Ko e Puleʻanga ʻo e Fi Fiʻi he fanga manu fakalangí

 PICCARRETA



 

Ko e Tohi ʻa Hēvaní

 

Voliume 1

+2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36

 

Uiuiʻi Kakai ke nau foki ki he feituʻu, tuʻunga mo e taumuʻa

ki he ʻa ia naʻe fakatupu kinautolu ki ai ʻe he ʻOtuá

 

 

Luʻisa Piccarreta

Ko e Fānau ʻa e Finangalo Fakalangí



ʻI hono taʻu ʻo e taʻu ʻe 9, ʻoku kamata ke ongoʻi ʻe hotau ʻEiki leʻo ʻi loto.

ʻI hono taʻu Naʻá ne maʻu ʻene ʻuluaki mata-meʻa-hā-maí ʻi hono taʻu 13:

Sīsū ʻI heʻene fua hono kolosí, naʻá ne sio hake kiate ia peá ne pehē: "Laumālie, tokoni mai!"

 

Talu mei he momeniti ko ia. Pea ʻoku ʻi ai leva ha holi taʻetukua ʻiate ia ke ne mamahi koeʻuhi ko e Sīsū. ʻI he taimi ko ʻení ʻoku kamata foki ʻa e ngaahi ʻuluaki mamahí fakatuʻasino ʻo e Holi Fakakakano, pea pehe ki he ngaahi mamahi fakalaumalie mo fakaeangamaʻa lahi foki.

ʻI hono taʻu taʻu 16, muimui ʻi ha holi naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū pea naʻe fakatapui ʻe Mele ia kia Sīsū ko ha taha naʻe ngaohikovia.

Talu mei he momeniti ko ia. onwards hono liuliunga ʻo e ngaahi visone pea fakaʻau ke lahi ange ʻene fengaueʻaki ki he ngaahi mamahi ʻa Sīsuú ʻi heʻene Holó.

Naʻa mo ia momeniti, pea ʻi he toenga ʻo ʻene moʻui (ʻa ia, ki he 65 taʻu lahi), ʻikai lava ʻo kai pe inu, ʻo fakafisingaʻi ʻa e meʻakai kotoa pe.

ʻOku makehe ko e meʻakaí ko e ʻEucharist Māʻoniʻoní.

Koeʻuhí ko e ʻene ngaahi mamahi ʻi he holi ʻa Sīsuú, ʻa ia ʻoku fakaʻau ke toe lahi angé mālohi, ʻoku faʻa mole meia Luʻisa hono ngaahi ongoʻangá.

Hono sinó fakakekeva, taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, kae ʻoua kuo aʻu ki ha taulaʻeiki (meimei ko ʻene tokotaha vete hia),

ʻi he hingoa ʻo e talangofuá, ke ʻomi ia mei he tuʻunga ko ʻeni ʻo ematé.

ʻI hono taʻu taʻu 23, hili ha taʻu ʻe taha mei he kamata hono mālōlōʻangá tuʻuloa ʻi hono mohenga (ʻa ia ʻe tolonga ʻi he toenga ʻo ʻene moʻui), maʻu e ʻaloʻofa ʻo e mali ngalikehe.

Ko ʻeni ʻoku fakafoʻou ʻa e malí hili ha māhina ʻe 11 mei ai ʻi Hēvani, ʻi he ʻao ʻo e Tolu Maʻoniʻoni. Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko ʻi he ʻoku foaki mai ʻa e Meʻafoaki ʻo e Finangalo Fakalangí.

Mate ʻi he 1947, kimuʻa siʻi pe pea aʻu ki he kalasi82.

-hili ha niumōnia ʻaho ʻe 15,

ko e tokotaha pe mahaki kuo faifaiange pea ne tofanga ai ʻi heʻene moʻui kotoa.

Fakaʻikaiʻi ki he laumalie ʻi he mafoa ʻa e ata, ʻi he momeniti ʻoku hoko ai, ʻi he ʻaho kotoa pe, hono Naʻe toʻo ia ʻe Confessor mei hono tuʻunga ʻo e mate.

ʻOku maʻu ʻe Luʻisa tohi ha meʻa lahi. Naʻa ne fai ia tuʻunga ʻi he talangofua kia Sisu pea mo e ʻene vetehia, ikunaʻi e aversion malohi kuo ne feinga maʻu pe ke tohi mo talanoa fekauʻaki mo koe.

 

Ko ʻene ngaahi tohí faʻu ʻe he ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻa evoliume ʻe 36 ʻo e naʻe ui ʻene ngāué "Ko e Tohi ʻa langí" (hingoa naʻe fokotuʻu mai ʻe Sīsū tatau pe).

ʻOku nau fakamatalaʻi ʻa e ʻene moʻui pea vahevahe ʻene ngaahi fetalanoaʻaki mo Sisuu, ko e founga ke Naʻá Ne fili.

ke fai ako ki heʻene ngaahi akonaki makehe mo fakaʻohovale fekauʻaki mo e moʻuí ʻi he Finangalo Fakalangí.

Ko e Naʻe fakafeʻiloaki e tupuʻanga ʻo e tā ʻa Luʻisá ʻi he 1994.

Ko e taha ʻo ʻene Confessors,Blessed Br. Hanipale M. ʻO e Falanise, naʻe tokibeatified kimui ni mai fai ʻe Pope John Paul II.

 

Luʻisa Piccarreta

Ko e Fanau ʻa e finangalo fakalangi 1865-1947 Corato, vahefonua ʻo ʻĒlia Pātií, ʻĪtali

 



Pe Tolu Maʻoniʻoni,

Naʻe hanga ʻe heʻ Naʻe akoʻi kitautolu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko e taimi ʻoku tau lotu aí, kuo pau ke taukole

-ʻOku fakalāngilangiʻi e huafa ʻo ʻEtau Tamai ʻi hēvaní,

-ʻoku fakahoko ia hono Finangalo ʻi he mamani ʻo hange ko ia ʻi Hevani mo

-haʻu hoʻo Puleʻanga ʻi hotau lotolotongá.

ʻI heʻetau holi lahi ke fakaha hono Puleʻanga ʻo e ʻOfa, fakamaau totonu mo e ʻOku mau kole atu ʻi he loto fakatōkilalo ke mou fakalāngilangiʻi hoʻomou tamaioʻeiki ko Luʻisá,

-ko e taʻahiné ʻo e Finangalo Fakalangí

ʻa ia, ʻoku Naʻá ne ongoʻi mālohi ʻi heʻene lotu maʻu peé mo ʻene ngaahi faingataʻaʻiá Fakaʻaongaʻi

-maʻá e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié mo e

-ki he hāʻele maí ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtua ʻi he mamani ko ʻeni.

Muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻanga, ʻoku mau lotu atu kiate koe, Tamai, ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni,

-ke tokoniʻi kimautolu ke tau tali fiefia hotau ngaahi kolosi ʻi he mamani, ko ia ʻo pehe foki mo kitautolu,

ʻOku tau fakalangilangiʻi huafa ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvanímo e

Naʻe ʻo hu atu ki he ʻatakai ʻo e finangalo Fakalangi. ʻĒmeni.

