Ko
e Puleʻanga ʻo e Fi Fiʻi he fanga manu fakalangí
PICCARRETA
Ko
e Tohi ʻa Hēvaní
Voliume
1
+2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36
Uiuiʻi
Kakai ke nau foki ki he feituʻu, tuʻunga mo e taumuʻa
ki he
ʻa ia naʻe fakatupu kinautolu ki ai ʻe he ʻOtuá
Luʻisa
Piccarreta
Ko e
Fānau ʻa e Finangalo Fakalangí
ʻI
hono taʻu ʻo e taʻu ʻe 9, ʻoku
kamata ke ongoʻi ʻe hotau ʻEiki leʻo ʻi
loto.
ʻI
hono taʻu Naʻá ne maʻu ʻene
ʻuluaki mata-meʻa-hā-maí ʻi hono taʻu
13:
Sīsū
ʻI heʻene fua hono kolosí, naʻá ne sio
hake kiate ia peá ne pehē: "Laumālie,
tokoni mai!"
Talu mei he
momeniti ko ia. Pea ʻoku ʻi ai leva ha holi taʻetukua
ʻiate ia ke ne mamahi koeʻuhi ko e Sīsū. ʻI
he taimi ko ʻení ʻoku kamata foki ʻa e ngaahi
ʻuluaki mamahí fakatuʻasino ʻo e Holi
Fakakakano, pea pehe ki he ngaahi mamahi fakalaumalie mo
fakaeangamaʻa lahi foki.
ʻI
hono taʻu taʻu 16, muimui ʻi ha holi naʻe
fakahaaʻi ʻe Sīsū pea naʻe fakatapui ʻe
Mele ia kia Sīsū ko ha taha naʻe ngaohikovia.
Talu mei he
momeniti ko ia. onwards hono liuliunga ʻo e ngaahi visone pea
fakaʻau ke lahi ange ʻene fengaueʻaki ki he ngaahi
mamahi ʻa Sīsuú ʻi heʻene Holó.
Naʻa mo ia
momeniti, pea ʻi he toenga ʻo ʻene moʻui
(ʻa ia, ki he 65 taʻu lahi), ʻikai lava ʻo
kai pe inu, ʻo fakafisingaʻi ʻa e meʻakai kotoa
pe.
ʻOku
makehe ko e meʻakaí ko e ʻEucharist Māʻoniʻoní.
Koeʻuhí
ko e ʻene ngaahi mamahi ʻi he holi ʻa Sīsuú,
ʻa ia ʻoku fakaʻau ke toe lahi angé mālohi,
ʻoku faʻa mole meia Luʻisa hono ngaahi ongoʻangá.
Hono sinó
fakakekeva, taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi ʻaho
lahi, kae ʻoua kuo aʻu ki ha taulaʻeiki (meimei ko
ʻene tokotaha vete hia),
ʻi he
hingoa ʻo e talangofuá, ke ʻomi ia mei he tuʻunga
ko ʻeni ʻo ematé.
ʻI
hono taʻu taʻu 23, hili ha taʻu ʻe taha
mei he kamata hono mālōlōʻangá tuʻuloa
ʻi hono mohenga (ʻa ia ʻe tolonga ʻi he toenga ʻo
ʻene moʻui), maʻu e ʻaloʻofa ʻo e mali
ngalikehe.
Ko ʻeni
ʻoku fakafoʻou ʻa e malí hili ha māhina ʻe
11 mei ai ʻi Hēvani, ʻi he ʻao ʻo e Tolu
Maʻoniʻoni. Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko ʻi
he ʻoku foaki mai ʻa e Meʻafoaki ʻo e Finangalo
Fakalangí.
Mate ʻi
he 1947, kimuʻa siʻi pe pea aʻu ki he
kalasi82.
-hili ha
niumōnia ʻaho ʻe 15,
ko e tokotaha
pe mahaki kuo faifaiange pea ne tofanga ai ʻi heʻene moʻui
kotoa.
Fakaʻikaiʻi
ki he laumalie ʻi he mafoa ʻa e ata, ʻi he momeniti
ʻoku hoko ai, ʻi he ʻaho kotoa pe, hono Naʻe toʻo
ia ʻe Confessor mei hono tuʻunga ʻo e mate.
ʻOku maʻu
ʻe Luʻisa tohi ha meʻa lahi. Naʻa ne fai ia
tuʻunga ʻi he talangofua kia Sisu pea mo e ʻene
vetehia, ikunaʻi e aversion malohi kuo ne feinga maʻu pe ke
tohi mo talanoa fekauʻaki mo koe.
Ko ʻene
ngaahi tohí faʻu ʻe he ngaahi tefitoʻi meʻa
mahuʻinga ʻa evoliume ʻe 36 ʻo e naʻe
ui ʻene ngāué "Ko e Tohi ʻa
langí" (hingoa naʻe fokotuʻu mai
ʻe Sīsū tatau pe).
ʻOku nau
fakamatalaʻi ʻa e ʻene moʻui pea vahevahe ʻene
ngaahi fetalanoaʻaki mo Sisuu, ko e founga ke Naʻá
Ne fili.
ke fai ako ki
heʻene ngaahi akonaki makehe mo fakaʻohovale fekauʻaki
mo e moʻuí ʻi he Finangalo Fakalangí.
Ko
e Naʻe fakafeʻiloaki e tupuʻanga ʻo e tā ʻa
Luʻisá ʻi he 1994.
Ko e taha ʻo
ʻene Confessors,Blessed Br. Hanipale M. ʻO e
Falanise, naʻe tokibeatified kimui ni mai fai ʻe
Pope John Paul II.
Luʻisa
Piccarreta
Ko
e Fanau ʻa e finangalo fakalangi 1865-1947 Corato, vahefonua ʻo
ʻĒlia Pātií, ʻĪtali
Pe Tolu
Maʻoniʻoni,
Naʻe hanga
ʻe heʻ Naʻe akoʻi kitautolu ʻe he ʻEiki
ko Sīsū Kalaisí ko e taimi ʻoku tau lotu aí,
kuo pau ke taukole
-ʻOku
fakalāngilangiʻi e huafa ʻo ʻEtau Tamai ʻi
hēvaní,
-ʻoku
fakahoko ia hono Finangalo ʻi he mamani ʻo hange ko ia ʻi
Hevani mo
-haʻu hoʻo
Puleʻanga ʻi hotau lotolotongá.
ʻI heʻetau
holi lahi ke fakaha hono Puleʻanga ʻo e ʻOfa, fakamaau
totonu mo e ʻOku mau kole atu ʻi he loto fakatōkilalo
ke mou fakalāngilangiʻi hoʻomou tamaioʻeiki ko
Luʻisá,
-ko e taʻahiné
ʻo e Finangalo Fakalangí
ʻa ia,
ʻoku Naʻá ne ongoʻi mālohi ʻi heʻene
lotu maʻu peé mo ʻene ngaahi faingataʻaʻiá
Fakaʻaongaʻi
-maʻá
e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié mo e
-ki he hāʻele
maí ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtua ʻi he
mamani ko ʻeni.
Muimui ʻi
heʻene faʻifaʻitakiʻanga, ʻoku mau lotu atu
kiate koe, Tamai, ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni,
-ke tokoniʻi
kimautolu ke tau tali fiefia hotau ngaahi kolosi ʻi he mamani,
ko ia ʻo pehe foki mo kitautolu,
ʻOku tau
fakalangilangiʻi huafa ʻo ʻetau Tamai ʻi
Hēvaní, mo e
Naʻe ʻo
hu atu ki he ʻatakai ʻo e finangalo Fakalangi. ʻĒmeni.
+
Carmelo Cassati, ʻalekipisope
Ko ha meʻa
maʻongoʻonga ʻOku foaki kiate au ʻa e feilaulaú
ʻaki ʻa e talangofua māʻoniʻoní.
Kuo pau ke u
tohi ko e ha e meʻa naʻe hoko ʻi hoku vahaʻa mo
hoku ʻofaʻanga ko Sisuu ki ha vahaʻataimi ʻo e
taʻu ʻe 16 tupu.
ʻoku ou
ongoʻi hange lomekina ʻe he ngaue (1).
Neongo ia
Neongo ʻeku puputuʻú, ka ʻoku ou fie
fakaʻaongaʻi au ki he lelei taha te u lavá.
ʻOku ou
tui kia Sīsū, Siʻoku Mali ʻofeiná, ʻa
ia te ne lava ʻo faʻa kātakiʻi Ko hoku fatongiá.
Ko ia Te u lava
ʻo fakafonu ia
-ʻi he
konga lahi nāunau ʻo e ʻOtuá mo e
- maʻá
e ʻofá ʻa ia ʻoku ou maʻu ki he
ʻulungāanga fakaʻeiʻeikiʻo e talangofuá.
"Ko ia Te
u kamata ʻaki, ʻE Sīsū, ʻiate koe,
pea mo koe foki. ʻOku ʻikai ke u falala kiate au,
ka ʻoku ou tui kiate koe.
Ka ʻikai
koe ʻoku ʻikai ke u He ʻikai ke u lava ʻo fai ha
meʻa.
ʻOfa ke
hoko ʻeni kuo tohi, mei he kamataʻangá ki he
ngataʻangá, ke fai
-ki hoʻo
lahi ange nāunau lahi,
-maʻá
e tupulaki ʻo ʻeku ʻofa kiate koe mo
- ki heʻeku
ngaahi fuʻu puputuʻu lahi."
ʻI hono
taʻu ʻo e taʻu ʻe 17, naʻá ku fie
maʻu, ʻi he ngāue fakaʻahó
-fakalaulauloto
-ngaahi ngāue
kehekehe ʻa ngaahi ʻulungāanga leleí mo e
-ʻo e
ngaahi mortifications kehekehe, ʻoku ou teuteu ki he paati
Kilisimasi,
ʻa ia ko
ʻi he katoanga ʻo e ʻAloʻi ʻo hoku Sisu
angaʻofa maʻu ai pe.
Pea ko e ngaahi
meʻá ni kotoa, ʻi he loloa ʻo ha novena.
ʻI ha
founga makehe, naʻa ku loto ke fakalangilangiʻi ʻa e
mahina ʻe hiva
lolotonga e ʻa
ia naʻe fili ʻe Sīsū ke nofo ʻi he manava ʻo
e taupoʻou ʻo e Tāupoʻou Monūʻiá
Ko Hono
Fakahoko ʻaho ʻe hiva ʻi he ʻaho ʻe hiva
fakalaulaulotoʻi he ʻaho ʻi he misiteli mohu
tapuekinaʻo e incarnation.
ʻI ha
fakalaulauloto, ne u fili ke u ʻalu ki Hevani mo ha fakakaukau.
ʻoku ou maʻu fakakaukau loto atu ki he Tolu Maʻoniʻoni
ʻi ha fakataha alelea fakapapau,
Ko Hono
Palaní ke huhuʻi e faʻahinga ʻo e tangatá
ʻo tō ki he mamahi fakamamahi tahá, ʻa ia, ka
ʻikai ha ngaue fakalangi, he ʻikai ke ne toe lava ʻotuʻu,
ke ʻiloʻi ha moʻui foʻou ʻo e tauʻatāina
moʻoní.
Ne u sio leva
ki he ʻOku fai ʻe he Tangataʻeikí ʻa e
filí.
-ke ʻave
ʻi mamani hono ʻAlo pe Taha naʻe Fakatupu,
-ko hono uá
talangofua ki he finangalo ʻo e tamaí, pea
-Laumālie
Kāingalotu ʻokú ne foaki kakato ʻene ngaahi fie
maʻú ki hono fakamoʻui ʻo e tangatá.
Kotoa pē
Naʻá ku ofo ʻi ha faʻahinga meʻa pehē Meʻa
lilo Maʻongoʻonga
-ʻofa hoko
fakataha mo eKakai fakalangí,
-ha ʻofa
fakamanavahe
haʻi
fakataha ʻa e Kakai fakalangí pea hā atu ʻi he
tangatá.
Fakakaukau ki
he pea ko e taʻehoungaʻia ʻa e ngaahi meʻa ni, ʻa
ia naʻa ne fakatupu ʻa e loto taʻehoungaʻia pehee
ʻofa lahi. Naʻá ku mei nofo pē ʻi he
tuʻunga ko ʻení he ʻahó kakato, kae
ʻikai ko ha houa pē ʻe taha, kapau naʻe ʻikai
ngaohi au ʻe Sīsū ʻI heʻeku fanongo ki ha
leʻo ʻi lotó ʻokú ne talamai:
"ʻI
he taimi ni feʻunga.
Haʻu mo au
pea te ke mamata ki ha ngaahi meʻa kehe mo lahi ange ʻo
ʻeku ʻofa kiate koe."
Ko ʻeku
ngaahi fakakaukaú naʻe tataki ia ke ne lau hoku Sīsū
angaʻofá,
ko hai ʻoku
nofo ia ʻi he manava haohaoa taha ʻo e Taupoʻou ko
Mele mo ʻeneFaʻee.
Naʻa ku
ofo ʻi he ʻa hotau ʻOtua maʻongoʻonga,
-ʻa ia
ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai mei he langí,
-fie maʻu
ki he ʻofa ʻa e tangatá,
hoko ʻo
hangē ko ʻení siʻisiʻi pea nofo maʻu
pē ʻi ha kiʻi feituʻu siʻisiʻi pehē,
kae ʻoua kuo aʻu ki he He ʻikai ke ke lava ʻo
ngaue pe manava.
Ko ʻeni
naʻá ku ʻofa ʻi heʻeku ʻofa kia Sīsū
ne toki fāʻeleʻí.
Naʻá
ne ngaohi au ke u Naʻá ne pehē:
"Sio
ʻOku ou ʻofa lahi atu!
Maʻa
e Fakaʻofaʻia ai, ʻomi ha feituʻu ʻi ho
loto. Hū ki Tuʻa ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku
ʻikai meiate au,
ʻi
he koeʻuhí ke u kiʻi faingofua ange ke u ʻunu
holo mo manava."
Hoku lotó
Pea ne ongoʻi kuo laiki ia ʻe he ʻofa kiate ia. Ko
Hono Foaki tauʻataina ki hoku loʻimata,
-naʻa ku
ʻeke ange fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi fehalākí,
-palōmesi
kia ʻaʻana maʻu ai pē.
Neongo ia naʻe
pau ke u sio
- ʻoku ʻi
ai ʻeku toutou fai ʻa e talaʻofa tatau pē ʻi
he ʻaho ki he ʻaho mo e
-ko ia, mo ʻeku
fuʻu puputuʻu lahi,
ʻoku ou
maʻu pe tō ki he ngaahi fehālaaki tatau.
Naʻe
ngaohi au ʻe he meʻá ni fakatupu ha mamahi lahi. Pea
naʻá ku kaila:
Naʻá
ne pehē ange, " ʻAa! ʻeku Sīsū, ʻokú
ke angaʻofa maʻu pē ki he loto mamahí ʻa e
kakai ʻoku ou ʻi aí, mo e tuʻunga ʻokú
ke kei ʻi aí! ʻAloʻofa maʻu pē ʻo
au!"
Ko e founga
ʻeni ʻoku nau ʻi ai ʻAlu ki hoku houa ʻe ua
mo e tolu ʻo e fakalaulauloto.
Pea ko ia Naʻá
ku hoko atu pē ʻo aʻu ki hono hiva ʻo e houá,
ʻa ia naʻá ku toʻo, koeʻuhí ko ʻeku
fonua mo e ngaahi meʻa deplorable fakahohaʻasi.
Neongo ia, naʻe
Naʻe kole mai ʻa Voce ke u hoko atu ʻi he ngaahi
fakalaulauloto Novena, fakatokanga mai kiate au.
-kapau ʻoku
ʻikai kuó u fai ia,
-naʻe
ʻikai ke u mei maʻu Truce, ʻikai ha melino.
Pea naʻa
ku ʻo feinga ke fakakaukauloto ki ha founga naʻe mei lelei
ange ai ʻeku fakahoko ia,
-taimi ʻe
niʻihi ʻi he tui
-Taimi ʻe
niʻihi kuo tō fakatōmapeʻe ʻi he kelekelé.
Kuo ʻi ai
ngaahi taimi naʻe taʻofi ai au ʻe hoku fāmilí
mei hono fai iá lolotonga ʻeku kei taʻu Ngāué.
Ka naʻá ku kei loto pē ke fakafiemālieʻi
ʻeku fuʻu leleí Sīsū.
Naʻe pehē
pē pea naʻá ku fakalaka atu ʻi he ʻaho
kotoa pē mei hoku novena māʻoniʻoní,
ʻo aʻu
ki he ʻaho ki muʻa
-ʻi he
feituʻu ʻoku ʻi ai ʻeku Naʻe foaki mai ʻe
Sīsū ha pale makehe mo taʻeʻamanekina kiate au.
Koe ʻi
he po kimuʻa he Kilisimasi.
Naʻa ku
toko taha pe pea Naʻe ʻamanaki ke ʻosi ʻeku
fakalaulauloto, fakafokifa pe kuo u Naʻá ku ongoʻi
ʻi hoku lotó ha ongo mālohi makehe.
naʻá
ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi he ʻao ʻo e pēpē
ko Sīsū ʻoku ngangana tahá.
Naʻe pehē
fakaʻofoʻofa mo ha!
Ka koeʻuhi
ko e ʻikai ʻo e ʻofá
-naʻa ne
foaki ʻe he kakai taʻe houngaʻiá,
-Tetetete ʻo
emomoko.
ʻIo Naʻá
ne ngāue ʻo hangē ʻokú ne fie ʻuma
mai kiate aú. Naʻá ku fiefia mei hefiefia.
naʻá
ku tuʻu hake pea ne u lele leva ʻo ʻuma kiate ia. Ka
ʻi heʻeku feinga ke Naʻá ne fāʻofua
kiate ia peá ne puli atu. Naʻe hoko ʻeni ʻe
tolu Taimi, mo e taimi kotoa pe naʻe ʻikai ke u lava ʻo
ʻuma kiate ia.
Naʻa ku
fuʻu ʻita.
Naʻe
mahuhu e meʻa kotoa Mei he ʻofá, naʻá ku
tō ai ki ha konā ʻi he ʻofa
-ʻoku ʻOku
faingataʻa ke u lea ʻaki kotoa ʻeni,
-koeʻuhí
ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻa e founga totonu ke
fakahaaʻi ʻaki au.
ʻoku ʻikai
ke u fakaʻikaiʻi ia kuo liliu ʻe he ʻofa ʻa
Sīsuú. Ko ʻeni Naʻe feʻunga mo ha ngaahi
ʻaho lahi ʻa e mālohi ʻo e loto foʻí.
Pea Naʻe
fakaʻau pē ke holo.
ʻI ha
taimi loloa Naʻe ʻikai ke u tuku ke tautaʻa ha taha ʻi
ha taha ʻo e ngaahi meʻa ni.
Hili ia, ko e
leʻo Naʻe ʻikai teitei liʻaki au ʻe ha taha
ʻiate au. ʻI he hokohoko atu ʻeku to,
ʻa e leʻo
mi Naʻá ne tafulu hili ʻeku ngaahi fehālaaki
angamahení. Naʻá ne ngaohi au ke u fakatonutonu mo
akoʻi au kuo pau ke u fakahoko lelei ʻa e meʻa kotoa
pē.
Naʻá
ne ʻomi kiate au loto-toʻa foʻou ʻi heʻeku
to pea u palomesi te u toe tokanga ange ʻi he kahaʻu.
Ko Hotau Houa
Hoko atu ʻa e ʻEikí
-ngāue mo
au ʻi heʻeku hoko ko ha tamai lelei ki hono foha,
ki he fakafoki
mai maʻu pe ʻa e foha ne hee ki he hala ʻo e angamaʻa,
fakaʻaongaʻi
ʻa e ngaahi feinga fakaetamai maʻu pe ke tauhi ia ki hono
fatongia, koeʻuhi ke ʻofa ke ne ʻomi ʻa e
langilangi mo e langilangi ki he ʻOtua, pea
fekumi ki he
Hoko maʻu pē ko e kalauni fakafiefia ʻo e angamaʻá.
Ka ko hono moʻoní Kuo pau ke u kaila ki heʻeku maa
mo ʻeku puputuʻu:
"ʻE
Sīsū, Meʻa taʻe houngaʻia moʻoni kiate
kimoutolu!"
Pea ʻi
heʻeku Naʻe kamata ke fakatauʻatainaʻi ʻe he
ʻEiki lelei mo Fakalangi hoku loto mei he ʻa e ngaahi ʻofa
kotoa pe naʻa ne ʻoatu ia ki he fanga manu.
Naʻa Ne
haʻele mai kiate au pea, Hangē ko e angamahení, naʻá
ne pehē mai kiate au ʻi ha leʻo ʻi loto:
"Ko au
ʻAʻau Kotoa.
Lelei ʻo e
ke ʻofaʻi kimoutolu ʻaki ha ʻofa ʻoku tatau
mo ia ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú.
Kapau he ʻikai
ke ke mavahe mei he kiʻi maama siʻisiʻi ʻo
hoʻomou ngaahi fakakaukaú, ʻofá, mo e
ngaahi ongo ki
he ʻa e meʻa moʻui, he ʻikai ke u lava ʻo
fai ia
-Fakahū
kakato ʻi ho loto mo e
-Toʻo maʻu
ʻo tuʻuloa.
Ko e fanafana
maʻu pē hoʻo ngaahi fakakaukaú
koe
taʻofi au mei he fanongo lelei ki hoku Leʻo, ʻa ia
ʻoku ne taʻofi au mei he fanongo Fakaʻehiʻehi
mei he
-ke huaʻi
ʻiate kimoutolu hoku ngaahi ʻaloʻofa mo e
-ke ngaohi koe
ʻOfa kakato kiate au. Ko ha husepāniti meheka au.
Palōmesi
mai kiate au ʻoku ʻe ʻaʻaku ʻaupito koe.
te u tuku au
ngaue ke fai e meʻa ʻoku ou fie maʻu.
Tala ʻa e
moʻoní ʻi hoʻo pehe he ʻikai ke ke lava ʻo
fai toko taha ha meʻa. Kae ʻoua ʻe manavahē, Te u
fai e meʻa kotoa pē maʻau.
ʻOmai
haʻo meʻa ʻaʻau ʻE: ʻe feʻunga pe
ia kiate au."
Naʻá
ne toe fakahā mai ia kiate au ʻi he taimi lahi ʻoku
fakahoko ai ʻa e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní.
Naʻá
ku tangi leva ʻo e fakameʻapangoʻia pea ne u palomesi
ange, te u hoko ko hono kakato. Pea kapau, ʻi he momeniti ko ia,
-Naʻa ku
fakatokangaʻi ʻoku Naʻe ʻikai ke u ngāue ʻo
fakatatau ki Hono Finangaló,
-naʻá
ku ʻeke ange ki ai faʻa fakamolemolé mo e
-naʻá
ku talaange ki ai pea naʻá ku fuʻu fie maʻu
moʻoni ke ʻofa ʻiate ia ʻaki hoku lotó
kotoa.
ʻI hono
ʻiloʻi ia, ʻI he ʻikai ke u maʻu ʻene
tokoní, ne u mei fai ha meʻa naʻe toe kovi ange,
naʻá ku kole ange ke ne ʻOua naʻá ke
liʻaki au.
Sīsū,
ʻai ke u ongoʻi Hono Leʻó ʻi hoku
lotó, naʻá ne ʻai ke u ongoʻi
ʻoku pehē:
Naʻá
ne pehē ange, " ʻIkai! ʻIkai!
Fakakaukau maʻu
ai pē kiate ia.
ʻI hoku
taʻu tohoakiʻi e tokangá ʻe he talanoa mo hoku
fāmilí pe ngaahi lea īkí mahuʻinga pe
ʻikai fie maʻu, naʻa ku fanongo he taimi pe ko ia ki
Hono Leʻo ʻoku ne talamai:
"ʻOku
ʻikai ke u ʻOku nau saiʻia ʻi he ngaahi
fepōtalanoaʻaki ko ʻení.
ʻOku nau
fakafonu hoʻo ʻatamai ki he ngaahi meʻa ʻoku
ʻikai ke u mahuʻingaʻia ai. ʻOku nau ʻakilotoa
ho loto ʻaki e ngaahi ongo fakatuʻutāmakí,
ʻoku ne
ngaohi ʻikai ola lelei e ngaahi ʻaloʻofa ne u lomekina
ʻaki koe, fuʻu vaivai pea ʻikai moʻui. ʻOi!
Feinga ke faʻifaʻitaki au ʻo hangē ko e taimi
naʻá ku ʻi he fale ai ʻo Nasaleti:
Ko ʻeku
ngaahi fakakaukaú naʻe nofoʻi pē ia ʻe
ko
hai ka naʻe fekauʻaki ia mo e nāunau ʻo ʻeku
Tamaí pea mo hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié.
Ko hoku ngutú
ʻio naʻe ava pe
-ke lea ʻaki
ha ngaahi meʻa māʻoniʻoni mo e
-ke fakalotoʻi
niʻihi ke fai ia
-ke fakaleleiʻi
ʻa e ngaahi faikovi naʻe fai ki heʻeku Tamaí
Ko ia naʻe
pehe ʻe he Naʻe tohoakiʻi ʻa e loto ʻoku
mamahi ʻi he mamahi, pea fakamolu ʻe he ʻaloʻofa,
kuo ʻomi kinautolu ki Heʻeku ʻOfa.
I
Fakamatala atu kau ki he ngaahi konifelenisi fakalaumālie kuó
u maʻu mo ʻeku mahalo Faʻee mo e Tamai?
Ko ia Naʻe
kamata ke u fakalongolongo ʻi hoku lotó pea naʻá
ku puputuʻu kotoa ʻi heʻeku fie nofo aí toko
taha pē ki he lahi taha ʻe lavá.
Naʻá
ku vetehia ki he Sīsū hoku ngaahi vaivaí.
Naʻa ku
kole ʻa e ʻene tokoní mo ʻene ʻaloʻofá
ʻi heʻene ngāue taimi kakato ʻi hono fakahoko
ʻení naʻá ne fehuʻi mai kiate au.
ʻOku ou
toe maʻu foki mo e naʻá ne pehē, ʻi heʻeku
toko taha, he ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa ka ko e
koví pē.
Pea malaʻia
au ʻi he taimi ne faʻa he ai ʻeku fakakaukau pe ko
hoku loto mei he Naʻe tokangaʻi ʻe Sīsū ʻa
e kakai naʻá ku ʻofa aí.
Fakafokifa mo
fakafokifa, naʻe foki fakafokifa mai hono Leʻo ʻo ne
pehe mai ʻi hono leʻo. mōmoa:
"ʻOku
Ko hoʻo founga ʻofa nai ʻeni kiate aú? Ko hai
naʻe ʻofa lahi ʻiate koé ʻo hangē pē
ko aú? ʻIloʻi ia
-kapau
ʻoua ʻe tuku,
"Naʻa
ku Te u holomui ʻo tukunoaʻi koe, ʻi hoʻo meʻa
ʻoku maʻú."
Koeʻuhí
ko e Naʻe lahi e ngaahi meʻa naʻá ku valokiʻí,
peá u ongoʻi ʻoku mamahi hoku lotó. Naʻá
ku lava pē ʻo tangi lahi mo tautapa ki heʻene
fakamolemolé.
ʻI ha
pongipongi ʻe taha, hili ʻene maʻu ʻa e
Fetuʻutaki Māʻoniʻoní, naʻá ne
foaki mai kiate au
-ha mahino
mata-meʻa-hā-mai ʻo e ʻofa lahi naʻá
ne maʻu kiate aú,
-ko ia ko ha
vīsone ki he ʻofa taʻepau mo taʻepau ʻoku
maʻu ʻe he kakaí maʻana. Naʻe mātuʻaki
ongo moʻoni ki hoku lotó. Talu mei he momeniti ko ia. ʻI
he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻofa
ʻi ha taha ka ko ia toko taha pē.
Hangē ko
ʻení, kapau Naʻe lava ke u fakakaukau ki ha meʻa
lelei, ʻoku totonu ke u ʻiloʻi ko ia, ʻa e
ʻuluaki mīsiní
-ʻoku ko e
tokotaha naʻa ne faʻu e koloa ko ʻeni, pea
-ʻa ia
ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻa e fanga manu ke
foaki ʻEne ʻOfa kiate au.
Kapau
teu ʻoku hoko ia ʻi ha ngaahi kovi ʻe niʻihi,
ʻOku
totonu ke ke u fakakaukau kuo tuku ʻe he ʻOtuá ke
lelei fakalaumālie pe fakaesino au.
Ko ia ai, naʻe
hanga ʻe he ʻe ongoʻi ʻe hoku loto ʻoku ou
ofi ki he ʻOtua pea u pipiki kiate Ia.
Ko e Mamata ki
he ʻOtuá ʻE tupulaki ʻeku fakaʻapaʻapa
kiate kinautolú ʻi he kakaí.
Kapau te u
Turbassero, te u ongoʻi kuo pau ke u
-ʻOfa ʻi
he ʻOtuá mo e
-ke tui ʻoku
ʻomi ke u taau mo hoku laumālié.
Kapau ko e
kakai Kapau te nau haʻu kiate au mo e fakamālō mo e
pasipasi, te u talitali lelei kinautolu ʻi he loto tāufehiʻa
pea te u pehē pē kiate au:
"ʻI
he ʻaho ni ʻoku ou ʻOfa. Mahalo te nau fehiʻa
ʻiate au ʻapongipongi. ʻOku taʻepau ʻa e
fanga manu."
Ko ia naʻe
pehe ʻe he Kuo maʻu ʻe hoku lotó ha tauʻatāina
ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi. Ngaahi leá.
Hili ʻeku
Kuo hanga ʻe he akonaki fakalangi ʻo taʻofi au mei he
māmaní,
maʻu au
fakamavaheʻi mei he fanga manu mo e
fakatauʻatāinaʻi
Naʻe kamata ke ne fakamaʻa mei heʻene ngaahi
fakakaukaú mo ʻene ʻofa kiate kinautolú ʻa
e loto ʻi hokuloto.
Ko ʻene
melie Naʻe faʻa ongo mai ki hoku telingá ʻa e
leʻó ʻo pehē:
"Ko ʻeni
kuo ʻOku tau tuenoa, ʻoku ʻikai ha meʻa te ne
fakahohaʻasi kitautolu. ʻOku ʻikai ke ke kei fiefia he
taimí ni,
pea ʻi he
taimi ko iá ʻi he Ko hai naʻá ke feinga ke
fakahōifua kiate kinautolu naʻe nofo ʻiate koé?
ʻIkai ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku faingofua
ange ke fakahōifua kiate au toko taha pē,
kae ʻikai
ko e kataki ʻo tokolahi?
ʻI he
tafaʻaki ʻe tahá, Te ta ngāue ʻo hangē
ʻokú ta toko taha pē ʻi he māmaní.
Palōmesi mai ke u Faivelenga
Pea te u huaʻi
hifo ʻiate koe fakamalo atu te ke ofo ai.
ʻoku ou
maʻongoʻonga ngaahi ngāue maʻamoutolu, ʻoku
ou lava pē ʻo ʻiloʻi
-kapau ʻokú
ke fakatauhoa ki he meʻa ʻoku ou kole atu pea
-kapau ʻokú
ke talangofua ki hoku Lotó.
te u fiefia ʻi
hono ʻai koe ke ke hoko ko ha ʻimisi haohaoa ʻo au. Te
ke faʻifaʻitaki au ʻi he meʻa kotoa pē ʻa
e meʻa kuó u fai ʻi hoku Faʻahinga ʻo e
tangatá,
-ʻo hoku
fāʻeleʻí
- ki heʻeku
mate.
ʻOua ʻe
veiveiua ʻo kau ki he lavameʻa, he te u akoʻi fakak
iiki atu ʻa e founga fai ia."
Hili ha ʻaho
mei he ʻaho, tautautefito ki he feohiʻanga Māʻoniʻoní,
au Naʻá
ne talamai e meʻa ʻoku totonu ke uhohaʻa ki aí
ʻikai ke
ʻi ai ha ikunaʻi e kamataʻanga ʻo eongosia,
ke fai ʻo
fua lelei ange ʻa e ngaahi ʻaloʻofa kuo foaki kiate
au.
Ke aʻu ki
he ngataʻanga ko ʻeni, ʻoku ou Naʻá ne
faʻa pehē:
"Koeʻuhi
ke ʻOku ou lilingi atu ʻeku ngaahi ʻaloʻofá
ki ho lotó, ʻoku mahuʻinga ke ke fakalotoʻi ia,
toko taha pē,
ʻIkai ʻOku
ʻikai ke ke lava ʻo faiha meʻa.
ʻOku ou
fakafonu ʻa e Ko ʻeku ngaahi meʻafoakí mo ʻeku
ngaahi ʻaloʻofá ʻa e ngaahi laumālie ʻoku
nau momou ke fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi ola
lelei ʻo e ngaue naʻe fai kiate kinautolu ʻaki ʻEku
ʻaloʻofa.
ʻOku ou
siofi kinautolu ʻaki e Fakangofua lahi.
Ko e ngaahi
laumālie ʻoku ʻOku nau lau ʻEku ngaahi meʻafoakí
mo e ngaahi ʻaloʻofá ʻo hangē pē naʻa
nau maʻú ʻOku nau fakatau toko taha pē, ʻo
lahi ʻenau kaihaʻá.
ʻOku
totonu ke nau pehe kiate kinautolu:
"Ko e
ngaahi fuá ʻa ia ʻoku faʻu ʻi heʻeku
ngoué
-kuo pau ke
ʻoua naʻá ke ʻulungaanga kiate au, ʻa e
kakai masiva mo mamahi,
-ka ko au ko e
ola ʻo e ngaahi meʻafoaki kuo foaki lahi kiate aú ʻi
he ʻofa fakalangi".
Manatuʻi
ʻoku ʻOku ou angaʻofa mo lilingi hifo ha ngaahi haʻi
ʻo e ʻaloʻofá ki he ngaahi laumālié
-ko hai ʻiloʻi
ʻenau taʻeʻaonga,
-ʻoku
ʻikai ʻoku ʻikai te nau faʻao ha meʻa
maʻanautolu pē, pea
- ko hai ʻoku
mahino ki aí ʻoku lavaʻi ʻa e meʻa kotoa
pē ʻi Heʻeku ʻaloʻofá.
Ko ia ʻI
heʻetau vakai ki he meʻa ʻoku hoko ʻiate
kinautolú, ko e ngaahi laumālie ko ʻení
-ʻikai
ngata pē ʻiate au ʻOku ou houngaʻia,
-ka ke moʻui
ʻi he manavahē ke mole ʻeku ngaahi ʻaloʻofá,
ʻeku ngaahi meʻafoakí, mo e ngaahi lelei ʻoku
ou saiʻia aí kapau ʻoku ʻikai ʻoku nau
saiʻia ange ai.
ʻoku ʻikai
ke u lava hū ki he lotó
ko
hai ʻoku fonu kohu ʻi he loto hikisiamo e
ko hai ʻOku
nau fuʻu pupula ʻaupito ʻiate kinautolu pea ʻoku
ʻikai hanau feituʻu moʻoku.
ʻOku ʻikai
ke nau foaki lāngilangiʻia ʻi heʻeku ngaahi
ʻaloʻofá pea, mei he tō ki he tō ki he
taú, ʻalu ki heʻenau moʻuí fakaʻauha.
Ko e ʻuhinga
ia ʻoku ʻoku ou faʻa fie maʻu
-
pe hokohoko atu hono fai ha ngaahi ngāue ʻo e loto
fakatōkilaló.
Kuo pau ke ke
hange ha kiʻi pepe ʻoku taipa ʻa ia,
-ʻikai
lava ke ngaue holo pe luelue tokotaha pe ʻi fale,
-kuo pau ke ne
fai Falala ki heʻene faʻeé ʻi he meʻa
kotoa pē.
I
ʻofa ke ke ofi mai kiate au ʻo hange ha pepe toki faʻeleʻi,
-ʻOku ou
faʻa fehuʻi maʻu pē ʻeku tokoni mo e tokoni,
-Ko Hono ʻIloʻí
hoʻomou taʻeʻaonga,
-ʻamanaki
kotoa meiate au."
Ko ia ʻI
heʻeku fai iá, naʻá ku siʻisiʻi mo
fakaʻauha au. Lahi fau, Taimi pe Niʻihi
Naʻá
ku ongoʻi e meʻa kotoa p kuo veteki mo dismembered, ʻikai
lava ke fai ha sitepu pe ki mānava taʻe kau ai e tokoni ʻa
Sīsuú.
naʻá
ku fai ha niʻihi Ko hoku lelei tahá ke fakafiemālieʻi
ia ʻi he meʻa kotoa pē, hoko ʻo loto fakatōkilalo
mo talangofua.
Fakafehoanaki
-tuʻunga
ʻo e moʻui naʻe ui au ki ai ʻe Sīsū pea
-ko e taha naʻe
Kuo u moʻui maʻu pe, kuo u ongoʻi kuo kapu au ʻe
he mamahi.
Naʻá
ku mā ke tokangaʻi e kakaí
koeʻuhi
Naʻá ku ongoʻi ko e taha au ʻo e kau angahala
maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní. ʻoku
ou maʻu maʻu ʻa e ifo
-Mohe ʻi
hoku loki, mamaʻo mei he fanga manu, pea
-ke talamai:
"Kapau pe
a naʻe naʻa nau ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo
ʻeku hoko ko ha tokotaha faiangahalá mo e lahi ʻo e
ngaahi ʻaloʻofa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí
kiate aú ʻio, te nau manavasiʻi.
ʻofa pē
kia Sīsū ʻOua naʻá ke fakahā mai, he
kapau naʻa nau ʻilo te u lava taonakita."
Neongo ʻeni,
ʻi he ʻaho hono hoko, ʻi heʻeku maʻu ʻa
Sisu ʻi he Tokotaha Maʻoniʻoni.
Sākalamēnití
Naʻe fiefia hoku lotó he mamata kuo fakaʻauha
fakaʻaufuli Iá.
Sīsū
kiate au ʻOku toe lahi ange ʻa e fakamatala fekauʻaki
mo e tuʻunga ʻo e fakaʻauha ke ʻosiʻosingamalie
ʻi he ʻa ia naʻa ne ui au ki ai.
Naʻá
ne ʻomi kiate au ngaahi fokotuʻú, ʻo kehe maʻu
pē mei he ngaahi ʻaʻahi kimuʻá. te u lava
fakapapauʻi fakalongolongo pē ko sīsū takitaha ʻa
e taimi lahi ko Sīsū Naʻa ne lea mai kiate au,
fakaʻaongaʻi ha founga kehe ke fakamatalaʻi ʻaki
e tupuʻanga mo e ʻa e ngaahi ola ʻo e angamaʻa
naʻa ne fie maʻu ke fakato kiate au.
Kapau naʻa
ne fie maʻu, naʻe mei lava pē ke ne lea ʻo kau ki
he ʻulungāanga tatau mo ha toko tahaafe kehe pea ʻi ha
ngaahi founga kehekehe ʻe lauiafe:
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻ ʻeku ʻEiki Faka-ʻOtua,
Ko e ha ko
hatokotaha poto koe,
Ko e ha ʻOku
ou taʻe houngaʻia ke ʻoua naʻá ku moʻui
ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ke ʻamanaki ki
ai meiateaú!"
ʻOku ou
fakahā atu naʻe Ko ʻeku ngaahi fakakaukaú
-maʻu maʻu
pe fekumi ki he moʻoní pea
-ʻAhiʻahiʻi
ke muimui maʻu pē ki he meʻa kuo foaki mai ʻe
Sīsū kiate aú akoʻi. Ka naʻe faʻa
mole ʻa e holi ko ia ʻi ha founga pe ʻi he tafaʻaki
ʻe tahá.
naʻe ʻikai
ke u lava ʻiloʻi e meʻa naʻe kole mai ʻe
Sīsū kiate aú, ʻo aʻu pē ki he
ngataʻanga.
Ko e ʻuhinga
ia ʻoku ou ʻOku ou fakamaaʻi lahi ange au. Naʻa
ku vete ʻeku taʻeʻaonga
Kimui ange ai,
naʻa ku naʻe palōmesi te ne tokanga mo tokoni lahi
ange. Ka neongo iá ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa,
ʻIkai Naʻe
ʻikai ke u mei lava ʻo fai ʻa e lelei naʻefie
maʻu hono tuʻunga haohaoá
kapau Naʻe
ʻikai ke ne tokoniʻi maʻu pē au.
Naʻa ne
talamai Taimi lahi, ʻoku faʻa:
"Kapau te
ke Kapau naʻa ke loto fakatokilalo mo ofi ange kiate au, naʻe
ʻikai ke ke mei Fai e ngāue ko ʻení ʻo
fuʻu lahi.
Kae talu mei ai
naʻa ke pehe te ke lava ʻo kamata, hoko atu pea fakaʻosi
ʻa e ngaue taʻe kau ai au, Naʻa ke fai ia, kae ʻikai
fakatatau mo ʻeku fakaʻamu.
ʻI he meʻá
ni ʻuhingá
Fehuʻi
ange ʻeku tokoni ʻi he kamataʻanga ʻo e meʻa
kotoa pe te ke fakahoko.
Fakapapauʻi
ʻoku ou ʻi ai maʻu pē ke ngāue mo koe
Ko e ha ʻE
fakakakato koe ki he haohaoá.
ʻIloʻi
kapau te ke Te ke fai maʻu pē ia, te ke aʻusia ai ʻa
e loto fakatōkilalo moʻoní. Kapau te ke fai ʻa
e fehangahangai
Hīkisiá
ʻe toe foki mai kiate koepea
ʻe
taulofuʻu mai ko e ʻulungāanga fakaʻofoʻofa
ko ia ʻo e loto fakatōkilaló ʻa ia tutuuʻikiate
koe."
Ko ia ne u Naʻa
ne foaki ha maama mo ha ʻaloʻofa lahi pea ne ʻai ke u
sio ki he ugliness ʻa e angahala ʻo e hīkisiá.
Ko e hīkisiá
ko e
- ko e lahi
tahá taʻehoungaʻia fakalilifu ki he ʻOtuá
mo e
-lahi tahá
fakatupu houhau lahi ʻe lava ke fai kiate ia, fakakuihi kakato
ʻa e laumalie,
-ʻave ia
ki he ke tō ki he fuʻu meʻa taʻeʻofa lahi,
pea
-ʻokú
ne tataki ia ke fakaʻauha.
ʻOku nau
maʻu au tuku ʻa e ngaahi ʻaloʻofa makehe naʻe
foaki mai ʻe Sīsū kiate aú
- ʻoku
tokolahi mamahi ʻi hono fakafehoanaki ki he kuohili mo e
-ʻi ha
tuʻunga mālohi Manavasiʻi ki he kahaʻú.
ʻIkai ke
ʻiloʻi Ko e meʻa ke fai ke fakaleleiʻi ʻaki
e maumau ʻo e kuohili, ne u ongoʻi mortifications fili ʻe
au.
Naʻa ku
toe kole foki ki he Mortification ki heʻeku vetehia, ka naʻe
ʻikai maʻu pe ia kiate au Fakangofua.
Kotoa pē
Naʻe hangē kiate au naʻe ʻikai ke u mahuʻinga
ʻi he penances.
Koeʻuhi he
ʻIkai Naʻa
ku lava ʻo liliu ʻa e kuohilipea
ko
hai Naʻe ʻikai ke u toe ʻilo pe ko
e hā ha toe meʻa ke fai,
Naʻe
kamata ke u ʻo tangi ʻi he fakakaukau atu ki heʻeku
ngaahi angahala he kuohili.
ʻI hono
fakaʻosingá ne u ʻOku ou tafoki kia Sīsū
angaʻofa maʻu ai pē.
Ko e ilifia
naʻa Naʻá ku mavahe meiate ia, pea naʻá
ku manavasiʻi naʻa hoko mai kiate au. naʻe toe lahi
ange ʻa e fakamole, ʻo ʻikai ke u ʻiloʻi
moʻoni ʻa e meʻa ke fai.
Ko hai te ne
lava lea ʻaki e tuʻo fiha ʻeku lele kia Sīsū
ʻi hoku lotó
-ke kole kiate
ia fakamolemoleʻi ʻo ha toko tahaafe,
-fakamālō
koeʻuhí ko ʻa e ngaahi ʻaloʻofa lahi naʻa
ne foaki kiate au mo
-kole kiate ia
ke ofi maʻu pē kiate au.
naʻá
ku talaange ki ai ʻo faʻa:
Naʻe pehē
ange ʻe heʻene faʻeé, "ʻOk ʻa
Sīsū,
- Ko e hā
hono fuoloá Naʻa ku he pea
- lahi ʻo
e ngaahi ʻaloʻofá Naʻá ku fakamoleki
noa,
ko e fē
taimi te u Te u lava ʻo fakatupulaki ʻeku ʻofa kiate
kimoutolu, ʻa hoku Lelei taupotu taha mo ʻe au Kotoa!"
Lolotonga ʻeku
ʻi ha Ne u kiʻi taʻeoli pea u kei talanoa pe ki ai mo
ia.
Sīsū
Naʻá ne tafuluʻi lahi auʻo pehē:
"ʻOku
ʻikai ke u ʻOku ou loto ke ke foki ki he kuohilí.
ʻIloʻi ia ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha
laumālie,
-tui pau ki he
ʻene ngaahi angahala,
-grovel maʻu
hoku sākalamēniti ʻo e tohí,
-ke ke hoko
Loto fiemālie ange ke mate ʻi haʻaku toe fakaʻitaʻi
au.
Ko ha ʻOku
Ou Fehangahangai mo ʻEku ʻAloʻofa mo ha Fakafeʻatungia
ki Heʻeku ʻOfa
-vilitaki
fakaʻatamai ke ueʻi ʻa e pelepela ʻo e kuohili.
Ko ʻEku
ʻOfá he ʻikai ke ne lava ʻo fakaʻatā
ha laumālie ke puna ki Hēvani kapau Fakauku maʻu pē
-Ngaahi
Fakakaukaú fakalilifu mo
- ngaahi
fakakaukau fakapoʻulí ʻi he kuohili.
ʻIloʻi
ʻoku ʻikai te ke ʻOku ou manatuʻi ʻa e kovi
naʻá ke fakahokó, he kuo ngalo haohaoa ʻa e
meʻa kotoa pe. ʻOku ke fakatokangaʻi ʻiate au ha
taufehiʻa, pe ko ha ʻata pe ʻo ongo kovi kiate koe?"
Pea naʻá
ku pehē ange: " ʻIkai, ʻe hoku ʻEiki, ʻoku
mamahi hoku loto ʻi he taimi ʻOku ou fakakaukau ki hoʻomou
Angaleleí, hoʻomou leleí mo hoʻomou ʻOfá
kiate au, neongo ʻeku taʻehoungaʻiá."
Peanaʻa
ne Naʻá ne tali mai ʻo pehē:
"Lahi
ʻaupito ʻIo, ʻe heʻeku tama. Ka ko e hā ʻokú
ke fie foki ai ki he kuohilí? Ko e ha hono lahi ʻE lelei
ange kapau te tau fakakaukau ki heʻetau feʻofaʻaki!
Fekumi ki he
toki nofo pē ʻi he kahaʻú pea te ke nonga maʻu
ai pē."
Mei ai
momeniti, ke fakafiemalieʻi hoku Sisu fakaʻofa, ʻoku
ʻikai ke u kei maʻu Fakakaukau ki he kuohilí. Neongo
ia, kuo u faʻa kole ki ai ke akoʻi mai e founga ke fai ai
ha totongi huhuʻi ki heʻeku ngaahi angahala he kuohilí.
Naʻá
ne ngaohi au ke u ʻo pehe, "Tokanga ʻoku ou
mateuteu ke foaki atu ʻeni ʻokú ke fie maʻú:
Fekumi ki he
manatuʻi e meʻa ne u fakamatalaʻi atu kimuʻá.
Ko e
Ko e meʻa lelei taha ke faí ko hono faʻifaʻitaki
ʻeku moʻuí. Talamai he taimí ni ko e haʻoku
ke fie maʻu."
Naʻe pehē:
"ʻEiki, ʻoku ou fie maʻu ʻa e meʻa
kotoa pē, koeʻuhí he ʻoku ʻikai haʻaku
meʻa ʻe maʻu
Sīsū
Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:
"Sai, ʻOua
naʻá ke manavahē, he te tau fai fakakongokātoa
ʻa e meʻa kotoa pē.
ʻOku ou
ʻiloʻi hoʻo lahi vaivai. Ko au pē te ke maʻu
ai ʻa e mālohí, kātakí mo e leleí
ʻe. Fai e meʻa ʻoku ou tala atú.
ʻoku ou
fie maʻu ʻa e ʻOku faitotonu hoʻo ngaahi ngāué.
ʻOkú
ke Sio fakamamaʻu mai kiate au mo e tahá ʻi he meʻa
ʻokú ke faí.
ʻoku ou
fie maʻu ke ke ʻilo e founga ke tukunoaʻi ai e kakaí,
koeʻuhí,
-ʻi hoʻo
ʻoku kole atu ke ke fai ha meʻa,
-fai ia ʻo
hangē pē ha naʻe haʻu fakahangatonu pē ʻa
e kolé meiate au.
Mo
Naʻá ku sio fakamamaʻu pē kiate au, ʻoua
te u fakamāuʻi ha taha.
ʻOua ʻe
sio ke vakai pe ʻoku fakamamahi, palaku, faingofua pe
faingataʻa.
Te ke tāpuni
ʻa e Mata ʻi muʻa ʻi he ngaahi meʻa ni
kotoa. Te ke fakaava hake kinautolu kiate au, ʻi hoʻo
ʻiloʻi
-ʻoku ou
ʻi he ko koe mo e
-ko au ʻOkú
ke puleʻi hoʻo ngāué.
"Talamai
ʻo faʻa:
« ʻEiki
ʻOmi ha ʻaloʻofa kiate au
-ngaohi
pea mei he kamataʻangá ki he ngataʻanga ʻo e
meʻa kotoa pē ne u faí, pea
-ko
hai ʻOku ou ngāue pē maʻau.
ʻoku
ʻikai te u fie ʻo lahi ange ke hoko ko ha popula ʻa e
kakai."
Fai ia ko e
taimi ʻokú ke lue, talanoa, ngāue pe fai ai ha meʻa
kehe,
Ngāue pē
maʻá e ʻeku fiemalie mo e fiefia. ʻI he taimi
ʻoku ke faingataʻaʻia ai pe Loto mamahi, ʻoku ou
fie maʻu
-ʻoku ke
maʻu ʻa e sio fakamamaʻu kiate au mo
-ʻoku ke
tui pea ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku haʻu ia
meiate au kae ʻikai mei he fanga manú.
"ʻAi
ke pehe ke u fanongo mei hoku ngutú:
"ʻOfefine
Ko hoku lotó, ʻoku ou loto ke ke mamahi siʻisiʻi
pē.
"ʻAki
ʻE ngaohi koe ʻe he ngaahi faingataʻaʻia ko ʻení
ke ke fakaʻofoʻofa.
-ʻOku
ou fakatupulaki ho laumālié ʻaki ha ngaahi lelei
foʻou.
"ʻOku
ou fie maʻu ngāue ʻi ho laumālié ke ke
hoko ʻo hangē ko aú."
Pea ʻi he
lolotonga katakiʻi hoʻo ngaahi mamahi koeʻuhi ko ʻEku
ʻOfa,
-ʻOku
ou ʻoku ke ʻomai maʻaku
-fakamālō
mai kiate au ʻi hoʻo ngāueʻi ʻokú ke
maʻú.
Ko ia ʻI
hoʻo fai iá, te ke totongi huhuʻi lelei ai e niʻihi
ko iá
-ko hai ʻokú
ne maʻu koé kafo pe
-ko hai ʻokú
ne maʻu koé naʻe ngaohi ia ke mamahi.
Ko ia ai Te ke
muʻomuʻa ʻiate au.
-Ko e ngaahi
meʻá ni he ʻikai ke nau fakahohaʻasi koe, pea
"Te ke
ʻiloʻi melino haohaoa."
Hili ha
vahaʻataimi ʻo e taimi ne u fai ai e meʻa naʻe
foaki mai ʻe Sīsū kiate aú kole ke ne fai,
au
Naʻá ne kei moʻui pē ʻi he laumālie
ʻo e mortification.
Naʻá
ne ngaohi au ke u mahino
-ko e meʻa
kotoa pē ngaahi meʻa
pehē
foki Ngaahi feilaulau tuʻukimuʻa mo eʻulungaanga
maʻongoʻonga taha
ʻE ʻikai
lau ha meʻa ʻo kapau ʻoku ʻikai ngaohi kinautolu
ko eʻofa ki he ia.
Kapau ʻoku
ʻi ai ha ʻOku ʻikai fakaʻaiʻai ʻa e
Mortifications mei he kamataʻanga ki he ngataʻanga ʻe
he ʻofa ʻa Ko ia, ʻoku nau fonua pea ʻikai ke nau
maʻu ha lelei.
Naʻá
ne ngaohi au ʻo pehē:
"Ko e ʻOfa
Faka-Kalaisí Ko e angamaʻá ʻokú ne
ʻoange ʻa e ngeia ki he ngaahi ʻulungāanga lelei
kehé. Ko e ngaahi ngāue ʻoku fai taʻe kau ai ʻa
e ʻofa faka-Kalaisí ko ha ngaahi ng
Ko Hoku Matá
tokanga pē ki he ngaahi ngāue ʻoku fakahoko ʻi he
laumālie ʻo e ʻofa faka-Kalaisi. ʻOku ʻikai
ke nau aʻu ki Hoku Lotó.
Ko ia
-Ke tokangamo e
- fai ʻa e
hoʻo ngaahi ngāué, naʻa mo e siʻisiʻi
tahá, ʻi he laumālie ʻo e ʻofa
faka-Kalaisí mo e feilaulau.
ʻAi ke
nau ʻiate au, ʻiate au mo au.
he ʻikai
ke u fakatokangaʻi hoʻo ngaahi tōʻongá ʻo
hangē pē ʻoku ʻikai ke nau maʻu fakatouʻosi
e ongo meʻa fakamaʻú,
ʻoku
ʻo hoʻo ngaahi feilaulaumo e
ʻa
e ʻeku meʻa fakamaʻu.
Talu mei ai Kuo
pau ke paaki ʻi he paʻanga ʻa e ʻimisi ʻo e
tuʻi kae lava ke tali ʻoku ʻaonga ʻi he ngaahi
kaveinga ʻa e tuʻí,
ko ia kuo pau
ke fua ʻe hoʻo ngaahi ngāué ʻae
fakaʻilonga ʻo e Kolosí
ke naʻá
ku tali ia.
" ʻOku
ʻikai ke ʻi ai ha te tau hohaʻa lahi ange ki he ngaue
ketoʻo
-hoʻomou
ngaahi ʻofá maʻá e kakaí,
-kako e hoʻo
ʻofakiate koé tatau pē.
ʻOku ou
ʻai ke ke mate
koeʻuhi
ke ʻOfa ke mou moʻui pē maʻaku.
ʻoku ʻikai
te u fie ke u mahuʻingaʻia ʻiate koe ka koʻeku
Moʻuí pē.
ʻOku
moʻoni ʻe mole lahi ange ia kiate koe, ka ke maʻu ʻa
e loto-toʻa pea ʻoua naʻa ke maʻu ilifia. Te ta
fai e meʻa kotoa pē."
Naʻá
ne ʻomi kiate au Ngaahi fakakaukau foʻou fekauʻaki mo
hono fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie pē kitá.
Naʻa
Naʻá ne talamai:
"ʻOku
ʻikai ke u ʻOku ke ʻi ai, pea kuo pau ke ʻoua
naʻa ke lau koe ʻoku ke mahulu hake ʻi ha ʻata
-ʻoku
fakalaka ai vave mo
-ʻoku ke
hao ai ʻi hoʻo feinga ke ʻave ia.
Kapau ʻoku
ke fie sio ʻiate koe ha faʻahinga meʻa ʻoku taau
mo au,
Fakakaukau
ki he ko e meʻa noa pē koe. Pea ʻoku ou fiefia ʻi
hoʻo moʻoní maʻulalo,
Te u huaʻi
hifo ʻeku meʻa kotoa ʻiate kimoutolu."
ʻI hono
talamai ʻeni, kuo ongo ki hoku ʻatamai mo hoku loto ʻa
e lelei ʻo Sisu loto ke ʻosiʻosingamālie ʻo
u fie toitoi ʻi he fuʻu luó loloto ange. ʻIloʻi
-ʻa ia
naʻe ʻikai ke u lava ʻo fufuuʻi ʻeku maa
meiate ia, pea
-lolotonga ʻeku
maʻu hokohoko atu hono fakaʻauha ʻeku ongoʻi
mahuʻingaʻia ʻiate aú,
au
quoth:
"Haʻu
ʻo ofi ange, Falala ki hoku nimá:
-Koe
Te u poupouʻi mo
-Koe
Te u foaki ʻa e mālohi ke ngāue maʻu pē
maʻaku, ke fai ʻa e meʻa kotoa pē maʻá
e ʻa au."
Ko e haohaoa
taʻefakangatangata,
ʻOku lava
ʻe he ʻOtuá ʻo ko ʻene fakaʻamu pē
ke fakahehema takitaha ʻene ngaahi ngāué ki hono
tuʻunga paú haohaoa.
Kapau leva ko e
meʻa kotoa pē Ko e Meʻa Naʻá Ne Fakatupú
ʻOkú
ne Tokangaʻi fakanatula pe ki hono haohaoamo
ʻikai lava
Taʻofi hoʻo luelue ki heʻene fakalakalaka, pea toki
fortio ʻuhingá
ko ha meʻa
moʻui
- ʻa ia
ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá foaki ʻa
e poto fakatāutahá mo e finangaló
-ʻikai
lava tuku ke stagnate hono fakaleleiʻi,
kapau ʻoku
ke fie maʻu ko e moʻoni ʻoku fiefia ʻa e ʻOtuá
ʻiate ia.
Naʻe
faʻu ʻe Ko e ʻOtuá ʻi hono tataú mo
hono tataú, ʻe lava ʻe he tangatá
ʻo aʻusia ʻa e haohaoa maʻolunga taha ʻo
kapau te ke fakaʻaongaʻi
talangofua ki
he ki he finangalo ʻo e ʻOtuápea
ʻoku
fetohiʻaki ki he ngaahi ʻaloʻofa naʻá ne
maʻú.
Kapau ko e
ʻEikí ofi mai kiate au pea ʻoku ne fie maʻu ke
u falala ki hono nima, pea
kapau pē
maʻá e teke au ʻe he fetokangaʻaki ke u li au
ki hono ongo toʻukupu fakaetamai, pea kapau ʻOkú Ne
toe fie maʻu foki ke u toʻo kotoa hoku iví ʻiate
ia ke fakahoko ʻa e lelei kotoa pē. meʻa
ʻoku ʻikai
ko ha vale?
kapau te u
fakafisi ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni pea ʻoku
ʻikai ke u tukulolo ki Hono Finangalo Fakalangi?
Ko hono ʻuhinga
ia I
lahi ange ʻo
e kakai kehe kotoa pe,
ʻoku
ou tui ko hokufatongiá ia
muimui maʻu
pē ʻeku fakaʻofoʻofa ko Sisuu,
Ko
e tokotaha ʻoku ʻa ia naʻa ne talamai:
"Toko taha
pē, ʻOkú ke kui, kae ʻoua ʻe manavahē.
Ko ʻEku
Māmá, Te ne hoko he taimí ni ʻo laka ange ʻi
ha toe taimi, ko ho fakahinohino.
te u ʻi ʻa
kimoutolu mo kimoutolu ke fai ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa.
Muimui ʻIate Au ʻi he Meʻa Kotoa Pē pea te ke sio
ki ai.
ʻI ha kiʻi
vahaʻa taimi, Te u tuʻu ʻi homou ʻaó ʻo
hangē ha sioʻatá, mo e ngaahi meʻa kotoa pē
ʻoku kuo pau ke ke fai ia
-ke sio mai
kiate au,
-faʻifaʻitaki
au mo
-ke ʻoua
naʻa ʻikai ke u fakatokangaʻi au.
Ho finangalo
kuo pau ke fai ha feilaulau ʻi hoku ʻaó,
koeʻuhi ke
ʻofa ke taha hoku lotó mo ho lotó. Ono fiemalie?
Ko ia ai
Mateuteu ki prohibitions ʻi heʻeku tafaʻaki,
tautautefito ki heʻene fekauʻaki mo meʻa moʻuí".
Sīsū
kiate au naʻá ne pehē:
"Hange ko
e ʻunuakiʻi ʻe he havilí ʻa e lau ʻo
e matalaʻi ʻakaú,
ʻa ia ʻoku
ʻasi mai ai ʻa e kiʻi fua siʻisiʻi ʻoku
tupu,
ko ia naʻe
Te tau afe mei heʻene fakamatala fakatāutahá. »
ʻI heʻenau
aʻu maí Kuo pau ke u talangofua ki he ngaahi fakatokangá.
Faʻahinga meʻa
kapau ʻoku
ʻi pongipongi naʻe ʻikai ke u ʻā he taimi
pē ko iá, ne u fanongo ki Hono Leʻó
Talamai loto pē:
"Naʻa
ke malolo fiemalie pe lolotonga ʻoku ʻikai ke ʻi ai
haku mohenga,
ka ka
kohokuKolosi. ʻAukai Vave, tuʻu ki ʻolunga! ʻOua
naʻá ke fuʻufakafiefiemālie!"
- Pea kapau ko
e taimi Naʻáku luelue ʻo fuʻu mamaʻo,
naʻá ne tafuluʻi au ʻO Pehē:
"ʻOku
ʻikai ke u ʻOku ou fie maʻu ke fakalaka atu hoʻomou
vakai ʻi he meʻa ʻoku fie maʻu, koeʻuhi ke
ʻoua naʻa tūkiaʻanga."
-Kapau
ngaahi luo ʻi he feituʻu ʻutá, ʻātakaiʻi
ʻe ha ngaahi ʻakau kehekehe, ʻuluʻakau mo e
matalaʻiʻakau, te ne talamai:
"Naʻa
ku fakatupu ʻOfa kotoa pē kiate koe, mo koe, ʻi he
ʻofa kiate aú, fakafisingaʻi koe ʻa e fiefia ko
ʻeni."
-Kapau, ʻi
he siasi, fakaleleiʻi ʻeku sio ki he ngaahi teuteu
toputapu, ʻoku ou Naʻa ne valokiʻi ʻo
pehe:
"ʻA
ia ʻOku ʻi ai nai ha meʻa fakafiefia kiate koe, makehe
meiate au?"
-Kapau
Lolotonga ʻeku ngāué ne u tangutu fiemālie pē,
ka naʻá ne talamai:
"Ono fuʻu
fiemalie. ʻIkai ʻokú ke pehē ne hoko ʻeku
moʻuí ko e taha ʻo e ngaahi meʻa hokohoko
faingataʻaʻia!"
Pea mahino, ke
fakafiemalieʻi ʻaki ia,
Naʻa ku
tangutu ki lalo ʻi he vaeua pe ʻo e sea.
-Kapau Naʻá
ne talamai, Naʻá ku ngāue māmālie mo
fakapikopiko:
"Fakavavevave
pea haʻu vave ke nofo mo au ʻi he lotu..."
Mei he taimi ki
he taimi ʻaupito
vahe au ki ai
ko ha ngāue ke fai ʻi ha faʻahinga taimi pē pea
kamata ke u ngāue maʻá e fakamolemoleʻi ia.
ʻI he
taimi ʻoku ʻikai ke u maʻu ai ʻI he ʻosi pē
ʻeku ngāué, naʻá ku kole tokoni ki ai.
Tokolahi naʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi taimí ke
u fai e ngāué koeʻuhí ke u tauʻatāina
ki muʻa, ʻo ʻikai ke fakafiefia, ka ke maʻu ha
taimi lahi ange ki he lotú.
Taimi pe Niʻihi
Naʻe hoko ia, ʻiate ia toko taha pe fakataha mo ia, ʻa
e ngāue naʻe pau ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e
meʻa kotoa pē Ne ʻosi e ʻahó ʻi ha
kiʻi taimi nounou.
Hili ha kiʻi
taimi siʻi, ne u Naʻe kamata ke u ongoʻi ʻoku ou
kau lahi ange mo fakaʻamu naʻa ku nofo taʻe
fakangatangata pe ʻi he lotu.
ʻoku ʻikai
ke u teitei Naʻá ku ongoʻi helaʻia pe
taʻeoliʻia, pea naʻá ku ongoʻi fiefia
ʻaupito ʻo u ongoʻi ʻo hangē naʻe ʻikai
ke u fie maʻu ha toe meʻakai kehe mei he meʻa naʻá
ku maʻú mei he lotú.
Ka koSīsū
Naʻá ne fakatonutonu auʻo pehē:
"Fakavavevave,
ʻOua ʻe fakatoloi!
ʻoku ou
fie maʻu ke ke ʻOkú ke kai koeʻuhí ko
au.
Maʻu ʻa
e meʻakai ʻe maʻu ia ʻe ho sinó. Kole ke
ʻi ai haʻaku ʻOfa ke mou uouangataha,
A
-ʻofa ke
hoko ʻeku Fakataha ʻa e Laumālié mo ho laumālié
pea
-ʻofa ke
fai kotoa ʻe he kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa
kimoutolu ʻe heʻeku ʻOfá".
Mei he taimi ki
he taimi Ko e meʻa lahi, lolotonga ʻeku kai, naʻa ku
saiʻia ʻi ha meʻakai pea hokohoko atu ʻeku kai
ia.
Pea moSīsū
Naʻá ne talamai:
"Kuo ke
ngalo ʻiate au ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai haʻaku
holi ka ko ʻeku moʻua pē ʻi he ʻOfa ki he ko
koe? Taʻofi hoʻo kai ʻeni pea foki ki ha meʻa
ʻoku ʻikai te ke fie maʻu."
Hange ko ʻeni
Naʻe feinga ʻa Sisu ke tamateʻi hoku loto, naʻa
mo e fanga kiʻi meʻa iiki ange, koeʻuhi ke u moʻui
pe ʻiate ia.
Ko ia, ʻoku
ou fakangofua ke ne ʻahiʻahiʻi
-Ngaahi Meʻa
ʻOku Ngali Fakamātā ʻo e ʻofa,
-ʻofa ʻi
he meʻa kotoa pē maʻoniʻoni mo fakataufolofola
kiate ia.
ʻI he
taimi ne hoko mai e ʻaho ne u lava ai ʻo fetuʻutaki mo
e niʻihi kehé, Naʻe ʻikai ke u fai ha meʻa
ʻi he ʻaho mo e po kimuʻa,
kapau ʻoku
ʻikai teuteu ke maʻu ia ʻi he founga lelei taha ʻe
lava.
Naʻe ʻikai
ke u tapuni Mata ke mohe
ki he hokohoko
atu ngaahi ngāue ʻo e ʻofa naʻá ku fai kia
Sīsuú.
Naʻá
ku faʻa pehē:
"Fakavavevave,
ʻEiki, ʻoku ʻikai ke u toe faʻa tatali.
Fakanounouʻi ʻa e ngaahi houa, tuku ke hanga ʻe he
ʻoku toe vave ange ʻa e laʻaa, koeʻuhi he ʻoku
ʻikai lava hoku loto ʻi he holi ki he Feohiʻanga
Māʻoniʻoní".
Pea moSīsū
Naʻá ne tali ange:
"Ko au pe
pea ʻoku ou fakaʻamu taʻe kau ai ʻa kimoutolu.
ʻIkai
hohaʻa ki he ʻikai ke ke lava ʻo mohé.
Ko ha feilaulau
ke fakamamaʻo mei ho ʻOtua- hoʻo Tangata Taʻane,
ho-taha kotoa,
ʻa e
tokotaha ʻoku ʻĀ hake ʻi hoʻo ʻofa
ʻiate koé.
Haʻu
ke fanongo ki he ngaahi kovi ʻoku hokohoko atu hono fai kiate au
ʻe he fakatupu. ʻAa! ʻOua naʻá ke
fakaʻikaiʻi ʻa e fiemālie ho faʻahinga leleí
Kulupú.
Palpitations ʻo
hoʻomou ʻofa ʻo faaitaha ki hoku
Tamateʻi
ko e konga ʻo e loto ʻita ʻoku ʻomi ʻe he
ngaahi faikovi lahi kiate au ʻi he ʻaho mo e po.
he ʻikai
te u liʻaki koe kae ngata pē ʻi hoʻo ngaahi
mamahí mo e ngaahi faingataʻaʻiá. Ka te u
fakafoki atu ʻofa mai ʻi heʻeku kautahá."
ʻI he
mafoa ʻa e atá naʻá ku ʻ ʻi he lotú
mo ha holi lahi ke tali ʻa Sīsū Tāpuakiʻi e
Sākalamēnití Naʻá ku ʻalu atu ki he
tokotaha vete hiá ʻo ʻikai toe pehē Ko ha foʻi
lea ʻo e holi ko ʻení.
Laka hake ʻi
he Naʻá ne talamai ʻi ha taimi ʻe taha:
"Ko e ʻAhó
ni ʻOku ou loto ke ʻoua naʻa mou maʻu ʻa e
feohiʻanga Māʻoniʻoní." Naʻe
pehē pea kamata ke u faʻa tangi.
Ka naʻe
ʻikai ke u loto ke Fakahā ki heʻeku tokotaha vetehiá
ʻa e loto ʻita naʻe ongoʻi ʻe hoku lotó.
Talu mei ai
Naʻe finangalo ʻa Sīsū ke u fakafisi mei he loto
mamahí, naʻá ku foaki ʻi he telia naʻá
ne valokiʻi au.
Naʻa ne
fie maʻu Naʻá ku falala kakato kiate Ia, ko Ia hoku
Lelei taupotu tahá.
ʻOku faʻa
hoko ʻa e Naʻá ku fakaava hoku lotó ʻo
pehē ange:
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻ ʻeku ʻofa fakaʻofoʻofa,
-ʻOku Ko e
fua nai ʻeni ʻo e kau Visilei ko ʻeni kuo tau fakatou
fakahoko he efiafi ni?
Ko hai ʻe
faifaiange pea fakakaukauloto kuo pau ke u fai ha meʻa hili ha
ngaahi ʻamanaki mo ha ngaahi holi lahi siʻi hifo ʻiate
koe!
ʻoku ou
ʻilo kuo pau ke u talangofua kiate koe ʻi he meʻa
kotoa pē. Ka ke talamai hoku Sīsū lelei, te u lava ʻo
nofo ka ʻikai koe?
Ko hai te ne
foaki mai kiate aú Ko e mālohinga ʻoku ou lolotonga
maʻú?
Te u maʻu
ʻa e loto-toʻa mo e mālohi ke mavahe mei he Siasí
ʻo ʻikai te ke ʻave koe ki ʻapi mo e ʻa au?
Neongo ia, ʻoku
ʻikai ʻOku ou ʻiloʻi mo ha toe meʻa ke fai.
Ka ko koe, ʻe
hoku Sīsū, kapau te ke fie maʻu, te ke lava ʻo
fakaleleiʻi kotoa ʻeni!"
Tuʻo taha
ʻI heʻeku lea pehení, ne u ongoʻi ha māfana
ʻi hoku lotó ngali kehe. Naʻe tafunaki leva ʻiate
au ha ulo ʻo e ʻofa pea u fanongo ki he ʻOku fakahā
loto mai ʻe Hono Leʻó:
"Nofo
Maʻu Nonga, nonga, ʻoku nau ʻosi ʻi ho
loto. Koeʻuhi he ʻOkú ke ilifia? ʻOua
te ke loto mamahi. ʻoku ou fie fakamomoa hoʻo
loʻimataʻia.
Masivá
Taʻahine, ʻoku moʻoni, he ʻikai ke ke lava ʻo
moʻui taʻe kau ai au, te ke lava nai?"
ʻoku ou
ofo
-ʻo e
ngaahi Ngaahi Folofola ʻa Sīsuú mo e
-ko e ngāue
ʻoku Naʻe hoko ia ʻiate au.
Fakaʻauha
fakaʻaufuli ʻi he ko au pē, naʻá ku tafoki
ki hoku Sīsuú peá u pehē ange kiate ia:
"Kapau
ʻoku ʻikai Naʻá ku fuʻu kovi ʻaupito,
ʻe ʻikai
te ke maʻu Ne ueʻi ʻeku taha vetehia ke ne
fakalotosiʻiʻi au ʻo hange ko ia naʻa ne fai!"
Pea Naʻá ku lotu kia Sīsū ke ʻoua naʻá
ku fakaʻatā ha faʻahinga fakamatala fakamātoato
pehē.
Koeʻuhi he
Ka ne taʻeʻoua ia, he ʻikai ke u lava ʻo tokoni
ka u fai ha ngaahi fehalaaki pea te u fai ha ngaahi meʻa lahi
ninimo.
Talu mei ai
ʻOku finangalo ʻa Sīsū ke ʻai hoku laumālié
ke hinga ʻi he ʻofa pea ʻomi ia ke mamahi ʻi he
ʻOfa, tataki au ke u fakauku ʻi he ʻoseni
taʻe-fakangatangata ʻo ʻene manako.
ʻI ha ʻaho
ʻe taha, hili ha Feohiʻanga Māʻoniʻoní,
Sīsū
Naʻe ʻomi ʻe Tutto amore ha ʻofa lahi kiate au
pea u ofo mo Naʻá ku pehē ange:
"Sīsū,
koeʻuhi ko e fuʻu angaʻofa lahi kiate au,
Kiate au ke
kovi pea ʻikai lava ke tali hoʻo ʻOfa? Ko Hono ʻIloʻi
kuo pau ke u fakafoki hoʻo ʻofá,
ʻoku ou
manavasiʻi naʻa Te ke mavahe koeʻuhí ko ʻeku
taʻetokangá. Ko ia ʻoku ou sio atu kiate koe
-ka ʻa e
lelei kotoa mo e
-vivili atu ʻo
lahi ange ʻiate kimoutolu ʻi ha toe taimi."
Pea, angaʻofa
Hangē ko ia ʻoku hoko maʻu peé, naʻá
ne talamai:
"Ko ʻeku
Siʻi ngaahi ʻofaʻanga, kuo ʻikai fai ha meʻa
ʻe he ngaahi meʻa ʻo e kuo hili ka ke teuteu
maʻamoutolu ha Siʻisiʻi. ʻOku ou haʻu ʻeni
ki he ngāué. ʻOku ou fie maʻu ke loto fiemālie
ho lotó ke hu ki he fuʻu ʻoseni lahi ʻo ʻeku
loto mamahi.
Ko e fe taimi
te ke maʻu ai mahino moʻoni ʻa e malohi ʻo ʻeku
faingataʻaʻia,
ʻOkú
ke ke mahino kiate au ʻa e ʻOfa naʻá ne
fakaʻauha au ʻi heʻeku mamahi koeʻuhí ko
koé.
ʻAho
ʻeni kiate koe: "Ko hai ia kuo mamahi lahi Kiate au? Pea ko
e hā au, ko ha kakai fakalielia pehē?"
Pea ʻikai
Te ke siʻaki ʻa e ngaahi kafo mo e mamahi ʻo e holi
fakakakanó ʻa ia te ke mamahi ai koeʻuhí ko e
ʻofá ʻeku. ʻI hono ake koe ʻe he ʻofa, ʻe
tali ʻe ho laumalie ʻa e kolosi kuo u teuteu maʻamoutolu.
ʻI he
taimi fakakaukau ki he meʻa kotoa pē kuó u fai
maʻamoutolu, ko homou ʻEikí,
ʻa e ʻE
hangē hoʻo mamahí ko ha ʻata kiate koe. ʻE
hangē ia kiate koé melie pea te ke aʻu ki ha tuʻunga
he ʻikai ke ke toe lava ʻo moʻui ai ʻo ʻikai
hamamahi".
Ko ha
Naʻá ku ongoʻi vēkeveke ange ke u faingataʻaʻia
ʻi he ngaahi leá ni.
Neongo ia, naʻe
Naʻe tetetete hoku natula ʻi heʻeku fakakaukau atu ki
he faingataʻaʻia naʻe totonu ke u maʻu kātaki
Kātaki.
Pea kuo u lotu
kia Sīsū ke ne foaki mai ha ivi mo ha lototoʻa feʻunga
ke ngaohi au Ke u aʻusia ʻa e ʻofá ʻi he
ngaahi faingataʻa naʻá ne ui au ki aí.
ʻI he meʻá
ni kole, naʻe ʻikai ke u fie
-fakaʻitaʻi
ia, -pe Fakaʻaongaʻi lelei ʻa e meʻaʻofa
maʻongoʻonga ʻokú ne ʻomí.
Ka koSīsū, ʻi
he Naʻe fakahoko kotoa ʻene ʻofá mo ʻene
melie ʻo pehē:
"Siʻoku
ʻofaʻanga, ʻOku ʻikai ke ne lea ʻaki ia.
Kapau ʻoku
ʻi ai ha taha ko hai ʻokú ne fakahoko ha faʻahinga
meʻa
ʻIkai
ongoʻi hono ʻave ʻo e ʻofa ki he meʻa ʻoku
ne fakahoko, he ʻikai ke ne lava fakaʻaiʻai ke ʻosi
ʻenau ngāué.
ʻIkai
ngata ai
- kinautolu
ʻoku ʻoku nau ngāueʻi ha meʻa ʻi he tui
koví,
-neongo kapau
ko e ʻOku nau kakato, he ʻikai ke nau maʻu hoku pale.
Pea kiate koe,
ke ʻofa ʻi hoku lotó, kuo pau ke ke māʻolunga
ange ʻi he meʻa kotoa pē
-fakakaukauʻi
mo nonga mo e fakalaulauloto
-ʻa e meʻa
kotoa ko ia kuó u kātakiʻi maʻamoutolu,
koeʻuhi ke
ko hoʻomou fakamāú ʻoku fakatatau mo ʻeku
fakamāú,
-ko hai ʻoku
ʻikai ʻo ʻikai tuku ha meʻa koeʻuhi ko e
ʻofaʻanga."
Poupouʻi
ko ia meia Sīsū, naʻá ku kamata ke
fakalaulauloto ki hono Loto vekeveke, ʻa ia kuo ne fai ha lelei
lahi maʻa hoku laumalie.
te u lava
fakapapauʻi mai kiate au kuo u maʻu ʻa e lelei ko ʻeni
mei he Tupuʻanga ʻo e ʻAloʻofa mo e ʻOfa.
Talu mei he
momeniti ko ia. onwards,
ko e manako ʻa
Naʻe hū mai ʻa Sīsū ki hoku lotó,
laumālié mo e sinó, ʻi he ʻa ia ʻe
fakahaaʻi ki ai ʻa e ngaahi mamahi ʻo e Holi
Fakakakano.
Naʻa ku
tuʻulu ʻi he Holi Fakakakanó
-ʻo hangē
ko ha tahi lahi ʻo e Māmá, ʻa ia, mo hono huelo
māfaná,
- fakamoʻui
kotoa ʻeku ʻofa kia Sīsuú, ʻa e Tokotaha
ʻoku lahi ʻEne maʻú naʻá ku
faingataʻaʻia.
Toe
Lahi Ange tomui, ʻe hanga ʻe he tuʻulu ko ʻeni ʻo
ʻai ke mahino lelei kiate au
ʻa
e faʻa kātakí mo e loto fakatōkilaló,
talangofua mo e ʻofa faka-Kalaisi ʻa Sīsū, mo
kotoa
pē ʻa e meʻa naʻa ne katekina koeʻuhi ko
ʻene ʻofa ʻiateau.
Ko e mamata ki
hono lahi Naʻá ku ongoʻi loto mamahi ʻaupito ʻi
hoku vā mo au.
Ko e huelo ʻoku
ou Naʻe hangē ne nau ongoʻi lōmekina ʻa e
ngaahi meʻa naʻá ne talamai ʻi he
fakalongolongó:
"Ko ha
ʻOtua fuʻu faʻa kātaki! Fēfē koe?
Ko ha ʻOtua
pehē loto fakatōkilalo, moʻulaloa ki hono ngaahi filí!
Fēfē koe?
Ko ha ʻOtua
ʻo e kakai kotoa pē ʻa e ʻofa faka-Kalaisi ʻoku
faingataʻaʻia lahi maʻau! Fēfē koe? ʻOku
ou ʻi fe Ko e ngaahi mamahi ʻokú ke ʻomi
tuʻunga ʻi hoʻo ʻofa kiate iá? ʻOku
nau ʻi fē?"
Mei he taimi ki
he taimi ʻaupito
Sīsū
kiate au Naʻá ne lea ʻo kau ki he ngaahi mamahi ʻo
ʻene mamahí mo ʻene ngaahi mamahi ʻo e ʻofá.
Kiate au.
Pea naʻa
ku Naʻá ne tangi.
ʻI ha ʻaho
ʻe taha, lolotonga ʻeku ngaue mo fakalaulauloto ki he
ngaahi mamahi fakamamahi ʻa Sisuu,
ko hoku ʻulú
ʻoku Naʻe kamata ke u faingataʻaʻia ʻo aʻu
ki ha tuʻunga ne mole ai ʻeku mānavá.
ʻI he
manavasiʻi naʻa Naʻe hoko ha meʻa mamafa kiate
au, naʻá ku fie maʻu ke u ʻalu ki tuʻa ʻi
he falefakatolo.
Naʻá
ku naʻá ne fakatokangaʻi ha fuʻu kakai tokolahi
ʻoku nau fou atu ʻi he halá.
Naʻe ʻo
tataki ʻeku Sīsū angaʻofa tahá, ʻo
tekeʻi mo fusi hake ia.
Sīsū
Naʻá Ne fua hono kolosí ʻi hono umá.
Naʻa ne ongosia pea Naʻe tautaʻa toto.
Naʻe pehē
fakatupu mamahi ke ueʻi ha foʻi maka.
Naʻá
ne sio mai kiate au ke kole tokoni. Ko hai te ne lava ʻo
fakamatalaʻi ʻa e mamahi ne u ongoʻí? pea?
Ko hai te ne
lava Fakamatalaʻi e ola ʻo e meʻa fakailifia ko ʻení
kiate aú?
naʻá
ku foki mai ʻi hoku lokí, ʻo ʻikai ke u ʻiloʻi
e feituʻu ne u ʻi aí.
Hoku lotó
Naʻe lavea ia ʻi he loto mamahi pea kamata ke u tangi ʻo
pehe:
"ʻE
founga fefe ʻofa, ʻe hoku Sīsū lelei! Fie maʻu
- ʻi he ʻe
lava ʻo tokoni atu ke ke siʻaki ʻa e fanga ulofi fekai
ko ʻeni, pe
-faingataʻaʻia
mamahi mo e fakamamahiʻi koe,
ke ʻoatu
kiate koe fakafiemalie.
ʻE hoku
ʻOtua Tuku ke u faingataʻaʻia ʻi ho tafaʻakí.
ʻOku ʻikai totonu ia
- ʻokú
ke faingataʻaʻia lahi fau ʻEku ʻofa kiate au ko
ha taha faiangahala, pea
"ʻOua
ʻe ngaohi au ʻoua naʻa mou tuku ha meʻa
maʻamoutolu!"
Kuo ʻosi
maʻu ʻe Sīs naʻá ne tafunaki ʻiate au
ha ʻofa lahi ki heʻene faingataʻaʻia fakaʻofoʻofa
naʻe mahulu hake ʻi he Faingataʻa ke ʻoua naʻa
mamahi.
ʻOku
mahino ʻeni kuo teʻeki ai pe ke toe ʻosi ʻa e
holi ne u maʻu ʻi heʻeku moʻui.
ʻI he
Māʻoniʻoní Naʻe ʻikai ke u toe kole
ha meʻa lahi ange: te u fakaʻatā ke ne moʻui ʻi
ha ngaahi faingataʻaʻia fakaʻofoʻofa pehē.
kiate ia.
Taimi ʻe
niʻihi ʻoku ou fiemalie ʻi haʻane toʻo mei
hono Kalauni ha tolounua ʻo ne li ki hoku loto. Mei he taimi ki
he taimi
Naʻa ne
toʻo hono faʻo mei hoku ongo nima mo e vaʻe ʻo li
mai kiate au,
naʻá
ne fakatupu au Ngaahi tautea lalahi, ka ʻoku ʻikai teitei
tatau mo ia.
ʻI he
ngaahi Taimi ʻe niʻihi
-naʻe
hangē kiate aú ʻe tuku ʻe Sīsū hoku
lotó ki hono nimá pea
-ko hai naʻá
ne kukuʻi iá Naʻe fuʻu mālohi ʻaupito
ʻo ʻai ʻe he mamahí ke mole meiate au ʻa
hono fakaʻaongaʻi hoku ngaahi ongoʻangá.
Koeʻuhi ke
Naʻe ʻikai fakatokangaʻi ʻe he kakai ne mau feohí
ʻa e meʻa naʻá ku sio ki aí. Naʻá
ku lotu ki ai ʻo pehē:
"ʻE
Hoku Sīsū, Foaki mai kiate au ʻa e ʻaloʻofa
ke u mamahi taʻe te u haʻu mo hoku faingataʻaʻiá
ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé".
kuó u
fiemalie ʻi ha kiʻi taimi siʻi, ka koeʻuhi ko
ʻeku ngaahi angahala, ko ʻeku Kuo faʻa fakatokangaʻi
ʻe ha niʻihi kehe ʻa e faingataʻaʻiá.
ʻI ha ʻaho
ʻe taha, hili ha Naʻe folofola mai ʻa Sīsū
kiate au ʻi he Feohiʻanga Māʻoniʻoní:
"Ko hoʻo
He ʻikai lava ke tatau ʻa e faingataʻaʻia mo hoku
faingataʻaʻia, koeʻuhi he mamahi ʻi Hoku ʻAó.
ʻOkú
ke Tokoni. ʻOku ou fie tuku ʻa kimoutolu ʻi he melino
ʻi ha kiʻi taimi siʻi.
Toe Lahi Ange
tokanga kae ʻikai ki muʻa, koeʻuhí he ʻikai
te u ʻoatu hoku nimá maʻau
poupouʻi
koe pea tokoniʻi koe ʻi he meʻa kotoa pē. Te ke
ngāue mo kātakiʻi ʻa e loto leleí,
Ko Hono
ʻIloʻi pea ʻe tukutaha hoku matá ʻi he koe
pehē foki
ʻo kapau he ʻikai ke u toe tuku au ke u mamata pe fanongo
meiatekimoutolu.
Kapau te ke
nofo mo au Faivelenga, te u fakapaleʻi koe ʻi heʻeku
foki maí. Kapau ko koe ʻI heʻeku taʻe-anganofo,
te u haʻu ʻo tauteaʻi koe."
Ki he niʻihi
ko ʻení ngaahi lea, naʻa ku manavasiʻi pea u
talaange:
"Tangataʻeiki,
ko kimoutolu ʻoku ʻi heʻeku Moʻuí mo ʻEku
Moʻuí Kotoa, talamai ʻa e founga te u lava ai ʻo
moʻui taʻe kau ai ʻa e ʻo kimoutolu, ʻe hoku
ʻOtua!
Ko hai te ne
foaki mai kiate aú Ko e mālohi ke angalelei?
Ko koe pe ʻoku
Kuo mou hoko, pea te mou hoko ko hoku mālohinga mo e poupou.
ʻOku
Malava ke hoko, ko ʻeni, ʻoku ke loto ke tuku au ki he meʻa
ʻoku ou maʻu, ʻo ʻikai ke u maʻu ai ʻa
e hoʻo ʻi ai, hili hoʻo fakaafeʻi au ke u mavahe
mei mamani mo ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku fekauʻaki
mo ia.
Ngalo ʻoku
ou kovi pea ka ʻikai kimoutolu ʻe ʻikai te u faʻa
fai ha meʻa lelei?"
Sīsū, mo
naʻa ne tali mai, melie mo nonga:
"Te u fai
Ko hono ʻuhingá ke mahino kiate kimoutolu ʻa e lahi
ho mahuʻinga taʻe kau ai aú. ʻIkai loto-foʻi.
Te u fai ʻeni
kiate koe ki hoʻo lelei lahi angé, ke teuteuʻi ho
lotó ke tali ʻa e ngaahi ʻaloʻofa foʻou te
u lomakiʻi ʻaki koe.
ʻOku ou
maʻu koe naʻe ʻilonga ʻa e tokoní. Te u
ngaohi koe he taimí ni ongoʻi hoʻo tukunoaʻi
koe.
te u fai ʻi
he koeʻuhí ke ke aʻusia ʻa e loto fakatōkilalo
moʻoní. Pea ko koe Te u foaki ʻeku ngaahi ʻaloʻofá,
ʻa e lelei tahá,
ke teuteu ʻi
he ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻa ia ne fakataumuʻa
ke u fai maʻaú.
Ko ia ai kae
ʻikai ko e siva e ʻamanakí, fiefia mo fakamālō
mai,
koeʻuhi Ko
e vave ange hoʻo kolosi ʻi he tahi hou ko ʻeni, ko e
lahi ange ia ʻE vave haʻo aʻu ki he taulanga.
Ko e hā
hano toe lahi ʻOku faingataʻa ʻa e ngaahi ʻahiʻahi
ʻoku ou kaveingá kiate kimoutolú, ko e lahi ange
ia ʻa e ngaahi ʻaloʻofá pea te u foaki atu
kiate koe.
Loto-toʻa,
he ʻe vavé ni haʻaku haʻu ke fakafiemālieʻi
koe ʻi hoʻo mamahí."
Ko ia ne u Naʻá
ne tāpuakiʻi mo mavahe.
Ko hai te ne
lava fakahaaʻi ʻa e mamahi naʻá ku ongoʻí,
ʻa e ongoʻi taʻelata naʻá ne ʻohofia
ʻeku loto, mo e loʻimata ne u to ʻi heʻeku mamata
ki hoku Sisuu pea ʻi he lolotonga hono tāpuakiʻi aú,
naʻá ne liʻaki au.
Neongo ia naʻa
ku fakafisi ki Hono Finangalo Māʻoniʻoni Tahá.
Pea hili hono
ʻuma tuʻo tahaafe ki hono Toʻukupú, ʻa e
Nima ko ʻeni naʻá ne tāpuakiʻi au mei he
Naʻá ku pehē ange kiate ia ʻi ha feituʻu
mamaʻo:
"Nofo a
Tangata Taʻane Maʻoniʻoni, nofo a!
Manatuʻi
hoʻo palōmesi atu ʻe vavé ni pē haʻo
foki mai kiate au! Tokoniʻi maʻu pē au mo ngaohi au
ʻoku ʻamoutolu ʻaupito."
Pea naʻá
ku mamata kiate au tuenoa ʻaupito. Naʻe hangē ia kiate
aú ko e ngataʻangá ia.
Talu mei ai Kuo
hoko ʻa Sīsū ko Hoku Kakai Kotoa Pē, ka ne taʻe
ʻoua Ia he taimí ni, kuo ʻikai ke u toe maʻu ha
fakafiemālieʻí. ʻOku fakafokifa ʻa e hoko
ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ne ʻaki liliu ʻo
hoko ko ha mamahi fakamamahi.
Naʻá
ku ongoʻi ʻo hangē ke fanongo ki hono manukiʻi au
ʻe he fanga manuki mo toutou lea ʻaki au ʻi ha Lea
ʻoku fakalongo pē:
"Vakai pe
ko e ha ʻoku ne ngaohi koe ke ke hoko ko ho ʻOfa, ko ho
ʻOfaʻanga; ʻOku ʻi fē ia he taimí
ni?" ʻI he taimi Naʻá ku sio ki he vaí,
afí, matalaʻiʻakaú, naʻa mo e ngaahi
foʻi maka angamaheni ʻi he Ne hangē ne pehē ʻe
hoku lokí:
"ʻOku
ʻikai ke ke sio pea ko e ngaahi meʻá ni kotoa pē
ʻoku ʻa homou Tangata Taʻané?
ʻOku ke
maʻu ʻa e faingamālie ke mamata ki heʻene ngaahi
ngāué, ka ʻoku ʻikai te ke lava ʻo sio
kiate ia!"
Peá u
pehē ange ʻoku nau:
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻ koe ʻa e kakai ʻo hoku
ʻEiki, ʻomi ha ongoongo kiate au ʻo kau kiate Ia!
Talamai pe te u lava ʻi fē Kumi!
Naʻa ne
talamai ʻoku ʻE vave ni pe haʻane foki mai, ka ko hai
ʻiate kimoutolu te ne lava ʻo talamai ʻa e taimi ʻe
foki mai ai, Te u toe feʻiloaki ʻafe mo ia?"
ʻI ai
Siteiti, naʻe hange ʻa e ʻaho kotoa pe ko ha
taʻengata.
Ko e ngaahi po
naʻe ʻikai hano ngataʻanga, ko e ngaahi houa mo e
miniti naʻe hange ia ha ngaahi senituli pea naʻe ʻikai
ke u Naʻe ʻikai ke nau ʻomi ha meʻa ka ko e
fakaʻauha pē. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē
te u ʻalú fakasiʻisiʻi.
Hoku lotó
mo e Naʻe tuʻu ʻeku mānavá, pea taimi ʻe
niʻihi naʻá ku ongoʻi tatau pē mo ʻeku
ke momoko, kapu ʻe ha ongoʻi mate.
Kau Mēmipa
ʻo e Naʻe fakatokangaʻi ʻe hoku fāmilí
naʻe ʻikai lelei e meʻa kotoa.
Kuo nau maʻu
Naʻá na fetalanoaʻaki lahi pea naʻá na
pehē ko ʻeku faingataʻaʻiá ki ha puke
fakaesinó.
Naʻa nau
vili kikihi pe koeʻuhí ke u lava ʻo feʻiloaki
mo e toketaá. Ko ʻosi, ka naʻe ʻikai ke ne ʻomi
ha meʻa lelei kiate au.
Ko ʻeku
tafaʻakí, Naʻá ku kei manatuʻi pē
-ʻo e meʻa
ni kuo talaʻofa mai ʻe Sīsū,
-ʻo e ha
kuó ne fai ʻiate au,
-tākaí
ʻo ʻEne ʻaloʻofa.
Naʻa ku
manatuʻi tahataha ʻene ngaahi lea fakaʻofoʻofa mo
ongongofuá.
ʻOku ou
toe maʻu foki mo e Naʻá ku manatuʻi ʻene
ngaahi lea tukuakiʻi ʻi he tafaʻaki ʻa e tamaí
ke ne fakamanatu mai kiate au ʻa e fatongia ke ʻOfa.
ʻOku
ʻiloʻi ʻe hoku laumālié he ʻikai ke
ne lava ʻo fai ha meʻa taʻe kau ai ʻa Sīsū
pea ko ia ʻa e meʻa kotoa pē ke ʻosi ki ai.
Ko e Talēkita
fakalaumālie moʻoni ʻokú ne akoʻi hoku
laumālié ki he founga ke u nofo aí loto
fakatōkilalo mo liʻekina ʻi he lotú, feohiʻanga
Māʻoniʻoní mo e ʻaʻahi ki he
Sākalamēniti Tāpuakiʻí.
ʻOua ʻe
fakatokangaʻi ko e meʻa pē kuo fakahoko ʻiate aú
ko e moʻua ki hono fakaʻaongaʻi lahi ʻo e ngaahi
ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻe hoko ki he Ko
ʻeku tafaʻakí ko ha kākā haohaoa.
Taʻe kau
ai hono Mālō mo hono māmá, ko hono moʻoní,
naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo fai ha meʻa lelei:
kae ngata pē kovi. Ko hai mo ha toe taha ka ko ʻeku Sīsū
lelei ʻoku ou maʻú Mavahe mei he frivolities ʻo
e mamani?
ʻA ia kuo
naʻá ne fakatupu ha holi mālohi kiate au ke u ngaohi
ha novena ki he Kilisimasi
mo e hiva
fakalaulauloto fakaʻahó
ʻi he
incarnation ʻoSīsuú,
ko hai ʻoku
ʻiate aú ʻomi mei he Langi ha ngaahi ʻaloʻofa
mo ha ngaahi maama pulipulia?
Ko e hā e
meʻa ko iá Leʻo ʻi hoku lotó naʻá
ne fakatokanga mai kiate au?
-he ʻikai
ke u maʻu Truce pe melino
"Kapau
ʻoku ʻikai Kuó u fai nai ʻa e meʻa naʻe
kole mai ʻe Sīsū kiate aú?"
Ko hai naʻá
ne ngaohi aú ʻofa ʻiate ia ʻaki hono fakaha mai
kiate au ʻa e pepe fiefia ko Sisuu?
ʻIkai
ko Sīsū naʻe ngāue mo au ko ʻeku faiakó,
-fakahinohinoʻi
au, -fakatonutonu au, - valokiʻi au,
-Fakahoko
fakaʻikaiʻi ʻa ʻene ʻofá ki hoku
lotó,
-infusing
au ʻa e laumalie moʻoni ʻo e mokesi, ʻofa
faka-Kalaisi mo e lotu?
