʻo e Folofola ʻa ʻOtua ʻi he
Liturgy. Ko e Lectio Divina, ne u ʻilo ʻoku ʻ tohi makehe ʻ maʻaku ʻ! Pea naʻa ku fakatokangaʻi concretely ko e Naʻe poupouʻi au ʻe he ʻEiki pea pehe ki hoku tuʻunga maʻolunga. Lahi ʻaupito ʻo e kakai, ʻa ia ne u kole ki ai, naʻa nau lotu Kiate au.
ʻOku ʻoku fakapaleʻi kotoa kinautolu ʻe he ʻEikí. Fakamalo atu, tautautefito ki he Fakafetaʻi ki he ʻOtua, naʻe maʻu maʻaku ʻe he taupoʻou monuʻia ko Mele: Faʻē ʻa e ʻOtuá mo ʻetau Faʻeé! Ko e taukapo ʻa e Naʻe ʻikai ke masiva ʻa Seni Sione Paula II mo Seni Faustina! ʻI he taimi ni Kuó u toki fakahā atu pē ʻoku ou fiefia ʻi he faingataʻaʻiá ʻa e ʻahiʻahi kotoa ko ʻeni ki he huafa ʻo Sisuu pea mo hono Ongoongolelei. ʻOku ou nonga mo falala ki he kahaʻú. Talu mei he ʻi he taʻu ʻe nimangofulu naʻa ku fakakaukau ai ki he ʻimisi ko ʻeni ʻo Kalaisi pea ko ʻ Īmisi ʻ o e Tolu - Tahaʻi - ʻ Otua Māʻoniʻoní pea naʻá ku feinga ke ʻ iloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻa ni kotoa ʻi he maama ʻo e tui, ko ha Ko ʻene mahino pē kiate au ʻa e ngaahi meʻá, naʻe lava ke u pehē loto pē: ʻOku ou ʻiloʻi! Te u ʻalu ʻo sio ki heʻeku Katinale: ko e ʻEiki tonu pe Naʻe fakahā mai kiate au mei heʻeku kei siʻí tuku muʻa ke u hoko ko e tokotaha ʻoku ne maʻu ʻene popoaki mo e ʻimisi ko ʻeni! ʻOku ʻikai fie maʻu ke u tuʻu ʻi muʻa ʻiate koe mo e fefine motuʻa ko ʻeni pea mo e fakahā foʻou maʻu pē mo e fokotuʻú ni: Naʻa ne tali malohi, ʻo aʻu ki he fakaʻaliʻali kakai ʻo ʻeku mavahe: ka, fakafetaʻi ki he ʻOtua, kuo u Naʻe vave ʻene fakatokangaʻi ʻene ʻ fakaʻilonga ʻ: Clandestinity mo e malohi ʻo ʻeku tauʻataina mei konisenisi. Naʻa ne fie maʻu ke tuku ʻeku toutou lau
ʻeni lotu: Sīsū, ʻoku ou falala kiate Koe! Ka ko au, ʻOku ou fakapapauʻi te u fai maʻu pē ia pea ʻi ha feituʻu pē ʻe talamai ʻe heʻeku fakangatangata. Naʻá ne talamai ke u nofo ʻi Pōtou. Ko ia Te u talangofua kiate ia ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e moʻui ʻa ʻeku fakatahaʻanga. ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi hoʻo Tui tatau mo kimoutolu.
POST SCRIPTUM
Naʻe ʻi ha taimi fuoloa kimuʻa, pea naʻe hange kiate au ko e ʻaneafi: pea Ka naʻe ʻi he sixties ʻo e senituli kuo ʻosi. ʻOku ou mateuteu moʻoni he taimi ni pea mateuteu ke fai ia, kapau ʻoku fakangofua au pea ʻofa ke foaki mai ʻe he Siasi ha tapuaki maʻa e ʻiloʻi. Ko ia, Katinale mo ʻeku Tamai Pisope ʻa e meʻa ʻoku ou ʻamanaki atu meiate Koe. Ke kole mai ke u fai e meʻa ʻoku finangalo e ʻEiki ke u fai ʻaki hono foaki mai Hoʻo Pelesipeteliane ʻIngilani tapuaki, ʻo hange ko ia naʻa ke fai ʻi Sune taʻu ʻe fa kuo hili ʻaki hono fokotuʻu hoʻo Autograph ʻi he Ongoongolelei ʻo seni Luke ʻi he polani. Te u tatali ki hoʻo talí fakalongolongo mo falala ki he ʻEiki!
Eminence ʻOku ou fehuʻi atu ʻi he loto fakatōkilalo:
mei he tuku ʻa e tohi ni ki ha taha te ne lava ʻo foaki ia tonu mei ha tuʻunga fakalotu mo tukuʻuta ʻo e fakakaukau mo e Kehe: sipinga, kalama, mo e ala meʻa pehe. pea mahalo te ne fai ia Fakatonutonu ʻe he ngaue diocesan.
ke tohi hoʻo lea fekauʻaki mo e tohi ni, kapau te ke maʻu ʻeni Sai, pea fakapipiki ia ki he pulusinga tatau.
mei he foaki mai kiate au ʻa e ʻ imprimatur ʻ fakangofua ki he pulusi, pea ke u lava ʻo fai ʻeku ngaue fakaeʻaposetolo ʻo fakatatau ki he kanotohi ʻo e manatu ko ʻeni, ʻo ʻomi kiate au ho tapuaki. Ko e ʻEikí ʻa ʻeku fakamoʻoní, ʻa Hoʻomou ʻAfio, ʻa ia kuó u fakahā atú hoku loto ʻi ho ʻao mo e meʻa kuo u tohi mo lea ʻaki ʻoku fakatatau ia mo hoku konisenisi ʻo e tangata, ʻo Kalisitiane, mo e taulaʻeiki fakalotu. ʻOku ou fakamālō kiate Ia, ʻʻE hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua ʻ, ke lava ʻo lea ʻi he ʻao ʻo ʻene Vicar ʻi he Potou, ko e memipa tuʻukimuʻa ʻo e Kolisi toputapu. ʻOku ou fakamālō fakataha mo Kimoutolu kotoa koeʻuhí ko e ʻEikí Fokotuʻutuʻu ʻo fakatatau ki heʻene ʻofa lahi kiate koe mo au. Kuo Ko Ia ʻa e Nāunaú. ʻEmeni.