+ Carmelo Cassati, ʻalekipisope

 



Ko ha meʻa maʻongoʻonga ʻOku foaki kiate au ʻa e feilaulaú ʻaki ʻa e talangofua māʻoniʻoní.

Kuo pau ke u tohi ko e ha e meʻa naʻe hoko ʻi hoku vahaʻa mo hoku ʻofaʻanga ko Sisuu ki ha vahaʻataimi ʻo e taʻu ʻe 16 tupu.

ʻoku ou ongoʻi hange lomekina ʻe he ngaue (1).

Neongo ia Neongo ʻeku puputuʻú, ka ʻoku ou fie fakaʻaongaʻi au ki he lelei taha te u lavá.

ʻOku ou tui kia Sīsū, Siʻoku Mali ʻofeiná, ʻa ia te ne lava ʻo faʻa kātakiʻi Ko hoku fatongiá.

 

Ko ia Te u lava ʻo fakafonu ia

-ʻi he konga lahi nāunau ʻo e ʻOtuá mo e

- maʻá e ʻofá ʻa ia ʻoku ou maʻu ki he ʻulungāanga fakaʻeiʻeikiʻo e talangofuá.

 

"Ko ia Te u kamata ʻaki, ʻE Sīsū, ʻiate koe, pea mo koe foki. ʻOku ʻikai ke u falala kiate au, ka ʻoku ou tui kiate koe.

Ka ʻikai koe ʻoku ʻikai ke u He ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa.

ʻOfa ke hoko ʻeni kuo tohi, mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá, ke fai

-ki hoʻo lahi ange nāunau lahi,

-maʻá e tupulaki ʻo ʻeku ʻofa kiate koe mo

- ki heʻeku ngaahi fuʻu puputuʻu lahi."

 

ʻI hono taʻu ʻo e taʻu ʻe 17, naʻá ku fie maʻu, ʻi he ngāue fakaʻahó

-fakalaulauloto

-ngaahi ngāue kehekehe ʻa ngaahi ʻulungāanga leleí mo e

-ʻo e ngaahi mortifications kehekehe, ʻoku ou teuteu ki he paati Kilisimasi,

ʻa ia ko ʻi he katoanga ʻo e ʻAloʻi ʻo hoku Sisu angaʻofa maʻu ai pe.

 

Pea ko e ngaahi meʻá ni kotoa, ʻi he loloa ʻo ha novena.

ʻI ha founga makehe, naʻa ku loto ke fakalangilangiʻi ʻa e mahina ʻe hiva

lolotonga e ʻa ia naʻe fili ʻe Sīsū ke nofo ʻi he manava ʻo e taupoʻou ʻo e Tāupoʻou Monūʻiá

Ko Hono Fakahoko ʻaho ʻe hiva ʻi he ʻaho ʻe hiva fakalaulaulotoʻi he ʻaho ʻi he misiteli mohu tapuekinaʻo e incarnation.

 

ʻI ha fakalaulauloto, ne u fili ke u ʻalu ki Hevani mo ha fakakaukau. ʻoku ou maʻu fakakaukau loto atu ki he Tolu Maʻoniʻoni ʻi ha fakataha alelea fakapapau,

Ko Hono Palaní ke huhuʻi e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo tō ki he mamahi fakamamahi tahá, ʻa ia, ka ʻikai ha ngaue fakalangi, he ʻikai ke ne toe lava ʻotuʻu, ke ʻiloʻi ha moʻui foʻou ʻo e tauʻatāina moʻoní.

 

Ne u sio leva ki he ʻOku fai ʻe he Tangataʻeikí ʻa e filí.

-ke ʻave ʻi mamani hono ʻAlo pe Taha naʻe Fakatupu,

-ko hono uá talangofua ki he finangalo ʻo e tamaí, pea

-Laumālie Kāingalotu ʻokú ne foaki kakato ʻene ngaahi fie maʻú ki hono fakamoʻui ʻo e tangatá.

 

Kotoa pē Naʻá ku ofo ʻi ha faʻahinga meʻa pehē Meʻa lilo Maʻongoʻonga

-ʻofa hoko fakataha mo eKakai fakalangí,

-ha ʻofa fakamanavahe

haʻi fakataha ʻa e Kakai fakalangí pea hā atu ʻi he tangatá.

 

Fakakaukau ki he pea ko e taʻehoungaʻia ʻa e ngaahi meʻa ni, ʻa ia naʻa ne fakatupu ʻa e loto taʻehoungaʻia pehee ʻofa lahi. Naʻá ku mei nofo pē ʻi he tuʻunga ko ʻení he ʻahó kakato, kae ʻikai ko ha houa pē ʻe taha, kapau naʻe ʻikai ngaohi au ʻe Sīsū ʻI heʻeku fanongo ki ha leʻo ʻi lotó ʻokú ne talamai:

 

"ʻI he taimi ni feʻunga.

Haʻu mo au pea te ke mamata ki ha ngaahi meʻa kehe mo lahi ange ʻo ʻeku ʻofa kiate koe."

 

Ko ʻeku ngaahi fakakaukaú naʻe tataki ia ke ne lau hoku Sīsū angaʻofá,

ko hai ʻoku nofo ia ʻi he manava haohaoa taha ʻo e Taupoʻou ko Mele mo ʻeneFaʻee.

 

Naʻa ku ofo ʻi he ʻa hotau ʻOtua maʻongoʻonga,

-ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai mei he langí,

-fie maʻu ki he ʻofa ʻa e tangatá,

hoko ʻo hangē ko ʻení siʻisiʻi pea nofo maʻu pē ʻi ha kiʻi feituʻu siʻisiʻi pehē, kae ʻoua kuo aʻu ki he He ʻikai ke ke lava ʻo ngaue pe manava.

 

Ko ʻeni naʻá ku ʻofa ʻi heʻeku ʻofa kia Sīsū ne toki fāʻeleʻí.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u Naʻá ne pehē:

"Sio ʻOku ou ʻofa lahi atu!

Maʻa e Fakaʻofaʻia ai, ʻomi ha feituʻu ʻi ho loto. Hū ki Tuʻa ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ʻikai meiate au,

ʻi he koeʻuhí ke u kiʻi faingofua ange ke u ʻunu holo mo manava."

 

Hoku lotó Pea ne ongoʻi kuo laiki ia ʻe he ʻofa kiate ia. Ko Hono Foaki tauʻataina ki hoku loʻimata,

-naʻa ku ʻeke ange fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi fehalākí,

-palōmesi kia ʻaʻana maʻu ai pē.

 

Neongo ia naʻe pau ke u sio

- ʻoku ʻi ai ʻeku toutou fai ʻa e talaʻofa tatau pē ʻi he ʻaho ki he ʻaho mo e

-ko ia, mo ʻeku fuʻu puputuʻu lahi,

ʻoku ou maʻu pe tō ki he ngaahi fehālaaki tatau.