Kuo fakaava
ʻiate au ʻa e hala naʻa ne taki au ki he fuʻu
tahi lahi ʻo ʻenemanako. ʻOku fakamatalaʻi ʻiate
ia ʻokuou maʻu aʻusia
-ʻa e
melie ʻo e faingataʻaʻiámo e
-loto ʻitá
ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke u faingataʻaʻia
ai.
Kuo teʻeki
ai ke ʻoku fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē
ʻi Heʻene ʻaloʻofá?
ʻI he
taimi ni
ʻoku ne ta
au ko ha kiʻi tukuhua ʻoku mahuʻi mei hoku ʻao,
ʻoku ou aʻusia kakato,
ʻikai ke
ʻi ai ha ʻOku ʻikai ke u ongoʻi ʻa e ʻofa
pelepelengesi ko iá ʻo hangē ko ia ʻi muʻá.
-ʻoku
ʻikai ke u toe sio ʻa e maama ʻi heʻeku ngaahi
fakalaulauloto,
ʻIkai ʻOku
ou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he fakalaulauloto
ki ha toko ua petolu Ngaahi Houa Ngāué.
Lolotonga e
feinga ke ʻI heʻeku fai ʻa e meʻa naʻá
ku faʻa faí, ʻoku ou fanongo ki hono toutou lea ʻaki
mai ʻo e ngaahi leá ni kiate au: "Kapau te ke
faivelenga kiate au, te u haʻu ʻo fakapaleʻi koe.
Kapau ʻoku ʻikai ke ke taʻe-angatonu, Te u tauteaʻi
koe."
ʻoku ʻikai
ke u fuʻu maʻu ʻa e lavameʻa naʻa ku maʻu
ʻi he taimi naʻa ne ʻiate au ai ʻi ha founga ʻoku
ha mahino pea ʻilonga.
ʻI he
tuʻunga ko ʻení Naʻá ku fakamoleki kotoa
hoku ngaahi ʻahó ʻi he ongoʻi liʻesiá
- ʻi he
loto ʻitá meimei fakakātoá,
-fakalongolongo
mo e loto hohaʻa.
Naʻá
ku tatali kia Sīsū ka naʻe teʻeki ai pē ke
haʻu ʻo hangē ko ʻene palōmesí:
"ʻOku
ke ʻE vavé ni pē haʻaku tali atu."
ʻI heʻeku
toe lea ʻaki Naʻá ku meimei fiemālie maʻu
pē ʻi heʻeku ngaahi kolé.
Hoku lotó
ʻo faingataʻa ange, neongo ʻoku ʻikai ke tatau mo
e founga ineffable. ʻi muʻa. Kuó Ne siviʻi
mālohi au, ʻo ʻikai ʻikai talamai ha meʻa.
ʻI he
taimi Fakaʻosí, kuo ʻosi e vahaʻataimi ʻo
e hongé, pea ne u maʻu fakaʻosi ʻa e meʻa
kotoa pe naʻe fie maʻu ʻeSisuu fai hoku
lelei tahá,
kuó u
fanongo ai mei he Foʻouʻi hoku lotó:
"Kiʻi
taʻahine ʻo Hoku Loto, fakaha mai kiate au ʻa e meʻa
te ke fai.
Talamai pe ko e
hā ia lavameʻa ʻiate koe, hoʻo veiveiua, hoʻo
manavasiʻi mo ho ngaahi faingataʻaʻia, koeʻuhí
ke u lava ʻo akoʻi atu ʻa e founga ke tataki ai koe ki
he kahaʻú ʻi he taimi ʻoku ou ʻalu".
Ne u maʻu
ia Naʻá ku fakamatalaʻi faivelenga ʻa e meʻa
ne hoko kiate aú:
"Tangataʻeiki,
Ka ne taʻeʻoua kimoutolu he ʻikai ke u lava ʻo
fai lelei. Mei he kamataʻanga ʻo e fakalaulauloto naʻa
ku Naʻa ne fehiʻa ʻaupito ai. Naʻe ʻikai ke
u maʻu ha loto-toʻa ke ʻoatu kotoa ʻeni.
Naʻe ʻikai
ke u loto ki ai. ke feohi mo koe, koeʻuhí he naʻá
ku ʻofa kiate koe ʻa e fetokangaʻaki hoʻomou
ʻOfa. Ko e ongoʻi taʻelata mo e mamahi naʻá
ku ongoʻí Naʻa nau ʻai ke ongoʻi ʻe
he ngaahi mamahi ʻo e maté.
Ke fakafepakiʻi
Naʻá ku feinga ke fakakakato ʻa e meʻa kotoa pē
ʻi he mamahi ʻo e taʻelatá. ʻI he taimi
Naʻá ku tōmui, hangē ʻoku ou maumauʻi
hoku taimí.
Ko e manavasiʻi
naʻa ʻi he naʻa ke mei tauteaʻi au ʻi hoʻo
foki mai koeʻuhi ko ʻeku taʻe-anganofo Hoko atu.
ʻAʻaku
Naʻe fakautuutu ʻa e faingataʻaʻia ʻi loto
ʻi heʻeku fakakaukau atu kiate koe, ʻe hoku ʻE
ʻOtua, ʻoku hokohoko atu pē hoʻomou ʻitá.
naʻe ʻikai
ke u lava ʻo fai ngaahi ngāue ʻo e totongi huhuʻí
pe ʻaʻahi ki he Sākalamēniti Tāpuakí
taʻe te ke kau ai.
Te ke lava ʻo
maʻu tokoni mai, ka naʻe ʻikai ke u maʻu koe.
ʻOkú ke ʻi heni mo au, talamai Ko e hā naʻe
totonu ke u faí."
Ko e Talanoa
mo naʻá ne pehē mai kiate au ʻi he
angavaivai:
"Kuo
ke hala ke fuʻu loto mamahi.
ʻIkai
naʻá ke ʻiloʻi ko au ʻa e Laumālie ʻo
e Melinó.
Ko
e ʻuluaki meʻa naʻa ku fokotuʻu atu naʻe
ʻikai kohoʻo Naʻe ʻikai ke loto hohaʻa?
ʻI he
lotú, taimi ʻokú ke ongoʻi hē aí, ʻoua
naʻá ke fakakaukau ki he ʻOku ʻikai ha meʻa
pea ke nonga.
ʻOua ʻe
kumi Ngaahi ʻuhinga ʻoku momoa ai hoʻo lotú, ko
e hā ʻoku hoko ai ʻení ʻOkú ne
fakatupu ha fakahohaʻa lahi ange.
-Fakamaaʻi
Ka ke tui ki he ngaahi lelei ʻo e faingataʻaʻiá
pea fakalongolongo.
"ʻI
heʻeku hoko ko ha lami ʻo fakaʻata ia ke kiʻi
vaku ʻe he hele ʻo e Taniela Siela, ʻi hoʻo
mamata ki hoʻo lulululu, tā mo tuēnoá,
-Fakafisi ki
hoku Finangaló,
-fakamālō
mei he ʻI hoku lotó,
-pea
fakatokangaʻi koe moʻui taau tatau mo e faingataʻaʻiá.
ʻOmi kiate
au,
-ʻaʻau
loto-mamahi, ngaahi faingataʻaʻia mo e hohaʻa ʻokú
ke hohaʻa ki aí
-Ko e hā
feilaulauʻi ʻo e fakafetaʻí, fiemālié
mo e totongi huhuʻí ki he ngaahi faikovi ʻoku ou
ʻoku faʻu.
ʻAʻau
Lotú
te nau ʻalu
hake leva ki ʻolunga Hange ko e nanamu ʻo e meʻa
fakanamu lelei ki hoku taloni, te nau fakalaveaʻi hoku loto ʻi
he ʻofa.
Te nau ʻave
koe ngaahi ʻaloʻofa foʻou mo e ngaahi meʻafoaki
foʻou ʻo hoku Laumālie Māʻoniʻoní.
Ko
e tevolo
sio
kiate koe loto fakatōkilalo, fakafisi pea tuʻu maʻu ʻi
hoʻomoutaʻeʻahí,
ʻIkai
ʻe lahi ange ʻa e ivi ʻe maʻu ʻihe Tāpuni.
Te ne uʻu
loungutu ʻi he taʻe-fiemalie.
ʻUlungāanga
ʻi he ko e foungá ni mo e
-te ke fakatau
ngaahi toafá
ngaahi meʻa
ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻí ʻo hange ko
hoʻo fakakaukau.
ʻFekauʻaki
moe Feohiʻanga Māʻoniʻoní,
ʻoku ʻikai
te u fie maʻu ʻOku ke loto mamahi ʻi he taimi ʻoku
ʻikai ke ke nofo ai, ʻikai maʻu ha malohi hiki
fakamakinito ʻo ʻeku ʻOfa.
Fai ho lelei
tahá lelei ange ke tali lelei au pea fakamalo mai hili ʻeku
maʻu au maʻu. Kole mai ke ke maʻu ʻa e ngaahi
ʻaloʻofá mo tokoni atu ke ke fie maʻu pea ʻoua
naʻa Hohaʻa.
Ko e meʻa
ko ia ʻOku ou ʻai ke ke faingataʻaʻia ʻi he
Feohiʻanga Māʻoniʻoní,
ko e ko ha ʻata
ʻi hono fakafehoanaki atu ki heʻeku faingataʻaʻia
ʻi Ketisemani.
Kapau ʻokú
ke pehē loto-mamahi he taimí ni, meʻa ke lea ʻakí
taimi te u
ngaohi ai koe kau ʻi hono kauʻimaeaʻi, talatala mo e
faʻo?
ʻoku ou
talaatu ʻeni Koeʻuhi ko e ngaahi fakakaukau ʻoku ou
ʻoatu he taimi ni fekauʻaki mo ʻE lava ʻe ha
mamahi lahi ange ʻo ʻoatu kiate koe ha loto-toʻa lahi
ange ʻi he faingataʻaʻia iiki.
ʻI he
taimi ʻoku ke tokotaha ai pea mate hili ʻa e Fetuʻuaki,
fakakaukau ki
he mamahi ʻo e maté ʻa ia ne u mamahi ai koeʻuhí
ko kimoutolu ʻi he Ngoue ʻo Ketisemani. Nofo ofi mai kiate
au koeʻuhi ke u lava ʻo fakafehoanaki hoʻo
faingataʻaʻia fakataha mo au.
"ʻOku
moʻoni ʻe kei fie maʻu pē ke ke ongoʻi
tuēnoa pea ʻikai ko au.
Pea kuo pau ke
ke sio toko taha kiate au pea liʻaki ʻe hoku ngaahi taʻu
motuʻa angé ngaahi kaungāmeʻá. Te ke
ʻilo ʻoku nau mohe koeʻuhí he kuo nau liʻaki
ʻa e ʻenaungaahi lotu.
Ki he ngaahi
maama ʻokú ke maʻú Foaki
au te ke
fakatokangaʻi ʻi ha faingataʻaʻia lahi,
ʻākilotoa
ʻe he aspici, ngata fekai kona mo e fanga kuli fekai te nau
fakafofongaʻi
Ngaahi angahalá
kuohili ʻa e tangata, - ʻenau ngaahi angahala lolotonga,
ko kinautolu ke
haʻu, pea - hoʻomoungaahi angahala.
Ko ʻeku
mamahi ʻi he ngaahi angahala ko ʻení naʻe fuʻu
lōmekina ai au ʻo u ongoʻi moʻui kuo keina.
Hoku Lotó
mo e Naʻe ongoʻi ʻe hoku tokotaha kotoa naʻe
tapuni ʻi ha nusipepa.
Naʻa ku
tautaʻa toto ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ne
fakaviviku ʻa e kelekele. Pea tanaki atu ki he meʻa kotoa
pe ko e liʻaki ʻeni ʻo ʻeku Tamaí.
Talamai, ʻi
he taimi Kuo aʻu nai hoʻo faingataʻaʻiá ki
he tuʻunga ko ʻení?
Kapau ʻoku
ke fūfūnaki pē kiate au,
-fakatāutaha
ʻo e Ngaahi Fakafiemālie
-fonu loto ʻitá
-fonu mahuohua
ʻi he mamahi mo e faingataʻaʻia, fakakaukau mai leva
kiate au.
Fekumi ki he ke
holoholoʻi hoku toto pea ke fakasiʻisiʻi ʻeku
mamahi mamahi ʻaki ʻene foaki kiate au ʻa hoʻomou
ngaahi mamahi mokomoko.
Hange ko ʻeni
ʻE kamata ke ke toe nofo pē mo au hili ha fetuʻutaki.
ʻOku ʻikai
ko ʻOku ʻuhinga ia naʻe ʻikai ke ke
faingataʻaʻia.
Koeʻuhi he
Ko ʻeku ongoʻi liʻekina ko e mamahi faingataʻa
taha ia pea hangē ko e mahi ʻa e meʻa ʻoku ou
lava ʻo fakahokó ki he ngaahi laumālie ʻoku
mahuʻinga kiate aú.
ʻIloʻi
kae ʻumaʻā foki hoʻomou ngaahi mamahí mo
hoʻomou faitatau mo hoku Te u maʻu ai ha fakafiemālie
mo ha fakafiemālie lahi.
ʻ Ko e
meʻa ki he
-ngaahi ʻaʻahi
naʻe ʻoku ke ngaohi au mo
- ki he ngaahi
ngāue ʻa totongi huhuʻi ʻoku ke fai kiate au ʻi
he Sakalameniti ʻo ʻEku ʻOfa-- ʻa ia ʻoku ou
maʻu fokotuʻutuʻu maʻau..
ʻiloʻi
ʻoku
Hokohoko ke
toe manatu mofaingataʻaʻia
Kotoa pē
kuó u faingataʻaʻia ʻi he taʻu ʻe
tolungofulu mā tolu ʻo ʻeku moʻui fakamatelié.
-ʻoku ou
saiʻia ai ke fāʻeleʻi mai ki he loto ʻo e
kakai fakamatelié.
Hange ko ʻeni
ʻOku ou talangofua kiate ia ʻokú ne ui au mei he
Langí ke feilaulauʻi au ʻi he funga ʻōlitá.
Ko
Au loto fakatōkilalo
ʻi
he Lolotonga ia, - uiuiʻi,
Akoʻi
fakamaama.
ʻFekauʻaki
mo e ʻOkú ne fie maʻu ke foki mai kiate au ʻi
he ngaahi sākalamēnití. Ki ha niʻihi Te u foaki
ʻa e fakafiemālie, ki ha mālohi kehe:
Lotu ʻa e
Tamai ke fakamolemoleʻi kinautolu. ʻOku ou fakatupulaki ha
niʻihi ʻo kinautolu.
Tangata Taʻané
ʻa e niʻihi kehe. ʻOku ou tokanga maʻu pē ki
hetokotaha kotoa pē.
ʻoku ou
taukapoʻi kinautolu ʻoku nau fie maʻu ke maluʻi
kinautolu.
ʻOku ou
fakamāmaʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻa
kinautolu ʻoku loto ke fakamamaʻi.
ʻOku ou
ʻalu mo kinautolu ʻoku ʻOku ne fie maʻu ha
kautaha. ʻOku ou tangi koeʻuhí ko e ʻikai ke
tauʻatāina mo tauʻatāina.
ʻOku ou ʻi
he tuʻuloa ʻofa
koeʻuhi ke
ʻofa ke toe fakafoki mai ʻa e uouangataha fakaemāmaní
ki he māmanípea
koeʻuhi ke
ke ʻOfa ke fakahoko ʻa e palani fakalangi maʻolunga
taha, ʻa ia koe ko e lāngilangiʻia moʻoni
ʻo e Tamaí.
- ʻi he
haohaoá ko e fakaʻatā koeʻuhí ko ia,
-ka ʻoku
ʻikai ʻoku foaki ia ʻe he meʻa moʻui kotoa
pē.
ʻI he
meʻa ko ia ʻOku ou moʻui ʻaki ʻeku moʻui
sākalamēnití.
"He
fakafoki mai ʻa e ʻOfa taʻefakangatangata ʻoku ou
maʻu ki he fanga manu,
I
tuku ke ke haʻu ʻo sio tuʻo tolungofulu mā tolu
ʻi he ʻaho
ke
fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi taʻu kuo moʻui
ai Hoku Faʻahinga ʻo e Tangatá ʻi he māmaní
maʻau pea ki he taha kotoa.
Kau ʻi
he ko hoku Sākalamēniti ʻo e ʻOfá,
tenendo sempre
presente le mie intenzioni per
-espiazione,
-riparazione,
-adorare e
-autoimmolazione.
Farai queste
trentatré visite
-sempre,
-ogni giorno e
- dove sarai.
Li riceverò
come se fossero fatti alla mia Presenza Sacramentale.
" Ogni
mattina il tuo primo pensiero sarà per me , Prigioniero
d'Amore.
Allora mi darai
il tuo primo desiderio d'amore. Questo sarà il nostro
primo incontro intimo.
Ci chiederemo
come abbiamo passato la notte.
Allora ci
incoraggeremo a vicenda.
Il
tuo ultimo pensiero e affetto della serata sarà di ricevere la
mia Benedizione,
affinché
riposi in me, con me e per me.
Prenderai
quest'ultimo bacio d'amore con la promessa di unirti a me nel
Santissimo Sacramento.
Farai altre
visite come meglio puoi, secondo le occasioni, concentrandoti
interamente sul mio Amore".
Mentre Gesù
parlava, sentivo la sua grazia riversarsi nel mio cuore, come se
volesse consumarmi nel suo amore.
Il mio pensiero
si confuse e affogò in un'immensa Luce d'Amore.
Ko au ʻeni
Naʻa ne fakalotolahiʻi mo lotu kiate ia ʻo peheni:
"Ko ʻeku
lelei ʻEiki, kātaki ʻo ofi mai maʻu pē kiate
au, koeʻuhí, ʻi he malumalu ʻo e Te u loto
fiemālie maʻu pē ke fai lelei hoʻo fakahinohinó.
Ko e fakamoʻoní
ko e naʻe foaki
-ko e hā
te u lava ʻo faí ʻOku lelei ʻa e meʻa
kotoa pē kiate koe pea ka ʻikai koe, ʻoku ou fai e
meʻa hala kotoa pē."
Pea, maʻu
ai pe Naʻe toe pehē ʻe Sīsū ʻi
he ʻofa:
"Te u
feinga ke tau fiemalie ʻi he tuʻunga ko ʻeni, ʻo
hange ko ia kuo u fai ki ha niʻihi tokolahi kehe. ʻOku ou
fie maʻu pe hoʻo loto lelei.
te u ʻoatu
ʻo hulu fau ʻa e tokoni ʻoku ke ʻamanaki ke fai
meiate au."
ʻOi! ʻOku
fefe angaʻofa kiate au, ʻe Sīsū lelei. ʻOku
ʻikai ke ʻi ai kuo teʻeki ai ke ne maumauʻi ʻene
ngaahi talaʻofá.
Forsooth Kuo
pau ke u fakahā naʻá ne fai maʻu pē ha
meʻa lahi ange ʻi he meʻa naʻá ne maʻu
aú naʻe talaʻofa mai. Pea u lava leva ʻo
fakahoifua kiate ia.
Ngāue mo
ia,
ʻoku
ou maʻu toʻo mei hoku lotó ʻa e veiveiua
pepuputuʻu kotoa pē,
ʻo tatau
ai pe pe ʻoku ou Naʻe talamai ko e meʻa ʻoku hoko
kiate aú ko ha hola pē ngalikehe.
Ko e ngaahi
ʻaho ʻoku Naʻá ku ʻalu taʻe kau ai ʻa
Sīsū, naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau
sai. Kuo teʻeki ai ke u lava ʻo lea ʻaki ha foʻi
lea ʻe taha ʻi he laumālié ʻo e ʻofa
faka-Kalaisí.
naʻe ʻikai
ke u feinga Ngaahi ongo ʻoku lelei ki ha taha.
Lolotonga ʻa
sīsuú Naʻe ofi mai pe kiate au, lea mai ʻo
fakangofua ke u Vakai.
Pea ne u maʻu
ia.
kapau ʻoku
haʻu ki ha laumālie ʻi ha founga makehe,
naʻe ʻikai
ke toe ʻi ai haʻane meʻ fakakaukau ke teuteuʻi ʻa
e laumālié ni ke maʻu ha ngaahi kolosi foʻou mo
ha ngaahi Mamafa.
ʻAʻana
Ko e palani ke tohoakiʻi mai ʻa e Laumalie ʻi he
ʻaloʻofa ʻi ha founga ʻoku ne fakapipiki ia ki
heʻene ʻofa.
Ko
e Ko ʻene taumuʻá ke ʻoua naʻa toe
fakafepakiʻi ia ʻe he laumālié.
ʻI ha ʻaho
ʻe taha, hili ha ʻI he Feohiʻanga Māʻoniʻoní,
naʻá ku ongoʻi ʻoku ou pipiki kiate ia ʻo
hangē ha ngaahi foʻi tepi Koula. ʻOkú ne haʻi
au ʻaki e ngaahi lea ʻofa hangē ko ʻení: "ʻOkú
ke Loto fiemālie moʻoni ke fai e meʻa ʻoku ou fie
maʻú?
Kapau te u ʻeke
atu ke feilaulauʻi hoʻo moʻuí,
"Te ke
lava nai ʻo loto fiemālie ke fai ia ʻi he ʻaloʻofa
lelei koeʻuhí ko ʻeku ʻofá?" ʻIloʻi
pea kapau ʻokú ke loto fiemālie ke fai ʻa ia
ʻoku ou fie maʻú, pea,
-ki heʻeku
tafaʻaki, Te u fai ha meʻa pē te ke fie maʻú."
Pea kuo u Naʻá
ku tali ange, "Ko ʻeku ʻofá mo e meʻa
kotoa pē ʻoku ou maʻú, ʻoku malava ke mou
foaki ha meʻa fakaʻofoʻofa ange, māʻoniʻoni
ange, lahi ange fakaʻofaʻia ʻiate koe? ʻIkai
ngata aí, ko e hā ʻokú ke ʻeke mai ai pe
ʻoku ou Mateuteu ke fai e meʻa ʻokú ke fie
maʻú?
ʻOku Kuo
fuoloa ʻeni mei he taimi ne u ʻoatu ai hoku lotó:
-ʻoku maʻu
ʻe koe,
-neongo naʻe
Ko hoʻo fakaʻamú ke veteki au. ʻIo, ʻoku
ou loto fiemalie ke fai ia, kapau te ke loto ki ai.
Naʻá
ku foʻi kiate koe, ʻa e Tangata Taʻane Māʻoniʻoní.
Fai ʻiate au mo au ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú
ke faí Hangē pē ko iá.
ʻAi ke u
fai ia ʻa e meʻa ʻoku ke fie maʻu, ka ʻoku
ne ʻomi maʻu pe kiate au ha ngaahi ʻaloʻofa
foʻou, he ko au pe ʻoku ʻikai He ʻikai ke u lava
ʻo fai ha meʻa."
Pea moSīsū
Naʻá ne talamai:
« Ono
Mateuteu ke fai ʻa e meʻa ʻoku ou kole?"
Ki he meʻá
ni fehuʻi, ʻa ia naʻa ne toe fai mai ko hono tuʻo
ua, naʻa ku ongoʻi laiki mo loto mamahi.
Peá u
pehē ange ki ai:
"Ko ʻeku
lelei maʻu ai pē ʻa Sīsū, ʻoku ou
manavasiʻi maʻu pē mo taʻeangatonu.
Vakai huʻuhuʻu
kiate au, ka ʻoku ou falala kakato atu kiate koe. Ongoʻi
ʻOku mateuteu hoku laumālié ke ikunaʻi ʻa
e ngaahi faingataʻa kotoa pē te ke loto fiemālie ke
tukulolo kiate au."
Naʻe hoko
atu ʻa Sisu ʻo pehe:
"Lahi
ʻaupito sai! ʻOku ou loto ke fakamaʻa ho laumalie mei
he fehalaaki kotoa pe te ne ala taʻofi ʻEku ʻofa
ʻiatekimoutolú.
ʻoku ou
fie ʻilo Kapau ʻoku mou mateakiʻi moʻoni au,
feʻunga ke u hoko kotoa ko haʻaku. Pea koeʻuhí
ke ke fakahā mai ko e meʻa pē kuó ke talamai
kiate aú ko e moʻoni
te u tuku koe
ki he siví ʻi ha tau fakamamahi moʻoni. ʻOku
ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ai pea ʻe ʻikai te mou
mamahi ʻi ha kovi.
Te u hoko ko e
Ho nimá mo ho iví, pea te u tau ʻi ho tafaʻakí.
Ko e taú
ko e Mateuteu. ʻOku fufuuʻi ʻa e ngaahi fili ʻi
he fakapoʻuli, mateuteu ke Tauʻi koe ʻi ha tau kuo
lilingi.
Foaki ʻenau
tauʻatāiná
-maʻá
e ʻohofi koe,
-maʻá
e fakamamahiʻi koe,
-ke ʻahiʻahiʻi
koe ʻi ha faʻahinga founga pe,
koeʻuhi ke
ʻI he taimi ʻe tukuange ai koé
mo ʻa e
ngaahi mahafu ʻo homou angamaʻá, ʻa ia te mou
ikuʻi ʻaki ʻenau ngaahi angaʻulí, te ke
lava ʻo ikunaʻi kinautolukoeʻuhí ʻI he
taimi kotoa pe.
Te ke
fakatokangaʻi ʻokú ke pea maʻu leva ha ngaahi
ʻulungāanga lelei lahi ange.
"Pea ʻikai
Te u fakakoloaʻi pē ho laumālié ʻaki ha
ngaahi lelei mo ha ngaahi meʻafoaki foʻou.
Ko
Au Te u foaki atu foki mo au.
ʻI he meʻa
ko ia Loto-toʻa
Koeʻuhihe
naʻe hili Ko hoʻo ikuna, te u fokotuʻu ʻiate koe
ʻa hoku ʻapi nofoʻanga tuʻumaʻu mo tuʻuloa.
Pea te tau
fakataha ʻo taʻengata.
ʻOku
moʻoni te u tukulolo kiate kimoutolu
-ki ha sivi
matuʻaki fefeka,
-ki ha ʻita
lahi mo e tau kuo lilingi,
ʻUhinga He
ʻikai ʻoatu ʻe he ngaahi tevolo kiate koe ha malolo pe
malolo, lolotonga e ʻaho mo e poʻuli.
Ko Hoku Lotó
Te ne ʻai ke ke saiʻia ʻaupito ʻiate au.
ʻIkai
ʻOku ʻikai ha toe founga, ʻikai ha toe feituʻu ke
ikuna ai.
Te ke sai toki
fakapaleʻi ʻamui."
ʻoku ʻikai
ke u ʻilo Fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko
ki heʻeku manavaheé mo e loto foʻí.
ongoʻi
ʻeku lelei naʻe tala ʻe Sisu ʻa e tau
fakamanavahe ko ʻeni mo e ngaahi fili.
Naʻa ku
fanongo ki he momoko ʻo e toto ʻi he kalava mo e ʻulu
ʻoku tuʻu ʻi he ʻulu.
ʻAʻaku
naʻe fonu e fakakaukau ʻi he faʻahikehe ʻuliʻuli
naʻa ne fie keina au moʻui. Ne u ʻosi ongoʻi ʻoku
ʻākilotoa au ʻe he ngaahi laumālié ʻi
he tafaʻaki kotoa pē Fakakātoa.
ʻI he
tuʻunga ko ʻení Ne u tafoki kia Sīsū ʻo
pehē ange:
"Ko ʻeku
ʻEiki, ʻaloʻofa mai muʻa kiate au.
ʻOua naʻá
ke liʻaki au Kae ngata pē ʻi he fuʻu loto-foʻi
ʻa hoku laumālié. ʻOku ʻikai ke ke sio ki
ai ʻi he ʻOku vivili mai ʻa e ngaahi tevolo kiate au
ʻi he ʻita. He ʻikai ke nau mavahe mei he hoku efu ʻi
mui.
Te u lava fēfē
ʻo Tekeʻi ia kapau te ke liʻaki au?
ʻIloʻi
hoku momoko, hoku laumalie taʻe-feliliuaki pea mo ʻeku
fetoʻaki.
ʻoku ou
saiʻia ai kovi ka ʻikai koe, he ʻikai ke u lava ʻo
fai ha meʻa ka ko e kovi pe.
ʻE Hoku
Lelei, foaki mai ʻOku lahi ha ngaahi ʻaloʻofa foʻou,
koeʻuhí ke ʻoua naʻá ke toe fakaʻitaʻi
koe.
ʻOku ʻikai
ke ke ʻI heʻeku ʻilo ki he ngaahi mamahi ʻokú
ne fakamamahiʻi hoku laumālié?
Ko e toko taha
pe fakakaukau te ke lava ʻo tukunoaʻi au ʻi he founga
kovi ko ʻení ʻOku terrifies au.
Ko hai te ne
foaki mai kiate aú Ko e mālohinga ke kau ʻi ha
faʻahinga feingatau pehē?
Ko hai ʻoku
ou moʻua ki aí fakahoko ʻeku ngaahi kole ki ha
ngaahi fakahinohino fakangāue ki he founga ke ikunaʻí
ʻI he filí?
"Ko ia pē
ke hoko ia, ʻoku ou tāpuakiʻi ho Finangalo
Māʻoniʻoní.
Mo
hoʻo ngaahi lea, pea
Ueʻi
fakalaumālie ʻiate kinautolu ʻa ia naʻe lea ʻaki
ʻe heʻeku Faʻē Māʻoniʻoni Tahá
ki he ʻĀngelo ko Kepalelí, ʻOku ou pehē
kiate kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi kotoa ʻo
hokulotó:
Sīsū
Naʻá netali ange:
"ʻOku
ʻikai te ke ʻita.
-ʻIloʻi
ʻoku ʻikai
He ʻikai te u teitei tuku ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu
ʻe he ngaahi fili ʻo laka ange ʻi he meʻa te mou
malava.
-ʻIloʻi
ʻoku ʻikai
ʻOku ʻikai ke u teitei tuku ke mate ha laumālie ʻoku
tau mo e ngaahi filí.
Ko hono moʻoni
ʻOku ou
fakafuofuaʻi ʻuluaki mālohingaʻo e laumālié,
Ko e
ʻOku ou foaki hokuʻaloʻofa lolotongá,
pea ʻOku
ou taki ia ki hetaú.
Kapau ha
laumālie ʻoku tō mei he taimi ki he taimi,
ʻIkai ʻoku
ʻikai ʻaupito koeʻuhi he ʻoku ou fakaʻikaiʻi
ʻa ʻEku ʻaloʻofa naʻe kole mai ʻe he
ʻenengaahi lotu taʻetukua,
ka koeʻuhí
he naʻe ʻikai ke ne nofo moau.
ʻI he
taimi ʻoku hoko ai ʻeni ʻOku hoko ia, kuo pau ke kole
ʻa e laumālié
-ke lahi ange
ongoʻi ʻeku ʻOfa,
-ʻa ia
ʻoku ke haʻu mei ai fakamavahe.
Naʻe ʻikai
ke ne fakatokangaʻi ʻOku oupehē ko au pē te u
lava ʻo fakafonu e loto ʻo e tangatá ki hoku lotó.
ʻI he
taimi ʻoku ʻi ai ha laumālie ʻoku fonu ʻi
heʻene fakaʻuhinga pē ʻaʻaná,
Hē mei he
ʻOtuá mei he founga pauʻo e talangofuá,
Tui
taʻefakaʻatuʻi
ko hono ʻoku
tonu mo potupotutatau ange ʻa e fakamāú ʻi he
ʻeku. ʻOku ʻikai ha ofo, he ʻoku to ia.
Ko ia ʻoku
ou vilitaki ai ʻi he foʻi moʻoni ko ia, kae mahulu
hake ai,
-ono ʻi
he lotu maʻu pē,
-tatau ai pē
kapau ʻE lava pē ke ʻuhinga ia ki he mamahiʻia ʻi
he maté.
Neongo ia, ʻoku
ʻikai taʻetokanga ki he ngaahi lotu ʻokú ke
faʻa faí. ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi
aí fakamanamanaʻi makehe,
fakaʻaongaʻi
au ʻaki e Lotu ʻi he loto-falala, peaʻiloʻi
fakapapau ʻokú ke Te u tokoni.
I
-ʻoku ke
fakaava ʻa e ho loto ki hoʻo vetehia mo
-ko e hā
hoʻo meʻa ʻoku fai kiate iá ʻIloʻi e
meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻiate koé he taimí
ni, pea pehē ki he meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu
ke hoko ʻi he kahaʻú, ʻo ʻikai taʻetokanga
ki ai halaʻata.
Fai e meʻa
ʻOku ne talaatu ʻo ʻikai fakatoloi.
Manatuʻi
ʻoku ʻE ʻakilotoa kimoutolu ʻe ha fakapoʻuli
matolu, matolu ʻo hange ha fakapoʻuli aʻusia ʻe
ha tangata kui.
ʻAʻau
Ko e talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa hoʻo tokotaha
vetehia ʻe
ʻa e nima
anga fakakaumeʻate ne tataki koe,
ʻa e mata
ʻoku, Te nau tekeʻi ʻa e fakapoʻulí ʻo
hangē ko e māmá mo e matangí.
Fakahū Tau
taʻe ʻi ai ha frenzy. Ko e kau tau ʻa e filí
ʻoku mātuʻaki ʻiloʻi lelei
mālohingamo
e
loto-toʻa
ʻo hono
faʻahi ʻe taha.
Kapau
fehangahangai mo e filí ʻo ʻikai manavahē,
ʻOkú
ke poupouʻi e ngaahi feingatau lahi tahá.
Ilifia mo
ilifia
ʻa e
Feinga leva ʻa e ngaahi tevoloke hola
ka he ʻikai
ke nau lava ʻo fai ia koeʻuhí he ʻoku
fakamālohiʻi kinautolu ʻe Hoku Finangaló ke
kātakiʻi ha ikunaʻi lahi mo fakamā.
Ke ke
loto-toʻa. Kapau te ke faivelenga kiate au, te u fakafonu koe
ʻaki ʻa e mālohi mo e ʻOku ou fakamalo lahi atu
ʻi hoʻomou ikunaʻi kinautolu."
Ko hai te ne
lava Fakamatalaʻi ʻa e liliu naʻe hoko kiate aú?
ʻOi! ko hai manavasiʻi grips au!
ʻOfa ki
he ʻeku Sīsū anga vaivaíʻo u ongoʻi
pehē mālohi ʻi ha kiʻi taimisiʻi kimuʻa
peá ne liliu fakafokifa ʻi he taufehiʻa kakaha, ʻo
fakatupu ai haʻaku faingataʻaʻia ʻikai lava ke
fakamatalaʻi.
Ko hoku
laumālié ʻoku naʻá ne ongoʻi kuo
fakamamahiʻi ia ʻi heʻene fakakaukau ko e ʻOtua
ko ʻeni kuo pehē ʻangaʻofa kiate au he taimi ni
ʻa e fakaliliʻa mo e takuanoa ʻo hange ha fili
taʻemaʻa.
ʻIkai
Naʻe lava ke u sio ki hono tataú, koeʻuhí he
naʻá ku ongoʻi ha ʻita kovi ʻaupito.
ʻAʻaku
ʻikai ke u lava ʻo puke ʻi hoku nimá ʻa e
ʻasi ʻo hoku losé mo e ʻUma kiate kinautolu ʻo
haeʻi fakakongokonga au. Ko e faʻahinga fakafepaki pehe
ʻiate au Naʻa ne kalokalo mei he ʻulu ki he motuʻa
vaʻe. ʻOi! hoku ʻOtua, ʻa ia fakamamahiʻi!
ʻOku ou
tui kapau naʻe ʻikai ha faingataʻaʻia ʻi
heli, faingataʻaʻia ʻo e ʻikai ʻofa ki he
ʻOtuá ʻE hoko ia ko heli. Naʻe pehe pe ʻa
heli, ʻoku pea ʻe pehe pe ʻe hoko fakalilifu!
Taimi ʻe
niʻihi ʻoku faʻa tuku ʻe he ngaahi filí ʻi
hoku ʻaó ʻa e ngaahi ʻaloʻofa kotoa pē
kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate aú lavished,
ʻai ke u hange ʻoku naumaʻa ngaahi faʻu foʻou
ʻo ʻeku fakakaukaú.
Pea kuo nau
vili mai ke u tauʻatāina mo toe lahi ange fiemalie. Ka , ʻi
he kuohilí,
mālō
ʻeku naʻa nau ha moʻoni,
ʻa e naʻe
tutuuʻi au ʻe he ngaahi filí he taimí ni, ʻo
pehē: Vakai ki he lelei lahi naʻe maʻu ʻe Sīsuú
Naʻá ne fie maʻu nai ia maʻau?
Sio pe ʻokú
ke fēfē Naʻe fakapaleʻi ia ʻi heʻene
tali ki heʻene ngaahi ʻaloʻofá! ʻOkú
ke maʻu tuku ʻi homau nimá, ʻo hangē ko ia
ʻoku totonu ke ke faí.
ʻOku
ʻatautolu koe he taimí ni, ʻa kitautolu ʻataʻata
pe. ʻOku ʻosi kotoa ia maʻau! Ono hoko ko ʻemau
meʻa vaʻinga!
ʻOku ʻikai
ha pea ʻikai ha ʻamanaki te ne toe ʻofa ʻiate
koe."
Lolotonga ʻeku
pukepuke ʻi hono toʻukupú ha ʻīmisi
toputapu,
naʻa ku,
he ʻita mo e siva e ʻamanaki, ʻo ne tohoakiʻi ia
ke movete. Hili Naʻa ku fai ia, naʻa ku tangi loʻimataʻia
pea hokohoko atu ʻeku ʻuma ki he ngaahi kongokonga ne
mahaehae.
Kapau naʻa
nau maʻu au Fehuʻi ange pe naʻe hoko fefe ʻa e
ngaahi meʻa ni, naʻa ku mei pehe
ko hai Naʻe
ʻikai ke u ʻilopea
ko
hai Naʻe fakamalohiʻi au ke u fai ia. ʻOku
ou tui pau he taimi ni
- ko e ngāue
ʻa Naʻe haʻu hono fusi kinautolu ki he ngaahi
kongokonga mei he tevolo ʻaki ha malohi taʻe ma-ma-lava ke
taʻe ma-lava
-he ko hoku
Naʻá ku ʻuma ki he ola ʻo e ʻaloʻofa
naʻe ngāue ʻiate aú.
Hili pē
iá, ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻa naʻe
hoko kiate au, naʻa ku ongoʻi ʻeku fakamamahiʻi e
laumālié ʻe he mamahí. ʻI heʻenau
mamata ki he meʻa kuo nau fai, naʻe Naʻe tui ʻa e
ngaahi tevolo kuo nau ikuna pea naʻa nau jubilant.
ʻOku nau
maʻu au Naʻa nau talamai ʻi he manukiʻi mo e
fekailaʻaki mo e longoaʻa fakatevolo:
"Sio naʻá
ke hoko fēfē ko haʻamautolú!
Ko e meʻa
kotoa pē Ko e meʻa kuo pau ke tau faí ko hono ʻave
koe ki heli sino mo e laumālié, pea ʻoku ʻa e
meʻa ʻe vave ni haʻatau fai."
Ko e ngaahi
fili masiva Naʻe ʻikai ke nau lava ʻo sioki hoku
laumālié. ʻI ai Naʻá ku uouangataha maʻu
pē mo Sīsū,
-ʻa ia Ne
u maʻu ha ngaahi fakaʻamu lelei pea
-ʻa ia
Naʻá ku tangi maʻu pē mo ʻuma ki he ngaahi
kongokonga ʻo e fakatātaá. ʻOku ke ʻita ʻi
heʻena sio mai ʻoku ou lotu mo fakatōmapeʻe hifo
ʻi he kelekelé.
Mei he taimi ki
he taimi ko ia naʻa nau tui hoku kofu pe tupeʻi ʻa e
sea naʻa ku ʻi ai. poupouʻi. Taimi ʻe niʻihi
naʻa nau ilifia lahi ʻaupito ʻiate au
- ʻoku ʻi
ai ʻeku ngalo ke lotu mo
- ʻoku ʻi
ai ʻeku Naʻe kamata ke u tui te u lava ʻo
fakatauʻatāinaʻi au meiate kinautolu. Ko kinautolu
ʻeni Naʻe faʻa hoko ha ngaahi meʻa ʻi he
poʻulí ʻi he taimi naʻá ku mohe aí.
Maʻa
e Tō ʻo mohe, lotu fakaʻatamai.
Ka ko e fe ʻa
e taimi Naʻa nau ʻiloʻi, naʻa nau fakahohaʻasi
au ʻaki ʻenau toho e ʻu laʻipepa mo e pilo.
Ko ia Naʻe
ʻikai ke u lava ʻo kuikui ʻo mohe, pea u ʻaʻa
pe ʻi heʻeku ko ha taha ʻokú ne ʻiloʻi
- ko ha fili ia
kuó ne fuakava ke toʻo ʻene moʻuí ʻoku
ofi ʻaupito,
-tatali ki he
Ko e momeniti totonu ke ʻave ai ʻa e meʻa
fakatuʻutamaki.
kuó u
fakamālohiʻi ke ʻāʻā hake honau matá
ke tekeʻi ʻa e taimi naʻa nau haʻu aí ke
ʻave au ki heli.
ʻI he
tuʻunga ko ʻení Naʻe to hoku louʻulu ʻi
hoku ʻulu ʻo hange ha hui tuitui. Kotoa pē Naʻe
ʻufiʻufi hoku sino ʻe he pupuha momoko
-ʻa ia kuo
ʻita hoku toto mo
-mahuhu ʻiate
au hake ki he uho ʻo e ngaahi huí.
Ko ʻeku
ngaahi neave Naʻe lomekina kinautolu ʻe he ilifiá he
naʻa nau tetetete.
Hangē ko
ʻení, mālōlō ofi ki ha vaitupu,
Naʻa ku
fanongo ki ha Fie maʻu malohi ke u li au ke fakangata ʻeku
moʻui.
ʻIloʻi
ʻo e malava ʻe he ngaahi fili,
Ne u hola,
fakaʻehiʻehi mei he meʻa kotoa pē ʻe ala
ʻohofi ai aú.
Neongo ia Naʻá
ku kei fanongo pē ki he ngaahi lea fakalielia hangē ko
ʻení:
"ʻOku
ʻOku ʻikai hano ʻaonga kiate koe ke ke moʻui hili
haʻo fai ha ngaahi angahala lahi.
"Ko hoʻo
Kuo liʻaki koe ʻe he ʻOtuá, koeʻuhí
he naʻá ke taʻe-angatonu kiate ia."
Ko au ʻae
ngaahi fili ʻo tupu ai ʻenau tui kuo nau fai ha ngaahi hia
kovi lahi, naʻe ʻikai ke u teitei fai hameʻa ki
muʻa, ko ia naʻe taʻeʻaonga ai kiate au ʻo
ʻamanaki ʻe ʻaloʻofa mai ʻa e ʻOtuá
kiate au.
Loloto hifo Kuó
u fanongo ʻo kau ki heʻeku moʻuí:
"Te ke
lava fēfē ʻo ke moʻui angatuʻu ki he ʻOtuá,
mokosia pehē kiate Ia? ʻIloʻi ʻa e ʻOtua ko
ʻeni kuo ke fakamamahiʻi, lea taukae mo fehiʻa ki ai?
Naʻá ke loto toʻa fakamamahiʻi ʻa e ʻOtua
maʻongoʻonga ni ʻa ia ʻoku ne ʻakilotoa ʻa
kimoutolu mei he ngaahi tafaʻaki kotoa pe? Pea ʻOku ʻikai
ngalo ʻiate ia naʻá ke fakalotomamahiʻi ia ʻi
muʻa ʻiate ia mata tatau.
Ko ʻeni
kuó ke maʻu ia he, ko hai te ne ʻoatu ʻa e
melinó kiate koe?"
Fanongo ki he
ngaahi ʻI heʻeku ngaahi leá, naʻá ku
ongoʻi faingataʻaʻia ʻaupito peá u ongoʻi
ʻi he tuʻunga ʻo e maté.
ʻI
he taimi Naʻe kamata ke u tangi, pea naʻá ku lotu ʻi
he lelei taha ne u lavá.
Ke fakatokolahi
ʻeku ilifia,
-ngaahi tevolo
naʻe hoko atu ʻenau fakakinaʻi ha meʻa ʻoku
ʻikai angamaheni ʻaki,
fakafepakiʻi
ʻi he konga kotoa pē ʻo hoku sinó,
-mahuhu ʻa
e hoku sinó ʻaki ha ngaahi hui māsila, pea
loʻoa
ʻiate au ʻi hoku monga ke u fakakaukau te u mate.
Tuʻo taha
lolotonga ʻeku fakatōmapeʻe popula ʻo lotu ki he
Sīsū leleí
-ke maʻu
fakaʻofaʻia ʻiate au pea
-ke poupouʻi
au mo ha ngaahi ʻaloʻofa foʻou
koeʻuhi ke
Te u lava ʻo tekeʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatupu
ʻita ʻa e koví
Naʻa ku
ongoʻi ʻa e ʻoku ava ʻa e kelekelé ʻi
hoku lalo vaʻé mo e ulo kulokula ʻa e afí mei
he kelekelé pea kofukofuʻi au.
Pea ʻi he
momeniti ko ia ʻa ia kuo holomui ai ʻa e ngaahi ulo ko
ʻeni,
naʻe
ngaohi ʻa e ngaahi filí Ko ha feinga fitaʻa ke fusi
atu au ki he fuʻu luó.
Hili ʻeni
aʻusia, ʻo hangē ko e ngaahi meʻa lahi kehe ne u
ongoʻi ʻi he tuʻunga ne u ʻi aí ʻo e
maté,
ʻaʻaku
naʻe haʻele mai ʻa Sisu ʻaloʻofa ke fakaake
au mo ha longomoʻui ʻaki au.
Hili ʻeku
maʻu aú Toe Ake
ngaohi au
mahino naʻe ʻikai ha kovi ʻi he meʻa kotoa pe
naʻe hoko kiate au, koeʻuhi
-ʻa
e naʻe ongoʻi ʻe hoku lotó ʻa e
fakaʻikaiʻí pea
-ko
hai Naʻe tānaki mai ki heʻeku fakakaukaú ʻa
e ʻata ʻo ha angahala. faingataʻaʻiá.
Ko
Au Naʻá ne naʻinaʻi keʻoua naʻá
ne fehangahangai mo e tēvoló, ʻa ia naʻe taha
pē Laumalie hehengi mo e tokotaha loi.
Naʻá
ne talamai:
"Kuo faʻa
kātaki pea hokohoko atu pē ʻene faingataʻaʻiá
ʻi he ngaahi faingataʻa kotoa ko ʻení.
Koeʻuhi
he Ko hono fakaʻosí, te ke maʻu ʻa e nonga
kakato."
Pea ʻoku
pulia, kae tukunoaʻi au kaenofoʻia au ʻe ha
laumalie foʻou.
Mei he taimi ki
he taimi ko ia naʻe haʻu ai ʻa Sīsū kiate au
mo ha ngaahi lea fakafiemālie, tautautefito ki he ʻi he
taimi
-kuó u
feinga ke fakangata ʻeku moʻuí pe
-fakaʻaliʻali
kia fakamamahi foʻou mo fakafokifā.
ʻI he
ngaahi Taimi ʻe niʻihi naʻe ngali fakaʻofoʻofa
mo tufa ngaahi ʻa e meʻa kotoa pē.
Huelo ʻo e
huelo ʻo e Maama taukakapa mo e lea naʻa ne pehe ʻe
hoko taʻemalava ke ʻiloʻi ʻe ha taha naʻe
ʻikai ke ne mei maʻu ʻa e malava kakato ke mahino ʻa
e ngaahi meʻa ni.
Toe Lahi Ange
Ne u kau tomui atu ki ha tau foʻou, ʻa ia, fonu
Veiveiua, ʻoku
To ki ha tuʻunga mamahi moʻoni mo e loto hohaʻa. I
Fakamatalaʻi atu heni fekauʻaki mo e:
- Naʻa nau
maʻu ʻa e faʻahinga ʻuhinga kotoa pe ke taʻofi
au mei hono maʻu ʻo e sakalameniti.
Naʻa nau
lava ʻo ʻo fakalotoʻi au ʻi he hili ha ngaahi
angahala lahi mo e tāufehiʻa ki he ʻOtuá, naʻe
palasa ʻunu ke ofi kiate ia pea maʻu ʻa e sākalamēniti
ʻo e ʻOtuá.
Tokangaʻi
ke fakalotoʻi foki au kapau naʻá ku maʻu ʻa
e Fetuʻutaki, ko Sīsū He ʻikai ke haʻu ia ka
ʻe haʻu ha tēvolo. ka ko e kovi ʻi he ngaahi
fakamamahi lahi ʻo e fekeʻikeʻí ke ne fakatupu
ʻa e mate taʻengatá.
ʻOku Ko e
moʻonine u maʻu ha ngaahi faingataʻa hili e Feohi
Mo e Feohi Māʻoniʻoní ʻikai lava ke
fakamatalaʻi mo fakamate. Naʻe holoki au ki ha
tuʻunga ʻo e ʻo ʻikai toe ngaue.
Ka naʻaku
Naʻá ku sai he taimi pē ko iá
-ʻi
he taimi Kuó u ui ki he huafa ʻo Sīsuúpe
-ʻi he
taimi ʻoku ou manatuʻi naʻe fie maʻu ʻa
e talangofuá he ʻikai ke u nofo
ʻi he tuʻunga ko ʻení.
Taimi pe Niʻihi
Naʻá ku kole ki he tokotaha naʻá ne vete hia
aú ke u fakaʻehiʻehi mei he fetuʻutaki mo e
tokotaha naʻ ke ʻoua naʻa tau moʻui ʻaki ʻa
e mamahi ko ʻeni ʻo e maté,
ka kuo hoko ia
kiate au neongo ia, naʻe kole ke ne maʻu ʻa e
sākalamēnití.
Neongo ia, ʻi
he Naʻe ʻi ai e taimi ʻe niʻihi naʻá
ku fakaʻehiʻehi ai, ʻi heʻeku ʻamanaki atu
ki he taú naʻe fai ʻe he ʻE fakafepakiʻi
au ʻe he ngaahi tevolo. Taimi ʻe niʻihi, te u
fetuʻutaki ʻo ʻikai teuteu pe fakamalo ʻi he
ʻikai ke fuʻu lahi ʻa e faingataʻaʻia.
ʻI he
efiafí, lolotonga Naʻa ku lotu pe fakalaulauloto, naʻe
ilifia ʻa e ngaahi fili kiate au mo taʻofi au mei lotu
-kimuʻa
tamateʻi ʻeku mama,
-pea emitting
ne fakalongomate longoaʻa pe
launga ʻoku
Naʻa nau tatau tofu pē mo kinautolu naʻe maté.
ʻOku
taʻemalava ke lea ʻaki e meʻa kotoa pe naʻe ʻomi
ʻe he fanga kuli infernal ko ʻeni kiate au Ko Hono Fakahoko
-ke tūtuuʻí
ilifia ʻiate au pe
-ke taʻofi
au ke fai ha ngaahi ngāue fakalaumālie lelei.
ʻoku
ou maʻu moʻui ʻaki e sivi fakamamahi ko ʻeni ʻi
ha taʻu ʻe tolu, pea Ko e fakaʻata
makehe mei ha truce ʻi ha uike nai ʻe taha, ʻa ia ʻoku
ʻohofi ai naʻe tuifio.
Ha taha pē
ʻoku ʻikai kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ke
poupouʻi ʻa e ngaahi faingataʻa peheé ʻE
faingataʻa ke ke tui naʻá ku mei aʻusia ha meʻa
pehē Fakamoʻoni.
Naʻa ne
fokotuʻu mai
-Tukunoaʻi
-fakatukupaaʻi
kinautolu ko e kapau ko e fanga loo,
-fakasiʻisiʻi
kinautolu ke fakamaʻi siʻisiʻi ange. Naʻa ne toe
fokotuʻu mai foki ke u
-fakalaulauloto
ʻo kau ki he ʻOtua ʻi he lotu mo e fakalaulauloto,
-
fakalaulauloto lahi ange tautautefito ki he ngaahi kafo toputapu ʻo
Hotau ʻEiki, pea
-fakatahaʻi
ʻeku laumālie kia Sīsū naʻe mamahi ʻi
hono faʻahinga ʻo e tangatá maʻá e
huhuʻi ʻa e tangatá mei he mole ʻa e ʻaloʻofá,
hiki hake ia ki
he moʻui taukakapa mo
ki he
fetuʻutaki kiate ia ʻa e laumālie ʻo e "Sīsū
Ikuna", ʻa ia ko e, ʻo Sisu ʻa ia naʻa Ne
ikunaʻi ʻa e mamani.
Forsooth ʻI
he kamata pe ke u fakahoko ʻa e ngaahi akonaki ko ʻeni ʻa
Sīsū
-naʻá
ku fanongo Mālohi mo e lototoʻa lahi,
-ʻi ha
niʻihi tokosiʻi pe kuo mole ʻa e ilifia kotoa pē
ʻi he ngaahi ʻahó.
ʻI he
taimi ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi fili Naʻa nau lāunga
peá u talaange ʻo ʻikai loto ki ai:
ʻ ʻOku
Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha toe founga ke nofoʻi
ho taimí kapau he ʻikai fakafiemālieʻi ho ifo
ki he Laulaunoa.
Hokohoko atu e
ngāue leleí Pea ʻi hoʻo helaʻiá te
ke tuʻu leva. Lolotonga ia, ko au, ko ha Fanga kiʻi meʻa
iiki, ʻoku ʻi ai mo ha meʻa kehe ke u fai.
ʻI he
founga ʻa e lotú
ʻOku ou
ʻalu ki he Fale Māʻoniʻoni ʻoSīsuú,
koeʻuhi
ke te tau lava ʻo ʻofa mo faingataʻaʻialahi
ange."
ʻI he
faʻahinga meʻa pehe Naʻe toe lahi ange ʻa e lea,
ʻa e ngaahi tevolo, laka fakaʻita atu, longoaʻa. Naʻa
nau haʻu kiate au ostentatiously mo anga fitaʻa. ia.
Lolotonga ʻeku fakangalingali te ne ʻave au ʻi ha
feituʻu kehe
honau ngutú
naʻe tukuange ʻe ha taha ha stench fakalilifu mo
fakafulofula naʻa ne ʻakilotoa au. kakato.
naʻa ku
kumi ke taʻofi kotoa ʻeni ʻaki ʻa e lototoʻa
mo e ivi ʻaki hono talaange:
"Kakai Loi
ʻoku ke pehe, fakangalingali pe ʻoku ke maʻu ʻa e
malohi ke fua au, kaʻ ʻo kapau naʻe hoko ia. Ko e
moʻoni, naʻá ke mei fuofua fai ia.
Lea
ʻaki ko e loí pē.
Hivaʻi
hoʻo fakaʻehiʻehi kae ʻoua kuo ke mate ʻi he
ʻita mo e neongo ia, ka
Fakaʻaongaʻi
Ko hoʻo ngaahi fakamamahiʻí ke maʻu ʻa e
ului ʻa ha tokolahi ʻo Kau angahalá.
Naʻa ku
loto ke ke u mamahi ʻi he kole ʻa hoku Sīsū
leleí.
ʻoku ou
fai ia maʻa e ʻa e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié
ʻaki hono fakatahaʻi hoku lotó ki hono finangaló."
Ko hono ola ʻI
he ngaahi lea ko ʻeni, naʻa nau kaila mo tafuluʻi
hange ha fanga kulii seiniʻi ʻo feinga ke maʻu ha taha
kaihaʻa.
ʻI
he fakaʻofoʻofa nonga, ʻo lahi ange ʻi
muʻa, naʻa ku pehe ange:
"ʻOku
ʻikai ke u ʻOku toe ʻi ai ha meʻa kehe ke ke fai?
ʻOkú
ke mole ʻaupito hoʻo fanaʻí pea naʻe ʻi
ai ha laumālie kiate koe ʻo ʻave pea foki ki he ongo
toʻukupu ʻo hoku Sīsū lelei. Houa ʻOku ʻi
ai ha ʻuhinga lelei ke ke lāunga ai."
Kapau ko e
ngaahi fili Naʻa nau mapumapuʻi, pea u kataʻi
kinautolu, ʻo pehe:
Naʻá
ne pehē mai, "Ko koe, ʻOku mamahi ʻa e masiva,
koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi sai, te u hiki
hake koe mei hoʻo puké."
Pea naʻa
ku kuo tō taʻefakatokangaʻi pea naʻá ku
lotua ke toe fakaului lahi ange ʻa e kau angahalá loto
fefeka, fai e ngaahi ngāue ʻofa ki hoku Sīsū
ʻaloʻofa ki he ʻa e ului ʻa e ngaahi laumālie
angahalá.
ʻI heʻeku
mamata ki he meʻá ni, Naʻá na feinga ʻi
he founga kotoa pē ke taʻofi au mei he lotú.
Naʻa ku
ʻoange leva Ko e mamahi foʻouko ʻení ko ha
totongi huhuʻimaʻá e ʻa e ngaahi fehālaaki
naʻe toutou fai ki he ʻOtuá. naʻa ku pehe ange
neongo ia:
"Fakalielia
mohu founga, ʻoku ʻikai ke ke ma ke ʻohifo ha meʻa
lahi ʻo ke feinga ai ke ala ilifia aiʻa e taʻeʻaonga
haohaoa ko ia?
ʻOku ʻikai
ke ke ʻulungaanga ko ha kakai vale mo ngalivale?"
Hili ia, uʻu
Naʻe kaihaʻa hoku loungutú mo kalanga huhuʻi,
ʻo feinga ke tuku ke u fakatapui mo fehiʻa ki he ʻEiki
lelei.
Ko hono
ʻahiʻahiʻi ha mamahi taʻe-mafakamatalaʻi ʻi
heʻeku fanongo ki heʻenau takuanoa e Huafa Māʻoniʻoni
ʻo e ʻOtua, naʻa ku fakakaukau ki he angalelei ʻa
e ʻEiki ʻoku taau mo e ʻofa Fakakātoa ʻo e
Kakai mohu
Talēnitiʻia ʻo e ʻuhinga.
Ko ia ai
Naʻá
ku liliu ʻi he lotú ki he mamahi fakamamahi kuo fakatupu
ʻe he ngaahi filí ʻiate aú,
ʻo foaki
ia ki he ʻOtuá ko e totongi huhuʻi ki he lea
fie-ʻOtua naʻe fai kiate iá ʻe Ko kinautolu
ʻoku nau toki manatuʻi pe iaʻi he kapekape.
Naʻa ku
talaange mo ongo mālohí:
"Tali
ko ʻeku ngaahi ngāue ʻo e ʻofá mo e loto
houngaʻiá ko e ʻikai ke ʻofa mo e houngaʻia
ʻi he kau angahalá".
Ke fakafepakiʻi
Naʻá ku talaange kiate kinaua ʻi he loto-foʻi
ko ʻení:
"ʻOku
ʻikai ke u ʻOku ou hohaʻa ki he meʻa ʻoku
fakatatali mai kiate au ʻi he kahaʻu, ʻa ia kapau te u
ʻalu ʻi hevani pe ko heli.
ʻoku ou
fie maʻu pe ʻofa ʻi he ʻEiki lelei pea ʻai
ke ʻofaʻi ia ʻe he niʻihi kehe. Ko e taimi
lolotongá ʻoku foaki ia kiate au,
-ʻoua ʻe
nofo ʻi he kahaʻú
-ka ke moʻui
ʻi he uouangataha mo e ʻOtuá pea
-ke aʻu ki
ai ʻo toe lelei ange kiate au, ʻa au naʻe fakatupu ʻe
hono Angalelei mo ʻEne ʻOfa.
ʻoku ou
mavahe mei he Ko ha fehuʻi ia ʻo hēvani mo heli ʻi
hono toʻukupú.
Ko e
ko e meʻa pē ʻoku ou tokanga ki aí ke ʻofa
mo ʻofaʻi hoku ʻOtuá. Ko Au Te ne foaki ʻa
e meʻa ʻokú ne fie maʻú: ʻOku ou
tali kimuʻa ʻa e meʻa kotoa pē ki he hononāunaú."
Pea ko au foki
Talaange kiate kinautolu:
"ʻIloʻi
ʻoku kuo akoʻi kiate au ʻa e tokāteline ko ʻení
ʻe hoku ʻEiki leleí, Sisu Kalaisi.
Naʻá
ne akoʻi au ko e founga lelei taha ke maʻu ai ʻa
Palataisi ko e
-fai e meʻa
kotoa pē ke ʻoua naʻa teitei fakaʻitaʻi loto
fiemalie ia, ʻo aʻu ki he totongi ʻo ʻene moʻui,
-ʻoua ʻe
manavahē ki he kuo fehālaaki ʻi he taimi ʻoku
ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa ʻiate ia pē ke
hala.
Ko ʻa
hoʻomou ngaahi founga, mo e ʻatamai ʻo e ngaahi meʻa
fakamamahi,
-ʻahiʻahi
kakai loto-foʻí
-faʻu ʻi
he ʻenau veiveiua mo e manavasiʻi,
ke ʻoua
naʻa ʻai ke nau ʻofa lahi ange ki he ʻOtua, ka ke
ʻomi kinautolu ki he loto-foʻi kakato.
ʻIloʻi
ʻoku ʻikai te ke Ko ʻeku ʻuhinga ke fakakaukau pe
naʻa ku hala pe ʻikai. Ko ʻeku taumuʻa ke
ke toe lahi ange ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá.
Ko au pe maʻu
ʻa e taumuʻa ko ʻení, neongo kapau te u
fakatupu houhau ki he ʻOtuá he taimi ʻe niʻihi.
Tukuange Mei he manavasiʻi kotoa pē, ʻoku tauʻatāina
hoku laumālié ke fononga ʻi he langí ʻi
he fekumi ki heʻeku Lelei ʻaʻakú."
Ko hai te ne
lava fakamatalaʻi ʻa e ʻita ʻa e ngaahi filí
ʻi he taimi ne nau sio ai kuo lavaʻi honau mālohí
Naʻa nau liliu ʻo puputuʻu.
Naʻa nau
ʻamanaki ki he maʻu, ka naʻe lekooti ʻa e mole.
Neongo ia
Koeʻuhí ko honau ngaahi ʻahiʻahí mo e
tauhelé, naʻe hangē naʻe maʻu ha ʻofa
tōtōatu ange ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí.
ʻI he
taimi ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi fili naʻa nau ikunaʻi
mo fakamaaʻi au,
-Naʻa ku
muimui ʻi he ngaahi akonaki naʻe ueʻi fakalaumālie
ʻiate au ʻe Sīsū mo
-ʻoku ou
maʻu ia fakamalo, ʻo foaki ʻa e meʻa kotoa pe ki
hono fakangata ʻo e ngaahi faikovi naʻe fai ʻi he
māmaní maʻu ai pē.
ʻOku faʻa
tevolo Naʻa nau feinga ke teke au ke taʻonakita.
Peá u
pehē ange ʻOku nau: "ʻOku ʻikai ke tau maʻu
ʻe koe pe ko au ʻa e totonu ke fakaʻauha ʻetau
moʻuí. Te ke lava ʻo fakamamahiʻi au, ka ko
hono ola ko e ke u maʻu ha paʻanga lahi ange.
ʻOku ʻikai
ke ke maʻu ʻa e malohi ke toʻo ʻeku moʻui.
Pea ke fakafepakiʻi hoʻo madness neongo
-ʻOku ou
fie moʻui ʻi he ʻOtua maʻu ai pe, ʻofa lahi
ange kiate ia, ʻaonga kiate ia, pea
- ke manatuʻi
hoku kaungāʻapí, foaki maʻana e meʻa kotoa
pē ʻokú ke fai maʻakú faingataʻaʻia."
Ki
he ikuʻanga naʻe mahino kiate kinautolu
-naʻe
ʻikai ke ʻi ai ʻamanaki lelei ke nau maʻu meiate
au ʻa e meʻa naʻa nau fie maʻu
- ko
hai Koeʻuhí ko ʻenau fakakinaʻí, ne mole
ai ha ngaahi laumālie tokolahi.
Pea ʻoku
ke tuʻu ʻi ha ngaahi vahaʻataimi loloa,
mo ʻa e
taumuʻa ke toe kamata ʻi he taimi naʻe ʻikai ke u
ʻamanaki ki ai.
Tali ʻa e
fatongia ʻo e taha ʻoku ngaohikoviá.
Te u talanoa mo
koe he taimí ni ʻo e moʻui foʻou ʻo e
faingataʻaʻia kuo hoko kiate au.
ʻI heʻeku
mamata ki heʻeku Ne u moʻui lelei, pea ʻave au ʻe
hoku fāmilí ki he feituʻu ʻutá ki he Toe
maʻu ho mālohí.
Ka kuo hanga ʻe
he ʻOtuá ʻo Naʻe hoko atu ʻene ngaue ʻiate
au ʻo ui au ki ha tuʻunga foʻou ʻo e moʻui.
ʻI ha ʻaho
ʻe taha, ʻi he Ngaue, naʻe fie maʻu ʻe he
ngaahi fili ke fai ha ʻohofi fakaʻosi. ʻOku Naʻe
fuʻu faingataʻa kiate au pea u aʻu ai ki ha tuʻunga
ʻo e mole hoʻo ʻiloʻi. ʻI he efiafi ne ʻikai
ke u toe ʻilo pea Naʻe holoki au ki he tuʻunga ʻo
e maté.
Ko e taimi ia
Naʻá ku mamata ki hono ʻākilotoa ʻa Sīsū
ʻe ha ngaahi fili taʻefaʻalaua.
- Niʻihi
naʻa nau tau mālohi,
-Meʻa Kehe
naʻa nau tā ʻaki honau nimá, pea
-meʻa kehe
ʻOku nau ʻakau talatala ʻi hono ʻulú.
-Kuo ʻi ai
ko ha niʻihi kuo mavahe honau vaʻé mo e niʻihi,
-meimei
vahevahe ia.
Hili iá
naʻa nau tuku hifo ia. ʻo avangi kotoa ʻi he nima ʻo
e Taupoʻou Monuʻia.
Hangē ko
ia ne hoko ʻi he mamaʻo, ko e Faʻe Taupoʻou,
-loto mamahi mo
ʻi he loʻimataʻia,
-fakaafeʻi
au ke u haʻu ʻo pehē:
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻeé, Siʻeku tama, ko e hā
ha meʻa kuo nau fai ki hoku Fohá!
Kiʻi
fakakaukau siʻi ki ai anga ʻo e feohi ʻa e tangatá
mo e ʻOtuá, ko hono Tupuʻangá mo e
maʻongoʻonga tahá Tokotaha fakalaloa.
ʻOku ʻikai
foaki ʻe he tangatá truce ki hoku Foha pea ʻomi ia
kiate au kotoa kuo maumau.
Lolotonga ha
meʻa-hā-ma
naʻa ku
kumi ke mamata ki he pekia ʻa Sīsuú pea
Naʻa ku
sio ki heʻene sino fanoa e toto, fonu ʻi he ngaahi kafo,
tuʻusi ʻo kongokonga pea liʻaki ki he mate. Naʻe
ʻikai ke u loto ke ne faingataʻaʻia pehe.
Naʻa ku
ʻahiʻahiʻi ha faʻahinga mamahi koeʻuhi ko
ia,
-kapau naʻá
ku tuʻunga ʻoku fakangofua ke ne fai ia,
naʻá
ku mei mate tuʻo tahaafe kiate ia mo
naʻá
ku mei faingataʻaʻia ʻa ʻene loto ʻitá.
Ki he meʻá
ni meʻa-hā-ma
-Naʻá
ku mā ʻo ʻeku fanga kiʻi mamahi ne fakatupu ʻe
he ngaahi fili,
- ʻi he
fakaʻapaʻapa ki he ʻa kinautolu naʻe mamahiʻia
ʻe Sīsū maʻá e tangatá.
Pea kiaSīsū
Naʻá ne pehē mai kiate au, "Kuó
ke mamata ki he ngaahi fuʻu faikovi lahí. fakatukupaaʻi
au ʻe kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻi he halá
ʻo e angahalá?
Lahi ʻaupito
ʻikai ke fuʻu tokanga
- maʻu ha
uʻa fakaʻamu ki he koví mo e,
-mei he vanu ki
he Vanu, to ki he moveuveu fakatevolo.
Haʻu mo au
pea Foaki pē ʻe koe ha meʻa. Haʻu ki he ʻao
ʻo e fakamaau totonu fakalangí
-ʻi heʻene
hoko ko ha taha ʻoku ngaohikoviá ʻo e totongi huhuʻi
ki he ngaahi maumauʻi lahi ʻoku fai ki he meʻá
ni Fakamaau totonú
-koeʻuhi
ke ʻofa ke fakaului ʻe heʻeku Tamai hevani ʻa e
kau angahala ʻa ia, mo ʻOku kuikui ʻa e matá,
pea nau inu mei he tupuʻanga fakakonahi ʻo e koví.
Neongo ia,
ʻiloʻi, ʻoku fakaava ʻi muʻa ʻiate
kimouaha konga (field) ʻe ua :
-Taha
faingataʻaʻia lahi ange mo e
- a ko
ha ngaahi faingataʻaʻia kehe ʻoku ʻikai fuʻu
mamafa.
Kapau maumauʻi,
ʻuluakí, he ʻikai ke ke lava ʻo kau ki
he ngaahi ʻaloʻofa naʻá ke tau lototoʻa
aí.
Ka
ʻo kapau tali,ʻiloʻi
-ʻoku
ʻikai te ke Te u tukunoaʻi lahi ange pea
-te u haʻu
ʻiate koe ke ke mamahi ʻi he ngaahi maumauʻi kotoa pe
naʻe fai kiate au ʻe he houʻeiki tangata.
Ko
ʻeni Ko ha ʻaloʻofa makehe ia ʻoku foaki ki ha
niʻihi tokosiʻi pē.
Koeʻuhi he
Ko e tokolahi tahá ʻoku ʻikai ke nau mateuteu ke hū
ki he ʻunivēsí faingataʻaʻiá.
Uá,
-ʻoku
ko ha ʻaloʻofa ne u palōmesi atu,
- ʻoku
ke hiki hake koe ke ke lāngilangiʻia ʻo fakatatau mo e
ngaahi faingataʻa te u ʻoatu kiate kimoutolú.
Tolú,
ʻOkú
ke Te u fai ʻa e tokoni, fakahinohino mo e fakafiemālie ʻa
hoku Māʻoniʻoni Tahá Faʻeé
Ko hai ia?
ʻoange ʻa e faingamālie ke foaki kiate kimoutolu ʻa
e ngaahi ʻaloʻofa kotoa pē,
pehē foki
Ko e ʻaloʻofa ʻo e ngaahi ʻaloʻofa ki he
lahi hoʻofengaueʻaki.
Ko ia ne u naʻá
ne fakafalala ki heʻene Faʻē Māʻoniʻoni
Tahá, ʻa ia naʻe hangē naʻe fiefiá
talitali lelei au. ʻI he loto houngaʻia,
-ʻOku ou
ʻoatu kia Sīsū mo e Tāupoʻou Monūʻiá,
-mateuteu
tukulolo ki ha meʻa pe ʻoku nau fie maʻu meiate au.
Ko e fē ʻa
e taimi ʻoku foki mei he ngāue fakaʻapaʻapa ki he
ʻOtuá,
-ʻi he
feituʻu ʻoku ʻi ai ʻeku kuo talangofua ki he meʻa
naʻe fai ʻe Sīsuú,
naʻá
ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi he ngaahi mamahi
fakalilifu ʻo hono fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie
naʻe teʻeki ai ke u maʻú aʻusia kimuʻa.
Naʻa ku
vakai kiate au ʻi heʻeku hoko ko ko ha masivá,
ʻi heʻene
hoko ko ha ʻunufe ki he kelekelé ʻoku ʻikai ke
ne ʻilo ha meʻa ka ko e totolo pē he kelekelé.
ʻI he meʻa ko ia Ne u tafoki ki he ʻOtuá ʻo
pehē ange:
"Tokoni
mai, ʻA hoku Sīsū lelei.
ʻAʻau
Māfimafí ʻi loto mo tuʻa ʻiate au pea ʻoku
ou laiki fakaʻaufuli.
ʻoku ou
ʻiloʻi kapau ʻoku ʻikai Hiki hake au, te u iku
annihilated ʻi heʻeku taʻeʻuhinga. ʻOmi
kiate au Faingataʻaʻia, ʻoku ou tali ia.
Neongo ia, ʻoku
ke ʻOku ou kole atu ke ke ʻomi kiate au ha ivi lahi ange,
koeʻuhí he ʻoku ou ongoʻi ʻi he tuʻunga
ko ʻení koeʻuhí ke u mate."
Talu mei he
ʻaho ko iá Naʻá ku maʻu ha fakamālō
mo ha tokoni lahi ange.
Ko e ngaahi
ʻaʻahi ʻa e Naʻe taufetongi hokohoko ʻa e
ʻEiki mo e Tāupoʻou Monūʻiá,
Tautautefito ki he taimi naʻe ʻohofi ai au ʻe he
ngaahi fili.
Ko e ha ʻokutoe
lahi ange ai Naʻá ku loto fiemālie ke u
faingataʻaʻia, ko e lahi ange ia ʻenau ʻita lahi
kiate aú.
Faingataʻaʻiá
naʻe fakatupu ʻiate au ʻe he ngaahi filí ʻoku
ʻikai faʻa fakamatalaʻi. Hangē kiate au he taimí
ni Ngaahi ʻAta
- ʻi he
fakaʻapaʻapa ki he ngaahi mamahi naʻe tali ʻe
Sīsū, ʻa ia ko ʻEne taumuʻá ke
-ke fakalelei
mo
-fakaleleiʻi
e lahi mo e ngaahi faikovi lahi naʻe fai ʻe he tangatá
ki he ʻOtuá.
Ka ko au, ʻa
ia ʻOku ou tui ki he ʻOtuá,
-ko hai ʻoku
to pea ʻoku ou Fokotuʻu
-ʻa ia
ʻoku faʻa loto mafasia, faʻa fiemalie he taimi ʻe
niʻihi,
ʻoku ou
loto fiemalie ke ke mamahi koeʻuhi ko hono nāunau lahi tahá
pea koeʻuhí ko hoku kaungaʻapi, ʻo hange ko e
finangalo ʻo e ʻOtua.
Dopo pochi
giorni,
-mentre mi ero
abituato a essere una vittima, e
Dopo diversi
inviti di Gesù e della sua Santissima Madre, mi sentii di
nuovo sul punto di svenire.
Allora Gesù si
è avvicinato a me e mi ha detto teneramente :
"Figlia
mia, guarda come mi fanno soffrire gli uomini che non mi amano.
In questi tempi
tristi, il loro orgoglio è così grande da aver
infettato persino l'aria che respirano.
Il suo odore si
diffuse ovunque e raggiunse il Trono del Padre nei cieli. Come
puoi capire, questa miserabile condizione ha chiuso loro le porte del
Cielo.
Non hanno più
occhi per vedere la Verità, perché peccato di superbia
completamente
oscurato i loro cervelli e
produce
la depravazione dei loro cuori.
Vedendoli così
perduti, soffro una sofferenza intollerabile.
Oh! dammi
sollievo e riparazione per le tante colpe commesse contro di me.
Non vuoi
diminuire la sofferenza che produce in me questa terribile corona di
spine?"
A queste
parole,
Ho
provato molta vergogna e annientamento e
Ho
risposto subito:
"Mio
dolcissimo Gesù,
-pieno di
confusione,
-terrorizzata
di vederti perdere il tuo Sangue, e
- sentendoti
parlare così teneramente,
Ho dimenticato
di chiederti questa corona per poter alleviare le tue sofferenze.
Ora che me lo
offri,
-Ti ringrazio
per questo e
-Ti prego di
darmi nuove grazie per indossarlo bene."
Su
questo, Gesù si tolse la corona, e
-dopo
averlo installato bene sulla mia testa e
-avendomi
incoraggiato a soffrire bene, è scomparso.
Ko hai te ne
lava fakamatalaʻi e ngaahi meʻa fakamamahi ne u aʻusia
ʻi heʻeku foki maí ʻiate au pe.
ʻI he meʻa
takitaha ngaʻunu hoku ʻulú, pea fakaʻau ke lahi
ange ʻa e mamahí Lalahi. Ne u ongoʻi e mahuhu hoku
matá, telingá, kia mo e ngutu, ʻo fakatupu spasms,
koeʻuhi ke ʻoua naʻa toʻo ha meʻakai.
Ki ha toko ua
pe toko tolu ngaahi ʻaho naʻá ku nofo ai ʻi he
tuʻunga faingataʻaʻia ko ʻení.
Fakaʻehiʻehi mei he Naʻa ku fakasiʻisiʻi ʻa
e spasms ʻi heʻeku kai.
Ko e taimi ʻoku
ke nonga pea hoko atu ʻeku toʻo ha meʻakai ke
fakafoʻou au, ʻe hoku Sīsū ʻi he taimi pe ko
ia pea ʻiloʻi naʻa ne puke hoku ʻulu ʻi hono
ongo nima ʻo foaki mai kiate au lausiʻi.
Ko e ngaahi
mamahí naʻe fakafoʻou mo malohi ange ʻi ha toe
taimi kimuʻa. Taimi ʻe niʻihi ne mole ongoʻi
kakato pea pongia.
Kamata pē
mei he kamataʻangá Kuo liunga ua e tuʻunga ne u ʻi
ai
-mei heʻeku
Tokanga ki heʻeku loto fiemālie ke mamahi koeʻuhí
ko ʻeku leleí Ko Sīsū mo
-mei he
hokohoko ʻita naʻe fakatupu ʻe hoku fāmilí
ke,
Sio mai kiate
au faingataʻaʻia mo e ʻikai ke u lava ʻo toʻo
ha meʻakai, ne u pehe kuo u maʻu Naʻa ku aleapau mo e
fakasiʻia ko ʻeni koeʻuhi he naʻe ʻikai ke u
toe fie maʻu nofo ʻi he feituʻu ʻuta.
Naʻe pehē
ʻa e fakafisingaʻi kotoa pe ʻo e meʻakai ki
heʻeku ngaahi fakakaukau, mo e taumuʻa ʻo ʻeku
foki vave ki he koló.
Ko hoku natulá
Naʻa ne angatuʻu ki he mamahi tuʻo ua ko ʻeni.
Kae talu mei ai
Naʻe ʻikai ko ha konga mahuʻinga hoku fāmilí
ʻi hoku faingataʻaʻiá
- hoku ʻEikí
Naʻá ne fakamataliliʻi au ʻaki ʻene
fakamanamana ke toʻo ʻene ʻaloʻofá
-kapau naʻá
ku Taufehiʻa ki hoku fāmilí.
ʻI ha po
ʻe taha ne u ʻeku tangutu he tepile ʻo faingataʻaʻia
ʻi ha founga naʻa ne taʻofi au mei haʻaku fakaava
ngutu.
ʻAʻaku
Naʻe fie maʻu ʻa e fāmilí, ʻo ʻuluaki
ʻi he angaʻofa pea toki hoko ʻi he ʻita ke
talangofua mo kai.
ʻIkai lava
ke Ne u kamata tangi ʻi hono fakafiemālieʻi kinautolú.
Ke ʻoua
naʻa ʻI he founga ko ʻení, ne u ʻalu leva
ki hoku lokí ʻo u Naʻe kei tangi pē.
Naʻa ku
lotua ʻa e hoku Sīsuú mo e Tāupoʻou
Monūʻiá ke foaki mai kiate au ʻa e mālohi
ke kātaki ʻa e sivi ko ʻeni.
Lolotonga ia
ʻoku ou Naʻá ku vaivai, pea naʻá ku pehē
ʻaki hoku lotó kotoa:
"Ko ʻeku
lelei ʻOtua
-ko ha
faingataʻa ke u sio ʻoku taʻeoliʻia hoku fāmilí
ʻi he ko e ha e meʻa ʻoku hoko kiate au, pea
-ʻeni ki
ha Ko ha ʻuhinga taʻe totonu ia.
ʻOua naʻa
fakangofua Tuku ke nau sio mai kiate au ʻi he tuʻunga ko
ʻeni.
ʻe sai
ange kiate au mate, kae ʻikai ke nau ʻai ke nau ʻiloʻi
e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau vahaʻa ua.
Ko ʻeni
ʻoku mālohi fau ʻa e ongo ʻiate aú, ʻo
ʻikai ke u ʻiloʻi Koeʻuhi, ʻoku ʻikai
ke u lava ʻo tokoni ka u fufuuʻi ke He ʻikai lava ke
sio mai ha taha kiate au ʻo hange ko ia.
"ʻI
he taimi ʻOku ou ʻohovale pea ʻoku ʻikai haku
taimi ke fufuuʻi ai hoku faingataʻaʻia mo hoku
loʻimata, ʻoku ou ongoʻi loto mamahi pea hange ʻoku
kotoa hoku sino vaia ʻo hangē ha sinoú ʻi ha
afi.
Ko hoku sinó
pea u aʻusia leva ha ʻea vela ʻoku ne ngaohi au ke u
tautaʻa lahi pea toki ʻOku ne ʻai ke u tetetete ʻi
he momoko.
ʻOiauē
ʻa ʻeku leleí Sīsū, ko koe pē te ke
lava ʻo liliu e tuʻunga ko ʻeni ʻo e ngaahi
ngāué. Pukepuke fufuuʻi mei he vakai ʻa e
niʻihi kehé.
Tuku ke hanga
ʻe he ʻiloʻi ʻe hoku fāmilí ʻoku
ou mavahe meiate kinautolu ki he lotu. Pea te u ʻofa lahi
ʻaupito, ʻe hoku ʻOtua,
tuku ke Tuku ke
ʻiloʻi pe ʻe koe ʻa e meʻa ʻoku hoko
kiate au."
Lolotonga ʻEku
Naʻá ku hiki hake mei hoku mamafá ʻi he
loʻimatá, lotú mo e ngaahi palōmesi, Sīsū
Naʻá ne fakahā ia kiate au kuo takatakaiʻi ʻe
ha ngaahi fili taʻefaʻalaua.
ʻoku ʻi
ai ʻo kaila ʻaki e ngaahi lea fakatupuʻita kehekehe.
Niʻihi
tamoloki, toʻo ʻe ha niʻihi hono louʻulu,
-Niʻihi
Kehe Naʻa nau lea taukae kiate ia ʻaki ʻa e manuki
kovi
ʻAʻaku
fakaʻofa naʻe hange naʻe fie maʻu ʻe Sisu ke
fakatauʻatainaʻi ia mei he vaʻe namu ʻa ia naʻa
ne ngaohikovia ia.
Naʻá
ne sio kiate ia ʻo hange ʻoku ne kumi hano kaungameʻa
ke fakatauʻatainaʻi ia. ʻoku ou maʻu
fakatokangaʻi naʻe ʻikai ha taha ai ke tokoni ange.
Ko Hono ʻIloʻi
ʻa e fakatupu houhau lahi naʻe fai kia Sisuu, naʻa ku
tangi Lahi ʻaupito. Naʻá ku fie ʻalu ki he
lotolotonga ʻo e fanga ulofi fekai ko ʻení ki he
Tauʻataina. Ka naʻá ku fakatokangaʻi naʻe
ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa pea naʻe ʻikai
ke u loto-toʻa.
Ko ia ai, mei
he naʻá ku lotu fakamātoato kia Sīsū ke
ngaohi au ke u taau mo e kātakiʻi ʻa e faingataʻá
ʻi hono tuʻungá, ʻo ʻikai ko ha konga siʻi
pē.
Naʻá
ku pehē ange, "ʻAa! Sīsū, kapau pē te
ke lava ʻo toʻo ʻa e kavenga ko ʻení ke
hiki hake koe mo fakatauʻatainaʻi koe mei he ngaahi fili ko
ʻeni."
Hangē ko
ʻeku leá ʻeni
-ngaahi fili ko
ʻení ʻita lahi ʻaupito, ʻo hangē kuo
nau fanongo ki heʻeku lotú,
-naʻa nau
li kinautolu ʻIate au ʻo hange ha fanga kuli fekai:
Naʻa nau
taaʻi au, Naʻá na fusi hake hoku ʻulú ʻo
tuʻu mai kiate au. Naʻá ku ongoʻi fiefia ʻiate
au tatau pē
ʻi he
taimi Naʻe mahino kiate au, mei hemamaʻó,
ʻoku
ou maʻu lava ke fai ha fakafiemālie
ki he Sīsū.
Hili ia peá
u toki sio mai kiate au Kuo pulia fiefia ʻa e ngaahi filí.
Pea kia Sīsū
Naʻá ne haʻu ke fakafiemālieʻi au, neongo
naʻe ʻikai ke u loto-toʻa ke lea ʻaki ha taha
lea. Naʻá ne motuhi e lōngonoá peá ne
pehē:
"ʻOfefine
ʻeku, ko e meʻa pe naʻa ke mamata naʻe fai kiate
au ʻoku ʻikai halaʻata
fakafehoanaki
ki he ʻa e ngaahi faikovi lahi naʻe fai kiate au ʻe he
tangatá. Ko ʻenau kuí fakauku kinautolu ʻi he
ngaahi meʻa ʻo e māmaní,
ʻa ia ʻokú
ne ngaohi kinautolú anga fitaʻa mo angakovi kiate au pea
kiate kinautolu.
Maʻu
repudiated e moʻoni taukakapa kotoa pe ʻaki ʻene
fakatapui kakato ia ʻi he fekumi ki he koulá. Naʻe
li kinautolu ʻe he meʻa ni ki he pelepela.
ʻOku
tō ki he liʻaki kakato ʻo fakatatau mo ʻenau
moʻuí taʻengata.
"ʻOiaue
ʻE hoku foha,
-ko
hai Te ne hiki hake ha tanakiʻanga vai ki he peau monstrous ko
ʻeni ʻo taʻehoungaʻia, ʻa ia ʻoku
fakautuutu maʻu pe ʻi he mamani ʻo e kau loi Ngaahi
Fiefia?
-Ko
hai Te Ne fakaʻofaʻia mo fakatauʻatāinaʻi au
mei ha ngaahi kakaí
ko
hai ʻOku nau ʻai au ke u tautaʻa pea ʻoku nau
moʻui melemo ʻi he stench ʻo e ngaahi meʻa
fakatelesitiale?
Haʻu mo au
pea Lotu, tangi pea ʻoatu ha totongi huhuʻi ki he ngaahi
faikovi ʻoku nau fai ki he Ko ʻeku tamaí.
Kuo fakakuihi
kinautolu, ʻikai ha ʻatamai pe loto,-
ʻOku ʻi
ai honau mata ki he ngaahi meʻa fakamāmaní pē.
ʻOku nau
fakafepakiʻi au mo tamoloki ʻeku ngaahi ʻaloʻofa
lahi ʻo hangē pē ʻoku nau pelepelá.
Naʻa nau
tuku ʻa e meʻa kotoa pē ʻa e meʻa kuó
u fai maʻanautolu ʻi honau lalo vaʻe fakamāmaní.
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻ ʻo fakafepakiʻi e meʻa
ʻoku ke ʻilo fekauʻaki mo e mamani.
-Fakaliliʻa
mo e fehiʻa ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku ʻikai
ʻaʻaku.
-Ngaahi Meʻa
ʻOku Tokanga Ki Aí maʻu ai pē ʻa e ngaahi
meʻa ʻo e Langí.
"Kuo
Ko hoku lāngilangi ʻi homou lotó.
- Fakahoko
Ngaahi Monomonó
maʻá
e tokolahi Naʻe hokohoko atu pē hono fakafepakiʻi au
ʻe he ngaahi faikovi kiate aú.
Fakakaukau
ki he mole ʻa e ngaahi laumālie tokolahi.
ʻOi! ʻIkai
ʻI heʻeku tukunoaʻi au mo ha ngaahi taʻe-fiemalie
lahi ʻoku ne lomekina hoku loto.
ʻIloʻi
ko e meʻa kotoa pē ʻOku ʻikai ko ha meʻa noa
pe ʻa e meʻa ʻoku ke faingataʻaʻia ai he
taimi ni, ʻi hono fakafehoanaki te ke faingataʻaʻia ʻi
he kahaʻú.
Naʻe ʻikai
ke u toe lea ʻaki ko e taimi lahi ʻoku ou fie maʻu
meiate kimoutolu ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo ʻeku
Moʻuí. Mamata hono ʻikai ke ke kehe meiate au!
Ko e ngaahi
moʻoniʻi meʻa loto-toʻa pea ʻoua ʻe
manavahe, koeʻuhi he te ke maʻu ha founga ke tokoni mai."
Hili ʻa e
ngaahi Ngaahi folofola ʻa Sīsuú, mo e momeniti ne u
loto-toʻa aí,
Naʻa ku
fakatokangaʻi ʻoku Naʻe ʻakilotoa au ʻe ha
kau memipa hoku famili ne nau tangi mo Naʻa nau ʻita.
Naʻa nau
fakakaukau ʻoku Te ke mate.
ʻOku ke
fakavavevave ke ʻave au ki he kolo ke ʻaʻahi ange ki
ai ʻa e kau toketaá. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo
fakamatalaʻi e meʻa ʻe hoko kiate aú. Hoko.
naʻe lava
ke u sio
-he ko hoku
naʻe ʻiloʻi ʻe he fāmilí ʻa e
palopalema fakaesino ne u aʻusia mo
-naʻe pau
ke u fai ha sivi fakafaitoʻo. Naʻá ku tangi leva peá
u Naʻá ku lāunga kia Sīsū, ʻo pehē
ange:
ʻKo e fiha
nai taimi, ʻe Sīsū, naʻá ku talaatu ʻoku
ou fie maʻu mamahi mo koe, ka ko e fakapulipuli pē!
Ko ʻa ʻeku
fiefia pe taha! Ko e hā ʻokú ke taʻofi ai aú?
ʻOi! ʻi
he taimi Te u maʻu nai ha nonga mo hoku fāmilí? Ko
koe pē, ko ʻeku leleí Sīsū, te ke lava ʻo
fokotuʻutuʻu kotoa ʻeni.
Kātaki ʻo
Fakapapauʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke nau
manavasiʻi lahi pehē.
ʻOku ʻikai
ke ke sio ki hono lahi ʻOku nau loto mamahi nai?
ʻOku ʻikai
ke ke ongoʻi ʻa e meʻa ʻoku nau lea ʻaki mo
fakataumuʻa ke faí! ʻOku fakakaukau ha niʻihi
ki ha founga ʻe taha, ʻa e niʻihi ʻi ha taha
kehe.
Fie maʻu
ʻe ha niʻihi ke ke ʻahiʻahiʻi ha faitoʻo
ʻe taha, ʻa e niʻihi kehé. ʻOku mamata ʻa
e tokotaha kotoa pē ki he ko au.
ʻoku ʻikai
ke u teitei tukunoaʻi pea ʻoku taʻofi au ʻe he
meʻa ni mei haʻaku maʻu ʻa e nonga ne mole. Maʻa
e Kātaki, tokoni mai ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni
ʻoku ou hohaʻa ki aí, ko e niʻihi ʻoku
kovi ange ia ʻi he ko e niʻihi ʻoku nau ʻai au ke
u veiveiua."
Ki he niʻihi
ko ʻení ʻa e folofola lelei ʻa Sīsū
kiate aú:
"Foha
ʻaʻaku, ʻoua ʻe loto mamahi he meʻa ni.
Ko
e ha Ko ha tangata kuo pekia, feinga ke liʻaki koe ʻi hoku
nimá.
Lolotonga hoʻo
ʻoku tuʻu maʻu ʻa e mata ʻi he meʻa
ʻoku nau fai mo lea ʻaki kau kiate koe, ʻoku ʻikai
tauʻataina ke ngaue ʻiate kimoutolu ʻo hange ko ʻeku
fakaʻamu.
ʻOku ʻikai
te ke fie maʻu Falala mai kiate au?
ʻOku ʻikai
ke ke maʻu aʻusia ʻeku ʻofa ʻiate koe?
ʻI he meʻa
ko ia I
- ko
hai Kuikui ho matá
-ko koe nofo
melino pē ʻi Hoku Nimá, pea
-ʻoku
ʻOku ʻikai ke ke vakavakai holo ke vakaiʻi e meʻa
ʻoku hoko kiate koe.
ʻOku ke
mole taimi pea mahalo he ʻikai ke ke aʻu ki he tuʻunga
ʻo e moʻui kuo ke aʻu ki ai ui.
"ʻOku
ʻikai ke u hohaʻa ki he kakai ʻoku mou feohi. Tali
ʻenau fakalongolongo. Ke ke fiefia mo angavaivai ʻi he meʻa
kotoa pē.
ʻUlungāanga
ʻi he ko ha founga ia ʻoku
-hoʻo
moʻui, ko e hoʻo ngaahi fakakaukaú, tā ho mafú,
-hoʻo
mānavá mo e ongoʻi ʻofá
hokohoko ngaahi
ngāue ʻo e totongi huhuʻí ke fakafiemālieʻi
ʻa e fakamaau totonu fakalangí. ʻOmi kiate au ʻa
e meʻa kotoa pe."
Hili ʻa
Sīsuú Naʻá ne akoʻi au, naʻá
ne pulia.
naʻa ku
kumi ke fai hoku lelei tahá ke moʻulaloa ki he Finangalo
Fakalangí.
Taimi pe Niʻihi
Naʻá ku tangi mamahi, koeʻuhí ko hoku fāmilí
au kuo ne
fokotuʻu ʻi ha ngaahi tukunga faingataʻapea
naʻe kole
mai ke fai ha ngaahi sivi fakafaitoʻo.
Naʻa na
fakakaukau ko ʻeku puké naʻe fekauʻaki pē
ia mo e ngaahi neave.
ʻOku nau
maʻu au ʻa e lue lalo, ʻave ʻa e vaia momoko mo e
ngaahi fakahohaʻa hokohoko.
ʻOku nau
toe maʻu foki mo e naʻá ku fakapapauʻi ai, ʻi
he lolotonga ʻo e vahaʻataimi ne u fulihi a
ʻIkai te
nau liliu hokuʻatakai,
koeʻuhi ʻE
lava ke toe kovi ange ʻa e faʻahinga liliu pehee kae ʻikai
fakaleleiʻi ʻa e Ko e tuʻunga ne u ʻi aí.
Talu mei he
ʻaho ko iá Kuo hoko ha tau feints ʻi hoku va mo hoku
famili. ʻo e longonoa.
Mi ʻe taha
te ne taʻofi koe mei haʻo ʻalu ki he lotú,
-mi ʻe
taha te ne toʻo ʻa e tauʻatāiná ʻi
haʻane ʻi ʻapi maʻu pē,
-mi ʻe
taha te ne fakalotoʻi koe ke ke ʻave ʻeku faitoʻo,
pea
- mi ʻa e
niʻihi kehé Naʻa nau naʻinaʻi ke muimui ki
he faleʻi ʻa e toketaa ʻa ia naʻa ne fie maʻu
foki ia Naʻe tauhi au he poʻulí.
Neongo ia, ʻoku
Naʻe faingofua ke nau fakatokangaʻi naʻe hoko ha
ngaahi meʻa kiate au pea naʻe ʻikai ke u ʻE lava
ke mahino kiate kinautolu.
Hili ha meʻa
lahi taimi, ʻikai ke u toe lava ʻo katakiʻi kotoa
ʻeni, naʻa ku tanaki ʻa e naʻá ku
loto-toʻa mo lāunga ki hoku ʻEikí:
Ko e meʻa
ʻoku hokó ko e Pea aʻu ki ha tuʻunga ʻoku
nau taʻofi meiate au ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou
maʻú tautautefito ki he totongi mamafa. ʻOku ʻikai
ke u maʻu ʻa e meimei meʻa kotoa pe, ʻo aʻu
ki he Sākalamēnití.
Ko hai ʻe
faifaiange pea Ne u fakakaukau te u aʻu ki ha tuʻunga he
ʻikai ke u lava ʻo fai ia.
-tukituki ʻi
he koe ʻi he sākalamēnití, pe
-ke ngaohi koe
ʻaʻahi ki ai?
Mahalo pe ʻE
ngata ʻi fe ʻa e tuʻunga ko ʻeni ʻo e ngaahi
ngaue?
Sīsū,
Fai mai ha tokoni foʻou mo ho mālohí. Ka ʻikai,
ko hoku natulá ʻoku te ne maumauʻi."
ʻI he naʻe
hoko ʻasīsūko ʻeni ko Vakai pealeamālohi:
"Loto-toʻa,
Ko hoku ʻofefiné. Kuó u haʻu ke tokoni atu.
Ko e hā ʻokú ke ilifia aí?
Niʻihi
Naʻa nau fakakaukau ʻi ha founga ʻe taha, ko e niʻihi
kehe.