 

Naʻe ngaohi au ʻe he meʻá ni fakatupu ha mamahi lahi. Pea naʻá ku kaila:

Naʻá ne pehē ange, " ʻAa! ʻeku Sīsū, ʻokú ke angaʻofa maʻu pē ki he loto mamahí ʻa e kakai ʻoku ou ʻi aí, mo e tuʻunga ʻokú ke kei ʻi aí! ʻAloʻofa maʻu pē ʻo au!"

 

Ko e founga ʻeni ʻoku nau ʻi ai ʻAlu ki hoku houa ʻe ua mo e tolu ʻo e fakalaulauloto.

Pea ko ia Naʻá ku hoko atu pē ʻo aʻu ki hono hiva ʻo e houá, ʻa ia naʻá ku toʻo, koeʻuhí ko ʻeku fonua mo e ngaahi meʻa deplorable fakahohaʻasi.

 

Neongo ia, naʻe Naʻe kole mai ʻa Voce ke u hoko atu ʻi he ngaahi fakalaulauloto Novena, fakatokanga mai kiate au.

-kapau ʻoku ʻikai kuó u fai ia,

-naʻe ʻikai ke u mei maʻu Truce, ʻikai ha melino.

 

Pea naʻa ku ʻo feinga ke fakakaukauloto ki ha founga naʻe mei lelei ange ai ʻeku fakahoko ia,

-taimi ʻe niʻihi ʻi he tui

-Taimi ʻe niʻihi kuo tō fakatōmapeʻe ʻi he kelekelé.

Kuo ʻi ai ngaahi taimi naʻe taʻofi ai au ʻe hoku fāmilí mei hono fai iá lolotonga ʻeku kei taʻu Ngāué. Ka naʻá ku kei loto pē ke fakafiemālieʻi ʻeku fuʻu leleí Sīsū.

Naʻe pehē pē pea naʻá ku fakalaka atu ʻi he ʻaho kotoa pē mei hoku novena māʻoniʻoní,

ʻo aʻu ki he ʻaho ki muʻa

-ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai ʻeku Naʻe foaki mai ʻe Sīsū ha pale makehe mo taʻeʻamanekina kiate au.

 

Koe ʻi he po kimuʻa he Kilisimasi.

Naʻa ku toko taha pe pea Naʻe ʻamanaki ke ʻosi ʻeku fakalaulauloto, fakafokifa pe kuo u Naʻá ku ongoʻi ʻi hoku lotó ha ongo mālohi makehe.

naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi he ʻao ʻo e pēpē ko Sīsū ʻoku ngangana tahá.

 

Naʻe pehē fakaʻofoʻofa mo ha!

Ka koeʻuhi ko e ʻikai ʻo e ʻofá

-naʻa ne foaki ʻe he kakai taʻe houngaʻiá,

-Tetetete ʻo emomoko.

ʻIo Naʻá ne ngāue ʻo hangē ʻokú ne fie ʻuma mai kiate aú. Naʻá ku fiefia mei hefiefia.

naʻá ku tuʻu hake pea ne u lele leva ʻo ʻuma kiate ia. Ka ʻi heʻeku feinga ke Naʻá ne fāʻofua kiate ia peá ne puli atu. Naʻe hoko ʻeni ʻe tolu Taimi, mo e taimi kotoa pe naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻuma kiate ia.

 

Naʻa ku fuʻu ʻita.

Naʻe mahuhu e meʻa kotoa Mei he ʻofá, naʻá ku tō ai ki ha konā ʻi he ʻofa

-ʻoku ʻOku faingataʻa ke u lea ʻaki kotoa ʻeni,

-koeʻuhí ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻa e founga totonu ke fakahaaʻi ʻaki au.

ʻoku ʻikai ke u fakaʻikaiʻi ia kuo liliu ʻe he ʻofa ʻa Sīsuú. Ko ʻeni Naʻe feʻunga mo ha ngaahi ʻaho lahi ʻa e mālohi ʻo e loto foʻí.

Pea Naʻe fakaʻau pē ke holo.

ʻI ha taimi loloa Naʻe ʻikai ke u tuku ke tautaʻa ha taha ʻi ha taha ʻo e ngaahi meʻa ni.

 

Hili ia, ko e leʻo Naʻe ʻikai teitei liʻaki au ʻe ha taha ʻiate au. ʻI he hokohoko atu ʻeku to,

ʻa e leʻo mi Naʻá ne tafulu hili ʻeku ngaahi fehālaaki angamahení. Naʻá ne ngaohi au ke u fakatonutonu mo akoʻi au kuo pau ke u fakahoko lelei ʻa e meʻa kotoa pē.

Naʻá ne ʻomi kiate au loto-toʻa foʻou ʻi heʻeku to pea u palomesi te u toe tokanga ange ʻi he kahaʻu.

 

Ko Hotau Houa Hoko atu ʻa e ʻEikí

-ngāue mo au ʻi heʻeku hoko ko ha tamai lelei ki hono foha,

ki he fakafoki mai maʻu pe ʻa e foha ne hee ki he hala ʻo e angamaʻa,

fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi feinga fakaetamai maʻu pe ke tauhi ia ki hono fatongia, koeʻuhi ke ʻofa ke ne ʻomi ʻa e langilangi mo e langilangi ki he ʻOtua, pea

fekumi ki he Hoko maʻu pē ko e kalauni fakafiefia ʻo e angamaʻá. Ka ko hono moʻoní Kuo pau ke u kaila ki heʻeku maa mo ʻeku puputuʻu:

"ʻE Sīsū, Meʻa taʻe houngaʻia moʻoni kiate kimoutolu!"

 

Pea ʻi heʻeku Naʻe kamata ke fakatauʻatainaʻi ʻe he ʻEiki lelei mo Fakalangi hoku loto mei he ʻa e ngaahi ʻofa kotoa pe naʻa ne ʻoatu ia ki he fanga manu.

Naʻa Ne haʻele mai kiate au pea, Hangē ko e angamahení, naʻá ne pehē mai kiate au ʻi ha leʻo ʻi loto:

 

"Ko au ʻAʻau Kotoa.

Lelei ʻo e ke ʻofaʻi kimoutolu ʻaki ha ʻofa ʻoku tatau mo ia ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú.

Kapau he ʻikai ke ke mavahe mei he kiʻi maama siʻisiʻi ʻo hoʻomou ngaahi fakakaukaú, ʻofá, mo e

ngaahi ongo ki he ʻa e meʻa moʻui, he ʻikai ke u lava ʻo fai ia

-Fakahū kakato ʻi ho loto mo e

-Toʻo maʻu ʻo tuʻuloa.