Ko e ngaahi
meʻa mahuʻinga tahá Kāingalotu kuó u
fakahokó kuo fakamāuʻi kinautolu ʻe ha niʻihi
ʻoku hala.
kuó u
Tukuakiʻi foki ʻoku maʻu ia ʻe he tevolo.
Ngaahi mi kehe
Naʻa nau sio loto taufehiʻa mo mata taufehiʻa. Naʻe
Kumi ha ngaahi founga ke toʻo ai ʻeku moʻuí.
Ko hoku
lotolotongá Ki ha tokolahi, kuo hoko ia ʻo
katakiʻingataʻa.
kuó u
fakamauʻi kovi ʻe he kau tangata kovi, ka ne u hoko ko ha
fakafiemalie ki he Lelei.
ʻIkai
ngata ai, ʻoku ʻikai ʻOkú ke fie hoko ʻo
hangē ko aú pea ʻokú ke fie faingataʻaʻia,
ʻi ha konga siʻi pē, ko e ʻa e ngaahi mamahi kuó
u kātekina maʻá e kakaí?"
Pea naʻá
ku pehē ange: "ʻOku ou tali ʻa e meʻa kotoa
pē koeʻuhí ko koe, ʻe hoku ʻEiki."
Naʻá
ku moʻui ngaahi taʻu lahi ʻi he foungá ni,
faingataʻaʻia
mei he ngaahi
fili,
- ʻe he
kakai, mo e
-meia Sīsū
Ko e tokotaha tatau pē naʻá ne tuku au ki he
tafaʻakí ke vahevahe ʻene ngaahi faingataʻaʻiá.
ʻI he
fakalau atu ʻa e taimí ʻoku nau Ne u aʻu ki ha
tuʻunga ne u mā ai: Ne u kulaʻia ʻi he sio mai ha
taha kiate au.
ʻIkai
ngata ai, ʻoku toe taimi ne u moʻui lelei aí,
-ko e kiʻi
meʻa faingofua ngaohi ke feʻiloaki mo ha taha pe
-ko e Dover Ko
e fetalanoaʻaki mo e niʻihi kehé, kau ai e kakai ʻi
hoku fāmilí, ko e Ko ha feilaulau maʻongoʻonga
ia kiate au.
ʻI he
tuʻunga ko ʻení ʻo e faingataʻaʻia,
ʻi he taimi ni ʻo laka ange ʻi ha toe taimi,
Naʻa ku
feinga ma mo e moveuveu fakaʻohovale.
ʻI heʻeku
ʻiloʻi ko ia ʻoku naʻe ʻikai ha ola ʻo
e faitoʻo naʻe tuʻutuʻuni ʻe he toketa
ʻuluaki, ko e Naʻe fakaʻaliʻali au ʻe hoku
fāmilí ki he kau toketā kehé, ʻa ia naʻe
ʻikai ke nau lava fakaleleiʻi foki ʻeku moʻui
lelei.
Naʻe fonu
ʻa e ne u loʻimataʻia ʻo pehē ange ki hoku
ʻofaʻanga ko Sīsuú:
"Tangataʻeiki,
ʻIkai ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku fakaʻau ke
ha mahino ange hoku ngaahi faingataʻaʻia, ʻIkai maʻa
hoku fāmilí pē, ka ki ha kau muli tokolahi ʻoku
nau maʻu he taimí ni ʻOku nau ʻiloʻi nai
ʻeku pisinisi?
ʻoku ou
puputuʻu pea ʻOku ou ongoʻi ʻoku tuhu mai ʻa
kinautolu ʻoku sio mai kiate au ki he foʻi tuhu kiate au
-hangē pē
naʻá ku maʻú fai ha meʻa fakama, pe
-ʻo hangē
pē ko ʻeku naʻe mafola ʻa e faingataʻaʻiá.
ʻoku ʻikai
ke u lava fakahā atu kiate kimoutolu ʻa e mamahi ʻokú
ne fakatupu ʻeku moʻuí.
Ko e hā e
meʻa ʻoku ou lavameʻa ke toe foki mai ʻa e ngaahi
manavasiʻi fakalilifu ko ʻení ʻi he ʻa au?
Ko hono moʻoni,
kapau te nau ʻOku tau vakai fakalelei, ʻoku tau lava ʻo
ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha valoki kinautolu.
Ko koe pe, pe
Sīsū, te ke lava ʻo fakatauʻatāinaʻi au
mei he faʻahinga tuʻuaki mo e tailiili pehē.
Ko koe pe te ke
lava Tuku ke fakapulipuli pē hoku ngaahi mamahí. Kātaki
ʻo Hoʻomou angalelei ke fanongo mai kiate au."
Kamataʻangá
Naʻe ngāue hotau ʻEikí ʻo hangē pē
naʻe ʻikai fanongo mai kiate aú. Pea mo ʻeku
Naʻe fakautuutu ʻa e faingataʻaʻiá.
Naʻá
ne fakaʻofaʻia leva ʻo kau kiate au ʻo pehe:
"Haʻu
mei he Ko au, hoku ʻofefine, ʻoku ou fie fakafiemalieʻi
koe. Koeʻuhi ʻoku ke faingataʻaʻia, kuo ʻuhinga
ke launga ai.
Kae manatuʻi
hono ʻikai lahi ange ʻeku faingataʻaʻia koeʻuhí
ko ʻeku ʻofa ʻiate koé. ʻI ha meʻa
pau Ko hono ʻuhingá, naʻe fufuuʻi pē hoku
ngaahi mamahí.
Neongo ia, naʻe
Ko e finangalo ʻo ʻeku Tamaí ke u mamahi ʻi he
kakaí. ʻI he Ne u fehangahangai heni mo e taufehiʻa,
faingataʻa mo e puputuʻu, ʻo aʻu ki ha tuʻunga
ne ʻikai ke u toe maʻu ai hoku vala:
naʻa ku ha
telefua ʻi muʻa ʻi ha fuʻu kakai tokolahi.
Te ke lava ʻo
Fakakaukau ki ha puputuʻu lahi ange ai?
ʻAʻaku
foki Naʻe ongoʻi ʻe natula ʻa e faʻahinga
puputuʻu ko ʻeni.
Ka
naʻe tukutaha hoku Laumālié ʻi he finangalo ʻo
ʻeku Tamaí.
Naʻa ku
ʻoange Ko e sivi ko ʻeni ko ha totongi huhuʻi ki he
lahi ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko
-fakamaʻu
ʻo ʻikai toe siʻi siʻono kiʻi laumata ʻi
he ʻao ʻo Hevani mo mamani,
-ʻa
kinautolu Ngaahi fakaʻikaiʻi hīkisia ʻoku
fakahoko ʻi he loto fakapapau ko ha ngaahi ngāue Sai
ʻaupito.
Naʻa ku
talaange ki heʻeku tamai:
ʻTamai
Maʻoniʻoni, tali ʻeku puputuʻu mo hoku
faingataʻaʻia ʻi he totongi huhuʻi ʻo e
ngaahi angahala lahi ne fakahoko palasa ʻi he kakaí, ʻa
ia ʻoku faʻa fai he taimi ʻe niʻihi ʻOku nau
scandals lahi ki he fanau.
Fakamolemoleʻi
e ngaahi kau angahalá pea ʻoange kiate kinautolu ha maama
fakalangi koeʻuhí ke nau lava ʻIloʻi ʻa e
taʻe-fiemālie ʻo e angahalá pea foki ki he hala
ʻo e angamaʻa".
ʻPea kapau
ʻoku ke fie faʻifaʻitakiʻi au, ʻoku ʻikai
fie maʻu ia ke ke kau ʻi he faʻahinga ʻa e
mamahi, ʻa ia kuo u katakiʻi koeʻuhi ko e lelei ʻa
e kakai kotoa pe?
ʻOku ʻikai
ke ke ʻiloʻi ʻe koe ʻa e ʻa e ngaahi
meʻafoaki fakaʻofoʻofa taha te u lava ʻo foaki ki
he ngaahi laumālie ʻoku mahuʻinga kiate aú,
mahalo ko e
Ngaahi kolosi mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau
fakafotunga e ngaahi meʻa ne u aʻusia ʻi hoku
Faʻahinga ʻo e tangatá?
Ko e tokotaha
pe koe tamasiʻi ʻi he Hala ʻo e Kolosi pea ko ia ʻoku
ke ongoʻi vaivai ʻaupito. ʻI he taimi Te ke toe lahi
ange pea ʻe mahino kiate koe ʻa hono mahuʻinga ke
faingataʻaʻiá Ko hono moʻoní, ʻe
tupulaki leva ʻa e holi ke fai iá.
ʻI he meʻá
ni ʻuhingá
-fakafalala ki
he au ʻo malolo, mo
-te ke fakatau
ʻa e ivi pea mo e ʻofa ʻi he faingataʻaʻia."
Hili Naʻa
ku moʻui ʻi ha taʻu ʻe ono pe fitu ʻi he
faingataʻaʻia ko ʻeni, naʻe fakaʻau ke kovi
ange pea ko au Naʻe fakamalohiʻi ke nofo pe ʻi
mohenga.
Taimi lahi
ʻaupito Ne u pongia pea kuikui hoku ngutu ʻo kuikui hange
ko ʻeni. ʻo pau he ʻikai ke u lava ʻo ʻave
ha meʻakai.
Ko e fē ʻa
e taimi ʻoku lava ʻo folo hifo ha ngaahi tuluta huhuʻa,
naʻe pau ke u folo hifo he taimi pe ko ia regurgitating
kinautolu ʻaki lua hokohoko, ʻa ia ʻoku ou maʻu
maʻu pe Naʻe hoko ia lolotonga ʻeku ngaahi
faingataʻaʻia lahi tahá.
Hili ha taʻu
ʻe hongofulu mā valu ngaahi ʻaho ʻo e faitoʻo
ʻoku ʻikai maʻu ha ola, naʻe ui ha tokotaha
vetehia ki he Vete hiá. ʻI heʻene haʻu ʻo
ʻilo au ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo ne u
talangofua pea tuʻutuʻuni ke u Ke fakatauʻatainaʻi
au mei he tuʻunga fakamate ko ʻeni lethargy.
ʻIo
ʻoku ngaohi ʻa e fakaʻilonga ʻo e Kolosí
pea tokoniʻi au ke u fakatauʻatāinaʻi au mei he
ʻa e mahaki tailiili ko ʻeni.
ʻI hoku
taʻu Naʻá ne pehē kuo fakamoʻui ia,
"Fakahā mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku hokó."
ʻOku Naʻá ku fakalongolongo ʻi he meʻa
kotoa pē, ka naʻá ku talaange pē ki ai:
Tamai, ko ʻeni
pau pē ko ha meʻa ia mei he tēvoló." ʻIkai
ha toe fehuʻi, ʻoku ou quoth:
"ʻIkai
ke Manavasiʻi, ʻoku ʻikai ko e tevolo.
Pea kapau ʻoku
ko au, ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, te u kapusi ia
meiate kimoutolu."
Ko ia kuo u
maʻu Toe maʻu ʻa e tauʻatāina ke ngāue
ʻaki e ongo nimá mo e meʻa te tau malavá ke
fakaava tauʻataina ho ngutu.
Hili ʻa e
Naʻá ku fakakaukau ki he meʻa naʻe hokó,
Kuo ʻosi vetehia ia.
ʻOku ou
fakaʻosi ʻaki ia Ko e meʻa naʻe hokó ko ha
mana ʻi he māʻoniʻoni ʻa e taulaʻeiki
ko ʻení.
Ne u
fakakaukau:
"Kapau
naʻa ku ʻI heʻeku hoko atu ʻi he tuʻunga ko
ʻeni, he ʻikai ha taimi ʻe ngata ai ʻeku moʻui.
taimi. Ka ʻoku ou tukupa heni ki ha moʻui foʻou."
Ke ke
fakafetaʻi maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi
hono toe fakafoki mai ʻeku moʻuí ʻo fakafou ʻi
he maʻoniʻoni hoʻomou faifekau.
Neongo ia, ʻoku
ʻikai Te u lava ʻo fufuuʻi ʻa e foʻi moʻoni
ko ia, ʻi hoku tukunga,
-ʻOku ou
fakafisi ke mate pea,
-hoko he taimí
ni Tauʻataina, ʻoku ou fakameʻapangoʻia he teʻeki
ai ke u mate.
Ka ko Sīsū
Naʻe ʻikai ke Ne tuku ke u mate, koeʻuhi he naʻa
ne fie fakakakato ʻene ngaahi tā fakatātā kiate
au.
Ko ia ai, ʻi
he ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻa ne fakahaaʻi
mai ʻoku ne fie maʻu ke u hoko ko ha moʻua ʻi he
moʻuí.
Mei he taimi ki
he taimi Naʻá ne fakafoki au ki hoku tuʻunga motuʻá,
ka ʻi he taimi naʻá ku toko taha aí.
Hili ʻI
heʻeku moʻui lelei angé, ne u foki ki he lotú
ʻi ha vahaʻataimi ʻo e taimi ke fakahoko ai hoku
ngaahi fatongia fakalotú.
ʻI heʻeku
maʻu ʻa Sīsū ʻi he Feohiʻanga
Māʻoniʻoní, naʻá ne talamai kiate
au ʻi tuku ha taimi ki he faingataʻaʻiá.
Taimi pe Niʻihi
Naʻá ne fakahā mai ʻa e taimi ʻe foki mai
aí.
Talu mei ai
naʻe tomuʻa fakahā kiate au ʻe Sīsū ʻa
ʻeku ngaahi mamahí Tatau pe, naʻe ʻikai ke u
tui naʻe fie maʻu ke u talaange ki heʻeku tokotaha
vetehia fekauʻaki mo ia.
Koeʻuhi he
ʻi he fakakaukau pe ke u lava ʻo fakaha kimuʻa hoku
ngaahi faingataʻaʻia,
te u hoko Ko e
laumālie hīkisia taha ʻi he māmaní, tatau
ai pē kapau naʻe tataki au Mei he māʻoniʻoni
ʻa ʻeku tamai fakalaumālié.
ʻIkai
ngata aí, ki he kuo fuoloa hono toʻo atu ʻeku
faingataʻaʻiá,
ʻikai mei
he tokoní ʻo e tangata, ka meia Sisu naʻa ne fai ʻa
e meʻa kotoa pe.
Naʻe hoko
ia Hili ʻene vahevahe mai ʻene ngaahi faingataʻaʻia
kiate au,
ʻOku ʻikai
pehe ʻa Sisu Naʻá ne ʻomi kiate au ʻa e
malava ko ia ke u toe maʻu hoku ngaahi ongoʻangá
ʻiate au pē.
Ko ia naʻe
pehe ʻe he Naʻe pau ke fakafoki mai ʻe hoku fāmilí
ʻa e tokotaha vetehiá.
Hili ʻeku
maʻu aú ʻI heʻene toe maʻu hoku ngaahi
ongoʻangá, naʻá ne talamai:
"Mei he
ʻaho ni onwards, ʻi hoʻo haʻu ki he lotú,
kimuʻa peá ke toki fai ha fetuʻutaki, pe hili hoʻo
Ko hoʻo fakafetaʻi, haʻu kiate au ʻi he talaange
pea te u ʻoatu kiate koe ʻa e tapuaki te ke lava ʻo
maʻu mei he tuʻunga ʻoku ke ʻi ai faingataʻaʻia
taʻe te u ʻalu ki ho falé."
ʻI ha
pongipongi ʻe taha, ʻi he hili ʻo e feohi, naʻe
ʻai ʻe hotau ʻEiki ke mahino kiate au,
-ʻi ai ʻi
he ʻaho tatau pē, te u ʻi ha tuʻunga mohōmoa
kakato ai,
-te ne
fakaafeʻi au ke feohi mo ia ʻaki ʻene kau ʻi he
ngaahi faingataʻaʻia ʻoku ʻi ai ha kau tangata ʻe
niʻihi naʻe fakamoʻulaloaʻi ia ʻe he
fakakeheʻi.
Ko hono ʻiloʻi
ko ia ko e naʻe ʻi he fonuá ʻa hoku tokotaha
vetehia, peá u pehē ange kia Sīsū:
"Ko ʻeku
lelei Sīsū
Kapau ʻokú
ke fie maʻu Tuku atu hoʻo mamahí kiate au, maʻu
e lelei ke hiki hake au tatau pe, he kapau naʻe fie maʻu ʻe
hoku famili ʻa e tokotaha vetehia ke kapau te ne fekumi, he
ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ia."
Ko e
ʻEikí, Naʻá ne fakahā mai
kiate au ʻi heʻene ngaahi angaleleí kotoa:
"ʻOfefine
Ko ʻeku falalá, kuo pau ke tuku kakato mai hoʻomou
falalá kiate au.
Fakalongolongo,
loto falala mo fakafisi koeʻuhi ke maʻu ʻa e meʻa
kotoa pe ʻiate koe ʻi he ko au. ʻE ngaohi ai ho
laumālié ke malama mo ngaohi Mokomoko maʻu pē
hoʻo ngaahi holí.
Tākiakiʻi
ʻo e ho laumalie ʻaki hoku huelo ʻo e mama,
-te u toʻo
ia maʻu mo e
-Te u liliu ia
kakato ʻiate au, ʻo ʻai hoʻo moʻui ke u
moʻui."
Hili ʻa e
ngaahi Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakafepakiʻi Ia
pea naʻá ku tuku leva au ki Hono Finangaló. ʻoku
ou maʻu foaki mai e Fetuʻutaki Māʻoniʻoni ne
u toki aʻusiá ʻo hangē pē Ko e tokotaha
fakaʻosí.
Ko ia kimuʻa
ʻi he Sākalamēniti Tāpuakiʻí, ne u
fai ʻeku fakafeʻiloaki fakaʻosi kia Sīsuú
Pea naʻá ku mavahe mei he siasí. Neongo ʻeku
fakafisi, ka kuo u ongoʻi taʻe fiemalie ʻi heʻeku
fakakaukau ki he meʻa te u fai lavameʻa.
Ko ia kuo u
maʻu Naʻá ku tangi mo lotua ke foaki mai ʻe he
ʻEikí ha ivi foʻou ke fakaake au kapau he ʻikai
ke u toe ʻilo.
ʻI he ʻaho
ko iá naʻá ku Naʻá ku ʻohovale ʻi
hono ʻohofi au ki he tuʻunga ko ʻení
fakamatelie.
Naʻe hoko
ia kiate au ko ha Faingataʻaʻia lahi, foʻou mo mamafa
ʻaupito. ʻOku Ko e kovi taha mo e mamafa taha ia kuo u
faingataʻaʻia ai ki muʻa.
Fakahū ʻo
e ʻI he tuʻunga faingataʻaʻia lahi ko ʻení,
naʻá ku fakafisi mei heʻeku fai ʻa e Naʻá
ku mateuteu mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ke mate.
ʻI heʻeku
mamata ki heʻeku ngaahi tūkungá, ne fekauʻi mai
hoku fāmilí ki ha taulaʻeiki, kehe mei heʻeku
vete angamaheni naʻe ʻikai ke ʻi ai.
Ko ʻeni
taulaʻeiki, ʻoku ou pehe koeʻuhi ko langi, ko hai naʻa
ne mei fie maʻu au tokoni, naʻe ʻikai ke ne fie haʻu
ki fale.
Ko ia ʻI
ha ʻaho ʻe hongofulu, naʻa ku ʻi he tuʻunga
petrification ko ʻeni. fakamate, kae ʻikai mate.
ʻI he
fakaʻosí ʻI he ʻaho hono hongofulu mā
tahá, naʻe haʻu ai ʻa e tokotaha vete hia naʻá
ku maʻu ʻi he ʻuluaki ko e fetuʻutaki. Naʻá
Ne toetuʻu au ʻo hangē ko ia ne fai ʻe hoku
tokotaha vete hia.
Talu mei he
momeniti ko ia. Naʻá ku kau kimui ange ʻi ha tau
lōloa mo ha ngaahi Kau Taulaʻeikí. Naʻa nau
pehe naʻa ku faking hoku tuʻunga ki he hange ha taha
maʻoniʻoni.
Naʻe pehe
ʻe ha niʻihi pea naʻe taau ke taaʻi au ʻaki
ha ngaahi vaʻakau pea uipi ke ʻoua naʻa ke toe foki ki
he tuʻunga deplorable ko ʻeni.
ʻOku ʻi
ai ha niʻihi kehe kuo naʻe pehē ʻe he tēvoló
naʻe maʻu au ʻe he tēvoló.
Naʻa nau
pehe kae ʻumaʻā foki mo ha ngaahi meʻa kehe
fekauʻaki mo au ʻoku lelei ange ke ʻoua naʻa toe
fai ha lau.
naʻe ʻikai
ke u ʻilo ʻa e meʻa faʻu.
Ko hoku fāmilí
Naʻá ne tui ko honau fatongia ke fakasiʻisiʻi
ʻeku faingataʻaʻiá mo fekumi ki aí kau
taulaʻeiki ʻe haʻú. ʻOku ʻafioʻi
ʻe he ʻOtuá ʻa e lahi ʻo e maumau ʻoku
nau maʻ ʻI he taimi pē ko iá.
naʻe ʻikai
ke u toe lava Tuʻu.
Ko ʻeku
masivá Kae tautautefito ki heʻeku faʻeé naʻá
ne tangi ʻi he ngaahi vaitafé. Kiate au, Naʻá
ku fakalongolongo.
ʻOfa ke
fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu
kotoa pe naʻa nau fakatupu kiate au ʻa e faingataʻaʻia
ni. ʻoku ou fie maʻu ia ʻOfa ke totongi huhuʻi ʻe
he ʻEiki ʻo liunga teau ʻa kinautolu kotoa pe kuo nau
faingataʻaʻia ʻaki ʻa e ʻa au, tautautefito
ki heʻeku faʻee.
ʻE lava
fakakaukau ange ki he fakamamahi ʻo ʻeku fakavaivai ki he
ngaahi meʻa ni. kau taulaʻeikí, koeʻuhí
he naʻá ku fuʻu fie maʻu moʻoni ha
taulaʻeiki te ne toetuʻu au.
ʻOku
ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá hono tokolahí
ne u lotu kia Sīsū he taimi ʻe niʻihi,
tangi lahi ke
fakatauʻatāinaʻi mei he moʻulaloa fakamamahi ko
ʻení.
Pea ko e tuʻo
fiha ʻeni Naʻa ku tekeʻi ia ʻi heʻene toe
kole mai ke u hoko ko ha taha naʻe ngaohikovia, ke vahevahe ʻene
ngaahi faingataʻaʻia faingataʻaʻia taha!
Taimi pe Niʻihi
Naʻa ku tekeʻi ʻa e fekeʻikeʻi.
Naʻa ku
talaange ki heʻeku ʻa Sisu lelei:
"Tangataʻeiki,
Te u tali ʻa e tuʻunga ʻo e taha ʻoku
ngaohikovia, kehe pe ke ke palomesi mai kiate au ke ke toetuʻu
au taʻe kau ai ha tokoni ʻa ha taulaʻeiki.
Ka ʻikai,
ʻoua naʻa ʻOku ou fie tukulolo ki he haʻamonga
mamafa ko ʻení." Naʻa ku tekeʻi foki Ko e
founga ʻeni ʻi ha ʻaho ʻe tolu.
Lolotonga e
ngaahi ʻaho ʻe tolu pea u tekeʻi ai ʻa e ʻOtua.
Naʻa ku
fakamanatu ange ki ai ʻa e Naʻá Ne folofola mai ʻi
he loʻimata ʻo ʻEne talaʻofá:
"Tangataʻeiki,
ʻOku ʻikai ke ke tauhi ʻa e palomesi naʻa ke fai
mai kiate au. Naʻa ke talamai ʻoku ʻE toki hoko pē
meʻa kotoaʻi he vahaʻa ʻo e ko koe mo au.
ʻOkú
ke fie maʻu he taimí ni Naʻe toetuʻu au ʻe
he tokotaha hono tolú pea faifai pē peá ne
fakamālohiʻi au ke u fakahā ia. ko e ha e meʻa
ʻoku hoko ʻi ho va mo au.
ʻOku ʻikai
ke ke ʻiloʻi
-ʻoku
ngali kehe maumauʻi mo e
-humiliations
kuo pau ke kātaki hoku fāmilí ʻi he nima ʻo
e kau taulaʻeiki ko ia ʻoku ʻOku ʻikai ke ke tui
ki ai?
Peá ke
pehē ʻoku ʻikai te ke ʻOku taau nai ke u lava ʻo
toetuʻu? Naʻe ʻikai ke mau lava Fakaʻehiʻehi
mei he ngaahi palopalema ko ʻení pea nofo melino.
te u fiefia ke
toʻo kiate au hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá ʻi
he lahi taha ʻokú ke ʻofa aí, pea ʻE
lava ke ke fiefia koeʻuhí he te ke toetuʻu maʻu
pē au Fie maʻu. Pea he ʻikai ke ke mamahi ʻiate
au. ʻo tali ho Finangalo."
Ko e meʻa
kotoa pē ʻa ia naʻá ku pehē naʻe
ʻikai hano ʻaonga.
Sīsū
Naʻá ne fakalongolongo pē mo fakangalingali he ʻikai
ke fanongo mai kiate au.
Naʻe hange
naʻe He ʻikai ke ne tuku mai kiate au ʻa e meʻa
naʻá ku pehē naʻe totonu mo māʻoniʻoní.
Ka ʻOku
ou Naʻa ne pehe: "naʻe ʻikai ke
maʻu ʻe heʻeku pepee ilifia. Ko au ʻoku foaki ʻa
e poʻulí mo e ʻahó. ʻI he
Taimi ni Ko e taimi ʻeni ki he poʻuli, ka ʻe vave ni
pe ʻa e taimi ʻo e maama.
ʻIloʻi
pea ko ʻeku tōʻonga moʻuí ke fakahā
ʻeku ngaahi ngāué ʻo fakafou ʻi he Kau
Taulaʻeikí.
Naʻa ku
ʻoange kiate kinautolu ʻa e kau ngāue ke ʻiloʻi,
fakamāuʻi mo poupouʻi e laumālié ke ngāue
taʻe puputuʻu, ʻo fakatatau mo e tūkunga ʻo
Levitiko.
Ko ʻeku
ʻOku toe maʻu foki ʻe he kau taulaʻeiki ʻa e
malohi ke taʻofi pe tukunoaʻi ʻeni. ʻa ia,
fakatatau mo ʻenau fakakaukau, ʻoku ʻikai ke ne
fakafiemalieʻi ʻa e tukunga ʻo e Fakahā."
Taʻeʻaonga
ke lea ʻaki ia hili ʻa e ngaahi folofola ko ʻeniʻaSīsuú
Naʻá ku fakalongolongo pē, ʻo teu fakahū
ki he ʻOku mahino lelei ʻa
Hono finangaló Fakahā.
Ka te u lava ʻo
nofo fakalongolongo
-hili ʻene
Fakamālohiʻi ke talangofua ʻi ha taʻu ʻe fā
-lolotonga ʻeku
Naʻá ku fehangahangai nai mo ha ngaahi meʻa faikehe
mo tuʻu fehangahangai? Talu mei ai Naʻe fekauʻi au, te
u lea ʻaki ʻeni:
Hangē ko
ʻení, ʻOku ou fakaʻata ke kei immobilized mo
ilifia ʻaupito ki ha meʻa lahi ange ʻo e ʻaho
hokohoko ʻe hongofulu mā valú: ko ha mate moʻoni
ʻo ʻikai mate,
-koeʻuhí
Naʻe ʻikai ke u fuʻu tokanga ki he foʻi leá
pea
-he ʻikai
ke u lava toʻo ha tuluta vai pe ʻe taha pe feau ʻeku
ngaahi fie maʻu Fakanatula.
Ko hono
fakanounoú, naʻá ku Hangē ha fefine kuo pekiá
(lolotonga ʻeku kei moʻuí), naʻá ku ʻi
he ʻaloʻofa ʻa kau taulaʻeiki ʻoku,
ʻiloʻilo
pau pea manukiʻiau,
au Naʻe
hokohoko atu ʻEne moʻui ʻi ha tuʻunga ʻo
emate.
ʻOku
ʻafioʻi pē ʻe he ʻOtuá Ko e meʻa
ne u aʻusia lolotonga e taʻu ʻe fa ko ia ʻo e
mate fakamaʻata moʻoni.
ʻI he
taimi Faifai pea fakakaukau ha taulaʻeiki ke ne toetuʻu au,
naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e
pehe, "Faʻa kataki pea fai ʻa e meʻa ʻoku
fai ʻe he ʻOtua tatali kiate koe."
Ka, ʻi he
valokiʻi fefeka ʻo hangē ko ia naʻe ʻoange
ki he kakaí ʻOiauē talangataʻa, naʻá
ne lea ʻaki ha ngaahi meʻa hangē ko ʻení:
"Ko ʻeku
Fakakaukau lelei ke ke fakaʻaongaʻi ho ngaahi talēnití
ʻi ha kovi ʻaupito."
Luʻisa ʻio
punou loto fiemālie ki he ngaahi faingataʻaʻia mo e
fakaʻikaiʻi ʻoku haʻu mei he Kau Taulaʻeikí.
Lolotonga e ʻa
e mahaki fakaʻauha ʻo e kolela, naʻe fakahoko ʻe
Sisu ki he kakai hono fatongia ko e taha naʻe ngaohikovia.
ʻOi! Ko e
ha Kuó u angakovi pea hangē pē ko aú, he ʻoku
ou kei ongoʻi pē moʻui ʻiate au ʻa e ngaahi
tukuakiʻi ʻo e hoko ko ha tokotaha taʻeʻaongá
pē mo e talangataʻa!
ʻoku ou
tui ʻoku ʻuhinga loloto ki heʻeku ngaahi ongó
fakatouʻosi ʻi heʻeku ngaahi fakakaukaú mo ʻeku
ngaahi fakakaukaú ʻoku kehe ʻaupito ʻa e ngaahi
tōʻongá mei hoku Sīsū anga vaivaí.
ʻI he
kotoa ʻo e Kuo hoko ʻa e moʻui ko ha fakaʻilonga
ʻo e fehangahangai ʻi he tuʻunga kotoa pe.
Neongo
ia Naʻe ʻikai ke ne teitei maʻu ha kihiʻi
taufehiʻa.
Naʻe ʻikai
teitei hohaʻa mo nonga,
Kātakiʻí
fakaʻitaʻi hili ʻa e fakatupu houhau mo e fakatupu
houhau.
ʻoku ou ma
ke Lea ʻaki ia, naʻá ku faʻa tangi
ʻoku ou
faʻa lāunga ki hoku Sīsū fakaʻofoʻofá-kae
ʻoua kuó u ʻahiʻahiʻi ia fakafepaki-
koeʻuhi ke
ʻikai ke u lava ʻo moʻulaloa ki ha fuʻu
faingataʻaʻia lahi pehe, pe
ʻoku ʻikai
tukuakiʻi taʻetotonu ʻa e talangataʻa mo e
capricious.
ʻOi! Ko e
ha hono lahi kuo angalelei mai ʻa e ʻEikí kiate au,
faiangahala ʻo hangē pē ko aú. ʻI
he Ko ʻeku fakafepaki, naʻa ne fakangalingali ʻoku
ʻikai ke ne mahuʻingaʻia ʻiate au pea ʻikai
ke ne lea mai.
ʻE hoko ia
ʻalu, ka ʻi ha kiʻi taimi nounou pe. Peá ne toe
ʻasi mai ʻo ʻiloʻi au. ʻi he fakaʻauha
tupu mei he ʻikai ke ne ʻi aí.
Naʻá
ne foaki mai leva toe li ki he faingataʻaʻia fakamatelié
ʻa ia naʻá ne foaki mai kiate aú
fakahangatonu.
Tuʻo taha
ʻI he haʻu ʻa e tokotaha vetehia ke ʻohake au,
naʻa ne lea fefeka mai kiate au:
"ʻOku
ʻikai ke u ʻOku ou loto ke ke toe foki mai ki he tuʻunga
ko ʻení."
ʻI ha kiʻi
taimi siʻi, Naʻá ku ʻiloʻi peá u
talaange:
"Tamai"
hoku mālohí, ʻoku ʻikai ʻi hoku mālohí
ke tō pe ʻikai tō ki he tuʻunga ko ʻení
ʻo e mohé.
ʻOku
moʻoni ʻoku ou taʻe-maʻu ha fakamoʻoni,
talangataʻa mo lelei ʻi ha meʻa noa pē.
Ka ʻoku ou
lea ʻaki ʻa e Ko e moʻoní ʻi he taimi ʻoku
ou pehē ai ko e mamahi ʻo e ʻikai ke lava ʻo
talangofua kiate koé ʻoku fakamamahi ʻaupito kiate
au.
ʻOku ou
tui, tamai ʻaʻaku, ke u fuesia ʻa e mamahi ni.
-koeʻuhí
ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻa e ʻulungāanga
maʻa ʻo e talangofuá,
-ʻa ia
ʻoku ko ha makakoloa ngingila ʻo hoku Sīsuú mo
e
-ka ne taʻeʻoua
ia He ʻikai pē ke ne tali lelei au. ʻOku ʻi ai
haʻaku ngaahi Fakaʻiseʻisa.
Pea ʻoku
ou ongoʻi ʻOku ʻikai ke u fuʻu ongoʻi
fiemalie ʻi he taimi ʻoku ou sio ai ʻoku ou fuʻu
kehe meiate ia.
Ko
hai Te ne lava nai ʻo fai lelei ʻi ha laumālie
talangataʻa?"
Ngaahi foʻi
lea ko ʻení naʻe haʻu ʻa e loto
fakatōkilaló mei hoku lotó, ʻa ia naʻe
ongo ʻo e ʻofa ki hoku ʻofaʻanga ko Sisuu.
Ko e tokotaha
vete pea mavahe leva meiate au
-ʻaki ha
foʻi lea ʻo e fakalotolahi mo e
-mo ha kiʻi
meʻa lahi ange ʻo e fiefia ʻi hono fakafehoanaki ki he
ʻaʻahi kimuʻa.
Ka neongo iá
Naʻá ku fakapapauʻi momou ʻa e fakalotolahi ko
ʻení
-kapau ko e He
ʻikai fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻe
lava ke fakahaofi au mei he tuʻunga fakapōpōʻó
taʻe kau ai ha tokoni ʻa ha taulaʻeiki, pea
-kapau naʻá
ne fie maʻu ia Ne u tali e ngaahi ʻahiʻahí mo e
faingataʻaʻiá ko ha totongi huhuʻi maʻá
e
ngaahi angahala
lahi tukupā hokohoko ʻe he tokolahi ʻo e kakai
tangatá, pea toki tukupā ʻa e Te u tekeʻi mo
fakafepakiʻi Ia ke aʻusia ʻeni ʻoku ou fie maʻu.
ʻI he
taimi ko iá, Naʻe fakalahi ʻe he ʻOtuá
ʻa e mahaki fakaʻauha fakaʻaho ʻo e kōlelá
ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe Naʻe ilifia homau
kakaí.
ʻI ha ʻaho
ʻe taha ne u lotu ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi ki he
ʻEikí ke fakangata ʻeni flagellum
fua ʻo
ʻene ʻita taʻe totonu mo ʻikai lava ke
fakamatalaʻi
ʻo e ʻI
he fehangahangai mo e ngaahi affronts taʻefaʻalaua kuo fai
ʻe hetangata Koví. ʻI heʻeku lotú,
Sīsū
Naʻá Ne hā mai kiate au ʻo folofola mai:
"Lahi
ʻaupito Koeʻuhí he ʻokú ke loto fiemālie
ke ke hoko ko ha taha ʻoku ngaohikovia fakaleleiʻi
-mamahi ʻi
he sinó mo e laumālié
-faingataʻa
mo e faingataʻaʻia fakamamahi, te u foaki atu ʻa e
meʻa ʻoku ke holi ki ai."
Hili ia naʻe
ʻosi ʻa e Naʻá ku pehē ange:
"Tangataʻeiki,
kapau ʻoku hoko ha ngaahi meʻa ʻi ho va mo au,
ʻoku ou
mateuteu ke tali ha meʻa pē ʻokú ke
fakamālohiʻi au.
Ka ʻikai,
he ʻikai ke u Te u lava.
ʻOku ke
ʻiloʻi e meʻa ʻOku fakakaukau ʻa e kau
taulaʻeikí mo ʻenau tōʻonga mo aú."
Sīsū
Naʻá ne tali fiefia mai:
"ʻOfefine
ʻaʻaku, kapau ne u fakalaulauloto ki he meʻa ʻe
fai ʻe he tangata ki hoku Faʻahinga ʻo e tangata, Naʻe
ʻikai ke u mei lava ʻo fakahoko ʻa e Huhuʻi ʻo
e faʻahinga ʻo e tangatá.
ʻAʻaku
Ko e taumuʻá ʻa honau fakamoʻui taʻengatá.
Ko ha ʻOfa
Lahi Naʻa ne fakaʻauha au pea ne ʻai ke u feilaulauʻi
ʻa e meʻa kotoa pe maʻanautolu. Ki he fakamoʻui
taʻengata ʻo e kakaí,
ʻoku ou
maʻu foaki taʻetotonu ki heʻeku Tamai Taʻengatá
ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e mamahí faʻu
ʻiateau
mei he ngaahi
fakakaukaú mo e mei he ngaahi tōʻonga ʻa e
tangatá.
ʻIloʻi
ia, ki he faʻifaʻitaki e meʻa ne u faí
lolotonga e taʻu ʻe tolungofulu mā tolú ʻo
e moʻui ʻi he mamani,
-Koe tukulolo
ki heʻeku ngaahi ngāué, hoku ngaahi taʻe-fiemālie,
hoku ngaahi mamahí pea ʻi heʻeku maté.
-Pea kuo pau ke
ke moʻui ʻaki kinautolu ʻi he founga tatau pē
naʻá ku ongoʻí. Ko ia ʻOku ou kole atu
ke mou faʻifaʻitaki ʻEku Moʻuí, kapau te
mou loto ki ai.
Ka ʻikai
ʻoku ʻikai pea he ʻikai teitei hoko ko haʻaku
faʻifaʻitakiʻanga ʻo hoʻomou fiefiá
saiʻia ai.
Ko e lahi tahá
fakaʻofoʻofa mo fakafiefia kiate au ko e
-ko e ngāué
fakahoko maʻu pē ia ʻe he laumālié
-ko hai ʻoku
ʻOkú Ne fakavaivai kiate au taʻe kau ai hono
finangalo ʻoʻokú, ka ʻi hoku loto pē
ʻoʻokú.
"Koeʻuhi
ke Tuku muʻa ke u ʻiloʻi ʻiate kimoutolu ʻa
e talitali lelei ʻoku mahuʻinga taha kiate aú.
talitali lelei, fai e ngāue mālohí
-ke tāmateʻi
kakato ho loto mo e
-ke moʻui
ʻaʻaku pe ʻiate kimoutolu.
ʻI he
taimi ni, ʻoku ou fie maʻu ko ha taha koe naʻe
ngaohikovia
ʻo e ʻofa,
fakaleleiʻimo
mamalie
maʻá
e kakaí ʻokú ne fakafepakiʻi mo hokohoko atu
hono fakahohaʻasi koé.
Manatuʻi
ʻoku Ko ʻeku fānaú ʻa e kakai ko ʻení
pea kuo huhuʻi ʻe hoku Toto. Kapau ʻokú ke nofo
moʻoni ʻi he ʻOfá, te ke fakavaivai mo foaki ʻa
e meʻa kotoa koeʻuhi ko honau fakamoʻui."
Ko e meʻa
tatau pē efiafi, naʻe fakafoki mai au
-mei heni
tuʻunga ʻo e faingataʻaʻia naʻa ne fakahoko
mai kiate au mo
- ʻa ia
ʻoku ou maʻu nofo ai ʻi ha ʻaho ʻe tolu, ʻo
ʻikai toe fakaake.
Ko e fē ʻa
e taimi ʻoku foki kiate au,
-ʻikai ha
taha lea lahi ange kau ki he kolela
-mo makehe mei
ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau ʻulungaanga
taʻefakapotopoto pea ko hai Naʻe pau ke nau totongi ʻenau
tokoni ki he mate.
Ko
e ko e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻe luluʻi
kinautolu ʻe he tautea ko ʻeni ʻa e ʻOtuá.
ʻI he
taimi ʻoku Naʻe haʻu ʻa Confessor ke resurrect
au, pea ne fakakata mai ʻo pehe:
ʻ ʻI
Kuo tau maʻu he ngaahi ʻahó ni ha faifekau
maʻongoʻonga, ʻa ia kuó ne naʻe lelei
ʻaupito ʻa e malanga.
Kuo tau mamata
ʻI hotau vaʻe ʻa e kakai, ʻa ia naʻe aʻu
ki he taimi ko ia kuo nau fakasituʻaʻi ha faʻahinga
ongo fakalotu pe, pea ʻi heʻenau moʻui kotoa, ʻoku
ʻikai ke nau ʻOku nau moʻui taau ke hū atu ʻi
muʻa ʻi ha siasi. ʻI he ui ʻa Naʻe tukulolo
ʻa e tangata malanga lelei ni ki he ʻaloʻofa pea ne
faʻu ngaahi fua ʻo e moʻui taʻengatá."
Naʻa ku
ʻeke ange pe ko e fe feituʻu ʻosi malanga ʻa e
faifekau ko ʻení. Tali:
"ʻIkai
ngata pe ʻi he ngaahi siasi, ka ʻi he tapafa, ʻi he
ngaahi kalapu,
ngaahi
falekoloa mo e ngaahi fale.
Ko ʻEne
folofolá Kuo aʻu ʻa e mālohí ki he
ngaahi feituʻu kotoa pē mo hono pani ʻo e ʻaloʻofá
ʻa ia kuo ʻomi ha meʻa lahi ki he pené. Pea
ʻokú ke fie ʻiloʻi hono hingoá?
Maʻu ha
lelei hingoa. ʻOku ui ko e D. Coletto (ʻoku fekauʻaki
mo e kolela), ko e fakamamahi ʻo e ʻOtua."
Lolotonga ia,
naʻe Naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha
moʻungaʻi mōti ʻe taha maʻaku. Naʻe
ongo ia kiate au hili pea kuo ʻosi ʻa e fakamamahi ʻo
e kolela.
Ko
e Naʻe kau ʻi mortification ʻa e ngaahi liliu vave ʻo
e confessors.
Ko e ha Naʻá
ku hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ʻo ha kautaha
lotu pea naʻá ku naʻe ui ki ha moʻui
anga-fakamotuʻa ʻe hono kau maʻolunga.
Naʻá
ku fiemālie ʻiate ia koeʻuhi he ko ia toko taha pe
naʻe ʻikai ke ne ʻai ke u faingataʻaʻia.
Kotoa pē Ko e longoaʻa ne u lau ki ai ʻi ʻolungá
naʻe fai mai ia ʻe ha kau taulaʻeiki kehe lolotonga e
vetehia ko ʻeni ʻi he feituʻu ʻuta.
Hoʻo
ngaahi ʻaʻahí Naʻa nau tuenoa koeʻuhi ko e
kolela.
Pea naʻá
ku faingataʻaʻia ʻo lahi ki heʻene mamaʻo,
koeʻuhi he ʻoku loto fiemalie ange ia ʻi he naʻe
loto ha niʻihi ke nau toetuʻu mai kiate au.
Lahi ʻaupito
ʻI heʻeku loto mamahí, naʻá ku tafoki ai
ki Hotau ʻEikí ʻo fakahā kiate Ia ʻeku
faingataʻaʻiá.
Mo hono naʻe
folofola mai ʻa Sīsū kiate au ʻi
he angavaivai angamahení:
"Foha
ʻaʻaku, ʻoua te ke loto mamahi ai.
ko au ʻa e
ʻEiki ʻo e loto pea te u lava ʻo mioʻi pe mioʻi
kinautolu ʻo hange ko ʻeku kataki. Kapau Naʻe lelei
hoʻo vetehia, ko e meʻa pe ia ʻaʻaku ʻamipasitoa
ko
hai Naʻá ne maʻu e meʻa kotoa meiate au peá
ne foaki atu ʻo hangē ko ʻeku fakakaukaú.
te u fai ʻa
e meʻa tatau fakataha mo e kau vete hia ʻe tahá pea
te u foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ke
fakahoko ʻaki ʻa e ʻenau ngaue. Ko e hā leva e
meʻa ʻoku fie maʻu ke ke manavahē ki aí?
"Ko ʻeku
kiʻi tamasiʻi
tuʻo fiha
hoʻo Kuo pau ke u toe fakaongo atu ia lolotonga hoʻomou
vilitaki
-vakai ki he
toʻomataʻu mo toʻohema,
-ke fakatoka ʻa
e sio he taimi ʻe niʻihi ki he meʻa ni, pea taimi ʻe
niʻihi ki he meʻa ko ia,
he ʻikai
te ke Te ke lava moʻoni nai ʻo tauhi koe ʻi ho hala ki
he langí?
Kapau he ʻikai
te ke fokotuʻu sio pe kiate au,
-te ke ketu ʻI
he taimi kotoa pe
-mafola he
ʻikai lava ke kakato ʻeku ʻaloʻofá ʻiate
kimoutolu.
Ko hono ʻuhinga
ia I
-ke ke nofo ʻi
he talatalakehe maʻoniʻoni ki he ngaahi meʻa ʻoku
ne ʻakilotoa koe, pea
- ʻokú
ke ʻi ai maʻu pē loto fiemalie ke fakahoko ha
faʻahinga meʻa pe ʻoku ou fie maʻu meiate
kimoutolu. Ka ʻikai Mahalo he ʻikai fie maʻu koe ki ha
niʻihi kehe koeʻuhi ko e fatongia ʻo e taha ʻoku
ngaohikovia."
Fakakaukau ki
he ʻa e Ngaahi Folofola ko ʻeni naʻe foaki
fakahangatonu mai kiate au ʻe Sisu, ko e Kuo fakatupulaki ʻe
hoku lotó ha mālohi lahi.
-ʻoku
ʻikai ke u Ne u fakatokangaʻi ha meʻa lahi ange ʻi
he ʻikai ke u vetehia,
-tatau ai pē
kapau kuó u fai lelei ki hoku laumālié.
Hili iá
Naʻe ueʻi au ʻe he ʻOtuá ke u tukulolo ki
he tauhi ʻa e taulaʻeiki naʻá ne foaki aú
Naʻá ne vetehia ʻi heʻeku kei siʻí.
kuo teʻeki ai ke u fakameʻapangoʻia he fili ko ʻeni.
Ko hono moʻoni,
ʻoku ou naʻa nau faʻa kalanga ki he ʻOtuá:
"ʻOfa
ke mou ke tāpuakiʻi maʻu ai pē, ʻe ʻEiki.
Naʻá
ke puputuʻu ʻiate au ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi
lelei e meʻa naʻe ngali fakatuʻutamaki ki heʻeku
laumālie pea ki ho Nāunau maʻongoʻonga tahá,
kuó ke liliu ʻeni tukunga ʻoku ʻaonga kiate au.
Tuku ke hoko
maʻu pē ko ia, ʻe hoku ʻOtua!"
Lolotonga ʻeku
Naʻe tāpuni maʻu pē hoku lotó ki he
tokotaha vetehia ʻe tahá,
Naʻa ku
fakaava hake ia ki naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa
e faifekau ko ʻeni ʻa e ʻOtuá ke talitali lelei
au.
Neongo ʻa
e Naʻe kei tāpuni pē hoku lotó ʻi heʻene
ngaahi mafasiá mo ʻene vilitaki ki he tokotaha vetehia ʻe
tahá.
Ko ia ai, ʻoku
ʻikai Te u lava ʻo fakatauʻatāinaʻi pē
au ʻi hoku lotó. Naʻá ne feinga ʻi he
founga kotoa pē ke ʻai ke u lea.
Ka ko e
tokotaha pe fakakaukau ke fakahā ki ha taha kehe ʻa e meʻa
ʻoku hokó ʻiate au mo Sīsū ʻo ʻomi
kiate au ha ongoʻi mā mo ha liliu lahi.
Naʻe hangē
ia ha Naʻe pau ke u vete ʻa e angahala fakalilifu tahá,
ʻa ia, ʻoku ou fakamālō ai ki he ʻOtua
-ʻoku
ʻikai ke u ʻi he ʻiloʻi ʻo e tukupaá
mo e
-ʻa ia
ʻOku ʻikai haʻaku fakahehema ki ai.
Ki he meʻá
ni ka neongo ia, ʻoku faʻa vetehia, pea ʻi ha ngaahi
taimi lahi,
naʻa ku
ʻiloʻi hoku laumalie ki he fakaikiiki siʻisiʻi
taha, neongo kapau naʻa ku fai ia taʻe kau ai ʻIkai ha
ʻota.
Kapau te u Naʻá
na ʻeke mai pe ko e hā naʻe ʻikai ke u loto ai ke
ʻeke mai ʻe he tokotaha vete tahá. toetuʻu, ko
ʻeku tali naʻe ʻikai ke u ongoʻi ʻoku ʻikai
ke u lava fakamatalaʻi kiate ia e meʻa naʻe hoko kiate
aú.
ʻOku ʻikai
ko hono foʻui
Koeʻuhi he
Naʻá ne angalelei mo poto pea te ne fakafanongo ʻi
he faʻa kātaki kiate au.
Naʻe mei
hoko ia tokangaʻi lahi hoku laumālié kapau te u
talaange ʻa e meʻa ko iá ʻo hoko ʻi hoku
va mo Sisuu.
Neongo ia, kuo
fakapapauʻi ʻoku ou nofo maʻu ʻi he ngaahi hala
ʻo e angamaʻá.
Pea kiate au,
kuo u Ne u ongoʻi ha kalavite lahi ʻi hoku laumalie,
-ʻa ia te
u maʻu mei ai fie maʻu ke fakafiemalieʻi
-fakahaaʻi
au ki he ko ha taha kehe, ʻoku ne fie ʻilo ki heʻene
fakakaukau.
Neongo ia Te u
toe fakaongo atu, naʻe faingataʻa ke u fai ia.
ʻOku ou
tui ko e ʻuhinga naʻe ʻikai lava ai ʻe heʻeku
fuofua vetehia ʻo tuku ke u lea ka ko ha angalelei fakalangi pē
ia.
Kuo pau ke u
tānaki atu naʻe ʻi ai ha talēniti makehe ʻo
ʻeku taha vetehia foʻoú ke mahuhu hoku loto.
Mo ia, piano
Naʻe māmālie pē ʻeku loto-toʻá.
naʻa ku
fanongo ʻI hoku lotó ʻa e loto mo e faʻa kātaki
ke fakamatalaʻi ʻeku moʻuí. A Naʻá
ku fakaava māmālie hake hoku laumālié kiate ia.
Naʻá
ku mavahe mei ai lau ʻiate au ʻo hangē ko ia ʻi
ha tohi, peesi ki he peesi, foʻi lea tatau ki he ʻa e lea,
kau ai ʻa e ngaahi ʻaloʻofa makehe kuo foaki mai ʻe
he ʻEiki kiate au.
Naʻe hangē
pē ia ko e ʻoku faingataʻaʻia ʻa ʻeku
Sīsū ke fakamanatu mai kiate au ʻa e ngaahi meʻa
kotoa ko iá kuó ne ʻosi fakahā mai kiate au
mo e meʻa kotoa pē naʻe hoko kiate aú.
Taimi ʻe
niʻihi, ko e taimi Naʻa ku ongoʻi ha taʻeloto ke
fakaha ange ha meʻa kiate ia, naʻa ne tafuluʻi lahi au
pea Naʻe aʻu ʻo ne fakamanamana ke mavahe meiate au.
Ko e meʻa
tatau pē te u lava Ke lea fekauʻaki mo e tokotaha vetehia
ʻe taha, ʻa ia naʻa ne toutou ʻeke mai ha meʻa
ʻe taha pea ʻe taha. Naʻá ne faʻa fehuʻi
mai he taimi ʻe niʻihi pe ko e hā e meʻa naʻá
ne fakatupu ʻeku hibernation pea mo hono ngaahi nunuʻa.
Taimi ʻe
niʻihi, ko e taimi naʻá ne sio ki heʻeku loto
taʻefieauná,
-ʻOku ou
maʻu fekau ʻi he huafa ʻo e talangofua ke tali ia; pea
mo
-tuku au ʻi
he ʻao ʻo e manavasiʻi ki ha fakakaukau maʻongoʻonga
Koví. Peá ne toe pehē:
"ʻI
he taimi ʻOku talangofua ʻa e laumālié, ʻoku
tau ongoʻi malu ange mo ʻoua ʻe hohaʻa, he kuo
teʻeki fakangofua ʻe he ʻEiki ʻene faifekau,
Ko hai ʻoku
fie ngāué tonu ʻi he fekumi ki he moʻoni, pe ʻi
he hala."
Ki he meʻá
ni Naʻe faʻa hangē kiate au ko Sīsuú mo e
tokotaha vete hia
-ʻiloʻi
e meʻa kotoa pē ʻi he fehuʻi, koeʻuhi,
- ʻi he
ʻao ʻo Sīsuú fakamoʻulaloaʻi au ki ha
niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻaʻia,
-Naʻa ku
fakatokangaʻi ʻoku Naʻe ʻiloʻi ʻe he
tokotaha vetehia ʻa e moʻoni.
Ne u pehē
loto pē: "ʻOku lelei ange ke talaange ʻa e meʻa
kotoa pē he taimi pē ko iá ʻi haʻane
fakalongolongo pē, he ʻokú ne ʻosi ʻiloʻi
ʻa e meʻa kotoa pe. Pea kapau te u fakalongolongo pe, ko
hai ʻoku ne ʻiloʻi pe he ʻikai. pea liliu ʻa
e anga hoʻo fakahoko iá."
Ko e ngaahi
meʻá ni kotoa naʻe ʻikai hoko ia ki heʻeku
kau vetehia ʻo e ngaahi taʻu ki muʻá, naʻe
ʻikai ngata pe ʻi heʻene fakafehuʻia au pe feinga
ke ʻOku pehe ʻe he fekumi ki he moʻoni fekauʻaki
mo hoku petrification:
ki he hangē
ko e haʻu mei he ʻOtuá pe ngaahi filí,
pe kapau ʻoku
tuʻunga naʻe fakatupu ʻe he ngaahi mahaki fakaesino.
Ko hono
fakanounoú, ʻikai Naʻe ʻikai ke na kole ha meʻa
pea ʻikai ke na lea.
Neongo ia, naʻa
ku vekeveke ʻaupito ke ʻilo pe naʻe liliu pe ʻikai
au ki he Finangalo ʻa e ʻOtua ʻi he taimi naʻa ku
fua ai ʻa e kolosi naʻa ne fekauʻi au. Naʻa ku
faingataʻaʻia lahi ʻaupito he taimi naʻe ʻikai
ke u lava ai ʻo maʻu ʻa e faʻa kataki ke tui ia.
Ka, ʻi he
taimi naʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha vete hia hono uá
naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ia kiate au
pea Naʻa ne ʻeke mai pe ʻoku ou fie fakahoko e
fatongia ʻo e taha naʻe ngaohikovia, naʻa ne talamai
kuo pau ke u pehē ange kia Sīsū:
"Tangataʻeiki,
He ʻikai ke u lava pea kuo pau ke ʻoua naʻá ku
tali ʻa e mamahi ʻoku hoko ki aí ʻOkú
ke fie fakahū mai au, kae ʻoua kuó u maʻu ha
ngofua mei heʻeku tokotaha vete hia.
Kapau ʻoku
ke fie maʻu au ke u ko ha taha ʻoku ngaohikovia, ʻuluaki
ʻalu ki ai ke kole ʻene fakangofua, ko ia ʻoku ʻikai
ke ke ongoʻi taufehiʻa kiate au."
ʻI ha
pongipongi ʻe taha, ʻi he hili ʻeku fetuʻutaki,
naʻe folofola mai ʻeku Sisu angavaivai kiate au:
Ko hoku
ʻofefine, ko e ʻOku lahi fau e ngaahi faiangahala ʻa e
tangatá pea ʻoku loto mamahi ʻa e potupotutatau ʻo
ʻEku ʻOfa mo ʻEku Fakamaau Totonu.
Ko e ʻOku
fakamalohiʻi au ʻe he teuteuʻi ʻo e ngaahi malohi
ʻo e tevolo ke u fakahoko ko ha tau lahi ʻa e tangatá
ʻa ia te u fakatupu ai ha fakaʻauha taʻe hano tatau ʻo
e kakano ʻo e tangatá."
Pea ʻi he
naʻá ne loʻimataʻia ʻo pehē:
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻ ʻIo! Naʻá ku foaki
kiate kinautolu ha ngaahi sino
hoko ko ha
hūfangaʻanga ʻa ia naʻá ku fie maʻu
ke u fiefia aí. Ka, naʻa nau fakatafoki kinautolu ki he
putrid septic tangike.
Ko ʻenau
stench ʻoku fuʻu mālohi pea naʻe fakamālohiʻi
au ke u mavahe meiate kinautolu.
Ko e ngaahi
Mālō ʻoku ou maʻu, ʻe hoku foha.
- ʻi ha
ngaahi meʻa lahi ʻOfa mo e
-mamahi lahi
fau Mamahi koeʻuhí ko kinautolu.
Ko hai mo ha
toe taha tuku kehe pē au
- tāpuakiʻi
kinautolu lahi ʻaupito pea
- lahi e meʻa
ʻoku maʻú fakatoloi honau tautea totonu? Kuo teʻeki
ai ha taha ʻe tatau mo ʻa au!
Pea ko e hā
ia? Ko e tupuʻanga ʻo ʻenau fakaveiveiua lahi? ʻOku
ʻikai ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa, ko ʻeku
tama, ka ko e hulutuʻa ʻo e koloa kuo u foaki naʻa
nau. Te u akoʻi kinautolu he taimí ni ki he founga ke nau
foki ai ki honau fatongiá ʻi he ngaahi tautea fefeka
tahá."
Ko hono ola ʻo
e folofola ʻa Sisuu, naʻe fonu hoku loto ʻi he loto
ʻita ki he ʻo fakakaukauʻe ʻi ai ha ʻOtua
lelei pehē.
ʻE
lava ʻo aʻu ki hano manukiʻi kinautolu ʻe he
taʻehoungaʻia ʻa e tangatá.
Pea ko hai te
ne lava ʻo aʻu ki heʻeku lea ʻaki hoku
faingataʻaʻia ʻi heʻeku fakakaukau kiate
kinautolu ʻoku ʻE tauteaʻi kinautolu ʻe he
fakamamahi ʻo e taú.
Kuo u maʻu
maʻanautolu ongoʻi ha holi lahi ke mamahi kae ʻikai
mamata kiate kinautolu tuʻutuʻuni ki he ngaahi tautea
fakalilifu ko ʻení.
Peá u
pehē ange ki ai:
" ʻOiauē
ko e tangata māʻoniʻoni Tangata Taʻane, fakahaofi
ʻa kinautolu ʻi he tautea ko ʻeni ʻo hoʻomou
māʻoniʻoní. Kapau naʻe ʻoku lahi
tatau pē ʻa e ngaahi angahalá mo hoʻomou laú,
ʻoku ʻi
ai kei hoko pē ko e tahi lahi ʻo ho Taʻataʻá
ʻa ia te ke lava ʻo fakauku ai kinautolú. Ko ia ʻE
lava ke nau hū mai kuo fakahaohaoaʻi kinautolu pea ʻe
hoko hoʻomou māʻoniʻoní ko e Fiemalie.
Pea ʻoku
ou talaatu ʻa e ʻI he taimi kotoa pe
-kapau ʻoku
ʻikai te ke lava ke kumi ha feituʻu ʻokú ke
saiʻia ai,
-haʻu
kiate au ʻi ha taimi pe ʻoku ke fie maʻu ai.
ʻoku ou
ʻoatu ʻeku loto koeʻuhi ke ke lava ʻo maʻu
ai ʻa e fiemalie mo e fiefia.
"Neongo
ʻoku tuku hoku lotó ʻi he ngaahi angahala mo e
ngaahi fehālaaki,
mo
ʻa e tokoni hoʻo ʻaloʻofa ke ola
lelei,
ʻOku loto
fiemālie ke fakamaʻa ia pea ʻai ke hoko ʻo hangē
ko hoʻofakaʻamú.
ʻOi! ʻeku
Sai, fakafiemālieʻi koe!
Pea kapau ʻoku
ʻoku fie maʻu mo ʻaonga, ʻoku ou ʻoatu ʻa
e feilaulau ʻo ʻeku moʻui.
te u fai ia
fiefia kapau te u lava ʻo sio ki he ha ho ʻImisi mei he
meʻa ni ʻa e tautea fefeka."
Naʻe
fakafisingaʻi au ʻe Sīsū Naʻá
ne talamai:
"Pepe
ʻofeina
-kapau te ke
ʻoatu haʻo loto fiemālie ke mamahi,
-ʻIkai
ngaahi hahamolofia ʻo hange ko ia ʻi he kuo hili, kae
hokohoko atu, te u fakahaofi tangata moʻoni.
ʻOkú
ke ʻiloʻi e founga ʻoku hanga ai ʻe he ʻE
fai ia?
te u tuku koe
ʻi he vahaʻa ʻo e ongo meʻá ni, ʻi he
vahaʻa ʻo ʻeku māʻoniʻoní mo e
angahala ʻa e houʻeiki tangata. ʻI he taimi ʻoku
ou fie fakaʻaongaʻi ai ʻeku fakamaau totonu ʻaki
hono ʻoatu ʻenau ngaahi pala, ʻo kumi koe ʻi
lotomalie,
-te ke nofo
mālieʻia
-ka te nau
Fakamoʻui.
Kapau kuo ke
mateuteu ke Ke ʻoatu ia kiate kimoutolu, ʻoku ou mateuteu
ke fakahaofi ʻa e tangatá.
Ka ʻikai,
ʻoua naʻa ʻOku ʻikai lava ke toe fakafiemālieʻi
au, pe te u toe lava fakaʻehiʻehi mei ai."
Hili ʻa e
ngaahi Ko e ngaahi leá, ne u puputuʻu mo puputuʻu
ʻaupito. Ko hoku natulá Naʻe luluʻi mo
tetetete.
Ka ʻi
heʻeku sio ki ai ʻOku ou pehē, naʻe tatali ʻa
Sīsū ki ha ʻio pe ʻikai, ʻo fakamālohiʻi
au ke u lea:
"ʻOiaue
ʻe hoku Tangata Taʻane Fakalangi, ʻoku ou mateuteu ke
fai ha faʻahinga feilaulau pe ʻoku ke fie maʻu, ka
Koeʻuhi ko e meʻa ne u aʻusia he kuohili,
-Ko e hā
toʻonga mo e tokotaha vetehia ko hai,
-ko e taimi
ʻoku hoko mai aí Kole mei he taimi ki he taimi ke ʻoua
naʻá ne tuku mai ke u faingataʻaʻia taʻe
tomuʻa kuo ne fakangofua?
Kapau, ʻi
he tafaʻaki ʻe taha,
Fie
maʻu pea ʻoku ou tukulolo ki he ngaahi mamahi ko ʻení
taʻe te Ne finangalo ki ai, ʻoku
ou Mālō e lelei
talu
mei he he ʻikai fakafalala ʻeku toetuʻú kiate
ia, ka ko koe pē, ʻe he ʻOtuá
māʻolunga ʻaupito."
Pea ʻeSīsū,
hoku ʻEiki Taʻane, ʻa ia naʻa ne ʻilo e
founga ke feilaulauʻi ai e meʻa kotoa maʻa Naʻá
ne talamai kiate au ʻi heʻene talangofuá:
"ʻOku
ʻikai ke u Tuku ke hoko maʻu pē ʻeku fakafepakiʻi
hoku uaifí ko e toto. ʻAlu ki hoʻo vete pea kole
ʻene acquiescence.
Kapau ʻokú
ke fie maʻu fanongo kiate koe, talaange fakaʻauliliki e
meʻa naʻa ku talaatu kiate ia Ko e meʻa kotoa pe He
ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ʻení
-ki he leleí
ʻo e kakai ʻoku moʻui ʻi he angahala,
-ka ki he leleí
Ko hai ʻe hoko maí.
ʻOku ʻi
he Tā hoʻo lelei tahá
ʻoku ke
Moʻulaloa ki he faingataʻaʻia taʻe tuku mo
fakamate ko ʻení. Koeʻuhi he ʻi he tuʻunga
ʻo e kahaʻú ʻa ia ʻoku fakaafeʻi ai
koe ke ke - Talangofuá - Te u fakahaohaoaʻi koe ʻi
ha founga pau
ʻofa ke
hoko hoʻomou moʻui taau ho laumālié mo hoʻo
nofo-mali ngalikehe mo aú.
Naʻá
ne pehē mai, ʻ ʻI he hili iá
Te
u fokotuʻutuʻu Ko hoʻo liliu fakaʻosi ʻiate
au koeʻuhi ke ma lava ʻe kimaua ʻo hoko ʻo taha.
Hangē ha
toko uá Naʻe molu e teʻelango ʻe he afi tatau
ʻo hoko ko ha sino makehe.
Ko ia
Uouangataha, te tau hoko
-ʻo
e fakakaukau tatau,
-ʻa
e ʻofa tatau, pea
-ʻo
e ngāue monomono tatau pē.
Te u liliu koe
ʻiate au pea mo au ʻiate koe
-koeʻuhi
ke ke ke tutuki koe ʻiate au,
-ʻiate au
mo e
-Kiate au.
He ʻikai
te ke fiefia ke lava ʻo pehe:
ʻI he
taimi ʻoku vetehia, naʻá ku toe fakahā ange
kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē naʻe maʻu ʻe
Sīsū kiate aú ʻo pehē.
ʻOku ou
toe naʻá ne pehē naʻá ku fie maʻu
ke u faingataʻaʻia taʻe ʻi ai ha taimi
fakangatangata. Neongo ia
Naʻe hange
kiate au, pea Naʻá ku tui moʻoni,
ko e meʻa
ʻeni He ʻikai laka hake ʻi he ʻaho ʻe
fāngofulu ʻa e faingataʻaʻiá. Ka ʻI
heʻeku tohi ʻení,
Kuo u moʻui
ʻi ha toko hongofulu ma ua ngaahi taʻu ʻi ha tuʻunga
ʻo e faingataʻaʻia hokohoko. ʻOku ʻikai ke u
ʻilo pe ko e ha hono fuoloa ka ʻoku kei tuʻu pe.
ʻOfa ke ʻi
ai ha ʻOtua ke tāpuekina maʻu pē mo ʻene
fakamaau taʻe hano ngataʻangá.
ʻoku kei
fie maʻu pe ke u lea ʻaki
-kapau naʻá
ku mahino
-te u maʻu
naʻe pau ke fakamoleki hokohoko hoku taimí ʻi hoku
mohengá,
mahalo ʻoku
ʻikai te u ʻE faingofua pē ke u moʻulaloa ki he
fatongia ʻo e tokotaha ʻoku ngaohikovia tuʻuloá.
Ko hoku natulá
Naʻe mei hohaʻa ki ai. Naʻe ʻikai ke u mei lava
ʻo tanaki feʻunga loto-toʻa ke fai ha feilaulau pehē.
Ko e meʻa
tatau pē te u lava Ke lea ʻo kau ki heʻeku vetehia:
-kapau naʻá
ne ʻiloʻi ʻa e feilaulau te ne fai ʻi he
pongipongi kotoa pe ke toetuʻu au,
-ʻikai
lava ʻi heʻeku loto ke tuku ke u nofo ʻi he tuʻunga
ko ʻeni koeʻuhi ke ʻa e taimi lahi.
ʻOkú
ke Te u lava ʻo fakapapauʻi atu kuo u hoko maʻu pe ko
ha pea ʻo e melie ko ʻeni faingataʻaʻiá.
Kuo u fakafisi maʻu pe ʻi he taimi Naʻá ku
faingataʻaʻia maʻu pē ʻi heʻeku taʻe
kau ai iá.
Ko hono moʻoni,
ʻi he taimi Naʻe kamata ke u moʻui ʻi he tuʻunga
ko ʻeni ʻo ha taha naʻe moʻua tuʻuloa, kae
ʻikai Naʻá ku ʻilo e founga ke fakahoungaʻi
ai e mahuʻinga ʻo e kolosí.
ʻAʻaku
vete hia, ʻa ia naʻá ku fakahā ki ai ʻa e
meʻa naʻe hoko ki heʻeku Ko e angaʻofa lahi taha
naʻe fie maʻu ʻe Sīsū meiate aú, naʻá
ne pehē mai kiate au:
"Kapau ko
e meʻa kotoa pe ko e meʻa kuó ke talamai kiate aú
ko e Finangalo moʻoni ke ʻE ʻOtua, te ke lava ʻo
maʻu hoku tāpuakí.
Ko hono moʻoní
Te u lava ʻo fai ʻa e feilaulau ke toetuʻu koe ʻi
he pongipongi.
Kapau te u
aʻusia ngaahi palopalema ʻi hoku natula, te u ikunaʻi
kinautolu ʻaki e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua."
ʻI heʻeku
fakakaukau ki he kakai naʻe mei fakahaofi mei he fakamamahi
fakalilifú ʻo e taú, naʻe fiefia hoku
laumālié. Neongo ia, ko hoku natula Naʻe kamata ke
tetetete.
Pea naʻá
ku fakalaka atu ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻi he
mamahi lahi. Naʻe ʻave au ki he ʻa e Siasi. Hili ʻeku
maʻu ʻa Sīsū ʻi hoku lotó, naʻá
ku foaki kiate Ia ʻo pehē:
"Fakaʻofoʻofa
Sisu, vakai ki he tahi fakamamahi ʻa ia ʻoku fakauku ai
hoku laumālié. Kae ʻikai ko e
-ke ʻi ha
nonga fakalongolongo mo e
-maʻá
e ke fakamalo atu koeʻuhi ko e ngaahi maama kuo foaki ki heʻeku
tokotaha vetehia,
Ko e Tokotaha
Naʻa Ku Maʻu ngofua ke fai ʻi he talangofuá ʻa
e meʻa ʻokú ke ʻamanaki mai ke u faí,
ʻOku fakafokifa pe ʻeku loto mamahi mo puputuʻu.
ʻoku
-ʻuluaki
koeʻuhi ko e tuʻunga ʻo e faingataʻaʻia ʻa
ia ʻoku ʻamanaki ke ke fakauku ai au.
-pea ko e hā
hono ʻuhingá Mahalo naʻa fie maʻu ke u nofo ʻi
he tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻikai maʻu koe, ʻa
ia ʻe Kiate au ko e faingataʻaʻia lahi tahá.
Ko hai te ne
lava moʻui taʻe te ke kau ai?
Ko Hoku Lelei,
ʻa ia kehe kapau he ʻikai te ke lava ʻo ʻomi ha
mālohi kiate au
-moʻui
-maʻá
e fakaakeake mei hoku faingataʻaʻiá. ʻE founga
fefe haʻaku maʻu mālohi ko ʻení,
kapau ʻoku
ʻikai ngofua ke tali koe ʻi hoʻo sākalamēnití?"
ʻI heʻeku download e Ne u tangi lahi mei heʻene
hohaʻá. ʻOfa Fakaʻofaʻia ʻIate Au,
Sīsū Naʻá ne pehē mai ʻi he loto
fakaʻapaʻapa:
"ʻOfefine
ʻaʻaku, ʻoua ʻe manavahe. ʻOku mahino
kiate au ho vaivaiʻangá
Naʻá
ku teuteu Fakamalo foʻou mo makehe ʻi hoʻo poupouʻi
hoʻo fakaʻofoʻofa.
ʻOku
ʻikai ko au Māfimafí ʻi he meʻa kotoa pē?
ʻoku ʻikai
ke u lava koeʻuhí ke ke lava ʻo tali au ʻi he
Sākalamēnití?
Fakafisi pea
hangē ko ha tangata kuo pekiá, ʻo ʻai koe ki
hoku nima fakaetamaí.
Foaki koe ko
e taha ʻoku moʻua ʻi he totongi huhuʻi kihe
ngaahi faikovi ʻoku ou maʻú hokohoko mai ʻe he
tangatá.
Te ke lava ʻo
Fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku totonu ke mapuleʻí.
Ko e toko ono
nai haʻu kiate au, ka ko ʻeni ʻoku ou fakapapauʻi
atu te u haʻu ke vakaiʻi koe taʻe kau ai ʻa e
ʻofa.
Ngaahi ʻaʻahi
ko ʻení Mahalo pē te nau nounou, ka te nau hoko maʻu
pē ko ha lelei mo ha tokotaha maʻongoʻonga.
fakafiemālie ki ho laumālié. ʻOkú ke
fiemālie?
Pea ko e ha
hono ʻuhinga ʻOku ou ʻiloʻi hoʻomou
talangofua ki Hoku Finangaló, ʻoku ou ʻiloʻi ia
mei he taimí ni ʻo fai atu pea
ono kuo ʻosi
ʻi ai ha taha naʻengaohikovia tuʻumaʻu
ʻi he ko
ha tuʻunga ʻo efaingataʻaʻia tuʻuloa,
ua HokuLotó.
ʻoku ou
kole atu ki he totongi huhuʻi ʻo e ngaahi angahala kuo
fakahoko ʻe he kakai kehé."
Te u
fakamatalaʻi fēfē ʻa e ʻa e ngaahi ʻaloʻofa
naʻe kamata ke foaki mai ʻe he ʻEikí kiate aú?
ʻoku ou
taʻe-malava ke tala ʻa e meʻa kotoa pē ko hoku
Sīsū leleí naʻe hoko ia kiate au.
-mei he ʻaho
ko iá Ki he ʻaho ni,
-tautautefito
kapau ʻOku fekauʻaki ia mo hono fakamatalaʻi totonu ʻo
e ngaahi ʻaloʻofa takitaha ko ʻení.
Ke
fakafiemālieʻi ʻA e talangofua māʻoniʻoní,
ʻa ia ʻoku taʻeufi hono fai kiate aú, te u fai
ʻo hoku lelei taha.
Ko e Faifeinga
ke ʻoua naʻa liʻakilahi ange ʻa e ngaahi ʻaloʻofá
Feohi Fafale
ko hai ʻOku
faingataʻa keu fakaha.
Fekauʻaki
mo e naʻe ʻosi fakahā mai ʻe Sīsū kiate
au ʻa e talaʻofá, Te u pehē naʻe hoko maʻu
pē ia ko ha meʻa ke akoʻi.
Kuo ne tauhi
maʻu ʻa e ʻene talaʻofa mei he kamataʻanga
pea ʻoku ou tui te ne tauhi ia kae ʻoua kuo aʻu ki he
ngataʻanga.
ʻoku ou
manatuʻi lelei Ko e meʻa naʻa ne talamai kiate au ʻi
he ʻuluaki ʻaho naʻe pau ke u tauhi ai ʻa e
mohenga:
"Siʻi
Ngaahi ʻOfaʻanga ʻo hoku Loto, ʻoku ou fokotuʻu
koe ʻi he tuʻunga ko ʻeni koeʻuhi he naʻa ku
ʻOfa ke Ne haʻele tauʻataina mai kiate koe ʻo
folofola atu kiate kimoutolu.
Ko hono moʻoni,
talu mei he Talu mei he kamataʻangá, mo ʻeku
fakatauʻatāinaʻi koe mei he māmani ʻi tuʻá
mo e ngaahi faingamālié ke fehangahangai mo e kakai.
ʻoku ou
maʻu koe fakahaohaoaʻi ʻi loto koeʻuhí ke
ʻoua naʻa nofo ha taha ʻiate koe fakakaukau pe ʻofa
ki he māmaní. Naʻá ku fetongi kinautolu ʻaki
ʻa e ngaahi fakakaukaú fakalangi fonu ʻi he ʻofa
kiate au.
"Ko ʻeni
-ko e kotoa ʻo
e ʻoku muli ʻa e maloloo kiate koe pea
-ʻoku tau
ʻi ai maheni ai, ʻoku ou fie talaatu,
koeʻuhi ke
Ko ho sinó mo e laumālié ʻi hoku fakaʻauhá,
ke u hoko ko ha Ko e kau Siu tuʻuloa ʻi hoku ʻaó.
Kapau ʻoku
ʻikai te ke Ne u nofo pē he kiʻi mohenga ko iá,
he ʻikai
te ke maʻu ʻa e ʻAonga kiate au ʻeku toutou
ʻaʻahi ki aí:
ʻOkú
ke ʻuluaki fie maʻu ke fakahoko ho ngaahi fatongia
fakafāmilí ʻaki e ngaahi feilaulaú,
ki
he hoko atu ki he lea ho lotó,
ʻi he ʻo
tatali ke u ʻaʻahi ange. He ʻikai ke ke lava ʻo
fai ia he taimí ni.
ʻOku tau
tuenoa.
ʻOku ʻikai
ha ʻikai ha taha te ne fakahohaʻasi ʻema potalanoa pe
taʻofi kitautolu mei ʻo fakahā mai kiate kitautolu ʻa
ʻetau fiefiá mo e mamahí.
"Kapau te
u ngali, te ke lava ʻo kau
-ki he fiefiá
mo e ki he fiefia ʻoku foaki mai ʻe ha kakai lelei,
-ko
ia hangē ko e loto ʻitá mo e fakamoʻulaloá ʻoku
haʻu ia kiate au meiate kinautolu ʻoku angahalá.
Mei he taimí
ni ʻo fai atu,
Ko ʻeku ʻE
ʻaʻau ʻa e ngaahi fakafiemālie pea ʻe ʻaʻaku
ʻa hoʻomou fakafiemālieʻí.
Ko ʻeku ʻE
hoko mai ʻa e ngaahi faingataʻá mo e mamahí
ʻi he fetuʻutakí
-koeʻuhi
ke "Ho Lotó" mo e "Ko Hoku Lotó"
pulia ʻaupito,
-ke naʻe
ui "ko hotau lotó".
Ko hono
fakanounou, ʻoku ke Te ke mahuʻingaʻia ʻi heʻeku
ngaahi meʻá ʻo hangē pē ʻoku ʻaʻau
moʻoní. I ʻI he founga tatau pē, te u
mahuʻingaʻia ʻi hoʻomou ngaahi meʻá
"Ko hoʻo
ʻa e ngaahi tonounou tuku kehe pe ..., ʻa ia ʻe ʻaʻaku
moʻoni.
ʻOkú
ke ʻiloʻi ʻE anga fēfē haʻaku fekuki mo
koe?
Ke ke ʻo
hange ha tuʻi ne toki mali mo ha kuini fakaʻeiʻeiki,
-Ko hai ia
fakamalohiʻi fakataimi ke fakamamaʻo meiate ia, pea
-ʻoku, ʻi
he ʻI heʻene fakavavevave ke feohi mo iá, ʻokú
ne tauhi maʻu pē hono ʻatamaí mo hono lotó
ke naʻá ne fai ia.
ʻOku
tukupa ke fakaʻosi ʻene pisinisi koeʻuhi ke ne lava ʻo
foki ki ai ʻi he ʻI he vave taha. Ko ʻene ʻi ai
pe, naʻe mata ʻOku nau tafoki kiate ia ke sio pe ʻoku
ne fakahaaʻi ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e
fakameʻapangoʻia ʻi he ʻoku ʻikai ke ne ʻi
ai.
Pea kapau ʻoku
ke fie maʻu Talanoa
Foaki
fakangofua ki heniʻihi ʻoku ʻĀtakaiʻí
ʻa e ʻOku
ne ʻave ʻa e matapaa mo ia ki hono ngaahi nofoʻanga ʻo
tapuniʻi ʻa ematapaa.
ʻOku ne
fokotuʻu ha tokotaha falalaʻanga, ko ha tokotaha leʻo,
koeʻuhi ke
he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo uesia ʻenau ngaahi
fetalanoaʻaki pe fanongo ki heʻenau ngaahi fakapulipuli.
Mei he toko
taha ki he taha, ʻOku nau fefakahokoʻaki ʻenau ngaahi
fakakaukaú.
Kapau ʻoku
ʻi ai ha taha loto taʻetokanga ke toʻo meiate
kinautolu ʻenau fakamavaheʻi mo fakahohaʻasi
kinautolu, ʻe puke popula he taimi pe ko ia ʻa e tokotaha
ko ia koeʻuhi fakahohaʻa e melino ʻa e tuʻí
pea ʻe tauteaʻi lahi ia.
Naʻa ku
ngaue ʻi founga tatau pe mo hono fokotuʻu koe ʻi he
tuʻunga ko ʻeni. Malaʻia ʻa kinautolu te nau
hohaʻá ʻa e ngaahi meʻakai ko ʻení.
He ʻikai ngata pē ʻi heʻeku fakameʻapangoʻiá,
ka ko au ʻeni
ʻE iku ia ki ha tautea. ʻOkú ke fiefia he meʻá
ni?
Kapau, toe
fakafoki mai ʻo e ngaahi ʻaloʻofa lahi kuo foaki mai
ʻe hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú kiate aú,
ko e Naʻe ʻikai ke fonu mahuohua hoku lotó ʻi
he ʻofa houngaʻia kiate ia,
Lelei ʻo e
ke ui ko e hingoa fakalielia taha ia ʻi he ngaahi hingoa kotoa
pē.
Kapau ʻoku
ʻikai ke u maʻu loto kakato ki he ngaahi finangalo ʻo
Hono Finangalo Māʻoniʻoní,
Hevani kotoa
Pea ʻoku totonu ke tuhu mai ʻa e māmaní kiate
au, kau ai ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú,
ko e laumālie taʻehoungaʻia mo fakalieliá ʻokú
ne kuo teʻeki ai pe ke ʻi ai ha taimi.
ʻE hangē
pē ia ha ko ha tangata laʻi vaʻe naʻe ʻufiʻufi
ʻaki ha tupenu ʻuli naʻe ʻita ʻi ha matapule
koloaʻia ʻaupito naʻa ne fakaafeʻi ia.
-hoko
kaungā-ngāue ʻo ʻene ngaahi koloa velá mo
e
-tokangaʻi
ʻiate kinautolu ʻo hange ʻoku ʻAʻana ʻa
kinautolu.
Ko ʻeni
ʻIkai ʻe hoko ʻa e tangata masiva ko ha meʻa ke
ne kataʻi ʻa e taha kotoa?
Kuo ʻosi
maʻu ʻe Sīs fai ʻeni mo au.
Ko e
fakafetongi ʻo e ʻeku taʻeʻaonga, kuo ne foaki
mai ke u maʻu ʻa e meʻa tatau mo ia naʻe ʻa
e ngaahi koloa taʻefakangatangata, ʻi he tuʻunga pe
ʻoku ou tokangaʻi ai kinautolu.
naʻe ʻikai
ke u maʻu naʻe ʻikai ha meʻa te ne ʻomi ha
meʻa tuku kehe pē ʻa
Kuó ke
mamata nai ʻi ha taimi ha meʻa pehe? ʻOku ou mā
ke talanoa ki ai.
Pea mo Sīsū
Naʻe hoko
-ʻikai
ngata pē pule ki heʻeku taʻeʻahí,
-kae pehē
foki ki he ʻeku ngaahi tonounou, ʻa ia ʻoku ne fie
maʻu ke fakahaohaoaʻi kakato ʻi hono tuʻunga
taʻefakangatangata Haohaoá.
ʻOi! Ko e
ha hono lahi ʻOku ou moʻua kiate ia!
Ko ia ʻoku
ʻikai Kuo teʻeki ai ke ne helaʻia, ʻikai pē
helaʻia, pea he ʻikai ke ne helaʻia ʻOua naʻá
ke toe fai ha meʻa kiate au:
"ʻOku
ou fie maʻu meiate kimoutolu ha talangofua moʻoni ki hoku
Finangaló,
ʻi
he koeʻuhí ke ke vaia kotoa ʻi Hoku Lotó."
Ko e fē
taimi naʻá ne fakatokangaʻi ʻeku kiʻi
pipiki siʻisiʻi taha ki he ʻikai- mahuʻinga, naʻa
ne naʻinaʻi mai ʻi he anga fakaʻapaʻapa ke u
holomui pea Talamai:
"ʻOfefine
ʻeku, ʻoku ou fakaʻamu meiate kimoutolu ke mou mavahe
moʻoni mei he ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻoku ʻikai
fekauʻaki ia mo au. ʻOku ou loto ke ke fakakaukauʻi e
meʻa kotoa pē ʻokú ke ʻiló Ko e ʻI
ai ʻa Māmani
hangē ko e
manure, palaku ke mamata. »
Hoku Lotó
ʻio momoko ʻi he taimi ʻoku ke sio fiefia ai ki he
ngaahi meʻa ʻo e mamani ʻoku ʻikai Fie maʻu.
Tuku ke pōpō ʻa e ngaahi meʻa fakalangí
ʻiate koe pea fakatoloi
Ko e ngaahi
mali ne u palōmesi te u fakaʻosi ʻaki.
ʻIloʻi
ʻoku ʻikai te ke ʻOku hounga kiate au ʻa e ngaahi
meʻa ʻi he māmaní ʻoku ʻikai ke fuʻu
Fie maʻu. ʻOku ou fie maʻu ke ke muimui ʻi
he masiva masivesiva ko ʻeni ʻa ia kuo u fakahu ki ai, ʻo
u lau ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku Naʻe ʻikai fie
maʻu ia.
ʻI he meʻa
ko ia kiʻi mohenga ʻokú ke faʻifaʻitaki ai
au ʻi he masivá,
ʻOkú
ke fakakaukau ko ha kiʻi tamasiʻi liʻekina koe. Ko e
toki taimi pē ia te ke lava ai ʻo Ke pehē ʻokú
ke fuʻu masiva ʻaupito.
Koeʻuhi he
ʻOku ou fie maʻu ʻa e masiva moʻoni pea akoako
fakahoko.
-ʻOku
ʻikai fakaʻamu ʻikai maʻu ha meʻa,
-ʻikai
māpuhoi ʻikai ʻosi ha meʻa, pea
-ʻikai
tali ʻOku ʻikai teitei fie maʻu ha meʻa ia ʻe
fuʻu fie maʻu.
Feituʻu
kaunga ki ai
-fakamālō
ki muʻa,
-ʻe hoʻo
kau foakí.
Ko e
ʻoku ou fie maʻumei he taimí ni ʻo fai atu
koe
fokotuʻutuʻu mo e meʻa ʻoku foaki kiate koepea
ʻIkai te
ke koleha meʻa lahi ange,
koeʻuhi Ko
e fie maʻu ko ia ha meʻa ʻoku ʻikai foaki atu
kiate koé te ke lava ʻo aʻusia ngali kehe ʻi ho
ʻatamaí.
Fakafisi mo
Talatalakehe Maʻoniʻoni ki he finangalo ʻo e niʻihi
kehe taʻe fakakaukauʻi ʻo tatau ai pe pe ʻoku
lelei pe kovi."
ʻI he
kamataʻanga ki he Ko ha feilaulau lahi moʻoni ia kiate au.
Ka, ʻi he vave tahá, Naʻa ku sio ke ʻoua naʻa
ku fakakaukau ki he meʻa ni pe ko ia.
Makehe mei ai
ʻoku ou fuʻu fie maʻu, naʻe ʻikai ke u kole
ha faʻahinga meʻa naʻe ʻikai Naʻe ʻoatu.
Naʻe Laka
Hake ʻi he faingataʻa kimuʻa, naʻe fie maʻu
ʻe he ʻEiki ke fakamoʻulaloaʻi au ki ha Ko e
ngaue faingataʻa taha. Ko e taha ʻo e ngaahi faingataʻaʻia
hokohoko kuo hoko kiate aú ko e haʻu fakahangatonu meia
Sisuu ko e talanoa ia ʻo lua hili ʻene kai.
ʻI he
taimi naʻe hoko ai ʻeku ʻomai ʻe he famili ha
meʻa ke u kai, naʻa ku vomited leva ia he taimi pe ko ia
pea Naʻá ku fuʻu vaivai ʻaupito ʻo ʻikai
ke u toe lava ʻo lea.
Ka naʻa ku
manatuʻi e folofola ʻa Sīsū kiate aú: "Fai
ia kuo ʻosi fakahā atu kiate koe." Pea naʻe ʻikai
ke u toe fie maʻu ʻe au ha meʻa kehe.
Naʻa ku ma
pea Hangē naʻe tafuluʻi au ʻe hoku fāmilí
mo pehē mai:
"Ko e ha
hono ʻuhinga ʻOkú ke toe fie kai ʻi he taimi
ʻokú ke toki vomited aí?" ʻIkai ngata ai
Ne u pehē loto pē:
"ʻOku
ʻikai ke u He ʻikai ke u kole ha meʻa kae ʻoua
kuo nau ʻomi ha meʻa kiate au. ʻOtua Te ne tokangaʻi
e ngaahi meʻá."
Pea naʻá
ku kei hoko atu pē. fonu ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ke
lava ʻo mamahi koeʻuhi ko e ʻofa ʻa Sisuu,
Ko e meʻa
pē ʻoku ou maʻú ʻo fai ʻi he totongi
huhuʻi ki he ngaahi faikovi naʻe fai ʻe he angahala ʻo
e gluttony.
ʻOku ʻikai
ke u ʻilo hono ʻuhingá, ka ko ʻeku tokotaha
veteá, ʻa ia naʻá ne fanongo naʻá
ku maʻu ʻa e ngaahi faʻahinga ʻo e lua, Naʻa
ne tuʻutuʻuni ke u quinine he ʻaho kotoa pe.
Kuo naʻá
ku hohaʻa ki hoku uʻá.
Pea koeʻuhi
ʻoku ʻikai Te u lava ʻo toʻo ʻa e meʻakai
kae ʻoua kuo ʻomi kiate au, naʻa ku ongoʻi growl
maʻu pe hoku kete.
ʻI ai
siteiti, naʻa ku ongoʻi ʻo hange kuo u ʻi he mafu
ʻo e mate, ka naʻe ʻikai mate. Naʻe feʻunga
ʻeni mo ha mahina ʻe fa, hili ia Naʻe folofola mai
hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú kiate au:
"Talaange
ki he hoʻo confessor ʻoku ʻikai ke nau ʻoatu ha
meʻakai pe quinine ʻi he taimi ʻoku ke lua ai. ʻI
hono fakamāmaʻi ia ʻe he Maama fakalangí, te ne
foaki atu ia kiate koe."
Ko ia naʻe
pehe ʻe he naʻe talamai ʻe he tokotaha vetehia ʻoku
ʻikai totonu ke u ʻave ha meʻakai pe quinine. Neongo
ia, kimui ange ai, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau hu ki loto
Ko hono moʻoní, naʻá ne fie maʻu ke u
maʻu ha meʻakai tuʻo taha he ʻaho ʻaho. Ko
ia ne u maʻu ha nonga lahi ange. Ko ʻeku fiekaia pulia, kae
ʻikai lua. Ko hono moʻoni, ko e taimi kotoa pe ne u toʻo
ai ʻo e meʻakai, naʻe pau ke u fakafoki ia.
Siʻoku
ʻofaʻanga Naʻe faʻa folofola mai ʻa Sīsū
kiate au:
"Talaange
ki he hoʻo tokotaha vetehia ʻokú ne fakangofua koe
ke ʻoua naʻá ke kai." Ka Naʻe ʻikai
ke ne tali ʻi he taimi kotoa pē, ʻo ne pehē:
"Tali ʻa
e meʻakai kuo ʻoatu kiate koe ko ha ngaue ʻo e moʻua
ʻi he totongi huhuʻi ki he ngaahi faikovi lahi naʻe
fai ki he ʻEikí ʻaki e monga ʻo e houʻeiki
tangatá".
ʻI ha
taimi pē hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻe toe foki
mai hotau ʻEiki ki he lakanga ʻo ne toe folofola: "ʻOku
ou toe fie maʻu ke ke kole ki hoʻo tokotaha vetehia ki he
fakangofua ke ʻoua ʻe toʻo ha meʻakai.
Fai ia ʻaki
e taʻe-hano-melé pea loto fiemālie ke tali ,ʻi
he talangofuá, ha faʻahinga ʻa e meʻa ʻoku
Ne finangalo ke ke fai."
Tuʻo taha
pea hangē ko e fie maʻu ʻa Sīsuú, naʻá
ku toe kole ki he tokotaha naʻá ne vete iá, ʻOku
ʻikai ke u ʻilo hono ʻuhinga, ʻo ʻikai ngata
pe ʻi heʻeku fakafisi ke ʻomi kiate au ʻa e kole
ha ngofua, ka naʻá ne tuʻutuʻuni ke tuku ʻeku
faingataʻaʻiá, ʻo hange ʻoku nau
fakafalala mai kiate au .
Mahalo pe ko e
ʻuhinga ko e meʻa ʻeni naʻá ne faí:
ko ʻeku manatuʻi naʻá ku naʻá ne
pehē ʻe ʻaho pē ʻe fāngofulu ʻa
ʻeku mamahí, Naʻe tataki ia ke ne tui naʻe Naʻe
ʻikai ke u talaange ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e
tuʻunga ʻo e faingataʻaʻia ʻoku Naʻá
ne fehuʻi mai pe ko e foʻi moʻoni ko ia ʻoku
ʻikai totonu ke u toe kai.
Ki ha ngaahi
ʻuhinga Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi kuó u
aofangatuku ʻo pehē naʻe ʻikai ke u toe ke nofo
maʻu ʻi he tukunga ko ʻeni ʻo e moʻua, pea
kapau te u toe foki ki he meʻa ni ʻI ha tuʻunga
faingataʻaʻia, naʻe ʻikai ke toe fie maʻu ia
ke ne haʻu ʻo toetuʻu au.
te u pehē
heni pea ʻi he laumālie ʻo e talangofuá, naʻá
ku loto fiemālie ke tukulolo ki he ʻene fakahinohino,
tautautefito he naʻe fie maʻu ʻe hoku natula ke
fakaʻata mei he mafatukituki ʻo e faingataʻaʻia
fakamatelie lahi ʻoku faʻa hoko Naʻa nau
fakafofongaʻi.
Neongo ia, naʻa
ku ʻOku ha mahino he ʻikai ke u teitei lava ʻo fuesia
ha ngaahi kavenga pehe taʻe kau ai ʻa e ko ha tokoni
fakalangi makehe.
Naʻe ʻi
ai foki mo e faingataʻaʻia ʻi he tukulolo ki he meʻa
kotoa pe, ʻo aʻu ki he ngaahi meʻa ko ia ʻoku
fehiʻa lahi ʻiate au (ngaahi fie maʻu fakanatula): ko
ha feilaulau naʻá ku fai ke talangofua ki he finangalo ʻo
e ʻOtuá.
ʻIkai
ngata aí, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ko e ʻuhinga
ʻeni ke talangofua ai ki he Finangalo Fakalangí, ʻoku
toe ʻE foʻi ʻa e kaingalotu maʻongoʻonga
taha.
Kia Sīsū
ʻOku ou moʻua ki heʻeku malava ke fakafoki kiate Ia ʻa
e ʻofa lahi ʻoku Naʻá ne fakahā maʻu
pē kiate au.
Ko ia naʻá
ku ongoʻi ha fakafiemālie ʻi hoku kuohilí peá
u loto fiemālie ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi
he talangofua māʻoniʻoni.
Koeʻuhí
he naʻá ku aʻusia e ʻofa mo e angalelei ʻa
e ʻOtuá kiate aú, naʻá ku mateuteu mo
loto fiemālie ke nofo pē ʻi hoku mohengá ki he
meʻa kotoa pē ʻa e taimi naʻe mei fie maʻu
ʻe he ʻEikí, ʻi he tuʻunga ʻo e
tokotaha ʻoku ngaohikoviá.
Hono Kāingalotú
Te ne ʻiloʻi lelei nai
-liliu ʻa
e natula ʻo e ngaahi meʻá,
-liliu
kinautolu mei he kona ki he lole,
maʻu
maʻaku fakafisi mo talangofua ki Hono Finangaló.
Neongo Naʻá
ku tali loto fiemālie mo talangofua ko ha taha ne u moʻua
ai pea ke u nofo pē ʻo mohe, naʻe kamata ke u tekeʻi
maʻu pē au. angavaivai ʻa Sīsū.
Tuʻo taha
ʻI he taimi naʻá ne hā mai ai kiate au ke
fakahā mai kiate au ʻene ngaahi mamahí, naʻá
ku pehē ange kiate ia:
"Siʻoku
ʻofaʻanga ʻEiki, ʻoua naʻá ke tali
ʻeku fakafisi ke mamahi lahí. Ko e hā ʻokú
ke fie maʻu mei he ʻa au?
Koeʻuhí
he ʻoku ʻOku ʻikai ke u toe lava ʻo fakavaivai ki
he talangofua ʻokú ne taʻofi aú.
Ka ʻo
kapau ʻoku ke fie maʻu ia ʻOku ou fai ho finangalo, ʻo
foaki mai ha maama kiate au ki he tokotaha vetehia ʻoku Fakahā
mai kiate au ʻa e meʻa ʻokú ke fakaʻamu ki
aí
Ka ʻikai
Te u muimui ki heʻene ngaahi fakaʻamu mo fakafepakiʻi
taʻefieauna ʻa e Ho Lotó. Te u tui moʻoni ʻoku
ʻikai ko kimoutolu ʻa e ʻa hoku Sīsū
angavaivai!"