 

Ko e fanafana maʻu pē hoʻo ngaahi fakakaukaú

koe taʻofi au mei he fanongo lelei ki hoku Leʻo, ʻa ia ʻoku ne taʻofi au mei he fanongo Fakaʻehiʻehi mei he

-ke huaʻi ʻiate kimoutolu hoku ngaahi ʻaloʻofa mo e

-ke ngaohi koe ʻOfa kakato kiate au. Ko ha husepāniti meheka au.

 

Palōmesi mai kiate au ʻoku ʻe ʻaʻaku ʻaupito koe.

te u tuku au ngaue ke fai e meʻa ʻoku ou fie maʻu.

 

Tala ʻa e moʻoní ʻi hoʻo pehe he ʻikai ke ke lava ʻo fai toko taha ha meʻa. Kae ʻoua ʻe manavahē, Te u fai e meʻa kotoa pē maʻau.

ʻOmai haʻo meʻa ʻaʻau ʻE: ʻe feʻunga pe ia kiate au."

 

Naʻá ne toe fakahā mai ia kiate au ʻi he taimi lahi ʻoku fakahoko ai ʻa e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní.

Naʻá ku tangi leva ʻo e fakameʻapangoʻia pea ne u palomesi ange, te u hoko ko hono kakato. Pea kapau, ʻi he momeniti ko ia,

-Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku Naʻe ʻikai ke u ngāue ʻo fakatatau ki Hono Finangaló,

-naʻá ku ʻeke ange ki ai faʻa fakamolemolé mo e

-naʻá ku talaange ki ai pea naʻá ku fuʻu fie maʻu moʻoni ke ʻofa ʻiate ia ʻaki hoku lotó kotoa.

 

ʻI hono ʻiloʻi ia, ʻI he ʻikai ke u maʻu ʻene tokoní, ne u mei fai ha meʻa naʻe toe kovi ange, naʻá ku kole ange ke ne ʻOua naʻá ke liʻaki au.

 

Sīsū, ʻai ke u ongoʻi Hono Leʻó ʻi hoku lotó, naʻá ne ʻai ke u ongoʻi ʻoku pehē:

Naʻá ne pehē ange, " ʻIkai! ʻIkai!

 

Fakakaukau maʻu ai pē kiate ia.

ʻI hoku taʻu tohoakiʻi e tokangá ʻe he talanoa mo hoku fāmilí pe ngaahi lea īkí mahuʻinga pe ʻikai fie maʻu, naʻa ku fanongo he taimi pe ko ia ki Hono Leʻo ʻoku ne talamai:

 

"ʻOku ʻikai ke u ʻOku nau saiʻia ʻi he ngaahi fepōtalanoaʻaki ko ʻení.

ʻOku nau fakafonu hoʻo ʻatamai ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke u mahuʻingaʻia ai. ʻOku nau ʻakilotoa ho loto ʻaki e ngaahi ongo fakatuʻutāmakí,

ʻoku ne ngaohi ʻikai ola lelei e ngaahi ʻaloʻofa ne u lomekina ʻaki koe, fuʻu vaivai pea ʻikai moʻui. ʻOi! Feinga ke faʻifaʻitaki au ʻo hangē ko e taimi naʻá ku ʻi he fale ai ʻo Nasaleti:

Ko ʻeku ngaahi fakakaukaú naʻe nofoʻi pē ia ʻe

ko hai ka naʻe fekauʻaki ia mo e nāunau ʻo ʻeku Tamaí pea mo hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié.

 

Ko hoku ngutú ʻio naʻe ava pe

-ke lea ʻaki ha ngaahi meʻa māʻoniʻoni mo e

-ke fakalotoʻi niʻihi ke fai ia

-ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi faikovi naʻe fai ki heʻeku Tamaí

 

Ko ia naʻe pehe ʻe he Naʻe tohoakiʻi ʻa e loto ʻoku mamahi ʻi he mamahi, pea fakamolu ʻe he ʻaloʻofa, kuo ʻomi kinautolu ki Heʻeku ʻOfa.

 

I Fakamatala atu kau ki he ngaahi konifelenisi fakalaumālie kuó u maʻu mo ʻeku mahalo Faʻee mo e Tamai?

 

Ko ia Naʻe kamata ke u fakalongolongo ʻi hoku lotó pea naʻá ku puputuʻu kotoa ʻi heʻeku fie nofo aí toko taha pē ki he lahi taha ʻe lavá.

Naʻá ku vetehia ki he Sīsū hoku ngaahi vaivaí.

Naʻa ku kole ʻa e ʻene tokoní mo ʻene ʻaloʻofá ʻi heʻene ngāue taimi kakato ʻi hono fakahoko ʻení naʻá ne fehuʻi mai kiate au.

ʻOku ou toe maʻu foki mo e naʻá ne pehē, ʻi heʻeku toko taha, he ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa ka ko e koví pē.

Pea malaʻia au ʻi he taimi ne faʻa he ai ʻeku fakakaukau pe ko hoku loto mei he Naʻe tokangaʻi ʻe Sīsū ʻa e kakai naʻá ku ʻofa aí.

 

Fakafokifa mo fakafokifa, naʻe foki fakafokifa mai hono Leʻo ʻo ne pehe mai ʻi hono leʻo. mōmoa:

"ʻOku Ko hoʻo founga ʻofa nai ʻeni kiate aú? Ko hai naʻe ʻofa lahi ʻiate koé ʻo hangē pē ko aú? ʻIloʻi ia

-kapau ʻoua ʻe tuku,

"Naʻa ku Te u holomui ʻo tukunoaʻi koe, ʻi hoʻo meʻa ʻoku maʻú."

 

Koeʻuhí ko e Naʻe lahi e ngaahi meʻa naʻá ku valokiʻí, peá u ongoʻi ʻoku mamahi hoku lotó. Naʻá ku lava pē ʻo tangi lahi mo tautapa ki heʻene fakamolemolé.

 

ʻI ha pongipongi ʻe taha, hili ʻene maʻu ʻa e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní, naʻá ne foaki mai kiate au

-ha mahino mata-meʻa-hā-mai ʻo e ʻofa lahi naʻá ne maʻu kiate aú,

-ko ia ko ha vīsone ki he ʻofa taʻepau mo taʻepau ʻoku maʻu ʻe he kakaí maʻana. Naʻe mātuʻaki ongo moʻoni ki hoku lotó. Talu mei he momeniti ko ia. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻofa ʻi ha taha ka ko ia toko taha pē.

 

Hangē ko ʻení, kapau Naʻe lava ke u fakakaukau ki ha meʻa lelei, ʻoku totonu ke u ʻiloʻi ko ia, ʻa e ʻuluaki mīsiní

-ʻoku ko e tokotaha naʻa ne faʻu e koloa ko ʻeni, pea

-ʻa ia ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻa e fanga manu ke foaki ʻEne ʻOfa kiate au.

 

Kapau teu ʻoku hoko ia ʻi ha ngaahi kovi ʻe niʻihi,

ʻOku totonu ke ke u fakakaukau kuo tuku ʻe he ʻOtuá ke lelei fakalaumālie pe fakaesino au.