Ko Hotau ʻEikí
naʻá ne fie maʻu ke ʻahiʻahiʻi au ʻi
ha sivi faingataʻa ʻaki ʻene ʻai ke u lavaʻi
kakato ngaue mo Ia he poʻuli. ʻI he fakatuʻutamaki
hono maʻu Naʻe takihalaʻi au, pea u pukepuke hoku
tuʻunga ʻi ha po kakato.
ʻI heʻene
haʻu, Naʻá ku pehē ange ki ai, "ʻOfa,
ke ke faʻa kātaki. ʻoku ou fie maʻu ʻo e
fakangofua ʻa ʻeku tokotaha vetehia koeʻuhi ke ke lava
ʻo fetuʻutaki mai kiate au ʻa e hoʻo
faingataʻaʻiá.
Ko ia ki he
Kātaki ʻo ʻoua naʻá ke fakamālohiʻi
au ke u fakafepakiʻi ho lotó.
Ka ʻikai
ʻa e fakangofua ʻe hoku lotó, ʻa ia ʻoku
ʻikai ofeʻi taʻe loto ki ai neongo ia, te ke lava ʻo
fakasiʻisiʻi ʻeku vetehia ke fakaʻauha ke
ʻosiʻosingamalie mo Fakamatala mai hoʻo ngaahi mamahí,
mamahí mo e faingataʻaʻiá kotoa. (3)»
ʻI he
tuʻunga ko ʻení ʻo e faingataʻaʻia ʻa
ia ne u ʻiloʻi ai au, naʻa ku tui ʻoku maʻu
ʻe hotau ʻEiki Fakamoʻoniʻi kuo ne ikuna. Ka naʻe
ʻikai ko e meʻa ia naʻe hoko.
Koeʻuhi he
ʻI he taimi pē ko iá, ʻi hono fakatauʻatāinaʻi
au mei he faingataʻaʻia kotoa pē, ʻe hoku
ʻofaʻangá Naʻe tohoakiʻi au ʻe Sīsū
kiate Ia ʻi ha founga naʻá ne ʻai au ke umomou.
ʻO e Ko
hono olá, naʻe ʻikai ke u lava ʻo tekeʻi.
ʻoku ou
maʻu ʻoku haʻi mālohi kiate ia, ʻo aʻu
pē ki he Naʻa ku feinga ke fakafepakiʻi ia, naʻe
taʻe-malava ke u mavahe mei ai.
Talu mei ai Ko
e meʻa noa pe au, naʻe mei taʻeʻaonga kiate au ke
u tekeʻi pe feinga ke ikuna ʻi ha tau mo ia, ʻa e
tokotaha ʻoku māfimafí mo ʻa ia ko e mālohi
ʻo e mālohí.
ʻI heʻene
pehēé ofi kia Sīsū,
-Naʻe ne u
ongoʻi mā ʻi he lahi ʻo ʻeku ngaahi
fakafepaki kiate iá,
-pea ko au kuo
fakaʻauha fakaʻaufuli.
Ko ia, ʻi
he naʻá ku fakamāʻia ia: "Fakamolemoleʻi
au, ʻa e Tangata Taʻane Māʻoniʻoní,
ʻi heʻene ʻiate koe ʻa kimoutolú Tekeʻi.
Naʻe ʻikai mei hoko kapau naʻe ʻikai ngaohi au ʻe
he talangofua fakamalohiʻi".
Pea mo Sīsū,
Naʻá ne talamai ʻi he loto ʻofa:
"ʻOfefine
ʻofaʻanga ʻo ʻeku ʻOfa, ʻoua naʻa
ke manavahe ʻoku ne fakalotomamahiʻi au: ʻoua naʻa
ke fakalotomamahiʻi au ʻa e toʻonga hoʻo tokotaha
vetehia naʻa ne ʻoatu ʻa e fakahinohino ko ʻeni.
Naʻa fakaʻaongaʻi ʻene ngāué ʻaki
ʻa e ʻā mo e konisēnisi pea kuo pau ke ne
fakaʻaongaʻi founga mo e ngaahi ngāue ke fakahoko hono
fatongia fakaeangamaʻá ʻi heʻene hoko ko e ʻi
he fehangahangai mo e kovi mo e lelei.
Kumi hoʻo
ʻOku liʻaki maʻu pē au ʻe he melinó
mo e moʻuí. Haʻu kiate au!
ʻI he ʻAho
ni ko e ʻaho ʻo e taʻu foʻou (ko e ʻaho ia
ʻo e taʻu foʻou). Haʻu ʻOku ou fie foaki atu
ha meʻaʻofa."
Naʻa ne
haʻu ke ʻa au, naʻa ne faʻofua kiate au pea, ʻo
ne lomiʻi hono loungutu ki hoku loungutu, naʻá ne
huaʻi mai kiate au ha meʻa huhuʻa, melie ange ia ʻi
he huʻakaú, pea, ʻI heʻene toutou ʻuma mai
kiate au, naʻa ne toʻo ʻi he loto ʻofa ha foʻi
mama mei hono Loto, ʻo pehē:
"Fakaʻofoʻofaʻia
mo Fakakaukau angé ki he foʻi mama ko ʻeni kuó
u teuteu maʻaú, maʻa ʻetau mali, he te u mali
mo koe ʻi he tui.
ʻI he
momeniti ko ia, te u fekau kiate koe
-hokohoko atu
ki he moʻui ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo e
popula mo e
-ke tala ʻa
e hoʻo vetehia ko ʻeku fakaʻamu ke hokohoko atu hoʻo
moʻui ʻi he ʻa e tuʻunga faingataʻaʻia
ko ʻeni.
Pea ko ha
fakaʻilonga ke u lea atu,
ʻIloʻi
ʻe kei hoko atu pē ʻa e tau ko ia ʻoku tuʻu
ʻi he vahaʻa ʻo ʻĪtali mo ʻAfiliká
kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi ko iá ʻi heʻene
fakangofua koe ke ke nofo ʻi he tuʻunga ʻo e taha ʻoku
ngaohikovia. Te u taʻofi ʻa e taú ʻi he
momeniti ko iá, ʻi he koeʻuhí ke nau maʻu
ʻa e melinó ʻi he ongotafaʻakí
fakatouʻosi."
Pea kia Sīsū
kuo pulia.
Naʻá
ku ongoʻi pea hangē ko ʻene tui ha kofu ʻo e
faingataʻaʻiá ʻa ia naʻe mahuhu ki he uho
ʻo hoku ngaahi huí,
lahi ʻaupito
ʻeku Naʻá ku ongoʻi he ʻikai ke u lava ʻo
mavahe mei he tuʻunga fakamatelie ko ʻení, taʻe
kau ai ʻa e ʻa e tokoni ʻa e tokotaha vetehia.
ʻI heʻeku
mamahí, Naʻá ku fakakaukau ki ha meʻa te u
lea ʻaki kiate ia ʻi he taimi naʻá ne ʻilo
ai au ʻi he meʻá ni tuʻunga ʻo e mamahi
lahi ʻi heʻene ngaahi tuʻutuʻuní.
Ko e meʻa
te u lava ʻai?
Naʻe ʻikai
ke fakapapauʻi ʻi hoku malohi ke u toetuʻu.
Ko e huhuʻa
kaniva naʻe lilingi hifo ʻe Sīsū kiate au ha meʻa
lahi ʻiate au ʻofa kiate ia neongo ʻa e mamahi, ka
naʻa ku fakaʻamua ke u ʻofa.
Melie moʻoni
ko ʻení pea naʻá ku ongoʻi naʻe
fakamālohiʻi au ke u kau ʻi he meʻakaí
naʻe fai mai ʻe hoku fāmilí hili hono maʻu
au ʻe he tokotaha vete hiá Toe Tuʻu. Ka naʻe
matuʻaki fakafisi ʻa e meʻakai ko ʻeni ke ʻalu
hifo ki hoku keté.
Naʻe fie
maʻu ke fakamālohiʻi ia ʻe hoku tokotaha veteá
kiate au ʻi he huafa ʻo e talangofuá koeʻuhí
Te u lava ʻo folo hifo ia. Neongo ia, naʻe ʻikai
fuoloa kuo fakamalohiʻi au ke u fakafoki mai ia ʻaki ha
niʻihi ʻo e huhuʻa melie naʻe lilingi mai ʻe
Sīsū kiate aú.
Ko ia ʻi
heʻeku fai iá, naʻá ku ongoʻi ʻa
Sīsū ʻi hoku ʻa ia, naʻa ne talamai
ʻi he hua ʻo pehe:
"ʻOku
kuo ʻikai feʻunga ʻeku lilingi hifo kiate koé?
ʻIkai naʻá ke fiemālie ki ai?"
Lahi ʻaupito
Naʻá ku mā mo mā peá u talaange:
"Ko e hā
e meʻa ʻokú ke fie maʻú meiate au, ʻe
Sīsū?
Naʻe ʻa
e talangofua naʻa ne tataki au ke u fakafoki ʻo aʻu ki
he meʻa naʻe ʻaʻau, ʻa ia naʻe
ka ʻoku
pehē melie mo ifo ʻaupito."
ʻIkai maʻu
ha niʻihi kehe ngaahi fehuʻi, vakai ki he meʻa naʻe
hokó, ʻeku tokotaha vetehia naʻá ne ʻalu,
ʻo ne pehē, "Te u foki mai ʻi he taimi ʻe
maʻu aí. tauʻataina".
Naʻe ʻikai
ngata pē ʻi heʻeku ʻikai mahuʻingaʻia
ʻi he kaunoa ko ʻeni ʻa e tokotaha vetehia ʻi
heʻene fekauʻaki mo e ha naʻe hoko ia ʻi hoku va
mo e ʻEiki, ka naʻa ku matuʻaki ʻita.
ʻIkai
fuoloa mei ai Naʻá ku fakamālō ki hoku Sīsū
angaʻofa maʻu peé, ʻa ia naʻá Ne
fakangofua ʻa e He ʻikai fai mai ʻe he tokotaha
vetehia ha ngaahi fehuʻi kiate au.
naʻe ʻikai
ke u ʻilo ʻa e meʻa moʻoni ke ʻamanaki ki ai
ʻi he ʻaho hono hoko. ʻAʻaku foki mai ʻa e
tokotaha vetehia mo ha kiʻi mata fakafulofula, pea ʻikai
Naʻá ne fakafehuʻi au, peá ne ui au ko ha
laumālie talangataʻa.
Naʻa ne
toe pehe:
"Ko e foʻi
moʻoni ʻOku hanga ʻe hoʻo to ki ha vaivai
fakamatelie ʻo ngaohi au ke u tui
-ko e ha ia
ʻoku hoko ia kiate koe ko ha mahaki haohaoa pea
-ʻikai ko
e ola ʻo ha tokoni taukakapa.
Kapau naʻe
mei he ʻOtuá, he ʻikai ke Ne tuku ke ke talangataʻa
kiate au,
koeʻuhi
ʻOkú Ne fie maʻu ke ke talangofua pea ʻoku
ʻikai ha meʻa ia te ne fie maʻu ke ʻoua naʻa
fai ia taʻe kau ai ʻeni ʻulungaanga lelei
fakaʻofoʻofa.
Ko ia He ʻikai
te ke telefoni ki hoʻo tokotaha vetehia, mei he taimi ni ʻo
fai atu, ka ke telefoni ki he Ko e kau toketa ko ia, ʻi heʻenau
saienisi, te nau fakatauʻatainaʻi koe mei hoʻo puke
manavasiʻi."
ʻI heʻene
maʻu ʻa e Hili ʻeku valokiʻi aú, naʻá
ku fakamālohiʻi au ke u talaange pe ko e hā ia.
lavameʻa, pea mo e meʻa kotoa pe kuo kole mai ʻe he
ʻEiki ke u talaange kiate ia.
Ongoʻi
Naʻe liliu ʻene fakakaukaú peá ne fakapapauʻi
mai kiate au naʻe ʻikai ke ne veiveiua ʻi hono lahi
Naʻá ku ʻosi lea ʻo kau kia Sīsū,
koeʻuhí he ko e ngaahi lea kau ki he tau ʻi he
vahaʻa ʻo e Naʻe moʻoni ʻa ʻĪtali
mo ʻAfilika.
Naʻa ne
toe pehe ʻi he melino ʻoku ui ko e melinó, kapau ʻe
vavé ni mai, koeʻuhí ko e foʻi moʻoní
kuo ke toe hoko ko ha taha kuo ngaohikovia, pea he ʻikai ke u
toe lava loto veiveiua. Kapau naʻe tupu ia mei ha ngaahi
tupuʻanga kehe ...
ʻOku tau
tatali mo Te tau sio."
Ko ia ne u loto
ki ai ʻaki ʻeku tali e fakaʻamu ne fakahaaʻi mai
ʻe heʻeku lelei Sīsū. Peá ne toe pehē
mai kiate au: "Te tau tatali ʻo vakai pe ʻoku He ʻikai
tupulaki ʻa e tau ko ʻení pea kapau ʻe vavé
ni pē haʻatau maʻu ʻa e melinó."
Māhina ʻe
fā Naʻe toki ʻilo kimui ʻe he tokotaha naʻá
ne vetehia mei he nusipepá naʻe kikiteʻi ʻa e
melinó. naʻe fakahoko ia ʻe Sīsū.
Ko e fē
taimi naʻá ne foaki mai ai kiate aú mamata ki ai,
naʻa ne pehe: "ʻoku ʻikai ha kau kafo ʻi ha
feituʻu pe, ko e tau ʻi he vahaʻa ʻo e Kuo ʻosi
ʻa ʻĪtali mo ʻAfilika; Ka ʻoku ʻi ai ʻa
e melino ʻi he vahaʻa ʻo e ongo meʻá ni."
Talu mei ai
Naʻe ʻosi kikiteʻi mo fakahoko ʻa e foʻi
moʻoni ko ʻeni, naʻe ʻOkú ne tui pau ki he
ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa Naʻe
hoko ia kiate au pea tukunoaʻi au pea ʻi he melino, ʻa
ia he ʻikai te ke lava maʻu kapau te ke tekeʻi ʻa
e ʻOtuá.
Talu mei he
ʻaho ko iá Naʻe ʻikai fai ʻe Sīsū
ha meʻa ka ko hono teuteuʻi pē au ki he mali ngalikehe
ʻoku Naʻá ne palōmesi mai kiate au (4), ʻo
toutou ʻaʻahi mai kiate au -
ʻo aʻu
ki he ki he tuʻo tolu pe tuʻo fā ʻi he ʻaho
naʻá nesaiʻia aí.
Naʻa ne
faʻa ʻalu pea Naʻá ne haʻu maʻu pē.
ʻOku
ʻulungaanga ʻo hange ha pea ʻoku ʻikai lava ʻo
tokoni ka ke fakakaukau faʻa fai ki hono uaifí, pea pehē
ki heʻene ʻofa mo ʻaʻahi kiate iá.
ʻOku naʻe
fakahā mai kiate au ʻaki hono fakahā mai kiate au ha
ngaahi meʻa hangē ko ʻení:
"ʻOku
ou ʻofa ʻiate koe kae ʻoua ke u lava ʻo
fakamamaʻo meiate koe. ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai
ke u Naʻe fakapaleʻi au ʻi he taimi ʻoku ʻikai
ke u sio fakahangatonu atu pe lea fakahangatonu atu ai kiate koe pea
mei ofi.
ʻoku ou
fakahehema ke ke fakakaukau ʻoku ke tuenoa pea ʻoku ke
fakaʻamua ha ʻofa kiate au. Pea ʻoku ou haʻu ke
Sio pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú ke fie
maʻu."
Ko ia naʻa
ne Naʻá ne hiki hake hoku ʻulú, fakaleleiʻi
hoku piló, pea ala mai hono ongo nimá kiate au. Naʻá
ne ʻuma mo toutou ʻuma kiate au ʻi hoku kiá.
ʻI he
faʻahitaʻu māfaná, Naʻa ne hiki hake au
mei he vela lahi ʻaki hono mokomoko ʻo au ʻaki ha
maama havilivili mei hono Ngutu fakaʻofoʻofa.
Taimi pe Niʻihi
Luluʻi ha meʻa naʻa ne maʻu ʻi hono nima pe
lomiʻi ʻi he laʻipepa ʻa ia naʻa ne ʻufiʻufi
au ke u fakafoʻou, pea ne fehuʻi malohi mai:
"ʻOkú
ke fēfē hake? ʻI he taimi ni? Ko e moʻoni ʻoku
ke ongoʻi sai ange, ʻikai ko ia?"
Pea te u pehē:
"ʻE Hoku Sīsū ʻofaʻanga, ʻi hoʻo
ofi mai kiate aú, ʻOku ou kei ongoʻi lelei ange pē."
Hili ia, ʻi
he taimi Naʻá ne haʻu ʻo ʻilo ʻoku ou
vaivai kotoa
-maʻa hoku
faingataʻaʻia hokohoko,
-tautautefito
ki he poʻuli, hili e haʻu ʻeku taha vetehia,
ofi mai ko au
pea mei hono ngutú naʻá ne lilingi ha kaniva ki
hoku lotó.
Naʻá
ne ngaohi au fakapipiki ki hono Fatafata Toputapu Tahá, ʻa
ia naʻá ne ngaohi au ke u tā mei ai ngaahi afu ʻo
e melie mo e mālohi naʻá ne ʻomi kiate au ha
ʻahiʻahiʻi ʻo e ngaahi meʻa fakafiefiá
ʻo Palataisi.
ʻI heʻene
mamata mai kiate aú ʻI ha tuʻunga fiefia haohaoa,
naʻa ne pehe mai kiate au ʻaki ʻene lelei
taʻeʻamaneia:
"ʻOku ou
fie maʻu ke u hoko moʻoni ko hoʻomou Meʻa Kotoa
pē, ʻo ngaohi au ko e meʻakai fakafiemālie ʻoku
ʻikai ke u ko ho laumālié pē, ka ʻi ho
sinó foki." (5)
Fefe ʻa e
Ko e meʻa kotoa pē kuó u aʻusia ʻi he ʻofa
fakalangí ko Ko e ola ʻo ha ngaahi ʻaloʻofa
fakalangi makehe? Kapau te u pehē ʻa e ngaahi meʻa
kotoa pe kuo fakaha mai ʻe hoku Sisu fakaʻofoʻofa taha
kiate au, Te u tuʻu fakatuʻutamaki ke taʻeoliʻia.
Naʻe ʻikai
aʻu pē ki haʻaku vetehia te u lava ʻo lea ʻaki
e meʻa kotoa pe, koeʻuhi he naʻe mei toʻo Fuʻu
lahi e taimi.
te u fai pe Ke
ke leaʻaki nounou heni ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu
ke mahino kiate koe ha kiʻi tuʻunga ʻo ha laumālie
ʻoku maʻu kakato ʻe Sīsū, ʻa e Tangata
Taʻane ifo taha ʻo e laumalie.
Pea, ʻi he
kotoa ʻo e ʻOku ou fie kaila ʻo pehē ange, ʻI
heʻeku fiefia ʻi hoku lotó:
"ʻE
Sīsū, ʻeku fiefia ʻi hoʻo ngaahi fetuʻutaki
fakaʻofoʻofa mo ifo kotoa pe!"
faingataʻaʻiá
ʻa ia kuo tuku mai kiate au ʻe hoku Sīsū ke ʻofá,
melie mo toutou hifoʻi, naʻá ne fonu ʻi he loto
ʻitá.
Ka ʻo
kapau ʻe naʻe ʻikai ke foaki ʻa e melie mo e loto
ʻitá ʻi he taimi tatau pē ki he laumālie
kuo moʻua ʻi he ʻofá, ʻo e fakaleleí
pea fakaleleiʻi,
ʻOku ʻikai
hanga ʻe he laumālié ni ʻo ʻE fuoloa pea
ʻikai mate.
Ko e sinó
ʻe ʻauhá pea ʻe vave pē ʻa e fakataha
ʻa e laumālié mo hono ʻOtuá. Ko ia Ne u
toʻe mo toʻe ʻi heʻeku fakakaukau kuo ne liʻaki
au.
ʻI he
taimi Naʻá ne toitoi mei he taimi ki he taimi, pea naʻá
ku puke lahi ʻaupito. Ko Au Hangē ne ʻikai ke u sio ki
ai ʻi ha senituli ʻe tahá.
Ko ʻeni
Koeʻuhí he naʻá ku lāunga kiate ia ʻi
heʻene lea ʻaki ha ngaahi meʻahangē ko ʻení:
" ʻE
Māʻoniʻoni Tangata mali, te ke lava fēfē ʻo
ʻai ke u tatali fuoloa hili hoʻo tatalí? ʻIkai
ʻOku ke ʻiloʻi he ʻikai ke u lava ʻo moʻui
taʻe te ke kau ai?
Haʻu ke
fakaake au ʻaki ho ʻAo ʻa ia ʻoku ʻaʻaku
ko e mama, malohi mo e ʻa e meʻa kotoa pe." ʻI ha
ʻaho ʻe taha, ne u ongoʻi liʻekina ʻi he
ʻikai ke ne maʻu ha ʻI ha ngaahi houa siʻi, naʻe
hangē kiate au naʻe ʻikai ke ne hā mai kiate au
ʻi ha ngaahi taʻu lahi.
ʻIkai
ngata ai, ʻi he Naʻá ku tangi mamahi, ʻi heʻeku
faingataʻaʻiá. Pea u Naʻá ne hā
mai, fakafiemālieʻi au mo holoholoʻi hoku loʻimatá.
Naʻá
ne ʻuma mai kiate au pea naʻá ne pehē
mai kiate au lolotonga ʻeku moʻuí:
"ʻOku
ʻikai ke u ʻOku ou loto ke ke tangi.
ʻOku ke
ʻilo, ʻoku ou ʻi he te he taimi ni. Ko e hā e
meʻa ʻokú ke fie maʻú?"
Naʻá
ku tali ange:
"ʻOku
ke Naʻa ku fakaʻamua pe ia. ʻE tuku ʻeku tangi ʻi
heʻeku Palomesi he ʻikai ke ke tuku ke u tatali fuoloa.
ʻE Sīsū,
ʻiloʻi e lahi ʻeku faingataʻaʻiá ʻi
heʻeku tatali kiate koé,
taumuʻa
-ʻi hoʻo
ʻOku ou tā ki ai pea ʻoku ʻikai vave ʻeku
aʻu atú
-maʻá
e fakafiemālieʻi au, fakamālohia mo fakalotolahiʻi
au ʻaki hoʻo ʻi ai lelei".
Sīsū
naʻá ne pehē mai, "ʻIo, te u ngaohi
koe fiefia". Pea naʻe vave ʻene puli atu.
Ko ha Tokotaha
Kehe ʻaho, naʻa ku kei launga pe mo kole ange ke ʻoua
naʻa ne ʻai au ke u tatali fuoloa kiate ia. Ko e fe taimi
naʻa ke sio ai ki ai Naʻá ne talamai, Naʻá
ku kei tangi pē:
"Ko ʻeni
ʻOku ou loto moʻoni ke fakafiemalieʻi koe ʻi he
meʻa kotoa pe.
ʻoku ou
saiʻia ai Fiefia ʻi hoʻo fiefia he te u lava pe ʻo
maʻu hoʻo ngaahi fakaʻamu.
Kapau ʻoku
ou maʻu koe fakatauʻatainaʻi mei hoʻo moʻui
ʻi tuʻa pea kuo u fakaha au kiate koe, ʻi he taimi ni
ʻOku ou fie tohoakiʻi mai ho laumālié kiate au.
Ko ia te ke
lava ʻo muimui ofi ange kiate au, fakafiefiaʻi au, lomiʻi
ke lahi ange ʻo kau kiate au. Te u lava ʻo fakahā atu
ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai naʻe
fakahoko ia kiate koe ʻi he kuohilí."
Ne ʻosi e
toko tolú ngaahi māhina lolotonga iá ne u hoko ko
ha tokotaha moʻua tuʻuloa ʻi hoku mohengá, ʻa
ia Maʻu Maí
ʻIkai ko e
ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻaʻia pē naʻe
foaki mai ʻe Sīsūkiate aú fetuʻutaki,
ka pea mo
honoMelie foki.
ʻI ha
pongipongi ʻe taha Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū
kiate au ko ha talavou angaʻofa mo ha taha. taʻu hongofulu
mā valu nai.
Hono louʻulú
lanu koula naʻe mingimingi pea naʻe ʻalu hifo ia ʻi
he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e laʻe.
Naʻe hange
naʻe naʻe fakatahaʻi ʻe heʻene Fakatātaá
ʻa e ngaahi fakakaukau ʻo hono Laumālié ki he
ʻofá ʻo hono Loto.
ʻI he foʻi
laʻe, nonga mo falahi, te ke lava ʻo sio ki ai, ʻo
hange ʻoku ʻasi ʻi ha crystalline kilisitala
(crystalline)
-ʻaʻana
Laumalie
-feituʻu
ʻoku ʻi ai hono naʻe pule ʻa e Poto
taʻefakangatangatá ʻi he fokotuʻutuʻu mo e
melino fakalangí.
Ko ʻeku
fakakaukaú ʻoku naʻe fakaʻataʻata ia pea
nonga hoku loto ʻi he ʻao ʻo ʻoku fakalata moʻoni
ʻa e Sīsū ko ʻení. Ko hono ola pea ʻoku
taʻofi ʻaupito ʻeku ngaahi holí ʻo ʻikai
ai ke u ongoʻi ha kiʻi meʻa siʻi moveuveu.
Talu mei ai
Naʻe ongoʻi ʻe hoku laumālié ha ongoʻi
nonga ʻi he ke mamata kiate ia, ko e hā ha meʻa te u
aʻusia kapau te u lava ʻo maʻu hono faka-ʻOtuá?
ʻOku ou
tui kia Sīsū ʻikai lava ʻo fakahaaʻi ia ʻi
ha fakaʻofoʻofa pehē ki ha laumālie ʻoku
ʻikai fiefia ʻi he nonga haohaoá mo e loto
fakatōkilalo moʻoní.
Naʻe mei
hoko ia mahuʻi atu ʻi he kihiʻi moveuveu ʻo e
laumālié.
Neongo ia kapau
naʻe ongoʻi ʻe ha laumālie ha faʻahinga
nonga pehē pea ʻikai fakahohaʻasi ia ʻe he Ngaahi
fakatamaki mo e ngaahi tau kakaha ʻoku ne ʻakilotoa ia, pea
ʻIkai ko
Sīsū pē naʻá Ne mei fakahā ia kiate
ia,
ka ʻahiʻahiʻiʻi
hono lotó ha meʻa fakafiefia mālōlō
ko ha
mālōlōʻanga ʻoku He ʻikai lava ke ʻomi
ia ʻe ha laumālie puputuʻu.
ʻI heʻene
hā ʻi he ʻa ia kuo fakaha ki ai ʻe Sisu ia kiate
au,
Naʻa ku
tauhi Sio ki ai pea saiʻia ai, pea u pehe loto pe:
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻ hono ʻikai fakaʻofoʻofa
moʻoni hono fofonga,
ʻa e ulo
ko ia ʻaki ʻa e ko ha maama ʻoku maama ange ia ʻi
he laʻaa."
Faikehekehé
neongo ia, ʻo e huelo ʻo e laʻaá, ko e maama ia
ʻo e fofonga ʻo Sīsuú Naʻe ʻikai ke
ne maumauʻi hoku mata. Pea naʻe lava pē ke u sio
fakamamaʻu kiate au ʻi he fakaʻofoʻofa ko ʻení
taʻe ʻi ai ha ngāue.
ʻI he
tafaʻaki ʻe taha, naʻe Naʻe maʻu ʻe
hoku matá ha mālohi lahi ange.
He ʻikai
te ke lava sio mamaʻo mei he mana fakamisiteli ko ʻeni ʻo
e fakaʻofoʻofa ʻoku ko e lanu pulu fakapoʻuli ia
ʻo e pupils ʻa Sisuu.
Taha pe Sio ʻa
Sīsū
-ke ʻave
ʻi tuʻa ʻiate kita mo
-ʻaʻeva
ʻi he ngaahi teleʻa, tokalelei, moʻunga, langi pe vanu
lahi ange loloto ʻo e māmaní ke maʻu ia.
Taha pe Sio ʻa
Sīsū
-liliu ʻa
e laumalie ʻiate ia, pea
-ke ngaohi ke
fanongo ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā hono
faka-ʻOtuá. Taimi lahi Naʻe ʻai ʻe he meʻá
ni ke u kaila:
"ʻOiaue
ʻe hoku ʻa Sisu fakaʻofoʻofa, ʻe hoku kakai
kotoa,
ʻE anga
fēfē haʻaku fiefia ʻi hoʻo vīsoné
taʻe kau ai e faingataʻaʻiá,
koe pea ʻi
he ngaahi miniti siʻi naʻá ke hā mai ai kiate
aú, naʻá ke foaki ha meʻa lahi melino ki
hoku laumālié,
koe maʻa
hai ʻE lava ke katekina ʻe ha taha ʻa e ngaahi haʻi
ʻo e faingataʻaʻia, mate fakamaʻata pe ngaahi
ʻahiʻahi. Fakama;
koe ʻoku
nofoʻia kimoutolu ʻe ha fefiofi ʻo e mamahi mo e
fiefia ʻi he haohaoa nonga ʻo eʻatamaí!"
Ko hai te ne
lava lea ʻaki ʻa e fakaʻofoʻofa kotoa ʻoku
ne maʻu hono fofonga fakaʻofoʻofa.
Ko hono fotunga
ʻOku hangē ia ko e sinou ʻoku valivali ʻaki e
lanu ʻo e ngaahi matalaʻi lose fakaʻofoʻofá.
Exudes ko ha fakaʻeiʻeiki fakaʻeiʻeiki mo
fakalangi.
Ko hono fotunga
ʻOkú ne fie maʻu ʻa e ilifiá mo e
fakaʻapaʻapá, pea mo e falalá foki. ʻAʻana
fōtungá ko e
hangē ha
hinehiná fakatatau ki he ʻuliʻuli,
-ʻi heʻene
hoko ko e ʻa e melie ʻi hono fakafehoanaki ki he loto ʻita.
Ko e falala ko
ia ʻE lava ke ueʻi fakalaumalie ʻe ha taha ha ʻata
ʻi hono fakafehoanaki ki he laʻaa fakaʻofoʻofa ko
e falala ia naʻe ueʻi ʻe Sīsuú.
ʻOi! ʻIo!
ʻa e
falala ʻoku ʻOku fakatō ʻe Sīsū ʻa
e laumālié ki hono tokotaha māʻoniʻoní,
ko ia Fakaʻeiʻeiki, angaʻofa.
Pea mo e ʻOfa
ʻoku ʻOku tohoakiʻi ʻe Emana ʻa e Laumalie
ʻi ha founga ʻoku ʻikai ha toe veiveiua fekauʻaki
mo e talitali lelei ʻoku ne ʻoange kiate ia.
ʻOku ʻikai
pehe ʻa Sisu fehiʻa ki he kakai ʻa ia,
-tohoakiʻi
ʻe he ulo ulo ʻo ʻEne ʻOfá,
-fie foki mai
ʻi hono toʻukupu, ʻo tatau ai pe pe ʻoku palaku
pe angahalaʻia.
Meʻa ke
lea ʻaki he taimi ni ʻo e ngaahi fotunga ʻo hono
fakatataa?
Hono ihú
ʻoku ngangana maʻu pe mei hono kemo Maʻolunga. Neongo
ʻoku siʻisiʻi hono ngutú, ka ʻokú
ne malimali fiefia.
Hono loungutu,
Ko e lanu kula ʻahoʻaho, ʻoku manifi, molu mo ʻofa.
ʻI he
taimi ʻOku nau talanoa, ʻoku nau ongoʻi ha meʻa
mahuʻinga, ʻo e fakalangi, ʻe ui ia.
Ko Hono Leʻó
fakahaaʻi ʻa e melie mo e harmonics ʻo palataisi, ʻo
lava ke ʻavea ʻa e loto ʻoku toutou lau maʻuloto
taha.
Ko e Leʻo
ʻo Hoku ʻOku mahuhu ʻa ʻAmato ʻi he fuʻu
melie pehee
-ʻoku ongo
ia ʻa e filo kotoa ʻo e loto ʻo e tokotaha fanongó,
pea siʻi ange ʻa e taimí ʻi he meʻa ʻoku
ngāue ke lea ʻaki ia
fiefia ʻa
e laumālié mo hono māfana mofakaʻaiʻai
ʻene ngaahi tōʻoná.
Ko ia
fakafiefia ko e meʻa noa pe ʻa e ngaahi meʻa
fakafiefia kotoa ʻo e mamani, ʻi hono fakafehoanaki ki ha
foʻi lea pē ʻe taha ʻoku haʻu mei hono
Ngutú.
Ngaahi fiefia
kotoa pē ʻo e mamani ʻoku simulacra pe, ʻi hono
fakafehoanaki ki hono leʻo fakaʻofoʻofa. ʻOku
lelei mo ʻomi ha ngaahi meʻa fakaofo lahi.
ʻI he
taimi naʻe fai ai ʻe ʻOku ne lea, ʻoku ne ʻomi
ki he laumalie ʻa e ola ʻoku ne fie maʻu.
ʻOi! ʻIo!
ʻa e ʻOku fakaʻofoʻofa e ngutu ʻo Sīsuú.
ʻOku ʻo
ha Fakaʻofoʻofa ʻo e tuʻí ʻi he taimi
ʻokú ne lea aí.
Pea te ke lava
leva ʻo vakai ki hono nifó ʻoku maʻa mo
potupotutatau.
Ki he loto ʻoku
ʻoku nau fakafanongo ʻi he ʻofa, ʻoku ʻomi
ʻe Sisu ha manava ʻo e ʻofa mei he Langi Electrifying,
lotolahi, igniting mo e vela.
Toe lahi ange
fakaʻofoʻofa hono ongo nima moluú, hinehina mo
pelepelengesí.
Hono louhiʻi
nimá, mahino mo ʻikai puli, ʻoku nau ngaʻunu mo
dexterity pea ko ha kahoa moʻoni ia Ke sio ki he taimi ʻoku
nau ala ai ki ha meʻa.
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻ hono ʻikai hoʻomou
hoihoifua, hoihoifua kotoa, ʻeku melie mo e ngangana Sīsū!
Fakamolemoleʻi muʻa au ʻo kapau te u lea kovi ʻo
kau ki ho fakaʻofoʻofá.
Ko e meʻa
ʻoku ou maʻu ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe
fakafehoanaki ki he moʻoní.
Ko ia gaffe,
Naʻá ku feinga ke fakamatalaʻi ho fakaʻofoʻofá,
pea naʻa mo hoʻomou kau ʻāngeló ʻoku
ʻikai ke nau moʻui taau pea ʻikai ke nau lava ʻo
fakamatalaʻi lelei.
Naʻe lava
ʻa e talangofua maʻoniʻoni, ki he lelei taha te u
lava, feces. Kapau ʻoku ʻikai maʻu ʻeku
fakamatalá hoʻo fakangofuá, Fakamolemoleʻi
muʻa au.
Tukuakiʻi
e talangofua ʻi he kamataʻangá, koeʻuhí
ko ʻeku ngaahi feinga vaivaí ʻOku ʻikai ke nau
fai ʻa e fakamaau totonú ki ho fakaʻofoʻofá,
ʻoku ou ʻiloʻi ia."
Kapau naʻe
ʻikai tuʻunga ʻo ha fokotuʻutuʻu mahino ʻoku
ʻomi ʻe he tuʻunga ʻo e talangofua, ko e moʻoni
he ʻikai ke u teitei loto ke faʻo ʻi ha pepa,
-ʻi he
fakavaivaiʻi-
Ko e Meʻa
Ngali Kehe ngaahi konga ʻo ʻeku moʻui naʻe,
ʻaho hokó
naʻe ʻikai ke fuʻu makehe ʻa e ʻahó.
ʻOku ʻikai
ha veiveiua ʻE ngali kehe ia ki ha kakai ʻe niʻihi.
ʻOku ʻikai
haʻaku fili.
Te u lea ʻaki
ia ʻa hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú,
hili
kuó ne fakahā ia kiate au ʻi he founga kuó u
fakamatalaʻi ki muʻá Ko
ia, naʻá ne mānava ʻaki ha nanamu fakalangi mei
hono ngutú ʻoku ne ʻohofi au ʻi he sino mo
elaumalie.
Ko hono ola ʻo
e mānava ko ʻení, ne ʻikai fuoloa kuo ʻomi
au ʻe ha taha mo ia.
Naʻa ne
ʻomi ʻa e hoku laumālié mei he konga kotoa pē
ʻo hoku sinó.
Naʻa ne
ʻomai ha Sino ʻoku fuʻu fotunga faingofua, ʻoku
ulo ʻi he maama haohaoa. ʻoku ou maʻu puna
fakavavevave mo ia ʻo fononga he fuʻu lahi ʻo e langi.
Talu mei ai Ko
e fuofua taimi ʻeni ke u aʻusia ai ʻa e meʻa
fakaʻofoʻofa ko ʻení fakaofo, naʻa ku
fakakaukau: "Ko e moʻoni kuo haʻele mai ʻa e
ʻEiki ke ʻave au pea te u mate moʻoni."
ʻI heʻeku
ʻilo mei hoku sino,
-the sensations
naʻe ongoʻi ʻe hoku laumālié ʻa e
meʻa tatau naʻá ku ongoʻi ʻi heʻeku
ʻi he hoku sino,
mo ʻa e
faikehekehe, ko e taimi ʻoku fakatahaʻi ai ʻa e
laumalie mo e sino, ʻoku ne ʻiloʻi ongo kotoa pē
ʻi he ngaahi ongoʻangá pea ʻave kinautolu ki he
ngaahi mālohí ʻo esino.
ʻI he
tafaʻaki ʻe taha tukunga, ʻoku maʻu fakahangatonu
ʻe he Laumalie ʻa e ngaahi ongo kotoa pe. Mahino ʻi he
taimi pe ko ia ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku lolotonga hoko
Ngaahi Meʻa
Mahuʻinga foki ʻa e ngaahi meʻa pulipulia mo
taʻe-fakatokangaʻi, fakahangatonu pe ʻo ʻikai
fakahangatonu, ka ʻi he finangalo pe ʻo e ʻOtua.
Ko e ʻuluaki
meʻa naʻe ongoʻi ʻe hoku laumālié ʻi
heʻene mavahe mei hoku sinó ʻoku tetetete ʻi he
manavahe ʻi heʻene muimui ʻi he hola ʻa hoku
ʻofaʻanga ko Sisuu,
ko hai Naʻa
ne toutou toho maʻu pe au ʻi mui ʻiate ia ʻaki ha
tokoni ʻa ha Havilivili silesitiale.
Naʻa ne
pehe, "Kuo foaki kuó ke aʻusia ha mamahi lahi ʻi
he taimi naʻe ʻikai ke mou maʻu aí ʻo ʻeku
sio ʻi ha meimei houa ʻe taha, puna mo au he taimi ni.
I
fakafiemālieʻi koe pea hao mei Heʻeku ʻOfá."
ʻOi! Naʻe
anga fēfē Fakaʻofoʻofa ke tuku hoku laumālié
ʻi he tukuʻanga ʻo e langí ʻi he feohi mo
Sīsū!
Naʻá
ku ongoʻi ʻo hangē falala kiate ia mo puke au ʻi
hono ongo nimá koeʻuhí ke ʻoua naʻá
ku fuʻu tōtuʻa ʻi mui ʻiate ia.
Ko e ha pe ha
meʻa ʻi muʻa ʻiate au, naʻá ku
fokotuʻu maʻu au kiate ia koeʻuhí ke u lava
muimui - tokoni mai kiate au pea ʻoku ou ala atu ʻo tokoni
kiate ia-, lolotonga ʻene Naʻá ne poupouʻi mo
fusi au ʻaki ʻene mānava lahí. Ko hono
fakanounou ʻOku ou maʻu ha fakatātā lelei ʻo
e meʻa naʻe hokó ʻi loto, ka ʻoku ʻikai
ke u maʻu ʻa e ngaahi lea ke fakamatalaʻi ʻaki
ia.
Hili ʻo
liliu ʻa e ngaahi meʻa ni ʻi he lahi fau ʻa e
langi, mo hoku ʻofeina ko Sīsuú, ʻa ia ʻokú
ne ʻilo ʻene fiefia ʻi he feohi mo e houʻeiki
tangatá
Naʻá
ne ʻave au ʻi ha feituʻu naʻe nofotaha ai ʻa
e faiangahalá mo e taʻe-fakatōkilaló Houʻeiki
tangatá.
ʻOi! Naʻe
anga fēfē liliu, ʻa e ha mai ʻa hoku ʻofaʻanga
ko Sisuu.
Ko ha toki meʻa
fakamamahi moʻoni Lomekina hono loto ongoʻingofua! ʻI
ha lucidity ʻoku ʻikai Ne teʻeki ai ke u aʻusia
kimuʻa, ne u mamata ki haʻane faingataʻaʻia lahi.
Ko e naʻe ha mai kiate au hono Loto fakaʻofoʻofa ko ha
tangata ne mei mate,
fakaʻaongaʻi
mo e fuʻu ilifia ʻaupito.
Sio ki ai ʻi
he Naʻá ku pehē ange ki ai ʻi he tuʻunga
fakamamahi ko ʻení:
"Ko ʻeku
fakaʻofa ʻa Sisu, founga kuo ke liliu ai! ʻOkú
ke hangē ha tangata kuo maté. Falala mai kiate au pea
tuku ke u kau atu ki hoʻo faingataʻaʻiá.
Hoku lotó
ʻOku ʻikai ke ne lava ʻo mamata ki hoʻo
faingataʻaʻia lahi."
ʻI he meʻá
ni, toe maʻu hoʻo mānavá,
Sīsū
Naʻá ne talamai:
"ʻIo,
ʻE hoku ʻofaʻanga, tauʻataina ke ke ʻofa
ʻiate au. ʻOku ʻikai ke u toe lava ʻo tekeʻi."
Talamai kiate
au ʻeni, naʻa ne tohoakiʻi lahi ange au ʻiate ia
pe, pea ne tuku hono loungutu ʻi hoku ngutu, naʻa ne huaʻi
mai ha ʻuhila kiate au. loto ʻitá:
Naʻá
ku ongoʻi ʻo hangē kapau naʻe hokaʻi au ʻe
ha ngaahi hele, tao, ngahau, Ko e ngaahi huhu mo e hele fufu naʻe
mahuhu ai hoku laumālié.
Lolotonga ʻeku
kei ʻi he fakauku ʻi he faingataʻaʻia lahi ni,
kuo hanga ʻe hoku ʻofaʻanga ko Sisuu ʻo Fakafoki
mai hoku laumālié ki hoku sinó ʻo pulia.
Ko hai te ne
lava fakamatalaʻi ʻa e mamahi fakalilifu naʻe toʻo
ʻe he hoku sino! Ko Sīsū pē naʻá Ne
lava ʻo fai e fakamatala ko ʻení, naʻá
ne pea ko e taimi kotoa pē naʻá ne fakahā mai
ai ʻa e faingataʻaʻiá kiate aú, ʻe
toki hoko leva ʻa e kuo fakamolū. He ʻikai ngata pē
ʻi he ʻikai lava ʻe he kakai ʻi he māmaní
ʻo ʻahiʻahiʻi Ko e faʻahinga faingataʻaʻia
pehee, ka ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakakaukau atu ki
hono loloto.
Ko Hono
Vakavakaiʻi ʻo e Hisitōlia ʻo hoku laumālié
laumālie
ko iá fefine masiva mo loto-mamahi naʻá ne faʻa
faʻifaʻitaki ki hono ʻofaʻanga ko Sīsuú,
Mahalo te ke fakakaukau ʻokungaohi au ʻe he mate Naʻá
ne manukiʻi.
Neongo naʻe
ʻikai Kapau naʻá ku moʻui taau ke mate he taimi
ko iá, naʻá ku ʻiloʻi ʻe hoko mai
ʻa e maté ʻikai fuoloa mei ai. ʻE haʻele
mai ʻi hono taimi totonu pea he ʻikai ke ne toe ʻave
au takatakai.
Ka, te u ʻOku
ou manukiʻi ia ʻaki ʻeku pehē:
"Kuo u
talanoa tuʻo lahi mo koe; Ne u ala atu kiate koe ʻo ʻikai
toe siʻi hifo he toko teau afe taimi. Naʻá ku nofoʻi
pē ʻa e tohi moʻuá mo koe!"
ʻoku ou
lea ʻaki ʻeni Koeʻuhí, naʻe ʻi ai e
ngaahi taimi lahi, ne u mei mavahe ai mei māmani kapau naʻe
ʻikai kapau naʻe hoko ia kia Sīsū, ʻa ia,
hili ʻene maʻu fakahangatonu iá fetuʻutaki ki
hoku laumālié ha ngaahi faingataʻaʻia naʻe
fehālākí,
ʻoku ne
maʻu au Toetuʻu
-takiekina au
ofi ki hono Loto ʻa ia ko e moʻui kiate au, pe
- ʻave au
ʻi hono toʻukupú ʻa ia ʻoku ʻaʻana
ʻa e mālohi kiate aú, pe
-lilingi hifo
mei he hono ngutu ʻiate au ha elixir fakaʻofoʻofa.
Pea talu mei he
ʻOku toe lahi ange ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ʻoku
fakahoko fakahangatonu mai ki hoku laumālié fakalilifu ʻo
kinautolu naʻe fetuʻutaki ki hoku sinó, ko e moʻoni
ne u mei mate pea ta tuʻo lahi kapau naʻe ʻikai ʻa
e Sīsū fakaofo ko ʻení.
ʻI he
taimi naʻe fai ai ʻe Naʻá ne ʻafioʻi
kuó u aʻu ki hoku ngaahi fakangatangatá, ʻa
ia, naʻe ʻikai ke u Te u lava ʻo "katakiʻi
fakanatula" ʻeku faingataʻaʻiá, tokoniʻi
au ke ʻoua naʻá ku moʻulaloa.
Taimi ʻe
niʻihi ʻoku faʻa Naʻá Ne fai hangatonu
(6), pea taimi ʻe niʻihi naʻá ne ueʻi ʻeku
taha vete hiá ke ke vave ange ʻeku toetuʻú.
ʻI he meʻa ni, ne u Kuo kiʻi hoko ʻa e ngaahi
faingataʻaʻiá, ʻa ia naʻe moʻui ʻo
fakafou ʻi he talangofuá ongoʻi fiemalie, ka naʻe
ʻikai tatau ia mo e taimi naʻe ngaue ai ʻa Sisuu
fakahangatonu.
Kuo ʻosi
maʻu ʻe Sīs naʻá ne fie maʻu ke u
fakahā mai kiate au ha fuʻu faingataʻaʻia lahi.
Naʻa ne
toʻo atu ʻeku laumālie mei hoku sinó, naʻá
ne toʻo ia mo ia, ʻo fakahā mai kiate au ʻa e
lahi fau ʻa e ngaahi angahala kuo fakahoko ʻi he lea taukae
ki he ʻOfa faka-Kalaisí, pe niʻihi kehé
ngaahi angahalá.
Mei heʻeku
fakakaukaú ʻo e mamata, mei he ngaahi ola ne u ongoʻi
ʻiate au,
te u lava lea
leʻo siʻi ange koe angahala ʻo e taʻe
faitotonuko e
ʻOku
-ko e meʻa
lahi ange ia fakaʻitaʻi e Loto ʻo Sīsuú,
-ʻa ia
ʻokú ne fai ʻa e meʻa fakamamahi tahá.
Tuʻo taha,
ki he faʻifaʻitakiʻanga, ʻi he taimi naʻe
lilingi mai ai ʻe Sisu ha kiʻi konga siʻi kiate au ʻo
ʻene loto ʻitá,
Naʻá
ku ongoʻi ʻo hangē folo ha meʻa
-nanamu
-purulent mo e
-mahi
mahuhu ai ʻi
hoku kete pea ne ʻomi kiate au ha manava palaku.
naʻá
ku mei hē ʻilo kapau naʻe ʻikai ke u toʻo
fakavavevave ha meʻakai ke ngaohi au lua e meʻa purulent ko
ʻeni.
Te ke lava ke u
fakakaukau naʻe toki hoko pe ʻeni kiate au ʻi he taimi
naʻe foaki mai ai ʻe Sisu kiate au fakahaaʻi ʻa e
faiangahala naʻe fai ʻe kinautolu ʻoku lau ko ha kau
angahala maʻongoʻonga.
Ka naʻe
hoko ʻeku Naʻe tohoakiʻi au ʻe Sīsū ʻi
ha founga makeheki he ngaahi siasí.
ko e fe feituʻu
ʻoku ke ʻi ai ʻita.
Hono Lotó
Naʻe fakalaveaʻi ia ʻe he ngaahi meʻa māʻoniʻoni
tatau, ka ko e ngaahi meʻa loi: hangē ko ʻení,
-Halaʻatā
ngaahi lotu ʻoku fai ʻe he kakai ʻoku nau
fakangalingali ke ʻaloʻofá,
-pe akoako
fakahoko ʻo e mateaki malualoi.
Kakai hange
naʻe fakatupu houhau ange ʻa e kau ʻi he ʻa e
langilangi.
ʻIo naʻe
hanga ʻe he ngaahi ngāue hala ko ʻení ʻo
ngaohi ʻa e Lotó ni ke māʻoniʻoni, fuʻu
maʻa mo angatonu moʻoni. Tuʻo lahi Naʻá ne
fakahā mai kiate au ʻene mamahí, ʻo ne pehē:
"ʻOfefine
ʻaʻaku, vakai ki he ngaahi meʻa fakatupuʻita mo e
ngaahi meʻa fakatupuʻita ʻoku ou fai,
-ʻi he
Ngaahi potu toputapu, ko ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau
pehe ʻoku nau faivelenga. Ko kinautolu ʻeni ʻOku ʻikai
maʻu ʻe he kakaí ha meʻa, ʻo aʻu ai
pē ki he taimi ʻoku nau maʻu ai ʻa e sākalamēnit
Haʻu Fakalaka Hake ai ʻa e Siasí Kae ʻIkai
Fakamaʻa
ʻoku ʻikai
ke u tāpuakiʻi ʻe au."
Ko
Au Naʻá ne fakahaaʻi foki ki he kakaí ʻoku
nau fakahoko ha ngaahi fefolofolai houalotu.
Hangē ko
ʻení, ko ha fakamanatua ʻe he taulaʻeikí
ʻa e Feilaulau Māʻoniʻoni ʻo e Fālahí
ʻikai toʻonga
moʻui,
ʻi ha meʻa
ʻoku saiʻia ai nāunaú mo e
ʻi he
tuʻunga ʻo e angahala fakamatelie (ʻOku ou tetetete ʻi
heʻeku lea ʻaki ia).
Sīsū
he Taimi ʻe Niʻihi Naʻá ne fakahā mai
kiate au ha ngaahi meʻa naʻe fakamamahi ki Hono Lotó
peá ne fai ia ʻo meimei to ki he mamahi.
Hangē ko
ʻení ko e taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe he
taulaʻeiki ni ʻa e tokotaha naʻe ngaohikovia, naʻe
fakamālohiʻi ke mavahe mei hono lotó kuo ʻuli
kotoa ʻi he mamahí fakalaumalie.
Peaʻi
he momeniti, ʻi he ngaahi lea mālohi ʻo e fakatapuí,
-Sīsū
naʻe pau ke ui ia ke ʻalu hifo mei he Langí ke
tōnounoú ʻi he matapule,
naʻe
fehiʻa ʻi he tokotaha naʻá ne tokangaʻí
ʻoku teʻekiai fakatapuí,
koeʻuhi
Maʻu ʻe he nima ʻuli mo e sākalamēnití.
Neongo ia, ka
ʻikai kemo, ʻi he mafai naʻe foaki kiate ia ʻe he
ʻOtuá, ko e taulaʻeiki ko ʻení naʻá
ne ʻai ʻa Sīsū ke ʻalu hifo ki he matapā
ʻo e falé.
ʻIkai ke
maumauʻi ʻe Sīsū ʻEne palōmesí,
naʻá Ne hoko ko e tokotaha taʻe-fakaʻatuʻi
ʻi ʻa e tokotaha ko ʻeni.
-ʻi he
naʻe hā mei muʻa ʻa e pala ʻo e taʻemaʻá,
pea
-ko hai Naʻa
ne fehiʻa ʻi he toto naʻe fakatupu ʻe ha deicide.
Meʻa
fakamamahi moʻoni ʻa e tuʻunga sākalamēniti
naʻe hā mai ai ʻa Sīsū kiate aú. Naʻe
Hange loto ke hola mei he nima taʻefeʻunga ko iá.
Ka, koeʻuhi
ko ʻene palomesi, naʻe fakamalohiʻi ia ke nofo.
-ʻo aʻu
ki he ʻoku ʻikai fakaʻauha e fōtunga ʻo e
maá mo e uainé ʻe ha kete
-ʻa ia, ʻi
he meʻa ni Sani, naʻe toe fakatokakovi ange kiate ia ʻi
he nima taʻefeʻunga.
ko hai naʻá
ne maʻu iá kuo tuʻo lahi ʻene ala ki aí.
ʻI he
taimi ʻoku naʻe haʻu ʻa Sīsū kiate au
ʻo lāunga:
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻ Siʻeku tama, tuku muʻa ke
u lilingi atu ha niʻihi ʻo ʻeku ʻita kiate koe.
ʻIkai Te u toe lava ʻo taʻofi ia.
ʻAloʻofa
ʻo e tuʻunga kuo u ʻi ai kuo fakaʻau ʻo fuʻu
fakamamahi! Maʻu ʻa e faʻa kataki pea ʻoku tau
kiʻi faingataʻaʻia fakataha."
Naʻá
ku tali ange:
"Tangataʻeiki,
ʻOku ou mateuteu ke mamahi fakataha mo kimoutolu. ʻIo,
kapau naʻe ʻomi kiate au ʻa e malava ke kātakiʻi
kotoa hoʻo loto ʻitá, te u ʻi he loto fiemālie,
koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku mamata ʻokú
ke faingataʻaʻia."
Pea kia Sīsū
naʻá ne huaʻi hifo mei hono ngutú ki hoku
ngutú ʻa e konga ʻo e loto ʻitá ʻa
ia Te u lava ʻo ʻomi, pea naʻá ne pehē
mai:
"ʻOfefine
ʻaʻaku, ko e meʻa kuo u lilingi kiate kimoutolu ko e
meʻa noa pe, ka ʻoku ʻa e meʻa kotoa pe te ke
lava ʻo maʻu.
ʻOku ou
fakaʻamu Naʻe tokolahi mo ha ngaahi laumālie kehe naʻa
nau loto fiemālie ke fai ʻa e feilaulau tatau pē mo
kimoutolu koeʻuhi ko au!
ʻOku ʻikai
koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku huaʻi kiate
kinautolu ʻa e ʻita kotoa pē naʻe maʻu ʻe
he hoku lotó.
ʻOku
koeʻuhi ke u lava ʻo ʻahiʻahiʻi ʻa e
Mutuale mo e ʻofa ʻofa ʻa e ʻeku fanau."
ʻOku ʻikai
ke ʻi ai ha lea te nau lava ʻo fakahaaʻi ʻa e
loto ʻita naʻe lilingi hifo ʻe Sīsū kiate aú
Fakakonahi
fakatokakovimo
e
Ko Hono Ohi
Hake ʻa e loto mo honoputrefaction.
Neongo kuo u
Naʻa ku fai e meʻa kotoa pe ke taʻofi ia, naʻe
ʻikai tali ʻe hoku kete ke tali ia. Naʻe hanga ʻe
ha ongo malohi ʻo ʻai ke ʻalu hake ʻi hoku monga.
Ka ki heʻeku
ʻofa kia Sisuu, pea ʻi he poupou ʻo ʻene
ʻaloʻofa, ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻIkai
loto ki ai.
Ko hai te ne
lava fakamatalaʻi ʻa e faingataʻaʻia kuo ʻomi
kiate au ʻe he fanga kiʻi fakamamahi ko ʻení
Sīsū! Naʻa nau fuʻu tokolahi pea kapau naʻe
ʻikai ke u Naʻá ne poupouʻi, fakamālohia
mo longomoʻui au, pea ne u mei hoko moʻoni ko ha moʻua
tuʻo lahi ʻi he maté.
Kuo ʻosi
maʻu ʻe Sīs ʻo lilingi hifo kiate au ha konga
siʻi pe ʻo e loto ʻita naʻa ne toʻotoʻo.
ʻI he
angamahení ko ha He ʻikai lava ʻe he kakaí ʻo
ʻomi ha mamahi pe melie lahi ʻo hangē ko e pea taimi
ʻe niʻihi ko ʻeku angaʻofa lahi taha naʻe
lilingi mai ʻe Sīsū kiate aú.
Naʻa Ko ia
pē ʻokú ne fuesia mo kātakiʻi ʻa e
loto ʻita ʻoku fakatupu ʻe he angahalá. ʻOku
ou maʻu pe Ko hono maʻu ʻo e fakakaukau ko ʻeni:
ʻoku palaku mo fakatupu ʻauha ʻa e angahala!
Kapau kotoa
ongoʻi mo fakatokangaʻi ʻe he kakaí ʻa e
nunuʻa kona mo fakamamahi ʻo e angahala, te nau
fakaʻehiʻehi mei he faiangahala ʻo hange ha fuʻu
meʻa fakamanavahe ʻoku ʻOku ne haʻu mei heli!
Talangofua
kiate au naʻá ne fakamatalaʻi ha ngaahi meʻa
fakamamahi naʻá ku angaʻofa maʻu pē Naʻe
ngaohi au ʻe Sīsū ke u moʻui koeʻuhí
ke u lava ʻo kau ʻi he ʻene ngaahi mamahi.
Ko ia ʻoku
ʻikai ke u Te u lava pē ʻo tukunoaʻi naʻá
ne toe fakahā mai foki ha ngaahi meʻa fakafiemālie
ʻoku Naʻa nau tohoakiʻi hoku loto.
Mei he taimi ki
he taimi lahi fau ʻeku lava ʻo mamata ki ha kau taulaʻeiki
lelei mo māʻoniʻoni, ʻoku nau naʻa nau
fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻo e tuí
ʻi he mālohi mo e loto fakatōkilalo.
ʻI heʻeku
sio Naʻe faʻa ueʻi au ʻe he ngaahi ʻata ko
ʻení ke u lea ki heʻeku ʻofeina ʻa Sīsū
ʻaki ha loto ʻoku fonu ʻi he ʻofa:
"Ko e ha
hono lahi Maʻolunga, maʻongoʻonga, fakaʻofoʻofa
mo fakaʻeiʻeiki ʻa e ngaue ʻa e taulaʻeiki
ʻi he ʻa ia ʻoku foaki ki ai ʻa e ngeia
fakaʻeiʻeiki ko ʻeni.
-ʻikai
ngata pē ʻi he femoʻuekina ʻi hoʻo feohi,
-ka ki he
feilaulauʻi koe ki hoʻo Tamai Taʻengatá
ko ha taha naʻe
ngaohikovia ʻo e Fakalelei, ʻofa mo e melino".
Naʻá
ku fakafiemālieʻi au ʻokú ne mamata toko taha
pē, pe ʻi he tafaʻaki ʻo Sīsuú, ko ha
taulaʻeiki māʻoniʻoni ʻa Naʻa ne
fakafiefiaʻi ha meʻa lahi. Naʻe hangē kiate au ʻa
e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻiate iá
Ko ha tangata kuo liliu.
Naʻe hangē
kiate au naʻa mo Sīsū tonu pē naʻá ne
kātoangaʻi hono tuʻungá ʻa e Feilaulau
fakalangi.
Era hilarious
ʻaupito
-ongoʻi ʻa
Sīsū lau maʻuloto ʻa e lotu ʻa e Kau
Fakakāingá mo e tākai tatau,
-Vakai, hiki mo
fakahoko ʻa e Ouau Māʻoniʻoní ʻi he
anga fakaʻeiʻeiki tatau.
ʻOku ueʻi
au ke u tanganeʻia ʻi ha faʻahinga ngāue pehē
maʻolunga mo maʻoniʻoni.
ʻOku ʻikai
ke u ʻilo pe ko e toko fiha malo naʻa ku maʻu ʻa
e mamata ki hono fakafiefiaʻi ʻe he kau tau ʻa e
tokanga lahi mo mateaki.
Ko e toe toko
fiha nai Ngaahi Maama Fakalangi naʻá ku maʻú
ʻe sai ange ke u fakalongolongo pē.
Kae talu mei ai
ʻoku fekauʻi au ʻe he talangofuá pea ko e taimi
ʻoku ou tohi aí, ʻoku faʻa fekauʻi au ʻe
Sīsū tafuluʻi ʻeku fakapikopiko pe koeʻuhi
he ʻoku ou loto ke tuku ia ki tuʻa ʻo e ngaahi meʻa,
te u talangofua.
Ko hono tuku ʻi
he ʻOku ou fie talaange kiate ia ʻa e kotoa ʻo ʻeku
loto falalá:
"Ko e ha
hono lahi ʻa e faʻa kataki kuo pau ke tau maʻu ʻiate
kimoutolu ʻa hoku Sisu lelei. Te u fakafiemālieʻi koe,
ʻeku ʻOfa fakaʻofoʻofa.
Kae talu mei ai
ʻOku ou ongoʻi taʻefeʻunga pea ʻikai ke u
lava ʻo talanoa ki he ngaahi meʻa lilo pehee. loloto,
fakaʻeiʻeiki mo fakafiefia, te u fai ia ʻi he loto
falala moʻoni ʻi hono tokoniʻi ho ʻaloʻofa
fakalangí."
Lolotonga Ne u
siofi fakalelei ʻa e Feilaulau Fakalangí,
Sīsū
kiate au fakamahinoʻi ʻoku ʻufiʻufi ʻe he
fāmá ʻa e ngaahi meʻa fakamisiteli kotoa ʻo
ʻetau tui fakalotu.
Lea
fakalongolongo ki he loto, ki he ʻofa taʻefakangatangata ʻa
e ʻOtua.
ʻOkú
Ne folofola mai foki kiate kitautolu ʻo hotau Huhuʻi ʻo
tau manatuʻi ai ʻa e ngaahi mamahi naʻe mamahi ai ʻa
Sisuu Naʻá Ne kātakiʻi kitautolu.
ʻOku
ngaohi kitautolu ʻe he tau mahino kiate kinautolu, ʻo ʻikai
fiemalie ke mate tuʻo taha ʻi he Kolosi maʻa ʻoku fie
maʻu ʻe Sīsū,
-ʻi hono
ʻofa lahi,
- fakamafola
ʻiate kitautolu pea paotoloaki hono Tuʻunga ʻo e Taha
Naʻe Ngaohikoviá ʻo fakafou ʻi he Māʻoniʻoní
Eucharist.
Sīsū
ʻai ke mahinoʻeni kiate au
ʻa
e Feohi mo eʻEucharist Māʻoniʻoní
-ko ha manatu
tuʻuloa ki heʻene pekiá mo ʻene toetuʻú,
-ʻokú
ne ʻomi kiate kitautolu ko e faitoʻo haohaoa ki heʻetau
moʻui fakamatelie mo
-ko e meʻa
ʻoku nau talamai ke maʻu hotau sinó,
ʻa ia ʻe
Ne holo pea holoki ki he efuefu ʻi he mate, ʻe toe tuʻu
ia maʻa e moʻui taʻengata ʻi he ʻaho
fakaʻosi.
Ki he lelei, ʻE
hoko ia ko e nāunau.
Ki he kau kovi,
ʻE hoko ia ko ha fakamamahi.
Ko kinautolu
ʻoku ʻikai kuo nau nofo fakataha mo Kalaisi he ʻikai
ke nau toetuʻu ʻiate Ia.
Ko evouchers
ʻa ia kuo feohi vaofi mo ia lolotonga ʻenau moʻui, te
nau maʻu ha toetuʻu tatau mo ia.
Naʻá
ne ngaohi au ke u ke mahino ko e meʻa fakafiemalie taha
fekauʻaki mo e Feilaulau Maʻoniʻoni ʻa e ʻOku
mamata ʻaSisu ʻi hono toetuʻu.
Ko e meʻa
ia ʻo maʻolunga ange ia ʻi ha toe meʻa lilo ʻo
ʻetau tui fakalotu maʻoniʻoni.
Hange
koe ʻene manako mo e mate, ko
e ʻOku fakafoʻou fakamisiteli ʻEne toetuʻú
ʻi heʻetau ʻolita ʻi he taimi ʻoku
fakafiefiaʻi ai ha meʻa lahi.
ʻI he lalo
veilí ʻo e ma ʻo e sakalameniti,
Sīsū
ʻio ʻAve ki he communicants ke hoko ko honau hoa lolotonga
e fononga ʻi heʻenau moʻui fakamatelié.
ʻI he
ʻaloʻofa ʻa e manava ʻo e Toko Tolu Māʻoniʻoni
Tahá,
Foaki ʻa e
moʻuí ʻa ia ʻoku tolonga maʻu pe kiate
kinautolu ʻoku kau, sino mo e laumalie, ʻi he sākalamēniti
ʻo e tokotaha faʻu ʻuhoʻahó.
Ko
kinautolu ʻeni ʻoku fuʻu loloto ʻaupito
ʻa e ngaahi meʻa lilopea te tau lava ai ʻo ke
mahino kakato kinautolu ʻi heʻetau moʻui
taʻe-faʻa-mate pe.
Neongo ia ʻi
he taimi ni, ʻi he sakalameniti, ʻoku foaki mai ʻe
Sisu kiate kitautolu ʻi ha ngaahi founga lahi - meimei lava ke
mahino- hono ʻahiʻahiʻi ʻo e meʻa te ne
foaki mai kiate kitautolu ʻi he Langi.
Ko e
feohiai foakiki he fakalaulaulotó
-Moʻui
-manako,
-Mate mo e
-ʻa e
toetuʻu ʻa Sīsuú.
Faʻahinga
ʻo e tangatá ʻo Kalaisi,
-fou ʻi he
ngaahi feliliuaki ʻo ʻene moʻui ʻi he māmaní,
-naʻe
lavaʻi ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu mā tolu.
Ka, ʻi
he Fakakāinga
fakamisiteli mo
e
- ʻI ha
ngaahi lea siʻi pē taimí
ʻoku
fakafoʻou ʻi he tuʻunga ke fakaʻauha ke
ʻosiʻosingamālie ʻa e faʻahinga ʻo e
sākalamēnití.
Ko
kinautolu ʻeni faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻa Sisu
ʻi he siteiti ʻo e tokotaha naʻe ngaohikovia
ʻo
e Melinomo e
ʻo
e ʻofa ʻoku fakaʻeiʻeiki,
ʻo aʻu
mai ki he taimi ni ʻa ia ʻoku fakaʻauha ai kinautolu
ʻe ha tangata.
Hili fakaʻauha
-ʻi he ʻao
ʻikai kei maʻu ʻi he loto ʻa e sakalameniti ʻo
Sisuu: Sīsū pea foki ia ki he manava ʻo ʻene
Tamaí,
ʻo hange
pe ko ia kuo naʻe fai ia ʻi heʻene toe tuʻu mei
he maté.
ʻI he
sākalamēnití ʻo e ʻEucharist,
Sīsū
ʻOkú ne fakamanatu mai ʻe toetuʻu hotau sinó
ʻi he nāunau.
Hangē ko
Sīsuú ʻokú ne foki ki he fatafata ʻo e
Tamaí ʻi he taimi ʻoku ngata ai ʻene ʻi he
sākalamēnití, ko ia
Te tau hoko atu
ki he ko hotau nofoʻanga taʻengata ʻi he fatafata ʻo
e Tamaí ʻi he taimi ʻoku tuku ai ʻetau ke ʻi
ai ʻi heʻetau moʻui ʻi he māmaní he
lolotongá ni.
ʻOku
ʻAtautolu sino, hange ko e ʻi ai ʻa Sisu ʻi he
hili ʻa e Consummation ʻo e host, he ʻikai toe ʻi
ai ia.
Ka, ʻi
he ʻaho ʻo e Toetuʻu fakaleveleva,
-ki ha mana
maʻongoʻonga ʻo e Māfimafí,
-Foki mai moʻui
pea,
-fakatahaʻi
mo e ʻe fiefia hotau laumālié ʻi he fiefia
taʻengata ʻa e ʻOtuá.
Niʻihi
kehe, ki he ka te nau tafoki mei he ʻOtuá ke mamahi ʻi
he ʻulungāanga ʻoku ʻikai ke lelei mo taʻengatá
Fakamamahiʻí.
Ko
e ʻOku ʻomi ʻe he feilaulau ʻo e lahi ha ngaahi
meʻa fakaʻofoʻofa, mahino mo Ngingila.
Koeʻuhi he
Ko ia, ʻoku siʻisiʻi nai e lelei ʻa e kau
Kalisitiane? Maʻá e laumālié ʻofa ki he
ʻOtuá,
ʻe lava
ʻOku toe ʻi ai nai ha meʻa fakafiemālie mo ʻaonga
ange?
Ko e
Sākalamēnití
- fafangaʻi
ʻa e laumālié koeʻuhí ke taau ia mo e
Langí, pea
-foaki ki he
sino ʻa e faingamālie ke tā ʻi he finangalo
taʻengatá ʻo e ʻOtua.
ʻI hemeʻa
ni ʻaho lahi ʻo e toetuʻu ʻo e sinó,
- ʻE ko ha
meʻa taukakapa maʻongoʻonga,
-tatau mo e ko
e ha e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi,
Hili fakakaukau
atu ki he langi fetuʻuʻiá pea hā mai e laʻaá,
mahino ʻa
e māmá ʻo e ngaahi fetuʻu.
Ka, tatau ai pē
kapau pulia mei he sio ʻa e tokotaha mamata, ʻoku tauhi ʻe
he ngaahi fetuʻu ʻenau ʻenau mama pea nau tuʻu
maʻu ai pe.
Hangē ko e
ngaahi fetuʻú, anime
-utu maʻá
e ko e Fakamaau Fakaʻosí ʻi he teleʻa ʻo
Sehohahaá,
-Lava vakai ki
he ngaahi laumālie kehé.
Ko e mama maʻu
mai mo fetuʻutaki ʻe
-ko e
Sākalamēniti Mohu Tāpuakí Feilaulaú mo e
-sākalamēnití
ʻo e ʻOfá
ʻE ʻilonga
ʻi he laumālie kotoa pē.
Ka ʻi he
taimi naʻe fai ai ʻe Sīsuú Laʻā ʻo
e fakamaau totonú, ʻokú ne fakahā mai ia,
-Mahino ʻiate
kinautolu ʻa e ngaahi laumālie māʻoniʻoni
kotoa pē. te ne fakaʻatā kinautolu ke nau ʻi ai
maʻu pe,
kakau ʻi
he ngaahi tahi lahi ʻo e ngaahi ʻulungāanga fakalangí.
Pea ko e hā
ʻe hokó ki he ngaahi laumalie ʻoku ʻikai ke nau
maʻu ʻa e Maama fakalangi ko ʻeni?
Kapau Kapau
naʻá ku fie tali ʻa e fehuʻi ko ʻení,
te u lava ʻo tohi ʻi ha taimi lōloa. Kapau finangalo
ʻa e ʻEikí, te u taʻofi ʻa e fehuʻi
ko ʻení maʻá e Ko ha faingamalie ʻe
taha.
Sīsū
kiate au fakamahinoʻi
-ko e ngaahi
sinó te nau toe fakataha mo honau laumālié ʻo
ulo atu ʻi he māmá, ʻe fakatahaʻi
taʻengata ki he ʻOtuá.
Ka ko e ngaahi
laumālie ʻoku he ʻikai ke nau maʻu ha maama
koeʻuhi
naʻe ʻikai ke nau fie kau ʻi he Feilaulau Māʻoniʻoní
mo e sākalamēnití ʻo e ʻOfa, ʻe
kapusi kinautolu ki he loloto ʻo e fakapoʻuli.
Pea, koeʻuhi
he ʻo ʻenau loto taʻehoungaʻia ʻo
fakafepakiʻi ʻa e Funganí Tokotaha foakí, te
nau hoko ko e kau pōpula ʻa Lusifā, ko e pilinisi ʻo
e fakapoʻuli. ʻE fakamamahiʻi taʻengata kinautolu
ʻe he tautea fakamamahí.
Ko hono ola ʻo
e ngaahi ʻaloʻofa lahi kuo toutou foaki mai ʻe Sīsū
kiate aú,
Naʻe fonu
ʻi he holi māʻoniʻoni ke fakataha maʻu pē
moiá,
fakakau mai ʻi
he taimi naʻe haʻu ai hoku laumalie mei hoku sinomo
ko
hai Naʻe foaki mai ʻe Sīsū kiate au ha mamahi
lahi ke u mamahi ai koeʻuhí ko kinautolu ʻoku
siʻisiʻi e houngaʻiá
ki he ko e
Feilaulau Maʻoniʻoni ʻa e Kakai Toko
ki he ʻa e
sakalamenitiʻo e ʻOfa.
Pea kia Sīsū,
Naʻá ne faʻa fakamanatu mai kiate au ʻa ʻene
palōmesi fakaʻofoʻofá.
ʻa ia kuo
u ʻosi maʻu lea fekauʻaki moe mali ngalikeheʻoku
Naʻá ne fie fakaʻosi ʻaki au.
Pea ʻoku
faʻa hoko ʻa e Naʻá ku lotu ʻi he ʻuhinga
ko ʻení, ʻo pehē:
"ʻOiaue
Tangata taʻane melie, fakavavevave pea ʻoua naʻa
fakatoloi ʻeku feohi vaofi mo koe. ʻOku ʻikai koā
ke ke sio ʻoku ʻikai ke u toe faʻa tatali?
ʻE lava ke
tau faaitaha ʻaki e ngaahi haʻi ʻo e ʻofa ʻoku
ʻikai lava ke toe ngāueʻi ke ʻoua naʻa
fakamavahevaheʻi kitautolu ʻe ha taha, ʻo ʻikai
ʻi ha kihiʻi momeniti!"
Sīsū,
ʻa ia naʻá ne fafangaʻi au ʻi he holi maʻu
pē ki he ngaahi meʻá ni Naʻá ne
talamai kiate au ʻi heʻeku malí:
"Meʻa
kotoa pē Kuo pau ke fakafisingaʻi ʻa e meʻa ʻoku
ʻo e māmaní. Naʻe pehē ange ʻe heʻ
Naʻe pehē ange ʻe heʻ
Pea ʻikai
ngata peʻi he ho loto, kae pehe foki ki ho sino.
ʻOku ʻikai
ke ke ʻilo pe naʻe founga fefe hono ʻE lava ke
fakatuʻutāmaki e kihiʻi konga siʻi ʻo e
māmaní. Ko ha kolotau fakafaingataʻaʻiaʻi
ʻeku ʻOfá.
Ki he ngaahi
leá ni Naʻe kamata ke u loto-toʻa peá u pehē
ange ki ai:
"Ko ʻeku
ʻEiki, hange ʻoku kei ʻi ai ha meʻa ke u toʻo
meiate au, ki muʻa pea toki fakahoungaʻi kakato koe?
Koeʻuhi he
ʻOua te ke talamai pe ko e hā ia?
ʻOku ke
ʻiloʻi ʻoku nau mateuteu ke fai e meʻa ʻokú
ke fie maʻú."
Hangē ko
ʻeku leá, Naʻá ku maʻu ha huelo ʻo
e māmá meia Sīsū.
ko ia naʻa
ku foki Fakamatalaʻi naʻa ne ʻuhinga ki he foʻi
mama koula ʻaki hono ʻimisi ʻo e tutuki naʻá
ku tui ai hoku foʻi tuhú.
Naʻá
ku pehē ange ki ai:
" ʻE
Māʻoniʻoni Tangata mali, ʻoku ou loto fiemālie
ke toʻo ia mei hoku foʻi tuhú kapau ʻokú
ke loto ki ai."
ʻOku
pehē ai:
"ʻIloʻi
ʻoku Te u ʻoatu ha foʻi mama mahuʻinga mo
fakaʻofoʻofa ange, ʻa ia ʻe ʻi ai tā
tongitongi hoku ʻĪmisí.
ʻE ʻOku
ou moʻui, koeʻuhí ko e taimi kotoa pē ʻokú
ke sio ai ki aí, ko ha ngaahi ngahau foʻou ʻe hu ʻa
e ʻofa ki ho loto.
Ko hoʻo
mama ʻOku ʻikai toe fie maʻu ia he taimi ni."
Pea
-lahi ange
fiemalie ʻo laka ange ʻi ha toe taimi, pea
-koeʻuhí
Naʻe ʻikai ke u ongoʻi saiʻia ʻi he foʻi
mama, ka naʻe vave ʻeku toʻo ia mei hoku foʻi
tuhu
ʻo pehē:
"Maʻoniʻoni
Tangata Taʻane, ko ʻeni ʻoku ou fiefia ʻiate koe,
-talamai pe
ʻoku ʻi ai ha ʻOku kei ʻi ai pē ha meʻa
ʻiate au
-ʻe lava
ke hoko ko ha meʻa ke ne fakafeʻatungiaʻi ʻetau
feohi taʻengata mo faingataʻaʻia."
Hili tatali ki
ha taimi lōloa kuo fakafonu
-Ngaahi Teuteú
tokanga mo e
-Maʻolunga
fakafiemālieʻí, ʻikai faingataʻaʻia,
Fakaʻosí
ko e ʻomi ʻa e ʻaho fakaʻamua ʻo ʻeku
feohi fakamisiteli mo Sīsuú, Tangata Taʻane ʻOfeina
ʻo hoku laumālié.
Hono ʻikai
lelei ʻOku ou manatuʻi, naʻe toe pē ha ngaahi
ʻaho siʻi pea toki fai e kātoanga ʻo e Haohaoa ʻa
e Tāupoʻou Monūʻiá. (7)
ʻI he pō
kimuʻá, naʻe fuʻu ʻofa moʻoni ʻa
Sīsū ʻi hoku faʻahinga ʻofá mo
jubilant.
Lea kia Totonu
fakatāutaha lahi ange ʻi he tuʻunga angamahení.
Toʻo ʻeku
loto ʻi hono Toʻukupú pea toutou sio kiate ia. Hili
Naʻa ne vakavakaiʻi lelei ia, efu pea fetongi ia.
Ko ia Naʻá
ne tui ha kofu fakaʻofoʻofa moʻoni, ʻa ia naʻe
hangē naʻe ngaohi ʻaki ʻa e koulá. ʻiloʻi
lelei ʻa e ngaahi lanu kehekehe. Naʻá ku tui ia.
Pokoʻi ua
Ngaahi siueli, hau mahuʻinga, pea naʻá ne tuku ia ki
hoku telingá. Kuo teuteuʻi hoku kia mo e fasi-ʻa-nima
ʻaki ha kahoa mo ha ngaahi vesa ngaohi ʻaki ha ngaahi
siueli mahuʻinga.
Naʻa ne
tuku au ki he ʻulu ko ha kalauni fakaʻofoʻofa, ʻoku
ʻufiʻufi ʻaki e ngaahi siueli ngingila.
Hili
Naʻe hange
kiate au naʻe Naʻe hangē ʻoku lea ʻaki ʻe
he ngaahi siueli ha ongo fakaʻofoʻofa pehē.
-Fakaʻofoʻofa
Mālohi, angalelei,
-ʻo e ʻOfa
Faka-Kalaisí mo e Fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtuá,
-Pea ʻi he
ngaahi ʻulungaanga lelei kotoa pe ʻo e Faʻahinga ʻo
e Tangata ʻa Sisuu, ʻa hoku Tangata Taʻane.
ʻE
taʻemalava ke fakamatalaʻi e meʻa ne u fanongo ki aí
lolotonga ʻeku
Anima kakau ʻi ha tahi ʻo e fakafiemalie.
Lolotonga ʻEku
Naʻá ne ʻai ha peniʻeiti ki hono laʻé,
peá ne talamai:
"Uaifi
Meʻa fakaʻofoʻofa ʻaupito, ko e kalauni ko ʻeni
ʻoku teuteuʻi ho ʻulu kuo kuo foaki mai ʻe au
koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻi ai ha meʻa te
ne taʻe-malava ke ngaohi koe ke ke taau mo e ʻene hoko ko
hoku uaifí.
Ko Au Te ke
foki mai hili ʻema malí.
Te ke Te u foki
ki he Langí hili hoʻomou maté."
Fakaʻosí,
Sīsū Naʻá ne tui ha veili naʻá ne
ʻufiʻufi ʻaki au mei hoku ʻulú ki he vaʻe.
ʻI ai kofu
mahuʻinga,
-Naʻá
ku hoko faʻa fakakaukau moʻoni,
-Fakalaulauloto
kau ki he masiva ʻa hoku tokotahá pea mo e ʻuhinga
ʻo e tokotaha kotoa pē meʻa teuteu naʻá ne
teuteuʻi au ʻi he pō kimuʻa pea fai ʻemau
ngaahi halá malí.
te u lava ʻo
lea ʻaki ia Kuo teʻeki ai ha taimi ʻi heʻeku
moʻuí kuó u ongoʻi ai ha faʻahinga
tūkunga pehē ngalikehe.
Naʻá
ne ngaohi au ke u ongoʻi ʻa e mafatukituki ʻe lava ke
foaki ʻe he ʻOtuá ki ha kakai lau ko ha pea kiate
Ia.
ʻOi! ko
hai Naʻe nofoʻia ʻeku fakakaukaú ʻe ha
ongo faikehe moʻoni.
Naʻe ʻikai
ke ongoʻi hono moʻoni ʻo e meʻa naʻe maʻu
ʻe Sīsuú ʻI he ʻosi pē ʻene fai
kiate aú, naʻá ku ongoʻi hono fehangahangaí.
Naʻá
ku ongoʻi loto mamahi ʻi ha founga ne u tui ai
- naʻá
ku mavahe ʻiate au, pea
-kuo u mate.
Ka, ʻi he
meʻa ni tuʻunga ke fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie,
naʻá ku ʻalu atu ai ki hoku ʻofaʻanga ko
Sīsuú.
ʻI heʻeku
fuʻu puputuʻu lahi,
naʻe ʻikai
ke u lava tui ko e ʻOtuá naʻá ne teuteuʻi
ʻa e kihiʻi siʻi taha ʻi hono Kau tamaioʻeiki
ʻoku lahi ʻenau ngaahi siueli mahuʻingá.
Naʻe hangē
kiate au ʻikai fakafiemalie
-ʻoku
ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻomi kiate au ha
kofu pehe,
-ka ʻoku
kei pea mahulu hake ʻi ha toe meʻa,
ʻi ai
ha ʻOtua kuo ngāue ko ha tamaioʻeiki ʻa e fefine
mali kuó ne filí, ko ha ʻOtua ʻa ia ʻokú
ne taki taha ʻoku talangofua ʻa e kakai ki he siʻisiʻi
taha ʻo hono ngaahi fakaʻilonga. Ko ia Naʻá
ku kole kiate ia ke ne ʻaloʻofa mai kiate au mo
fakamolemoleʻi au.
Fekauʻaki
mo e ʻuhinga ʻo e ngaahi konga kehekehe ʻo hoku kofu,
naʻe fakakaukauʻi takitaha ʻOku ou tukunoaʻi
mavahevahe pē kinautolu, koeʻuhí he ʻoku
siʻisiʻi ʻeku manatu ki he meʻá ni Hili
ʻeni ha ngaahi taʻu lahi.
ko ʻeku
lea pe ʻeni ʻa e veili naʻe hili ʻe Sisu ki hoku
ʻulu pea naʻe ʻalu hifo ia ki he Naʻe ilifia hoku
vaʻe ʻi he ngaahi fili naʻe tuʻu ʻo sio ke
mamata ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ki
hoku tokotahá.
Ka ʻi
heʻeku naʻa nau sio kuo nau teunga peheni,
-naʻe pehe
ilifia mo ilifia naʻa ʻikai ke nau loto-toʻa ke haʻu
kiate au pe fakahohaʻasi au.
-Kuo nau mole
ʻenau loto-toʻa mo e taʻetokanga kotoa.
ʻOku ou
toe fakaongo atu heni ʻa e ʻeku fakaʻehiʻehi
angamaheni ʻo pehe ʻoku ou faingataʻaʻia ke faʻo
ʻi ha pepa ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi hoku va mo
Sisuu. te u lava Ko hono ikunaʻi ʻeku maa koeʻuhi pe
ko ʻeku fie talangofua.
ʻOku ou
fakamatalaʻi fakanounou ʻeku lea ʻoku fakamatalaʻí
-ʻi he kau
Visilei ʻo e Katoanga ʻo e Maʻa ʻa e Taupoʻou
Maʻoniʻoni taha ko Mele,
ʻOku ou,
masiva tokotaha, naʻa ku matamataleleiʻia ʻi hoku Sisu
lelei, ʻa ia naʻa ne ilifia tevolo kakato.
Naʻa nau
hola, pea kuo haʻu e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá
mo ha fakaʻofoʻofa makehe kiate au,
ʻa ia naʻá
ne ngaohi aú kula ʻo hange kuo ke fai ha meʻa hala
pe despicable.
ʻOku ke
haʻu kiate au ʻo nofo fakataha kae ʻoua kuo aʻu
ki heʻeku angaʻofa naʻe ʻikai ke toe foki mai ʻa
Sīsū.
Hokó
pongipongí
Sīsū, ʻi
he hono ngeia mo e kahoa mo e melie makehe, kuo haʻu kiate au,
ʻi
he kaunga fononga ʻo e Taupoʻou Maʻoniʻoni Taha
ko Mele mo e Seni Katalina (8).
Sīsū
Naʻá ne kole ki he kau ʻāngeló ke nau
hivaʻi ha himi fakalangi mo fakaʻofoʻofa. Lolotonga
naʻa nau hiva, Naʻe fakalotolahiʻi au ʻe Seni
Katalina ʻi he loto ʻofa.
Naʻa ku
toʻo ʻa e toʻukupú kae lava ʻe Sīsū
ʻo ʻai ha meʻa mahuʻinga ki hoku tuhú foʻi
mama mali.
Pea, mo ʻikai
ha toe meʻa ʻoku lelei, ka naʻe faʻofua ʻa
Sisu kiate au mo ʻuma lahi ange kiate au taimi. Naʻe fai
foki ia ʻe heʻeku Faʻee, ʻa e Taupoʻou
monuʻia ko Mele.
Naʻa ku
fakamoʻoniʻi ko ha fetalanoaʻaki fakalangi ʻa ia
naʻe folofola ai ʻa Sīsū ʻo kau ki he
fetokangaʻakí ʻo e ʻofa naʻa ne maʻu
kiate au.
Ko ʻeku
tafaʻakí, Fakauku ʻi ha fuʻu puputuʻu lahi
koeʻuhí ko e taʻeʻaonga ʻeku ʻofá
ne u pehē ange kiate ia: "Sīsū, ʻoku ou ʻofa
ʻiate koe! ʻOku ou ʻofa atu! ʻOkú ke
ʻiloʻi ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu!"
Ko e Mohu
Tāpuakí Naʻe lea mai ʻa e taupoʻou kiate
au ʻo kau ki he ʻaloʻofa makehe naʻe folofola
ʻaki ʻe Sisu, ko hoku Siʻi ʻEiki Taʻane,
tali au pea
naʻá ne naʻinaʻi mai ke u toe feʻofaʻaki.
Sīsū
hoku Malí, ʻomi kiate au ha ngaahi lao foʻou ʻo
e moʻuí
koeʻuhi ke
ʻOfa ke u moʻui vāofi ange mo ia pea muimui lahi ange
kiate ia ofi ki ai.
Kiate au, ko e
ngaahi ʻOku ʻikai faingofua ke fakamatalaʻi ʻa e
ngaahi lao.
ʻI heʻenau
uho mo ʻenau ngaue fakaʻaho, ʻi he ʻaloʻofa
ʻa e ʻOtua, naʻe ʻikai ke u maʻu kinautolu
ʻikai teitei maumaufono.
Ko kinautolu
ʻeni:
ʻOku ou
Ke maʻu ha mavahe fakakatoa ki he fakatupu kotoa pe, kau ai au.
ʻOku ou moʻui ʻi he taʻeʻilo haohaoa
ʻo e meʻa kotoa pē, koeʻuhí ko hoku lotó
ke nofo maʻu ʻiaSīsū pē.
Pea kuo pau ke
u fai ia ʻaki ha ʻofa moʻui mo pehe kiate ia,
koeʻuhi ke
Fiefia ʻo
ʻekungaahi ngaue,
ʻe
lava kumi ha nofoʻanga ʻi hoku lotó tuʻumaʻu.
Naʻa ne
talamai pea makehe meiate ia, naʻe ʻikai ke u mei
fakapipiki ki ha taha, ʻo aʻu ki he ʻaʻaku.
Ko ʻeku
manatu ʻo e meʻa kotoa pe mo e meʻa kotoa pe kuo pau
ke toki fakaake pe ʻiate ia, he ʻOku toki maʻu pē
ʻiate ia ʻa e meʻa moʻui kotoa pē.
Ke aʻu
ʻOku fie maʻu ʻa e taumuʻa ko ʻení
-ngāue
maʻu pē ʻi he talatalakehe maʻoniʻoni mo e
-tukunoaʻi
e meʻa kotoa pē ko e hā e meʻa ʻoku hoko
takai ʻiate koé.
kuo pau ke u
ngāue maʻu ai pē ʻi he māʻoniʻoni
mo e faingofua, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko
kiate aú mei he kakai.
ʻI he
taimi taimi ʻe niʻihi
ʻIkai Naʻá
ku fakahokoʻeni. ngaahi meʻa
ʻeku
hikingaua Naʻe valokiʻi lahi au ʻe Sīsū, ʻo
pehē:
"Kapau
ʻoku ʻikai ʻOku ke aʻu atu ki ha mavahe ʻoku
fakatou ʻaonga mo fakaeloto, he ʻikai ke ke foaki kakato ʻi
Heʻeku Māmá.
Kapau, ke ʻI
he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ke toʻo
meiate koe ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he
māmaní, Te ke hoko ʻo hange ha taha ʻoku ʻikai
puli.
ʻoku
mavahe ia ʻo ʻoatu ʻa e kakato ʻo e mama. Ko ia
ai hoku tuʻunga faka-ʻOtuá, ʻa ia ko e Mama, ʻe
mahuhu ia kiate koe."
ʻOku ou
fakamavaheʻi au meiate au pea moʻui toko taha pea moʻui
kakato ʻiaSīsū.
I
Tokanga ke ke tui ha laumālie moʻoni ʻo e tuí.
ʻI he meʻa
ko ia Laumalie ʻo e Tui Te u Lava ʻo Maʻu ʻa e
Ngaahi Founga
-ʻiloʻi
au ia pea huʻuhuʻu pē kiate au,
-fakatokangaʻi
pea ʻoku ʻikai te u lelei ʻi ha meʻa ʻiate
au pē,
-maʻu ʻa
e founga ʻo e ʻiloʻi lelei ange ʻa Sisuu, mo e
-maʻu ha
meʻa lahi ange loto-falala kiate kita.
Naʻá
ne ʻai foki au ke u ʻoku pehē:
"Te ke hu
ki tuʻa ʻiate koe pe pea te ke nofo ʻi he fuʻu
tahi lahi ʻo hoku Mafimafi, hili hoʻo ʻiloʻi au
mo koe.
Ko ʻeku
kiʻi uaifi, koeʻuhi ko ʻeku meheka, he ʻikai ke u
tuku ke ke aʻusia ʻa e kihiʻi fiefia ʻi ha
feituʻu kehe. Kuo pau ke ke ofi maʻu pe ki he ʻa homou
Tangata Taʻane, ʻi hono ʻao, koeʻuhi ke ʻoua
naʻa ne veiveiua ʻiate kimoutolu.
Ko ia ne u te
ke puleʻi moʻoni koe, koeʻuhí kapau te u fie
maʻu
tokanga atu
kiate koe pe fāʻofua kiate koe, pe fakafonu koe ʻaki
ha toʻu tangata, ʻuma peʻofa
pe naʻa mo
hono fakafepakiʻi koe, fakamamahiʻi koe, mo fakahoko ha
ngaahi tautea kiate koe ʻa ia teu lava.
Koeʻuhi ko
au, pea Te ke tukulolo ʻi he tauʻataina kakato ki he meʻa
kotoa pe ʻoku ʻOku ou tui ʻoku fie maʻu ia,
koeʻuhi he ʻoku tau faitatau mo ʻetau fiefia.
ʻOku ʻikai
ha taha Ko e ʻuhinga ʻe taha ke tau fiefia mo
fefakafiemālieʻaki aí, te tau maʻu naʻa mo
ha feʻauʻauhi pe ko hai te ne lava ʻo matuʻuaki
lahi tahá faingataʻaʻiá".
Hoko
atu ʻo pehē, "ʻOku ʻikai ko homou lotó,
ka ʻoku totonu ke nofo ʻiate kimoutolu ʻa hoku lotó
ke pule ʻo hangē ha tuʻi ʻi honopalasí
moʻoni.
Ko hoku uaifí,
Kuo pau ke ikuna moʻoni ʻeni ʻiate koe mo au.
Ka ʻikai
Kuo pau ke tau kātakiʻi e fakavavevave ʻo ha ʻofa
taʻe-haohaoa, ʻa ia ʻoku maʻu mei ai ʻa e
ngaahi ʻata te nau mahiki hake ʻo māʻolunga ange
ʻiate koe pea
ʻE ko e
drawback ʻo ha tafa ʻoku ʻikai fai ha ngaue
ki he
fakaʻeiʻeiki ʻa ia kuo pau ke ikuna ʻi ho va mo
au, ko hoku uaifi.
Ko e
fakaʻeiʻeiki ko ʻení ʻe nofoʻi koe
-kapau, mei he
taimi ki he taimi Lolotonga ia, ʻoku ke feinga ke hu ki hoʻo
taʻeʻaonga, ʻa ia ko hono ʻuhinga,
-kapau te ke
aʻu ki ai ʻa e ʻilo haohaoa kiate koe.
ʻOku ʻikai
fie maʻu ia ke ke kiʻi tuʻu heni, he ko e hili hoʻo
ʻiloʻi hoʻo taʻeʻaonga, ʻOku ou loto ke
mo pulia kakato ʻiate au.
Kuo pau ke ke
fai ke nau hū kotoa ki he Mālohi Taʻefakangatangata ʻo
Hoku Lotó.
ʻI he meʻa
ko ia te ke tohoakiʻi kiate koe ʻa e ngaahi ʻaloʻofa
kotoa pē ʻe fie maʻu ke ke ʻalu hake ki aí
au, ke fai ia
-fai e meʻa
kotoa pē ʻaki e kiate au, -ʻo ʻikai ha toe lau
kiate koe."
Pea
Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: "ʻI he
kahaʻú, ʻoku ou loto ke nau pulia. ʻKo koeʻ
ko Au ia.ʻ ʻIkai
ʻE toe lahi ange ʻa e "te u fai" mo e
"te ke fai ia".
Ko
kinautolu ʻeni ʻe puli atu ʻa
e ngaahi foʻi leá pea ʻe fetongi ʻaki ia "vakai
Te tau fai ia." Kotoa pē
ʻE "kātakiʻi".
Te ne fakahoko
fēfē ia ha taʻahine mali faivelenga,
-te ke fai
ngāue fakataha mo au pea mo
-te ke tataki
ʻa e ngaahi ikuʻanga ʻo e māmaní.
Kakai kotoa pē
huhuʻi ʻaki hoku Taʻataʻá naʻá
ne hoko ko hoku foha mo hoku tokoua.
Pea talu mei ai
ʻOku ʻaʻaku ʻa kinautolu, te nau hoko foki ko
hoʻomou fānau mo e tuongaʻane.
Pea talu mei ai
Ko honau tokolahi kuo nau anga kaivao pea kuo nau Mavahe mei ai, te
ke ʻofa ʻiate kinautolu ʻo hangē ha faʻē
moʻoní.
Ko e tokolahi
ʻoku toe unhinged foki:
Hangē pē
ko aú, Te ke fakahoko ʻenau faingataʻaʻia ʻoku
taau mo ia.
ʻI he
totongi ʻo e Ko e ngaahi feilaulau faingataʻá, te ke
feinga ke ʻomi kinautolu ke nau malu. Uta ʻo e ngaahi lelei
ʻo hoʻomou ngaahi mamahí pea fuʻifuʻi ʻaki
homou totó mo hoku totó, ʻa kinautolu te ke tataki
ki Hoku Lotó.
ʻI he
taimi naʻe hoko ai ʻeku ʻOku ʻafio mai ʻa e
Tamaí kiate kinautolu,
-ʻikai
ngata pe ʻi heʻene ʻaloʻofa mo faʻa
fakamolemole, ka,
-kapau ʻoku
loto-mafesifesi hange ko e tangata kaihaʻa lelei,
Toʻo ʻikai
fuoloa kuo maʻu ʻa Palataisi ke taʻengata."