 

Ko ia ai, naʻe hanga ʻe he ʻe ongoʻi ʻe hoku loto ʻoku ou ofi ki he ʻOtua pea u pipiki kiate Ia.

Ko e Mamata ki he ʻOtuá ʻE tupulaki ʻeku fakaʻapaʻapa kiate kinautolú ʻi he kakaí.

Kapau te u Turbassero, te u ongoʻi kuo pau ke u

-ʻOfa ʻi he ʻOtuá mo e

-ke tui ʻoku ʻomi ke u taau mo hoku laumālié.

 

Kapau ko e kakai Kapau te nau haʻu kiate au mo e fakamālō mo e pasipasi, te u talitali lelei kinautolu ʻi he loto tāufehiʻa pea te u pehē pē kiate au:

"ʻI he ʻaho ni ʻoku ou ʻOfa. Mahalo te nau fehiʻa ʻiate au ʻapongipongi. ʻOku taʻepau ʻa e fanga manu."

Ko ia naʻe pehe ʻe he Kuo maʻu ʻe hoku lotó ha tauʻatāina ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi. Ngaahi leá.

 

Hili ʻeku Kuo hanga ʻe he akonaki fakalangi ʻo taʻofi au mei he māmaní,

maʻu au fakamavaheʻi mei he fanga manu mo e

fakatauʻatāinaʻi Naʻe kamata ke ne fakamaʻa mei heʻene ngaahi fakakaukaú mo ʻene ʻofa kiate kinautolú ʻa e loto ʻi hokuloto.

 

Ko ʻene melie Naʻe faʻa ongo mai ki hoku telingá ʻa e leʻó ʻo pehē:

"Ko ʻeni kuo ʻOku tau tuenoa, ʻoku ʻikai ha meʻa te ne fakahohaʻasi kitautolu. ʻOku ʻikai ke ke kei fiefia he taimí ni,

pea ʻi he taimi ko iá ʻi he Ko hai naʻá ke feinga ke fakahōifua kiate kinautolu naʻe nofo ʻiate koé? ʻIkai ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku faingofua ange ke fakahōifua kiate au toko taha pē,

kae ʻikai ko e kataki ʻo tokolahi?

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, Te ta ngāue ʻo hangē ʻokú ta toko taha pē ʻi he māmaní. Palōmesi mai ke u Faivelenga

Pea te u huaʻi hifo ʻiate koe fakamalo atu te ke ofo ai.

ʻoku ou maʻongoʻonga ngaahi ngāue maʻamoutolu, ʻoku ou lava pē ʻo ʻiloʻi

-kapau ʻokú ke fakatauhoa ki he meʻa ʻoku ou kole atu pea

-kapau ʻokú ke talangofua ki hoku Lotó.

te u fiefia ʻi hono ʻai koe ke ke hoko ko ha ʻimisi haohaoa ʻo au. Te ke faʻifaʻitaki au ʻi he meʻa kotoa pē ʻa e meʻa kuó u fai ʻi hoku Faʻahinga ʻo e tangatá,

-ʻo hoku fāʻeleʻí

- ki heʻeku mate.

ʻOua ʻe veiveiua ʻo kau ki he lavameʻa, he te u akoʻi fakak iiki atu ʻa e founga fai ia."

 

Hili ha ʻaho mei he ʻaho, tautautefito ki he feohiʻanga Māʻoniʻoní,

au Naʻá ne talamai e meʻa ʻoku totonu ke uhohaʻa ki aí

ʻikai ke ʻi ai ha ikunaʻi e kamataʻanga ʻo eongosia,

ke fai ʻo fua lelei ange ʻa e ngaahi ʻaloʻofa kuo foaki kiate au.

 

Ke aʻu ki he ngataʻanga ko ʻeni, ʻoku ou Naʻá ne faʻa pehē:

"Koeʻuhi ke ʻOku ou lilingi atu ʻeku ngaahi ʻaloʻofá ki ho lotó, ʻoku mahuʻinga ke ke fakalotoʻi ia,

toko taha pē,

ʻIkai ʻOku ʻikai ke ke lava ʻo faiha meʻa.

 

ʻOku ou fakafonu ʻa e Ko ʻeku ngaahi meʻafoakí mo ʻeku ngaahi ʻaloʻofá ʻa e ngaahi laumālie ʻoku nau momou ke fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi ola lelei ʻo e ngaue naʻe fai kiate kinautolu ʻaki ʻEku ʻaloʻofa.

ʻOku ou siofi kinautolu ʻaki e Fakangofua lahi.

 

Ko e ngaahi laumālie ʻoku ʻOku nau lau ʻEku ngaahi meʻafoakí mo e ngaahi ʻaloʻofá ʻo hangē pē naʻa nau maʻú ʻOku nau fakatau toko taha pē, ʻo lahi ʻenau kaihaʻá.

ʻOku totonu ke nau pehe kiate kinautolu:

"Ko e ngaahi fuá ʻa ia ʻoku faʻu ʻi heʻeku ngoué

-kuo pau ke ʻoua naʻá ke ʻulungaanga kiate au, ʻa e kakai masiva mo mamahi,

-ka ko au ko e ola ʻo e ngaahi meʻafoaki kuo foaki lahi kiate aú ʻi he ʻofa fakalangi".

 

Manatuʻi ʻoku ʻOku ou angaʻofa mo lilingi hifo ha ngaahi haʻi ʻo e ʻaloʻofá ki he ngaahi laumālié

-ko hai ʻiloʻi ʻenau taʻeʻaonga,

-ʻoku ʻikai ʻoku ʻikai te nau faʻao ha meʻa maʻanautolu pē, pea

- ko hai ʻoku mahino ki aí ʻoku lavaʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Heʻeku ʻaloʻofá.

 

Ko ia ʻI heʻetau vakai ki he meʻa ʻoku hoko ʻiate kinautolú, ko e ngaahi laumālie ko ʻení

-ʻikai ngata pē ʻiate au ʻOku ou houngaʻia,

-ka ke moʻui ʻi he manavahē ke mole ʻeku ngaahi ʻaloʻofá, ʻeku ngaahi meʻafoakí, mo e ngaahi lelei ʻoku ou saiʻia aí kapau ʻoku ʻikai ʻoku nau saiʻia ange ai.

 

ʻoku ʻikai ke u lava hū ki he lotó

ko hai ʻoku fonu kohu ʻi he loto hikisiamo e

ko hai ʻOku nau fuʻu pupula ʻaupito ʻiate kinautolu pea ʻoku ʻikai hanau feituʻu moʻoku.

ʻOku ʻikai ke nau foaki lāngilangiʻia ʻi heʻeku ngaahi ʻaloʻofá pea, mei he tō ki he tō ki he taú, ʻalu ki heʻenau moʻuí fakaʻauha.

 

Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻoku ou faʻa fie maʻu

- pe hokohoko atu hono fai ha ngaahi ngāue ʻo e loto fakatōkilaló.

Kuo pau ke ke hange ha kiʻi pepe ʻoku taipa ʻa ia,

-ʻikai lava ke ngaue holo pe luelue tokotaha pe ʻi fale,

-kuo pau ke ne fai Falala ki heʻene faʻeé ʻi he meʻa kotoa pē.

I ʻofa ke ke ofi mai kiate au ʻo hange ha pepe toki faʻeleʻi,

-ʻOku ou faʻa fehuʻi maʻu pē ʻeku tokoni mo e tokoni,

-Ko Hono ʻIloʻí hoʻomou taʻeʻaonga,

-ʻamanaki kotoa meiate au."

 

Ko ia ʻI heʻeku fai iá, naʻá ku siʻisiʻi mo fakaʻauha au. Lahi fau, Taimi pe Niʻihi

Naʻá ku ongoʻi e meʻa kotoa p kuo veteki mo dismembered, ʻikai lava ke fai ha sitepu pe ki mānava taʻe kau ai e tokoni ʻa Sīsuú.

naʻá ku fai ha niʻihi Ko hoku lelei tahá ke fakafiemālieʻi ia ʻi he meʻa kotoa pē, hoko ʻo loto fakatōkilalo mo talangofua.

 

Fakafehoanaki

-tuʻunga ʻo e moʻui naʻe ui au ki ai ʻe Sīsū pea

-ko e taha naʻe Kuo u moʻui maʻu pe, kuo u ongoʻi kuo kapu au ʻe he mamahi.

 

Naʻá ku mā ke tokangaʻi e kakaí

koeʻuhi Naʻá ku ongoʻi ko e taha au ʻo e kau angahala maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní. ʻoku ou maʻu maʻu ʻa e ifo

-Mohe ʻi hoku loki, mamaʻo mei he fanga manu, pea

-ke talamai:

"Kapau pe a naʻe naʻa nau ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo ʻeku hoko ko ha tokotaha faiangahalá mo e lahi ʻo e ngaahi ʻaloʻofa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate aú ʻio, te nau manavasiʻi.

ʻofa pē kia Sīsū ʻOua naʻá ke fakahā mai, he kapau naʻa nau ʻilo te u lava taonakita."

 

Neongo ʻeni, ʻi he ʻaho hono hoko, ʻi heʻeku maʻu ʻa Sisu ʻi he Tokotaha Maʻoniʻoni.

Sākalamēnití Naʻe fiefia hoku lotó he mamata kuo fakaʻauha fakaʻaufuli Iá.

Sīsū kiate au ʻOku toe lahi ange ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e fakaʻauha ke ʻosiʻosingamalie ʻi he ʻa ia naʻa ne ui au ki ai.

 

Naʻá ne ʻomi kiate au ngaahi fokotuʻú, ʻo kehe maʻu pē mei he ngaahi ʻaʻahi kimuʻá. te u lava fakapapauʻi fakalongolongo pē ko sīsū takitaha ʻa e taimi lahi ko Sīsū Naʻa ne lea mai kiate au, fakaʻaongaʻi ha founga kehe ke fakamatalaʻi ʻaki e tupuʻanga mo e ʻa e ngaahi ola ʻo e angamaʻa naʻa ne fie maʻu ke fakato kiate au.

 

Kapau naʻa ne fie maʻu, naʻe mei lava pē ke ne lea ʻo kau ki he ʻulungāanga tatau mo ha toko tahaafe kehe pea ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻe lauiafe:

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ ʻeku ʻEiki Faka-ʻOtua,

Ko e ha ko hatokotaha poto koe,

Ko e ha ʻOku ou taʻe houngaʻia ke ʻoua naʻá ku moʻui ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ke ʻamanaki ki ai meiateaú!"

 

ʻOku ou fakahā atu naʻe Ko ʻeku ngaahi fakakaukaú

-maʻu maʻu pe fekumi ki he moʻoní pea

-ʻAhiʻahiʻi ke muimui maʻu pē ki he meʻa kuo foaki mai ʻe Sīsū kiate aú akoʻi. Ka naʻe faʻa mole ʻa e holi ko ia ʻi ha founga pe ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.

naʻe ʻikai ke u lava ʻiloʻi e meʻa naʻe kole mai ʻe Sīsū kiate aú, ʻo aʻu pē ki he ngataʻanga.

 

Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou ʻOku ou fakamaaʻi lahi ange au. Naʻa ku vete ʻeku taʻeʻaonga

Kimui ange ai, naʻa ku naʻe palōmesi te ne tokanga mo tokoni lahi ange. Ka neongo iá ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa,

ʻIkai Naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo fai ʻa e lelei naʻefie maʻu hono tuʻunga haohaoá

kapau Naʻe ʻikai ke ne tokoniʻi maʻu pē au.

 

Naʻa ne talamai Taimi lahi, ʻoku faʻa:

"Kapau te ke Kapau naʻa ke loto fakatokilalo mo ofi ange kiate au, naʻe ʻikai ke ke mei Fai e ngāue ko ʻení ʻo fuʻu lahi.

Kae talu mei ai naʻa ke pehe te ke lava ʻo kamata, hoko atu pea fakaʻosi ʻa e ngaue taʻe kau ai au, Naʻa ke fai ia, kae ʻikai fakatatau mo ʻeku fakaʻamu.

ʻI he meʻá ni ʻuhingá

Fehuʻi ange ʻeku tokoni ʻi he kamataʻanga ʻo e meʻa kotoa pe te ke fakahoko.

Fakapapauʻi ʻoku ou ʻi ai maʻu pē ke ngāue mo koe

Ko e ha ʻE fakakakato koe ki he haohaoá.

 

ʻIloʻi kapau te ke Te ke fai maʻu pē ia, te ke aʻusia ai ʻa e loto fakatōkilalo moʻoní. Kapau te ke fai ʻa e fehangahangai

Hīkisiá ʻe toe foki mai kiate koepea

ʻe taulofuʻu mai ko e ʻulungāanga fakaʻofoʻofa ko ia ʻo e loto fakatōkilaló ʻa ia tutuuʻikiate koe."

 

Ko ia ne u Naʻa ne foaki ha maama mo ha ʻaloʻofa lahi pea ne ʻai ke u sio ki he ugliness ʻa e angahala ʻo e hīkisiá.

Ko e hīkisiá ko e

- ko e lahi tahá taʻehoungaʻia fakalilifu ki he ʻOtuá mo e

-lahi tahá fakatupu houhau lahi ʻe lava ke fai kiate ia, fakakuihi kakato ʻa e laumalie,

-ʻave ia ki he ke tō ki he fuʻu meʻa taʻeʻofa lahi, pea

-ʻokú ne tataki ia ke fakaʻauha.

 

ʻOku nau maʻu au tuku ʻa e ngaahi ʻaloʻofa makehe naʻe foaki mai ʻe Sīsū kiate aú

- ʻoku tokolahi mamahi ʻi hono fakafehoanaki ki he kuohili mo e

-ʻi ha tuʻunga mālohi Manavasiʻi ki he kahaʻú.