"Fakaʻosi,
- ki he lahi taha te ke fakamavaheʻi ai koe mei he meʻa
kotoa pē ʻoku ʻikai ʻaʻaku kotoa,
-
ʻe toe lahi ange hoʻo fakafemoʻungá ʻi
Hoku finangaló.
Ko ia, malo ki
hono ʻiloʻi hoku ʻElito
-ko e hā
ʻa e ʻaho ʻe hoko ʻo moʻui ʻa e ʻaho
kotoa pē ʻiate koe,
- te ke maʻu
ʻa e kakato ʻo ʻeku ʻOfa.
Ko Hono
Fokotuʻutuʻú ʻa hoʻo ʻofa mo e poto
kotoa ʻo hange ko ia kuo teʻeki fai ki muʻa,
te ke maʻu
ʻiate au ʻa e meʻa moʻui kotoa pe, ʻo hange
ko ia ʻi ha sioʻata ʻoku ha mei ai ʻa e mama mo e
ʻimisi.
ʻI ha kiʻi
hila Te mou mamata kiate kinautolu kotoa mo ʻiloʻi ʻa
e tuʻunga ʻo ʻenau ʻiloʻí.
Pea ʻi
heʻene hoko ko ha faʻe ʻofa mo
-ʻi he
moʻoní laumālie ʻo e ʻaloʻofá,
-Ko hai ia hoku
Laumalie mo e Laumalie ʻo ʻeku Faʻee,
te ke fai ʻa
e feilaulau maʻolunga taha ʻaki hono feilaulauʻi koe
maʻa e fanga manu ko ʻeni.
Ko ʻeni ʻE
hangē ʻa e feilaulaú ko ha pulupulu te ne ʻufiʻufi
ʻaki koe ʻo hangē ko e ʻeku faʻifaʻitaki
moʻoni mo faivelenga mo hoku uaifi".
Founga hono
fakamatalaʻi ʻa e olopoto ʻo e ʻofa ʻa hoku
Sisu angavaivai ʻa ia, mo foaki ʻofa, pea naʻa mo ha
fuʻu hulu,
-aleapau ʻi
he ʻene mali fakalaumalie mo au mo
-ʻomi
kiate au ʻa e Ko ʻeku ngaahi lao foʻou ʻo e
moʻuí.
Toe Lahi Ange
pea taimi ʻe niʻihi naʻá ne ʻave hoku
laumālié ki Palataisi,
koeʻuhi ke
Tuku muʻa ke u fanongo ki hono hivaʻi maʻu pe ʻe
he ngaahi laumalie monuʻia ʻa e ngaahi himi ʻo e
nāunau mo e fakafetaʻi ki he Ngeia Fakalangí.
naʻá
ku fakakaukau ʻa e ngaahi kuaea kehekehe ʻa e kau ʻangelo
mo e kau maʻoniʻoni.
Naʻe
fakauku ʻi he finangalo ʻo e ʻOtuá, pea moʻua
ʻi Hono lahí.
Lolotonga ʻEku
Naʻá ku sio takai ʻi he Taloni ʻo e ʻOtuá,
naʻá ku mamata
-ngaahi maama
lahi Ngingila
-taʻefakangatangata
ʻoku ngingila ange ia ʻi he laʻaa.
Naʻe
ngaohi au ʻe he meʻá ni fakangofua ke mamata mo
mahino
-ngaahi
ʻulungāanga leleí tuʻunga mo e
-Ngaahi
ʻUlungāangá ʻa e ʻOtua ne, ʻi honau
ʻelito,
-ʻoku
angamaheni ʻaki ki he Toko Toluʻi ʻOtua.
kuo u ʻi
he lava ke mahino ia
-anime Mohu
Tāpuekina
-fakatahaʻi
pe ʻi he hokohoko
Fiefia heni
Maama pea moʻui fiefia.
Pea neongo ʻOku
ʻikai teitei mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi senituli
taʻefakangatangata ʻo ʻitānití ʻOtua
kakato.
Ko hono ʻuhingá
he ʻOku ʻikai lava ke mahino ki he ʻatamai kuo faʻú
Ho
Fakaʻeiʻeikí,
ʻa
e ʻOtuámo e
ʻa e Ko Ho
Māʻoniʻoni ʻo eʻOtuá,
ko ha Tokotaha
ʻikai fakatupu mo taʻemafakakaukaua.
Mei he ha Naʻá
ku mamata mo ako, naʻe mahino foki kiate au
Ngaahi Laumālié
Vahevahe ʻa e kau ʻāngeló mo e monūʻiá
ʻi he ngaahi ʻulungāanga lelei ʻo e Tolu Tahaʻi
ʻOtuá
-ʻi he
taimi ʻoku nau kaukau ʻi he Maama ko ʻení.
Hange pe ko
-ʻi he
taimi ʻoku tau fetaulaki mo e huelo kakato ʻo e laʻaa,
-ʻOku mau
fakamafanaʻi, pea
-Kau ʻĀngeló
mo e Kāingalotú ʻi he ʻao ʻo e Laʻa
Taʻengata ʻo e ʻOtuá ʻi Palataisi,
-ʻoku fai
ki ai e ngāué ʻo e Maama taʻengata pea ʻoku
nau faʻa tatau mo e ʻOtua.
Ko hono
faikehekehé ko e ko hai
ʻOtua ʻoku
taʻefakangatangata hono natulá,
lolotonga ʻOku
fakangatangata pē ʻa e laumālie monūʻiá
mo e kau ʻāngeló
Kau ʻo e
ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtua ʻo fakatatau pe ki
he ngaahi meʻa fakangatangata ʻoku malava ʻe ha taha.
ʻOtuá,
Laʻaá Taʻengata mo Taʻefakangatangatá,
ʻokú ne foaki ʻene moʻuí kotoa ʻo
ʻikai ha taimi ʻe mole ai halaʻata. Neongo ʻa e
fanga manu, ʻa ia ʻoku kau tonu,
-Fakafotunga ki
he Laʻa Taʻengatá
-makatuʻunga
pē ki he siʻisiʻi mo hono lahi ʻo hono laʻaa.
Ongoʻi
mahino ko e meʻa pē ne u toki lea ʻakí ko e
hala mo taʻefeʻunga.
Koeʻuhi he
Ko e meʻa kuó u ako ʻi he fononga monūʻia
ko ʻení he ʻikai naʻe mahino lelei kiate au
ʻeku ngaahi leá.
ʻoku ou
maʻu ʻa e ongo fakalukufua ʻo e meʻa naʻa ku
fakatokangaʻi, ka he ʻikai ke u lava Ke lea mahino ʻaki
ia.
ʻOku ʻalu
atu ʻa e laumālié Mei hono sino ʻi ha kiʻi
taimi nounou, ʻoku ʻave ia ki he maama ko ʻeni.
tāpuakiʻi, pea toe foki ki he fale fakapōpula ʻo
hono sinó.
ʻOku ʻOku
faingataʻa ke tala ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú
ke sio mo ako ki aí.
Ko e meʻa
ne aʻusia ʻe ko ha laumālie ʻoku foaki ki ai ʻe
he ʻOtuá ha sīpinga ʻo e meʻa ʻokú
Ne finangalo ke ne faí mahino, ʻe lava ke fakatatau ia ki
ha fānau ʻokú ne ʻOku ʻikai ke ne stutters
pea ʻoku ne fetaulaki mo ha ngaahi tulama maʻongoʻonga.
Toʻo Lea
ʻaki ha ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo ʻene ngaahi
ongó.
Kae talu mei ai
ʻOku ʻikai ke ne ʻilo pe ʻe anga fēfē
haʻane lea ʻaki iá, ka ʻokú ne mā
mo fakalongolongo.
Kapau naʻe
ʻikai ʻI heʻeku talangofuá, ʻe sai ange ke
u fakalongolongo ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí.
te u lava pe Lea laulaunoa hili absurdity.
Ka ʻoku ou
kei ʻo pehē kuó u ʻaʻeva mo Sīsū,
ko hoku Tangata Taʻané, tāpuekina ʻi he fonua
ko ʻení ʻi he ngaahi kuaea ʻa e kau ʻāngeló,
kāingalotú mo e Mohu Tāpuekina.
Koeʻuhi he
Ko ha taʻahine mali foʻou au, ʻi ha siakale,
naʻe ʻi
ai faikaumeʻá mo e
kau
mo kimaua ki he fiefia ʻo ʻema toki malí. Naʻe
Hange _
-ko hai naʻe
ngalo ʻenau ngaahi holi mo e
- ko ia kiate
kinautolu ʻOku mahuʻingaʻia pe ia ʻiate
kitautolu.
Lea kihe Naʻe
folofola ʻa Sīsū ko e Kau Māʻoniʻoni:
« Maʻa
e Kuo hoko ʻa ʻEne anganofo ki heʻeku ʻaloʻofá,
ʻa e laumālie ko ʻení ko ha ikuna mo ha prodigy
ʻo ʻeku ʻofa."
Pea Naʻa
ne fakafeʻiloaki auki he kau ʻangelopea
Naʻá Ne folofola kiate kinautolu:
"Sio
kuo lakasi ʻe heʻeku ʻofa kiate iá ʻa e
meʻa kotoa pē."
Hili iá
naʻá ne fehuʻi mai ʻi he taloni ʻo e
nāunau kuó ne ngaohi au ke u taau mo iá.
Ko Au Naʻá
ne pehē, "Ko ho feituʻu ʻeni ʻo e
naunau pea he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo toʻo ia
meiate koe."
Ne u pehē
ʻe au naʻá ne fie maʻu. Ke pehē he ʻikai
ke u toe foki mai ki he māmaní.
Ka ko hono
moʻoní ʻI heʻeku ʻiloʻi fakapapau
ʻeni, ne u fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi loto he
ngaahi holisi ʻo e hoku sino.
Founga hono
fakamatalaʻi ʻa e mafatukituki ne u ongoʻi ʻi
heʻeku toe nofo maʻu ʻi hoku sino.
Fakafehoanaki
ki he Hevani, ʻoku ngali taʻeʻaonga kiate au ʻa e
meʻa kotoa pe ʻi he mamani.
Ko e ngaahi
meʻá ni Naʻa nau fakafiefiaʻi e ngaahi ongo ʻa
ha kakai ʻe niʻihi, ka kiate au, naʻe hangē kiate
au naʻa nau mamahí.
Kakai ʻoku
ʻoku ou ʻofaʻanga pea
-ʻa ia
ʻoku ou maʻu fakakaukauʻi lahi,
-ʻa ia
Naʻá ku fakamoleki ha taimi lahi ʻi ha ngaahi
fepōtalanoaʻaki lelei mo anga fakaʻapaʻapa, he
taimí ni Naʻe ngali taʻeoli mo taʻeoli.
Neongo ia ʻi
heʻeku vakai kiate kinautolu ko e ngaahi fakatātā ʻo
e ʻOtuá,
ʻa
e Naʻe aʻusia ʻe hoku laumālié ha ʻata
ʻo e fiemālie mo e fiemālie, mo
e
ʻOku naʻe
lava ke nekātakiʻi kinautolu.
Ki he meʻa
kotoa pē Naʻe ʻikai ke ongoʻi fiemālie ʻeni
ki hoku lotó, ka naʻe ʻikai ke u fai ha meʻa ka
naʻe ʻikai ke u fai ha me launga kia Sisu.
- ʻAʻaku
holi taʻetuku ke ʻi Palataisi,
-ʻaʻaku
faingataʻaʻia ʻi lotó,-ʻa ʻeku
taʻeoliʻia ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi
meʻa ʻo e meʻá ni Mamani, naʻe kai hoku
laumalie ʻe he meʻa kotoa pe. Naʻe hangē kiate au
he taimí ni Naʻe faingataʻa kiate au ke hokohoko atu
ʻeku moʻui ʻi he māmaní.
Neongo ia, naʻe
ʻeku talangofua ki he ʻOtuá ʻi he tūkunga
kotoa pē kuo fekauʻí
-ʻoku
ʻikai ʻOku ou fie maʻu ʻa e maté,
-ka ko au ʻOku
hokohoko atu pē ʻeku moʻui ʻi he māmaní
ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.
Ko ia ne u Naʻá
ku liliu, ʻi he taimi naʻá ku puleʻi ai aú.
Tuʻunga ʻi
he talangofuá, Naʻá ku fie maʻu ke u nonga,
ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo fai kakato ia. Mei he taimi
ki he taimi Naʻe ʻikai ke u lava ʻo mapuleʻi au
mei he taimi ki he taimi, pea ʻoku ou vetehia, naʻe ʻikai
lava.
Ka ko e hā
ha meʻa te u lava ʻo ʻai?
Maʻá
e kakai kotoa pē Naʻe faingataʻa ke u mapuleʻi au
ʻi ha ngaahi taumuʻa fakapotopoto.
naʻa ku
moʻui ko ha mate fakamaʻata moʻoni,
-fou ʻi he
ʻa ia kuo u tau maʻu pee,
-fakaʻaongaʻi
kotoa ʻoku ʻuhinga ia ke mapuleʻi ʻeku loto
hohaʻa. Ka ʻoku puleʻi Naʻe faingataʻa kiate
au ʻa e haohaoá.
ʻAʻaku
naʻe folofola mai ʻa Sīsū ʻofeina
kiate au:
"Uaifi
Ko au, ʻoua te ke hohaʻa ki ai. Ko e ha e meʻa ʻoku
ne ʻai ke ke fie maʻu lahi pehe ʻa Hevani?" ʻoku
ou maʻu Naʻá ku pehē ange, " ʻOku ou
fie ʻi ai maʻu pē mo koe.
ʻOku mole
ʻeku fakakaukaú ʻi he taimi ʻoku ou mamaʻo
ai meiate koe, neongo kapau ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pe.
I kau mo koe ʻi he meʻa kotoa pē."
Pea kia Sīsū
Naʻá ne pehē mai, "Sai, ko e meʻa ko
iá. te u ngaohi koe ʻiate koe maʻu ai pe ʻa e
fiefia".
Naʻá
ku tali ange ʻO Pehē:
"Te u
fiemalie kapau te u fai ia, ka ʻoku ke puli atu, ʻa ia ʻoku
tatau pe ia mo haʻaku liʻaki au ʻataʻata pe. ʻOku
ʻikai ke pehē ia ʻi he Langí, koeʻuhí
he ʻoku ʻi ai He ʻikai lava ke ke puli atu. ʻOku
fakahaaʻi mai ia ʻe he meʻa ne u aʻusiá."
ʻOku
ʻafioʻi ʻe Sīs anga ʻaki hono fanga manu.
Maʻanautolu
ʻoku ʻikai Kapau ʻoku ke ʻilo, te u talaatu ʻene
tukuhua tuʻo lahi mo au.
Hangē ko
ʻení, Lolotonga e taimi ne u aʻusia ai e loto hohaʻa
mohu tāpuekina ko ʻení,
Ko Sīsuúko
Naʻá ne haʻu fakavavevave mai ʻo pehē:
"ʻOku
ke fie maʻu ʻOkú ke haʻu mo au he taimí
ni?" Ne u pehē ange, "ʻAlu ki fē?"
Naʻá
ne pehē: "ʻI he langí".
Peá u
pehē ange, " ʻOkú ke fakakaukau moʻoni ki
ai?"
Kiate
ia: "ʻIo, ʻIo, fakavavevave pea ʻoua ʻe
fakatoloi!"
Ne u pehē
ange, "Sai, Sai, tau o, neongo ʻoku ou kiʻi manavasiʻi
naʻa ke fie ʻave au ki loto ʻOku ou tafoki ".
Naʻe toe
pehē ʻe Sīsū "ʻIkai,
ʻikai, te u talaatu, haʻu. ʻOku ou fie ʻave koe
mo au."
Ko e Pehē
Naʻe hanga ʻe he meʻá ni ʻo tohoakiʻi
hoku laumālié kiate ia ʻi ha founga naʻe Naʻá
ku ongoʻi ʻoku ou hū ki tuʻa mei hoku sinó,
pea ʻi he momeniti ko iá naʻá ku ʻi ai
mo ia ʻi he hola ki he Langí. ʻOi! Ko e fiefia ʻa
e ʻe hokulaumalie!
naʻa ku
fakakaukau
-te u tuku ʻa
e māmaní ke tuʻuloa pea
ko hai ko ha
misi pē ʻa ʻeku mamahi koeʻuhi ko Sīsuú.
Kuo tau aʻu
atu ki he tumutumu ʻo e langí.
Naʻe
kamata ke u fanongo ki he ngaahi hiva fakaʻofoʻofa ʻa
kinautolu ʻoku monūʻiá. Naʻá ku
lotu kia Sīsū ke Taki vave au ki he koniseti fakalangi ko
ʻení.
Ka Naʻe
faifai pē peá ne māmālie hifo ʻi heʻene
puná koeʻuhí ke hoko ʻa e meʻa kotoa pē
lahi ange
mamalie.
ʻI heʻeku
mamata ki he meʻá ni, Naʻe kamata ke u mahamahalo he
ʻikai ke u toe foki moʻoni ki he Fatherland fakalangi
fakataha mo ia, pea u pehe loto pe:
"Sīsū
fakakata fakataha mo au."
ʻIkai
ngata ai, ʻo e Naʻá ku pehē ange kiate ia mei
he taimi ki he taimi ke u fakapapauʻi kiate au:
"Siʻi
Sīsū, fakavavevave. Ko e ha ʻoku ke mamalie hifo ai?"
Ko
Au quoth:
"Sio ʻOku
ofi ʻaupito ai ʻa e tokotaha faiangahala ko ʻení
ke mole. Tau toe hifo ki māmani.
ʻOku mau
feinga ke ke ngaohi hono laumālié ke lava ʻo ngāue;
Mahalo pē ʻe ului. ʻOku mau kolea fakatahaʻi ʻa
e ʻaloʻofa ʻa ʻeku Tamai Hēvaní.
ʻOku ʻikai
te ke fie maʻu ia ʻE lava nai ke fakamoʻui ʻa e
tokotaha faiangahala ko ʻení? Kiʻi tatali fuoloa
ange.
ʻOku
teʻeki ai ke ke mateuteu ke mamahi koeʻuhí ko e
fakamoʻui ʻo ha laumālie ʻoku ʻaʻaku ʻa
e fuʻu toto lahi?"
Ki he niʻihi
ko ʻení Ngaahi Foʻi Leá
naʻe ngalo
ʻiate au ʻa au, ne ngalo ʻiate au ʻa e fononga,
Naʻá
ku foʻi ki Hēvani pea ki he ngaahi hiva ʻa e kau
faihisī fakalangí naʻá ku pehē ange kia
Sīsū: "ʻIo, ʻIo, ko e ha pe ha meʻa
ʻoku ke fie maʻu.
ʻoku ou
mateuteu ke ke mamahi koeʻuhi ke ke lava ʻo fakamoʻui
ʻa e laumalie ko ʻeni."
Pea ʻi he
kemo ʻo ha Naʻe taki au ʻe hoku matá ki he
tokotaha faiangahala ko ʻení. Ke fakalotoʻi ia ke
tukulolo ki he ʻaloʻofá,
Sīsū
fakahā ange ʻa e ngaahi ʻuhinga kotoa ke hohaʻa
ai ki heʻene fakamoʻui.
Ka naʻe
hanga ʻe heʻetau Naʻe taʻeʻaonga ʻa e
ʻamanaki leleí.
Pea kiaSīsū
Naʻá ne leafakamamahi ʻo pehē:
"Uaifi
Mia, te ke toʻo nai kiate koe ʻa e tautea ʻoku taau mo
iá?
Kapau ʻokú
ke fie foki mai ʻi ho sino ke mamahi,
-Fakamaau
totonú ʻoku lava ke fakafiemalieʻi ʻa e
fakalangi, pea
-Te u ʻi
lava ke fakaʻofaʻia ʻi he laumālie ko ʻení.
Te ke lava fefe
ʻo vakai, pe ko ʻetau ngaahi leá pe ko ʻetau
ngaahi ʻuhingá Naʻa nau tetetete. ʻOku ʻikai
ha meʻa ke tau fai ka ko e mamahi pē ʻa e
tautea koeʻuhi ko ia.
"Naʻe
pehe ʻe Ko e faingataʻaʻiá ʻa e founga
mālohi taha ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻa e
fakamaau totonu fakalangi pea ʻai ke tali ʻe he tokotaha
faiangahala ʻa e ʻaloʻofa ʻa fakaului".
kuó u
loto ki ai ʻi he kole ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻá
ne fakafoki vave mai au ki he hoku sino.
ʻoku ʻikai
ke u lava fakamatalaʻi ʻa e faingataʻa ne u ongoʻi
ʻi heʻeku toe fetuʻutaki mo hoku sino. Naʻe hange
naʻe fakataumuʻa ʻa e kimui ni ki he foki mai ʻa
e ʻeku fakakaukaú peá u ongoʻi dilated.
ʻI he meʻa
tatau taimí
-hoku laumālié
naʻá ne ongoʻi faingataʻaʻia mo mate,
- hangē pē
ko kitá loʻoa pea naʻá ku mihiʻi
fakaʻosi ʻeku mānavá.
naʻe ʻikai
ke u lava Toʻo. Ko Sīsū pē ʻa e fakamoʻoni
ki he ngaahi faingataʻaʻia lahí.
Pē
Te ne lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e atrocious mo e
faingataʻaʻia lahi. ke maʻu
ʻe hoku laumālié mo hoku sinó Fāʻeleʻí.
Hili ʻi ha
ngaahi ʻaho siʻi ʻo e faingataʻaʻia, naʻe
ʻai ʻe Sisu ke u ʻiloʻi ʻa e fakaului ʻo
e tokotaha faiangahala ni, kuo ʻosi fakahaofi hono laumalie.
Pea tokifoaki
mai ʻe Sīsū kiate au Naʻá ne pehē
mai, "ʻOkú ke fiefia ʻo hangē
pē ko aú?"
"ʻIo,
ʻIo!" Naʻá ku tali ange.
ʻOku ʻikai
ke u ʻilo pe ko e toko fiha Naʻe toutou lea ʻaki ʻe
Sisu ʻa e ngaahi laine ko ʻeni ʻi he taimi ʻe niʻ
Tuʻo taha
pe haʻaku naʻá ne ʻave pē ki Hēvani
ke fakahā mai he taimi pē ko iá:
"Kuo ke
ngalo ke kole ki hoʻo tokotaha vetehia ke fakangofua atu ke ta
ō. Ko ia kuo pau ke ke toe foki ki ho sino ke maʻu ʻa
e fakangofua ko ʻeni."
Naʻá
ku pehē ange ki ai: "ʻI he taimi naʻe ʻi
hoku sino ai hoku laumalie pea ne u ʻi he malumalu ʻo e
fakahinohino ʻo ʻeku taha vetehia, naʻe pau ke u
talangofua kiate ia.
Ka koeʻuhi
ko koe ko koe ʻoku ʻuluaki ʻi he kau vetehia pea ʻoku
ou ʻiate koe, ko hoku Tangata Taʻane, Ko ʻeku ʻuhinga
pē kiate koé."
Sīsū
kiate au Naʻa ne tali fiemalie mai:
" ʻIkai,
ʻikai, ʻE hoku uaifi, ʻoku ou loto ke ke talangofua ki
hoʻo tokotaha vetehia ʻi he meʻa kotoa pe."
Naʻá
ne ngaohi au ke u Foki tuʻo lahi ki hoku sinó.
Ko ʻene
fakakata naʻa nau fakatupu ʻiate au he taimi ʻe niʻihi
ha loto tāufehiʻa pea aʻu pē ki he loto ʻitá
mo e ʻikai fakatokangaʻi.
Ko ia naʻe
fai ʻe Sīs Naʻe siʻisiʻi ange ʻene
toutou lea ʻaki kinautolú. Neongo ia, naʻá ku
mohe maʻu pē,
-expiation maʻá
e kau angahalá,
- mo e ngaahi
vahaʻataimi ʻo e hohaʻa naʻe fakatupu ʻe
heʻeku holi ke ʻalu ki Hēvaní
mo ʻeku
Tangata Taʻane ko Sīsuú.
Ko ʻeni
holi ke tauhi maʻu pē ia ke ʻiate au ʻi he
māmaní,
ki he fakahaofi
au mei haʻaku ʻalu kihe langí
ʻataʻata
pe pea toe foki ki hoku sinó. kuó u mate
fakamaʻata maʻu pe.
Taha
pongipongi, hili ha taʻu ʻe tolu, (9) Naʻe fakahā
mai ʻe Sīsū ke mahino
kiate au
-ko hai Naʻá
ne fie maʻu ke fakamoʻoniʻi ʻa e mali naʻá
ne fai mai kiate auʻi he māmani
-ka ko ʻeni
taimi ʻi he Langí mo e fakangofua ʻa e Tamaí
mo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e
-ʻi he
vakai ki he ʻa e Fakamaauʻanga Fakalangi kotoa.
Naʻá
ne faleʻi au ke teuteuʻi au ki he ʻaloʻofa makehe
ko ʻení.
Ke talangofua
kiate ia Naʻá ku fai pē ʻa e meʻa naʻá
ku lavá ʻiate au pē.
Forsooth Neongo
ia, koeʻuhi he naʻa ku fuʻu mamahi mo taʻefeʻunga
ke fai totonu e meʻa kotoa pē,
-Naʻá
ku lotu kiate ia, ʻa ia ko e kau ngaue fakameaʻa
maʻongoʻonga taha,
-koeʻuhi
ke ʻOfa ke ne tokangaʻi tonu ʻa e ngāue ko ʻeni
ʻo e fakahaohaoaʻi māʻoniʻoní. Ka
ʻikai He ʻikai ke u teitei lava ʻo fai e meʻa
naʻá ne kole maí.
Ko ʻeni
Naʻe foaki mai kiate au ʻa e ʻaloʻofa
maʻongoʻonga tahá ʻi he efiafi kimuʻa he
ʻAloʻi ʻo e Taupoʻou Monuʻia ko Mele (10).
Ko e foungá
ʻeni.
ʻI he
pongipongi ko iá, naʻe haʻele fakavavevave mai ʻa
Sisu maʻu ai pe, ke teuteuʻi au ke ʻa e meʻa naʻa
ne fie maʻu meiate au.
Naʻá
ne lea mai kiate au ʻo e tui.
Pea ʻi he
lolotonga Naʻá ne pehē, Naʻá ne tuku pē
au kiate au.
ʻOku ʻikai
ke u ʻilo hono ʻuhingá: Naʻá ne haʻu
ʻo ʻalu maʻu pē. ʻI heʻene lea mai
kiate aú,
-ʻOku ou
ongoʻi mālohi ʻi ha tui ʻoku moʻui
-ko hai Naʻe
fuʻu faingataʻa ʻaupito hoku laumālié ʻo
aʻu ki he taimi ko iá, ʻo hangē ko ʻení.
faingofua ke aʻu ki heʻOtuá.
Ko ia, ko ʻeni,
Naʻá ku saiʻia ʻiate ia
-ko e mālohi
ʻo e ʻOtua
-Ko ʻEne
Māʻoniʻoní pea mo
—ʻEne
angalelei,
pea mo e kotoa
hono ngaahi ʻulungāanga kehé.
Fuʻu
Mahuʻinga Ne u hiki ʻo ofo, ʻo pehē:
"ʻOtua
Māfimafí, ko e hā ha meʻa he ʻikai ke ne
lava ʻo fakaleleiʻi ho Māfimafí? Pe maʻoniʻoni
fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtua,
ko e ha mo ha
toe meʻa Neongo pe ko e hā hoʻo māʻoniʻoní,
ka te ke loto lahi ke hā ki muʻa ʻa koe?"
Fakakaukau ki
he ʻeku mamahi mo ʻeku taʻeʻaonga,
-naʻá
ku vakai kiate au ko e ko ha kiʻi microbe ʻoku ʻufiʻufi
ʻaki ha efu lelei,
-lava
holoholoʻi fakavavevave ʻe ha ʻuanga.
Naʻe ʻikai
ke u toe fie ke ha ʻi he ʻao ʻo e ngeia fakaʻeiʻeiki
ʻo e ʻOtua.
Ka, ʻi
heʻene hoko ko ha makinito, naʻe hanga ʻe heʻene
angalelei taʻe fakangatangata ʻo tohoakiʻi au kiate
ia, Pea naʻe kaila hoku laumālié:
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻ
—ko
e hā e māʻoniʻoni,
-ko e Mālohi
mo e
-ʻoku pea
ʻoku ʻafio ʻa e ʻAloʻofá ʻi he
ʻOtuá,
ko ia ʻoku
ʻoku ne tohoakiʻi ʻa e tokanga ʻaki ʻa e
faʻahinga angaʻ
ʻoku ou
Naʻe Hange
-ko Hono Naʻe
ʻākilotoa ia ʻe he māʻoniʻoní,
-ko hono Naʻe
poupouʻi ia ʻe he mālohí,
-ko hono Naʻe
ueʻi ia ʻe he ʻaloʻofá pea
-ko hono Naʻe
hanga ʻe he lelei ʻo langaki ia mei loto pea fakauku kakato
ia.
Naʻa ku
fakakaukau takitaha hono ngaahi ʻulungāangá, naʻá
ku ongoʻi
-kuo maʻu
ʻe he taha kotoa mahuʻinga tatau ki he laumālie ʻo
e tangatá -
-taha kotoa
taʻe-hano-tatau mo taʻe-fakatataua.
Lolotonga ʻeku
kei fakauku ʻi he ngaahi fakakaukau māʻolunga ko ʻení,
ʻa e naʻe
hoko atu ʻa ʻekuSīsuúki he Fakamatala
maikau ki he tuí, talamai,
-ke maʻu
ʻoku fie maʻu ʻa e tuí ki he tui He ka ʻikai
ke ʻi ai ʻa e tuí he ʻikai ke ne lava ke ke
tui.
ʻI he kau
tau, naʻe ʻulu ʻokú ne tataki kotoa ʻene
ngaahi ngāué.
Ko ia ai, ko ha
ʻUlu ki he ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē,
ʻoku ʻi ai ʻa e tui ʻokú ne puleʻi ʻa
e meʻa kotoa pē ʻa e toenga.
Hangē ko e
pulé ʻikai ke nau lava ʻo sio
ʻikai lava
ke ʻai ʻa e tangatá ke hola mei he fakapoʻulí
mo e puputuʻú.
Ko ia He ʻikai
lava ʻe he laumālie ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha
tuí ʻo fai ha meʻa peá ne fakahaaʻi ia
ki he taha kotoa faʻahinga fakatuʻutāmaki.
Kapau ko e pule
ʻikai lava ke sio ki he tangatá,
-Te ke lava
fakaʻuli lelei ʻaupito ki ai
-ʻi he
feituʻu ʻoku ʻikai Te ne fie ʻalu kapau naʻa
ne mamata.
Hangē ko e
-ʻoku
ngāue ʻa e vakai ki aí ke tataki ʻa e tangatá
ʻi heʻene ngaahi ngāue kotoa pē,
Ko e tuí
ko e ko ha maama ʻokú ne fakamaama ʻa e laumālié,
pea ka ʻikai ia he ʻikai lava ʻe ha taha ʻaʻeva
ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.
Ke Maʻu ʻa
e Tuí ʻOku fie maʻu ha meʻa ʻe tolu:
- kuo
ʻiate ia hono hako,
-ko
hai ʻoku lelei ʻa e tengaʻi ʻakau ko ʻeni,
pea
-ko
hai Fakatupulaki.
ʻOku mau
ʻiloʻi ʻoku ʻa e ʻEiki ʻoku Ne tutuuʻi
ʻa e tengaʻi ʻakau ʻiate kitautolu.
Talu mei ai
ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo fakakaukau ki ha meʻa
kapau ʻoku ʻikai ke tau tomuʻa maʻu ha meʻa
pau. ʻilo
kuo pau ke tau
fakafetaʻi kiate kinautolu ʻoku nau fakaha mai kiate
kitautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e tui.
Ko e
ʻOku ʻikai taʻeʻaonga e tuʻunga lelei ʻo
e fakamatala ko ʻení. Ko hai Kuo pau ke nofoʻi ʻa
e ngaahi akonaki ʻe he meʻaʻoku ne akoʻi.
Kapau ʻOku
falsified ʻa e akoʻi, te ne falsify ʻa e tokotaha
ʻokutokoniʻi.
Ko e taimi ʻoku
tau fakapapauʻi e tuʻunga lelei ʻo ʻetau ʻiló,
ʻa
e ʻOku fie maʻu kefafangaʻi ʻetau tuí
koeʻuhi ke
ʻe lava ke tupulaki mofakalakalaka.
Mo ʻetau
ngāué, fakatupulaki ʻo matuʻotuʻa.
Fakatupuʻa
e mālohi ʻo e ʻamanaki leleí,
-maʻoniʻoni
ʻamanaki lelei
-tokoua ʻo
tui.
ʻAmanaki
lelei
-fakalaka atu
ʻi he tuí pea -ko e taumuʻa ia ʻo e tuí.
Vakavakaiʻi
meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá,
te u lava ʻo
lea ʻaki ia ʻi he taimi naʻefakaha mai ai ʻe
Sisu kiate auʻo kau ki he ʻamanaki lelei
Naʻá
ne ngaohi au ke u mahino ko e ʻulungāanga lelei ko ʻení
-Tokonaki ki he
laumālié ha founga maluʻi
-ʻa ia
ʻoku ne ngaohi ia ʻikai fakatokangaʻi e ngaahi ngahau
ʻa e filí.
ʻI he
angamaʻá ʻo e ʻamanaki lelei,
Ko e
laumālié ʻoku ne tali ʻa e meʻa kotoa pe
ʻoku hoko kiate ia ʻi henonga,
koeʻuhi
ʻokú ne ʻiloʻi kuo tuʻutuʻuni ʻe
he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē, ko ia hono
Lelei taupotu tahá.
ʻOku fefe
fakaʻofoʻofa ke mamata ki he nofoʻia ʻa e
laumālié ʻe he mālohi fakaʻofoʻofa ʻo
e ʻamanaki leleí,
-ʻoua ʻe
falala ia pē
-ka ki hono
ʻOfeina
-ngaohi
fakafalala pē kiate ia.
Lolotonga ʻene
fehangahangai hono ngaahi fili kovi tahá,
-ʻoku kei
tuʻu pē ʻa e laumālié Kuini ʻo ʻene
ngaahi holi
- ʻi he
faingofua pea fakatokanga.
Ko e meʻa
kotoa pē ʻo maau ʻi loto. ʻOku toe ʻavea
foki mo Sīsū.
Ko e Mamata
ngaue ʻi heʻamanaki lelei moʻoni,
-fakautuutu
loto-toʻa
-mālohi mo
e ʻikai foʻi
-ikuna
ʻi he ngaahi faingataʻa mo e fakatuʻutamaki kotoa pe,
ʻoku foaki ai ʻe Sisu ha ngaahi
ʻaloʻofa foʻou kiate ia.
Lolotonga Naʻe
akoʻi au ʻe Sīsū ʻo hangē ko ʻení,
fetuʻutaki
ki heʻeku ʻatamai potó ha maama lahi.
Lolotonga ʻeku
kei fakauku kakato ʻi he maama ko ʻeni mo
naʻá
ku fakakaukau ki he ʻIloʻi ʻa e founga ʻoku
tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻulungāanga
fakaʻofoʻofa ʻo e ʻamanaki leleí, Naʻe
mavahe ʻa Lusi meiate au.
ʻoku ʻikai
ke u lava ʻo lea Ko e meʻa ʻe fiha naʻe mahino
kiate aú.
Talaange ʻoku
tokoni ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē ke
fakalahi ʻa e laumalie. Neongo ia, ʻoku ʻikai maʻu
ʻe he laumālié ʻiate ia pē ʻa e
tengaʻi ʻakaú ʻi he ia.
Hili haʻane
Naʻe fāʻeleʻi mo ohi hake ʻiate ia ʻa e
ngaahi ʻulungāanga leleí ke ne haʻi moʻoni
ʻa e laumālié ki he ʻOtua.
ʻAmanaki
lelei ʻOkú Ne folofola ki he laumālié:
"ʻUnu
ke ofi ange ki ho ʻOtuá pea ʻe fakamāmaʻi
koe ʻe ia. Fakataufolofola kiate ia pea te ke fakahaohaoaʻi
ʻe ia, mo e ha fua."
ʻI he
taimi ʻoku fai ai ʻe he laumā foaki ʻaki e
ʻamanaki māʻoniʻoni, tuʻu maʻu e
ʻulungāanga lelei kotoa pē mo e ʻaiʻangakai
ʻo e manú.
ʻI heʻeku
hoko ko ha moʻunga, ʻikai lava ke uesia
kovi e ʻea,
mei he vela ʻo e laʻaá, ngaahi matangi mālohí,
mei
he Fonu mahuohua e ngaahi anovaí mo e ngaahi vaitafé ʻe
ha kakai tokolahi ʻo e sinou kuo
vaia.
Ko e laumālie
ʻoku nofoʻí He ʻikai lava ke fakahohaʻasi
ʻa e ʻamanaki leleí
-mei he ngaahi
faingataʻá, ngaahi ʻahiʻahí,
-masiva pe
faingataʻaʻia.
ʻIkai
fakatuʻutamaki ʻi he moʻui scares pe fakalotosiʻiʻi
ia, ʻo aʻu pe ki ha momeniti. Naʻá ne pehē
ʻiate ia pē:
"Te
u lava katakiʻi ha faʻahinga meʻa pe.
Kotoa
pē Te u lava ʻo mamahi mo fai ʻa e meʻa kotoa pē,
he ʻoku ou ʻamanaki lelei ʻia Sīsū."
Ko e maʻoniʻoni
ʻOku foaki ʻe he ʻamanaki leleí ʻa e
laumālié
-meimei
mafimafi mo taʻe-tukua,
-meimei mole mo
taʻe-faʻa-liliu.
Koeʻuhi he
ki he angamaʻá ni,
ʻa e hotau
Sīsū angaʻofa maʻupeé foaki ʻa
ekītakiki he laumālié
ʻo aʻu
ki he ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻa e Puleʻanga
taʻengata ʻo e ʻOtuá ʻi Palataisi.
Lolotonga Naʻá
ku fakakaukau ʻi he fuʻu tahi lahi ʻo e ʻamanaki
lelei fakalangí, ko e naʻe hā mai hoku ʻofaʻanga
ko Sīsuú kiate au ʻo folofola mai kiate au ʻo
kau ki heʻofa faka-Kalaisí, Ko emaʻongoʻonga
taha ʻi he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe tolú
fakalotú.
Neongo naʻe
ko e tolu ʻoku makehe, kuo pau ke feʻunga ʻa e ʻofa
faka-Kalaisí mo e niʻihi kehé ua ʻo hange
ʻoku taha ʻa e toko tolu.
Ko e ʻOku
ʻomi ʻe he fakalaulauloto ki ha afi ha fakakaukau lelei ki
he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe tolu theologals ʻoku
nau fakataha mai ke faʻu ha taha.
Ko e ʻuluaki
meʻa Ko e meʻa ʻoku ke sio ki ai ʻi he taimi ʻoku
ke tutu ai ha afi ko e maama ʻoku ne kaukau ʻa e ʻatakai
takatakai.
Ko e maama
ko ʻení Te ne lava ʻo fakataipe ʻa e tui ne
fenāpasi mo e lotó ʻi he papitaisó. Pea
ʻOku tauongoʻi hono tufaki takai e vela ʻo e ʻea
(ʻamanaki lelei).
Māmālie
ʻOku kamata ke molia atu ʻa e mama, ʻo meimei
tamateʻi, ka ko e vela ʻo e afi maʻu ha loto vēkeveke
lahi ange kae ʻoua kuó ne fakaʻauha kakato ʻa e
afi. (11)
ʻOku pehē
pē ʻaki e ngaahi ʻulungāanga fakalotu ʻe
tolú.
Ko e tuí
ko e longomoʻui ʻi he laumālié ʻi he
ʻuluaki fakamatala naʻe maʻu fekauʻaki mo e Hoko
ko ha Tokotaha Maʻolunga. Pea fakamālō ki he ʻalu
hake ʻa e laumālié ki he ʻOtuá, ʻOku
tupulaki mo tupulaki ʻa ʻEne Lelei taupotu tahá.
Ko e laumālié
maʻu mei he ʻOtuá ʻa e maama fakaʻatamaí,
ʻa ia ʻoku maʻu mei he ngaahi ʻulungāanga
kehekehe ʻo e ʻOtua. ʻI hono fakamāmaʻi ʻe
heʻene tuí, ʻoku feinga ʻa e laumālié
ke fili ʻa e ko e founga lelei taha ke aʻusia ai ʻene
lelei lahi tahá, ʻa ia ko e ʻOtua.
Fonu ʻamanaki
leleí, fakalaka atu mei he moʻunga ʻe taha ki he
moʻunga ʻe taha, kolosi he ngaahi teleʻá mo e
Ngaahi potu tokalelei, kolosi ʻi he ngaahi anovai mo e ngaahi
vaitafe, folau ʻi ha ngaahi mahina mo e taʻu lahi ʻi
he tahi lalahi mo loloto ange; ʻeni kotoa koeʻuhi ko e
tefitoʻi taumuʻa ʻo e maʻu ʻa e ʻOtua
ʻo ha taha.
Holi ʻo e
Lotó ʻoku ui ʻa e fakahinohino ki hono maʻu ʻo
e ʻOtuá ko e ʻofa faka-Kalaisí; mo hono ongo
Ko e tuí mo e ʻamanaki leleí ʻa e houʻeiki
fafiné.
Sīsū
Naʻá ne talamai:
"Siʻoku
ʻofaʻanga uaifi, siofi hono ʻuhinga,
- kiʻi
fakaneifua ʻulungaanga fakalotu ʻe tolu ʻo e tuí,
ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí,
-naʻe
ʻikai ke u lea ʻo eToko Tolu ʻo e Kakai Fakalangi
te ke maʻu
Moʻoni mo tuʻuloa:
Nofo
Maʻu ʻiate kimoutolu tuʻuloa pea ʻoua naʻa
taʻe lava ha meʻa."
Hili ha niʻihi
Miniti ʻe
ʻaʻaku
fakaʻofa ne toe hā mai ʻa Sīsū kiate au ʻo
ne talamai
"Ko ʻeku
uaifi
kapau koe
Ko e tuíko emaamaia ki he ʻa e laumalie
pea ko ʻenevisone ia,
ʻa e
Ko e ʻamanaki leleíkohono fafangaʻi ʻo
etuí,
Ko Hono Foaki
ki he laumālié ʻa e ivi mo e holi mālohi ke
maʻu ʻa e lelei ʻoku ʻOkú Ne ʻafio
ʻaki e mata ʻo e tuí.
ʻAmanaki
lelei
-Foaki pea ki
he laumālié foki ʻa e lototoʻa ke fehangahangai
mo e ngaahi ngāue faingataʻá
- ʻi he
melino ʻa e ʻatamai pea ʻi he melino haohaoa.
Ko e
tokonike vilitakiʻi he fekumí
-meʻa
kotoa pē ngaahi halanga vaka mo e
-meʻa
kotoa pē ke maʻu ha ola lelei."
Ko e ka
ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ʻofa
faka-Kalaisí ʻa ʻene koloá
ʻa e maama
ʻo e tuímo e
maʻu ʻa
e tanumaki ʻo e ʻamanaki leleí.
ʻOku ʻi
ai ha taha ʻoku ʻikai ʻe lava ke maʻu
-pe ko e tuí
-pe ʻamanaki
lelei
-kapau ʻoku
ʻikai ke ke maʻu ʻofa faka-Kalaisi.
ʻI he meʻa
tatau koeʻuhi ke ʻoua naʻa maʻu ʻe ha taha
-vela mo e
-maama taʻe
kau ai ʻa e afi.
Ko ha lolo
faitoʻo fakafoʻou
-ʻa
e ʻofa faka-Kalaisí ʻokú ne fakalahi mo
mahuhu ʻi he feituʻu kotoa pē,
-toʻotoʻo
ʻOku fakaʻau ke kakato ange ʻa e vīsone ʻo e
tuí mo e ngaahi holi ʻo e ʻamanaki leleí.
ʻI
he hono melie,
-Ngaohi
melie mo ia faingataʻaʻia, mo
-
ʻOku fekauʻaki ia mo hono ʻai e laumālié
ke loto vēkeveke ke faingataʻaʻiá.
Ko e laumālie
ʻoku maʻu ʻa e ʻofa faka-Kalaisi moʻoní,
-ngāue ʻi
he ʻOfa ki he ʻOtuá,
-maʻu mei
he ʻOtuá ko ha nanamu fakalangi.
Kapau ko e tahá
ʻoku ngaohi ʻe he angamaʻa ʻa e laumalie ke
meimei fakataʻelata mo asocial, ʻofa faka-Kalaisi, hoko ko
ha meʻa
ʻoku
mafola māmá, māfaná mo ha nanamu melie,
-Tufaki ʻi
he niʻihi ha lolo faitoʻo
-ʻi ai
hono ngaahi ola ʻo laka hake ʻi he ngaahi meʻa ʻoku
nau maʻu
pea fakatahaʻi
mo ʻoku fakavaivaiʻi ʻa e lotó.
Ko e meʻa
ia ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā ʻa e
laumālié ke mamahi ʻi he fiefia ʻi he ngaahi
fakamamahiʻí toe malohi ange.
ʻA
e laumālié, ʻI hono liliu ia ʻe he ʻofá,
he ʻikai ke ne toe lava ʻo moʻui taʻe kau ai ʻa
e faingataʻaʻia.
Ko e taimi ʻoku
hoko mai aí Naʻá ne pehē, ʻI he ʻikai
ke ʻi ai haʻane faingataʻaʻiá, naʻ
"ʻOiaue
ʻe hoku ʻE he Tangata Taʻane ko Sīsuú,
ʻokú Ne poupouʻi au ʻaki e matalaʻiʻakaú.
ʻOmi kiate au ʻa e loto ʻita ʻo e foʻi
ʻapele ʻoku faingataʻaʻia.
Hoku laumālié
ʻa e ngaahi holi ʻoku ke maʻu pea he ʻikai lava
ke fiemalie tuku kehe pe ʻi hoʻo faingataʻaʻia
fakaʻofoʻofa.
Sīsū,
ʻOmi hoʻo ngaahi mamahi faingataʻa tahá.
Hoku lotó
ʻOku ʻikai ke Ne toe lava ʻo ʻafioʻi ʻoku
ke faingataʻaʻia lahi koeʻuhi ko ʻa e ʻofa
mo e loto vekeveke ʻoku ke maʻu kiate kimautolu takitaha!"
Pea kiaSīsū
Naʻá ne talamai:
"Naʻe
pehe ʻe Ko ʻeku ʻofa faka-Kalaisí ko ha afi ia
ʻoku vela mo vela.
Pea ʻi
hoʻo ʻOku tupu ia ʻi ha laumalie, ʻoku ne fai ʻa
e meʻa kotoa pe. ʻIkai ke ne ʻomi ha mahuʻinga ki
he ʻulungaanga lelei ʻiate kinautolu pe.
ʻOfa
Faka-Kalaisí ʻokú ne fakaului mo tauhi ʻa e
ngaahi ʻulungāanga leleí ke nau uouangataha moʻoni
ki ai. Ko ʻeni ʻOkú ne hoko ko e kuini ʻo e
ʻulungāanga lelei kotoa pē.
ʻOku ne
tuʻutuʻuni ki he ʻoku nau takitaha puleʻi mo
puleʻi kotoa kinautolu.
He ʻikai
lava ʻoua naʻa teitei feʻaveʻaki ʻene
supremacy ki he niʻihi kehe."
ʻoku ʻikai
ke u lava fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe ʻi mui
ʻi he ngaahi lea fakaʻofoʻofa mo fakaʻofoʻofa
Sīsū. Te u lava pē ʻo pehē kuo nau ueʻi
au
ko ha holi ke
faingataʻaʻia ʻa ia naʻe hangē ʻoku
fakanatula pē
Taha fiekaia ki
he faʻahinga faingataʻaʻia kotoa pē.
Talu mei he
momeniti ko ia. Hili iá ne u pehē ko ha meʻa
fakamamahi moʻoni ke ʻoua naʻa toe maʻu ia.
Hili ia, naʻa
ku fai leva ʻa e ʻeku fakalaulauloto angamaheni ki he meʻa
kuo foaki mai ʻe Sisu kiate au ʻo pehē. Pea naʻá
ne toe ʻasi mai pē. kiate au pea ne pehe:
"Ko ʻeku
uaifi
ʻoku ʻoku
mahuʻinga ke ke maʻu ʻa e ngaahi holiʻa e ʻatamai
ʻoku ne
ʻave koe ke ke fakahehema lahi ange ke annihilate koe.
Kuo pau ke
muʻomuʻa ia ʻi hoʻo fakahehema lahi ke mamahi ʻo
lahi ange. ʻIloʻi ke fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie
koe
-ʻoku
ʻikai totonu ke ke ko e ʻaloʻofa pē ke
faingataʻaʻiá,
-ka Teuteuʻi
ho laumālié kemamahi sai.
Fie maʻu
ko ha pulupulu ki hoʻo faingataʻaʻiá.
Te ne fetongi
koe ʻa e ngaahi faingataʻaʻia lahi taha.
Ko e holi ke
ʻOku ʻomi ʻe he faingataʻaʻia hoʻo
mamahi moʻoni mo moʻoni."
Hikinga ua ko
ʻeni Kuo hanga ʻe he malanga ʻa Sīsuú ʻo
maumauʻi ʻi hoku laumālié ʻa e ngaahi
moʻoní naʻá ne akoʻi au. Pea naʻa
ku fiefia lahi ange ʻi ha toe taimi ʻi he holi māfana
ke hoko ko ʻene meʻa pē ʻaʻana, ʻo
fakatatau ki hono finangaló.
Naʻa ne
foki mai, pea Naʻe ʻikai fuoloa mei he meʻa naʻe
fie maʻu ke ne lea ʻakí, naʻá ne toʻo
hake au ki tuʻa ʻiate au pe.
Hoku laumālié
muimui ʻi he fetokangaʻaki fakaʻofoʻofa ʻo
ʻene ʻofa.
ʻI hono
tafaʻaki, Naʻá ne ikunaʻi ʻa e ngaahi
faingataʻa kotoa pē ʻaki ʻene kolosi ʻi he
langí.
ʻIkai ha
ʻi heʻeku ʻiloʻi kuó ne mavahe mei he
māmaní, naʻe ʻi he Langí ʻa hoku
laumālié,
ki he ʻi
ai ʻa eToko Tolu Māʻoniʻoni Tahámo
e ʻo eFakamaauʻanga Fakalangí kotoa,
ki he ko hono
fakafoʻou ʻo e mali ngalikehe ʻi he vahaʻa ʻo
Sīsuú mo hoku laumālié, ʻOsi kātoangaʻi
ʻimāmani
ʻi he ʻahó
ʻo e Haohaoa ʻa e Tāupoʻou ko Melé, ʻi
he ʻao ʻo Melé
ʻa ia,
fakataha mo Naʻe kau atu ʻa Seni Katalina ki he ʻuluaki
katoanga ko ʻeni.
Māhina ʻe
Hongofulu Mā Taha hili , ʻi he katoanga ʻo e ʻAloʻi
ʻo e Taupoʻou Maʻoniʻoni Taha (12), naʻe fie
maʻu ʻe Sisu ke fakangofua ʻe he mali ko ʻeni ʻa
e toko tolu Kakai Fakalangi.
Fakahoko ko ha
foʻi maka mahuʻinga ʻe tolu
--hinehina ʻe
taha, kulokula mo lanu mata ʻe taha--
Naʻa ne
foaki ia ki he Tamai naʻá ne tāpuakiʻi e foʻi
mama ko ʻení peá ne fakafoki ia ki hono ʻAló.
Laumalie Naʻe
puke ʻe he māʻoniʻoní hoku nima toʻomataʻú
pea ʻai ʻe Sīsū ʻa e foʻi mamá
foʻi tuhu mama.
ʻI he
taimi ko ʻeni,
Taha
ki he taha,
ko e Tolu
Faka-ʻOtuá Naʻe ʻuma mai e kakaí kiate
au mo ha tāpuaki makehe.
Founga hono
fakamatalaʻi Ko e puputuʻú
-naʻá
ku fanongo
-ʻi he
taimi ʻoku ou maʻu ʻi he ʻao ʻo e Toko Tolu
Māʻoniʻoní ki he meʻá ni ouau.
te u lava pe ʻo
pehe ʻeni
ke ʻi he
ʻao ʻo e Toko Tolu Mo e
hinga hangahifo
ki lalo
naʻe hoko
ia kiate au ko e Toʻonga tatau.
naʻa ku
mei nofo pe fuʻu tō taʻe fakangatangata kapau ko Sīsū,
ko e Tangata Taʻane ʻo e Ne ʻikai fakalotolahiʻi
au ʻe hoku laumālié.
-tuʻu ki
ʻolunga pea
-nofo maʻu
ʻiate kinautolu ʻi ai.
Ko hoku lotó
ʻoku Ongoʻi
-lahi ʻa e
loto-foʻi, mo e
-ʻi he
taimi ko ia ko ha manavasiʻi fakaʻapaʻapa tatau pē
ʻi muʻa
ʻi ha ngaahi meʻa lahi fakaʻeiʻeiki, ʻi he
lotolotonga ʻo e Maama taʻengata ko ʻeni ne maʻu
mei he ʻElito mo e Ko Ho Māʻoniʻoni ʻo e
ʻOtuá,
ko e Tamaí,
ko e ʻAlo mo e Laumālie Māʻoniʻoní.
Lea Fakafonuá
faʻahinga ʻo e tangatá, lea ʻakí pe
tohí, ʻoku ʻikai malava ke ne ʻai ke mahino ki
he tokotaha kotoa pē ʻa e ngaahi ueʻi fakalangi naʻe
ongo ki hoku laumalie ʻi he momeniti ko ia.
ʻO
fakatatau ki ai ko e meʻa ia maʻaku
-lelei ange ke
fakalongolongo ʻi ha ngaahi meʻa kehe,
-ke ʻoua
naʻa fai ha ngaahi fehālaaki lahi ange.
Ko koe ʻeni
Te u tala ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ʻoku
Foki ki hoku sinó. Te u fakamatalaʻi atu foki ʻa e
tokotaha naʻa ne puke pōpula ʻi he kahoa ʻo e
meʻa ne u toki fakahokó lavameʻa.
naʻa ku
fanongo ʻOku ʻi loto ʻiate au ʻa e faingataʻaʻia
ʻa ha taha ʻoku mate.
ʻI ha
ngaahi ʻaho siʻi naʻe toetuʻu kakato au ʻe
Sīsū kimui ange ai. ʻoku ou manatuʻi ia maʻu
e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní,
-naʻe mole
meiate au ʻa e ongo ʻo hoku sino mo
-ʻa ia, ki
he hoku laumālié, naʻá ku fakatokangaʻi
naʻá ku ʻi he ʻao ʻo e Toko Tolu
Māʻoniʻoni Tahá ʻo hangē ko ʻeku
mamata ki ai ʻi he Langí.
Hoku laumālié
-naʻá
ne fakatōmapeʻe hifo ʻofa he taimi pē ko iá
mo
Ko Au Naʻe
iku ai ke vete ʻekutaʻeʻaonga.
Naʻá
ku ongoʻi tō fakaʻaufuli. Naʻe ʻikai ke u
faʻa lava ʻo leaʻaki ha foʻi lea.
Ko e
leʻo ʻo ha taha ʻo e kau mi quoth:
"Loto-toʻa
Pea ʻoua naʻá kemanavahē.
ʻOku tau
mateuteu ke tali koe ʻo hangē ko kimoutolú pea maʻu
kakato ho laumālié."
ʻI heʻeku
fanongo ki he leʻo ko ʻení, naʻá ku
mamata ki he Tolu Māʻoniʻoní
-hu mai kiate
au pea
-toʻo maʻu
hoku lotó ʻo pehē:
"ʻI
he ʻE hanga ʻe ho lotó ʻo ngaohi hotau ʻapi
tuʻumaʻú."
ʻoku ʻikai
ke u lava Fakamatalaʻi ʻa e liliu ʻoku hoko kiate aú.
Naʻá
ku ongoʻi ʻo hangē kapau naʻe toʻo au meiate
au, ʻa ia, ʻo hange pe naʻe ʻikai ke u Naʻá
ku moʻui ʻo lahi ange ʻiate au pē.
Ko e moʻoni
naʻe Naʻe nofo ʻiate au ʻa e Kakai Fakalangi pea
mo au ʻiate kinautolu. Naʻe hangē ne u Kuo hoko ʻa
e sinó ko honau ʻapi.
ʻa e
ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuamoʻuí.
Naʻa ku
ongoʻi ʻa e ʻao fakaʻeiʻeiki ʻo e toko
tolu fakalangi naʻa nau ngaue sensibly ʻi loto ʻiate
au.
naʻe lava
ke u fanongo ʻOku mahino honau leʻo, ka ʻo hange ʻoku
nau ongo atu ko au.
Ko e meʻa
kotoa pē naʻe hoko ʻo hangē naʻe ʻi ai
ha kakai ʻi ha loki ofi mai pē,
-ʻo maʻa
e ofi, - ʻi he mālohi ʻo e leʻó,
naʻe lava
ke u fanongo ʻoku mahino lelei ʻa e meʻa kotoa pe naʻa
na fevahevaheʻaki.
Pea te u ʻoku
pehē ʻe hoku ʻofaʻanga ko Sīs
kuo pau ke u
kumi ia ki heʻeku fie maʻu kotoa pē,
ʻikai ʻi
tuʻa ʻi ʻiate au, ka ʻi hoku loto.
Taimi ʻe
niʻihi, ko e taimi Naʻá ne ʻi hoku tafaʻakí,
peá u tā ki ai. Pea te ne toki tali mai ʻI he taimi
pē ko iá.
Naʻá
ma fetalanoaʻaki ʻo hange ko e fetalanoaʻaki ʻa
ha ongo meʻa.
Neongo ia, kuo
pau ke u vetehia naʻa ne faʻa fufuuʻi lelei he taimi
ʻe niʻihi pea naʻe ʻikai ke ne Naʻe ʻikai
ke u lava ʻo fanongo ki ai. Pea ne u mei ʻaʻeva leva
ʻi he langi, ko e ke maʻu ia ʻe he fonuá mo e
tahí.
Tuʻo taha,
ki he hange ko ʻeni, lolotonga ʻeku fekumi lahi kiate ia ʻi
he vahaʻa ʻo e loʻimata mo e loto hohaʻa,
Kuo ʻosi
maʻu ʻe Sīs naʻe ongo mai hono leʻó
ki hoku lotó peá ne pehē mai kiate au:
« I
ʻOku ou ʻi heni mo koe. ʻOua ʻe kumi ʻa e
founga ʻe taha ki he kumi au. ʻOku ou nofo ʻiate koe
mo tokangaʻi koe."
Ko ia, ʻi
he vahaʻa ʻo e Naʻá ku ʻohovale mo fiefia
ʻi heʻeku maʻu ia ʻiate aú, peá u
talaange:
"Sīsū,
ʻE Hoku Lelei,
-koeʻuhí naʻá
ke liʻaki au he pongipongí ni Fononga ʻi he langí,
māmaní mo e tahí kekumi koe ,
"Lolotonga
ʻI he taimi kotoa ko ʻení naʻá ke ʻi
loto ʻiate au?"
Koeʻuhi he
naʻe ʻikai ke ke toe pehē "ʻOku ou ʻi
heni",
ke fakahaofi au
mei heʻeku ʻosi ʻo kumi koe ʻi he feituʻu
naʻe ʻikai ke ke ʻi ai?
ʻOku mou
fakatokangaʻi, ʻa ʻeku ʻofa siʻoku Moʻui,
heʻeku helaʻia. Ko Au ʻOku ou ongoʻi vaivai. Puke
au ʻi ho nimá. ʻoku ou ongoʻi hange ʻoku
ou ongoʻi Te u mate."
Pea kia Sīsū
Naʻá Ne toʻo atu au ʻi Hono toʻukupú
koeʻuhí ke u lava ʻo mālōlō mo Toe
maʻu hoku ivi ne mole.
Toe ʻi he
taimi naʻe fufuuʻi ai ʻa Sisu ʻiate au pea u kumi
kiate ia,
-naʻá
ne fai ia kiate au sio ki hoku lotó pea naʻe haʻu ia
mei hoku lotó.
Talu mei ai
hoko, naʻa ku mamata kihe Toko Toluʻi ʻOtua
-Fōmú
ʻo hafānau ha ʻe toko tolu
-mo e toko taha
pē sino mo e ʻulu kehekehe ʻe tolu,
-ʻi ha
hoihoifua makehe mo matamatalelei.
ʻoku ʻikai
ke u lava fakamatalaʻi ʻeku fiefia,
maʻolunga
ange ʻi he ngaahi meʻ Koeʻuhi he naʻe fakangofua
ʻe he fanau ko ʻeni ʻe toko tolu ke u tauhi kinautolu
ʻi he vahaʻa ʻo e hoku ongo nimá.
Naʻá
ku ʻuma kiate kinaua Naʻa nau foki kotoa mai mo ʻeku
ʻuma.
-Ko e taha naʻe
falala ki hoku uma toʻomataʻu,
-taha ʻi
he hoku uma toʻohema, pea
-ko e tolú
ko e naʻá ne nofo pē ʻi lotomālie.
Ko e ha hono
lahi ʻo e meʻa ʻoku ou maʻu Fiefia ʻi he
fuʻu meʻa fakaofo ko ʻení
-ko au foaki
mai ʻe hoku ʻOtuá,
-kiate au
siʻisiʻi meʻa moʻui!
Kapau te u sio
ki ai Ko e taha, naʻa ku sio ki ha toko tolu.
Ko e taimi ʻoku
ou maʻu ai ʻa e Ne u puke e taha ʻi hoku ongo nimá,
fakafokifā pē kuó u pukepuke ʻa e toko tolú.
Ko hai Kapau naʻe ʻi ai haʻaku taha pe tolu, naʻe
hangē ʻoku tatau pē ʻa e kalāvité.
ʻoku ou maʻu Ongoʻi ha ʻofa lahi ki he toko tolú
kotoa.
Naʻa ku
tohoakiʻi ʻeku tokanga ki he Taha mei he fakataha kotoa ʻe
tolú.
ʻoku ou
ʻiloʻi kuo u Naʻe lahi ʻeku talanoá, ka
naʻá ku mei fie maʻu moʻoni ke tukunoaʻi
kotoa ʻeni ʻa e ngaahi meʻa. Neongo ia, he kuo pau ke
u talangofua ki he tokotaha ʻoku ne tataki Te u kei hoko atu pē
hoku laumālié.
Talaange toe
folofola mai ʻa Sīsū kiate au fekauʻaki mo ʻene
Loto vekeveke. Naʻá ne feinga ke teuteuʻi hoku
laumālié ke fai ha faʻifaʻitaki. ʻo ʻene
Moʻui.
Tuʻo taha
pehaʻaku Naʻá ne pehē:
"Uaifi Ko
Mia, makehe mei he mali kuo ʻosi fakahoko, ʻoku kei toe pe
ha taha ke ne fai: ko e mali mo e Kolosi. ʻIloʻi ʻoku
fakaʻau ke melie ʻa e ngaahi ʻulungāanga leleí
pea angavaivai ʻi he taimi ʻoku fakamahuʻingaʻi
mo fakamālohia ai kinautolu ʻi he malumalu ʻo e
Kolosí.
Kimuʻa peá
ke haʻú ʻi he māmaní, faingataʻaʻiá,
masivá, mahamahakí mo e meʻa kotoa pē Naʻe
lau ʻa e faʻahinga kolosi ko ha taʻefamy.
Ka, ko e kuó
u aʻusia ʻa e mamahí, kuo fakamāʻoniʻoniʻi
ai ʻa e mamahí pea fakamāmaʻi. Kuo liliu hono
fotunga: ʻoku hoko ʻo melie mo fakafiemālie.
Ko ha laumālie
ʻoku ʻokú ne maʻu meiate au ʻa e lelei ko
ʻení ʻoku mahulu hake ia ʻi hono
fakalāngilangiʻí, koeʻuhí ʻokú
ne tali ʻeku fakangofuá peá ne hoko ko ha ʻofefine
ʻo e ʻOtuá.
Ko hai ʻoku
ne tokangaʻi ʻa e Ko e kolosi pe ʻi he ngaahi meʻa
ʻoku fehangahangai mo ia.
Kumi ʻa e
kolosí ʻita pea kamata ke launga, ʻi heʻene
ʻiloʻi ia ko ha kovi. Ka ʻi he taimi ʻoku ne maʻu
ai ia ko ha lelei, ʻoku ne fakatupu ha fiefia kiate ia."
Pea kuo
tanaki atu:
"Uaifi
ʻaʻaku, ʻoku ʻikai te u toe fie maʻu ha meʻa
ka ke kalusefai ʻa kimoutolu ʻo hange ko ia ʻi muʻa,
ʻi homou laumalie pea ʻi ho sinó."
Hili ʻa
Sīsuú Naʻá ne talamai, Naʻá ku
ongoʻi ha huhuʻi mai ʻo ha holi ke ke tutuki fakataha
mo Ia naʻe folofola kiate Ia: "ʻE hoku Sisu, ʻe
hoku ʻOfa, kalusefai au mo koe!"
Pea naʻa
ku ʻo pehē:
"ʻI
he taimi Te Ne toe foki mai, ko e ʻuluaki meʻa te u kole
kiate iá,
ʻoku
ʻa ia ʻoku ou pehē ko e meʻamahuʻinga tahá
ia,
ʻe hoko ko
e mamahi koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá pea
mo e ʻaloʻofa ke kalusefai ʻaki ʻa e ia. Pea
hange kiate au te u fiemalie, koeʻuhi he ʻoku Te u lava ʻo
aʻusia ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono tutukí."
Fakaʻosi,
ko ha pongipongí, naʻe hā mai hoku Sīsū
ʻofaʻangá kiate au ʻi he tatau ʻo Sīsuú
Tutuki. Naʻá ne talamai ʻokú ne fuʻu fie
maʻu moʻoni ke kalusefai au. mo ia
Lolotonga e
naʻá ne pehē, Naʻá ku sio
-huelo ʻo
e mama tupu mei hono ngaahi kafo toputapu, pea
faʻo ʻokú
ke ʻOku nau fakahinohino mai kiate au.
ʻI he meʻa
ko ia momeniti, ko ʻeku fakaʻamu ke kalusefai au ʻe
Sisuu naʻe lahi fau ʻeku ongoʻi lomekina ʻe he
ʻofa ʻa e faingataʻaʻiá.
Neongo ia, naʻa
ku fakafokifā pē kuo maʻu au ʻe ha fuʻu
ilifia lahi ʻo u tetetete ai mei he ʻulu ki he motuʻa
vaʻe.
naʻa ku
moʻui ko hano fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie
ʻa ʻeku moʻu
Naʻá
ku ongoʻi taʻefeʻunga ke maʻu ha ʻaloʻofa
ʻoku hahamolofia ʻo hange ko ʻeni. Pea Naʻe ʻikai
ke u toe poleʻi ke pehē, "ʻEiki, tutuki au mo
koe."
Ka ko Sīsū
Hangē naʻá ne tatali mai ke u loto ki aí pea
toki foaki mai ʻa e ʻaloʻofa ko ʻení
makehe. Kuo fuoloa hono fakamamahiʻi au ʻe he meʻa ni.
Hoku laumālié
Naʻá ne ongoʻi ha holi mālohi ke kole ʻa e
ʻaloʻofa ko ʻení. Tatau Pē Naʻe
nofoʻia au ʻe ha ongoʻi taʻefeʻunga ʻi
he taimi ko iá.
Ko hoku natulá
Naʻe lulululu mo tetetete
Ilifia naʻá
ne kiʻi momou ke kole kia Sīsū ke tutuki.
Lolotonga ʻeku
ʻi he ʻa e tuʻunga ko ʻeni, naʻe ueʻi
fakalaumalie fakaʻatamai au ʻe Hoku ʻofaʻanga ko
Sisuu ke tali ʻa e ʻaloʻofa ko ʻení.
Ko hono ʻiloʻi
ʻo e Naʻá ku toe maʻu ha loto-toʻa ʻi
Hono finangaló peá u pehē ange ki ai:
"Ko Hoku
Māʻoniʻoní Tangata Taʻane mo ʻEku
ʻOfa kuo Tutuki, kataki muʻa ʻo tuku mai kiate au ʻa
e ʻaloʻofa ʻa ke kalusefai fakataha mo koe. ʻOku
ou kole atu foki ke ʻoua naʻa hoko ia kiate au ʻikai
ha fakaʻilonga mahino ʻo e ʻaloʻofa ko ʻeni.
ʻIo
-Foaki mai ʻi
he taimi pe ko ia hoʻo faingataʻaʻia kotoa,
-foaki mai haʻo
meʻa ngaahi kafo
ka ʻoku
ʻikai fakahā mai ki he niʻihi kehé ʻa e
meʻa kotoa pē ʻoku hoko kiate aú. Tukunoaʻi
ʻiate koe mo au."
Ko e ʻaloʻofa
ko ʻení Kuo tali au.
ʻIkai
fuoloa, huelo ʻo e mama mo e faʻo naʻe haʻu mei
hono Tutuki ʻo Sisuu pea
-ʻoku haʻu
ke fakamamahiʻi au,
-mahuhu ʻiate
au nima mo e vaʻe.
Pea naʻe
hoko mai ha ko ha huelo ʻe taha ʻo e mama, ʻoku ulo
lahi ange, fakataha mo ha tao
hokaʻi
hoku loto.
ʻoku ʻikai
ke u lava Fakamatalaʻi hoko fiefiá mo e mamahí –
mamahí ʻo lahi ange ia ʻi he toenga kotoa– ʻa
ia ne u feinga ai momeniti fiefia.
Neongo Naʻe
lahi ʻa ʻeku manavaheé mo e tetetete ʻuluakí,
ʻa e melinó mo e melinó mo e Naʻe toe lahi
ange ʻa e fiemālie ne u aʻusia he taimi ní.
ʻAʻaku
naʻe fuʻu lahi ʻa e faingataʻaʻia pea u tui
ai naʻe mamahi ʻi hoku ongo nimá, vaʻé
mo e lotó ke fakahā ʻeku maté.
Naʻa ku
fanongo ki he ʻoku movete ʻa e ngaahi hui ʻo hoku ongo
nimá mo e vaʻé ki ha fanga kiʻi kongokonga
iiki. ʻoku ou maʻu ongoʻi e kemikale ʻo e faʻo
ki he kafo takitaha.
ʻOku ou
fakahā atu naʻe ko e fiefia ʻoku maʻu mei he
ngaahi kafo ko ʻení he ʻikai lava ke fakamatalaʻi
ʻi he lea.
ʻAʻaku
Naʻe tupulaki ʻa e fifili ʻi he malohi ʻi he
taimi tatau pe ʻa e malohi ʻo e mamahi ko ia,
-ʻikai
ngata pe ʻi heʻene maʻu au ʻai ke ne ongoʻi
ʻoku mei mate, ka,
-ʻi he
meʻa tatau taimi, naʻa ne fakalongomoʻui au mo
-ngaohi au ke u
ongoʻi he ʻikai ke u mate.
Pea ʻikai
ha meʻa Naʻa ne ha ʻi tuʻa ʻi hoku sino ka
naʻa ne ongoʻi spasms mo mamahi. Fuʻu lahi.
ʻAʻaku
Naʻe haʻu ʻa e tokotaha veteá ʻo ui au ʻi
heʻeku talangofuá.
Tukuange Naʻe
mamatea hoku ongo nimá ʻi he mālohi ʻo e neave.
Fakaʻatamai Naʻa ku ongoʻi mamahi ʻi he feituʻu
naʻe mahuhu ai ʻa e huelo mo e faʻo.
ʻAʻaku
tokotaha vete kuo tuʻutuʻuni ʻe he mālohi ʻo
e talangofuá ko e meʻa kotoa pē ʻosi he taimi
pe ko ia. Ko hono moʻoni, ko e mamahi lahi ʻoku Naʻá
ne ʻai ke u pongia, pea ʻikai toe hoko ia he taimi pē
ko iá.
ʻOi! Ko fē
ʻa e taha Naʻe ʻomi ʻe he maná kiate au ha
talangofua māʻoniʻoni.
ʻOku tuʻo
fiha nai ʻeku Naʻá ku ʻi collusion ʻi he
mālōlō hoku tuofefiné.
Fakafou ʻi
he talangofuá, Sīsū
-fakamoʻui
ʻa e tokotaha kotoa pē ʻa e ngaahi ʻita mo e
mamahi ʻo e mate ʻa ia naʻa ne nofoʻia au, pea
"ʻIkai
fuoloa", Naʻá ne toe fakafoki mai ʻeku moʻuí.
Fakahā ko
hono moʻoní, kapau naʻe ʻikai fakasiʻisiʻi
ʻa e ngaahi mamahi ko ʻení ʻe he Naʻe mei
faingataʻa ke u vetehia kiate kinautolu.
ʻOfa ke
hanga ʻe he ʻEiki, ʻofa ke tapuekina maʻu pe ia
ʻi heʻene foaki ki Heʻene kau faifekau ʻa e
malohi ke toʻo ʻEne moʻulaloa mei he mate.
Pea ʻoku
ou ʻamanaki pē ʻe ko e ngaahi meʻá ni
kotoa naʻe hoko maʻu pē ia ko e nāunau lahi ange
ʻo e ʻOtuá pea mo e fakamoʻui ʻo e ngaahi
laumālié.
Kuo pau foki ke
u Ke fakamamafaʻi ange lolotonga ʻeku aʻusia ʻa e
faingataʻaʻia fakamatelie ni, naʻe Naʻe ʻikai
ha fakatotolo ʻi hoku sinó ʻi he ngaahi meʻa ʻi
ʻolungá.
Ko e fē ʻa
e taimi ʻoku ʻi heʻeku toe foki ki he ngaahi
faingataʻa ko ʻení, naʻá ku
fakatokangaʻi ʻoku mahino kuo tohi ʻi heʻeku sino
ʻa e Ngaahi Kafo ʻo Sīsuú.
Naʻe hange
naʻe Ngaahi Matakafo ʻo Sīsū Naʻe Tutuki, ʻa
ia naʻe fakamamahi kiate au ʻe he naʻe tatau pē
ʻa e nimá, vaʻé mo e mafú, mo Sīsū.
Ko e meʻa
ko ia Naʻa ku pehe pe ʻoku ne fakamatalaʻi
-ʻaʻaku
mali mo e Kolosí mo e
- faingataʻaʻia
ʻa e mamahí ʻi hoku fuofua tutukí.
ʻoku ou
maʻu Naʻá ku aʻusia ha ngaahi tutuki lahi kehe
ʻi he ngaahi taʻu hono hokó ʻa ia ne u ʻOku
faingataʻa ke hikikotoa kinautolu.
Ka Koeʻuhi
kuo pau ke u talanoa ki ai, te u tala ʻa e tefitoʻi moʻoni
pea ko eofi taha, ʻo aʻu ki he ki he taʻu1899.
ʻI ha
taimi pē Naʻe toe haʻele mai ʻa Sisu kiate au
hili ʻene ʻai ke u faingataʻaʻia ʻi he
Tutuki, naʻá ku toutou lea ʻaki maʻu pē
kiate ia:
"Ko ʻeku
ʻofeina ʻa Sīsū, ʻomi kiate au ha mamahi
moʻoni koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá,
ke u fai ia
-ʻoku nau
fakamamahiʻi ʻe he mamahi mo e fakatomala koeʻuhi ko
ʻene fakaʻitaʻi koe, pea
-ʻoku nau
ne toʻo atu mei hoku laumālié mo hoʻo manatú.
Tuku ke hanga
ʻe he ʻofa ke ikunaʻi ʻe heʻeku ngaahi
mamahí ʻa e ʻofa kotoa pē kuó u maʻu
koeʻuhí ko e angahalá, koeʻuhi ke
-ʻi heʻeku
ʻe toʻo atu mo fakaʻauha ʻa e ngaahi angahalá,
"Te u lava
lomiʻi lahi ange au ke u talatalaakiʻi ʻa kimoutolu."
Tuʻo taha,
hili ʻi heʻene kole kia Sīsū ha ʻaloʻofa
pehē, naʻá ne folofola mai ʻi he angaʻofa
kiate au:
"Kuo foaki
mai ia ʻOkú ke loto mamahi ʻi hoʻo
fakalotomamahiʻi aú, ʻoku ou fie teuteuʻi koe
ʻo tatau pe mo e Fakalelei. ʻI he founga ni ʻe lava ke
mahino kiate koe ʻa e ugliness ʻo e angahala mo e malohi ʻo
e mamahi naʻe fakatupu ki hoku Loto.
ʻAho ʻOku
ou maʻu e ngaahi lea ko ʻení:
« Kapau
ʻI he kauhala ʻe tahí, neongo ʻoku ʻikai
ke u sio kiate koe, ka ʻokú ke kei ʻi he tahí
pē. Kapau Manga ki he kelekelé, ʻokú ke ʻi
hoku lalo vaʻé. Kuó u faiangahala!"
Pea Naʻá
ne fanafana mo meimei tangi peá ne toe pehē:
"ʻOku
ke Naʻá ku kei ʻofa pē mo maluʻi koe!"
Hili ʻa
Sīsuú Naʻá ne fakahā mai ʻa e
ngaahi leá ni, naʻe kamata ke mahino kiate au ha ngaahi
meʻa lahi naʻe ʻikai ke u Te u lava ʻo fakahaaʻi.
te u lava ʻo
lea ʻaki ia ko e toki taimi pē ia
- ʻoku ʻi
ai ʻeku houngaʻia ʻi he Lahi mo e Māfimafi ʻo
e ʻOtuá,
-ko ia ʻo
hangē ko ʻEne ʻi he meʻa kotoa pē.
Fakamālō
ki hono ʻoku hao ʻa e ʻOtuá mei he ngaahi
ʻulungāangá, kae ʻikai ko ha ʻata ʻo
ʻeku fakakaukaú. Ko e ʻoku siʻisiʻi ange
ʻeku taʻeʻahí ʻ ʻi hono fakafehoanaki
ki Hono Ngeia Lahí ha ʻata.
ʻI
he ngaahi foʻi lea "kuó u fai
angahala",kuó u mahino
ʻa e ʻa
e ngaahi meʻa taʻe-tau ʻo eangahalá,
-ʻene loto
tāufehiʻá mo e taʻeʻilo,
ko ia hangē
ko e fakatupu houhau lahi ʻoku fai ki he ʻOtuá ʻi
ha kihiʻi taimi siʻi pē ʻo e fiemalie mo e
fiefia.
Fakafanongo ki
he Ngaahi Foʻi Leá
"ʻOku ke
Naʻá ku kei ʻofa pē mo maluʻi koe,"
Naʻe ʻave
au ʻe Ne u ongoʻi ha fuʻu faingataʻaʻia lahi
ʻi he tuʻunga ʻo e maté.
Ko Au naʻá
ne ʻai ke mau ongoʻi hono lahi fau ʻo e ʻOfa naʻá
ne maʻu kiate aú, neongo, naʻá ku tuku hifo
ia ʻi ha kiʻi ngāue kovi faingofua, ki he tuʻunga
ʻo e Ko ha fiefia, ʻa ia ne u fakaʻitaʻi peá
u meimei tāmateʻi ai ia.
"Tangataʻeiki,
talu mei he Kuó
u taʻehoungaʻia mo angakovi kiate kimoutolu, pea kuo pehē
hoʻomou moʻuí Angalelei kiate au, ʻaloʻofa
mai kiate au.
-ngaohi au
ongoʻi maʻu pē ʻa e fakatomala ʻo ʻeku
ngaahi angahalá,
-ki he lahi ʻo
e ʻofa ʻoku ke maʻu pea te ne maʻu maʻu ai
pe kiate au."
ʻI he
momeniti ko ia ʻi he ʻa ia naʻe ʻai ʻe Sīsū
ke mahino kiate au ʻa e lahi ʻo e tāufehiʻá
naʻe ʻi ai
- ʻi he
angahalá mo e
- ʻa ia
tukupa ʻoku mahino ia kiate au,
ki he taufehiʻa
motaʻehoungaʻia,
Ko e
tangata loto-toʻa ke fakakaukau ki he ʻOtuá ʻoku
siʻi ange ʻi hefiefiá fakalielia ʻaupito.
Tatau Pē
-kapau naʻá
ku vekeveke ke fakaʻehiʻehi mei he kihiʻi maumaufono
siʻisiʻi,
-ʻOku ou
faʻa Manavasiʻi ʻi he malumalu ʻo ha angahala
ʻe lava ia
ʻoku kiʻi haʻu pē ki heʻeku fakakaukaú.
Ko e founga ia
ne u feinga ai fuʻu fakaliliʻa mo fakama lahi koeʻuhí
ko e ngaahi angahala ʻo hoku kuohilí peá u
fakakaukau ke hoko ko e kovi taha ʻi he kau angahala kotoa pe.
Ko ia ʻi
he hā mai ʻa Sīsuú, naʻá ku fai pē
ia
Toe ʻeke
ange kiate ia mamahi koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá
-ko ia ko hono
fakahoko ia ʻo ʻEne talaʻofa ʻo e tutukí.
ʻI ha
pongipongi ʻe taha, ʻi he taimi ne u ongoʻi mālohi
ange ai ʻi he tuʻunga angamahení ʻa e holi ke
ke lahi ange ʻeku faingataʻaʻiá, naʻe
hāʻele mai ʻa Sīsū ʻa ia ko hoku
angaʻofa tahá. Ko Au Naʻá ne toʻo hake
hoku sinó ʻo ʻomi hoku laumālié ki ha
tangata ʻa ia, ʻi he tokoni ʻa ha meʻafana, naʻe
toki ʻohofi, pea naʻe ke mate pea mole hono laumālié.
Pea kia Sīsū
naʻá ne ʻai ke u mahuhu ʻiate ia ʻo mahino
ai kiate au ʻa e mamahi ʻo hono Lotó koeʻuhi ko
e mole fakamahamahalo ʻa e laumalie ko ʻeni.
Kapau naʻa
tau ʻilo lahi e mamahi ʻa Sīsū koeʻuhí
ko e mole ʻa e laumālié, ʻoku ou ʻilo
fakapapau ʻoku Te tau fai ʻa e meʻa kotoa pē te
tau lavá ke fakahaofi ia mei he malaʻia taʻengatá.
Lolotonga ʻeku
ʻi he Naʻe puke au ʻe Sīsū lolotonga e lahi
ʻo e ngaahi foʻi mahafu ko ʻení leʻo lahi
ʻaupito kau kiate ia mo fafana ʻi hoku telinga:
"Ko ʻeku
uaifi, ʻoku ke fie maʻu?
-ʻoatu
kiate koe ko e moʻulaloa ki hono fakamoʻui ʻo e
laumālie ko ʻení mo
"Toʻo
hake ʻiate kimoutolu kotoa pe ʻa e mamahi ʻoku taau mo
ia koeʻuhi ko ʻene ngaahi angahala ʻi he faʻitoka?"
Naʻe pehē:
"Ko hono moʻoní, ko hoku Sīsū.
ʻAi kiate
au ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku totonu ke maʻu, kehe
pe ke fakahaofi pea ke fakafoki mai ia ʻi he moʻui".
Pea kia Sīsū
Naʻa ne fakafoki au ki hoku sino pea u ongoʻi ʻoku
fakauku au ʻi ha faingataʻaʻia lahi ʻo ʻikai
mahino kiate au pe ʻe anga fēfē haʻaku moʻui.
Hili haʻane
nofo ʻi he tuʻunga faingataʻaʻia ko ʻení
ʻo laka hake ʻi ha houa ʻe taha, ko Sīsū
Naʻá ne fokotuʻutuʻu ke haʻu ʻeku
taha vetehiá ʻo toetuʻu au.
ʻI heʻeku
Naʻá ne fehuʻi mai pe ko e hā e meʻa naʻá
ne fakatupu kiate au ʻa e mamahi lahi ko ʻení,
ʻoku ou
maʻu fakahā ʻa e meʻa kotoa pē kuó u
mamata mo aʻusia ʻi he meʻá ni taimi nounou
ʻaupito pea ʻoku ou
Tuhuʻi ʻa
e konga ʻo e kolo naʻe fakahoko ai ʻa e fakapoo.
Naʻá
ku toki fakapapauʻi kuo hoko moʻoni ʻa e fakapoó
ʻi he feituʻú ni ʻa e feituʻu tofu pe naʻa
ku talaange ki ai pea ne talamai ʻoku tui ʻa e taha kotoa
Kuo mate ʻa e tangatá.
naʻá
ku talaange ki ai koeʻuhí naʻe ʻiate au ʻa
Sīsū Naʻá ne palōmesi te ne fakahaofi hono
laumālié pea tauhi ia ʻi he moʻui.
Forsooth Kuó
u fepokangaʻaki mālohi mo e ʻOtuá ke taʻofi
Hono laumālié mei he mavahe mei Hono sinó. Naʻe
toki hilifakinima ia kimui pea naʻá ne moʻui pea
mamalie ʻene moʻui leleí. ʻI he taimi ni moʻui.
ʻOfa ke monūʻia ʻa e ʻOtuá!
Ko e meʻa
ki heʻeku holi lahi ange ke tutuki fakataha mo Sīsū,
he ʻofa kiate Ia pea ki he Fakalelei ʻo hoku kuohili, ʻoku
haʻu kiate au, pea hangē ko ia ki muʻá, naʻá
ne ʻomi hoku laumālié mei hoku sino.
Naʻá
ne ʻave au ki he potu toputapu naʻá ne faingataʻaʻia
ai ʻi heʻene loto mamahí mo quoth:
"Ko ʻeku
uaifi, kapau naʻe ʻilo ʻe he taha kotoa
-taʻe-fakatataua
neongo ko e Kolosí mo e
-ʻoku anga
fēfē ʻene laumalie mahuʻinga,
taha kotoa ʻe
fie maʻu ʻe he koloa ko ʻeni pea fakakaukau ʻoku
mahuʻinga, hangē ha siueli ʻoku ʻikai hano
mahuʻingá.
Ko e fē ʻa
e taimi ʻoku naʻe ʻalu hifo mei he Langi ki he mamani,
naʻe ʻikai ke u fili ʻa e ngaahi koloa ʻo e
mamani. Ka naʻá ku pehē ʻoku fakaʻeiʻeiki
mo lelei ange ke fili. ko e houʻeiki fafine ʻo e
kolosi:-masiva,-fakama-ko e faingataʻaʻia lahi ange.
Pea lolotonga
ʻenau Tui
-naʻa ku
fakaʻamu ʻofa ke hoko mai ʻa e taimi ʻo ʻeku
Holi mo e Mate ʻi he vave taha, he te u fai ʻiate kinautolu
ʻa e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié".
Lolotonga ʻEku
naʻá ne lea, naʻe ngaohi au ʻe Sīsū
ke u ongoʻi ʻa e fiefia naʻá ne ongoʻi ʻi
he faingataʻaʻia. Naʻe hā mei heʻene ngaahi
leá ha ongo māfana ʻi hoku lotó holi ke
mamahi.
Naʻa ku
fanongo ki ha Ongo māʻoniʻoní mo e holi ke
hangē ko iá, ko e Tutuki.
ʻAki ʻa
e kihiʻi leʻo mo e Naʻá ku lotu kiate ia ʻo
pehē, Ko e mālohi naʻá ku maʻu ʻiate
aú, ʻo pehē:
"Tangata
Mali" māʻoniʻoni, foaki mai kiate au ʻa e
mamahí pea foaki mai kiate au ʻa ho Kolosí koeʻuhí
he ʻoku ou ʻOfa ke ne ʻiloʻi lelei ange ʻa e
lahi ʻo ʻene ʻofa ʻiate aú.
He ka ʻikai,
te u ʻi he taʻepau maʻu pe hoʻomou ʻofa
kiate au. Kuo u waived ʻa e meʻa kotoa maʻamoutolu!"
Toe Lahi Ange
tōmuí, ʻi he fiefia ʻo laka ange ʻi ha toe
taimi ʻi heʻeku kole fakamātoato, ʻa Sīsū
Naʻá ne fakaʻatā au ke u tokoto hifo ʻi ha
taha ʻo e ngaahi kolosi naʻe ʻi aí.
ʻI hoku
taʻu Naʻá ku mateuteu, peá u kole ange ke
kalusefai au.
ʻOfa Naʻá
ne toʻo ha foʻi faʻo pea kamata ke ne teke ia ki hoku
nimá. ʻO e Naʻá ne fehuʻi mai mei he
taimi ki he taimi:
"ʻOku
fuʻu totuʻa kovi? ʻOkú ke fie maʻu ke u
hoko atu?"
"ʻIo,
ʻIo, ʻoku hoko atu ʻa e kamata, "neongo ʻeku
mamahi. ʻOku fuʻu fiefia ʻi hoʻo tutuki au."
Ko e fē
taimi naʻá ne Naʻe kamata ke u tuki hoku nima ʻe
tahá, pea hoko mo e nima ʻo e kolosí naʻe
fuʻu nounou hono fakahā maí, ka ki muʻa pea
toki lōloa totonú.
Pea kia Sīsū
Naʻa ne toʻo ʻa e foʻi faʻo kuo ʻosi to
pea ne pehe:
"Uaifi
ʻAʻaku, kuo pau ke tau kumi ha kolosi ʻe taha. Mālōlō
mo fakafoʻou."
ʻoku ʻikai
ke u lava Fakamatalaʻi ʻa e mōmēniti ne u ongoʻi
ʻi he momeniti ko iá. Ko ia ai Naʻe ʻikai ke u
taau mo e faingataʻaʻia ko ʻení!
Ngaahi hua ko
ʻeni kuo tuʻo lahi hono toutou lea ʻaki. ʻI he
taimi ʻoku ongo nima ai ʻa e naʻe feʻunga pē
ʻa e ngaahi kolosí, pea naʻe ʻikai feʻunga
ʻa e lōloa ʻo e kolosí.
ʻI ha
faingamālie ke ʻoua naʻa kalusefai au ʻe Sīsū,
Naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe mole mei hoku tutuki.
Kuo ʻosi
maʻu ʻe Sīs Kumi ʻuhinga maʻu pē ke
toloi ia ki ha taimi kehe.
ʻOiaue
Meʻa fakamamahi moʻoni ki hoku laumālié ʻi
he toutou fepaki ko ʻeni mo e hoku Sīsuú. Taimi lahi
naʻe fakatonuhiaʻi au ʻi he lāunga ki he Naʻa
ne, koeʻuhi henaʻa ne fakaʻikaiʻi au mei
he faingataʻaʻia moʻoni.
Toe Lahi Ange
Naʻá ku toe pehē ange kiate ia ʻi ha leʻo
ʻita:
"Ko ʻeku
ʻOfeina, ʻoku hange ʻoku fakaʻosi ʻa e meʻa
kotoa pe ko ha pauʻu.
Hangē ko
ʻení tuʻo lahi hoʻo talamai te ke ʻave
tuʻo taha pē au ki Hēvaní maʻá e
kakai kotoa pē. Ka, ko e taimi kotoa pē naʻá ke
fakafoki mai ai au ki he māmaní ke toe nofoʻi hoku
sinó. Naʻa ke talamai te ke fie maʻu Kalusefai au ke
u lava ʻo fai e meʻa naʻá ke faí.
Neongo ia, ʻoku
ʻikai Kuó ke tuku nai ke u aʻusia ʻa e tutuki
kakató. Pea Naʻe pehē ange ʻe Sīsū:
"ʻIo, ʻe vavé ni pē haʻaku fai ia.
ʻOku ʻikai ha loto veiveiua. ʻE fakahoko ia."
Fakaʻosi,
ko ha pongipongí, ʻi he ʻaho ʻo e Hakeakiʻi
ʻo e Kolosi Māʻoniʻoní (13), Sīsū
ʻasi mai pea toe ʻave fakavavevave au ki he Sikuea
Māʻoniʻoni ʻi Selusalema.
Naʻá
ne ngaohi au ke u fakakaukau ki he ngaahi meʻa kehekehe ʻoku
fekauʻaki mo e meʻa lilo mo e angamaʻá ʻo
e kolosi. Hili iá, naʻá ne pehē ʻi he
ʻofa:
"ʻOfa
ʻAʻaku, ʻokú ke fie fakaʻofoʻofa?
Fakalaulauloto
ki he Kolosi pea ʻoatu ʻa e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa
taha ʻoku ke te nau lava ʻo maʻu ʻi he Langí
pea ʻi he māmaní.
Te ke toki
ngaohi leva koe ki he ʻofa mei he ʻOtuá, ʻa ia
ʻokú ne maʻu ʻiate ia ʻa e Fakaʻofoʻofa
taʻefakangatangatá. ʻI he kuó ke fakatupulaki
ʻa e holi ke maʻu ʻa Palataisi mo ʻene ngaahi
koloa kotoa pe.
ʻOkú
ke fie hoko fonu ʻi he koloa lahi fau, ʻo ʻikai ʻi
ha kiʻi taimi nounou, ka ki ʻitaniti?
ʻI
he ʻofa maʻu ai pē ʻo e Kolosí. Te ne
ʻoatu kiate koe ʻa e koloa kotoa,
-lahi tahá
kiʻi seniti siʻisiʻi, ʻa ia ʻoku ne
fakafofongaʻi ʻa e siʻisiʻi taha ʻo e
faingataʻaʻ
-ki he paʻanga
lahi tahá ʻoku ʻikai faʻa fakatataua ʻa ia
ʻoku maʻu mei he ngaahi kolosi mamafa tahá.
Neongo ia
-lolotonga e
tangatá kuo fakaʻau ke vekeveke ke maʻu e tupu
siʻisiʻi taha ʻo ha paʻanga fakamatelie
faingofua, ʻa ia ʻe vave ni pe haʻane liʻaki,
-ʻoku
ʻikai ke ʻi ai ha tokotaha teʻeki mali fakakaukau ke
fakatau ha seniti ʻe taha ʻo e koloa taʻengata.
Pea ko e ha
hono ʻuhinga
ʻoku ou
maʻu manavaʻofa ki he taʻefakaʻatuʻi ʻa
e tangatá koeʻuhí ko ʻeneleleí
taʻengata
ʻofa ʻOku
ou fietokoni kiate ia.
Naʻe ʻikai
ke Ne houngaʻia,
-ʻoku ke
ngaohi taʻefeʻunga mo ʻEku ngaahi meʻafoakí,
pea
-fakaʻitaʻi
au ʻaki ʻa e ʻene loto-fiemālie.
Vakai, ʻofefine
Ko e hā hono lahi ʻo e kui ʻa e faʻahinga ʻo
e tangatá ni?
Ko
e Kolosi, ka ko e matapaa
-taha
kotoa ʻa e ngaahi ikuna,
-ʻa
e ngaahi meʻa lalahi ʻoku maʻú mo e
-ʻa
e ʻe malohi lahi taha.
Ko ʻeni
hekuo pau ke ʻoua naʻa toe ʻi ai haʻo taumuʻa
kehe ka ko e Kolosí pē.
Naʻe ʻOku
ʻuhinga ʻeni ke tokonaki maʻá e meʻa kotoa
pē.
Pea, ʻi he
ʻaho ni, ʻoku ou fie maʻu kataki ʻo tutuki kakato
koe ʻi he kolosi, ʻa ia kae ʻoua kuo aʻu ki he
Naʻe ʻikai feʻunga ʻa e momeniti ko ia mo koe.
ʻOku
totonu ke ke ʻiloʻi ʻoku Ko e kolosí pē ʻe
tahá
-ʻoku ʻi
ai hoʻo ʻoku ou saiʻia ʻi heʻeku ʻofa
mo
-ʻa ia
ʻoku ou ʻOkú ne fakatupu ke tutuki kakato koe ʻiate
ia. Ko e kolosi ʻokú ke maʻú naʻe mamaʻo
ʻaupito,
te u ʻomi
ia ʻi he Langi ko ha fakaʻilonga hoʻo ʻofa.
te u
fakaʻaliʻali atu ia ki he Fakamaauʻanga Fakalangí
ko ha fakamoʻoni ki hoʻomou ʻofa kiate aú.
ʻI hono
tuʻungá ʻOku ʻi ai haʻaku meʻa mamafa
mo fakamamahi ange ʻoku ou ʻomi kiate koe
- ke tali ki
hoʻo holi ke faingataʻaʻiá mo e
-ke fakangofua
ʻofa ke fakahoko maʻamoutolu ʻa ʻeku Tukupa
taʻengata."
Hili ʻene
lea ʻeni, naʻe ha mai ʻa Sisu kiate au ʻi he ʻao
ʻo e kolosi naʻa ku maʻu ʻo aʻu ki he taimi
ko ia. Naʻá ku ʻalu ʻi he fiefia kakato ki Naʻá
ku fakatokoto ia ki he kelekelé ʻo tokoto ai.