 

ʻIkai ke ʻiloʻi Ko e meʻa ke fai ke fakaleleiʻi ʻaki e maumau ʻo e kuohili, ne u ongoʻi mortifications fili ʻe au.

Naʻa ku toe kole foki ki he Mortification ki heʻeku vetehia, ka naʻe ʻikai maʻu pe ia kiate au Fakangofua.

Kotoa pē Naʻe hangē kiate au naʻe ʻikai ke u mahuʻinga ʻi he penances.

 

Koeʻuhi he

ʻIkai Naʻa ku lava ʻo liliu ʻa e kuohilipea

ko hai Naʻe ʻikai ke u toe ʻilo pe ko e hā ha toe meʻa ke fai,

Naʻe kamata ke u ʻo tangi ʻi he fakakaukau atu ki heʻeku ngaahi angahala he kuohili.

 

ʻI hono fakaʻosingá ne u ʻOku ou tafoki kia Sīsū angaʻofa maʻu ai pē.

Ko e ilifia naʻa Naʻá ku mavahe meiate ia, pea naʻá ku manavasiʻi naʻa hoko mai kiate au. naʻe toe lahi ange ʻa e fakamole, ʻo ʻikai ke u ʻiloʻi moʻoni ʻa e meʻa ke fai.

Ko hai te ne lava lea ʻaki e tuʻo fiha ʻeku lele kia Sīsū ʻi hoku lotó

-ke kole kiate ia fakamolemoleʻi ʻo ha toko tahaafe,

-fakamālō koeʻuhí ko ʻa e ngaahi ʻaloʻofa lahi naʻa ne foaki kiate au mo

-kole kiate ia ke ofi maʻu pē kiate au.

 

naʻá ku talaange ki ai ʻo faʻa:

Naʻe pehē ange ʻe heʻene faʻeé, "ʻOk ʻa Sīsū,

- Ko e hā hono fuoloá Naʻa ku he pea

- lahi ʻo e ngaahi ʻaloʻofá Naʻá ku fakamoleki noa,

ko e fē taimi te u Te u lava ʻo fakatupulaki ʻeku ʻofa kiate kimoutolu, ʻa hoku Lelei taupotu taha mo ʻe au Kotoa!"

Lolotonga ʻeku ʻi ha Ne u kiʻi taʻeoli pea u kei talanoa pe ki ai mo ia.

 

Sīsū Naʻá ne tafuluʻi lahi auʻo pehē:

"ʻOku ʻikai ke u ʻOku ou loto ke ke foki ki he kuohilí. ʻIloʻi ia ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha laumālie,

-tui pau ki he ʻene ngaahi angahala,

-grovel maʻu hoku sākalamēniti ʻo e tohí,

-ke ke hoko Loto fiemālie ange ke mate ʻi haʻaku toe fakaʻitaʻi au.

 

Ko ha ʻOku Ou Fehangahangai mo ʻEku ʻAloʻofa mo ha Fakafeʻatungia ki Heʻeku ʻOfa

-vilitaki fakaʻatamai ke ueʻi ʻa e pelepela ʻo e kuohili.

 

Ko ʻEku ʻOfá he ʻikai ke ne lava ʻo fakaʻatā ha laumālie ke puna ki Hēvani kapau Fakauku maʻu pē

-Ngaahi Fakakaukaú fakalilifu mo

- ngaahi fakakaukau fakapoʻulí ʻi he kuohili.

 

ʻIloʻi ʻoku ʻikai te ke ʻOku ou manatuʻi ʻa e kovi naʻá ke fakahokó, he kuo ngalo haohaoa ʻa e meʻa kotoa pe. ʻOku ke fakatokangaʻi ʻiate au ha taufehiʻa, pe ko ha ʻata pe ʻo ongo kovi kiate koe?"

 

Pea naʻá ku pehē ange: " ʻIkai, ʻe hoku ʻEiki, ʻoku mamahi hoku loto ʻi he taimi ʻOku ou fakakaukau ki hoʻomou Angaleleí, hoʻomou leleí mo hoʻomou ʻOfá kiate au, neongo ʻeku taʻehoungaʻiá."

 

Peanaʻa ne Naʻá ne tali mai ʻo pehē:

"Lahi ʻaupito ʻIo, ʻe heʻeku tama. Ka ko e hā ʻokú ke fie foki ai ki he kuohilí? Ko e ha hono lahi ʻE lelei ange kapau te tau fakakaukau ki heʻetau feʻofaʻaki!

Fekumi ki he toki nofo pē ʻi he kahaʻú pea te ke nonga maʻu ai pē."

 

Mei ai momeniti, ke fakafiemalieʻi hoku Sisu fakaʻofa, ʻoku ʻikai ke u kei maʻu Fakakaukau ki he kuohilí. Neongo ia, kuo u faʻa kole ki ai ke akoʻi mai e founga ke fai ai ha totongi huhuʻi ki heʻeku ngaahi angahala he kuohilí.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ʻo pehe, "Tokanga ʻoku ou mateuteu ke foaki atu ʻeni ʻokú ke fie maʻú:

Fekumi ki he manatuʻi e meʻa ne u fakamatalaʻi atu kimuʻá.

Ko e Ko e meʻa lelei taha ke faí ko hono faʻifaʻitaki ʻeku moʻuí. Talamai he taimí ni ko e haʻoku ke fie maʻu."

 

Naʻe pehē: "ʻEiki, ʻoku ou fie maʻu ʻa e meʻa kotoa pē, koeʻuhí he ʻoku ʻikai haʻaku meʻa ʻe maʻu

 

Sīsū Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

"Sai, ʻOua naʻá ke manavahē, he te tau fai fakakongokātoa ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo lahi vaivai. Ko au pē te ke maʻu ai ʻa e mālohí, kātakí mo e leleí ʻe. Fai e meʻa ʻoku ou tala atú.

ʻoku ou fie maʻu ʻa e ʻOku faitotonu hoʻo ngaahi ngāué.

ʻOkú ke Sio fakamamaʻu mai kiate au mo e tahá ʻi he meʻa ʻokú ke faí.

ʻoku ou fie maʻu ke ke ʻilo e founga ke tukunoaʻi ai e kakaí, koeʻuhí,

-ʻi hoʻo ʻoku kole atu ke ke fai ha meʻa,

-fai ia ʻo hangē pē ha naʻe haʻu fakahangatonu pē ʻa e kolé meiate au.

 

Mo Naʻá ku sio fakamamaʻu pē kiate au, ʻoua te u fakamāuʻi ha taha.

ʻOua ʻe sio ke vakai pe ʻoku fakamamahi, palaku, faingofua pe faingataʻa.

Te ke tāpuni ʻa e Mata ʻi muʻa ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa. Te ke fakaava hake kinautolu kiate au, ʻi hoʻo ʻiloʻi

-ʻoku ou ʻi he ko koe mo e

-ko au ʻOkú ke puleʻi hoʻo ngāué.