Pea ʻi he
lolotonga ʻo ʻeku kei Naʻe fakaava ai ʻa e langí,
ʻo mateuteu ki he tutukí.
Naʻe haʻu
ʻa Seni Sione ko e ʻEvangeliō, ʻi heʻene
fua ʻa e kolosí ʻa ia naʻá ku Kuo
folofola ʻa Sīsū.
Pea
Naʻe aʻu atu ʻa e taupoʻou ko Mele ʻoku
takatakaiʻi ʻe ha fale ʻo ha kau ʻangelo.
Naʻa nau
fusi au mei hoku kolosí pea naʻa nau tuku au ki he lahi
tahá ʻomi mei Seni Sione.
Ko ha fiefia
naʻe ʻave au ʻe he momoko mo e fakamate.
Neongo ia Naʻá
ku kei ongoʻi pē ʻa e ulo ʻo e ʻofá
ʻi hoku lotó, ʻo ne ngaohi au ke u Tatali ke mamahi
ʻi he kolosi ko ʻeni.
ʻI he
fakaʻilonga ʻo e Sīsū, naʻe toʻo ʻe
ha ʻāngelo ʻa e ʻuluaki kolosí ʻo
ʻave mo ia ʻi Palataisi.
Lolotonga iá,
naʻe pehē ʻe Sīsū, ʻaki hono nima
ʻoʻona pea tokoniʻi ʻe he Taupoʻou ko Mele,
naʻa ne kamata ke kalusefai au.
ʻI he
vaʻe, kau ʻangelo mo e Seni Sione ʻi he faʻo mo e
niʻihi kehe ngaahi meʻa naʻe fie maʻu ki
hokututukí.
Maʻa e ko
e ngāue ki hokututukí,
-ʻaʻaku
naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ha nēkeneka mo
ha nēkeneka lahi ʻaupito
-te u maʻu
naʻe ʻikai ke faingataʻaʻia ʻi ha toko taha,
ka ko e tutuki ʻe taha afé,
ko ia ʻi
he ngaahi faingataʻaʻia kehé ke fakatupulaki
ʻenefiemālie fakaʻofoʻofá.
ʻI he
momeniti ko iá naʻe hangē naʻe teuteuʻi ʻa
Hēvani ki ha kātoanga foʻou ʻo e Lāngilangiʻia
au:
-ʻi hono
maʻu fakahōifua kia Sīsū,
-ʻi hono
maʻu fai , mo e ngaahi lotu lahi, ngaahi laumālie ʻi
Purgatory,
-ʻi hono
maʻu fepokangaʻaki ʻi he kau angahala naʻe ʻikai
ke nau lava ʻo fakaʻauha pea mo hono fakaului ʻo mo ha
ngaahi meʻa lahi ange.
Siʻoku
ʻofaʻanga Naʻe ʻai ʻe Sīsū ke nau
hoko kotoa ko e kau fevahevaheʻaki ʻi he lelei naʻe
ola ʻo ʻeku ongoʻi ʻaʻau ki he ngaahi
faingataʻaʻia naʻe ʻi he tutuki.
Ko e taimi naʻe
ʻI he ʻosi ʻeku ngāué, ne u ongoʻi
hangē ʻoku ou kaukau tahi ʻi he loto fiemālié.
tuifio mo ha tahi ʻo e faingataʻaʻia taʻefakatataua.
Ko e faʻe
kuini naʻá ne tafoki kia Sīsū ʻo pehē:
"Foha Ko
hoku ʻahó ni, ko ha ʻaho ia ʻo e nāunau.
Ki hoʻo
ngaahi mamahi tatau pea mo hono fakahoko kotoa ʻo e ngaahi meʻa
ʻoku naʻe ngaohi ia mo Luʻisa,
-ʻOku ou
fie maʻu ʻa e hokaʻi ʻa e loto ʻaki ʻa
e tao mo e
-tui hono ʻulu
ko e kalauni talatala."
Ko e Tali ki he
holi ʻa ʻene Faʻee, naʻe toʻo ʻe Sisu
ha tao ʻo hokaʻi ʻa e Hoku lotó mei he tafaʻaki
ʻe tahá ki he tafaʻaki ʻe tahá. ʻI
he taimi tatau, naʻe ʻi ai ʻa e kau ʻāngeló
ʻoatu ha kalauni talatala ki he Taupoʻou Monuʻia.
Ko ia, mo e ʻi
heʻeku loto ki aí pea mo e fiemālie taupotu tahá,
naʻá ne fakahā mai ia kiate au ʻofa ʻi he
ʻulú. Ko ha ʻaho fakangalongataʻa moʻoni
ia ʻa au!
Te ke lava ke
lea ʻaki ia, ko ha ʻaho ia ʻo e faingataʻaʻia
taʻe hano tatau mo e fiefia taʻeʻaongá. Pea,
koeʻuhi ko ʻeku fiefia pea mo katakiʻi ʻa e ʻeku
fakaʻofoʻofa fakanatula, naʻe kei nofo pe ʻa Sisu
ʻi hoku faʻahi he ʻahó kotoa.
Koeʻuhi ko
e Kalavite ʻo e faingataʻaʻia, naʻe mei ʻikai
lava ʻa e tutuki taʻe kau ai ʻEne ʻaloʻofá.
Ke u fiefia,
Naʻe fakangofua ʻe Sīsū ha ngaahi laumālie
tokolahi ʻi Purgatory ke nau foki ki he Hevani koeʻuhi ko
ʻeku faingataʻaʻia.
Naʻa nau
hifo mei he Palataisi fakataha mo ha kau ʻangelo.
Naʻa nau
ʻatakaiʻi ʻa e pea naʻa nau fakafoʻou au
ʻaki ʻenau ngaahi hiva fakalangí. Naʻe ngaahi
himi ʻo e fiefia mo e ngaahi himi ʻo e fakafetaʻi ki
he fakaʻofoʻofa ʻa e ʻOtuá.
Hili ha toko
nima pe ʻaho ʻe ono ʻo e faingataʻaʻia lahi,
Fanga kiʻi
tohi siʻi mo fakameʻapangoʻia lahi he, ʻi he ʻaho
ki he ʻaho, ne u faingataʻaʻia holoa.
Naʻe mei
hoko ia tuku ʻaupito kapau naʻe ʻikai ke u vili
taʻeʻunua ki hoku ʻEiki Taʻane ko Sisuu - ke
fakangatangata kinautolu ke fakasiʻisiʻi hono malohi, ʻo
ʻikai taʻofi e meʻa kotoa pe.
Naʻá
ku ongoʻi ʻi hoku lotó ʻiate au ʻa e holi
mālohi ki he ngaahi faingataʻaʻia fakaʻofoʻofa
ko ʻení.
Pea naʻa
ku ke ʻilo hoku Sīsū leleí ʻaki ʻene
kole ange ke fakafoʻou hono tutuki kuo u ʻosi aʻusia.
Sīsū
Naʻe ʻikai haʻane taumuʻa, ka naʻá ne
fiemālie pē ʻiate au.
Mei he taimi ki
he taimi ne u saiʻia ke fakafoki hoku laumālié ki he
Ngaahi Potu Toputapú, ʻi Selusalema.
Pea naʻá
ku naʻá ne ʻai ke mau vahevahe ʻo lahi ange pe
siʻisiʻi ange ʻi he ngaahi faingataʻa naʻá
ne aʻusiá ʻi he lolotonga ʻo ʻene manako.
Taimi ʻe
niʻihi ʻokú ne maʻu au naʻe ngaohi ke
kauʻimaeaʻi, pea taimi ʻe niʻihi ko e fungani
ʻaki ʻa e ʻakau talatala,
taimi ʻe
niʻihi ʻoku faʻa Fua ʻa e kolosí, pe ko e
tutukí.
Kia Sīsū
Naʻá ku saiʻia ke u faingataʻaʻia ʻi
ha taha pe ko e taha ʻo e ngaahi meʻa lilo ko ʻení.
Niʻihi Naʻe ʻi ai foki mo ha taimi, ʻi ha ʻaho
pē ʻe taha, naʻá ne ʻai ke u faingataʻaʻia
ʻi hono kotoa Loto vekeveke
ʻomai ha
meʻa lahi ange kiate au melie mo e
ʻa
e ʻi he taimi tatau pe ʻoku lahi ange ʻa e faingataʻaʻia.
Hoku lotó
naʻe to ki he mamahi
- ʻi he
taimi naʻe Ko Sīsū tonu pē ke ne fuesia ʻa e
Holi fakakakanó mo e
-naʻe
ʻikai fie maʻu ia ke u mamahi fakataha mo ia.
Naʻa ku
taʻemanonga mo hohaʻa ʻo kapau he ʻikai ke u lava
ʻo hū ki ha niʻihi ʻo ʻene faingataʻaʻiá.
Ko
Au ʻOku faʻa ʻilo au mo e Taupoʻou ko Melé
-sio kia Sīsū
kātakiʻi ʻa e mamahi lahi tahá koeʻuhí
ko e ngaahi faihalá fakahoko ʻe ha kau tangata anga
fitaʻa ange, anga fitaʻa ange ʻi he kau sōtia
ʻoku naʻa nau puke ʻa Sīsū ʻo tāmateʻi.
Ko e taimi ia
Ne u ʻiloʻi fakapapau ko kinautolu ʻoku ʻofa,
-ʻoku lahi
ange faingofua ke faingataʻaʻia toko taha
-ʻoku
mamata ki he faingataʻaʻia ha taha ʻoku ʻofa ai.
Naʻá
ku ongoʻi ʻaki ʻeku ʻofa ki hoku ʻofaʻanga
ko Sisuu. Naʻá ku lotu kiate ia ke toutou fakafoʻou
hoku tutuki, koeʻuhi Te u lava ʻo fakasiʻisiʻi ʻa
ʻene faingataʻaʻiá.
Sīsū
kiate au Naʻá ne faʻa pehē:
"Ko ʻeku
ʻofeina
-ko e Kolosí
fāʻofua mo fie maʻu,
-fakafaikehekeheʻi
ʻo e predestined ʻe he reprobate, ʻa ia ʻoku ne
fakafepakiʻi ʻa e faingataʻaʻiá.
ʻIloʻi
ia ʻi he ʻAho ʻo e Fakamāú, ʻa ia
naʻe faivelenga mo vilitaki
-Ongoʻi ʻa
e tokanga ki he Kolosi pea ʻe fiefia ʻi heʻene mamata
ki ai ʻasi mai. neongo ʻe kapui ʻa e reprobate ʻe
ha ilifia fakalilifu.
Ka, ko ʻeni,
ko ʻeku ʻofeina
-he ʻikai
lava ʻe ha taha lea ʻaki ia ʻi he loto falala
-kapau ko ʻeni
pe ʻe fakahaofi pe mole taʻengata ia.
"He
faʻifaʻitakiʻanga, kapau, ʻi he taimi ʻe
ha mai ai ʻa e Kolosi,
-ko ha taha
ʻuma ʻi he fakafisi mo e faʻa kataki,
Taʻe kai
mei he taimi ki he taimi,
-fakamālō
kia hai ʻoku ne ʻoatu ia kiate ia pea muimui ʻiate au,
ko ha Ko ha
fakaʻilonga mahino mo meimei pau te ne ʻi he lotolotonga ʻo
kinautolu kuo fakamoʻuí.
Kapau, ʻi
he tafaʻaki ʻe taha, ʻi he taimi ʻoku fakahā
ai ʻa e kolosí,
-ko ha taha ʻio
ʻiteʻita, fehiʻa mo e
-fekumi ki he
hola mei ai ʻi he meʻa kotoa pē,
pea te tau lava
leva vakai ki ha fakaʻilonga ʻoku nau huʻu ki heli.
Kapau, ʻi
he lolotonga ʻo e ʻene moʻui, ko ha taha ʻoku ne
fakatupuʻitaʻi au ʻi he taimi ʻoku sio ai ki he
Kolosi,
"Pea ʻi
he ʻaho ʻo e fakamāú te ne fakamalaʻiaʻi
au"
talu mei he ʻe
tataki ia ʻe he ʻao ʻo e Kolosi ki he ilifia
taʻengata.
ʻOku
makehe ia mahino pea ʻikai taʻe-fiemālie
-ko e tokotaha
māʻoniʻoni ʻo e tokotaha faiangahala
-ʻa e
haohaoa ʻo e niʻihi ʻoku ʻikai haohaoa,
- ʻa e
loto fakamātoató ʻo e mamafana.
Foaki e māmá
ki he fakakaukau totonú. ʻOkú ne fakafaikehekeheʻi
ʻa e leleí mei he koví.
ʻIo
fakahā ʻo aʻu ki hatuʻunga pau
-ko hai ʻoku
totonu ke ʻi hevanipea
-ko hai ʻoku
totonu ke nofo ʻi ha feituʻu ʻiloa.
ʻA e
ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē ʻoku nau
fakaʻau ʻo taau mo fakaʻapaʻapa ʻi he ʻao
ʻo e Kolosí.
Pea ʻoku
ke ʻiloʻi e taimi ʻoku ʻOku maʻu nai ʻe
he angamaʻá ʻa e fakaʻofoʻofa mo e
fakaʻofoʻofa lahi tahá? ʻOku ʻi he taimi
ʻoku fakahoko lelei ai kinautolu ki he Kolosí."
Founga hono
fakamatalaʻi ko e fakaʻau ke ulo lahi ʻa e ʻofa
ki he Kolosi ʻoku maʻu ʻe Sisuu ne ueʻi hoku lotó
ʻaki ʻa e Ngaahi Lea ko ʻení.
Naʻe ʻave
au ʻe ko ha fuʻu ʻāʻāpā lahi pehē
ke faingataʻaʻia lahi
kapau ko Sīsū
ʻikai fiemālie hoku lotó ʻi he toutou fakafoʻou
– lahi ʻaupito Faʻa – Ko Hoku Tutukí
ʻE
Naʻe fakamamahiʻi moʻoni ia ʻi he mapuna hakeʻa
e ʻofá ʻi he taʻe mahanga.
Taimi ʻe
niʻihi, hili ʻi hono fakafoʻou hoku tutukí,
naʻe folofola ʻa Sīsū:
"ʻOfaʻi
ʻe he hoku lotó,
-talu mei he
ʻoku ke fakaʻamua ʻa e ʻalaha ʻoku ha mei
heʻeku ngaahi faingataʻaʻia mei he Kolosi,
- ʻOku ou
fakafiemālieʻi ʻa e ko hoʻo ngaahi holí
ʻaki hono kalusefai ho laumālié mo e
-fetuʻutaki
mo koe kotoa ʻeku faingataʻaʻiá.
Ka ʻo
kapau he ʻikai ke ke Kapau naʻa ku fuʻu momou ke
fakaha ki he tokotaha kotoa pe ʻa e lahi hoʻo ʻofa
ʻiate au, ʻoku ou fakaʻamu silaʻi foki ho sino
ʻaki hoku ngaahi kafo fanoa e toto mo e ʻAsi mai.
Ke aʻu ki
he ngataʻangá ni, ʻOku ou fie akoʻi atu ʻa
e lotu ko ʻení ke ke fai ke maʻu ai ʻeni
ʻaloʻofa:
"ʻOiaue
Tolu Maʻoniʻoni,
Viviku
ʻi he Taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí,
naʻá ku fakatōmapeʻe hifo ai au ʻi homou
ʻafioʻangá.
ʻI
he ʻofa lahi,
ʻOkú
ke ʻOku ou lotua ʻi he ngaahi ʻulungāanga lelei
fakaʻeiʻeiki ʻo Sīsuú, ke foaki mai kiate
au ʻa e ʻaloʻofa kekalusefai maʻu ai pe".
Neongo ʻa
e foʻi moʻoni ko ia
ʻoku
ou maʻu Naʻa ku maʻu maʻu pe ha aversion lahi--ʻa
ia ʻoku ou kei maʻu. --
ki he meʻa
kotoa pē ʻe hā ki he niʻihikehé,
kuó u
loto ki ai kia Sīsū ʻaki hono fakatō kiate au ha
holi lahi ange ke tutuki ʻo fakatatau ki hono finangaló.
Pea ʻikai
fie maʻu ke ke fakafepakiʻi ia ʻaki hono kalusefai
hoku sinó mo e laumālié, naʻe ʻikai hano
taimi kuó u fakafoʻou hoku ʻoku talitali lelei au
ʻaki ʻa e lea mo e loto fakapapau.
Hili ʻeku
ʻo pehē:
"Maʻoniʻoni
Tangata Taʻane, ʻoku ʻikai ha mai ha ngaahi
fakaʻilonga ki tuʻa kiate au.
Kapau Taimi ʻe
niʻihi pea ʻikai ke u fakakaukau, naʻe hangē naʻá
ku tali Ko e ngaahi fakaʻilonga ko ʻeni, naʻe ʻikai
pe ke u fie fakangofua ʻeni.
ʻOkú
ke ʻiloʻi e lahi ʻo e meʻa ʻoku ou maʻú
Naʻá ku ʻofa maʻu pē ʻi heʻeku
moʻui fufuú
Talu mei ai
ʻOkú ke fie fakafoʻou hoku tutukí, kātaki
ke foaki mai
kiate au faingataʻaʻia tuʻuloa ʻo ʻikai ha
fakafiemālieʻi ʻi ha faʻahinga me Ka ʻoku ou
fie maʻu Meʻa pe ʻe taha: ʻOku ʻikai ke u
fie maʻu ha fakaʻilonga ki tuʻa ʻoku ne ʻomi
au ke ma mo maa."
naʻe ʻikai
ke u
ʻIkai
fakamamahiʻi pē ʻe he foʻi moʻoni ko ia naʻe
mei lava pē ke ʻi ai ha fakaʻilonga ki tuʻá
fakahā ʻi hokusinó,
talu mei he
naʻe ʻikai ke u fakakaukau, ka naʻá ku loto
fakahāhā ki he Finangaló. ʻo Sīsū ʻi
he meʻá ni
ʻuhinga
Ka Naʻe
toe fakamamahiʻi foki au ʻe he fakakaukau ki heʻeku
ngaahi angahala he kuohilí. ʻoku ou maʻu faʻa
kole kia Sīsū ke ne maʻu ʻa e fakatomala mo e
ʻaloʻofa ʻa ʻenaufakamolemole.
Pea Naʻá
ku talaange he ʻikai ke u ongoʻi nonga mo fiemālie kae
ʻoua ke u Kuó u fanongo nai meiHono Fofongá: "Kuo
fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá."
ʻE Hoku
Sīsū ʻofaʻanga,
-ʻoku
ʻikai ke ʻi ai ha ʻoua naʻa teitei fakaʻikaiʻi
ha faʻahinga meʻa ʻo ʻetau fakalakalaka
fakalaumālié
- tuʻo
taha pē ʻi heʻeku Naʻá ne pehē ʻi
ha founga taʻetokaʻi ange ʻi he tuʻunga
angamahení:
"Ko e ʻAhó
ni ʻOku ou fie ʻai au ke u vetehia. Te ke vete kiate au ʻa
e kotoa ʻo e hoʻo ngaahi angahala.
Pea ʻi he
lolotonga ʻo e fai ia, te u fakaʻaliʻali atu
taha kotoa ʻa
e ngaahi hia kuo ke fai, pea
kotoa pē
ʻa e ngaahi mamahikuó ne ʻomi kiate aú
Fakatupu.
ʻE mahino
kiate koe ʻa e meʻa ko iá angahala, ʻo
fakatatau ki he ivi ʻo e poto ʻo e tangata. Pea ʻE sai
ange ke ke mate kae ʻoua te ke toe fakaʻitaʻi au.
Tokanga
Fakaʻauha koe mo fakalaulauloto siʻi ki he meʻá
ni:
"Ko ia
ʻoku ʻoku ʻikai haʻane meʻa ke fehiʻa
ai kiate Ia ʻokú Ne Maʻu ʻa e Meʻa Kotoa P
Naʻe mei lava ʻe he meʻa kotoa ʻo ʻai ke
mole atu ʻa e taʻeʻaonga mei he fofonga ʻo e
mamani.
ʻOku ʻikai
ha meʻa ko e levenisipuluki feʻunga ke ne pehe ʻoku ne
loto mamahi ʻi hono Tupuʻanga,
-ka neongo iá
naʻe mahulu hake ia ʻi hono katakiʻi,-ka naʻe
ʻofaʻi.
Foki ki hoʻo
ʻikai ha meʻa, pea ʻoku lau maʻuloto ʻe he
ongoʻi ʻofa ʻa e tokotaha ʻoku feʻunga."
Ko Hono Fakahū
ʻo e ʻikai haʻaku meʻa,
naʻá
ku ʻiloʻi ʻeku mamahi mo ʻeku ngaahi angahala
kotoa pe.
Ko e ʻi he
ʻao fakaʻeiʻeiki ʻo Kalaisi, ko hoku Fakamau,
naʻe kamata ke u tetetete ʻo hange ha lauʻi ʻakau.
naʻe ʻikai
ke u maʻu Mālohi feʻunga ke puʻaki e ngaahi lea
ʻa e tokotaha fakamoʻoní.
naʻa ku
mei nofo pe ʻI he fuʻu puputuʻu lahi ko ʻeni, ʻo
ʻikai ke ne lava ʻo lea ʻaki ha foʻi lea,
kapau ko hoku
Naʻe ʻikai foaki mai ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua,
ko Sīsū Kalaisí, ha mālohi foʻou kiate au,
pea loto-toʻa ʻaki hono talamai:
"ʻOfefine
ʻo ʻeku ʻOfa, ʻoua naʻa ke
manavahe.
Koeʻuhi
he Neongo ʻoku ou lolotonga hoko ko ho fakamaau, ka ʻoku
ʻaʻau foki mo au tamai. Loto-toʻa pea laka atu ki
muʻa."
Puputuʻu
mo ʻI heʻeku fakamaaʻí, naʻá ku lau
maʻuloto ai ʻa e confiteor
Sio mai kiate
au ʻufiʻufi kakato ʻe he angahala,
-Naʻa ku
maʻu ʻa e kalavite ʻo ʻeku fakatupu houhau ki
hoku ʻEiki
-ʻi hono
maʻu ʻi hoku lotó ʻa e ngaahi fakakaukau ʻo
e hīkisia moʻoní.
Naʻá
ku talaange:
"Tangataʻeiki,
ʻOku ou tukuakiʻi au ʻi he ʻao ʻo Ho
Fakaʻeiʻeiki ko e angahala ʻo e hīkisiá."
Pea kia Sīsū
quoth:
"ʻUnu
ke ofi ange ki hoku Lotó ʻi he ʻofa mo e
fakafanongo.
Ongoʻi ʻa
e fakamamahi taʻeʻofa kuo ke fakatupu ki hoku Loto ʻofa
ʻaki hoʻo hikisia."
Pea ko au, naʻá
ku tetetete peá u fakafanongo ki hono Lotó.
Founga hono
fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻa ku ongoʻi mo
mahino ʻi ha ngaahi momeniti siʻi! ʻAʻaku mafu,
tetetete ʻi he ʻofa, ta vave pea u pehe ko e ke pā.
Ko hono moʻoni,
ʻoku toe lahi ange Naʻe hangē kiate au kuo mamahi hoku
lotó ʻi he mamahi, mahaehae ʻo movete mo fakaʻauha.
Hili ʻI
heʻeku aʻusia kotoa ʻeni, ne tuʻo lahi ʻeku
kalanga:
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻ ʻOku fefe anga taʻeʻofa
ʻo e hikisia ʻa e faʻ
Ko ia taʻeʻofa
kapau naʻe ʻiate ia ʻa e mālohí, ʻe
hoko mai ke fakaʻauha Ko e tokotaha fakalangi!"
Peakuo u
fakakaukauloto ki he hikisia ʻa e tangata ko ha ʻuanga
palaku ʻaupito ʻi he veʻe vaʻe ʻo e tuʻi
maʻongoʻonga.
ʻOkú
ne tuʻu hake ʻo ʻoku ne pamu ʻi ha founga ʻoku
ne ʻai ke ke tui ko ha meʻa koe. ʻI he ʻene
fakaʻuliaʻia lahi,
-kamata
siʻisiʻi totolo mo kaka he teunga ʻo e Tuʻí,
-ʻo aʻu
ki he ʻoku ʻikai aʻu ia ki hono ʻUlú.
Ko e mamata ki
he Ko e kalauni koula ʻo e tuʻi, ʻoku ne loto ke toʻo
ia meiate ia ʻo ʻai ki he Pule. Pea ʻokú ne fie
maʻu
-toʻo ʻa
e pulupulu fakaʻeiʻeiki ʻo e tuʻí,
-fakahifo ia,
pea mo
-fakaʻaongaʻi
kotoa ʻuhinga ke toʻo ʻene moʻui.
ʻOku ʻikai
ʻilo ʻe he ʻuanga Naʻa mo e faʻahinga
tuʻunga ʻoku ʻi aí. ʻI heʻene
hikisia, ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻe ia ʻoku
Naʻe Lava ʻa e Tuʻí
fakaʻauha
ia, laiki ia ʻi hono lalo vaʻé,
-fakaʻauha
ʻa e Ko ʻene ngaahi fakaʻānaua fakaʻofoʻofá
ʻoku faingofua ʻene mānavá.
Ko e meʻa
fisifisimuʻa ʻa palasá, kākaá mo e loto
taʻehoungaʻiá. Kau faingataʻaʻia ʻi
ha ngaahi fakakaukau ngali vale pea fonu ʻa hono ʻulú
ʻi he loto-hīkisia,
ʻIo ʻOku
nau ohi hake ʻi he ʻita mo eloto ʻita
ki he ʻa
kinautolu ʻoku ʻikai ke nau laukau ʻakikinautolú.
Naʻe
Ko au naʻe mamata ʻi he ʻuanga palaku mo mamahi ko
ʻení ʻi he vaʻe ʻo e ʻuanga fakalangí
Fakaʻaongaʻi ʻo e PEL
Naʻa ku
fanongo ki he ʻoku veiveiua hoku laumālié ʻi he
puputuʻú mo e mamahí,
ki he fakatupu
houhau kuó u fai kiate ia. Kuo aʻusia ʻe hoku loto
ʻa e mamahi fakalilifu pea naʻe mamahi ʻa Sīsū
koeʻuhi ko ʻeku loto-hīkisiá.
Hili ia, Naʻe
tukunoaʻi au ʻe Sīsū.
Naʻa ku
tauhi fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻo
e angahala ʻo e hīkisiá.
ʻoku ʻikai
ke u lava fakamatalaʻi ʻa e mamahi lahi kuó ne
fakatupu kiate aú.
Hili fakakaukau
lelei ki he meʻa naʻe talamai ʻe Sīsū kiate
aú, ʻoku foki mai ʻo ʻai ke hoko atu ʻeku
vetehia.
Tetetete lahi
ange Naʻá ku vete ʻeku ngaahi fakakaukaú mo
ʻeku ngaahi leá mei muʻa.
ko
hai Naʻá ku fakafekiki mo ʻene ngaahi fakaʻamu
ne fakahā maí, pea
pehē foki
ʻeku ngaahi angahalaʻo e taʻe fai ha meʻa.
Naʻá
ku vete ʻa e meʻa kotoa pē Naʻá ku ilifia
ʻi he fuʻu mamahi mo e ʻita lahi ʻo e laumālié.
-ʻo hoku
siʻisiʻi mo e
-ʻo hoku
loto-toʻa ke fakatupu houhau ki ha ʻOtua neongo ʻeku
Naʻá ne fakaʻitaʻi, tokoniʻi, maluʻi
mo fafangaʻi au.
Kapau te ne
feinga ʻita kiate au, naʻe tupu ia ʻi heʻene
taufehiʻa ki he angahala mo ʻikai ha toe meʻa kehe.
ʻIkai, ko ʻene angaʻofa kiate aú, Tokotaha
faiangahala, naʻá ne fuʻu lahi maʻu pē.
Naʻá
ne ngaohi au ke u ke fakamolemoleʻi neongo, ʻi he ʻao
ʻo e fakamaau totonu fakalangí, kuó ne fakahā
ʻa e hoku ngaahi vaivaí mo e ngaahi vaivaí. ʻI
heʻene fakafoki mai, naʻa ne ʻomi ha meʻa lahi
ange kiate au Fakamālō atu mo e mālohi ke ngāué.
Era
ʻo hangē kuó ne toʻo ʻa e holisi naʻá
ne fakamavaheʻi hoku laumālié mei he ʻOtuá
ki he tupuʻanga ʻo e
ʻo
e Fuʻu kovi.
Kapau ko e
kakaí naʻe mahino kiate kinautolu ʻa e lelei ʻa
e ʻOtuá mo e taʻe-fiemālie ʻo e angahalá,
Te na tekeʻi fakaʻaufuli ʻa e angahalá mei he
māmaní.
ʻE ʻave
kinautolu mei he loto-mamahi lahi mo e fakatomala koeʻuhi ko
ʻenau ngaahi angahala, pe te nau mate.
Kapau naʻa
nau ʻilo ʻa e angalelei taʻefakangatangata ʻa e
ʻOtuá, te nau tukulolo kiate ia.
Pea mo e kakai
filí te nau maʻu ʻi he ʻOtuá ha matavai
lahi ʻo e ngaahi ʻaloʻofá kuo fakatapui ki
honau fakamāʻoniʻoniʻí mo e
fakamāʻoniʻoniʻí.
ʻI he
taimi naʻe fai ai ʻe Naʻá ne ʻafioʻi
he ʻikai ke u toe lava ʻo kātakiʻi ʻa e
mamahí mo e loto mamahí ʻo e angahalá, naʻá
ne mavahe, ʻo tuku ai au ke u fakauku ʻi hoku
fakakaukauloto ki he kovi ʻoku fai ʻe he angahalá.
ʻI heʻene
leleí ʻo e moʻui kotoa pe, kuo ne fakahaofi au mei
he fakamaau ʻa ʻene Tamai pea kuo foaki ha ngaahi ʻaloʻofa
foʻou.
Hili ha taimi
loloa vahaʻanotaa, naʻe toe haʻele mai ʻa Sisu ke
fakaʻata au ke u Hoko atu ʻeku vetehia, ʻa ia, neongo
naʻe maumau he taimi ʻe niʻihi, ka naʻe tolonga
ʻi ha houa nai ʻe fitu.
ʻI he
taimi ʻoku angaʻofa lahi taha kuo fakaʻosi ʻe
Sīsū ʻEne fanongo ki heʻeku vetehiá, naʻá
ne mavahe mei hono tuʻunga ko e Fakamāú peá
ne fakakaukau ko e Tamaí ʻofa.
Naʻá
ku moʻui ʻa e ʻiloʻi taʻe-mafakakaukaua ko
hoku mamahi, neongo ʻene lahi, Naʻe ʻikai feʻunga
ʻa e fakalelei ki heʻeku ngaahi faikovi ki he Hoku ʻOtua.
Sīsū
ʻOku ne pehe, ke taki halaʻi fakafepaki au:
"ʻOku
ou fie maʻu tanaki atu ha fakalahi. Te u fakaʻaongaʻi
e ngaahi lelei ki ho laumālié ʻo ʻeku ngaahi
mamahi ʻi he Ngoue ko Ketisemani.
ʻE feʻunga
pē ʻeni ke fakafiemalieʻi ʻa e fakamaau totonu
fakalangi."
Ko ia ne u ʻalu
ongoʻi loto fiemālie ange ke tali ʻa e akonaki ʻa
Sīsuú ki heʻeku ngaahi angahalá.
Pea Naʻá
ku fakatōmapeʻe ʻi hono vaʻé, ʻo mā
mo puputuʻu, peá u pehē ange ki ai:
"ʻOtua
maʻongoʻonga, ʻoku ou kolea hoʻomou ʻAloʻofa
mo e Fakamolemole maʻa ʻeku tokolahi mo ngaahi angahala
mamafa.
ʻoku ou
fie maʻu ʻa e ʻoku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi
meʻa ʻoku ou malavá ke u lava ʻo fakahīkihikiʻi
feʻunga hoʻo ʻaloʻofa taʻefakangatangatá.
ʻE Tamai
ʻE Hēvani, fakamolemoleʻi ʻa e fakatupu houhau
lahi ne u fai kiate koé ʻaki ʻeku faiangahala ki he
ʻiate koe pea mo loto ke foaki mai hoʻo fakamolemole
fakaetamai."
Pea u Naʻá
ne pehē, "Palōmesi mai kiate au he ʻikai
te ke toe faiangahala. Fakamamaʻo mei he malumalu moʻoni ʻo
e angahalá."
Naʻá
ku tali ange: Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ
ʻIo! ʻOku ou palomesi tuʻo tahaafe ia pea ʻoku ou
fie mate kae ʻikai fakatupu houhau ki hoku Tupuʻangá,
ko hoku Huhuʻí mo hoku Fakamoʻuí. ʻIkai
ʻaupito!
ʻIkai
ʻaupito!"
ʻA ia Naʻe
hiki ʻe Sīsū hono nima toʻomataʻú,
lea ʻaki e ngaahi leá ʻo e akonaki, pea tuku ke tafe
mai ha vaitafe ki hoku laumālié ʻo Hono Taʻataʻa
Mahuʻinga.
Hili ʻa
Sīsuú naʻá ne fufulu hoku laumālié
ʻaki hono Taʻataʻa Mahuʻingá ʻo foaki
kiate au ʻene ʻApisalomi, ne u ongoʻi kuo toe fanauʻi
foʻou au ki ha moʻui foʻou ne tafea ʻo laka ange
ʻi ha toe taimi mei he kakato ʻo e ʻaloʻofa.
Meʻa ko
ʻeni naʻe hok Naʻá ne fakatupu ha ongo kiate au
he ʻikai toe ngalo ʻiate au.
ʻI ha
taimi pē ʻI heʻeku manatu, ʻoku maʻu ha
fiefia makehe ʻi hoku laumalie pea mo ha ʻoku hanga ʻe
he tetetete ʻo ʻohofi kotoa hoku sino. Pea ʻoku ou toe
manatu ki ai ʻi he siʻisiʻi taha fakaikiiki, ʻo
hange ʻoku hoko.
Fonu manatu ki
he kuohilí, naʻe kapu au ʻe ha ngaahi ongoʻi
hohaʻa ke fetohiʻaki, ki he lahi taha ʻe lavá,
ʻi he meʻa
ʻe tahá fakamalo ʻi he hokohoko atu hono foaki mai
ʻe he ʻEiki kiate au,
-pe
fakamafanaʻi au mo fakafoki au ki he tuʻunga ʻo e kau
faingataʻaʻia,
-pe teuteuʻi
au kae tautautefito ke moʻui ʻi Hono Finangalo Fakalangí,
ko hai naʻá ne fekaú
- ko e lahi
tahá Ngaahi ʻAloʻofa Fakalangi Maʻongoʻonga
mo e
- ko e lahi
tahá Kau lahi meiate au. (14)
Pea koeʻuhi
ʻoku ʻikai Ko e meʻa noa pē au, naʻe pau ke
u maʻu ʻa e meʻa kotoa pē mei he ʻOtuá.
Pea naʻe
pau leva ke u ngāue ke fakatahatahaʻi e niʻihi kehé
ʻaki e ngaahi ʻaloʻofa ne maʻú,
-kiʻi
hange ha toketā ko ia, ʻi he toto ʻo ha taha,
-ngaohi ha Huhu
ki ha taha ke tokoniʻi ia ke toe maʻu ʻene moʻui
lelei. Pea Naʻe pau ke u fakapapauʻi fakalelei ʻoku
foki ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtuá.
Ke aʻu ki
he ngataʻangá ni, naʻe kamata ke fusi au ʻe
hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú mei hoku sino, tuʻusi
au mei he meʻa kotoa pe te ne lava ʻo fakamavaheʻi au
mei he Naʻa ne, mo
fakasiʻisiʻi
au ki he tuʻunga ʻo e tokotaha ʻoku moʻua
tuʻuloa.
Ko e faʻa
kātaki ʻaupito, naʻe finangalo ʻa Sīsū
ke u mateuteu maʻu pē ʻi he taimi Naʻá ne
fie foaki mai ha niʻihi ʻo ʻene ngāué pe
faingataʻaʻiá.
Naʻa ne
fai ʻeni
ke
fakafiemālieʻi ʻa e fakamaau totonu fakalangi ʻi
he taʻetukua ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá,
pe taʻofi
pe taʻofi hono kauʻimaeaʻi anga fitaʻa ʻa ia
ʻoku moʻulaloa ki ai.
Ke fakafoʻou
hoku ivi mole,
Sīsū
kiate au faʻa foaki ha ngaahi ʻaloʻofa makehe,
Taha ko e
ʻuhinga ia ʻo e ngaahi meʻá ni ʻa ia ʻoku
lau ki ai ʻi ʻolungá, ʻa ia naʻá ku
toutoufoaki.
Taimi ʻe
niʻihi, ʻI heʻeku ʻalu ke vetehia ki ha
taulaʻeiki,
Naʻe ʻo
aʻusia ha ngaahi ola kehekehe mo hahamolofia ʻi hoku
laumalie. Pea ʻI he ʻosi ʻa e vetehia,
Sīsū
Naʻa ne fetongi pe ʻe ia ʻa e confessor.
Naʻa ne
toʻo ʻa e tatau ʻo e tokotaha vetehia, pea ko au, ʻi
heʻeku tui ʻoku ou lea ki heʻeku tokotaha vete hia
-Naʻa ku
fakaava hake ʻa e hoku loto mo e
-naʻa ku
fakaha ʻa e tuʻunga ʻo hoku laumālié, ʻene
ngaahi ilifiá, ʻene veiveiuá, mo hono ngaahi
mamahí, ʻene hohaʻa mo e ngaahi fie maʻu.
Ka
-mei he ngaahi
talí naʻa ku maʻu pea
-maʻá
e angaʻofa ʻa e Leʻó, ʻa ia ʻoku faʻa
fetongitongi ʻi hoku leʻó vetehia, naʻa ku
ʻiloʻi naʻe ʻikai ko ha tokotaha kehe ia ka ko
Sisu pe. Naʻe pehē ʻikai ke sai!
Pea mo hono
ngaahi ola Naʻe ʻikai ko ha meʻa angamaheni pe ʻa
e ngaahi feituʻu naʻa ku aʻusia. Taimi ʻe niʻihi
naʻe Sīsū talu mei he kamataʻangá:
-fakafanongo
ʻeku vetehia, angamaheni pe makehe,
-pea foaki mai
ʻapikale fakaʻofoʻofa.
Kapau naʻa
ku fie maʻu tala ʻa e meʻa kotoa pē naʻe
hoko ʻiate au mo Sīsū, ʻE fuoloa pea ʻe lava
ke lau ia ko ha talanoa fananga.
ʻIkai
ngata ai Te u hoko atu ki ha meʻa ʻoku faingofua ange ke
kataki.
ʻI he
māhina ʻe hiva kimuʻá tuku ke hoko,
Sīsū
kiate au naʻá ne fakahā ʻa e tau hono ua ʻi
he vahaʻa ʻo ʻĪtali mo ʻAfiliká. Pea
Ko e foungá ʻeni:
ʻAʻaku
tāpuakiʻi ʻa Sīsū kuó ne toʻo
hake au mei hoku sinó.
Lolotonga e
Naʻá ku hoko atu ai ʻo liliu, naʻá ne
taki au ʻi ha hala lōloa ʻoku mafola ʻi he sino
ʻo e tangata ʻi honau toto. Naʻa ku ʻasi ko ha
vaitafe ʻoku tafea ʻa e hala.
Ne u kiʻi
manavahē, Naʻe fakaʻaliʻali mai ʻe Sīsū
kiate au ʻa e ngaahi sino ne liʻaki mo fakaʻaliʻali
ki ha mafana ʻo e ʻalotamaki pea pehe ki he loto vilitaki
ʻa e fanga monumanu carnivores, koeʻuhi naʻe ʻikai
ha taha ke ne tokangaʻi e Burials.
Ilifia Naʻá
ku fehuʻi ange kia Sīsū:
"Maʻoniʻoni
Tangata mali, ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e ngaahi
meʻá ni kotoa?
Pea mo Sīsū
Naʻá ne tali mai, "ʻIloʻi ʻe ʻi
ai e tau. ʻOku liʻaki ʻe he tangatá ia ki he
ngaahi angakovi mo e holi fakakakanó kotoa pē.
ʻoku ou
fie maʻu ʻeku Tauteaʻi ʻa e kakano ʻoku toe
fakakāteki ʻa e angahalá."
Naʻe ʻikai
haʻaku veiveiua fekauʻaki mo e meʻa naʻe folofola
ʻaki ʻe Sīsuú. Ka naʻa ku ʻamanaki ki
ai pe
-ʻi he ʻI
he mahina ʻe hiva hono hoko, ʻe taʻofi ʻe he
tangata fakakakano hono ngaahi holi fakakakanó mo e
-ʻa ia, ki
he vakai ki hono fakauluí, ʻoku taʻofi ʻe Sīsū
ʻa e taú Fakataimi-tēpileʻi.
Kae fefe ko
kinautolu
-splashing
takai ʻi he pelepela ʻo ʻenau ngaahi holi mo e
-ko ia, kae
ʻikai ko e Ke fakaului, ʻoku toe loloto ange ai ʻa e
ngaahi pesoni tafitafi.
Pea kimuʻa
ai naʻe hoko ko e fuofua taimi ʻeni ke lea ai ʻa
ʻItali mo ʻAfilika ʻi he tau.
ʻI he
taimi pē ko iá Hili ia, naʻa nau kau ʻi ha tau
fefeka naʻe tupu ai ha ngaahi faingataʻaʻia mo e
maumau ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi.
Ko ia ʻo
laka ange ʻi ha toe taimi, ʻa ʻeku foaki au maʻa
hoku Sisu lelei, koeʻuhi fakasiʻisiʻi ʻa e
tokolahi ʻo e niʻihi ne uesia ʻe he tau ko ʻeni.
ʻoku ou naʻe fai maʻá e ngaahi laumālie
neongo ʻeku ngaahi lotú mo ʻeku ngaahi tautapá
ki he ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai
ke nau mei ʻi ha tuʻunga ʻo e ʻaloʻofá
pea ʻE li kinautolu ki heli ʻi he taimi te nau ha ai ʻi
honau ʻao. ki he ʻOtuá.
Ka ko Sīsū
Naʻe ʻikai ke ne fanongo mai kiate au. Naʻa ne toe
ʻave au mei he hoku sino. Hoko atu, naʻa ku ʻi Loma he
taimi pe ko ia. ʻI ai Naʻá ku fanongo ki ha ngaahi
ongoongo lahi peá u ako ki he meʻa naʻe hoko ʻi
ʻolungá Fakamatalaʻi. Naʻe ʻave au ʻe
Sīsū ki he falealeá, ki he holó ʻo e
fakataha alelea, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi Same ʻi
ha fakakikihi ʻi he founga hono fai ʻo e tau ke fakapapauʻi
ʻoku ikuna.
Ko e fealeaʻakí
Naʻá ne hoko atu ʻi ha ngaahi lea fakaʻofoʻofa,
hīkisia, mo fakamamahi. fuʻu. Ka ko e meʻa naʻe
ongo taha kiate au ko e Naʻa nau tui fakamālohi kotoa pē
mo ngāue ʻi he taulōfuʻu ʻa e tēvoló,
ʻi he ʻa ia kuo nau fakatau atu honau laumālié
ke fakangata ʻa e taú.
Naʻa ku
manavasiʻi. ʻI heʻeku ako ʻeni peá u pehē
loto pē:
"Ko e fiha
nai kau tangata loto mamahi mo fitaʻa; Ko e ha ha ngaahi taimi
fakamamahi, pea toe fakamamahi ange ʻo kinautolu ʻoku nofo
ai!"
Naʻe hange
kiate au naʻe Naʻe pule ʻa Setane ʻiate
kinautolu, koeʻuhi ko ʻenau falala kakato naʻe tuku ia
ʻiate ia kae ʻikai ʻi he ʻOtuá. Pea ko e
meʻa ia mei he tēvoló naʻe Naʻa nau tatali
ke ikuna.
Lolotonga ʻena
kei kau ʻi ha fakakikihi mo faingataʻa, ʻa e ʻiate
kinaua, neongo ʻena fie maʻu ke fakatahaʻi ʻena
ngaahi faikehekehe. Sīsū Naʻe ʻikai ke sio ki ai,
ka naʻá ne ʻi honau lotolotongá.
Ko e fanongo ki
he Naʻe tangi ʻenau ngaahi fokotuʻu fakamamahi, ʻi
heʻenau ngaahi lea fakamamahi. Hili hili ʻenau fokotuʻu
ʻenau ngaahi palani ke fai ʻenau tau taʻe kau ai ʻa
e ʻOtua, Naʻa nau polepole presumptuously, ʻo nau pehe
ʻoku nau mahulu hake ʻi he ʻOua naʻá ke
teitei fakapapauʻi te ke ikuna.
Ko ia, hangē
pē ʻoku naʻe kei ʻi ai pē ʻa Sīsū
ke fanongo kiate ia, naʻá Ne folofola ʻi ha leʻo
fakamanamana: "ʻOku mou falala lahi kiate kimoutolu, ka te
u foaki kiate kimoutolu Te u fakamaaʻi; Pea te ke toki
fakafuofuaʻi leva ʻa hono lahi ʻo e ngaahi meʻa
kuo mole meiate koe ʻi he ʻikai ke ne kolea e tokoni mo e
tokoni ʻa e ʻOtua ʻa ia ʻoku ko e tupuʻanga
ʻo e lelei kotoa pē.
Ko e taimi ko
ʻení He ʻikai ikuna ʻa ʻItali. Ka, te ne
aʻusia ha ikunaʻi fakakatoa."
Founga hono
fakamatalaʻi ʻa e mamahi hoku loto koeʻuhi ko e ngaahi
folofola ko ʻeni ʻa Sisuu, pea ʻi he ngaahi founga ʻe
fiha naʻá ku feinga ai ke fakafiemālieʻi ʻa
hoku Sīsū leleí, koeʻuhi ke ʻi he
ʻikai ke
ʻi ai ha tau ʻOku ʻikai ke fuʻu fakamate.
Hange ko ia
ʻoku ou fai maʻu pee ʻOku foaki mai kiate au ko ha
taha naʻe moʻua he fakaleleí pea kuó u kole
ki he ʻEikí ke tuku mai kiate au ʻa e faingataʻaʻia
lahi tahá mo fakahaofi ʻa ʻĪtalí mei he
kauʻimaeaʻi pehee.
Ka ko Sīsū
Naʻá ne talamai:
"Te u nofo
tuʻu maʻu koeʻuhi ke malohi ʻa ʻAfilika ʻi
ʻItali. Pea te u foaki atu Ko ʻeni pē:
ʻAfilika
He ʻikai ʻohofi ʻe Vitoliosa ʻa e kelekele
faka-ʻItali ke hoko atu e tau. Ko e tautea ʻoku totonu,
koeʻuhi he ko ʻItali kapau totonu ke maʻu ia
-ki hono
toʻonga moʻui licentious,
-ki hono mole
ʻa e tuí mo e
-koeʻuhí
ʻokú ne falala ki he tēvoló kae ʻikai ki
he ʻOtuá."
Tutto ciò
che mi fu detto in quel tempo, o in altre circostanze, lo spiegai
sotto obbedienza al mio confessore.
E mi ha detto:
"Non mi sembra probabile che l'Italia sarà sconfitta
dall'Africa, poiché la moderna civiltà dell'Italia
possiede tutti i tipi di armi offensive e difensive che l'Africa non
possiede".
Quando le
parole di Gesù furono confermate, il mio confessore mi disse:
"Figlia mia, non c'è progetto, né sapienza, né
forza che abbiano un valore, se non provengono da Dio".
Avrei potuto
concludere qui questo racconto delle cose più importanti che
mi sono successe con Gesù dai 16 anni ai giorni nostri, se il
mio confessore non mi avesse obbligato a raccontare i vari modi che
Gesù usava per comunicare con me.
Sono vari, ma
li ridurrò a quattro.
Gesù
fa conoscere all'anima ciò che vuole fare e fa uscire l'anima
dal suo corpo.
Questo può
accadere in un istante. L'anima esce dal corpo in un modo così
improvviso che il corpo si alza per seguire l'anima ma alla fine
rimane come se fosse morto. L'anima, invece, segue Gesù
nella sua corsa e percorre l'universo: terra, mari, monti e cieli, e
finisce nelle regioni del Purgatorio o nella Dimora eterna di Dio.
A
volte l'anima esce dal corpo con più calma. Infatti è
come se il corpo riposasse pur essendo insensibile e assorbito in
Dio. Poi, quando Gesù se ne va, l'anima cerca di seguirlo
ovunque vada. In ogni caso il corpo rimane pietrificato e non
sente nulla del mondo esterno, anche se il mondo intero dovesse
essere scosso o il corpo fosse trafitto, bruciato o fatto a pezzi.
Posso dire che
in entrambi i modi ero fuori dal mio corpo e lontano da dove Gesù
mi aveva portato. Quando ero lontano dai confini della terra, in
Purgatorio o in Paradiso, e vidi il mio confessore venire a casa mia
per risuscitarmi, allora, in un batter d'occhio e per ordine di Gesù,
mi trovai nel mio corpo.
Gesù ha
voluto la mia perfetta obbedienza al mio confessore.
Le prime volte
che ciò accadde ero preoccupato, agitato e ansioso di tornare
nel mio corpo in tempo per essere disponibile al mio confessore
quando voleva svegliarmi.
E dovevo essere
obbediente!
Confesso che
non tardavo ad entrare nel mio corpo quando il confessore mi
aspettava nel mio lettino.
Ma se Gesù
non si fosse affrettato a riportare la mia anima nel mio corpo, io
avrei ostinatamente resistito alla voce del confessore, poiché
avevo la scelta di lasciare Gesù, mio sommo
Bene, o di sottomettermi alla voce del mio confessore.
Dissi a Gesù:
"Vado dal mio confessore che mi chiama all'obbedienza, ma
tornerò presto al mio Amato, appena se ne sarà andato.
Ti prego di non
farmi aspettare a lungo."
In entrambi i
casi, Gesù non doveva parlare alla mia anima perché io
capissi.
Per la luce che
comunica alla mia mente, mi ha fatto capire direttamente cosa voleva
significare per me. Oh! quanto ci capiamo quando stiamo
insieme!
Questo tipo di
comunicazione intellettuale con cui Gesù si fa capire è
velocissimo. Molte cose sublimi si imparano in un batter
d'occhio - più di quanto si possa imparare leggendo libri per
tutta la vita.
Questa
comunicazione è così alta e sublime che è
impossibile per l'intelligenza umana esprimere a parole tutto ciò
che un'anima può così ricevere in una.
momento
semplice.
Oh! che
maestro saggio e ingegnoso è Gesù!
In un batter
d'occhio impara molte cose che altri non sarebbero in grado di
imparare tra diversi anni.
Questo perché
i maestri della terra non hanno il potere di comunicare la loro
scienza.
Né
possono mantenere l'attenzione dei loro discepoli senza fatica e
fatica.
Le vie di Gesù
sono così dolci, tenere e gentili che non appena l'anima lo
scopre,
-si sente
attratta da lui; e
-non può
fare altro che correre dietro di lui alla massima velocità.
Senza
rendersene conto, l'anima si trasforma in lui in modo tale da non
poter distinguere tra sé e l'Essenza Divina.
Ko hai te ne
lava fakamatalaʻi e meʻa ʻoku ako ʻe he laumālié
ʻi he momeniti ko ʻeni ʻo e liliu.
ʻE lava ʻe
he meʻa ni ke fakamatalaʻi
-meia Sīsū
pē pe
-mei ha
laumālie ʻa ia kuo ne foua ʻa e liliu ko ʻeni
lolotonga ʻene moʻui pea kuo aʻu ki he tuʻunga ʻo
e nāunau haohaoá.
Tatau ai pē
kapau ʻOku foki ha laumālie ki hono sinó
-maʻu ʻe
he maama fakalangi mo e
-ongoʻi
mātuʻaki tokanga ki he ʻOtuá,
ʻE
faingataʻa ke tala ʻa e ongo ʻokú ke maʻu
ʻi hoʻo foki mai ki ho sinó, fakauku ʻi he
fakapoʻuli tahá.
Ko e
naʻe mei faingataʻa mo taʻehaohaoa ʻene feingá,
ʻo kapau naʻe ʻi ai. taʻemalava. Hangē ko
ʻení, fakakaukau ki ha tangata naʻe kui mei hono
fāʻeleʻí, ʻI ha ʻaho fakaʻofoʻofa
ʻe taha, naʻa ne maʻu fakafokifa ʻa e kau faiako
ke mamata, pea ʻa ia, ʻi ha kiʻi taimi nounou, ʻoku
fou atuʻi he ʻunivesi mo mamata ki he ngaahi meʻa
fakaʻofoʻofa taha: makakoloa, ʻakau, fanga monumanu mo
e ngaahi fonualotu fakasilesitiale ʻoku motumotu ʻaki
engaahi fetuʻu.
Pea tau pehē
pē pea hili ha ngaahi miniti siʻi kuo toe fakafoki ia ki he
tuʻunga naʻe ʻi ai ʻo kui. Naʻe lava ke Ne
fetuʻutaki moʻoni, ʻaki ha lea fakafonua feʻunga,
ko e hā e meʻa naʻá ne mamata ki aí?
ʻIkai ʻE
tuʻu fakatuʻutamaki nai ʻi hano manukiʻi?
kapau, kae
ʻikai ko e fai hano vakaiʻi nounou fakalūkufua ʻo
e meʻa naʻá ne mamata ki aí,
Naʻe
feinga ke fai hafakamatala Fakaikiiki.
Ko ʻeni
ʻoku tatau e tūkungá mo ha laumālie kuo fononga
ki he ʻa e mamani kotoa pea ʻi Palataisi pea ko e foki ki
hono sino, ʻoku ne ongoʻi ʻoku Kuo foki mai hotau
tangata kui ki heʻene kui.
Saiʻia aí
maʻu ha hūfangaʻanga ʻi he fakalongolongo kae
ʻikai ke lea, koeʻuhí he ʻoku nau manavahē
ke ha ngalivale.
Ko e laumālie
ʻoku foki ki hono sinó ʻoku loto mamahi mo
taʻe-malava ke ne ongoʻi ʻi he tuʻunga ʻo e
nofo pōpulá.
Fie maʻu
Ko e mavahe ki heʻene lelei lahi angé pea ʻoku toe
lahi ange loto mamahi fakataha mo ia kuo ʻikai ke ne lava ʻo
sio.
ʻOku
aspires pe ke uouangataha mo e ʻOtuá pea ʻikai ha
holi ke lea ʻaki e nimá toʻohema mo taʻetaau ʻo
e ngaahi meʻa ʻoku mahulu atu ʻi he ʻene poto
fakaetangata mo fakakakano.
Ko ha
Te u fakamatalaʻi atu, tupuʻanga ʻo e talangofuá
mo e fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi fehalākí
ko ʻeni, ʻi he lelei taha te u lava, ko ha founga ia ʻe
taha ʻa ia naʻe fakamoʻui ai ʻa Sisu ʻOku
lea iaki he laumālié.
Lolotonga
ʻOku ʻi hono sinó ʻa e laumālié,
ʻokú ne mamata kiheʻene hā maí ko e
Tokotaha ʻo Sīsuú ko ha kiʻi tamasiʻi siʻi
pe talavou, pe ʻi hono tuʻungaʻo e Tutuki. Pea Ko e
Ngaahi Folofola ʻOkú Ne Folofola ʻAkí Maʻu
e Mahinó ʻo e laumalie.
Ko e laumālié,
ʻi hono tuʻunga pē ʻoʻoná Tafoki, lea
kia Sīsū. ʻOku hoko ʻa e meʻa kotoa pē
ʻo hangē ha fepō ʻi he vahaʻa ʻo ha
toko ua.
Ko e Ngaahi Lea
ʻa ʻOku hahamolofia leva ke hahamolofia ʻa Sisu pea
ʻikai ke ʻi ai ha foʻi lea ʻe fa pe nima. Lahi
ʻaupito ʻOku tatataha ke ne lea fuoloa.
Ko ha kiʻi
Kuo hanga ʻe he folofola ʻa Sīsuú ʻo ʻomi
kiate au ha Maama lahi pea kuó ne tuku hoku laumālié
ke moʻua ʻi ha foʻi moʻoni ʻoku hoko ʻo
ʻaʻaku. Naʻe hange ia haʻaku sio ki ha kiʻi
vaitafe naʻe ʻOku vave ʻene hoko ko ha fuʻu tahi
lahi.
Kapau ko e
ngaahi faʻu ʻo e naʻe lava e māmaní ʻo
fanongo ki ha folofola faingofua ʻa Sīsū, ko e moʻoni
te nau kei ʻohovale, noa, puputuʻu pea ʻikai ke nau
lava ʻo ʻilo Meʻa ke tali ʻaki. Ko e taimi ʻoku
fie fakahaaʻi ai ʻe Sisu ha Moʻoni ki ha taha,
fakaʻaongaʻi ha lea ʻoku taau mo e poto ʻo e ʻa
e meʻa ko ia. ʻIkai fie maʻu ke kumi ha ngaahi foʻi
lea makehe ke lava ʻo fakahā ʻa e ngaahi folofola ʻa
Sīsuú ki he kakai kehé.
Te tau lava ʻo
fakaʻaongaʻi ʻEne lea pē ʻaʻaná.
Neongo ia ʻOku
mā ʻa e laumālié ʻi he taimi ʻoku
feinga ai ke fetuʻutaki ʻi he leá ki he niʻihi
kehé ʻa e ngaahi moʻoni kuó ne ako ʻo
fakafou ʻi he ngaahi fetuʻutakí Fakaʻatamaí.
ʻOku liliu ʻa Sīsū ke natula faʻahinga ʻo
e tangatá. ʻI heʻene fili ʻene ngaahi lea, ʻoku
ne filioʻi ki he lea fakafonua pea ivi ʻo e laumālie
kotoa pē. Kiate au, ʻa e kiʻi meʻa moʻui, He
ʻikai ke u lava ʻo fakahoko lelei ʻa e ngaahi
fakakaukau ko ʻení ki he niʻihi kehé taʻe
kau ai ʻa e Toʻo ʻa e fakatuʻutamaki ʻo e
hee.
Ko hono
fakanounoú, ko Sīsū ʻOkú Ne hoko ko ha
faiako poto mo talēnitiʻia ʻokú ne maʻu ha
ʻilo maʻolunga ange ʻi he saienisi kotoa pe.
Fakaʻaongaʻi
e lea fakafonuá mahino pea lea ʻaki ʻe he tokotaha
akó, pea koeʻuhí he ʻokú ne fekumi ki
he moʻoní fakasaienisi, akoʻi ke mahino. Ka ʻikai,
te ne faiako ʻUluaki ʻa e lea fakafonua pea kimui ange ai,
ko e saienisi ʻoku ne fie fetuʻutaki ki ai.
Sīsū
ko e lelei mo e poto kotoa ia, ʻoku fulihi ke feʻunga mo e
ngaahi meʻa ʻoku malava ʻo e laumālié ke
ʻoua naʻa fehiʻa pe fakamaaʻi ʻa e tokotahá.
Ki he taʻeʻilo
ʻa ia ʻoku fie ako, akoʻi e moʻoni ʻoku fie
maʻu ki he aʻusia ʻa e moʻui taʻengatá.
Pea ki he
tangata poto fakahoko mai hono Ngaahi Moʻoní ʻi ha
founga mahino ange, ko hono Ko e taumuʻa pe ke ʻiloʻi,
fakahoungaʻi kae ʻikai ke toʻo mei ha taha ʻene
ngaahi Moʻoní.
Ko ha
ko ha founga ʻe taha ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe
Sīsū ke mahino ai ki he laumālié ʻa ʻEne
Ko e moʻoníko e ʻo fakafou ʻi he kau atu ki
HonoʻElito.
ʻOku tau
ʻiloʻi ʻoku Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá
ʻa e māmaní mei ha meʻa noa pē, pea ki
Heʻene Folofolá ʻa e meʻa kotoa pē kuo
hoko mai ʻo moʻui. Pea hangē ko ia ne kikiteʻi ʻe
he taha kotoa Taʻengatá, naʻe tuʻutuʻuni
ʻa e fakatupú ʻe ha māfimafi ʻe taha
Folofola ʻa e Tupuʻangá.
Ko ia ʻi
he folofola ʻa Sīsū kau ki he moʻui taʻengatá
ki ha laumālie, pea ʻi he ʻOku hanga ʻe he ngāue
tatau pē ʻo fakatahaʻi ʻa e moʻoni ko ʻení
ki he laumālié.
Kapau ʻokú
ke fie maʻu ʻoku ʻofa ʻa e laumalie ʻi hono
fakaʻofoʻofa, ʻo fehuʻi ange ki ai: "ʻoku
ke fie ʻilo ʻOku ou fakaʻofoʻofa fefe? Tatau ai
pe pe ko e ha hono lahi ho mata scrutinize e meʻa kotoa pe
fakaʻofoʻofa kuo fakamoveteveteʻi ʻi he māmaní
pea ʻi he langí, he ʻikai te ke teitei mamata ki
hono fakaʻofoʻofá ʻo tatau mo au."
Lolotonga ʻa
sīsuú ʻOkú ne fakahā ange ʻeni,
ʻoku ongoʻi ʻe he laumālié ʻoku ʻi
ai ha meʻa fakalangi. Hū ki aí.
Pea ʻokú
ne fie hoko kiate ia ofi koeʻuhi he ʻoku tohoakiʻi ia
ʻe hono fakaʻofoʻofa ʻa ia ʻoku mahulu hake
ʻa e fakaʻofoʻofa kotoa pe. ʻI he taimi tatau,
ʻoku mole kotoa ʻa e holi ki he ngaahi meʻa lelei
fekauʻaki mo e
Mamani, koeʻuhi
ʻOkú ne ʻafioʻi, Neongo pe ko e hā hono
fakaʻofoʻofa mo hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻá
ni. ʻa e faikehekehe taʻefakangatangata ʻo Sisuu mo e
ngaahi meʻa ni. Ko ia ʻokú ne foaki ia ki he ʻOtuá
pea ʻoku liliu ia kiate Ia.
Fakakaukau maʻu
ai pē kiate ia koeʻuhí he ʻokú ne
takatakai kotoa ʻaki ia, ʻe Naʻá ne ʻofa
mo mahuhu ʻiate ia. Pea kapau naʻe ʻikai fakahoko ʻe
he ʻOtua ha mana, ʻE ʻikai toe moʻui ʻa e
laumālié: ʻe liliu hono lotó ke maʻa
ʻofa ʻi he ʻao ʻo e Fakaʻofoʻofa ʻo
Sisuu pea ʻoku ne fie puna kiate ia ke fiefia ʻi hono
fakaʻofoʻofa.
Neongo kuo u
aʻusia e ngaahi ongo kotoa ko ʻeni, kau ai ʻa e
magnetism ʻo e fakaʻofoʻofa ʻo Sisuu, ʻoku
ʻikai ke u ʻilo e founga ke fakamatalaʻi ʻaki e
ngaahi meʻa ni. Ko ʻeku ʻOku ʻomi pē ʻe
he ngaahi leá ha ngaahi fakamatala palakū. Neongo ia, kuo
pau ke u fakahā kuo kei ʻiate au ha fakaʻilonga
taukakapa naʻe ʻOkú ne ʻai ke tokanga ʻeku
fakakaukaú ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ʻení.
ʻI he
fakafehoanaki ki hoku Sīsū angaʻofá, ʻa e
meʻa fakaʻofoʻofa kotoa pē ʻa e ʻOku
eclipsed ʻa e mamani ʻo hange ha fetuʻu ʻi muʻa
he laʻaa. Ko ia Kuó u fakakaukau ki he ngaahi
fakaʻofoʻofa kotoa pē ʻo e māmaní ʻo
hangē ko e Laulaunoa pe meʻavaʻinga. Ko e meʻa ne
u lea ʻaki kau ki he fakaʻofoʻofa ʻo e Naʻe
folofola ʻa Sīsū ʻo kau ki heʻene haohaoá,
ki heʻene angaleleí, ʻo ʻene faingofua pea mo e
ngaahi ʻulungaanga lelei kehe kotoa pe mo ngaahi ʻulungaanga
ʻo e ʻOtua, he ko e taimi ʻoku folofola ai ki he
laumalie, ʻoku ne fetuʻutaki ki ai kae ʻumaʻā
foki hono Ngaahi ʻUlungāanga Leleí ko hono ngaahi
ʻulungāanga.
ʻI ha ʻaho
ʻe taha, naʻe ʻi Naʻá ne pehē mai
kiate au, " ʻOkú ke sio ki heʻeku maʻá?
ʻOku ou fie maʻu foki ʻiate koe ʻa e haohaoa".
Naʻá ku ongoʻi ʻi he ngaahi folofola ko ʻeni
naʻe maʻu ʻe Sīsuú ne mafola ʻiate au
ʻene Haohaoá pea kamata ke u moʻui ʻo hangē
pē naʻe ʻikai ke u Naʻe ʻi ai hoku sino.
Naʻa ku ongoʻi ʻo hange ʻoku ou mohe mo kona ʻi
he ha nanamu fakalangi ʻo hono haohaoa.
Hoku sinó,
ʻa ia ne kau he taimí ni ʻi hono tuʻunga
haohaoá, naʻe fuʻu faingofua ʻaupito. Ko e ʻa
e anga māʻoniʻoni ʻa Sīsuú mo ʻene
fakaliliʻa koeʻuhí ko e taʻemaʻá ʻo
aʻu ki ha tuʻunga, kapau naʻá ku ʻiloʻi
ha anga taʻemaʻa, naʻa mo Naʻe angatuʻu hoku
keté mei he mamaʻó ʻi ha ngaahi faingataʻa
ʻo e lua.
ʻI ha
ngaahi foʻi lea siʻi kuo liliu kotoa e laumālie kuo
folofola ki ai e ʻOtuá ʻo kau ki he haohaoá.
ʻOku moʻui mo ngāue pē ʻia Sīsū,
koeʻuhí he naʻá ne fokotuʻu hono
nofoʻanga tuʻumaʻú.
kuo pau ke u ʻi
heni fakamamafaʻi ange ko e meʻa ne u lea ʻaki kau ki
he fakaʻofoʻofa mo e haohaoa ʻa Sisuu, Pea ko e meʻa
kuo liliu kiate au, ko ha fakafuofuaʻi pē, koeʻuhí
ko e pōtoʻi ngāué mo e ʻatamai potó
ʻoku ʻikai malava ʻe he faʻahinga ʻo e
tangata ke fakahaaʻi ʻi he lea ʻa e tangata ʻa e
meʻa ʻOku fakaʻeiʻeiki mo ʻāngelo.
Ko ia ʻoku
ʻikai malava ke u fakamatalaʻi lelei ʻa e ngaahi
fakakaukau ʻoku ou maʻú maʻa, fakaʻofoʻofa
mo e ngaahi ʻulungaanga lelei kehe pea Ngaahi ʻulungāanga
fakalangi ʻo ʻeku tangata leleí.
Mei he taimi ki
he taimi Naʻe fakahoko mai ʻe Sīsū ha meʻa
lahi ki hoku laumālié.
ʻOku fefe
fie maʻu ke kau ʻi he ngaahi ʻulungāanga mo e
ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá ʻoku
fetuʻutaki ʻa Sīsū ki he laumālié ʻi
ha founga totonu!
ʻI heʻeku
hohaʻa, te u foaki ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ʻi
ai ke fakafetongi ʻaki ha kiʻi meʻa faingofua momeniti
ʻo e faʻahinga fetuʻutaki pehee, ʻa ia ʻoku
ofi ai ʻa e laumalie kiate ia mo ʻoku ʻomi ki he
mahino ʻo e ngaahi meʻa fakalangí ʻi he founga
ʻa e kau ʻāngelo mo e kau māʻoniʻoni ʻo
Palataisi .
Ko ha
ko ha founga ʻe taha ʻoku folofola ai ʻa Sisu ki he
laumalie ʻoku fakafou ia ʻi he fetuʻutaki
ʻi he lotó.
Pea talu mei ai
ko e laumālié ko e fakaafe ia ki he Loto ʻo Sīsuú,
ʻoku ʻi ai maʻu pē mātuʻaki tokanga ke
foaki ki he ʻOtuá ʻa e fiefia lahi tahá.
ʻI loto
ʻOku malolo ʻa Sisu, ka ʻoku ne tokanga maʻu pe
ki he loloto hūfangaʻanga ʻo e lotó. Koeʻuhí
he ʻoku fakatahaʻi ʻa e ongo mafú mo e hoko ʻo
taha, fakamanatu ki he laumālie ʻo hono fatongiá ʻo
ʻikai fakamatalaʻi lelei ha lea. ʻOku feʻunga pē
ke ne fai ʻa e meʻa ʻokú ne faí, koeʻuhí
ke mahino ia kiate ia ʻi loto ki he laumālié Ko ha
kiʻi toʻonga faingofua. ʻI hono fakalea ʻe taha,
fakaʻaongaʻi e ngaahi foʻi lea ko e ongo mei he loto.
Ko e founga
ʻeni ʻa ke lea ki he laumālié, ʻa ia ʻokú
ne ʻai ʻa Sīsū ke ne pule kakato ki he loto, ʻoku
hoko ia ʻi he taimi kuo ne maʻu ai e fakahinohino ʻa e
laumalie. Kapau ʻoku ʻi ai ha vakai ʻoku ʻikai ke
nau taʻetaau ʻi hono fakahoko hono ngaahi fatongiá
pe kapau, ʻi he taʻetokanga, naʻa ne tuku ha meʻa
ke hekea, ko e uasi ʻoku ne fakafoʻou kinautolu manatuʻi
fakalelei.
Kapau ʻokú
ne mamata ki ai loto hohaʻa, loto mamahi, ngaʻunu mamalie,
siʻi e ʻofa faka-Kalaisi pe tatau pe, naʻa ne
fakaangaʻi ia.
Ko ʻEne
ngaahi leá ʻoku feʻunga ia ke foki vave ai ʻa e
laumālié kiate ia ke tokanga lahi ange ki he ʻOtuá
mo fakahoko Hono Finangalo Māʻoniʻoní.
ʻOku ou
fie maʻu heni hoko atu e talanoa ko ʻeni ʻo e ngaahi
ʻaloʻofa ko hoku Sīsū angaʻofa tahá
Naʻá Ne foaki lahi kiate au, ko e fakamuimui taha ʻo
ʻene kau tamaioʻeikí, lolotonga e meimei taʻu
ʻe 16 ʻo ʻeku moʻui, ʻo kamata mei he
momeniti ne u fokotuʻu ke ne ngaohi ʻa e novena teuteuʻanga
ki he kātoanga ʻo e Kilisimasí , mo e fakalaulauloto
ʻe hiva ʻi ha ʻaho ʻi he ngaahi meʻa lilo
maʻongoʻonga ʻo e Incarnation.
ʻI heʻeku
Kamata ke hiki ʻa e fakamatala ko ʻení, ko ʻeku
tokotaha vete hingoá ko e Naʻa ne haʻu ke sio mai
kiate au, pea fekauʻaki mo e novena ko ʻeni, naʻa ku
pehe ange ki ai: "Ko ia Naʻa ku fai ha houa ʻe ua ʻo
e fakalaulauloto, pea tuʻo tolu, ʻo aʻu ki he hiva, ʻa
ia ʻoku ou fakalongolongo ke ʻoua naʻa taʻeoli".
Neongo ia, naʻá
ne ngaohi au ke u ʻo tuʻutuʻuni ke ne hiki
fakaʻauliliki ʻa e meʻa kotoa pe. Ko ia kuo pau ke u
talangofua, ʻo aʻu ki heʻeku fakaʻuhinga pē
ʻaʻakú. ʻIkai ke toe hohaʻa ki ai mo
falala kia Sīsū, ʻoku kei hoko atu pē ʻeku
fakamatalaʻi ʻo e meʻa naʻe ngaohi au ʻe
Sīsū ke u moʻui ʻi he loloto Novena ko ʻeni.
Mei he fika uá
fakalaulauloto, naʻe vave ʻeku hoko atu ki he tolu.
ʻI he
kamataʻanga ʻo e Naʻe ongona mo ngaohi au ʻe he
fakalaulauloto ko ʻení, ʻa e leʻo ʻi hoku
lotó ʻo pehē:
"ʻOfefine
ʻaʻaku, huki ho ʻulu ʻi he funga ʻo ʻeku
Faʻee mo fakalaulauloto ʻi hoku kiʻi faʻahinga ʻo
e tangatá ʻoku ʻi ai.
Ko ʻeni,
ko ʻeku ʻOku fakaʻauha moʻoni au ʻe he ʻofa
ki he kakaí. Ko e fuʻu afi lahi ʻo ʻeku ʻOfa,
ʻa e ngaahi ʻoseni ʻo e ʻofa ki hoku tuʻunga
faka-ʻOtua, ʻOku ou ʻOku nau fakasiʻisiʻi ʻa
e efuefu pea laka hake ʻi he ngaahi fakangatangata kotoa pe. Pea
ʻoku pehē pē mo ʻeku ʻOku kātoi ʻe
he ʻofá ʻa e ngaahi toʻu tangata kotoa pē
ʻI he
Taimi ni ʻOku kei keina pē au ʻe he ʻofá.
ʻOku mou ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ne fie keina
ʻeku ʻOfa taʻengata? Ko e ngaahi laumālie kotoa
kinautolu! ʻE hoku ʻofefine, ko hoku ʻE toki fiemālie
pē ʻa e ʻofá ʻi he taimi te ne keina ai
kinautolú taha kotoa. Koeʻuhi ko e ʻOtua au, kuo pau
ke u hoko ko e ʻOtua ʻaki ʻeku tali ko e laumālie
kotoa pē kuo haʻú, ʻoku haʻu pe ʻe
moʻui, koeʻuhí he ʻikai ʻomi ʻe
heʻeku ʻOfá ha nonga kiate au kapau te u liʻaki
ha taha Teʻeki mali.
ʻIo ʻE
hoku ʻofefine, sio ki he manava ʻo ʻeku faʻee pea
sio ki hoku faʻahinga ʻo e tangatá ne toki tuʻituʻia
foʻoú. Te ke maʻu ai ʻa e Naʻe tuʻituʻia
ho laumālié ʻi hoku tafaʻakí, ʻo
ʻākilotoa ʻe he afi ʻo hoku ʻOfa. ʻE
toki ngata pē ʻa e ngaahi ulo ko ʻení ʻi
he taimi te nau maʻu ai koé vela, mo au!
Ko e hā
hono lahi ʻeku maʻu koé ʻE ʻofaʻanga,
ʻoku ou ʻofa atu pea te u ʻofa ʻiate koe ʻo
taʻengata!"
Fanongo ki he
ngaahi Ngaahi lea, ne u hange ka melemo ʻi he ʻofa kotoa ko
ʻeni ʻa Sisuu, pea naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo
tali kapau naʻe ʻikai foaki mai ha leʻo ʻi hoku
lotó luluʻi mo pehē, "ʻE hoku foha, ko e
meʻa noa pē ʻeni ʻi he fakafehoanaki ki he meʻa
ʻe lava ke fai ʻe heʻeku ʻOfa.
Ofi ange ki he
kiate au, ʻoange ho ongo nimá ki heʻeku Faʻē
ʻofeiná, koeʻuhí ke ke lava Ke ofi ʻaupito
ki hono funga. Pea ʻi he taimi tatau pe kei ʻi hoku kiʻi
faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo fakataumuʻa ki
ai ke feitamaʻi ha ngaahi laumālie ki he taʻengatá.
ʻE ʻoatu ʻe he meʻá ni kiate koe ʻa e
faingamalie ke fakalaulauloto ki he fuʻu hulu hono fa ʻo
ʻeku ʻOfa."
Ko ʻeku
tama, kapau ʻoku ke loto ke ke fakalaka atu mei heʻeku ʻOfa
fakaʻauha ki heʻeku ʻOfa Toʻonga, ʻOku ou Te
ke ʻiloʻi ʻi ha vanu taʻe hano mele ʻo e
faingataʻaʻiá. Fakakaukau ki he meʻa kotoa pē
ʻOku fuesia ʻe he laumālie kuo feitamaʻi ʻiate
aú ʻa e mafatukituki ʻo ʻene ngaahi angahalá,
ʻo hono ngaahi vaivaí mo ʻene ngaahi holi
fakakakanó.
Ko ʻeku
ʻofa ʻiate aú taki ke ne fuesia ʻa e mamafa ʻo
e meʻa takitaha, koeʻuhi, hili hono maʻu naʻe
fakatupu ʻiate au ʻa hono laumālié, naʻá
ku fakatupu foki ʻa e loto-fakatomala mo e totongi huhuʻi
kuo pau ke ne foaki ki heʻeku Tamaí. ʻIkai ngata ai,
ʻoku ʻikai ʻohovale kapau naʻe tuʻituʻia
foki mo ʻeku Holi ʻi he momeniti.
Sio mai kiate
au ʻi he Ko e manava ʻo ʻeku faʻee pea te ke
ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e faingataʻa ʻoku
ou moʻui ai.
Vakai ki heʻeku
Testillin ʻatakaiʻi ʻe ha kalauni talatala, ʻa ia
neongo fakamamahiʻi ʻOku nau hokaʻi hoku kili, ʻoku
nau ngaohi au ke u lilingi ha ngaahi vaitafe vela.
ʻIo ʻunu
ʻi he fakaʻofaʻia ʻiate au pea, ʻaki ho nima
tauʻataina, fakamomoa ʻa e hoku loʻimata.
"Ko ʻeni
Kalauni Talatala, Ko hoku ʻofefine, ʻoku ʻikai ko ha
kalauni pe taʻeʻofa ʻoku fetuiaki ʻa e meʻa
moʻui maʻaku ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau kovi
ʻoku ʻOku nau fakafonu honau ʻatamaí. ʻOi!
Meʻa fakamamahi moʻoni ko e ngaahi fakakaukau ko ʻeni
ʻoku ou hokaʻi ha mahina ʻe hiva!
Pea hangē
pē ʻoku ʻikai kapau naʻe feʻunga, ʻoku
nau kalusefai hoku ongo nima mo hoku vaʻe, koeʻuhi he naʻe
ʻOku fiemalie ʻa e fakamaau totonu fakalangi maʻa e
fanga manu ko ʻeni, ʻa ia ʻoku feʻauʻauhi ʻi
he ngaahi founga paongataʻa, ʻa ia ʻoku nau fai ʻa
e faʻahinga fakamaau taʻetotonu kotoa pe mo ʻOku nau
toʻo ha ngaahi hala taʻefakalao ki honau faingamalie.
ʻI he
tuʻunga ko ʻení ʻOku ʻikai ke u lava ʻo
ueʻi ha nima, foʻi tuhu pe ha Vaʻe. Naʻá
ku kei tuʻu taʻeʻaonga pē, pe koeʻuhí
ko e tutuki naʻá ku faingataʻaʻia aí
koeʻuhí pe koeʻuhi ko e kiʻi feituʻu
siʻisiʻi ʻoku ou ʻi ai.
Pea naʻá
ku moʻui Ko e tutuki ko ʻení ʻi ha māhina
ʻe hiva!
Ke ʻilo,
ʻofefine ʻaʻaku, koeʻuhí he ko e fungani
talatala ia mo e tutukí
fakafoʻou
ʻiate au ʻi he taimi kotoa pe?
Ko e meʻa
ia ʻoku ʻikai teitei ngata e fakakaukau ʻa e faʻahinga
ʻo e tangatá ki ha ngaahi fokotuʻutuʻu
fakamamahi ʻoku, Hangē ko e ʻakau talatala pe ngeʻesi
nimá, ʻoku nau hokaʻi maʻu pē hoku ngaahi
temipalé, mo hoku nima mo hoku vaʻe."
Sīsū
Ko ia naʻe hoko atu ʻene fakamatala ki he meʻa naʻe
hoko ki heʻene kiʻi taʻahine Naʻe faingataʻaʻia
ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he manava
ʻo ʻene Faʻeé.
Sitepu ki he
ʻikai ʻo fuʻu fuoloa pea koeʻuhí ʻoku
ʻikai ke maʻu ʻe hoku lotó ʻa e lototoʻá
ke tala kotoa naʻe mamahi ʻa Sīsū koeʻuhí
ko e ʻofá ʻetau.
Pea naʻe
ʻikai ke u lava ʻoua naʻá ke fai ha meʻa
ka ko e lilingi pē ha vaitafe ʻo e loʻimatá.
Neongo ia, naʻe luluʻi au. pea naʻá ne folofola
mai ʻi hoku lotó ʻi ha leʻo vaivai:
"ʻOfefine
ʻaʻaku, ʻoku ʻikai ke u faʻa tatali ke
fakamoʻui koe pea fakafoki atu ʻa e ʻofa ʻoku ou
maʻu Haʻu foki.
Ka he ʻikai
ke u lava Kei fai pe ia, koeʻuhi, hange ko ia ʻoku ke lava
ʻo sio ki ai, ʻoku lokaʻi au ʻi ʻa e feituʻu
ko ʻeni ʻoku ne kei taʻofi au.
ʻoku ou
fie haʻu meiate koe, ka he ʻikai ke u lava koeʻuhí
he ʻoku teʻeki ai ke u lava ʻo lue.
ʻUluaki
fānaú ʻo ʻeku ʻofa faingataʻaʻia,
faʻa haʻu ke ʻuma mai kiate au.
Toe Lahi Ange
ʻI heʻeku haʻu kimui ange mei he loto ʻo ʻeku
Faʻeé, te u haʻu ʻe koe ke mo ʻuma mo mo
feohi mo koe."
ʻI heʻeku
ʻavanga, ne u fakakaukau loto atu ki haʻaku ʻi ai mo
ia ʻi he manava ʻo ʻene faʻee pea Naʻá
ku ʻuma kiate ia peá u puke mai ia ke ofi ki hoku lotó.
ʻI hono
Naʻe toe ʻai ʻe he faingataʻá ke u fanongo
ki hono leʻó mo pehē mai kiate au: "Siʻeku
tama, ʻoku feʻunga pe ʻeni ia he taimi ni.
ʻAlu he
taimí ni ki he fakalaulauloto ki he fuʻu hulu hono nima
ʻo ʻeku ʻOfa, ʻa ia, neongo hono fakasituʻaʻi,
He ʻikai holomui pe taʻofi ia.
Ka Te ne
ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pe pea laka atu ki muʻa."
Ko Hono Ongoʻi
ʻo e Ko e ui ʻa Sīsū ke fakalaulauloto ki he fuʻu
hulu hono nima ʻo ʻEne ʻOfá, Naʻá
ku ʻoange ha telinga ʻo hoku lotó ke u fanongo ki
hono leʻo vaivaí naʻe pehē mai ʻe he
tokotaha ʻi hoku lotó:
"Sio ki he
pea ʻi he taimi pē naʻe fakatupu ai au ʻi he
manava ʻo ʻeku Faʻeé, naʻá ku
tuʻituʻia ʻa e
ʻaloʻofa
ki he Kakai kotoa pē ʻi he taimi tatau, koeʻuhí
ke nau lava ʻo tupulaki ʻo hange ko au ʻi he poto mo e
moʻoni.
Ko e ʻuhinga
ia ʻoku ou ʻofa ai ʻenau feohi, ʻoku ou fie nofo
maʻu pe ʻi he fetohiʻaki ʻo e ʻOfa mo
kinautolu, pea ʻoku ou faʻa fakahaaʻi kiate kinautolu
ʻa ʻeku ʻOfa taʻeueʻia.
"Mo
kinautolu ʻOku ou fie hokohoko atu ʻi he reciprocity ʻo
e ʻofa mo e Vahevahe ʻeku fiefiá mo e mamahí
ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻoku ou fie maʻu ke ke
fakatokangaʻi ko e ʻuhinga pē ʻe taha naʻá
ku haʻu ai mei he Langí ʻi he ʻOku ʻai ʻe
he māmaní ke nau fiefia.
Pea ʻe
founga fefe kiʻi tokoua, ʻoku ou fie nofo mo kinautolu pea
mo e niʻihi kehe ke tanaki ʻenau ngaahi ʻa e ngaahi
ongo lelei mo ʻena ʻofa.
ʻoku ou
fakaʻamu fakafoki kiate kinautolu takitaha ʻa ʻeku
ngaahi koloá mo hoku Puleʻangá, ʻo aʻu
ki he Totongi ʻo e feilaulau maʻongoʻonga tahá:
ko ʻeku mate koeʻuhí ko ʻenau moʻui.
Ko hono
fakanounou ʻOku ou fie vaʻinga mo kinautolu pea ʻufiʻufi
kinautolu ʻaki ʻa e ʻuma mo e tokanga ʻi he ʻofa.
"Neongo
ia, ko e fetongi ʻo ʻeku ʻofá, meʻapango
he ʻoku ou utu pē ʻa e mamahí. Ko hono moʻoni
ʻoku ʻi ai ko ia ia ʻoku fanongo ki heʻeku ngaahi
leá taʻe ʻi ai ha loto lelei, ʻa ia ʻoku
fehiʻa kiate iá ʻeku Kautaha, ʻa ia ʻoku
nau detaches ia mei heʻeku ʻofa, ʻoku feinga ke hola
meiate au pe ko hai ʻokutulí.
Kovi ange, ʻoku
ʻi ai ʻa kinautolu ʻoku fakaliliʻa mo
ngaohikovia.
Naʻe ʻikai
ke ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻi heʻeku koloa pe
ko hoku Puleʻanga; maʻu ʻeku ʻUma mo faʻofua
ʻi he talatalakehe.
Ko e fiefia
ʻoku ʻOku totonu ke u ʻahiʻahiʻi kinautolu
ʻo hoko ko ha ngaahi lōngonoa mo e fakafisingaʻi.
Ko e niʻihi,
ʻi he tokolahi ange, ʻoku nau ʻai ke u tafe atu ʻeku
ʻofa kiate kinautolu ki he loʻimata lahi, ʻa ia ʻoku
hoko ko ha ola fakanatula ki Hoku Lotó fehiʻanekinaʻi
mo maumauʻi.
"Ko ia,
Lolotonga ʻeku ʻi honau lotolotonga, ʻoku ou kei
tuenoa pe.
Ko e ha hono
lahi? ʻOku fakamālohiʻi ʻe he taʻelatá
ni ʻa e tupu mei heʻenau liʻaki iá. ʻAi ke
telinga tuli ki he ngaahi ui kotoa ʻa hoku Loto!
Tāpuni ʻa
e hala ki heʻeku ʻOfa.
ʻoku ou
maʻu pe Toko taha, loto mamahi mo fakalongolongo!
ʻOi!
ʻofefine ʻaʻaku, totongi fakafoki mai ʻeku ʻOfa
ʻi he ʻikai ke u liʻaki au ʻi he fakaumiuminoa ko
ʻeni!
Tuku muʻa
ke u ke lea atu pea fakafanongo lelei ki Heʻeku Ngaahi Akonakí.
-ʻIloʻi
ʻoku nau ʻa e ʻEiki ʻo e kau faiako.
-Kapau ʻokú
ke fie maʻu fanongo mai kiate au, te ke ako ha meʻa lahi
Ko
e taimi tatau pē, te ke tokoni mai ke tuku ʻeku tangí
kae fiefia ʻi heʻeku ʻI ai.
Talamai, ko koe
Te ke fie vaʻinga mo au?"
Ko ia ne u ʻalu
tukulolo kia Sīsū ʻaki ʻeku fakahā ʻeku
holi ke Hoko maʻu ai pē kiate Iá faivelenga pea ʻofa
kiate ia ʻi he angavaivai mo e manavaʻofa.
Ka, neongo Naʻe
nofo toko taha pē ʻa ʻene holi ke fiefia mo aú,
ʻo ʻikai fakafiemalie.
Lolotonga Naʻá
ku fakamoleki e houa ʻe nima ʻo ʻeku fakalaulaulotó,
ʻa e leʻo ʻo hoku lotó quoth:
"Feʻunga.
Fakalaulauloto he taimí ni ki he fuʻu hulu hono ono ʻo
ʻEku ʻOfá."
"ʻOfefine
ʻaʻaku, ʻofa ke ʻiate koe ʻeku feohi fafale!
ʻUnuʻunu mai kiate au ʻo lotu ʻofa ke foaki atu
ʻe heʻeku Faʻeé ha kihiʻi potu siʻi
ʻi hono manava, koeʻuhí te ke lava ʻo
fakatokangaʻi ʻa e tuʻunga ʻo e mamahiʻoku
ou ʻi ai ʻi he ʻi ai."
Fakakaukau naʻe
fie maʻu ʻe heʻeku Faʻē ko Melé ke
fakahā mai kiate au ʻene ʻofa lahí ʻaki
ʻene ngaohi au fakatahaʻi ʻa Sīsū ki he
melie mo e meʻa fakaʻofoʻofa ʻi hono manava.
Fakakaukauloto atu ke ʻi ai ʻi hono manava ʻo ofi
ʻaupito ki hoku faʻahinga Sīsū. Ka koeʻuhi
naʻe lahi ʻa e fakapoʻuli, naʻa ku Naʻe
ʻikai lava ke u sio ki heʻene ngaahi fotunga pea naʻa
ku lava pe ʻo ongoʻi ʻa e vela ʻo ʻEne
Manava ʻo eʻOfa.
ʻI
loto Naʻá ne talamai:
"ʻOfefine
ʻaʻaku, fakalaulauloto ki ha fakahā ʻe taha ʻo
hono fakaʻofoʻofa ʻo hoku lotó ʻOfa.
Ko au ko e Māmá
taʻengata pea ʻoku ʻikai ha maama ʻe mamaʻo
meiate au ʻe toe lahi ange ngingila.
Ko e laʻaa
mo ko hono fakaʻofoʻofa kotoa ko ha ʻata pe ia ʻi
he tafaʻaki ʻo ʻeku mama taʻengata.
Neongo ia ʻoku
eclipsed kakato ʻeni
-taimi, ki he
ʻofa ʻi he meʻa moʻuí,
- Naʻá
ku fāʻofua natula ʻo e tangatá.
Vakai ki he
fakapoʻulí fale fakapōpula kuo tataki au ki ai ʻe
he ʻofá?
ʻIo, naʻe
koeʻuhi ko e fanga manu naʻa ku fakangatangata pe au ki he
redoubt ko ʻeni pea ʻi ai Naʻá ku tatali hili
ha ngaahi huelo ʻo e māmá. naʻa ku tatali faʻa
kātaki ʻi he fuʻu fakapoʻuli lahí, ʻi
ha pō taʻe-fetuʻu pe mālōlō, ko e huelo
ʻo e laʻaá ʻoku teʻeki ke hā mai.
"Ko e fiha
nai Naʻá ku kātakiʻi ai ʻa e
faingataʻaʻiá! Ko e ngaahi holisi fasiʻi ʻo
e meʻa ni naʻe ʻikai ʻomi ʻe he fale
fakapōpulá ha loki ke u hiki holo ai ʻo fakatupu ai
ʻeku Ko ha mamahi lahi moʻoni.
Siʻisiʻi
ʻo e maama
-taʻofi au
ke sio pea toʻo ʻeku mānavá,
-mānava
ʻoku Naʻe pau ke u maʻu mamalie mei he manava ʻeku
Faʻee.
ʻOkú
ke ʻiloʻi meʻa
-ko
hai Naʻá ne ʻave au ki he fale fakapōpulá
ni,
-ko
hai naʻá ne toʻo nai ʻeku Māmá pea
ngaohi au ke u tau ke mānava?
ʻOku ʻa
e ʻOfa ʻoku ou ongoʻi ki he fanga manu ʻoku
fehangahangai mo e fakapoʻuli ʻo ʻenau ngaahi
angahala. ʻOku hoko ʻenau ngaahi angahalá takitaha
ko ha pō Kiate au. ʻOku ou taulofuʻu ʻeku fanongo
ki honau loto taʻe fakatomala mo Taʻe houngaʻia. ʻOku
nau fakatupu ha vanu taʻe hano mele ʻo e fakapoʻuli ʻa
ia ʻOku ne mamatea au.
Pe hulu ʻo
e ʻeku ʻOfa, naʻa ke ʻai ke u kamata mei he
kakato ʻo e Mama ke ʻomi kiate au ʻi he ngaahi po
fakapoʻuli taha ʻi ha holoki fasiʻi ʻoku ne
veteki ʻa e tauʻataina ʻo hoku Loto."
Lolotonga e
naʻá ne pehē, Naʻe toʻe mamahi ʻa
Sīsū koeʻuhí ko e ʻikai ke vavaa. Ke
tokoni kiate ia, naʻa ku fie maʻu ke ʻoange kiate ia
ha maama ʻi he ʻeku ʻofa.
ʻI he
heʻene faingataʻaʻiá, naʻá ne ʻai
ke u ongoʻi hono leʻó mo talamai:
"ʻI
he taimi ni feʻunga; tau fakalaka muʻa ʻi hono fitu ʻo
e fuʻu hulu ʻo ʻEku ʻOfa."
Kuo ʻosi
maʻu ʻe Sīs Naʻa ne toe pehe: "ko ʻeku
tama, ʻoua naʻa ke tuku au ʻi ha faʻahinga
fakaumiuminoa mo fakapoʻuli! ʻOua naʻá ke tuku
e manava ʻeku Faʻeé ʻo afe ʻi he ko e hulu
ia hono fitu ʻo ʻeku ʻOfá. Fakafanongo
fakalelei:
"Naʻa
ku fiefia kakato ʻi he manava ʻo ʻeku tamaí.
Naʻe ʻikai ha kelekele
ʻoku ʻikai
Naʻá ku maʻu ʻa e: fiefia, fiefia, mo e alā
meʻa pehē. Naʻe foaki mai ʻe he kau ʻāngeló
ʻeku lotú ʻo e hu maʻongoʻonga taha pea
naʻa nau tokanga ki heʻeku moihu kotoa pe Holi ʻo e
Lotó. Ka ʻoku ʻiate au ʻa e hulu ʻo ʻeku
ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻai ke
liliu e tuʻunga ne u ʻi aí.
ʻoku ou
mole ʻa e ngaahi fiefia ko ʻení, ngaahi monūʻia
mo e ngaahi koloa ko ʻení fakalangi ke fakakofuʻi au
ʻi he ngaahi vaivai ʻo e meʻa moʻuí, ke
ʻomi kiate kinautolu ʻa ʻeku fiefia taʻengatá,
ʻeku fiefiá mo ʻeku fiefiá Ngaahi lelei
fakalangi.
"Ko ʻeni
naʻe mei faingofua pe kiate au ʻa e fakafetongi kapau naʻe
ʻikai ke u maʻu ʻi ha tangata ʻa e taʻehoungaʻia
lahi taha mo e taufehiʻa obstinate taha.
ʻOi! Ko e
ha naʻe taʻe-fiemālie ʻeku ʻofa taʻengatá
ʻi he faʻahinga taʻehoungaʻia peheé!
ʻoku ou
faingataʻaʻia lahi he ko e fai angahala ʻa e tangatá,
ʻa ia ko au ʻoku lahi tahá lalahi mo e talatala
masila taha.
Sio ki heʻeku
loto mo sio ki he ngaahi ʻakau talatala lahi ʻoku ne
ʻufiʻufi ia. Vakaiʻi ʻa e ngaahi kafo naʻe
ngaohi ʻe he ʻakau talatala mo e ngaahi vaitafe ʻo e
taʻataʻa ʻoku tafe meiate kinautolu.
"ʻOfefine
ʻaʻaku, ʻoua foki ʻe taʻehoungaʻia, he
ko e taʻehoungaʻia ʻoku ko e meʻa faingataʻa
taha ki hoʻo Sīsuú. Ko e taʻehoungaʻiá
ko e ʻo kovi ange ia ʻi slamming e matapa ʻo hoku
loto.
ʻOkú
ne taʻofi au ki tuʻa, ʻikai ha ʻofa mo momoko.
Neongo ʻa
e kākaaʻi e loto ʻo e tangatá, ʻOku ʻikai
pē ngata ʻEku ʻofá.
Pea ʻoku
hoko ia ko ha ʻulungāanga māʻolunga ange ʻokú
ne taki au ke u kole mo mae ʻi mui ʻiate ia.
Pea ko e meʻa
ʻeni ʻEku tama, ko e fuʻu hulu ia hono valu ʻo
ʻEku ʻOfa."
"Foha
ʻaʻaku, ʻoua te ketukunoaʻi au.
Hoko
atu ke tuku ho ʻulú ʻi he fatafata ʻo ʻeku
Faʻeé pea te ke fanongo ki heʻeku toʻe
mo e tautapa.
Te ke sio ki ai
ʻoku ʻikai ʻOku fakatupu ʻe heʻeku toʻe
mo ʻeku tautapa ʻa e ʻoku maʻu ʻe he kakai
taʻehoungaʻiá ʻa e ʻaloʻofa ki heʻeku
ʻOfa ʻoku fehiʻanekinaʻí.
Ko ia ne u Te
ke sio ki ha kiʻi tamasiʻi siʻi ʻoku mafao atu
hono nimá ʻo hangē ko e masiva taha ʻo e kau
kolekole pea kole ha ʻaloʻofa mo ha kiʻi ʻofa
faka-Kalaisi maʻa e anime. ʻI he founga ni ʻoku ou
ʻamanaki ke tohoakiʻi mai ʻa e loto momoko mei he
siokitá.
"ʻOfefine
hoku, ʻoku fie maʻu ʻe hoku Lotó ke ikunaʻi
ʻa e lotó ʻi he meʻa kotoa pē ʻo e
tangata.
Ko ia Kuó
u fakapapauʻi kapau, hili hono fitu ʻo ʻeku ʻOfá,
te nau kei fai pē ia telinga tuli ʻoku nau fakahaaʻi
ʻoku ʻikai ke u mahuʻingaʻia ʻiate au mo
hoku Beni, pea te u toe hoko atu.
Ko ʻeku
ʻofá Naʻe totonu ke ngata ia hili haʻane fuʻu
taʻehoungaʻia lahi. ʻIkai.
Fie ʻalu
Mahulu atu ʻi hono ngaahi fakangatangata pea ʻomi mei he
loto manava ʻo Mia Faʻē, ko hoku Leʻo
fakaʻofoʻofá, ki he loto kotoa pē.
Ke lomiʻi
ʻi he filo ʻo e loto ʻo e tangatá, ʻoku ou
fakaʻaongaʻi e ngaahi founga mahino tahá, fakafiefia
mo lelei ange e ngaahi leá, pea pehē ki he ngaahi lotú
ngaʻunu lahi ange. Naʻá ku talaange kiate kinautolu:
« Ngaahi
Foha ʻaʻaku, foaki mai homou lotó, ʻa ia ʻoku
ʻaʻaku.
ʻI
he ʻOku ou liliu, te u foaki atu ʻa e meʻa kotoa pe
ʻoku ke fie maʻu, kau ai au tatau pē.
ʻI he
fetuʻutaki mo e ʻE hoku lotó, te u fakamāfanaʻi
homou lotó.
te u fai ia
ʻita ʻi he afi ʻo ʻEku ʻOfa pea te u
fakaʻauha ʻiate kinautolu ʻa e meʻa ʻa ia
ʻoku ʻikai ko Palataisi.
ʻIloʻi
ko e ʻeku taumuʻa ʻi heʻeku mavahe mei Palataisi
ke tama-kai ʻi he manava ʻo ko ʻeku Faʻeé
ke ke hū ki he manava ʻo ʻeku Tamai Taʻengatá.
ʻOi! ʻIkai
siva ʻeku ʻamanakí!
"Vakai ki
he ʻoku tekeʻi ʻe he meʻa moʻuí ʻa
ʻEku ʻOfá pea tafoki meiate Au, naʻá ku
kumi ke pukepuke kinautolu.
ʻAki ho
ongo nimá ʻI heʻeku aʻu atú, pea ʻi
heʻeku kole fakamātoato tahá, naʻá ku
feinga ke ikunaʻi kinautolu ʻaki haʻo pehē ʻi
ha leʻo ʻoku tangi:
Naʻe pehē
ange ʻe Heʻene faʻeé, ʻA ʻeku fānaú,
ʻa e kiʻi kolekole ko aú, ʻa ia ʻokú
ne tala pē ʻe kimoutolu ʻa kimoutolu loto. ʻOku
ʻikai mahino kiate koe ko e founga ko ʻeni ʻo e ngāué
ʻoku tala ia ʻe he mahuʻinga ʻo ʻeku ʻOfa?"
"He
tohoakiʻi ʻa e kakai ki Heʻene ʻOfa, naʻe
toʻo ʻe he Tupuʻanga ʻa e fotunga ʻo ha Kiʻi
tamasiʻi, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ilifia.
Ko e taimi ʻokú
ne mamata ai ki aí ʻOku recalcitrant mo ongongataʻa
ʻa e kakai pea ʻoku ʻikai ke ne foʻi ʻi he
ʻI heʻene kole, naʻa ne vivili, launga mo tangi.
ʻOku ʻikai
te ke fai ʻeni ʻOku fakaiku nai ki he manavaʻofá?
ʻIkai naʻá ne fakamolū ho lotó?
"ʻOfefine
ʻOku ʻikai hangē ia ko ha fanga manu lelei kuo mole
ʻenau fakakaukaú.
Lolotonga ʻOku
totonu ke nau fiefia ke lomekina mo fakamafanaʻi ʻe he ulo
ʻo e ʻeku ʻOfa fakalangí, ʻoku nau feinga
ke fakamavaheʻi kinautolu mei ai ʻaki ʻenau fekumi ki
he bestial saiʻia ke lava ʻo tataki kinautolu ki he
moveuveu fakatevolo ke tangi ʻo taʻengata."
Ki he Ngaahi
Leá ni ʻo Sisuu, naʻa ku ongoʻi molu. Naʻá
ku ilifia.
Naʻa ku
tetetete ʻi he fakakaukau ki he maumau irreparable naʻe
fakatupu ʻe he taʻehoungaʻia ʻa e tangata mo hono
ngaahi nunuʻa taʻengata.
Pea, lolotonga
ʻeku kei fakauku ʻi he ngaahi fakakaukau ko ʻení,
kuo hanga ʻe he Leʻo ʻo Sīsuú ʻo ne u
toe ongona ʻi hoku loto:
"PEA
ʻE hoku ʻofefine, ʻoku ʻikai ke ke fie foaki mai
ho lotó?
I
tangi, tangilaulau mo kolenga atu ke ke ʻofa ʻiate koe?"
Lolotonga ʻa
sīsuú Naʻá ne talamai ʻeni kiate au,
naʻe lōmekina hoku lotó ʻe ha ongoʻi ʻofa
naʻe ʻikai lava ke fakamatalaʻi maʻana.
Pea tangi
halotulotu Naʻe teʻeki ke u ongoʻi ha ʻofa moʻui
ki muʻa, ka ʻoku ou pehē:
"Siʻoku
ʻofaʻanga Naʻe ʻikai ke toe tangi ʻa Sīsū.
ʻIo, ʻio!
ʻIkai ʻOku ou foaki pe hoku loto kiate koe, ka ʻoku ou
foaki au.
ʻOku ʻikai
ke u momou ʻi he ʻoatu ʻa e meʻa kotoa pe.
Ka ko e ha hono
ʻuhinga ʻofa ke toe fakaʻofoʻofa ange ʻeku
meʻaʻofa, ʻoku ou loto ke toʻo ʻa e meʻa
kotoa pe mei hoku loto ko e hā ʻoku ʻikai meiate
kimoutolú. Ko ia kātaki ʻo foaki mai ʻaloʻofa
ola lelei ko ʻeni ke ngaohi hoku loto ke hange pe ko koe, ko ia
ke ke lava ʻo maʻu ai ha ʻapi ʻoku tauhi ai e
fanga monumanu mo tuʻumaʻú."
"ʻOfefine
ʻOku fakaʻau ke toe fakamamahi ange ʻa e tuʻunga
ʻoku ou ʻi aí.
Kapau ʻoku
ke ʻofa ʻiate au, Tukutaha hoʻo tokangá ʻiate
au, koeʻuhí ke ke lava ʻo ako ʻa e meʻa
kotoa pe ʻoku ou akoʻi atu.
ʻOatu ki
hoʻo kiʻi fakaʻiseʻisa ʻa Sīsū
koeʻuhí ko hono loʻimatá mo hono Ngaahi
Faingataʻaʻia Lahi - Ko ha Lea ʻo e ʻOfa,
tokanga, ko ha ʻuma ʻofa- ke fakanonga hoku Lotó ʻi
ha faʻahinga ongo ʻo e foki mai ʻa e ʻofa.
Vakai, ʻofefine
ʻaʻaku, hili ʻeku lau e ngaahi ʻahiʻahi ʻo
ʻeku ʻOfa naʻe fakamatalaʻi ʻe he toko valu
excesses ʻoku lau ki ai, naʻe totonu ke punou ʻa e
tangata ki muʻa ki heʻeku ʻofa moʻoni mo
fakaʻeiʻeikí.
ʻI he
tafaʻaki ʻe taha, ʻoku ne maʻu ia kovi pea ʻai
ke u ʻalu ki ha fuʻu hulu ʻe taha, kapau he ʻikai
maʻu ai ha
ki mui, ʻe
ʻo toe fakamamahi ange kiate au.
"Kuo aʻu
mai Naʻe ʻikai ke tukulolo ʻa e tangatá. Ko e
ʻuhinga ia ʻoku ou hoko atu ai ʻi heʻeku lahi
hono hiva ʻo e ʻOfá, ʻa ia ko ʻeku holi
māfana ke haʻu mei he manava ke tuli ʻa e tangatá.
Pea hili ʻene taʻofi ia ʻi he tafa-moʻunga ʻo
e kovi, ʻoku ou fakaʻamu ke faʻofua mo ʻuma kiate
ia-ko e founga ia taʻehoungaʻia ʻi heʻeku ʻofa-ke
ʻai ia ke ne ʻofa ʻi hoku fakaʻofoʻofa, ʻo
ʻeku Moʻoni mo hoku Lelei taʻengata.
"Ko ʻeni
ʻoku hanga ʻe he ngaue maʻongoʻonga ʻo
fakasiʻisiʻi hoku kiʻi faʻahinga ʻo e
tangata, ʻa ia ʻoku teʻeki kei mamata pē ki he
māmá, ki ha tuʻunga ʻo e mamahi feʻunga ke
ngata ki heʻeku Moʻui. Kapau naʻe ʻikai tokoniʻi
mo poupouʻi au ʻe hoku Faka-ʻOtuá, ʻikai
lava ke fakamavahevaheʻi mei hoku faʻahinga ʻo e
tangatá koeʻuhí ko e feohi he moʻoní,
ko e moʻoni ko e meʻa ia ʻe hoko kiate au, ko hoku
Fakalangi ʻoku ne talamai ha ngaahi matavai mapunopuna ʻo
Vita Nuova pea ʻai ke hanga ʻe heʻeku kiʻi
taʻahine ʻo tekeʻi Faʻahinga ʻo e tangata ki
he mamahi hokohoko ʻo e mahina ʻe hiva ko ʻeni ʻa
ia ʻoku ʻOkú Ne ongoʻi ofi ange ki he maté
ʻi he moʻuí.
"ʻOfefine
ʻeku, ko e fuʻu hulu ko ʻeni hono hiva ʻo ʻeku
ʻOfa ko ha meʻa noa pe ka ko ha naʻe kamata ʻa e
mamahi taʻetuku ʻi he momeniti naʻe maʻu ai ʻe
hoku tuʻunga faka-ʻOtua toʻo ʻa e fotunga ʻo
e tangata ʻi he manava, ʻo fufuuʻi ai hono ʻElito
fakalangi.
Kapau naʻe
ʻikai ke u maʻu pea fufuuʻi ai hoku tuʻunga
faka-ʻOtuá, naʻá ku mei fakatupu ai ha ngaahi
meʻa lahi ange manavahē ki he ʻofa ʻi he fanga
manú, ʻa ia he ʻikai ke nau fie maʻu he taimi
ko iá tukulolo ki Heʻeku ʻOfa.
Ko e ha e
mamahi Ke u tatali ai ʻi ha māhina ʻe hiva! Kapau naʻe
ʻi ai haʻaku Kuo teʻeki foaki mai ʻe he ʻOtuá
ki hoku faʻahinga ʻo e tangatá ʻa hono poupou
mo hono mālohí, naʻe fie maʻu au ʻe heʻeku
ʻofa ki he fanga manú Keina.
Ko Hoku
Faʻahinga ʻo e Tangatá naʻe mei holoki ia ki he
efuefu. Naʻe mei fakaʻauha au ʻe heʻeku ʻofa
longomoʻui naʻa ne ʻai ke u toʻo kiate au ʻa
e mafatukituki lahi ʻo e valoki kuo maʻu ʻe he fanga
manu.
"Ko ʻeni
koeʻuhi he naʻe peheni ʻeku moʻui ʻi he loto
ʻo ʻeku Faʻee fakamamahi: naʻe ʻikai ke u
toe ongoʻi te u lava ʻo fakamamaʻo mei he fakatupu.
naʻa ku
fie maʻu kinautolu ardently koeʻuhi ke nau haʻu ki
hoku fatafata ʻi he meʻa kotoa pe ke ongoʻi ʻeku
palpitations vela.
Fie maʻu
tali kinautolu ʻaki ʻeku ʻofa ongongofua mo haohaoá,
koeʻuhí hoko ko e ngaahi ʻeiki taʻengata ʻo
ʻeku ngaahi koloa.
ʻIloʻi
kapau Naʻe teʻeki ai ke tokoniʻi au kimuʻa pea
hoko e taimí
Ke u tuʻu
hake ʻI he daylight, ne mei fakaʻauha au ʻe he fuʻu
hulu hono hiva ko ʻení ʻo e ʻofa.
"Sio
mai kiate au tokanga ʻi he manava. Vakai ki he founga ne u
hoko ai tea.
Fanongo ki
heʻeku Ko e leʻo ʻo e loto-mamahi ʻoku molia
fakaʻau ke toe lahi ange.
ʻoku ou
fanongo ki he palpitations ʻo hoku loto ʻa ia, kuo ʻosi
moʻui, he taimi ni ʻoku meimei tamateʻi. ʻOua
naʻá ke toʻo ho matá meiate au.
Vakai
koeʻuhi te u mate, ʻio, ʻo mate ʻi he ʻofa
haohaoa!"
Ki he ngaahi
leá ni Naʻá ku ongoʻi naʻe holo ʻeku
ʻofa kia Sīsuú.
Pea naʻe
ʻi ai ha ʻI he vahaʻa ʻo kimaua, ko ha
fakalongolongo he fonualoto.
Ko hoku totó
ko e Naʻe tuʻu maʻu ʻi hoku kalava pea naʻe
ʻikai ke u toe lava ʻo ongoʻi ʻa e ta hoku mafu.
Ko e Naʻe tuʻu ʻeku mānavá, peá u
tō ki he kelekelé, peá u tō ki he kelekelé.
Ne u ofo ʻi
heʻeku Ne u meʻa ngāue:
"Ko ʻeku
ʻE Sīsū, ʻa ʻeku ʻOfá, ʻeku
Moʻuí, ʻeku moʻuí Kotoa, ʻoua naʻá
ku mate.
te u ʻofa
ʻiate koe ʻo taʻengata pea he ʻikai ke u teitei
liʻaki koe, neongo pe ko e ha hano lahi ʻo e feilaulau ʻe
lava ke mole ai ʻeku moʻuí.
ʻOmi
maʻu pē kiate au ʻa e ulo hoʻo ʻOfa,
koeʻuhi ke u lava ʻo ʻofa ʻiate koe maʻu ai
pē pea koeʻuhí, ʻi he vave tahá, te ne
lava ʻo fakaʻauha au ʻo e ʻofa kiate kimoutolu,
ʻa hoku Lelei taʻengata." Pea u Ne u ongoʻi kuo u
mate.
Ko Sīsuú
ko ʻosi faʻeleʻi mai ki heʻetau moʻui
fakamatelie ke ʻomi kitautolu ki he mate ʻa hotau lotó,
pea toki foaki mai ʻamui ange ʻa e moʻui taʻengatá.
Pea kia Sīsū
Naʻe ongo ia kiate au pea ne fafangu au mei he drowsiness naʻe
fakauku au ki ai.
ʻOkuou
Naʻa ne pehe: "ʻE hoku ʻofefine, toe fanauʻi
foʻou ʻeku ʻofa, tuʻu hake. Tuʻu hake ki he
moʻui ʻo ʻeku ʻaloʻofa mo ʻeku
ʻofa. Faʻifaʻitakiʻi au ʻi he meʻa
kotoa pe.
Naʻá
ke maʻu fēfē au? Naʻa ku kei feohi pe lolotonga e
ngaahi fakalaulauloto ʻe hiva ʻi he excesses ʻo ʻeku
ʻOku fakahoko ʻe he ʻofá, ʻi he novena
lōloa ko ʻeni ʻo hoku ʻAloʻí ʻa
e niʻihi kehé fakakaukauʻi ʻe uofulu ma fa ʻEku
Holi mo ʻEku Mate, tufaki kinautolu ʻi he houa ʻe
uofulu ma fa ʻo e ʻaho .
Luʻisa
Pikikā (1865-1947) mo e Moʻui
ʻi he Finangalo Fakalangí
(ʻa
ia te ke lava ʻo fanongo ai ki he 36 ngaahi voliume ʻo e
ngāue ʻo e Tohi ʻa Hēvaní ʻi he ongó
kuo foaki mai ʻe heʻetau ʻEiki ko Sīsuú)
Naʻe
fāʻeleʻi ʻa Luʻisa Pākareta ʻi ha
ʻaho Sāpate hili pē ha taimi nounou mei he Toetuʻu,
ʻi he kolo ko Korato ʻi ʻItali, ʻi he ʻaho
23 ʻo ʻEpeleli 1865. Naʻe papitaiso ia ʻi he ʻaho
tatau pē. Kuó ne moʻui kotoa ʻene moʻui
ai, tuku kehe pe ʻa e ngaahi mahina ʻi he taʻu
takitaha, ʻI heʻene kei siʻí, naʻe nofo
hono fāmilí ʻi he Tapuniʻi ho ngutu. Naʻe
mate ʻa Luʻisa ʻi he nanamu ʻo e Māʻoniʻoní
kimuʻa siʻi pea hoko hono taʻu 82 ʻi he ʻaho
4 ʻo Maʻasi 1947; hili ha moʻui makehe moʻoni.
Naʻe
ʻikai ke ʻi ai ha tuongaʻane ʻo Luʻisa, ka
ko e tuofāfine ʻe toko fā Ko ʻene tamaí ko
Vito Nicola Piccarreta mo ʻene faʻe ko Losa Tarantini, mei
Corato fakatouʻosi. ʻI he kei siʻi ʻa Luʻisá,
naʻá ne mā mo ilifia ʻaupito. Naʻe faʻa
misi fakailifia ʻa ʻEla ʻo ne ngaohi ia ke ne naʻá
ne ʻai ʻa e tēvoló ke ilifia ʻaupito. Pea
ʻoku faʻa hoko, ʻi hono misi, naʻa ne mamata ki
hono kapusi ʻe Mele ʻa e tevolo ki ha feituʻu mamaʻo.
ʻo ia.
ʻI
he meʻá ni, naʻe fakamahinoʻi ai ʻe Sīsū
kia Luʻisa kuo ʻiloʻi ʻe he tēvoló
ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá
matuʻaki makehe kiate ia, te ne ʻomi ha meʻa lahi
ʻaupito nāunau lahi ki he ʻOtuá, pea ʻe
hoko ia ko ha ngāue mahuʻinga ʻo e ikunaʻi ia.
Tatau ai pe pe ko e ha e founga Naʻe ʻikai teitei ola lelei
ʻene ngāué ʻi heʻene ngaahi ʻofa pe
ngaahi fakakaukau taʻemaʻá, koeʻuhí ko
Sīsū kuó ne tāpuni kotoa e ngaahi matapā
kia Sētané. ʻOku maʻa Naʻá ne fuʻu
ʻita lahi ʻaupito pea feinga ke fakamaʻamaʻaʻi
ia. ʻe he ngaahi fakaʻanaua fakamanavahe, fekumi ʻi he
founga kotoa pe ke fakamamahiʻi ia.
ʻI
hono taʻu 9, naʻá ne fakahoko ai ʻene fuofua
fetuʻutaki mo iá, ʻI he ʻaho tatau pē,
naʻá ne maʻu ai ʻa e sākalamēniti ʻo
e hilifakinimá. Naʻe hoko ʻa e Eucharist ko ʻene
saiʻia lahi; Naʻa ne naʻe fakatefito kotoa ʻene
ʻofá. Talu mei he taʻu ko iá mo ʻene ʻe
lava pē ke ne nofo maʻu ʻi he siasí, tūʻulutui
mo taʻe-ʻi ai ha meʻa, ʻi ha houa ʻe fa, ʻi
he fakalaulauloto.
ʻI
hono taʻu 11, naʻa ne hoko ko e "ʻofefine ʻo
Mele". ʻI hono taʻu 12, naʻa ne cormmena ke
fanongo loto ki he leʻo ʻo e Sisu, tautautefito ki he taimi
naʻa ne maʻu ai ha fetuʻutaki. Naʻe hoko ʻa
Sīsū ko ʻene faiako ʻi he ngaahi meʻa ʻa
e ʻOtuá, ko e fakatonutonu mo akoʻi ia ʻi he
founga ʻo e fakalaulauloto. Pea naʻa Ne fai ange ha ngaahi
lesoni fekauʻaki mo e Kolosi, fekauʻaki mo e angamaluu, ʻo
e talangofua mo ʻene moʻui ʻoku fufuuʻi ʻi
he mamani. Ko ʻeni ʻomi ʻe he leʻo ʻi lotó
ʻa Luʻisa ke mavahe meiate ia mo e meʻa kotoa pē.
ʻI
ha ʻaho ʻe taha ʻi hono taʻu 13, lolotonga ʻene
ngāué ʻi hono fale mo fakakaukau ki he fakamamahi
taha konga ʻo e ʻita ʻa Sīsuú, naʻá
ne fuʻu ongoʻi lōmekina pea ʻamanaki ke mole ʻene
mānavá. ʻOku pea ʻalu leva ki he fakafaletolo
ʻo e fungavaka ua ʻo e Fale. ʻI heʻene sio hifo
ki lalo, naʻa ne fakatokangaʻi ʻi he loto hala ha naʻe
taki ʻe ha fuʻu kakai tokolahi ʻa e Sīsū
fakaʻofoʻofa mo hono Kolosí ʻi he ʻa e
uma, ʻo fusi hake ia mei he tafaʻaki ʻe taha ki he
tafaʻaki ʻe taha. Naʻe fetotoʻi mo faingataʻaʻia
ʻa sīsū. ke manava. Naʻá ne fakatupu
mamahi ke fakamolū ʻa e ngaahi foʻi maká. Pea
ʻi he sio hake ʻa Sīsū kiate iá, naʻá
Ne pehē ange kiate ia: "Laumālie, tokoni mai!"
ʻOku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻa e mamahí
naʻá ne ongoʻi mo fakatupu lotomamahi ʻa e meʻá
ni faʻu ʻiate ia. Naʻá ne foki fakavavevave ki
hono lokí, fakaʻaufuli, ʻikai ʻiloʻi e
feituʻu Naʻá ne ongoʻi loto mamahi moʻoni.
Naʻá ne tangi ai ʻi he ngaahi haʻu ʻi he
mamahi lahi ʻa Sīsuú.
Talu
mei he momeniti ko iá mo ʻene punou moʻoni. ke
mamahi koeʻuhi ko e ʻofa kia Sīsuú. ʻI he
taimi ko ʻeni ʻIkai ngata aí, naʻe kamata foki
ʻene ngaahi ʻuluaki mamahí fakatuʻasino, neongo
ʻoku fufuuʻi, pea pehe ki he faingataʻaʻia lahi
moʻui angamaʻa mo fakalaumālie. Hili ha taʻu ʻe
3, naʻe assaults ʻa e kovi ʻo ngata. ʻI hono taʻu
16, naʻe naʻá ne ʻi he fāmá, ko e
ngaahi fili ki aí fai ha ʻohofi fakaʻosi, fekeʻikeʻi
mo fakamamahi naʻe mole meiate ia hono fakaʻaongaʻi ʻo
e ngaahi ongo. ʻI he tuʻunga ko ʻeni naʻa ne maʻu
ko ha mata-meʻa-hā-mai foʻou ki he mamahi ʻa
Sīsuú. Molting ʻi loto ʻe he fakaafe lelei mo
ʻofa ʻo e ʻaloʻofá, Luʻisa tukulolo
kakato ki he Finangalo Fakalangí pea tali ko e fatongia ʻo
e taha naʻe fakamamahiʻí, ʻa ia naʻe maʻu
ai ʻe Sīsū mo kinautolu naʻe Mamahí Naʻe
fakaafeʻi ia ʻe heʻene faʻeé.
Naʻe
kamata ke lua ʻa Luʻisa ʻi hono taʻu 17 meʻakai
pea naʻe fakamalohiʻi ia ke ne taʻofi hifo ʻa e
mohenga. Naʻe hifo kotoa ʻeni ki hono fāmilí,
ʻa e kau taulaʻeikí. mo e kau toketaa. Kimui ange,
hili ha ngaahi meʻa lahi ʻOku haʻu e ngaahi
faingataʻaʻia fakaeangamaʻa mei hono famili mo e kau
taulaʻeiki, taha ʻiloʻi ko e tuʻunga naʻá
ne ʻi aí ko e ola ia ʻo ha puke ngaahi fekauʻaki
mo e tuʻunga naʻa ne ʻi ai ʻi heʻene hoko ko
ha taha naʻe moʻua tauʻataina vakai ki he misiona naʻe
ui ia ki ai ʻe he ʻOtuá. Kuo Talu mei he taimi ko ia
ʻo aʻu ki heʻene pekia, mo ha niʻihi 65 hili ha
ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe moʻui ʻa Luʻisa
taʻe ʻi ai ha meʻakai pea ʻikai vai. Naʻe
kau ʻi Heʻene meʻakai ʻa e finangalo fakalangi mo
e Feohi Faka-Māʻoniʻoni.
Talu
mei hono taʻu 22, mo e pau ke ne mohe ʻaupito. Ko hono 16
ʻOkatopa 1888, ʻi hono taʻu 23, naʻe uouangataha
ʻa Luʻisa ki Sīsū ʻi he "nofomali
ngalikehe". 11 hili ha ngaahi māhina mei ai, ʻi he ʻao
ʻo e Tolu Māʻoniʻoni Tahá pea ʻi he
Fakamaauʻanga fakalangi kotoa, ko ʻene feohi mo Sisuu naʻe
Fakangofua ke Ngāue ʻAki; naʻe haʻisia kiate Ia
ʻe he "malí" ngalikehe".
ʻI
he ʻaho mohu tapuekina ko ʻeni, naʻe "maumau
koloa mei he maumau koloá": Luʻisa naʻe taʻu
24 he taimi ko iá, maʻu ʻa e Meʻafoaki ʻo
e Finangalo Fakalangí! Ko e lahi tahá ʻeni
meʻaʻofa maʻongoʻonga ʻe lava ke foaki ʻe
he ʻOtuá ki ha kakai, ko e ʻaloʻofa ʻo e
ʻaloʻofá, ʻo lahi ange ia ʻi he nofo-malí
ngaahi. ʻI he momeniti ko ʻení, ko e Fiin Hono Tolu
ʻa e ʻOtuá (ʻa ia ko e Naʻe fakafōtunga
ʻi he māmaní ʻa e fakamāʻoniʻoniʻí).
ʻE tupu fakalongolongo fakakātoa, fakakātoa, ʻi
hono teuteuʻi e ngaahi laumālié ʻe Mele, ko e
Faʻe mo e Kuini ʻo e Finangalo Fakalangi.
ʻI
Fēpueli 1899, ʻi he talangofua ki hono Naʻe kamata ke
vetehia ʻe Luʻisa ʻa e ʻEikí pea ki he
tokotaha naʻá ne vete Ke tohi. ʻE fai ia ʻi ha
taʻu ʻe 40, ʻo faʻo ʻi he pepa ʻa e
ngaahi fakapulipuli fakaʻeiʻeiki ange ʻo e misiteli ʻo
e Finangalo Fakalangí. Ko e toenga ʻo ʻene moʻuí
naʻe fio ʻaki e fiefiá mo e faingataʻaʻiá,
tohí, tuituí, talangofuá, lotú, pea ke
tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e
poto mo e faleʻi ongo moʻoni. Ko Sīsū pē
taha naʻe lava ke ne falalá, ko ko ʻene fakafiemālie
pē tahá. ʻI he taimi naʻe ʻikai ke ne maʻu
ai ʻene Pelepelengesi, ko ʻene ngaahi mamahi ki he ngaahi
laumalie naʻe fuʻu lahi fau ʻo nau faʻa fakalaka
ai ʻi he ngaahi faingataʻaʻia ʻa e Purgatory.
Naʻe
fakahu ʻaupito ʻa Luʻisa ki he ngaahi meʻa naʻe
hoko ʻi he ʻaho 4 ʻo Maʻasi 1947. Naʻe ʻi
ai ha taʻepau fekauʻaki mo mei he taimi naʻe pekia ai
ʻi ha ʻaho ʻe 4, koeʻuhi he naʻe ʻikai
ke ʻi ai hono sino ʻo ʻikai moʻulaloa ki he
rigidity angamaheni. Neongo ia, naʻe ʻIkai lava ke
fakatonutonu hono tuʻá. Pea naʻe pau ke ne faʻu
ha fonualoto fakaʻata makehe ia ke ne tauhi ʻa e tuʻunga
tangutu, tatau pe ʻa ia naʻá ne tauhi ʻi he
taʻu ʻe 64 ʻo ʻene mālōlō he
mohengá.
Hili
ha taʻu ʻe 47 mei ai, ʻi he konga kimuʻa ʻo
e 1994, naʻe kole ʻe he Vatikani Naʻe fokotuʻu ʻe
he ʻalekipisope ʻo hono taiosisi tuʻufonua ke fokotuʻu
ʻa e Ngāue ki hono fakamālohiʻí. Naʻe
fakalao ʻene ngāué fakafeʻiloaki ʻi he
kātoanga ʻa Kalaisi ko e Tuʻí, ʻi he ʻaho
20 ʻo Nōvema 1994.
Maʻuʻanga
fakamatala: http://spiritualitechretienne.blog4ever.xyz/la-servante-de-dieu-luisa-piccarreta
Ko
e Tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá Luʻisa Pākareta
Ko
e Tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá Luʻisa
Pikācareta
"ʻOfefine
ʻo e Finangalo Fakalangí"
1865-1947
Ko
e Moʻui ʻa Luʻisa Pikāpatá
Fāʻeleʻí
Naʻe
fāʻeleʻi ʻa Luʻisa Pikikā ki ha
fāmili masiva ʻi Korato ofi ki Bari ʻi he fakatonga
ʻo ʻĪtali, ʻaho 23 ʻo ʻEpeleli 1865,
ko e Sāpate hili ʻa e Toetuʻu. ʻI he taimi naʻe
fokotuʻu ai ʻa Sisitā Faustina Kowalska, ʻi he
ʻaho 30 ʻo ʻEpeleli 2000, naʻe fili ʻa
Poupi Sione Paula II fakalao ʻi he Siasí, ʻi he
Sāpate ko ʻení hili e Toetuʻú, "Sapate
ʻaloʻofa", ʻo fakatatau ki he Fakahaaʻi e
ngaahi holi ʻa Sīsuú kia sisitā Faustina.
Naʻe fie maʻu ʻe Sīsū ke fakamamafaʻi
naʻe taʻu 10 ʻa Luʻisa ko e taha kuo fili ʻe
he ʻOtuá mei he kotoa ʻo e taʻengatá
maʻatautolu ke ʻomi ʻa e Meʻaʻofa ko ʻeni
ʻo e Finangalo Fakalangí, par lelei tahá ʻo
ʻEne ʻAloʻofa Fakalangi.
Hono
fāmilí
Ko
e ongomātuʻa fakatouʻosi ʻa Luʻisá
naʻá na Corato. Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻofefine
ʻe toko nima ʻo e fāmilí pea naʻa nau
nofo ʻi he ngoue. Fakatouʻosi, ʻa ʻene tamai mo
ʻene faʻee pekia ʻi Māʻasi 1907, ʻi
ha ʻaho ʻe hongofulu vahaʻanota (interval). Naʻe
taʻu motuʻa ʻa Luʻisa he taimi ko iá
taʻu 42. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Luʻisa ʻene
ongomātuʻá ko kau ʻāngelo ʻo e
maʻá; Naʻa nau matuʻaki tokanga ke ʻoua
naʻa ʻOua naʻa tuku ke fanongo ʻenau fānaú
ki ha meʻa. Ko e Naʻe ʻikai ha feituʻu ʻo
e loí, mālualoí, loí ʻi honau ngaahi
ʻapi. Naʻe tokanga ʻa e mātuʻá ki
honau fānaú pea teʻeki ai ke nau fakafeʻiloaki
kinautolu ki ha taha pe, ko hono tauhi fakataha maʻu pē
ʻo e fāmilí.
Ko
e ʻofa meheka kia Sīsuú
Naʻe
fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻi heʻene ʻofa
meheká, ʻe ʻa e lahi kia Luʻisa, ʻa ia
naʻa Ne fakakoloaʻi ʻaki ia ha fuʻu mā pea
naʻá ne taʻofi ia ʻo e niʻihi kehe,
ʻikai ke nau fie maʻu ha meʻa ke ala kiate
kinautolu, pe ngaahi meʻa, pe kakai. Naʻe fie maʻu
ʻe Sīsū ke ne hoko ko ha muli ki he meʻa kotoa
pē pea ki he taha kotoa pea maʻu pē ʻa e fiefiá
ʻi he Ia.
Papitaisó
Naʻe
papitaiso ʻa Luʻisa ʻi he hoʻataá pea
mei hono fāʻeleʻí.
ʻUluaki
Ko e Fetuʻutaki, Hilifakinima ke Maʻu ʻ
Naʻe
ngaohi ia ʻe Luʻisa ʻi hono taʻu hivá Ko
e Fuofua Fetuʻutaki mo e Hilifakinima ʻi he ʻaho
Sāpaté ʻi he ʻosi ʻa e Toetuʻu, ʻi
he Sapate ʻAloʻofa. Talu mei heʻene kei siʻi,
mo ʻene tanumaki ha ʻofa lahi ki he ʻa e tokotaha
faʻu tohi pea fakamoleki ha ngaahi houa ʻi he lotú,
tūʻulutui ʻo ʻikai toe ʻi ai ha meʻa
ke ne tokanga ki ai, ʻi he fakalaulauloto ʻi he ʻao
ʻo e Sākalamēniti Mohu Tāpuaki Tahá.
Leʻo
ʻi lotó ti Sesi
Hili
ha taimi nounou mei heʻene Fuofua Fetuʻutaki Mo e ʻOtuá,
Kamata fanongo ʻa Luʻisa ki he leʻo ʻo Sīsuú
ʻi he ʻa e loto ʻo hono laumalie. Sīsū
kiate ia akoʻi e ngaahi fakalaulauloto ʻi he Kolosi,
talangofua, Ko ʻEne Moʻui Fufuu ʻi Nasaleti, ngaahi
ʻulungaanga lelei mo e ngaahi ngaahi kaveinga kehé,
fakahinohinoʻi mo fakatonutonu ia ʻi he taimi naʻá
ne fakamāuʻi ai iá fie maʻu.
Fakakātoa
hono uá
Naʻe
ʻomi māmālie ia ʻe Sīsū ki ha mavahe
meiate ia mo e meʻa kotoa pē. Mei he ʻi hono taʻu
siʻisiʻi taha naʻe akoʻi ange ʻe Sisu
kiate ia ʻa e fuʻu mahuʻinga lahi ʻo e mamahi
loto fiemalie pea tali loto fiemalie ʻe he Lotu Taukapo maʻá
e niʻihi kehé.
ʻOku
fakafiemālieʻi ʻe Luʻisa ʻa Sīs
Naʻe
saiʻia ʻa Luʻisa ke fakaʻaongaʻi e ngaahi
kafo ʻo e Naʻe fakaʻamu ʻa Sīsū ke
mamahi koeʻuhí ko Ia. Naʻe hoko ia kiate ia ke
ʻuma ki he Ngaahi Kafo Māʻoniʻoní ʻaki
Hono vaʻé, Mo Hono toʻukupú, Hono Pea puli
leva ʻa e ngaahi matakafó; ʻo e meʻa ni
founga naʻe fakahā ange ai ʻe Sīsū kiate
ia ʻa e fiemālié mo e ʻa e fakafiemālie
te ne lava ʻo foaki kiate ia ʻi hono fofongá
Faingataʻaʻiá.
ʻOfefine
ʻo Melé
Naʻe
kei siʻi pē ʻa Luʻisa heʻene kei siʻí
ma mo ilifia, kae toe longomoʻui mo fiefia foki. Kuo ʻI
hono taʻu hongofulu mā tahá, naʻe tali ia "
Fānau ʻa Mele." Kimui aí, ʻe kei
siʻisiʻi pē ʻa Luʻisa ʻi he Lahi mo
nonga maʻu pe ʻi he mata ʻoku mahuhu mo e ngaungaue.
ʻUluaki
Mata-Meʻa-Hā-
ʻI
ha ʻaho ʻe taha, ne ʻikai ke fuʻu motuʻa
naʻe ngāue ʻa e tamasiʻi taʻu hongofulu mā
tolu ko Luʻisá ʻi ʻapi lolotonga ʻene
fakalaulauloto ʻi loto ʻi he ʻofa ʻa Sīsuú.
Fakafokifa pe kuo ngaohikovia ia pea ne hu ki tuʻa ʻi he
falefakatolo. ʻi he fungavaka ua ʻo e fale ke toʻo
ha kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻo e ʻea. Ko e
taimi ia naʻá ne fuofua maʻu ai ha meʻa-hā-mai
ʻi he sio hifo ki he halá; Naʻa ne sio ki ha fuʻu
kakai tokolahi, pea ʻi he ʻi he lotolotonga ʻo e
haʻofanga kakai, naʻe fuʻu mamahi hono fua ʻe
Sisu ʻEne Kolosi. Naʻe tekeʻi mo ngaohikovia ia ʻe
he kakai mei he tafaʻaki kotoa pe. Naʻe
fakatau foki ʻe Sīsū ʻEne mānavá,
naʻá Ne maʻu ʻa e matá ʻoku
ʻufiʻufi kotoa ʻe he totó, ʻi ha
ʻulungāanga ʻokú ne fakaʻofaʻia ʻi
he Ke mamata.
"Laumālie,
tokoni mai!"
Fakafokifā
pē kuo sio atu ʻa Sīsū kiate ia peá ne
pehē ange, " Laumalie, tokoniʻi au." Ko e taimi
ia naʻe ongoʻi ai ʻe Luʻisa e laumālie ʻo
Luʻisá naʻe fonu ʻi he manavaʻofa kia
Sīsū. Naʻa ne foki ki hono lokí peá ne
tangi lahi ʻaupito. Naʻá ne pehē ange leva
kia Sīsū naʻá ne fie maʻu ke mamahi ʻi
Hono ngaahi mamahí kae lava ke fakafiemālieʻi Ia
koeʻuhí naʻe ʻikai totonu ke mamahi lahi ʻa
Sīsū ʻaki ʻofa kiate ia, taha faiangahala
masivá pea ʻofa ke ʻoua naʻá ne mamahi
ʻikai ha meʻa koeʻuhi ko e ʻofa kiate Ia.
Tau
kakaha ki he ngaahi tevolo
Pea
kamata leva ʻene ʻuluaki faingataʻaʻia
fakaesino ʻi he holi ʻa Sīsuú, neongo
Fufuuʻi. Naʻe fakahaofi ʻa Luʻisa mei he taʻu
hongofulu mā tolu ki he hongofulu mā onó Ko ha tau
kakaha mo e ngaahi fili, tau mo e Ko ʻenau ngaahi fokotuʻu
taʻe hano tatau, honau lumaʻi, mo honau ngaahi
ʻahiʻahi... Naʻe matuʻuaki lototoʻa ʻe
Luʻisa ʻena ngaahi ʻohofí. Neongo ʻenau
longoaʻa fakailifia, ka ʻoku ne puleʻi ke tukunoaʻi
hoʻo ngaahi manavasiʻí ʻaki hoʻo sio
fakamamaʻu pē kiate koé Sīsū, ʻo
hangē ko hono akoʻi ia ʻe he Tāupoʻou ko
Melé.
Ko
hono ʻohofi fakaʻosi ʻo e Tevolo
ʻI
he tuʻunga moʻui lelei ʻa Luʻisá, naʻá
ne faʻahitaʻu māfana ai ʻi he faama ʻa e
fāmilí ko hono hingoá ko "Hohaʻa"
Taua "ko ha kilometres ʻe uofulu ma fitu mei ai ʻo
Corato.
Mata-meʻa-hā-mai
hono
Ko
e feituʻu ia naʻe fai ai ʻe Luʻisa ʻa e
ʻohofi Fakaʻosi ʻo e ngaahi fili ʻi hono taʻu
hongofulu ma ono. Naʻe fuʻu fekeʻikeʻi ʻaupito
ʻa e ʻohofi pea mole ai ʻene ʻilo. Ko e taimi
ia naʻá ne maʻu ai ha vīsone hono ua kia
Sīsuú. faingataʻaʻia ʻa ia naʻe
pehe ange kiate ia: "Haʻu mo au ʻo ʻoatu
koe ki he ʻA au. Haʻu ʻi he ʻao ʻo e
Fakamaau Totonu Fakalangi ko ha "taha naʻe moʻua ʻi
he totongi huhuʻi" ki he ngaahi angahala lahi
tukupā ke talatalaakiʻi Ia, koeʻuhí ke ʻi
ai ʻEku Tamaí fakafiemālieʻi pea ʻofa ke
Ne fakaului ki he kau angahalá ».
Ko
ha fili
Pea
toe pehe ʻe Sisu: "ua Ngaahi Fili ʻOku ʻAtā
Kiate Koe: Faingataʻaʻia Lahi pe ko ha mamahi maʻamaʻa
ange. Kapau te ke fakafisi Ko e fotunga faingataʻa, he ʻikai
ke ke lava ʻo kau ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ʻa
ia naʻá ke tau lototoʻa pehē. Ka
kapau te ke tali, he ʻikai te u teitei liʻaki koe pea te
u haʻu moʻui ʻiate koe ke ke faingataʻaʻia
ʻi he ngaahi maumauʻi kotoa pe ʻoku fai kiate Au ʻe
Houʻeiki tangatá. Ko ha ʻaloʻofa makehe
ʻaupito ʻeni ʻa ia ʻoku foaki ki ha kakai
tokosiʻi pe koeʻuhi ko e ʻOku ʻikai mateuteu ʻa
e tokolahi ke hū ki he ʻi he malaʻe ʻo e
faingataʻaʻia. Uá, ʻoku ou talaatu Tuku ke ke
tuʻu hake ki he nāunau lahi tahá ʻo hangē
ko e ngaahi faingataʻaʻia ʻoku fakahoko atu kiate
koe, ʻo fakafou ʻi he ʻA au. Pea fakaʻosí,
te u fai atu ha tokoni, poupou mo e fakafiemālie mei heʻeku
Faʻē Māʻoniʻoni Tahá, ʻa ia
naʻe foaki kiate ia ʻa e faingamalie ke lavishing kiate
koe kotoa ʻa e Ngaahi ʻaloʻofa ʻoku fie maʻu
ʻo fakatatau ki hoʻo moʻui mo hoʻo reciprocity
".
Moʻua
ʻi he totongi huhuʻí
Naʻe
angaʻofa leva ʻa Luʻisa ke Sīsū mo Hotau
Fefine Loto Mamahí, mateuteu ke tukulolo ki ha faʻahinga
meʻa pe te Na fie maʻu meiate ia.
Kalauni
Talatala
Hili
ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe maʻu ʻe
Luʻisa mei he Naʻe fakakalauni ia ʻe Sīsū
ʻaki ʻa e ʻakau talatala ʻo tupu ai ʻene
ʻi heʻene ʻakau talatala fakamamahi, fakaʻehiʻehi
mei hono toʻo mo swallowing ha faʻahinga meʻakai.
Fakaʻikaiʻi
e meʻakaí
Talu
mei ai mo e moʻui ʻa Luʻisa ʻi ha meimei
fakaʻikaiʻi kakato e meʻakaí ʻo aʻu
ki heʻene pekiá, ʻoku ʻikai ʻo toki
fafanga pe ʻe he kau ʻEucharist mo e Finangalo Fakalangi.
Fakatanga
Naʻe
pau ke faingataʻaʻia lahi ʻa Luʻisa ʻi ha
fetaʻemahinoʻaki mo e fakatangaʻi ʻe hono
fāmilí mo e tokolahi Kau Taulaʻeikí.
Mate
mahino
Koeʻuhí
ko e fakautuutu ʻo e faingataʻaʻiá
fakamālohia ʻe he ʻita ʻa Sīsuú,
naʻe faʻa mole ʻa Luʻisa konisēnisí.
Naʻe hoko hono sinó ʻo tuʻumaʻu, pea
taimi ʻe niʻihi lolotonga e ngaahi ʻaho lahi kae
ʻoua kuo fakafoki mai ia ʻe ha taulaʻeiki ʻo e
tuʻunga mahino ʻo ʻene mate.
Talangofua
Māʻoniʻoní
ʻI
he tāpuaki ʻo e taulaʻeikí mo e ʻi he
huafa ʻo e Talangofua Māʻoniʻoní, naʻe
foki ʻa Luʻisa ki he naʻá ne fai ia.
Teʻeiki
ʻi Tominikení
Naʻe
taʻu hongofulu mā valu ʻa Luʻisa ʻi hono
taʻu hongofulu mā valú Teʻeiki ʻa
Tominikeni pea naʻá ne toʻo ʻa e hingoa ʻo
Sisitā Madeleine.
Hokohoko
atu e faingataʻaʻiá
ʻI
hono taʻu uofulu mā uá, naʻe pehē ange
ʻe Sīsū kiate ia: " ʻOfeina ʻo Hoku
Lotó, kapau ʻokú ke loto fiemālie ke
faingataʻaʻia, ʻikai kei ʻi ha ngaahi
vahaʻataimi ʻo hangē ko ia ʻi he kuohilí,
ka te u fakahaofi maʻu ai pē ʻa e faʻahinga ʻo
e tangatá. Te u fokotuʻu koe ʻi he vahaʻa ʻo
ʻeku fakamaau totonu mo e angahala ʻa e tangata. ʻI
he taimi ʻoku ou fakamālohisino aí, ʻa ʻEku
Fakamaau Totonú, ʻaki hono ʻoatu ha ngaahi ngaahi
fakatamaki kiate kinautolu, ʻi hoʻo maʻu koe ʻi
he vaeuaʻanga mālié, ko koe te ke uesia pea ʻe
fakahaofi kinautolu. Ka ʻikai, he ʻikai ke u lava ʻo
taʻofi ʻa e toʻukupu ʻo e māʻoniʻoni
ʻa e ʻOtuá. lōloa ange."
Tokoto
ʻi mohenga ʻi ha taʻu ʻe 64 tupu
Naʻe
loto ki ai ʻa Luʻisa pea ko ia ai naʻá ne
tokoto ʻi hono mohengá. ʻi he toenga ʻo ʻene
moʻui, ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe
onongofulu ma fa. Ko hono kiʻi tuofefine siʻisiʻi ko
ʻEnisela naʻe teʻeki mali, naʻá ne
tokangaʻi ʻa Luʻisa ʻi he kotoa ʻo ʻene
moʻuí.
Toutou
lua
ʻI
he taimi ko iá, naʻe kei toʻo pē ʻe
Luʻisa ha kiʻi meʻakai naʻa ne vomited he taimi
pe ko ia. Ka Naʻe feʻunga pe ʻa e meʻakai
reappeared. kakato ʻi he peleti pea toe fakaʻofoʻofa
ange ia ʻi muʻa.
Ngaahi
mamahi fakalaumālié ʻIkai lava ke fakamatalaʻi
Naʻe
tofanga foki mo Luʻisa ʻi he mamahí fakalaumālie
ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi, tautautefito ki he
ʻikai ke ʻi ai ʻa Sīsū ʻa ia naʻa
ne ongoʻi fakamamahi.
ʻIkai
ha bedsores ki he 64 Ngaahi Taʻu
Ko
hono nima mo e fakaʻosi naʻá ne vetehia, Toni
Benedetto Calvi fakamoʻoniʻi ha meʻa fakaofo ʻe
taha makehe: "Lolotonga e taʻu ʻe onongofulu ma fa
naʻa ne ʻI heʻene tokoto he mohengá, naʻe
ʻikai pē ke ʻi ai hano mohenga."
Mali
ngalikehe
Naʻe
ʻikai pē ke mali ʻa Luʻisa ia. Kuo taʻu ʻe
uofulu mā tolu kuó ne maʻu ʻa e ʻaloʻofa
ʻo e Malí Mystique ʻi he ʻaho 16 ʻo
ʻOkatopa 1888. Ko hono tutuki ʻo e uaifí, Naʻe
ʻikai teitei hoko ʻa Luʻisa ko ha taupoʻou ʻo
hangē ko ʻene fakaʻamú, ka naʻe talaange
ʻe Sīsū ko ia "ʻa e tokotaha moʻoní".
lotu ʻo Hono Lotó."
Meʻafoaki
ʻo e Finangalo Fakalangí
ʻI
he ʻaho 8 ʻo Sepitema 1889, hili ha māhina ʻe
hongofulu mā taha mei ai, naʻe hoko ʻeni Naʻe
fakafoʻou ʻa e malí ʻi he Langí ʻi
he ʻao ʻo e Tokotaha Lahi Tahá Tolu Maʻoniʻoni.
Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko Ko e fuofua taimi ʻeni
ke maʻu ai ʻe Luʻisa ʻa e Meʻaʻofa ʻo
e ʻOtuá ʻE.
Mali
ʻi he Kolosí
Hili
ha taimi nounou mei he fakatahá Luʻisa, Tāpuakiʻi
ʻAnasipale DI Francia, ko ʻene tokotaha veteá
makehe mo censor ʻo ʻene ngaue, naʻe tohi ki Ko ʻene
kaveingá: "Tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai
ke ne maʻu ʻikai ha saienisi ʻo e tangata,
(naʻe ʻikai faʻa lava ʻa Luʻisa ʻo
laukonga mo tohi) kuo fakakoloaʻi ʻaki ia ha
poto lahi ʻa e silesitiale kakato, mo e saienisi ʻo e
Kaingalotu. ʻOku hā mei Heʻene founga leá ʻa
e māmá mo e fakafiemālié; ingenious ʻi
natula, ako totonu naʻá ne fakahoko ʻi
heʻene kei talavoú ʻoku fakangatangata pē ki
he ʻo e ʻuluaki taʻu."
Toko
taha, fufuuʻi, ʻikai ʻiloʻi
ʻOku
totonu ke fakaʻilongaʻi ʻi hono ngaahi ʻulungāngá
naʻe saiʻia ʻa Luʻisa ʻi he fakakaukau
pōtí mo e meʻa tatau pē kiate ia pea ʻokú
ne maʻu ko ha fakaʻuhinga lahi ia ki he talangofuá.
Naʻe
tāpuakiʻi ʻe Annibale DI Francia ʻo pehē:
"ʻOku ne loto ke tuenoa, fufuuʻi, mo taʻeʻiloa.
Naʻe ʻikai ha meʻa ia ʻi he māmaní
naʻe mei fie maʻu ʻe Luʻisa ʻene
tauʻatāina fakafoʻituituí pē mo fakahā
ʻene fetuʻutaki mo e ʻEiki ko Sīsuú ʻi
he kakai, tautautefito ʻi he lolotonga ʻo ʻene
moʻui. Kapau ko Sīsū Tonu naʻe ʻikai ke ne
fie maʻu ia. Kuo ne fakahaaʻi maʻu pe ʻa e
talangofua lahi ange, ʻuluaki kia Sīsū mo pea
fekauʻaki mo ʻene kau fakamoʻoni ko Sīsuú
Naʻá ne vahe ia ki ai. » Ko e tokoni ko
ʻení ʻai ia ke ne foua ha ngaahi taimi faingataʻa
lolotonga e kalasí ʻa ia naʻa ne ongoʻi
fakamamahiʻi ai ʻa e fepakipaki ʻi hono vahaʻa
fakahehema fakanatulá mo e ngaahi fie maʻu ʻo hono
misioná, hangē ko e loto ki ai ʻa Sīsū.
ʻE lava ke tau pehē ko e taʻu ʻeni ʻe
fāngofulu, Naʻa ne fekeʻikeʻi ʻi he
tuʻunga ko ʻeni, lolotonga ʻene vahevahe ʻa e
Ko e mamahi ʻa Sīsū ke fakamoʻui e ngaahi
laumālié, ngaohi fakamoʻoni ʻo e foaki ʻofa
makehé, meimei inhuman, ʻi he siʻisiʻi taha
ʻene mahino. ʻOku faingataʻa ke fakakaukauʻi ha
loto fakangaloʻi ʻoku loloto angé mamaʻo meia
Luʻisa.
Vetehia
ʻe nima
Mei
heʻene kei talavoú pea ʻi hono kotoa ʻo ʻene
Naʻe vahe kia Luʻisa ha kau vete hia ʻe toko nima
naʻe fili ʻe kehekehe Archbishops ʻo ʻene
taiosisi pea ko hai lavaʻi ia ʻo aʻu ki heʻene
mate. Don Gennaro DI Gennaro, taulaʻeiki ʻo e Siasi Naʻe
hoko ʻa Siosefa ko ʻene tokotaha vete mali hono tolú
mei he l898 ki he l922. Ko ia naʻa ne tuʻutuʻuni
kiate ia, ʻi heʻene talangofua ke tohi ki he ʻI he
fakalau atu ʻa e ngaahi ʻahó, ko e meʻa kotoa
pē naʻe hoko ʻi he vahaʻa ʻo Sīsū
mo iá. Naʻe fakafiefiaʻi ʻa e feohi ʻi
he ʻaho kotoa pe ʻi he loki ʻo Luʻisá,
ʻa ia naʻe makehe moʻoni ʻi he taimi ko ia. Ko
Poupi Pius X ʻoku fakangofua. Naʻe kei tāpuni pē
ʻa e puipuí takai ʻi hono mohenga ʻo laka
hake ʻi he houa ʻe ua hili e Ko e fetuʻuaki,
lolotonga ʻene fakahoko ʻa e Thanksgiving.
Ko
e mālōlō ʻa Luʻisá
Naʻe foki
ʻa Luʻisa ki he Fale ʻo e Tamaí ʻi hono
taʻu 81, ʻi he ʻaho 4 ʻo Māʻasi 1947,
hili ha ko e niumōniá naʻe feʻunga mo ha ʻaho
ʻe hongofulu mā nima. Ko e mahaki pe ia ʻe taha naʻe
Naʻa ne faingataʻaʻia lolotonga ʻene moʻui
fuoloa. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻene pekia ʻe
fakalilifu makehe. Koeʻuhí ko e kapau Ngaahi aʻusia
lahi ʻo e ʻeva mei he sino ʻo hono laumālié
ʻI he kotoa ʻo ʻene moʻuí, naʻe
toʻo ʻe he kau toketaá ha ʻaho ʻe fā
ki muʻ ke fakahā kuó ne pekia moʻoni. Hangē
ko e anga maheni naʻe tangutu angatonu ʻa Luʻisa ʻi
he hono mohenga ʻaki ha pilo ʻe fa ʻi mui ʻiate
ia. ʻOku ʻikai pehē ʻa Luʻisa ia ʻikai
teitei fakafalala kiate kinautolu he naʻe ʻikai ke ne fie
maʻu mohe. Naʻe ʻikai lava ke toe fakaloloa ia ʻo
aʻu ki he ʻa e tokoni ʻa ha kakai tokolahi; ko hono
tuʻa pe naʻe tuʻumaʻu. Ko ia naʻe fie maʻu
ai ke langa ha fonualoto makehe ʻi he fotunga ʻo ha "L".
ʻIkai hangē ko e ʻa e tuʻumaʻu angamaheni
ʻo hono sino ʻi he taimi naʻa ne fononga ai poʻuli
mo Sisu ʻi he funga ʻo e mamani mo e ngaahi senituli, Ko
ʻeni kuo feliliuaki hono sino. Ko e Naʻe lava ke ueʻi
ʻe he kau toketaa hono ʻulu ʻi he kotoa ʻo e
ngaahi fakahinohino taʻe ʻi ai ha ngaue, hiki hono ongo
nima, peluki hono ongo kiaʻi nima mo ka naʻe kei
feliliuaki pē hono louhiʻi nimá. Naʻa nau
hiki hake hono siʻono kiʻi laumata ʻo ʻilo ʻoku
mata ngingila maʻu pe kae ʻikai pulou. Naʻe kei ʻi
loto pē ʻa Luʻisa ia moʻui pe mohe pe. Hili ha
ngaahi sivi lahi, Naʻe faifai pea ui ia ʻe he kau toketaa
kuo mate. Naʻa ne nofo ai pe ʻi ha ʻaho ʻe fa
ʻi heʻene mate taʻe ʻikai ha fakaʻilonga
ʻo ha meʻa neongo naʻe ʻikai Naʻe ʻikai
ke ʻi ai ha meʻa ia ʻe taʻe-foaki. Te tau
lava ʻo tānaki atu ha meʻa lahi Ngaahi
meʻa makehe kehe naʻe hoko ʻa ia naʻá ne
fakafōtunga ʻa e moʻui ʻa Luʻisa Pikikā
pea fakapapauʻi ʻi ha founga Mālieʻia ʻi
he ngaahi ʻaloʻofa makehe lahi ʻa ia kuo ne maʻu
ke fakahoko hono misiona makehe, pea makehe, ʻoku mahulu atu
ia ʻi he mahino ʻoku maʻu ʻe he tangata.
Fiʻi
he!
Hisitōlia
ʻo e ngaahi tohi ʻa Luʻisá Piccareta
Don
Gennaro DI Gennaro, tolu Confessor ʻo Luʻisa Pikikā
ʻi ha taʻu ʻe uofulu mā fā ʻi heʻene
ngāué. ʻI heʻene ʻiloʻi ʻa e
ngaahi meʻa fakaofo ʻa e ʻEikí ki hono
laumālié, naʻá ne naʻe tuʻutuʻuni
ʻe Luʻisa ke ne hiki ʻa e meʻa kotoa pē
naʻe fie maʻu ʻe Naʻe ngāue ʻiate ia
ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Ngaahi
ʻuhinga kotoa pē ke hao mei he tufakanga ko ʻeni ke
tohí ko e taʻeʻaonga ia kia Luʻisa; naʻa
mo e ngaahi meʻa naʻá ne malavá naʻe
ʻikai ko ha ʻuhinga feʻunga ia ke fakamafola ai ke
tohi. Ko ia ai, ʻi he ʻaho 28 ʻo Fēpueli ʻo
e taʻú ʻI he 1899, naʻe kamata ke faitohi ʻa
Luʻisa kiate ia nusipepa. Naʻe kakato ʻa e kiʻi
tohi fakaʻosí ʻi he ʻaho 28 ʻo Tīsemá
1938. ʻaho naʻe hoko ai hono nima mo e fakaʻosi
confessor, naʻe tuʻutuʻuni ʻe Toni Benedetto
Calvi ke tuku ke tohi. Naʻe tohi ʻe Luʻisa ʻi
he taʻu ʻe fāngofulu kotoa pē voliume ʻe
tolungofulu mā ono ʻa ia ʻoku hoko ko hono
autobiographical tohinoa, ko e hingoa naʻe foaki ʻe Sisu
ʻIate Ia pē:
"Ko
e Puleʻanga ʻo e Fiʻi he lotolotonga ʻo e fanga
manú, Ko e Tohi ʻo e Langí"
Pea
naʻe tanaki atu ʻe Sisu ha talamuʻaki ʻo pehē
ki he vetehia makehe ʻa Luʻisá, ko e Faitāpuekina
ʻAnasipale DI Francia: "Ko hoku fohá, ʻa
e hingoa te ke ʻoange ki he tohi te ke paaki ʻo kau ki he
Ko Hoku Finangalo Faka-ʻOtua ʻeni: "Ko
e Fakamanatu ʻo e maau, tuʻunga, mo e taumuʻa ʻo
e kakai ʻa ia naʻe fakatupu ai ʻa kinaua ʻe
ʻOtua." »
ʻOku
hoko ʻa e ngaahi tohi ko ʻeni ʻe
tolungofulu mā onó ko ha akoʻi kakato ʻo kau
ki he Finangalo Fakalangí, ʻo fakahā mai kiate
kitautolu ko e loto moʻui ʻa Sīsū ʻi Hono
Faʻahinga ʻo e Tangatá, ko e taumuʻa ʻo
e fakatupú, fatongia ʻo e huhuʻí, ko e foki
ʻa e tangatá ki hono tuʻunga totonú mo e
ʻOfá ʻIkai ha meʻa ʻa e ʻOtuá
ki Hono kakaí... Ko e ngaahi tohi ko ʻení faʻu
ha ngaahi vaʻa fakamisiteli moʻoni pea haohaoa ʻo
fakatatau mo e lea faka-Maselio ʻo e Siasi. ʻOku
fakamatalaʻi mo fakamaama ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení
ha maama foʻou ʻa e kakano ʻo e Ngaahi Kosipeli ʻo
ʻikai liliu honau ʻuhinga loloto. Ko e tefitoʻi pou
ʻoku nau mālōlō aí ko e "KO
HOTAU" TAMAI ... Mē
Thy Reign haʻu, ʻE fakahoko ʻa La ʻi he māmaní
ʻo hangē ko ia ʻi he hevani" ʻo hange ko e
akonaki ʻa Sisuu. Ko e
ʻuluaki leʻolahí ʻokú ne fakahā
ʻa e moʻui ʻa Luʻisá ʻo aʻu ki
he momeniti naʻe Naʻe fekau ke ne tohi. Naʻe kakato
ʻi he 1926 ʻe "Notes des suvenias de son
enfance." ʻIkai ngata aí, naʻe tohi
ʻe Luʻisa ha fuʻu tokolahi ʻaupito ʻo
ngaahi lotú, novenas fakatatau mo e akonaki naʻe maʻu
meia Sīsuú ke akoʻi kitautolu ke tau lotu ʻi
he Finangalo Fakalangí, ʻa ia ko hono tuku ke lotu ʻa
Sīsū ʻiate kitautolu ʻo hange ko ia naʻa
Ne fai ʻi Hono faʻahinga ʻo e tangata. ʻI he
fie maʻu ʻo Monūʻia ʻAnasipale DI Francia
ʻi he taʻu 1913 pe ʻI he 1914, naʻa ne tohi ai
ʻa e "ngaahi houa ʻo e Loto
vekeveke "ʻa ia naʻa ne toe
tanaki atu ki ai ngaahi fakakaukau fakapotopoto ʻi ha ngaahi
taʻu siʻi mei ai. Naʻe fuofua pulusi ʻa e
ngaahi houa ko ʻení ʻi he 1915. Naʻe pulusi
ha tatau ʻe ono ʻi he lea faka-ʻItali ʻa ia
naʻa ne maʻu ʻa e Imprimatur. Naʻe tohi foki ʻe
Luʻisa ngaahi fakalaulauloto ʻe tolungofulu mā taha
ki he māhina ʻo Meé ʻoku ʻi ai hono
kaveingá: "Ko e Taupoʻou ko Melé
ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻE". Naʻá
ne fakakakato Ko e ngaahi fakalaulauloto ko ʻeni ʻi he
ʻaho 6 ʻo Me 1930. Naʻe pulusi ʻa e ngāué
ni ʻi he Faka-ʻItali ʻi he hingoa ʻo e: "la
Lesina Del Cielo Nel Regne Della Divina Volontà: Meditazioni
da farsi, nel mese DI Mekioreo. ki he la Casa della Divina
Volontà." Luʻisa Naʻá ne fai
foki mo ha ngaahi tohi lahi mo tauhi Tautautefito ʻi he ngaahi
taʻu fakaʻosi ʻo ʻene moʻui, ko ha
fetohiʻaki mahuʻinga mo e ngaahi laumālie māʻoniʻoni
ʻoku fakaʻaongaʻi lelei ʻene faleʻí
mo e fakamaama naʻá ne maʻú maʻu meia
Sīsū ke ako e founga ke ke moʻui ʻaki mo lotu
ʻi he Finangalo Fakalangí. ʻI he 1926, naʻe
ʻUluaki voliume ʻe hongofulu mā hivá (ko e
ngaahi tohi pē ʻoku maʻu ʻi he ʻi he taimi
ko ia) maʻu ʻa e Imprimatur ʻo e ʻalekipisope
MSgr. Guiseppe Leo mo e "Nihil Obstat" ʻo e monuʻia
Annibale DI Francia, tuʻutuʻuni ʻe he kau taki
faka-Siasí fai ʻe he ʻalekipisope ʻo Trani;
ʻI hono fakalea ʻe taha, ʻoku lau ʻe he Siasí
ʻa e ngaahi tohí ko e tauʻatāina mei he
ngaahi fehālaaki fekauʻaki mo e tuí mo e ngaahi
ʻulungāanga maʻá ʻo hange ko hono
fakaʻuhingaʻi ʻe he Siasi Katolika. Hili Ko e mālōlō
ʻa Luʻisa ʻi he ʻaho 4 ʻo Māʻasi
1947, fakafuofua ki he taʻu uofulu mā uofulu ngaahi taʻu
naʻe fakataha ai ʻene ngaahi tohí Naʻe ʻikai
ke u fuʻu tokanga ki ai pea naʻe puke maʻu ia.
Neongo ia kau fakamoʻoni naʻa nau ʻiloʻi
fakatāutaha ia pea naʻe naʻe uesia ʻe he ngaahi
tohi, naʻe ʻikai naʻe ʻikai mole ʻenau
mālohí. Naʻa na fakamoʻoni mo Fakapapauʻi
e founga ne liliu ai ʻenau moʻuí ʻe he ngaahi
tohí pea mo e moʻui faʻifaʻitakiʻanga
lelei ʻa Luʻisá. Ko ha meʻa foʻou ʻoku
saiʻia ai kamata ke hū mai ki he fakaʻosinga ʻo
e ngaahi taʻú 1960. Neongo naʻe tapuakiʻi ʻa
ʻAnasipale DI Falanisia, naʻá ne fokotuʻu ʻa
e Ngaahi Tamai ʻo e Loto Toputapú mo e ʻo e Ngaahi
ʻOfefine ʻo e Loto Vekeveke Fakalangi, loto ke pulusi ʻa
e toko hongofulu ma hiva ʻuluaki voliume ʻo e "Tohi
ʻo e Langi", naʻa ne pekia ki muʻa pea
toki fai e ngāué ni. Ko e Feohi ia ʻa e ʻOtuá
Uili ʻi Milani, ʻItali naʻa ne fai e pulusi ʻi
he ngaahi taʻu ʻo e 1970. Fai ʻe Hili ia, naʻa
nau liliu ki he lea faka-Sipeiní, niʻihi ki he lea
faka-Pilitāniá mo e ngaahi lea fakafonua kehé.
Ko ha tatau faka-Falanise (ʻikai fakamafaiʻi) ʻo e
ʻoku lolotonga ʻi ai ha ngaahi tohi ʻe niʻihi
ʻi Kiupeki talu mei he 1999. ʻI he 1994, kimuʻa pea
fakaava ʻa e founga beatification ʻe Luʻisa
Pikareta, naʻe fokotuʻu ha fakamaauʻanga ke
fakatotoloʻi ʻi heʻene moʻui mo ha timi ʻo
e kau teolosia ke scrutinize ʻene ngaahi tohi. Ko e "Poupou
ʻa e Tēvoló" ʻa ia ko hono fatongia ke
fakafekiki mo e Ko e tokotaha naʻe kau ʻi hono
fakamālohiʻí naʻe ʻikai ke ne lava ʻo
fakafepakiʻi ʻa Luʻisa mo ia Tohi. ʻI he ʻaho
28 ʻo Maʻasi 1994, naʻe maʻu ai ʻe he
ngaahi tohi ko e "ʻikai Obstare" ʻo Katinale
Rathi, taʻefakalao ʻo ʻa e Haʻofanga ki he
Tokateline ʻo e Tui. ʻIkai ngata ai, ko e Katinale
ʻEniselo Felici, Taʻeʻofa ʻo e Toputapu Naʻe
toe foaki foki ʻe he haʻofanga ki he Tupuʻanga ʻo
e Kāingalotú ʻa e "ʻIkai ha Obstare".
Naʻá ne fakamoʻoni hingoa ʻi ha Tohi
Fakahisitōlia (fakaʻofisiale) naʻe ʻave kia
ʻalekipisope Carmelo Kaso ʻo e ʻŌsiosio ʻo
Tālaní ʻa ia naʻe nofo ai ʻa Luʻisá,
ʻo talaange ʻokú ne fiefia ke ʻiloʻi
naʻe ʻikai ha fakafepaki ia ki he tafaʻaki ʻa e
kau Vatikani ki he ko hono fakaava fakaʻofisiale ʻo e
ngāue ʻa Luʻisá ke Beatification Piccarreta
pea ko ia ai ke kamata ʻa e ngaahi founga ngaue. ʻI he
ʻaho 20 ʻo Nōvema 1994, ko e kātoanga ʻa
Kalaisi ko e Tuʻí, ko e ʻAlekipisope Naʻe
fakaava fakalao ai ʻe Carmelo Cassatio ʻa e ʻahiʻahi
ʻo fakamālohiʻí. ʻI he ʻaho 8 ʻo
Sune 1995, ko e ʻuluaki version Faka-Pilitania ʻo e
ʻuluaki voliume ʻe hongofulu ma hiva, (naʻe tohi ʻi
he ʻIunaiteti Siteití ne fai ʻe Thomas Fahy,
Palesiteni ʻo e Senitaá ʻo e Finangalo Fakalangi
ʻi Siakisonivila, Fololita), maʻu tatau mo ha imprimatur
ʻo Mgr. Guiseppe Carata (Trani, ʻItali). ʻI Sanuali
ʻo e 1996, naʻe tukuange ai ʻa Katinale Rathi ko e
voliume ʻe tolungofulu mā fā ʻo e "Tohi
ʻo e Langí" ʻa ia naʻe fai ia ʻi
he ʻĀkaivi Vatikani ʻi ha taʻu ʻe
nimangofulu mā valu ngaahi taʻu pea, naʻe ʻoange
ʻa e hiki tatau ki he ʻalekipisope Carmelo Cassatio ʻo
e Archdiocese ʻo Trani mo e Palesiteni ʻo e Fakamaauʻangá
ki he Tupuʻanga ʻo Hono Fakamālohia ʻo Luʻisá
Piccarreta. Voliume tolungofulu mā nima mo e tolungofulu mā
ono (naʻe tohi kimui ange ai) naʻe toe ʻoange foki
kiate ia. ʻI he 1997, ʻi he Ko e tafaʻaki ki loto ʻo
e founga ʻo e taá ʻi he ngaahi kalasí, ko
ha ongo teolosia feʻunga ʻaupito, fili ʻe he Siasí
ke toe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi tohi ʻa Luʻisá
fakahū ʻenau ngaahi lipōtí ʻo
fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai ke nau maʻu ha
taha Naʻe ʻikai ha meʻa ʻi he ngaahi tohi ko
ʻení naʻe fepaki mo e tuí mo e Moʻui
angamaʻa ʻa e Katolika. Ko hono fakanounoú, ko e
faile kakató kau ki he ngaahi tohi ʻa Luʻisa
Pikātá ʻoku mahino huʻuhuʻu. ʻE
lava ʻe ha taha pe ʻo fakahaofi kinautolu ʻaki ʻa
e ha konisēnisi tauʻatāina pea nofo maʻu ʻi
he melino. ʻOfa ke tali ʻe he ʻOtuá ʻa e
naunau kotoa pe ʻoku ʻAʻana, ʻa ia kuo Ne
palani ke maʻu mei ʻene Fakatupu kotoa, ko ha kaveinga
ʻoku fakaʻofoʻofa hono fakaha mai kiate kitautolu ʻi
he "Tohi ʻo e Langi". Muimui ʻi
he Falealeá Corato fakavahaʻapuleʻanga ʻi
ʻOkatopa 2002, ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e Naʻe
fokotuʻu ha kōmiti koeʻuhí ko e tā ʻa
Luʻisá tokoni ki he Ngāué, ʻo
fakatefito pē ʻi he taumuʻa ke tokoní ko e
Tohi Kole ke maʻu ʻa e polokalama fakalao mo fakamafaiʻí
ʻo e ngaahi tohi ʻa Luʻisá ʻi he lea
faka-Pilitāniá mo e faka-Sipeiní pea ki he ʻomai
ha ngaahi fakamatala faka-teolosi ʻi he ongo ngaahi lea
fakafonuá pea pehē ki he lea faka-ʻĪtalí.
Ko e kōmiti makehe ko ʻeni ʻoku ko ha fatongia
maʻongoʻonga ʻaupito naʻe kau ai ʻa e
Tamaí Papiloa Mātini, Tamai ko Kālosi Massieu,
Marianela Perez, Alejandra Acuña (ki he polokalama
faka-Sipeini), Misa Sitiveni Misisi Peitoni (mataotao he
theologian), Misa Tomasi Fahy (maʻa e Tatau ʻi he lea
faka-Pilitāniá). ʻOku lolotonga fai e fuʻu
ngāue lahi ko ʻení ʻoku lolotonga fai.
Maʻuʻanga
fakamatala: http://spiritualitechretienne.blog4ever.xyz/la-servante-de-dieu-luisa-piccarreta-suite
Ko
e Naʻe hoko atu e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua ko
Luʻisa Pikikā
Naʻe hoko
atu e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ko Luʻisa
Pākareta ʻo pehē ngataʻangá
Ko
e Tupuʻanga ʻo e Tā ʻo e Luʻisa
Kuo ʻosi
kamata mei hono Naʻe ʻiloa ʻa Luʻisa ko "la
Sanita". ʻI he ngaahi taʻu siʻi kimuʻa peá
ne pekiá, naʻe tāpuakiʻi ai ʻa
ʻAnasipale DI Naʻe hiki ʻe Falanisini ʻa e
eulogy fakaʻofoʻofa ko ʻeni fekauʻaki mo
Luʻisá: "Naʻá
ne hangē ko Hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,
ʻa Ia ʻokú Ne fakatokolahi naʻe fie maʻu
ʻe he ngaahi meʻa fakaofo ʻo ʻEne ʻOfá
ke faʻu ʻi he meʻá ni taupoʻou (ʻa
ia naʻa Ne pehe ko e siʻisiʻi taha Ia) naʻe mei
lava pē ke maʻu ʻi he māmani ko ʻení,
ʻikai ha taha fakahinohino ) , ko ha meʻalea ʻoku
feʻunga mo e fakahoko ha misiona matuʻaki makehe mo
fakaʻeiʻeiki ʻo ʻikai ai ke ne lava ke ʻoua
naʻa fakatataua ki ha toe taha, ʻi.e. ʻa e Puleʻanga
ʻo e Finangalo Fakalangi ʻi mamani ʻo hange ko ia ʻi
he langi. »
Ko Sīsū
Tonu pē ʻa ia naʻa ne fakapapauʻi mai ia ʻaki
e ngaahi lea ko ʻeni: "Ko
hoʻo ʻOku fakaʻofoʻofa e ngāue
fakafaifekaú, he ʻoku ʻikai fekauʻaki pē
ia mo hoʻo maʻoniʻoni fakatautaha, ka ke tali lelei
ʻa e taha kotoa mo e meʻa kotoa pe kae lava ke ke ʻoatu
ʻa e Puleʻanga ʻo Hoku Lotó ki he Taha Kotoa
ngaahi toʻu tangata." Luʻisa
ko ia ko e ʻuluaki fanauʻi foʻou ia ʻo e
Finangalo Fakalangí, ko e Taki ʻo e "Uá"
toʻu tangata ʻo e fānau ʻo e Māmá:
ko e ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefine ʻo e
Finangalo Faka-ʻOtua", ko e fineʻeiki ʻa ʻoku
ʻi ai ʻa e saienisi fakaʻeiʻeiki tahá:
ko e Finangalo Fakalangí, ko e sekelitali mo e tokotaha faʻu
tohi ʻo Sīsuú. Naʻa ne fakamoʻoni hingoa
ʻi heʻene ngaahi tohi: "Naʻe
kiʻi ʻofefine ʻo e Finangalo Fakalangí",
hingoa ʻoku tohiʻi ʻi hono fonualoto ʻi he kolo
ko Sanita Malia Grecia ʻi Corato. Ko e misiona ʻo Luʻisa
ʻi he māmaní naʻe moʻulaloa maʻu pe
ki he Siasi fakaʻofisiale. Kuo ʻi ai ha ngaahi fakamoʻoni
falalaʻanga lahi kuo fai ʻo kau kia Luʻisa. ʻOku
kau ʻi he niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení
tui fakalotu mo e kau taulaʻeiki, kau akonaki, kau palōfesá,
kau Pīsope mo e kau Katinale ʻe niʻihi ʻi he
kahaʻú mo naʻa mo ha Taha Monūʻia kuo
tau ʻosi ngaohi fakamatala ki he Tamai Annibale DI Francia.
Meʻafakaʻeikí
7
Māʻasi 1947, hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai Naʻe
ʻasi ʻene pekia, ʻi heʻene kei moʻui
fakamatelie lolotonga ʻI ha ʻaho ʻe fa kehe ʻi
he veneration ʻo e Faivelenga mei he funga ʻo e māmaní
ʻaki hono ʻoku totongi fakaʻosi ʻe ha lauiafe
ʻenau fakaʻapaʻapa kia Luʻisa "La Sanita
", ko hono meʻafakaʻeiki ko ha ikuna moʻoni;
kotoa pē naʻe ō fakataha ʻa e kau faifekau
fakamāmani mo fakalotú mo hono ʻoku kei tuʻu
pe ki he siasi ʻo e faʻee ʻi he feituʻu ʻoku
ʻi ai e Naʻe fakafiefiaʻi liturgy meʻafakaʻeiki.
ʻI he ʻi he hoʻatā efiafi naʻe tanu ai ʻa
Luʻisa ʻi he falelotu ʻo ʻa e famili
fakaʻeiʻeiki ʻo Kavi. ʻI he ʻaho 3 ʻo
Siulai 1963 ʻoku kei tuʻu pe naʻe ʻave ia ki he
falelotu ʻo Sanitā Maliá Grecia ti Corato.
Feohi
ʻa Luʻisa Pikikā
ʻI
he 1980, ko e ʻalekipisope Fokotuʻu ʻa Kisepi Kāata
mo Sisitā Assunta Marigliano ko e kautaha Luʻisa Pikātá
ʻi Korato ʻi ʻĪtali mo e ʻŌfisi ʻo
e ʻulu ʻi he fale tatau pē ʻoku Naʻe moʻui
ʻa Luʻisa ʻi ha konga lelei ʻo ʻene moʻuí.
Ko e ʻalekipisope faʻa toutou fai ha ngaahi fononga ki he
Vatikani ke kole ki he tupuʻanga ʻo e ngaahi tohi mo
Luʻisa. Ongo fetongi ʻa ʻalekipisope
Carmelo Cassati ʻa ia naʻe hoko ko fatongia ki he ʻŌsaita
naʻe nofo ai ʻa Luʻisá, hoko atu e ngaahi
ngāue ko ʻení ʻi Loma pea pehē ki hono
taiosisi.
Ko
ha Taʻu Toputapu
ʻI
he 1993, ʻi he katoanga ʻa e Kalaisi ko e Tuʻí,
naʻá ne fuofua fakahoko ha Taʻu Toputapu ʻo e
Lotú ki he hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e
Finangalo Fakalangí. ʻI he meʻa ni ʻI he
taimi ʻe niʻihi naʻe fakafiefiaʻi ai ha fuʻu
kakai molumalu ʻi he falelotu ʻo e Kautaha ʻi he
fungavaka ʻuluaki ʻo e ʻOfisi Pule
Fakavahaʻapuleʻanga ofi ki he Corato.
Ko
Hono Fakaava ʻo e Tupuʻanga ʻo e Taá
ʻI
he ʻaho 28 ʻo Māʻasi 1994, naʻe pehē
ai ʻe he Siasí, Hili e ngaahi fakataha ʻi he
tuʻunga maʻolunga taha, ne tuʻutuʻuni leva ʻe
he Katinale Felici, Taʻeʻofa ʻo e Haʻofanga
Toputapu ʻi he Ngaahi Tupuʻanga ʻo e Kāingalotú,
ke ʻave ha tohi fakaʻofisiale ki he Naʻe fakaha ʻe
heʻene Excellency ʻalekipisope Carmelo Cassatio pea ʻi
he tafaʻaki ʻo Lomá, naʻe ʻikai ha
fakafeʻātungia ki he ko hono fakaava ʻo e Tupuʻanga
ʻo e fakamālohia ʻo Luʻisá Piccarreta
pea ko ia ai ke kamata ʻa e ngaahi founga ngaue. ʻI Mē
ʻo e 1994, ʻi he muimui ki he founga ngāue
(protocol) naʻe fie maʻú, naʻe hoko ai ʻa
e Kautaha Luʻisaá Piccarreta mo e fakamoʻoni
hingoa ʻa Sisita Assunta Marigliano fehuʻi ange ʻe
ha kole kia ʻalekipisope Carmelo Cassatio ke kamata ʻa e
tupuʻanga ʻo Beatification ʻo Luʻisa. Taha naʻe
fili ʻa e tokotaha kolé mo e kau tokoni ki he Ngāué
maʻá e faʻu ha Tuʻutuʻuni Fakaʻofisiale
ʻi he malumalu ʻo e mafai ʻo e ʻa e Siasi. Ko e
lea ʻa e ʻalekipisope ʻi he Naʻe pehē ʻe
Luʻisa naʻá ne moʻua ʻi ha ʻOfá,
moʻua ʻi he Talangofuá tokanga ki he Puleʻanga
ʻo e Finangalo Fakalangí. Ko e tokotaha kole, MSgr.
Felice Posa ko ha loea kuo tatanaki feʻunga ʻaupito ʻi
he malaʻe ʻo e lao kuo tatanaki. Niʻihi kau atu ki
ai ha kau ʻaʻahi mei ha ngaahi fonua kehekehe ʻo
hono fakaava ʻo e Case mo hono fokotuʻu ʻo e
fakamaauʻanga fakaʻofisiale. Fakafuofua ki ha kakai ʻe
toko onongofulu nai mei he ʻIunaiteti Siteití, toko ua
mei Kosita Lika, ko ha niʻihi kehe mei Mekisikou, ʻEkuatoa,
mei Sipeini, ʻItali mo Siapani ki he meʻa ni Ko hono
fakaava lahi ʻo e ngaue mo ha kau taulaʻeiki tokolahi
ʻilo fekauʻaki mo e tuʻunga fakalaumālie ʻo
e Meʻafoaki ʻo e ʻOtua ʻE. Tau fakatokangaʻi
muʻa ʻiate kinautolu ʻa e ʻao ʻo e Ngaahi
Tamaí Sione Palauni, Kalosi Masseu, Thomas Celso mo Michael
Adams pea mo ha kakai ʻe niʻihi naʻa nau ʻiloʻi
ʻa Luʻisa lolotonga ʻene kei moʻuí.
Niʻihi hako ʻo e tuofefine ʻo Luʻisá
foki ʻi ai ʻi ha tuʻunga fakaʻofoʻofa. Ko
e Siasí naʻe fonu ʻaupito. ʻI he ʻaho
20 ʻo Novema 1994, naʻe lahi naʻe fakafiefiaʻi
ʻi he siasi motuʻá faʻē ʻa Koó
ʻi he kātoanga ʻa Kalaisi ko e Tuʻí.
Fakamaauʻanga
Fakaʻofisiale
ʻAlekipisope
Carmelo Cassatio, ʻi he ʻulu ʻo e fakamaauʻanga,
naʻe hoko atu ki ko e kapekape fakaʻofisiale mo hono fola
ʻo e kau memipa ʻe toko ono ʻo e Fakamaauʻanga:
ʻalekipisope Cassatio, MSgr. Felice Posa, MSgr. Pietro
Ciraselli, Padre G. Penatino Bucci, Tamai ko Sione Palauni mo Misa
Cataldo Lurillo. ʻI Māʻasi 1997, ʻi he taimi
naʻe hoko ai ʻa e taʻu ʻe nimangofulu ʻo e
pekia ʻa Luʻisá, naʻá ne taʻu
fanongonongo ʻe he kakai ʻoku fatongia ʻaki ʻe
he fakamaauʻanga ʻa e meʻa ko ia ʻo Luʻisá
naʻá ne loto taha ke ne maʻu ʻa e moʻui
ʻi ha tuʻunga moʻui moʻungaʻi tangata pea
mo hono naʻe moʻoni ʻa e ngaahi aʻusia
ngalikehe. Ko e 2 Fēpueli 1998, fokotuʻu ʻe Pīsope
Kemingi Kasatio ʻa e Komisoni ʻa Taiolesianí "Ko
e Kaunanga ʻa e ʻEiki ko Luʻisá Piccarhi "mo
e ʻofisi Diocesan ki he tupuʻanga ʻo e Ko Hono
Fakatātāʻi ʻo e Tamaioʻeiki ʻa e
ʻEiki ko Luʻisa Pāsiká ʻa ia ʻoku
fakamatalaʻi ʻenau ngaahi ngāué ʻi he
ngaahi tuʻutuʻuní pea naʻe tokoni ia ke
fakalakalaka ʻa e Tupuʻanga ʻo e Taá mo e
Tatau Totonu ʻo e Ngaahi Tohí fai ʻe Luisa
Piccarreta. Ko e Tuʻutuʻuni Diocesan ko ʻeni ko e
tukuange ʻi he fakaʻosinga ʻo e Ko e Tupuʻanga
ʻo e Taá ʻi he tuʻunga diocesan.
Feʻaveʻaki
ʻo e Tupuʻanga ʻo e Taá ʻi Loma
Naʻe
fakahoko mei he ʻaho 27 ki he ʻaho 29 ʻo ʻOkatopa
2005 ʻi he Corato e Falealea fakavahaʻapuleʻanga
hono 3 ʻi he Finangalo Faka-ʻOtua ʻa ia ʻe
tapuni ai ʻa e Tupuʻanga ʻo hono fakamālohia ʻo
Luʻisa Pikikā ʻi he tuʻunga ʻo e ko e
Archdiocese ʻo Trani-Barletta-Bisceglie mo e feʻaveʻaki
ʻo ʻEne Tupuʻanga ʻo Taá ʻi Loma.
Lolotonga e meʻá ni Falealea, naʻe fai ʻe he
pule kolo ʻo Corato ha katoanga molumalu ke liliu e hingoa ʻo
e hala naʻe nofo ai ʻa Luʻisá ko e konga lahi
ʻo ʻene moʻuí. Ko e hingoa ʻo e hala
naʻe ʻi ai ki muʻa ʻa e hingoa "Fakafou
ʻia N. Suaro" naʻe liliu ki he: "Fakafou ʻia
Luʻisa Pikikā, Serva de Dio (Tamaioʻeiki ʻa e
ʻOtuá)". Ko e ouau ʻo e tapuni naʻe
fakahoko ia ʻi he Siasi faʻe ʻo Korato ʻa ia
naʻe papitaiso ai ʻa Luʻisá Sāpate, 23
ʻo ʻEpeleli 1865. Naʻe ʻalekipisope Pichierri
ko e tefitoʻi celebrant ʻo e kau tau molumalu hili iá
naʻá ne tokangaʻi hono fakahokó meʻa
fakamaʻu fakaʻofisiale ʻi he ngaahi puha papa ʻoku
ʻi ai ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e Tupuʻanga ʻo
e Taá mo e ngaahi meʻa naʻe tohí ʻo
Luʻisa pea naʻe pau ke ʻave ki Loma. Hili ha ngaahi
ʻaho siʻi mei ai, hili e aʻu atu ʻa Loma ʻo
e ngaahi puha ko ʻeni kuo fakamaʻu, ko ha postulator
foʻou he naʻe fili ʻa e Tupuʻanga ʻo e
Taá. Ko kinautolu ʻeni ko ha fefine ko Misisi Silivia
Monika Kau, naʻe faʻeleʻi ʻi ʻAsenitina.
ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha fakamaauʻanga ia ki
he tupuʻanga ʻo e Luʻisa ʻi heʻene
taiosisi. Ko e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e
Tupuʻanga ʻo e ʻOku tō ʻa Luʻisa he
taimí ni ʻi he mafai ʻo Lomá pea ʻoku
tautautefito ʻene Ngāué ʻi he toʻukupu
ʻo e ʻOtuá ʻoku holi ʻo lahi ange ʻi
ha toe meʻa ʻi he Puleʻanga ʻo Hono Finangalo
Fakalangí pule ʻi he māmaní ʻo hangē
ko ʻene ʻi he Langí ʻa e meʻa naʻe
ʻuluaki hoko ʻi he Ngoue ko ʻIteni. Tau lotu muʻa
mo mālohi mo e vilitaki ki he fakamālohiá ʻo
Luʻisá ʻa e meʻa te ne fakaava e ngaahi
matapā ʻo e Siasí koeʻuhí ke lava ʻa
e Meʻaʻofa ko ʻeni ʻo e Moʻuí ʻi
he Finangalo Fakalangí ʻiloʻi mo akoʻi ʻi
he Lotoʻi Siasí ʻe hono kau faifekau pea ʻe
fakavaveʻi ai e haʻele mai ʻa e Puleʻanga ko
ʻeni ʻo e ʻa e Finangalo Fakalangi ʻi hotau
mamani, ko ha Puleʻanga ʻo e Melino, ʻo e Potó,
Māmá mo e Uouangatahá.
Tokoni
ʻa Luʻisá
Talu
mei hono fakaava ʻo ʻene Ngaue ʻo e ʻOku ʻomi
ʻe Luʻisa ʻa e ngaahi fakaʻilonga kotoa ʻo
ʻene tokoní koeʻuhí ko hono fakamāmaʻí
ʻi he mamani. ʻOku lipooti mai ha ngaahi mana lahi naʻe
hoko ko e fakamālō ki he ki heʻene taukapo ʻi
ha ngaahi fonua lahi pea kuo fakahu ki he fakamaauʻanga ke fai
ha fakatotolo. Ko ha fili ʻo e ngaahi lotú ke ne ʻai
ha novena kia Luʻisa Pākati kae lava ke maʻu ʻOku
ʻoatu ʻi lalo ha tokoni makehe. Maʻa e ha faʻahinga
lelei ʻoku maʻu ʻi he taukapo ʻa Luʻisá,
kātaki ʻo faleʻi ʻa e kautaha Franco-Kanata ko
Luʻisa Piccarreta ʻa ia naʻe ʻOku ʻoatu ʻa
e fakamatala ki he fetuʻutakí ʻi lalo ʻi he
kaveingá: Kautaha Franco-Kanata Luisa Piccarreta.
ʻOku
kole mai ʻe he Tupuʻanga ki Loma ʻi he ʻikai ke
fai ha tohi ki he Vatikani ke fakahaaʻi hoʻo poupou ki he
Tupuʻanga ʻo e Beatification fai ʻe Luʻisa. ʻE
hanga ʻe ha faʻahinga tohi pe ʻo fakatoloi ʻa e
Tupuʻanga ʻo e taá pea he ʻikai hano ivi
tākiekina ki he ʻa e Vatikani koeʻuhi he ʻoku
ʻi ai e tuʻunga ʻo e Vatikani pea ngaahi founga
ngāué kuo ʻosi fokotuʻu mo taʻe
feliliuaki pea tuʻunga ʻi he anga fakaʻapaʻapa
kuo pau ke Tali ki he ngaahi mataʻitohi kotoa ko ʻeni
ʻoku nau toʻo ʻa e taimi mahuʻinga ki hono
paotoloaki ʻo e Ngāué. Ko e makehe tukunga ne iku
fakamauʻi ai ʻe he Siasi Ko e ngaahi lelei ʻo ha
tokotaha ʻoku fie maʻu ki he māʻoniʻoní
ko e ʻa ia ʻoku ʻuhinga ki he ongo "Ko Au".
Ko e ʻuluaki "ko au" ko e loi ʻo e Ko Sīsū
Kalaisi pea ko e "Ko Au" hono uá ko e taukapo.
ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku vakai ʻa e Siasí
ki he Ngaahi fakamoʻoni ʻo e taukapo mālohi ʻo
e laumālie ko ʻení hili ʻa e ʻene pekia.
Ngaahi meʻa kehe hangē ko e stigma, bilocation, lau ʻi
he ngaahi laumālié mo e ngaahi meʻa fakalilifu
kehé ʻoku ʻikai ko ha konga ʻo e tukunga ʻa
e ngaahi meʻa ʻoku maʻoniʻoni.
Kau
Fononga
ʻOku
fakaʻau ke tokolahi ange e kakai ʻoku haʻu ʻaʻahi
ki he Hetikuota ʻo e Kautaha Luʻisa Pikātí ʻa
ia ʻoku ʻi he fale naʻe nofo ai ʻa Luʻisa
pea mo e feituʻu naʻe kamata ʻi he māmaní
ʻa e Fiin hono tolu ʻa e ʻOtuá, ko e Fiʻi
he Fakamāʻoniʻoniʻí.
Lotua
ha fakahōifua mo ha kole ko hono fakamālohia ʻo e
Luʻisa
Pikikā
Ô
Coeur Sacré de mon Jésus, qui a choisi ton humble
servante Luisa comme messagère du règne de la Volonté
Divine et comme ange de réparation pour les innombrables
fautes qui affligent ton Divin Coeur, je te prie humblement de
m'accorder la grâce que j'implore de ta Miséricorde
par son intercession, afin qu'elle soit glorifiée sur la
terre comme tu l'as déjà récompensée au
Ciel, Amen.
Pater,
Ave, Gloria
Ô
Coeur Divin de mon Jésus, qui a donné à ton
humble servante Luisa, victime de ton Amour, la force de souffrir
pendant toute sa vie les affres de ta douloureuse Passion, fais en
sorte que, pour ta plus grande gloire, resplendisse bientôt
sur son front l'auréole des bienheureux. Et, par son
intercession, accorde-moi la grâce qu'humblement je te
demande.
Pater,
Ave, Gloria
Ô
Cœur Miséricordieux de mon Jésus qui, pour le
salut et la sanctification de tant d'âmes, a daigné
garder sur la terre pendant de longues années ton humble
servante Luisa,la Petite Fille de la Divine Volonté, exauce
ma priêre : qu'elle soit bientôt glorifiée
par ta Sainte Église et, par son intercession, accorde-moi
la grâce qu'humblement je te demande.
Pater,
Ave, Gloria.
Ô
Très Sainte Trinité, Notre Seigneur Jésus-Christ
nous a enseigné que, lorsque nous prions, nous devons
demander que le nom de notre Père du Ciel soit toujours
glorifié, que sa Volonté soit faite sur la terre et
que son Royaume vienne parmi nous. Dans notre grand désir de
faire connaître son Royaume d'Amour, de Justice et de Paix,
nous vous demandons humblement de glorifier votre servante Luisa,
la Petite Fille de la Volonté Divine qui, par ses prières
constantes et ses grandes souffrances, a ardemment intercédé
au salut des âmes et de la venue du Royaume de Dieu en ce
monde. À son exemple, nous vous prions, Père, Fils et
Esprit Saint, de nous aider à embrasser joyeusement nos
croix sur cette terre de telle manière que, nous aussi, nous
glorifiions le Nom de notre Père du ciel et entrions dans le
Royaume de la Volonté Divine. Amen.
Pater,
Ave, Gloria.
Nulla
osta pour l'impression, Trani, 27 novembre 1948
Br.
Reginaldo ADDAZI O.P. ʻAlekipisope
Fakamatala
naʻe toʻo mei he uepisaiti www.luisapiccarreta.ca
Fanongonongo
ʻe Seni Sione Paula II ʻa e Ko Hono Fakahā ʻo e
Māʻoniʻoní ʻi he Finangalo Fakalangí
ki hotau kuongá
Maʻuʻanga
fakamatala: http://w2.vatican.va/content/john-paul-ii/en/letters/1997/documents/hf_jp-ii_let_19970516_rogazionisti.html
Naʻe
maʻu tonu pē ʻe he ʻOtu naʻe palani ke
fakatupu ʻa e "foʻou mo e fakalangi" ko ʻení
māʻoniʻoni ʻoku fie maʻu ʻe he Laumālie
Māʻoniʻoní ke fakakoloaʻi ʻaki Kau
Kalisitiane ʻi he kamataʻanga ʻo e nofotuʻi hono
tolú, ke lava ʻo "ngaohi ʻa Kalaisi ko e uho ʻo
e māmaní"
Konga
naʻe toʻo mei he ♦ 6 ʻo e Pōpoaki ki he
Ngaahi Tamaí Rogationists ʻi he taimi ʻo
e ʻuluaki centenary ʻo e ko e fakavaʻe ʻo e
Kāingalotu ʻo e Ngaahi Tamai Kehé ʻo e Loto ʻo
Sisuu (1897-1997)
Maʻuʻanga
fakamatala: http://sainterosedelima.com/le-royaume-de-la-divine-volonte/#benoit-xvi-et-la-volonte-de-dieu
Benedict
XVI mo e Finangalo ʻo e ʻOtuá
"ʻOku
ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e anga fakakaumeʻ
Ko e ʻiló, ʻoku mahulu hake ia ʻi he fetuʻutaki
kotoa pē ʻo e lotó. ʻOku ʻuhinga ia ki he
ʻoku tupulaki hoku lotó ki he "ʻio" ʻo
e mēmipa ʻi hono siasí. Hono finangaló, ʻi
he ʻaonga, ʻoku ʻikai maʻaku ko ha loto mei tuʻa
mo muli, ʻa ia ʻoku ou talangofua ki ai pe siʻisiʻi
ange ʻi he loto fiemālie, pe ʻoku ʻikai ke u
talangofua ki ai. ʻIkai, ʻi he Kaungāmeʻá, hoku
lotó ʻi heʻeku tupulakí fakataha mo Hono
finangaló, hoko ko hoku finangaló pea ko ia kuo u hoko
moʻoni ai ko au" (BENOÎT XVI 29 Sune 2011)
"feituʻu ʻoku ʻi ai e Ko e finangalo ʻo
e ʻOtuá ko hēvani, koeʻuhí he ko e
ʻelito Mei he langí ke fai ha meʻa pē ʻe
taha ʻaki ʻa e Finangalo ʻo e ʻOtuá"
(Sīsū ʻo Nāsaletí).
« ʻOku
ʻi ai ʻa e fakafōtunga hono tolu ʻo e lotú
ʻo Sisuu pea ko ia ia ʻoku fakapapau, ʻi ai ʻa ia
ʻe muimui kakato ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e
tangata ʻa e finangalo fakalangi. Ko hono moʻoni, naʻe
fakaʻosi ʻaki ʻe Sisu ʻa e folofola fefeka:
"Neongo ia, ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻoku ou fie
maʻu, ka ko e meʻa ʻOkú ke fie maʻu! (Mk
14:36c). ʻI he ʻiunití mei he tokotaha
fakalangi ʻo e ʻAló, ʻe maʻu ʻe he
faʻahinga ʻo e tangatá hono ʻiloʻi kakato
ʻa e tukulolo kakato ʻo e Moʻui kiate Koe ʻa e
Tamai, naʻe ui ko ʻApa. Seni
Paloveape ko e ʻOku pehe ʻe Confessor mei he momeniti ʻo
e fakatupu ʻO e tangatá mo e fefiné, ko e
finangalo ʻo e tangatá ko e Tataki ʻe he finangalo
fakalangí pea ʻoku ʻi he "ʻio" ki he
ʻOtuá ʻoku tauʻataina kakato ʻa e
faʻahinga ʻo e tangata ʻo maʻu hono ʻiloʻi.
Meʻapango, koeʻuhí ko e angahalá, kuo liliu
ʻa e "ʻio" ko ʻeni ki he ʻOtuá
ki he Fakafepaki: Naʻe fakakaukau ʻa ʻAtama mo ʻIvi
ko e "ʻikai" ki he ʻOtuá ʻa e
tumutumu ʻo e tauʻatāiná, naʻe ʻuhinga
kakato hoʻo moʻuí. Ko Sīsū ʻi he
Moʻunga ʻo ʻOku ʻomi ʻe Oliviers ʻa e
faʻahinga ʻo e tangata ki he "ʻIo" fakakātoa
ki he ʻOtuá; ʻiate Ia ʻa e finangalo fakanatulá
fakakau kakato ki he fakahinohino ʻoku fie maʻu foaki ki he
Tokotaha Fakalangí. ʻOku moʻui ʻa Sisu ʻo
fakatatau ki he ʻa e uho ʻo Hono Tokotaha: ko e ʻAlo
ʻo e ʻOtua. ʻEne ʻe tohoakiʻi ʻa e
faʻahinga ʻo e tangatá ki he Moʻui ʻa e
ʻAló, ʻa ia tukulolo kakato ki he Tamai. Ko ia ai,
ʻoku foaki mai ʻe Sisu kiate kitautolu ʻokú ne
pehē ʻoku fai pē ia ʻi he loto ʻo ha taha ki
he meʻa ʻa e ʻOtuá, ʻoku aʻu mai ʻa
e faʻahinga ʻo e tangatá ki he ko hono māʻolunga
moʻoní ʻoku "fakalangi"; ʻoku ʻikai
pea ʻi heʻene mavahe meiate iá, ʻoku toki ʻasi
pē ia ʻi he "ʻio" ki he ʻOtuá ko
e holi ʻa ʻĀtama ke Ko kitautolu kotoa, ʻa e
tauʻataina kakato. ʻOku ko e meʻa ʻoku fai ʻe
Sīsū ʻi Ketisemaní: ʻaki hono hiki ʻOku
fāʻeleʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá
ʻi he finangalo fakalangí ʻa e tangata moʻoní,
pea kuo huhuʻi kitautolu" (General Audience, 1
February 2012).
Ko
e finangalo fakalangi ʻi he liturgy ʻo e Siasi Māʻoniʻoní
Te
tau lava ʻo lau ʻi he lotu ʻo e Tokonaki Vespers ʻo
e ko e ʻuluaki uike ʻo e Aʻu maí, (uike I ʻo
e Uolotaá), ko e 7 Tīsema 2019, ko e ʻaho ia ne tau
fakamanatua ai e Kāingalotú Ambrose, pisope mo e toketa
ʻo e Siasi:
"ʻEiki
Mafimafi mo Manavaʻofa, ʻoua naʻa tuku e hohaʻa
ki heʻetau ngaahi ngāue lolotongá ke tuʻu ʻi
he halá ko ʻemau ʻaʻeva ke feʻiloaki mo ho
ʻAló; ka ʻoku fakaake ʻOku teuteuʻi
kitautolu ʻe he poto ko ʻeni ʻo e lotó ke
talitali lelei ia pea ʻomi kitautolu ki heʻene
moʻui".
Fakatapui
ki he Ko e Finangalo Fakalangi ʻo Luʻisá
"ʻE
loto fakaʻofa mo faka-ʻOtua, ko au ʻeni. ʻi he
ʻao ʻo e fuʻu hulu fau hoʻomou Mama. Tuku ke
hanga ʻe hoʻomou ʻoku fakaava ʻe he lelei
taʻengatá ʻa e ngaahi matapā kiate aú mo
ngaohi au hu kiate Koe ke u moʻui ai. ʻE loto fakaʻofa,
Naʻá ku fakatōmapeʻe hifo ʻi he ʻao
ʻo hoʻomou Māmá, ko au, ko e fakamuimui taha ʻo
e meʻa moʻui kotoa pē, koeʻuhí ke ke lava
ʻo fokotuʻu au ʻI he kiʻi kulupu ʻo e ngaahi
ʻofefine mo e ngaahi foha ʻo e Leʻo Māʻolunga
Tahá Fiʻi he fi.
ʻOiauē
ʻa e Finangalo Faka-ʻOtuá, kuo tō noa ʻi
heʻeku taʻeʻahí, ʻOku ou kolea Ho
Fakamaama mo kole atu ke ke fakauku au ʻiate Koe mo ke toʻo
meiate au ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai
meiate Kimoutolú. ʻOkú ke ʻe hoko ia ko ʻeku
moʻui, ko e uho ʻo ʻeku ʻatamai poto, ʻa e
fakakaukau ʻo hoku loto mo e tokotaha kakato.
ʻOku
ʻikai ke u toe fie maʻu ʻa e faʻahinga ʻo e
tangatá ke nofo ʻi hoku lotó. Te u liʻaki ia
meiate au pea langa pehe ʻiate au ʻa e foʻou Palataisi
ʻo e melinó, fiefiá mo e ʻofá. Te u ʻi
ai Fiefia maʻu pē. Te u maʻu ha ivi makehe mo ha
māʻoniʻoni te ne fakamāʻoniʻoniʻi
ʻa e meʻa kotoa pē pea tataki kinautolu ki he Ko koe.
Kuo
Fakatōmapeʻe ʻi Homou ʻAó, ʻE
Finangalo Faka-ʻOtua, ʻOku ou kole tokoni ʻa e Toko
Tolu Māʻoniʻoni Tahá koeʻuhí ke Te
u lava ʻo moʻui ʻi hoʻomou taau ke maʻu ʻa
e ʻofá pea ʻofa fakafoki mai ʻiate au ʻa e
ʻuluaki fokotuʻutuʻu ʻo e Fakatupú, ʻo
hangē ko ia naʻe ʻuluaki faí, ʻE Faʻē
Fakalangi, Kuini ʻo e Puleʻanga ʻo e Fi Fiʻia
Fakalangi, puke hoku nima ʻo fakafeʻiloaki au ki he Maama
ʻo e Finangalo Fakalangí. Ko ʻeku matuʻaki
ongongofua Fineʻeiki, te ke hoko ko hoku fakahinohino mo akoʻi
au he founga ke u moʻui aí ʻi he Finangalo ko ʻení,
pea mo e founga ke nofo maʻu ai ʻi he taimi kotoa pē
ʻikai ʻaupito.
Silesi
Fineʻeiki, ʻoku ou līʻoa ʻeku moʻuí
ki he Ho Loto Immaculate Conception, te ke akoʻi mai kiate au ʻa
e tokateline ʻo e ʻe fakafanongo lahi mai mo e Finangalo
Faka-ʻOtuá Tokanga ki hoʻo ngaahi akonakí.
ʻOku ʻufiʻufi au ʻe he shalt ʻa e pulupulu
thy kae lava ke Tuku ke ʻoua naʻa loto-toʻa ʻa e
ngata kākaá ke hū ki he ko e ʻĪteni
toputapú ni ke akoʻi mo akoʻi au fakafoki mai ki he
labyrinth ʻo e loto ʻo e tangata.
Sīsū,
ko e Loto ʻo e Tokotaha Māʻoniʻoni mo Fakalangi
Tahá Te ke foaki mai hoʻo Afí ke ne tutu au,
fakaʻauha au, fafangaʻi au, pea ʻofa ke fakatahaʻi
ʻa e Moʻuí ʻiate au ʻi he Finangalo
Fakalangí. Seni Siosefa, te ke hoko ko hoku maluʻi, ʻa
e tauhi ʻo hoku loto, pea te ke tauhi ʻi ho nima ʻa e
ʻa e ngaahi ki ki hoku loto. Naʻe maluʻi ʻe he
shalt ʻa hoku loto meheka pea he ʻikai ke u toe foaki ia
kiate au koeʻuhi ke ʻoua naʻa ku lava ʻoua naʻá
ke teitei mavahe mei he Finangalo Fakalangí. Tauhi au ʻe
heʻeku ʻĀngelo Leʻó, Maluʻi mo
tokoniʻi au ʻi he meʻa kotoa pē koeʻuhí
ke lava hoku ʻĪtení ʻofa ke tupulekina ʻa
e tangata kotoa pe mo tohoakiʻi ʻa e tangata kotoa pe ki he
Puleʻanga ʻo e Finangalo Fakalangí. ʻĒmeni.
Fiʻi he fi."
ʻAʻAHI
KI HE FAKATUPU
Te u
hū kiate kimoutolu ʻi he ʻOtua Māʻoniʻoní
ʻEiki ko Sīsū, ʻokú ma liliu au ke u hoko
ko e ʻEiki ko Sīsuú. Lolotonga e fefūsiaki ko
ʻení, ʻoku ou hū ai ki he moʻui ʻa e
tangata kotoa pē, ʻo ʻĀtama ki he fakaʻosí,
pea ʻoku ou haʻi maʻu pē ʻeku lotú
kiate kinautolu takitaha. ʻOku ou fakafehokotaki foki ʻeku
lotu ki he ngaahi meʻa ni kotoa:
1. Ki
he laʻaá mo e ngaahi sino fakasilesitialé kotoa pē
ʻo e ʻunivesi.
2. ʻI
he photon kotoa pe ʻo e ivi mo e mama ʻo e ngaahi laʻa
kotoa pe ʻi he ʻunivesi naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi
ai pe ʻOku ʻi ai.
3. Ki
he fuʻu ʻakau kotoa pe kuo ʻi ai, ʻoku ʻi ai
pe ʻOku ʻi ai.
4. Ki
he matalaʻi ʻakau kotoa pe kuo ʻi ai, ʻoku ʻi
ai pe ʻOku ʻi ai.
5. Ki
he muka takitaha ʻo e musie pea ki he lauʻi ʻakau
takitaha ʻoku naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe
ʻi ai.
6. Ko
e tuluta vai kotoa pē naʻe ʻi aí, ʻoku ʻi
ai pe ʻOku ʻi ai.
7. Ki
he molecule kotoa pe ʻo e ʻea kuo ʻi ai, ʻoku ʻi
ai pe ʻe ʻi ai.
8. Ki
he monumanu, manupuna, ika mo e ʻinisekite kotoa pe ʻoku
naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.
9. ʻI
he ngaue ʻa e kakai kotoa pe kuo naʻe ʻi ai, ʻoku
ʻi ai pe ʻe ʻi ai.
10.
Ki he ongo naʻe fai ʻe he kakai kotoa pe kuo naʻe ʻi
ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.
11.
Ki he molecule kotoa pe ʻo e Fakatupu ʻa ia naʻe ʻi
ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.
12.
ʻI he mānava kotoa pē ʻa e kakai kotoa pē
ʻoku naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi
ai.
13.
Tā kotoa e tā ʻo e mafu ʻo e kakai kotoa pē
ʻa ia naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi
ai.
14.
Ki he ngaue kotoa pe ʻa e kakai kuo naʻe ʻi ai, ʻoku
ʻi ai pe ʻe ʻi ai.
15.
Fakakaukau kotoa pē ki he kakai kotoa pē ʻa ia naʻe
ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.
16.
ʻI he foʻi laka kotoa pe ʻa e kakai kuo naʻe ʻi
ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.
17.
ʻI he lotu kotoa pe kuo ʻoku pehe, ʻoku lea ʻaki
pe ʻe lea ʻaki.
18.
Ngaahi monomono fekauʻaki mo ha faʻahinga ʻa ia ʻoku
lau ki ai ʻi ʻolungá.
19.
Ki he FiIn ʻa e ʻOtua ki he meʻa kotoa pe ʻoku
lau ki ai ʻolunga.
20.
Ki he fiʻia ʻe Luʻisa ʻa e meʻa kotoa pe
ʻoku lau ki ai ʻolunga.
ʻIkai
ngata aí, ʻE Tamai:
21.
ʻOku ou kau fakataha mo ha ʻOku ou ʻofa ʻiate
koe ʻaki ho Finangalo ke ʻa e meʻa kotoa pe
ʻoku lau ki ai ʻi ʻolunga.
22.
ʻOku ou ʻoatu heni ha lotu fakatomala ke ʻa e meʻa
kotoa pe ʻoku lau ki ai ʻi ʻolunga.
23.
ʻOku ou ʻoatu heni ha lotu taukapo ke fakaului Kau angahalá
ki he meʻa kotoa pē ʻoku lau ki aí ʻolunga.
24.
ʻOku ou kau ki he fuakava ki he meʻa kotoa pē ʻoku
lau ki ai ʻi ʻolungá tuku ke hā mai ʻa e
meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai maʻu ʻi he
nāunau ʻo e ʻOtuá ʻi he tupuʻanga ʻo
e loto ʻo e tangatá.
25.
ʻOku ou ʻoatu kotoa hoku tā hoku mafú mo ʻeku
mānavá ʻo e ʻaho ni ki hono fakamoʻui ʻo
e ngaahi laumalie.
26.
ʻOku ou haʻi ʻeku lotu ki he proton kotoa pe, ha
niutuloni mo e electron ʻo e fakatupu.
27.
ʻOku ou haʻihaʻi ʻeku lotu ki he matangi ʻoku
puhi mo mafola freshness fakalangi.
ʻAʻAHI
KI HE HUHUʻI
Te u
hū kiate kimoutolu ʻi he ʻOtua Māʻoniʻoní
ʻOku ou trnasforming mo e ʻEiki ko Sīsuú ʻiate
koe ko e ʻEiki ko Sīsuú. Lolotonga e fefūsiaki
ko ʻení, ʻoku ou hū ai ki he moʻui ʻa
e tangata kotoa pē, ʻo ʻĀtama ki he fakaʻosí,
pea ʻoku ou haʻi maʻu pē ʻeku lotú
kiate kinautolu takitaha. ʻOku ou fakafehokotaki foki ʻeku
lotu ki he ngaahi meʻa ni kotoa:
1. Ki
he mānava ʻa Hotau ʻEikí, Ko Hotau Fefiné
mo e ʻo e Kau Maʻoniʻoni ko Siosefa ʻi he mamani.
2. Ki
he mapuhoi ʻa Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo e Seni
Siosefa ʻi he māmaní.
3. ʻI
he molomolomuivaʻe ʻi Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo
e Tangata Maʻoniʻoni Siosefa ʻi he māmaní.
4. ʻI
he fofonga ʻo Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo e Seni
Siosefa ʻi he māmaní.
5. Ki
he tā ʻa e mafu ʻo hotau ʻEikí, mei he Ko
Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he māmaní.
6. Ki
he loʻimata ʻo e fiefia ʻa Hotau ʻEiki, ʻa
Hotau Fefine mo Seni Siosefa ʻi he māmaní.
7. Ki
he loʻimata ʻo e loto ʻita ʻa Hotau ʻEiki,
ʻo Ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he māmaní.
8. Ki
he Ngaahi Lotu ʻa Hotau ʻEiki, ʻa Hotau Fefine mo Seni
Siosefa ʻi he māmaní.
9. Ki
he Ngaahi Fakakaukau ʻa Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo
Seni Siosefa ʻi he māmaní.
10.
Ki he ngaahi mamahi ʻa Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo e ʻo
e Kau Maʻoniʻoni ko Siosefa ʻi he mamani.
11.
Ki he molecule takitaha ʻo e kakano ʻo Ko hotau ʻEiki,
ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he mamani.
12.
Ki he Folofola Kotoa ʻa Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo e
ʻo e Kau Maʻoniʻoni ko Siosefa ʻi he mamani.
13.
ʻI he fakaʻānaua takitaha ʻa hotau ʻEikí,
Ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he māmaní.
14.
Ki he kihiʻi konga kotoa pe ʻo e meʻakai kuo vela ʻe
Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he
mamani.
15.
Ki he ngaahi mamahi kotoa ʻa hotau ʻEiki, ʻI he taimi
naʻe ʻi he fatafata ai Hotau ʻEikí Faʻē.
16.
ʻI he ngāue kotoa pē ʻa Hotau ʻEiki, Ko
Hotau Fefiné mo e ʻo e Kau Maʻoniʻoni ko
Siosefa ʻi he mamani.
17.
Ki he ngaahi fakafetongi kotoa pe naʻe fai ʻe he Ko hotau
ʻEiki, ko Hotau Fefine mo e Māʻoniʻoni ko Siosefá
lolotonga ʻena moʻui ʻi he māmaní.
18.
Ko e ngaue fakalangi kotoa pe naʻe fakahoko ʻe Hotau ʻEiki
mo Ko hotau Fefine lolotonga ʻenau moʻui ʻi he māmaní.
19.
ʻI he tafaʻaki kotoa pē ʻo e faʻeé,
naʻe fakahoko ia ʻe Hotau Fefiné lolotonga ʻene
moʻui ʻi he māmaní.
20.
ʻI he molecule takitaha ʻo e toto mo e kakano fakamafola ʻe
Hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí lolotonga Hono Loto
vekeveke.
21.
Ki he ngaahi fua ʻo e Toetuʻu, mei he Haʻele Hake mo e
Penitekosi maʻa e kau Kalisitiane.
22.
Ki he nāunau ʻoku pipiki ki he moʻuí ʻi he
ʻafioʻanga Hotau ʻEiki.
23.
Ki he ngaahi mamahi pulipulia kotoa pe ʻa e ʻOfa ʻa
hotau ʻEikí.
24.
Ki he ngaahi ngaue kotoa ʻi loto ʻo e moʻui fufuu ʻa
Hotau ʻEiki.
25.
Ko e ngaahi fetuʻutaki kotoa pē ʻi he vahaʻa ʻo
e Sīsū mo e tangatá.
26.
Ngaahi tōʻonga fakaeloto ki he Naʻe moʻui ʻa
e loto vekeveke ʻe he fanga manu meia ʻAtama kia tangata
fakaʻosi.
27.
Ngaahi tōʻonga fakaeloto ki he Naʻe moʻui ʻa
e loto vekeveke ʻe he kakai fakasilesitiale.
28.
Totongi huhuʻi ki he ngaahi faihala ʻa ngaahi fili ʻo
Hotau ʻEiki ʻi he mamani.
29.
ʻI he leʻo takitaha emitted ʻe Ko hotau ʻEiki, ko
Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he mamani.
30.
Ki he totongi huhuʻi ʻo e kuohilí, lolotonga mo e
kahaʻu koeʻuhi ko e manuki naʻe fai ʻe Ko hotau
ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.
31.
Ki he FiIn ʻo Mele ʻoku fekauʻaki mo e meʻa kotoa
ko ia ʻa ia ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá.
32.
Ko e FiIn ʻa Luʻisa ʻi heʻene fekauʻaki mo e
ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻa ia ʻoku lau ki ai ʻi
ʻolungá.
33.
Ki he ngaahi fua ʻo e lotu ʻa Hotau ʻEiki lolotonga
hono ngaahi pō ʻi he māmaní.
34.
Ki he lotu ʻa e kakai kotoa pē moʻui ʻi he
Finangalo Faka-ʻOtuá ʻa ia kuo hoko, ʻoku pe ʻe
pehē.
35.
ʻOku liliu ki he ngaahi ngāue kotoa ʻa e tangatá
ke hoko ko ha ngaahi ngāue fakalangi ʻi he Finangalo
Fakalangí.
36.
ʻI he mate ngalikehe kotoa pe ʻoku aʻusia ʻe he
Ko hotau ʻEikí lolotonga ʻEne moʻui fufuú.
37.
ʻI he tuluta toto kotoa pe naʻe lilingi ʻe Ko hotau
ʻEikí ʻi he taimi naʻe kamu aí.
38.
ʻI he loʻimata kotoa pē naʻe lilingi ʻe
hotau ʻEikí, Ko hotau fefine mo e Seni Siosefa lolotonga
e cicision.
39.
Ki he kotoa ʻo e ngaahi moʻui fakalangi naʻe faʻu
ʻe he Ngaahi ngāue ʻa Hotau Fefiné lolotonga
ʻene moʻui ʻi he māmaní.
40.
Ki he kotoa ʻo e ngaahi moʻui fakalangi naʻe faʻu
ʻe he ngaahi ngāue ʻa e fānau ʻa e Finangalo
Fakalangí kuo, ʻoku pe ʻe hoko.
ʻE
ʻEiki ko Sīsū:
41.
ʻOku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku ou ʻofa
ʻiate kimoutolu ʻaki homou Lotó ki he meʻa
kotoa pē ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá.
42.
ʻOku ou fakahoko ha lotu fakatomala ke ʻa e meʻa kotoa
pe ʻoku lau ki ai ʻi ʻolunga.
43.
ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻo fi e Fi ʻi
he ʻofeina ʻe he tangata.
44.
ʻOku ou fai atu ha fakatonutonu ki hono fakafisingaʻi ʻo
ho lotó ʻe ha kau tangata ʻoku nau ngāue ʻaki
honau loto pē ʻonautolú ʻe.
45.
ʻOku ou maʻu ha laumālie mei he taha kotoa ʻo e
tā hoku mafú pea mo ʻeku mānava takitaha ʻi
he meʻá ni ʻaho.
46.
ʻOfa ke hanga ʻe he lotu ni ʻo fakaleleiʻi maʻa
e taha kotoa ngaahi angahala kuo fai kiate koe.
47.
Langilangi mo e naunau ki he Finangalo Fakalangi ki he meʻa
takitaha ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá.
Naʻe
pehē ange ʻe Heʻene faʻ kelekele ʻo e ngaahi
ngaue kotoa ko ʻeni! Naʻa mo e meʻa ʻokú
ne ngaohi kinautolú lava ʻo fakafuofuaʻi ia"
(Ko
hotau ʻEiki ko Sīsū kia Luʻisá, ʻi he
ʻaho 25 ʻEpeleli 1922)
LILIU
ʻO E FAKAMĀʻONIʻONIʻÍ
Te u
hū kiate kimoutolu ʻi he ʻOtua Māʻoniʻoní
ʻOku ou trnasforming mo e ʻEiki ko Sīsuú ʻiate
koe ko e ʻEiki ko Sīsuú. Lolotonga e fefūsiaki
ko ʻení, ʻoku ou hū ai ki he moʻui ʻa
e tangata kotoa pē, ʻo ʻĀtama ki he fakaʻosí,
pea ʻoku ou haʻi maʻu pē ʻeku lotú
kiate kinautolu takitaha. ʻOku ou fakafehokotaki foki ʻeku
lotu ki he ngaahi meʻa ni kotoa:
1. Ki
he sākalamēniti ʻo e Papitaisó pea ki he
kāingalotú ngaahi founga fekauʻaki mo ia naʻe
totonu ke tauhi, kuo pehē, pe ʻe pehē pē.
2. Ki
he Sākalamēniti ʻo e Hilifakinimá pea ki he
kāingalotú ngaahi founga fekauʻaki mo ia naʻe
totonu ke tauhi, kuo pehē, pe ʻe pehē pē.
3.
ʻOku ʻi ai ʻa e sākalamēniti ʻo e nofo
mali pea ki he ngaahi ngāue māʻoniʻoní
fakapipiki naʻe totonu ke fakatokangaʻi, faʻahitaʻu
mafana, pe ʻe hoko pe ʻe hoko.
4. Ki
he sākalamēniti ʻo e ʻEuakasí pea ki he
kāingalotú ngaahi founga fekauʻaki mo ia naʻe
totonu ke tauhi, kuo pehē, pe ʻe pehē pē.
5.
ʻOku ʻi ai ʻa e sākalamēniti ʻo e
Ngaahi Tuʻutuʻuni Māʻoniʻoní pea mo e
ngaahi founga māʻoniʻoní fakapipiki naʻe
totonu ke fakatokangaʻi, faʻahitaʻu mafana, pe ʻe
hoko pe ʻe hoko.
6. Ki
he Sakalameniti ʻo e Fakalelei mo e ngaahi founga māʻoniʻoni
ʻoku fekauʻaki mo iá ʻa ia naʻe totonu ke
kuo mamata ki ai, pe ʻe tauhi pe ʻe pehē.
7. Ki
he sākalamēniti ʻo e mahakí mo e ngaahi ngāue
māʻoniʻoní ʻoku fekauʻaki mo ia ʻa
ia naʻe totonu ke tauhi ki aí, kuo pehē, pe ʻe
pehē pē.
8.
Tokoni ki he kuohilí mo e lolotongá pe kahaʻu ʻo
e Laumālie Māʻoniʻoní.
9. Ko
e foʻi lea kotoa pe ʻoku totonu ke maʻu kuo pehē,
kuo ʻosi lea ʻaki pe ʻoku lolotonga ngāue ʻaki
ʻa e ʻE.
10.
Ki he FiIn ʻo Mele ʻoku fehokotaki ia mo e meʻa kotoa
pe ʻoku ʻoku hā atu ʻi ʻolunga.
11.
Ko e Fiʻia ʻa Luʻisa ʻi he fehokotaki mo e meʻa
kotoa pe ʻoku ʻoku hā atu ʻi ʻolunga.
ʻE
ʻEiki ko Sīsū:
12.
ʻOku ou fakafekauʻaki ha taha ʻoku ou ʻofa
ʻiate koe mo ho finangalo ki he meʻa kotoa pe
ʻoku lau ki ai ʻi ʻolunga.
13.
ʻOku ou fakafekauʻaki ha lotu fakatomala mo ʻa e meʻa
kotoa pe ʻoku lau ki ai ʻi ʻolunga.
14.
Langilangi mo e naunau ki he Finangalo Fakalangi ki he meʻa
takitaha ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá.
15.
ʻOku ou fai ha lotu ʻo totongi huhuʻi mo ʻo e
fakatomala ki he fakatotama takitaha kuo, pe ʻe fakahoko ia.
16.
ʻOku ou kolea ha ngaahi laumālie mei he tokotaha kotoa pē
ʻa e tā ʻo hoku mafú mo ʻeku mānavá
takitaha ʻo e ʻaho ni.
ʻOku
ou fakaleleiʻi ʻa e:
17.
Ngaohikovia fekauʻaki mo e sākalamēniti ʻo e
papitaisó ʻa ia kuo ʻosi fakatukupaaʻi, ʻoku
lolotonga fakahoko pe ko e ʻE.
18.
Ngaohikovia fekauʻaki mo e sakalameniti ʻo Ko e fakapapauʻi
ko ia kuo ʻosi fakatukupaaʻí, ʻoku
fakatukupaaʻi ia ke lolotonga pe ʻe ʻi ai.
19.
Ngaohikovia fekauʻaki mo e sakalameniti ʻo e nofo mali ʻa
ia kuo fakatukupaaʻi pe ʻe fakatukupaaʻi.
20.
Ngaohikovia fekauʻaki mo e sākalamēniti ʻo e ʻoku
tukupa ʻa e Eucharist kuo fai lolotonga pe ʻe ʻi ai.
21.
Ngaohikovia fekauʻaki mo e sakalameniti ʻo e Ngaahi
Tuʻutuʻuni Maʻoniʻoni ʻa ia kuo
fakatukupaaʻi pe ʻe fakatukupaaʻi.
22.
Ngaohikovia fekauʻaki mo e sākalamēniti ʻo e Ko e
fakalelei ko ia kuo fai, ʻoku fakahoko ia lolotonga pe ʻe
ʻi ai.
23.
Ngaohikovia ʻoku fekauʻaki mo e sākalamēniti ʻo
e mahaki ʻoku kuo fakatukupaaʻi pe ʻe fakatukupaaʻi.
24.
Ngaahi Fehalaaki ʻi he Ngaahi Fekau ʻe Hongofulu ʻa e
ʻOtua ʻa ia ʻoku kuo fakatukupaaʻi, ʻoku
fakatukupaaʻi pe ko e ʻE.
Ngaahi
fakahā mei he Ko Hotau ʻEiki ko Sīsuú ki Hono
Faʻahinga ʻo e Tangata Māʻoniʻoní
Naʻe
ʻikai ke maʻu ʻe hotau ʻEiki ko Sisuu ʻa e
tuí pe ʻamanaki leleí, ka ko e ʻOfá pē
"Naʻe ʻikai
te u maʻu ʻa e tuí pe ʻamanaki leleí koeʻuhí
ko e ʻOtuá au; Naʻá ku maʻu pē
ʻa e ʻOfá (Novema 6,
1906, Voliume 7, peesi 53).
Ko
e mamahi taʻefakangatangata ʻa e ʻOtua-Tangata
"Sio
mai kiate au pe ko e toko fiha nai ʻi he ʻo e kolosí
ʻa hoku faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia ai, naʻe
maʻu ʻe he ngaahi kolosi ʻo Hoku Finangalo naʻe
ʻikai faʻa fakatataua, mo
hoku naʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo e
faingataʻaʻiá, naʻá ku toʻe ʻi
he mamafa ʻo e faingataʻá ʻo e mamahi
taʻefakangatangata. Ko e mamahi taʻefakangatangata
ko ʻení maʻu ʻa e faʻahinga
mālohi ko iá ʻo ne foaki ai kiate au ʻa e maté
ki he kotoa ʻo e ngaahi momeniti ʻaki ʻeku foaki mai
ha kolosi ki he ngāue kotoa pē ʻo e lotó ʻoku
fakafepakiʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá
ʻa e Finangalo Fakalangí.
Ko e
kolosi ʻoku haʻu ʻi hoku loto ʻoku ʻikai
ngaohi ʻaki ʻa e ʻakau, ʻa ia ʻoku ne ʻai
ke tau ongoʻi pe hono mamafa mo ʻene faingataʻaʻiá,
ko ha kolosi ia ʻo e māmá mo e afi, ʻa ia ʻoku
vela, ʻoʻaki mo to ia ʻi ha faʻahinga founga pehe
ke taha mo e tokotaha ʻoku ne maʻu ia" (Novema
28, 1923, voliume 16, peesi 64 mo e 65).
Ko
Hotau ʻEiki ko Sīsuú ki he Tamaioʻeiki ʻa
e ʻOtuá Luʻisa Pikikā, ʻa
ia ko ʻene ngaahi tohí maʻu ʻa e "ʻIkai
ke Obstare" (ʻoua ʻe taʻofi) Katinale Rathi (ʻoku
hoko he taimi ni ko Poupi Benedict XVI), pea taʻefakatokangaʻi
ʻo e Haʻofanga ki he Tokateline ʻo e Tui ʻi he
ʻaho 28 ʻo Maʻasi 1994:
Ko
e lelei lahi naʻe maʻu ʻe he ʻE ʻomi ʻe
he Puleʻanga ʻo e Fi Fiʻia fakalangi. Founga te ne
hoko ai ko e tokotaha maluʻí ʻo e kovi kotoa pe, ʻo
e mahaki kotoa pe.
He
ʻikai ke toe ʻi ai ha sino moʻulaloa ki he
decomposition, ka ʻe kei hoko pe ko e komipauni ʻi honau
fonualotó.
Hangē
pē ko e Tāupoʻoú, ʻa ia ʻikai
fakahoko ha ngaahi mana, fakahoko e mana maʻongoʻonga ʻo
e foakí ko ha ʻOtua ki he kakai, ʻa e tokotaha kuo
pau ke ne fakaʻilo mai ʻa e ʻE fakahoko ʻe he
Puleʻangá ʻa e mana maʻongoʻonga ʻo e
foaki ha finangalo Fakalangí
(22
ʻOkatopa 1926)
Naʻa
ku fakakaukau ki he Vouloir maʻoniʻoni mo fakalangi, pea u
pehe loto pe: " Ka, ko e hā ʻa e lelei lahi ʻo e
Puleʻanga ko ʻeni ʻo e Fungani Māʻolunga
Tahá? » Pea ʻi he uesia ʻe Sīsū ʻeku
fakakaukaú, naʻe vave ʻene ngaʻunu ʻi he
peá u pehē loto pē:
ʻE
hoku ʻofefine, ko e ha ʻa e lelei lahi? ! Ko e hā ʻa
e lelei lahí ? ! ʻE ʻi he Puleʻanga ʻo
ʻeku Fiin ʻa e ngaahi koloa kotoa, ʻa e kotoa ʻo
e ngaahi maná, mo e ngaahi meʻa fakaofo lahi tahá;
ʻIkai ngata ai, ʻoku te nau lakasi kotoa kinautolu. Pea
kapau ʻoku ʻuhinga ha mana fakamoʻui ʻa e kuí
ki ha tangata kui, fakatonutonu ha taha ʻoku pipikí,
fakamoʻui ko ha tokotaha mahaki, ʻo ne toetuʻu ha
tangata kuo mate, mo e ala meʻa pehe, ko
e ʻE maʻu ʻe he Puleʻanga ʻo Hoku Lotó
ʻa e meʻakai fakatolongá, pea ki he meʻa moʻui
kotoa pē ʻe hū ki aí, ʻoku ʻikai ke
ʻi ai ha ʻe ʻikai ha fakatuʻutamaki ʻo e
kui, vaivai pe puke. Ko e he ʻikai ke toe maʻu
ʻe he maté ha mālohi ki he laumālié;
Fēfē kapau Te ne kei maʻu pe ia ʻi he sino, he
ʻikai toe hoko ia ko ha mate, ka ha potufolofola. Ka ʻikai
ha meʻakai ʻo e angahala mo ha fakasiʻisiʻia ʻa
e loto ʻo e tangatá ʻa ia naʻá ne
fakatupu ʻa e ʻauʻauha, pea, fakataha mo e meʻakai
fakatolonga ʻo ʻeku Uili, he ʻikai toe
moʻulaloa ʻa e sino ki he decomposition pea ke horribly
kovi ʻi he tuʻunga ʻo e tutuuʻi ʻa e
manavahee, ʻo aʻu pe ki he niʻihi ʻoku malohi
taha, ʻo hange ko Ko e meʻa ʻeni ʻoku hokó
he taimí ni; ka te nau kei faʻu pe ʻi honau
fonualotó ʻo tatali ki he ʻaho ʻo e toetuʻú
ʻo e meʻa kotoa pe. ʻOku
ke pehe ko ha Mana maʻongoʻonga tahá ke fakaʻā
ha tangata kui, ke fakatonutonu ko ha taha mamatea, ke fakamoʻui
ha taha mahaki, pe maʻu ha founga ʻo e fakatolongá
koeʻuhí ke ʻoua naʻa lava ʻa e matá
ʻoua naʻa teitei ngalo hoʻo vakaí, ke ke lava
ʻo lue hangatonu maʻu pē, Moʻui lelei maʻu
pē? ʻOku ou tui ko e mana ʻo e fakatolonga ʻoku
maʻongoʻonga ange ia ʻi he mana ʻoku hoko hili ha
faingataʻa.
Ko
e faikehekehe lahi ʻeni ʻi he Puleʻanga ʻo e
Huhuʻi mo e Puleʻanga ʻo e Fungani Fiin: ʻi he
ʻUluakí, ko e maná maʻá e kakai masivá
ke ʻa ia, ʻoku hoko ha faingataʻa pe meʻa kehe ʻo
hangē ko e ʻaho ní; pea mo Ko e ʻuhinga ia ne u
tā ai ha sīpingá, mei tuʻá, ke ngāue
kehe faʻahinga fakamoʻui naʻe hoko ko ha fakataipe ʻo
e ngaahi fakamoʻui naʻá ku foaki ki he ngaahi
laumālié, ʻa ia ʻe faingofua pē haʻanau
toe foki ki honau ngaahi vaivaí. Ko hono uá ʻe
hoko ko ha mana ʻo e fakatolonga, koeʻuhi he ko Hoku
Finangalo maʻu ha mālohi fakaofo, pea mo kinautolu ʻoku
nau tuku ke nau He ʻikai toe moʻulaloa ʻa e fakaaoao
kiate ia ki he kovi. Ko ia ai He ʻikai fie maʻu ia ke
fakahoko ha ngaahi mana koeʻuhi ʻe tauhi maʻu pe ʻa
e meʻa kotoa ke moʻui lelei, fakaʻofoʻofa mo
māʻoniʻoni – taau mo e fakaʻofoʻofa ko
iá mei hotau nimá ʻa e kau fakatupu ʻaki hono
fakatupu ʻo e kakai.
ʻE
fakahoko ʻe he Puleʻanga ʻo e Fi Fiʻia Fakalangi
Ko e mana maʻongoʻonga ʻo hono tekeʻi mei he
ngaahi kovi kotoa pē, mei he meʻa kotoa pē maʻuhala,
ʻo e manavasiʻi kotoa pe, koeʻuhi he ʻikai ke ne
fakahoko ʻikai ko ha mana ʻo fakatatau ki he taimi mo e
ngaahi tukunga, ka te ne tauhi ʻa e fānau ʻo hono
Puleʻangá ʻiate ia pē mo ha mana hokohoko, pea
maluʻi kinautolu mei he ngaahi kovi kotoa pē ʻaki hono
ngaohi ʻiate kinautolu ko e fānau ʻo hono Puleʻangá.
Ko ʻeni, ʻi he ngaahi laumālié; ka ʻe lahi
foki mo e ngaahi liliu ʻi he sino, Koeʻuhi he ko e angahala
maʻu pe ʻa e meʻakai ʻo e kovi kotoa pē. Kuo
toʻo ʻa e angahalá, naʻá ne He ʻikai
ke toe ʻi ai ha meʻakai ia ki he koví; ʻIkai
ngata ai, ʻi heʻeku hoko ko ʻeku He ʻikai lava ke
nofo fakataha ʻa e lotó mo e angahalá, ʻE ʻi
ai foki mo hono ngaahi ola ʻaonga ʻo e natula ʻo e
tangatá.
Ko
hoku ʻofefiné, ke teuteuʻi ʻa e tokotaha lahí
mana ʻo e Puleʻanga ʻo e Fungani Fiiní, ʻoku
ou fai kiate koe, taʻahine ko e ʻuluaki fānau ʻi
hoku Lotó, ko e meʻa ʻoku ou maʻú ngaohi
mo e Tuʻi Kuini, ko ʻeku Faʻee, ʻi he taimi naʻe
pau ai ke u teuteuʻi e Puleʻanga ʻo e Huhuʻí. kuo
u maʻu ia naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻiate
au. naʻá ku tauhi ia fuʻu femoʻuekina ʻaupito
ʻi hono loto kae lava ke ne lava ʻo faʻu ʻaki ia
ʻa e mana ʻo e huhuʻi naʻe ʻi ai ko ha fuʻu
fie maʻu lahi ia. Naʻe lahi e ngaahi meʻa naʻe
pau ke mau faí, toe fakaleleiʻi, mo fakakakato fakataha,
naʻe pau ke u fufuuʻi ʻi hono fōtunga ki tuʻá
ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala hokó naʻe
ui ko e mana, tuku kehe pe hono haohaoa angamaʻa. ʻI he
meʻá ni, naʻá ku fakatauʻatāinaʻi
ai ia kae lava ke ne tukuange kolosi ʻi he tahi
taʻefakangatangata ʻo e Fiiní, pea tuku ke ʻe
lava ke ne maʻu ʻa e Ngeia Fakalangi ki he maʻu ʻa
e Puleʻanga ʻo e Huhuʻí.
Ko e
ha ʻe toe lahi ange: koeʻuhi ko e Naʻe mei toe fakaʻa
ʻe he Kuini Fakasilesitialé ʻa e kuí, ʻa
e folofolá ki he noá, mo e ngaahi meʻa peheé,
pe ko e mana ke ʻohifo ki lalo ʻa e Folofola taʻengata
ʻi he mamani? Ko e ʻuluaki naʻe
mei fakatuʻutamaki, molengofua mo Fakafoʻituitui; Ko hono
uá ko ha mana tuʻuloa – ʻoku ʻi ai
maʻanautolu kotoa pe ʻoku nau fie maʻu ia. Ko hono
ola, naʻe mei hange ʻa e ʻuluaki ko ha meʻa noa
pe ʻi hono fakafehoanaki ki he ua. Ko e laʻa moʻoni
ia, ʻa ia naʻe theing meʻa kotoa pē, ʻo
fakaʻofoʻofa ʻa e Folofola moʻoni ʻa e Tamaí
ʻi he ʻiate ia pe, ʻa e koloa kotoa pe, ʻa e
ngaahi ola mo e ngaahi mana kotoa pe ʻoku kuo fakatupu ʻe
he Huhuʻí, ʻa ia naʻe fakatupu mei ai ʻa e
maama. Kae hangē ko e laʻaá, naʻá ne
ʻomi ha ngaahi koloa mo Ngaahi maná kae ʻikai tuku
ke sio pe ʻiloʻi ko e tupuʻanga ʻo e ngaahi meʻa
kotoa pē. Ko hono moʻoni, ʻoku lelei kotoa naʻá
ku fai ia ʻi he māmaní, naʻá ku fai ia
koeʻuhí Kuo aʻu ʻa e ʻEmipola ʻo e
Langi ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai hono puleʻanga ʻi
he Toluʻi ʻOtua; pea naʻá ne tohoakiʻi au
ʻe hono puleʻahí mei he langí ke foaki mai
kiate au ʻa e fanga manú. ʻOku ou lolotonga fai ʻa
e meʻa tatau mo koe ke teuteuʻi ʻa e Puleʻanga ʻo
e Fiiní maʻolunga taha.
ʻoku
ou tauhi koe ke ta ō, ʻoku ou ʻai ke ke kolosi ʻi
hono tahi taʻefakangatangatá ke ʻoatu ke ke lava ʻo
hū ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ke ke lava
ʻo ʻOfa ke ne lotu, ikunaʻi ia, maʻu hono
puleʻangá ke ne maʻu ʻa e Fi Fiin ʻo Hoku
Puleʻangá. Pea ke lava ʻo fakafonu mo fakaʻosi
ʻi he ʻOku mou maʻu kotoa e mālohi fakaofo ʻoku
fie maʻu ke faʻu ʻaki ha Puleʻanga māʻoniʻoni,
ʻoku ou tauhi koe ke ke femoʻuekina maʻu pē ʻi
hoʻomou ʻi loto ʻi he ngaue ʻo hoku Puleʻanga;
ʻoku ou fekauʻi atu koe ʻaʻahi maʻu pē
ke toe fai ha ngaahi meʻa ke toe fai, ke fakakakato ʻa e
meʻa kotoa pe ʻoku fie maʻu, pea ʻoku totonu ke
fai ʻe he taha kotoa pe ke ke faʻu ʻa e mana
maʻongoʻonga ʻo hoku Puleʻangá. Fōtunga
ki tuʻá ʻOku ʻikai ke u tuku ke hā ha mana
ʻiate kimoutolu, tuku kehe pē ʻa e maama ʻo hoku
Lotó. Mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi
pehē ange, ʻʻOku lava fēfē ke pehē?
Tāpuakiʻi ʻa Sīs fakahā ʻa e ngaahi
meʻa fakaofo lahi ki he kakai ko ʻení ʻo kau ki
he hono Puleʻanga ʻo e Fiiní, mo e koloa te ne ʻomí
ʻe lakasi ʻe ia ʻa e Fakatupú mo e Huhuʻí,
lelei ange pea ko e tahá, ʻe hoko ia ko e kalauni ʻo
kinaua fakatouʻosi; ka Neongo ha fuʻu lelei
lahi pehē, ka ʻoku ʻikai ha mana ia ʻe lava ke
mamata ki ai ʻi he naʻá ne tuʻunga
fakatuʻasino, ʻi hono fakapapauʻi mai ʻo e lelei
lahi ʻo e meʻá ni Puleʻanga ʻo e Fiʻi
he taʻengatá, kae taʻe kau ai ʻa e kau
māʻoniʻoni kehé prodigy ʻo e lelei lahi ko
ʻeni, kuo ne fakahoko ha ngaahi mana ki he kakai kotoa pe
ʻikai.ʻ Ka ʻo kapau te nau fakakaukau ki hoku
ʻofaʻanga Faʻē, ko e māʻoniʻoni
taha ʻi he fanga manu kotoa pē, pea mo e maʻongoʻongá
Neongo naʻá ne maʻu ʻi hono lotó ke ʻomi
ha fanga manu, He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo
fakafehoanaki kiate ia naʻa ne fakalele ʻa e fuʻu mana
ke mahino kiate ia ʻa e Folofola fakalangí, mo e fakaofo
ʻo e foakí ʻOtua ki he kakai fulipe.
Pea
kimuʻa ʻi he prodigy maʻongoʻonga ko ʻeni
kuo teʻeki ai ke mamata ki ai pe mahino, ke lava ʻo foaki
ʻa e Folofola taʻengatá ki he kakaí, Ko hono
toenga ʻo e ngaahi mana kehé ʻoku hangē pē
ha fanga kiʻi ulo ulo īkí ʻi muʻa he
laʻaa. Ko ia te ne lava ʻo fai ha meʻa lahi ange, te
ne lava ʻo fai ha meʻa ʻoku siʻisiʻi ange.
Meimei tatau pē hala, ʻi he fehangahangai mo e mana ʻo
e Puleʻanga ʻo Hoku Finangalo toe fakafoki mai ʻi he
fanga manú, ngaahi mana kehe kotoa pē ʻe ulo
siʻisiʻi ʻi he ʻao ʻo e laʻa lahi ʻo
hoku loto. Ko e Foʻi Lea, Moʻoni, mo e Fakahā Kotoa pē
ʻo e Puleʻangá ni ko ha mana mei Hoku Lotó ʻi
heʻene hoko ko ha tokotaha maluʻi ʻo e kovi kotoa pē;
ʻOku hange ia ko hano haʻi ʻo e fanga manu ki he ko ha
lelei taʻe-fakangatangata, ki ha fuʻu nāunau lahi mo
Ko ha fakaʻofoʻofa foʻou – fakalangi kakato.
Ko
e foʻi moʻoni kotoa pē fekauʻaki
mo ʻeku Fiin taʻengat ʻoku ʻi ai ha mālohi
mo ha ʻulungāanga maʻongoʻonga lahi ange ʻi
ha tangata kuo pekia kuo toe tuʻu, fakamoʻui ha kilia, ko
ha naʻe toe maʻu ʻe he tangata kui hono mata pe lava
ha tangata noa ʻo lea. ʻI
he moʻoni, ko ʻeku ngaahi lea kau ki he māʻoniʻoní
mo e mālohi ʻo ʻeku Fiiní te ne fakafoki mai e
ngaahi laumālié ki honau tupuʻangá; ʻoku
nau ʻe fakamoʻui mei he kilia ʻo e loto ʻo e
tangata. Te nau ʻoange kiate
kinautolu ʻa e fakakaukau ke nau mamata ki he ngaahi koloa ʻo
e Puleʻanga ʻo e hoku Lotó, he ʻo aʻu mai
ki he taimí ni naʻa nau kui. Te nau
fakahā ʻa e leʻó ki ha tokolahi ʻa e fanga
manu noa ʻa ia, kapau te nau lava ʻo lea ʻaki ha meʻa
lahi, Ko e ngaahi meʻa kehe, naʻe tatau ia mo ha ngaahi
meʻa lahi taʻe ʻi ai ha lea kae ngata pē ʻi
hoku lotó; pea te nau ngāue ʻaki ʻa e fuʻu
mana ʻo e malava ke foaki ki he kakai takitaha ha faka-ʻOtua
Loto ki ai ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi koloa kotoa. Ko e
ha ʻoku ʻikai ʻe ʻikai te ne foaki kiate
kinautolu hoku Lotó ʻi he taimi ʻoku ʻi he maʻu
ʻa e fānau kotoa ʻo hono Puleʻangá? Ko
hono ʻuhinga ia ʻOku ou loto ke hokohoko atu hoʻomou
ngāue maʻa hoku Puleʻangá – pea ʻoku
lahi ha ngaahi meʻa ke fai ke teuteuʻi ai ʻa e mana
maʻongoʻonga ʻoku ʻiloʻi mo maʻu ʻe
he Puleʻanga ko ʻeni ʻo e Fiiní. Ko
ia ai, ke ke tokanga ʻi he kolosi ʻi he tahi
taʻe-fakangatangata ʻo hoku Loto, koeʻuhi ke ʻa e
fokotuʻutuʻu ʻi he vahaʻa ʻo e Tupuʻanga
mo e kakai; Ko ia, ʻe fakafou ʻiate koe ʻeku malava ke
Ke fai ʻa e mana maʻongoʻonga ʻo e foki mai ʻa
e tangatá kiate aú – ki hono tupuʻangá.ʻ
Naʻá
ku fakakaukau he taimi ko iá ki he meʻa kuo tohí
ʻolunga, tautautefito ki he foʻi lea mo e fakaha kotoa pe
ʻi he ko e Finangalo Māʻolunga tahá ko ha mana.
Pea mo Sīsū, ke fakamoʻoniʻi au ʻi
he meʻa naʻá ne lea ʻakí, naʻá
ne toe pehē: Ko ʻeku Taʻahine, ʻokú
ke pehē ko e hā ʻa e mana maʻongoʻonga taha
ʻi heʻeku haʻú? ʻi mamani: ko ʻeku
lea, ko e ongoongolelei ʻoku ou maʻu fanongonongo, pe ko e
foʻi moʻoni ko ia kuo u toe fakafoki mai ʻa e moʻui
ki he mate, ko e fakaʻā ʻa e kuí, fakafanongo
ki he tulí, mo e alā meʻa pehē? ʻAa!
naʻe hoko hoku ʻofefine, ko ʻeku leá, ʻa
ʻeku ongoongoleleí, ko ha mana maʻongoʻonga
ange; Tautautefito ki he hoko mai ʻa e ngaahi mana mei he ʻeku
lea. Naʻe maʻu e makatuʻunga, ʻa e kakano ʻo
e ngaahi mana kotoa pe mei he Ko ʻeku lea mohu founga. Ko e
Sākalamēnití, Fakatupú Naʻá ne
maʻu ʻe ia pē, ʻa e ngaahi mana tuʻuloa, ʻa
e moʻui ʻo ʻeku leá; pea ʻoku maʻu ʻe
hoku Siasí ʻiate ia pē ʻa ʻeku leá,
ʻa ʻeku ongoongoleleí, ʻi heʻene hoko ko
ha pule mo ha fakavaʻe.
Ko
ia ai, ko ʻeku leá, ʻa ʻeku
ongoongoleleí, ko ha mana lahi ange ʻi he ngaahi mana
naʻe ʻikai ke nau maʻú moʻui koeʻuhi
pe ko ʻeku lea fakaofo. Fai ʻe ko ia, fakapapauʻi ko e
folofola ʻa hoʻomou Sīsuú ko e mana
maʻongoʻonga tahá ia. Ko ʻeku leá
ʻoku hangē ha matangí malohi ʻoku lele, hamala
e fanongo, hu ki he lotó, fakamāfaná, fakahaohaoá,
fakamaama, ʻohifo mei he puleʻangá ki he puleʻanga;
ʻOkú ne ʻufiʻufi ʻa e māmaní
kotoa pea ʻokú ne fefolauʻaki ʻi he ngaahi
senituli kotoa pē.
Ko hai
te ne lava ʻo tamateʻi mo tanu ha taha ʻo ʻeku
ngaahi lea ? Hala ha taha. Pea kapau ʻoku hange he taimi ʻe
niʻihi ko ʻeku lea ko e ʻI heʻene fakalongolongo
pea hange ʻoku fufuuʻi, ʻoku ʻikai pe mole ai
ʻene moʻui. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke ke
ʻamanaki ki ai, ʻoku ʻosi ia pea ʻosi. fanongo ʻi
he feituʻu kotoa pē. ʻE ʻosi atu ha
ngaahi senituli lahi ʻa ia ko e meʻa kotoa pe – kakai
mo e ngaahi meʻa – ʻe folo hifo ia pea ʻe puli
atu ia, ka he ʻikai teitei mole atu ʻa ʻeku leá
koeʻuhí he ʻoku ʻoku ʻi ai ʻa e Moʻuí
– ʻa e mālohi fakaofo ʻo Ia naʻe haʻu
mei aí Naʻá ne hū mai ki tuʻa. Ko
ia ai ʻOku ou fakapapauʻi atu ko e foʻi lea mo e
fakahā kotoa pē ʻokú ke maʻú ʻi
heʻeku FiIn taʻengata ko e mana maʻongoʻonga taha
ia ʻoku ʻe ngāue ki he Puleʻanga ʻo Hoku
Lotó. Pea ʻoku Ko e ha ʻoku ou
vivili pehe ai kiate koe pea ʻoku ou fuʻu hohaʻa ke ke
fakahā mo tohi ʻa e lea kotoa pē ʻo ʻeku
ngaahi leá – Koeʻuhí he ʻoku ou lau ia
ko ha mana ʻoku toe foki mai kiate au pea te ne ʻomi fuʻu
lelei lahi ki he fānau ʻo e Puleʻanga Māʻolunga Tahá.
ʻI
he taimi ʻo e potufolofola ʻi he ʻitaniti, ʻoku
fai ʻe he ʻOtua ha meʻa fakaʻohovale fakaʻosi
ʻo e ʻOfa ʻi he momeniti ʻo e mate, ʻo foaki
ha houa ʻo e Moʻoni koeʻuhí ke lava ʻe he
laumālié ʻo fai ha ngāue fakatomala ʻe
taha pe lahi ange maʻá e fakamoʻui
Ko
Hotau ʻEiki ko Sīsū kia Luʻisá Piccarreta
ʻi he ʻaho 22 ʻo Maʻasi 1938, voliume 36
"Naʻe akoʻi
ʻe hotau ʻOku lahi fau e leleí mo ʻetau ʻOfá
pea ʻoku tau fakaʻaongaʻi kotoa Ngaahi founga ke toʻo
ai ʻa e kakai mei heʻene angahala – ke fakahaofi ia;
pea kapau he ʻikai ke tau lavameʻa ʻi he
lolotonga ʻo ʻene moʻui, ʻoku
tau tau ʻai ke fakaʻohovaleʻi ʻe he ʻofa
fakaʻosi ʻi he taimi ʻo ʻene mate. Kuo pau ke
ke ʻiloʻi he taimi ni, ʻOku mau foaki ki he
fakaʻilonga fakaʻosi ʻo e ʻofa ki he kakai ʻiate
iá Foaki ʻAki ʻEtau ʻAloʻofá,
ʻOfá mo e Leleí, ʻaki hono fakamoʻoniʻi
ki he ongoʻingofua ʻo e ʻofá ʻo taau mo e
fakamolū mo mālohi ʻa e loto ʻoku faingataʻa
tahá. ʻI he taimi ʻOku ʻi he vahaʻa
ʻo e moʻuí mo e maté – ʻi he
vahaʻa ʻo e taimi ʻoku ʻamanaki ke ʻosi mo
ʻItānití ʻa ia ʻoku ʻamanaki ke
kamata – meimei ʻi he ngaue ke mavahe mei hono sinó,
ʻoku hanga ʻe hoʻo Sīsuú ʻo ʻai
ia ke ne mamata ki ai ʻaki ha Anga fakakaumeʻa ʻoku
fiefia, mo ha melie ʻoku seini mo fakamolū e loto ʻita
ʻo e moʻuí, tautautefito he taimí ni ʻo
fuʻu totuʻa. Pea ʻoku ʻi ai ʻeku sio ...
ʻoku ou sio ki ai ʻaki ha meʻa lahi ʻo e ʻOfa
ke ʻomi mei he kakai ha ngaue ʻa fakatomala – ko ha
ngāue ʻo e ʻofa, ko ha ngāue ʻo e fakahā
ʻi hoku loto.
ʻI
he momeniti ko ʻeni ʻo e loto mamahi, ʻaki ʻetau
mamata – ala ʻaki Hono toʻukupú ki he lahi
ʻEtau ʻofa ʻiate Iá pea kei ʻofa pē
ai, ʻoku ongoʻi ʻe he kakai ko iá ha fuʻu
meʻa lahi pehē faingataʻaʻia ʻi he ʻikai
te ne ʻofa ʻiate kitautolú; ʻokú ne
ʻiloʻi hotau Lotó ko ha tefitoʻi moʻoni mo
e Fakakakato ʻene moʻuí, pea ʻi he fiemālié,
ʻokú ne tali ai ʻene pekiá ke fakahoko ha
ngāue ʻo Hotau Lotó. Car tu dois ʻiloʻi
kapau naʻe ʻikai fakahoko ʻe he kakai ʻa e ko ha
ngāue pē ʻe taha ʻo e Finangalo ʻo e ʻOtuá,
ʻoku ʻikai fai ʻe he ngaahi matapā ʻo e
Langí naʻe ʻikai ke ne fie fakaava; he ʻikai
ʻiloa kinautolu ko e kau kiate kinautolu ʻo e fonua
fakasilesitialé mo e kau ʻāngeló mo e naʻe
ʻikai lava ke tali ia ʻe he Kāingalotú ʻiate
kinautolu pē – pea Naʻe ʻikai fie hū ia ki
ai, he naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻoku ʻikai
ʻaʻana ia. Ka ne taʻeʻoua
ʻetau Uili, ʻoku ʻikai ha Māʻoniʻoni pe
Fakamoʻui. Ko e
kakai ʻe toko fiha ʻoku fakahaofi ʻe he mālohi ʻo
e fakaʻilonga ko ʻeni ʻo ʻetau ʻOfá, ke
tuku kehe ʻa e fakakeheʻi mo e fakaʻikaiʻi lahi
taha; neongo kapau ʻe toe lahi ange ʻa e muimui ʻi
he hala loloa ʻo Purgatory feʻunga mo kinautolu. Ko e
momeniti ʻo e maté ʻa ʻetau toʻo Fakaʻaho
– ko hono ʻiloʻi ʻo e tangata naʻe heé.
Peá
Ne toe pehē: ʻE hoku ʻofefine, ko e Ko e taimi ʻo
e maté ko e taimi ia ʻo e loto mamahi. Ki he meʻá
ni ʻE hoko taha mai ʻa e meʻa kotoa pē hili ʻa
e momeniti ko iá pea pehe ʻe ha niʻihi, "Fakamavae,
kuo ʻosi ʻa e mamani maʻamoutolu; ʻoku kamata he
taimi ni ʻa ʻItaniti. ʻOku he ko e meʻa naʻe
ngaohi ʻo hange naʻe lokaʻi ʻi ha loki pea ʻoku
pehē ʻe ha taha, "
ʻOku ʻi mui ʻi he matapa ko ʻeni ha loki mohe ʻe
taha ʻa ia ʻoku ko e ʻOtua, Hevani, Purgatory, Heli;
Ko hono fakanounoú, Taʻengata" Ka
ko e ʻOku ʻikai lava ʻe he kakai ʻo mamata ki ha
taha ʻo e ngaahi meʻa ni. Naʻa
ne fanongo ki hono fakapapauʻi mai ʻe he niʻihi kehé;
mo kinautolu ʻoku nau talaange kiate iá ʻikai lava
ʻo sio kiate kinaua, ko ia ʻoku na talanoa ʻo meimei
ʻikai ke fuʻu lahi ʻene tuí; ʻo ʻikai
foaki lahi mahuʻinga ʻi hono fokotuʻu e ongo ʻo
ʻenau ngaahi leá moʻoni – ko ha meʻa pau
ia.
Ko
ia, ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻe to e holisi pea ʻE
lava ke mamata ʻa e kakai ʻaki hono mata ʻoʻona
ki he meʻa ʻoku fai ki ai ʻosi lea ki muʻa.
ʻOku ne mamata ki hono ʻOtua mo e Tamai ʻa
ia ʻofa kiate ia ʻi he ʻofa lahi; ʻokú ne
mamata ki he ngaahi meʻafoaki naʻá Ne naʻá
ne ngaohi ia, fakafoʻi taha; pea mo e ngaahi totonu kotoa ʻo
e ʻofa ʻoku ne Naʻá ne moʻua pea mo
kinautolu naʻe mafesí. ʻOku ne sio ki ai ko ʻene
moʻuí ʻoku ʻa e ʻOtuá ia, kae ʻikai
ko ia pē. ʻOku fakalaka
ʻa e meʻa kotoa pē ʻi muʻa ʻiate ia:
ʻItāniti, Palataisi, Fakamaʻu, mo Heli – ʻa
e māmani ʻoku ʻalú; ʻa e ngaahi meʻa
fakafiefia ʻokú ne sītuʻa kiate iá. ʻOku
mole atu ʻa e meʻa kotoa pe; ko e tokotaha pe ko ha meʻa
ʻoku kei ʻi he loki ko ʻení ʻoku ʻi
ai ha ngaahi holisi tāmateʻi: ʻItānití.
Ko e hā e liliu ki he ʻa e kakai masiva!
ʻOku
pehē pē ʻeku leleí maʻongoʻonga, ʻi
heʻeku fie fakahaofi ʻa e tokotaha kotoa pe, tuku
muʻa ke u tuku e to ʻa Ko e ngaahi holisi ko ʻení
ʻi he taimi ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e moʻuí
mo mate – ko e momeniti pē ʻoku mavahe ai e laumālié
mei he sinó ke hū ki ʻItāniti – koeʻuhí
ke nau lava ʻo fai ha ngāue fakatomala mo e ʻofa ʻe
taha ki he ʻOku ou fakatokangaʻi kiate kinautolu hoku loto
fakaʻofa. Te u lava ke pehē
ʻoku ou foaki kiate kinautolu ha houa ʻe taha ʻo e
Moʻoní kae lava ke fakahaofi kinautolu. ʻOi!
Kapau naʻe ʻiloʻi ʻe he taha kotoa Ko e ngaahi
ngaueʻanga ʻofa ʻoku ou fakaʻaongaʻi ʻi
he momeniti fakaʻosi ʻo e ʻenau moʻui ke taʻofi
kinautolu mei haʻanau hola mei Heʻeku ongo nimá ʻo
lahi ange ʻi he tafaʻaki ʻo e tamaí – he
ʻikai ke na faʻa tatali ki he meʻá ni Te nau
ʻofa ʻiate au ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí."
Ngaahi
fakaʻilonga mo e ngaahi founga ne ʻomi ʻe Hotau ʻEiki
ko Sisu kia Luʻisa ke tupulaki ʻi he moʻui
fakalaumālié pe ʻiloʻi hono ngaahi tauhelé,
kae lava ke moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí
ʻI
he loto fakatōkilaló
- Ko
e kolosí ʻataʻatā pē ko e meʻakai ki
he loto fakatōkilaló (Sune 24, 1900, Voliume 3, peesi
86),
Ko
e laumālie manavahē pe laumālie ʻoku ʻikai
manavahē ʻOku talitali lelei koe
-
Kapau ʻoku manavasiʻi ʻa e laumālié, ko ha
fakaʻilonga ia ʻoku ʻoku fakafalala lahi kiate ia. Ko
e meʻa pē naʻe maʻu aí Ko e ngaahi vaivai
mo e miseries, pea fakanatula mo totonu, naʻa ne ilifia. Ka ʻi
he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai manavahē
ʻa e laumālié ki ha meʻa, ko ha ko ha
fakaʻilonga ʻokú ne falala kotoa ki he ʻOtuá.
Ko ʻene miseries mo e ʻoku mole ʻa e ngaahi vaivaí
ʻi he ʻOtuá; ʻokú ne ongoʻi kuo
fakakofuʻi ia ʻaki ʻa e Tokotaha fakalangi. ʻOku
ʻikai kei hoko ia ko e laumālie ʻoku ngāué,
ka ko e ʻOtuá ʻi he laumālié. Ko e hā
e meʻa ʻe lava ke ne manavahē ki aí? ʻOku
fakatupu ʻe he falala moʻoni ki he ʻOtuá ʻa
e Moʻuí Fakalangi ʻi he laumālié (3
Sānuali 1907, voliume 7, peesi 61).
ʻI
he moveuveu
-
ʻOku uesia koe ʻe ha moveuveu, ko e fakaʻilonga ʻoku
tau kiʻi mavahe mei he ʻOtuá, koeʻuhí he
ʻoku tau ngāue ʻiate ia kae ʻikai maʻu ʻa
e melino haohaoa ʻoku ʻikai malava ia (Sune 17) 1900,
Voliume 3, peesi 83),
-
Koeʻuhí ke ʻoua naʻa fakamamahiʻi ʻa
e laumālié kuo pau ke lelei ʻi he ʻOtuá,
kuo pau ke fakahehema kakato kiate Ia ʻo aʻu ki ha tuʻunga
ʻe taha pea kuo pau ke ne sio ki ha meʻa kehe ʻaki ha
mata ʻoku ʻikai ke nau mahuʻingaʻia ai. Kapau ʻe
ʻikai, ʻi he meʻa takitaha ko ha meʻa ʻokú
ne fai, mamata pe fanongo ki ai, ʻokú ne ngāue ʻaki
ha hohaʻa ʻo hangē ha mofi māmālie ʻokú
ne ʻai ke ne ongosia mo puputuʻu, ʻo ʻikai lava
ke mahino kiate ia (May 23, 1905, voliume 6, peesi 85).
- ʻI
he faingataʻá, ko e ʻofa pē ʻiate kitá
ʻokú ne fie maʻu ke Fakatataaʻi ke pule pe ko e
fili ʻoku loto ke fakalaveaʻi (22 Siulai 1905, Voliume 6,
peesi 91),
-
Kapau ʻoku faingataʻaʻia ʻa e laumālié
ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku ko ha fakaʻilonga
ʻoku fakafonu ʻaki ia. Kapau ʻe puputuʻu ʻi
he Ko e meʻa ʻe taha kae ʻikai ki ha meʻa ʻe
taha, ko ha fakaʻilonga ia ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻa
e ʻOtuá, ka ʻoku lahi ʻene taʻeʻaongá.
Kapau ʻoku ʻikai ha meʻa ko e palopalemá ko ha
fakaʻilonga ia ʻoku fonu ʻaupito ia ʻi he ʻOtuá
(9 ʻAokosi 1905, Voliume 6, peesi 92),
- Ko
ia ʻoku ʻikai ke saiʻia ʻi he moʻoní
ko faingataʻaʻia mo fakamamahiʻi ia (Sānuali 16,
1906, voliume 6, peesi 109).
Ka ʻikai
e ngaahi fakamoʻoni hingoa ʻo e fakafisi ʻE maʻu
e laumālié mei he loto fakatōkilaló mo e
talangofuá fakamālohiʻi ke kei hohaʻa, manavahē
mo ngaahi fakatuʻutāmaki pea te ne hangē
pē ko e ʻOtuá ko hono loto-hikisia ʻi heʻene
hoko ko e kaumeʻa ʻi he hīkisiá mo e angatuʻú
-
ʻIkai talangofua, fakafisi mo ʻOku fakahehema ʻa e
loto fakatōkilaló ki he taʻe-paú. Feituʻu
mei fe Ko e Fuʻu Fie Maʻu Kakato ʻo e Fakamoʻoni
Hingoa ʻo e Talangofuá ke fakapapauʻi ʻa e
paasipooti ke ke lava ʻo fou atu ʻi he maama ʻo e
fiefia fakalaumālié ʻa ia ko hono laumālié
ʻe lava ke fiefia ʻi he māmaní.
Ka ne
taʻeʻoua e fakamoʻoni hingoa ʻo e fakafisi, loto
fakatōkilalo mo e talangofua, he ʻikai ke ʻi ai e
paasipōtí ʻe mamaʻo maʻu pē ʻa e
mahuʻingá mo e laumālié mei he puleʻangá
fiefia; ʻE fakamalohiʻi ia ke nofo ʻi he loto hohaʻá,
ilifiá mo e fakatuʻutāmakí. Koeʻuhi ko
ia Fakamaʻi, te ne maʻu hono loto hikisia ʻo hange ko
e ʻOtua pea te ne Kaumeʻa ʻi he hīkisiá mo
e angatuʻú (ʻEpeleli 16, 1900, Voliume 3, peesi 63).
Fakakaukau
kiate koe
-
ʻOku hangē ʻa e fakakaukau kiate kitá ko ha
haʻu mei he ʻOtuá pea foki mai ʻiate koe. ʻOku
ʻikai teitei hoko ʻa e fakakaukau kiate koe ko ha angamaʻa,
ka ko ha angakovi maʻu pe, neongo kapau ʻe fai ia ʻi
he tafaʻaki ʻo e ʻo e kelekele" (ʻAho 23 ʻo
ʻAokosi 1905, voliume 6, peesi 94).
Tokanga
pē kiate kita ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi
kitá
- Ko
e laumālie ʻokú ne tokanga taha pē ki hono
fakamāʻoniʻoniʻí moʻuí ʻi
he fakamole ki hono māʻoniʻoni ʻoʻoná,
hono ivi ʻoʻoná mo e De foha propre amour (Novema
15, 1918, voliume 12, peesi 71).
Mole
ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke ikuna fakalangi
- Ko
hoku ʻofefine, ʻa ia ʻoku Mole ʻEne Mālohí
pea Ko Hai ʻe Mālohí ʻOku Mālōlō
(16 ʻOkatopa 1918, Voliume 12, peesi 68).
Fekauʻaki
mo e Vete hiá
- Ko
e tefitoʻi meʻa ʻokú ne fakafoʻou ʻa
e tangatá mo ʻai ia ke moʻoní Ko e Katolika
ʻa e Vete hia (14 Maʻasi 1900, Voliume 3, peesi 55).
Ko
hai ʻoku lahi ʻene ngaahi leá ʻoku ʻikai
ha meʻa ʻi he ʻOtuá
-
Kapau ʻoku lea lahi ha taha, ko ha fakaʻilonga ia ʻoku
ʻikai ke ne maʻu ʻi hono ʻi loto, lolotonga ia
ʻoku fonu ʻi he ʻOtuá, ʻi heʻene maʻu
ʻa e fiefia ange ʻi hono loto, ʻoku ʻikai fie
mole ʻeni ʻa e fiefia mo e lea pe ʻi he fie maʻu.
Pea naʻa mo ʻI he taimi ʻokú ne lea aí,
ʻoku ʻikai ke ne teitei mavahe mei hono lotó ʻo
feinga, ʻi he meʻa ʻokú ne hohaʻa ki aí,
ke tā tongitongi ʻi he niʻihi kehé ʻa e
meʻa ʻokú ne ongoʻi ʻi he ia. ʻI he
tafaʻaki ʻe tahá, ko ia ʻoku lahi ʻene
ngaahi leá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene
maha ʻa e ʻOtua ka, ʻi heʻene ngaahi lea lahi,
ʻoku ne feinga ke liʻaki ha niʻihi kehe ʻa e
ʻOtua (Me 8, 1909, Voliume 9, peesi 7).
Ko e
founga ʻeni ke ʻiloʻi ai ʻoku tau moʻui
kakato ʻi he finangalo fakalangi mei he ngaahi
fakamahino naʻe fai ʻe Hotau ʻEiki ko Sīsuú
kia Luʻisa
Ko
hono moʻoní, kuo pau ke ʻoua naʻa ʻi ai ha
meʻa ʻi he laumālié ʻoku kau ki he kautahá
ʻo e faʻahinga ʻo e tangata, ʻa ia ko hono lea
ʻaki e meʻa kotoa pe ʻoku ʻiloʻi ʻe he
tokotaha faʻahinga ʻo e tangatá mei hono fāʻeleʻi
ʻi lotó. Kuo pau ke ke mate ki he meʻa kotoa pē
ʻiate kitautolú. ʻI he
meʻa ni, kuo tau maʻu ke foaki pē hotau ʻIo ki he
ʻOfá pea ko e ʻOtuá ia ko hai ʻokú
ne fai e toengá, ʻo kole ke fakafetongi hotau lotó
faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he Finangalo
Fakalangí.
Ko
hono fakaikiiki ʻeni ʻe Hotau ʻEiki ko Sīsū
Kalaisí ʻIate ia pē ʻa e ngaahi ʻulungāanga
pau ʻoku fekauʻaki mo e moʻui ʻi he Finangalo
Fakalangí, fakataha mo e fakamatala ki he ʻaho ʻo e
pōpoakí mo e maʻuʻanga tohí ʻi he
ngāue ʻo e Tohi ʻa Langi:
-
fakatahaʻi ʻo e finangalo ʻo e kakai mo ia ʻo e
Tupuʻangá, fakaʻauha ʻa e finangalo taʻengatá
(Tisema 26, 1919, Voliume 12, peesi 134), pea ʻikai ha taha
ʻikai malava ke fai ha fili, tautautefito ke ʻoua ʻe
fili meʻa ʻoku ʻikai lelei, fai ha angahala ʻi
loto, he ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha faʻahinga ʻo
e tangatá, ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha kovi ʻi
he laumālié,
-
ʻIkai ke ʻi ai ʻa e holi mo e ʻofa kotoa pē
(May 20, 1918, voliume 12, peesi 53),
- Kuo
pau ke fakalongolongo ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he
laumālié: ʻa e mahuʻinga ʻo e ko e tahá,
nāunau, fiefia, fakalāngilangi, ngeia, ʻoʻoná,
kakaí, mo e alā meʻa pehē( 2 Sānuali 1919,
Voliume 12, peesi 76),
-
faingataʻaʻia he ongoʻi liʻekina ʻi he ʻao
ʻo Sīsuú - koeʻuhí ke foaki ki he ngaahi
laumālié ʻa e māmá mo e Moʻui
Fakalangi - (Sanuali 4, 1919, Voliume 12, peesi 77), ko ha "mate
anga fitaʻa " ʻoku ne "tamateʻi" ʻa
Luʻisa, ʻa ia ʻoku ne pehe ko e taha kotoa "Ko e
ngaahi mamahi kehe ko e malimali pe mo e ʻuma Jesus" ʻi
hono fakafehoanaki (May 24, 1919, voliume 12, page 121),
Naʻe
tanaki mai ʻe Sisu ʻaki hono fakamatalaʻi ʻa e
ʻuhinga ʻo e fakamasiva ko ʻeni: "Ko e taimi pe
ʻoku ʻikai ke ke maʻu ai meiate au, ko ha mate ia ʻoku
ʻOkú ke ongoʻi mo fakaleleiʻi ai ʻa e kau
pekia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi laumālié
maʻakú. foaki ʻi heʻenau ngaahi angahalá"
(June 16, 1919, voliume 12, peesi 123-124). Hangē ʻoku
tāpuni ʻa hēvani maʻa Luʻisa mo ʻIkai
ke ʻi ai ha fetuʻutaki mo e Māmaní ʻi aí
(Nōvema 3, 1919, voliume 12, peesi 130),
-
ʻikai ke ʻi ai ha ilifia, veiveiua mo e ilifia,
tautautefito Heli mo e lelei lahi ʻo e malu (15 ʻOkatopa
1919, Voliume 12, peesi 130),
-
Mole ha ongo ʻa ha taha (Sānuali 19, 1912, voliume 10,
peesi 57),
-stripping
ʻo e ifo ʻo e naunau mo e fakalaumalie (Tisema 6, 1904,
voliume 6, peesi 73),
fakamasivaʻi
ʻo e ngaahi meʻa ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e
tangatá, ʻi he tuʻunga ko ʻení, he ʻikai
lava ʻe he tokotahá ʻo lāunga, taukapoʻi
pe Ke tauʻatāina mei he meʻa ʻokú ne
faingataʻaʻia aí (Sune 24, 1900, Voliume 3, peesi
85),
-
mate ki heʻene moʻuí, holi lahi angé, ʻofá,
pe ʻofa, ʻoku tatau ʻa e meʻa kotoa pē ʻi
loto mo e maté, pea mo e fakaʻilongá ko e moʻoni
kuo fuesia ʻe he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú ʻo
e fua ʻi he laumalie ko e ʻikai ke toe ongoʻi ʻe
ha taha ha meʻa kiate kita, ʻiloʻi ko e moʻui ʻi
he Finangalo Fakalangí ʻoku kau ai ʻa e taʻofi
ʻia Sīsū (Sepitema 13, 1919, voliume 12, peesi 128),
Ngaahi
fōtungá mo e ngaahi nunuʻá ʻo e moʻuí
ʻi he Finangalo Fakalangí
-
Moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ko ha feohiʻanga
taʻengata, ʻa ia ʻoku maʻongoʻonga ange ia
ʻi hono maʻu ʻo e fetuʻutaki ʻi he
sakalameniti (23 Māʻasi 1910, Voliume 9, peesi 32),
-
Māʻoniʻoni moʻoní ʻa e moʻui ʻi
he ʻOtuá Uili, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku
ʻi ai e aka ʻo e māʻoniʻoni ko ʻení
ʻo fuʻu loloto pea ʻoku ʻikai ha fakatuʻutāmaki
ʻe hōloa ai. Ko e laumālié ʻa ia ʻokú
ne maʻu ʻa e māʻoniʻoni ko ʻení
ʻoku tuʻu maʻu, ʻo ʻikai moʻulaloa ki
he taʻefeliliuaki mo e ngaahi defaults te nau loto ākí.
ʻOkú ne tokanga kiate ia ngāue fakaako mei ʻapí.
ʻOku feilaulauʻi mo fakamavaheʻi ia mei he meʻa
kotoa pē pea ko e meʻa kotoa pē, naʻa mo e kau
talēkita fakalaumālié. Naʻa ne tupu hake ʻi
he ʻo fuʻu lahi fau ʻa e aʻu hono ngaahi
matalaʻiʻakau mo hono ngaahi fua ki he Langi! ʻOku
pehē fufuuʻi ʻi he ʻOtuá ʻoku
siʻisiʻi pe ʻikai mamata ki ai ʻa e māmaní.
Ko e ʻE tokanga ʻa e ʻOtuá ki ai. Sīsū
ʻene moʻuí, ʻa e tangata nimameaʻa ʻo
hono laumalie mo ʻene sipinga. ʻOku ʻikai haʻane
meʻa ʻi ai maʻa, ʻoku nau faitatau kotoa mo Sīsū
(14 ʻAokosi 1917, Voliume 12, peesi 28),
-
Māʻoniʻoni ʻi he Finangalo Fakalangí ʻoku
ʻikai ko ha māʻoniʻoni ʻa e tangatá
ka ʻoku faka-ʻOtua.
-
ʻOku fakaiku ʻa e moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí
ki he ngaahi meʻa lahi tahá Māʻoniʻoni
lahi ʻa ia ʻe lava ʻe he tokotaha ko iá ʻo
Aspirer (Sānuali 20, 1907, Voliume 7, peesi 64),
- Ko
Ia ʻoku moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ʻoku
nonga maʻu pē ia, ʻi he Fiemalie haohaoa pea ʻoku
ʻikai ke ke hohaʻa ki ha meʻa (Me 24) 1910, Voliume 9,
peesi 34),
-
ʻOku fai ʻe he laumālie ʻoku moʻui ʻi
he Finangalo Fakalangí ʻa e meʻa ʻOku finangalo
ʻa e ʻOtuá pea fakahoko ʻe he ʻOtuá
ʻa e meʻa ʻokú ne fie maʻú, ʻo
aʻu ki ha tuʻunga ʻoku fakahoko ai ʻe he laum aʻu
ki ha tuʻunga te ne fakavaivaiʻi mo fakangalingaliʻi
ʻa e ʻOtuá ʻo hangē pē ko iá.
Fakahōifua mai ʻi he feohiʻanga māʻolunga
taha ko ʻení (1 Nōvema 1910, voliume 9, peesi 51),
- Ko
e laumālie ʻoku nofo ʻi he Finangalo Fakalangí
ko Palataisi ʻo Hotau ʻEiki ko Sīsū ʻi he
māmaní (Nōvema 3, 1910, voliume 9, peesi 52), ko e
finangalo ʻo e ʻOtuá ko e palataisi ia ʻo e
laumālié ʻi he ko e māmaní mo e laumālie
ʻoku moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ko e
Palataisi ʻo e ʻOtuá (Siulai 3, 1910, Voliume 7,
peesi 29),
- ʻI
he moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí, ʻoku maʻu
ʻe he laumālié ʻa e ʻofa haohaoa taha;
ʻokú ne ikuna ʻi he ʻofa kia Sīsū
ʻaki ʻEne ʻOfa pe ʻAʻana; ʻoku hoko ia
ko e ʻofa kotoa; ʻoku fetuʻutaki maʻu ai pē
mo Sīsū (Nōvema 6, 1906, voliume 7, peesi 53),
-
ʻOku fakahā mai ʻe he moʻui ʻi he Finangalo
Fakalangí ko e laumālié ko e meʻa
fakalaumālie kotoa pē, pea haʻu ke hoko ʻo ʻi
heʻene hoko ko ha laumālie haohaoá, ʻo hangē
naʻe ʻikai kei ʻi ai ha meʻa ʻi he ko ia, ʻe
lava ʻe he loto (faʻahinga ʻo e tangata mo e
fakalangi) ʻo Perfectly Make One (May 21, 1900, Volume 3, page
73),
- Ko
e meʻa tatau pē ʻa e ngāue ʻi he ʻOtuá
mo e nofo ʻi he melinó. ʻI he ʻOtuá, ko
e melinó ʻa e meʻa kotoa pē (Sune 17, 1900,
voliume 3, peesi 83), ko e melinó ko e Ko e fakaʻilonga
pau taha ʻoku faingataʻaʻia mo ngaue ha taha maʻaku,
naʻa ne ko ha toloi ia ʻo e melino ʻe fiefia ai ʻeku
fānaú mo au au Ciel (Siulai 29, 1909, voliume 9, peesi
13),
Moʻui
ʻi he Finangalo Fakalangí mo e Malohi ʻe tolu ʻo
e Laumalie: poto, manatu mo e loto-toʻa
Mei
he voliume fika 12 ʻo e ngāué "Ko e
Tohi ʻa Langí", Mei he pōpoaki naʻe
fai he ʻaho 8 ʻo Mē 1919, peesi 116:
ʻOku
ʻi he ʻatamai poto, manatu pea ʻe (ʻa e ngaahi
mālohi ʻe 3 ʻo e laumālié), ko e konga
fakaʻeiʻeiki taha ʻo e moʻuí, pea ʻoku
paaki ʻa e ʻimisi fakalangi.
Ko e
mamahi naʻá ne uesia Hotau Tokolahi Tahá Naʻe
hoko ʻa e ʻEiki ko Sisu lolotonga ʻEne Holi ke
malualoi ʻa e Kau Falesi
Mei
he voliume 13 ʻo e ngāué "Ko e Tohi ʻa
Hēvaní", Pōpoaki naʻe fai he
ʻaho 22 ʻo Nōvema 1921, peesi 60 mo e 61:
"ʻE
hoku ʻofefine, ʻa e mamahi naʻa ne fakamamahiʻi
lahi taha au lolotonga ʻeku Holi, naʻe hoko ia ko e
malualoi ʻa e kau Falesi; ʻoku nau fakangalingali ʻa e
fakamaau totonú ʻi he taimi naʻa nau taʻe-angatonu
tahá ai. Naʻa nau ha ʻa
e maʻoniʻoni, vilitaki mo e fokotuʻutuʻu, ka
ko e fakakeheʻi lahi taha kinautolu, ʻi tuʻa
ʻi he ha faʻahinga lao pe pea ʻi ha tuʻunga
maveuveu fakakatoa. Lolotonga e naʻa nau fakangalingali
ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá,
tokangaʻi e ngaahi meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia
aí, ʻa ʻenau fiemālie pē ʻanautolú.
He
ʻikai lava ke hū kiate kinautolu ʻa e māmá,
koeʻuhí he naʻe ʻikai lava Kuo tapuniʻi ʻe
he malualoi ʻa e ngaahi matapa kotoa pe. Ko ʻenau
taʻefieauna ko e kī ia naʻá ne lokaʻi tuʻo
ua kinautolú ʻi heʻenau mate pea ʻikai ke nau
toe lava ʻo maʻu ha maama poipoila. Naʻa
mo e tamapua ko Pailato naʻa ne maʻu ha maama lahi ange ʻi
he kau Falesi, he ko e meʻa kotoa pe naʻa ne fai mo lea
ʻaki naʻe tafe mai ʻIkai fakafuofuolahi, ka ko e
manavaheé.
ʻOku ou
ongoʻi ʻoku ou saiʻia ange ʻi he tokotaha
faiangahalá, ʻio ʻa e kau paongataʻa tahá,
ʻo kapau ʻoku ʻikai ko e kākā, ʻiate
kinautolu ʻoku ʻoku lelei ange ka ʻoku malualoi. ʻOi!
Meʻa palaku moʻoni Ko ia ʻoku fai lelei ʻi he
fukahi tahi, fakangalingali ʻoku lelei, lotú, ka ko ia
ʻoku kovi mo siokita ʻene tokangá ʻoku
fakapuli; Lolotonga e lotu hono loungutu, naʻe hanga ʻe
hono ʻOku mamaʻo ʻa e lotó meiate au. ʻI
he momeniti ʻokú ne fai lelei aí, naʻá
ne fakakaukau ki hono fakafiemālieʻi ʻene ngaahi holi
lahí. Neongo ʻa e Neongo ʻokú ne fakahoko mo
lea ʻaki ha ngaahi lea, ka he ʻikai lava ʻe he
tangata mālualoí ʻo ʻomi ha maama ki he niʻihi
kehé. koeʻuhi he naʻa ne lokaʻi ʻa e
ngaahi matapaa.
ʻOkú
ne hoko ko ha taha tōnate tevolo naʻá ne, ʻI he
malumalu ʻo e fakapuli ʻo e lelei, ʻoku ne ʻahiʻahiʻi
ʻa e kakai. ʻOku tohoakiʻi e tangatá ʻi
heʻene mamata ki ha meʻa ʻoku leleí. Ka ʻI
he taimi ʻoku ne ʻi he lelei taha ai, ʻoku toho ia ʻi
he ngaahi angahala mamafa tahá. ʻOi! Ko e fiha Ngaahi
ʻahiʻahi ʻi he guise ʻo e angahalá ʻoku
siʻisiʻi ange honau fakatuʻutāmakí ʻiate
kinautolu ʻoku siʻ ʻa e ha mai ʻa e lelei! ʻOku
ʻikai ke fuʻu fakatuʻutāmaki ke fai ki he
paongataʻa pe kakai mo kinautolu ʻoku ngali lelei ka ʻoku
ko e kau malualoi. Ko e ngaahi kona ʻe fiha ʻoku
nau fufuuʻi! Ko e toko fiha nai ʻo e ngaahi
laumālié kuo ʻikai ke nau fakakonahi?
Kapau
naʻe ʻikai ko e simulations ko ʻeni pea kapau ko hono
kotoa ʻiloʻi au ʻi hoku tuʻunga toputapu, ʻe
hoko ʻa e ngaahi aka ʻo e kovi ʻo toʻo mei he
funga ʻo e māmaní pea ʻe kākaaʻi ʻa
e kakai kotoa pē ».
Ko
ia ʻoku moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ʻoku
ʻikai lava ʻo ʻalu ki he Purgatory
Mei
he voliume 11 ʻo e ngāué "Ko e Tohi ʻa
Hēvaní", Mei he pōpoaki naʻe fai
he ʻaho 8 ʻo Māʻasi 1914, peesi 73:
« ʻE
hoku ʻofefine, ʻa e laumālie ʻoku moʻui ʻi
hoku He ʻikai lava ʻo ʻalu ki he purgatory, ʻa e
feituʻu ko ia ʻoku ʻoku fakamaʻa ʻa e ngaahi
laumālié ʻi he meʻa kotoa pē.
Hili
haʻaku meheka ʻi hono maluʻi ia ʻi hoku Uili
lolotonga ʻene moʻuí, te u fakaʻatā fēfē
ʻa e afí Mei he purgatory ʻo e ala ki ai?
Ko
e lahi tahá, ʻe mole meiate ia ha vala, ka ʻe fakakofuʻi
ia ʻe hoku Lotó ʻaki ʻa e meʻa kotoa pē
ʻoku fie maʻu kimuʻá ke fakahā kiate ia ʻa
e faka-ʻOtuá.
Te
u toki fakahā leva au ».
Tokolahi
ʻo e kau māʻoniʻoni ʻo e Finangalo Fakalangí
koeʻuhí he kuo pau ke ke toʻo hoʻo moʻuí
mei he meʻa kotoa pē
Mei
he voliume fika 12 ʻo e ngāué "Ko e
Tohi ʻa Langí", Toʻo mei he pōpoaki
naʻe fai ʻi he ʻaho 15 ʻo ʻEpeleli 1919,
peesi 112 mo e 113:
"ʻE
hoku ʻofefine, ko hoku loto pe ʻoku ne ʻomi Fiefia
moʻoni. ʻOkú ne ʻomi ʻa e koloa kotoa pē
ki he laumālié, ʻo ʻai ke hoko ko ʻene
kuini ʻo e fiefia moʻoni. Ko e ngaahi laumalie pe
te nau maʻu moʻui ʻi Hoku Finangaló te nau hoko
ko e ngaahi kuini mo hoku taloni koeʻuhi ʻe ʻaloʻi
ia ʻi hoku finangalo. Kuo pau ke u talaatu naʻe
ʻikai ʻikai ke faʻa fiefia [...].
Naʻe
fakataipe ʻa e kāingalotu ʻi hoku Lotó ʻe
hoku faʻahinga ʻo e tangata kuo toetuʻu, ʻe
tokosiʻi pe [...].
ʻOku ʻikai
ha meʻa ʻi he māʻoniʻoni ʻi hoku lotó
ʻa ia ʻoku taau mo e laumālié, ka ko e meʻa
kotoa pē ʻoku mei he ʻOtuá.
Loto
fiemālie ke toʻo kita ʻOku mātuʻaki fie maʻu
e meʻa kotoa; Ko hono ola, he ʻikai ke ʻi ai ha ʻOku
ʻikai tokolahi ha kakai te nau lavameʻa. ʻOku ke
ʻi he tafaʻaki ʻo e niʻihi tokosiʻi."
Kuo
pau ke mate ʻa e laumālié ki heʻene moʻui
pē ʻaʻaná ke lava ʻo moʻui mei he
moʻui tonu pē ʻa Sīsuú
Mei
he voliume fika 12 ʻo e ngāué "Ko e
Tohi ʻa Langí", Pōpoaki naʻe fai
he ʻaho 13 Sepitema 1919, peesi 128:
« Naʻe
fakautuutu ʻeku loto ʻitá peá u lāunga
ke ʻeku angaʻofa maʻu pe kia Sisuu ʻo pehe ange:
"Fakaʻofaʻia, ʻeku ʻofa, fakaʻofaʻia
moʻoni! ʻOku ʻikai nai ke ke sio ki hoku lahi
Fakaʻauha? ʻOku ou ongoʻi ʻoku ʻikai
haʻaku moʻui, pe holi, pe ʻofa, pe ʻofa; meʻa
kotoa pē ʻi hoku lotó ʻoku hangē pē
ha maté. ʻAa! Sīsū! ʻOku ʻi fe
ʻiate au ʻa e ngaahi fua ʻo hoʻo ngaahi akonakí
kotoa?" Lolotonga ʻeku lea ʻaki ia, Naʻá
ku ongoʻi ʻoku ofi mai ʻa Sīsū kiate au ʻa
ia naʻá ne haʻi au mo aú fakataha mo ha
ngaahi seini malohi. Naʻá ne pehē:
"ʻE
hoku ʻofefine, ko e fakaʻilonga pau taha ia ʻoku maʻu
ʻe hoku Kuo ʻomi ʻe he ngaahi akonakí ha fua
ʻiate koe ko e ʻikai ke ke toe ongoʻi halaʻata ha
meʻa ʻiate koe. ʻOku ʻikai pehē
ʻa e Moʻui ʻi Hoku Lotó ʻIkai ʻoku
fekauʻaki ia mo hono tukuange kiate au? Fefe ʻa e ʻOku
ke fekumi nai ki hoʻo ngaahi holi, hoʻo ʻofa, mo e ha
fua, ʻo kapau ʻoku ke maʻu ia? tukuange ʻi hoku
Lotó? ʻOku lahi hoku lotó pea ʻoku ʻoku
fuʻu tōtuʻa ʻa e ngāué ke fakahū
hifo ia. Ke nofo ʻiate au, ʻoku mahuʻinga
lelei ange ke ʻoua naʻa moʻui ʻi ha moʻui ʻa
ha taha; ka ʻikai, ʻoku tau fakahaaʻi ʻoku tau
ʻoku ʻikai ke fiefia ke moʻui mo kakato veteki ʻiate
au."
Koeʻuhí
ke toki fakatokangaʻi pē ʻe he laumālié ia
ʻi he ʻOtua, kuo pau ke fakasiʻisiʻi ʻa e
meʻa kotoa pe ʻoku ne maʻu ki he ʻikai ha meʻa
Mei
he voliume 3 ʻo e ngāué "Ko e Tohi ʻa
Langí", Pōpoaki naʻe fai he ʻaho
27 ʻo Sune 1900, peesi 87-88:
« ʻE
hoku ʻofefine, ko e meʻa ʻoku ou fie maʻu meiate
koe, ko koe fakatokangaʻi koe ʻiate au, kae ʻikai
ʻiate koe. Ko ia ai, ʻoku ʻikai te ke te ne manatuʻi
lahi ange kimoutolu, ka kiate au toko taha pē.
He
ʻikai te ke fakatokangaʻi hoʻo taʻetokanga kiate
koé ʻiate au. ʻE aʻu ki ha tuʻunga
te ke fakangaloʻi pea fakaʻauha ai koe Te ke fakalakalaka
ʻi heʻeku ʻiló, te ke fakatokangaʻi koe
ʻiate au pe.
ʻI
hoʻo fai ʻení, he ʻikai ke ke toe fakakaukau ki
hoʻo ʻuto, ka ʻaki hoku loto. ʻOku ʻikai ke
toe sio ʻa e shalt ʻi he mata thy, ʻa ia ʻoku ne
puleʻi ʻa e shalt ʻOua ʻe toe lea ʻaki ho
ngutú, he ʻikai lava ʻe he tā ho mafú he
ʻikai ke toe ʻaʻau, he ʻikai ke ke toe ngaue ʻaki
ho nima, he ʻikai ke ke toe ngaue ʻaki ho nima. ʻAʻeva
lahi ange ʻaki ho vaʻe. Te ke sio ʻaki hoku Matá,
te ke lea ʻaki hoku ngutú, ʻe ʻaʻaku ho
mafú, te ke ʻe ngaue ʻaki hoku nima, ʻaʻeva
ʻaki hoku vaʻe.
Pea
ke hoko ʻeni, i.e. ʻoku toki fakatokangaʻi pē ʻe
he laumālié ia ʻi he ʻOtuá, kuo pau ke
toe foki ki he ko hono tupuʻangá, ʻa ia, ki he
ʻOtuá, ʻa ia ʻoku haʻu mei aí. Kuo
pau ke talangofua kakato ki hono tupuʻangá ; ko e
meʻa kotoa pē ʻokú ne maʻú mo ia
ʻoku ʻikai ʻi he Fakatatau mo hono tupuʻanga, kuo
pau ke ne fakasiʻisiʻi ia ke Hala ha taha.
ʻI
he foungá ni pē, telefua mo e Mole, te ne lava ʻo
foki kiate ia tupuʻangá, toki fakatokangaʻi pē
kita ʻi he ʻOtuá pea ngāue ʻi he felotoi
mo e taumuʻa naʻe fokotuʻu aí. Ke
muimui kakato kiate au, ʻa e laumālié kuo pau ke
ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻo hangē pē ko aú."