 

"Talamai ʻo faʻa:

« ʻEiki ʻOmi ha ʻaloʻofa kiate au

-ngaohi pea mei he kamataʻangá ki he ngataʻanga ʻo e meʻa kotoa pē ne u faí, pea

-ko hai ʻOku ou ngāue pē maʻau.

ʻoku ʻikai te u fie ʻo lahi ange ke hoko ko ha popula ʻa e kakai."

 

Fai ia ko e taimi ʻokú ke lue, talanoa, ngāue pe fai ai ha meʻa kehe,

Ngāue pē maʻá e ʻeku fiemalie mo e fiefia. ʻI he taimi ʻoku ke faingataʻaʻia ai pe Loto mamahi, ʻoku ou fie maʻu

-ʻoku ke maʻu ʻa e sio fakamamaʻu kiate au mo

-ʻoku ke tui pea ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku haʻu ia meiate au kae ʻikai mei he fanga manú.

 

"ʻAi ke pehe ke u fanongo mei hoku ngutú:

"ʻOfefine Ko hoku lotó, ʻoku ou loto ke ke mamahi siʻisiʻi pē.

"ʻAki ʻE ngaohi koe ʻe he ngaahi faingataʻaʻia ko ʻení ke ke fakaʻofoʻofa.

-ʻOku ou fakatupulaki ho laumālié ʻaki ha ngaahi lelei foʻou.

"ʻOku ou fie maʻu ngāue ʻi ho laumālié ke ke hoko ʻo hangē ko aú."

 

Pea ʻi he lolotonga katakiʻi hoʻo ngaahi mamahi koeʻuhi ko ʻEku ʻOfa,

-ʻOku ou ʻoku ke ʻomai maʻaku

-fakamālō mai kiate au ʻi hoʻo ngāueʻi ʻokú ke maʻú.

 

Ko ia ʻI hoʻo fai iá, te ke totongi huhuʻi lelei ai e niʻihi ko iá

-ko hai ʻokú ne maʻu koé kafo pe

-ko hai ʻokú ne maʻu koé naʻe ngaohi ia ke mamahi.

Ko ia ai Te ke muʻomuʻa ʻiate au.

-Ko e ngaahi meʻá ni he ʻikai ke nau fakahohaʻasi koe, pea

"Te ke ʻiloʻi melino haohaoa."

 

Hili ha vahaʻataimi ʻo e taimi ne u fai ai e meʻa naʻe foaki mai ʻe Sīsū kiate aú kole ke ne fai,

au Naʻá ne kei moʻui pē ʻi he laumālie ʻo e mortification.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u mahino

-ko e meʻa kotoa pē ngaahi meʻa

pehē foki Ngaahi feilaulau tuʻukimuʻa mo eʻulungaanga maʻongoʻonga taha

ʻE ʻikai lau ha meʻa ʻo kapau ʻoku ʻikai ngaohi kinautolu ko eʻofa ki he ia.

 

Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOku ʻikai fakaʻaiʻai ʻa e Mortifications mei he kamataʻanga ki he ngataʻanga ʻe he ʻofa ʻa Ko ia, ʻoku nau fonua pea ʻikai ke nau maʻu ha lelei.

 

Naʻá ne ngaohi au ʻo pehē:

"Ko e ʻOfa Faka-Kalaisí Ko e angamaʻá ʻokú ne ʻoange ʻa e ngeia ki he ngaahi ʻulungāanga lelei kehé. Ko e ngaahi ngāue ʻoku fai taʻe kau ai ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ko ha ngaahi ng

 

Ko Hoku Matá tokanga pē ki he ngaahi ngāue ʻoku fakahoko ʻi he laumālie ʻo e ʻofa faka-Kalaisi. ʻOku ʻikai ke nau aʻu ki Hoku Lotó.

Ko ia

-Ke tokangamo e

- fai ʻa e hoʻo ngaahi ngāué, naʻa mo e siʻisiʻi tahá, ʻi he laumālie ʻo e ʻofa faka-Kalaisí mo e feilaulau.

 

ʻAi ke nau ʻiate au, ʻiate au mo au.

he ʻikai ke u fakatokangaʻi hoʻo ngaahi tōʻongá ʻo hangē pē ʻoku ʻikai ke nau maʻu fakatouʻosi e ongo meʻa fakamaʻú,

ʻoku ʻo hoʻo ngaahi feilaulaumo e

ʻa e ʻeku meʻa fakamaʻu.

 

Talu mei ai Kuo pau ke paaki ʻi he paʻanga ʻa e ʻimisi ʻo e tuʻi kae lava ke tali ʻoku ʻaonga ʻi he ngaahi kaveinga ʻa e tuʻí,

ko ia kuo pau ke fua ʻe hoʻo ngaahi ngāué ʻae fakaʻilonga ʻo e Kolosí

ke naʻá ku tali ia.

 

" ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha te tau hohaʻa lahi ange ki he ngaue ketoʻo

-hoʻomou ngaahi ʻofá maʻá e kakaí,

-kako e hoʻo ʻofakiate koé tatau pē.

 

ʻOku ou ʻai ke ke mate

koeʻuhi ke ʻOfa ke mou moʻui pē maʻaku.

ʻoku ʻikai te u fie ke u mahuʻingaʻia ʻiate koe ka koʻeku Moʻuí pē.

 

ʻOku moʻoni ʻe mole lahi ange ia kiate koe, ka ke maʻu ʻa e loto-toʻa pea ʻoua naʻa ke maʻu ilifia. Te ta fai e meʻa kotoa pē."

Naʻá ne ʻomi kiate au Ngaahi fakakaukau foʻou fekauʻaki mo hono fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie pē kitá.

Naʻa Naʻá ne talamai:

"ʻOku ʻikai ke u ʻOku ke ʻi ai, pea kuo pau ke ʻoua naʻa ke lau koe ʻoku ke mahulu hake ʻi ha ʻata

-ʻoku fakalaka ai vave mo

-ʻoku ke hao ai ʻi hoʻo feinga ke ʻave ia.

 

Kapau ʻoku ke fie sio ʻiate koe ha faʻahinga meʻa ʻoku taau mo au,

Fakakaukau ki he ko e meʻa noa pē koe. Pea ʻoku ou fiefia ʻi hoʻo moʻoní maʻulalo,

Te u huaʻi hifo ʻeku meʻa kotoa ʻiate kimoutolu."

 

ʻI hono talamai ʻeni, kuo ongo ki hoku ʻatamai mo hoku loto ʻa e lelei ʻo Sisu loto ke ʻosiʻosingamālie ʻo u fie toitoi ʻi he fuʻu luó loloto ange. ʻIloʻi

-ʻa ia naʻe ʻikai ke u lava ʻo fufuuʻi ʻeku maa meiate ia, pea

-lolotonga ʻeku maʻu hokohoko atu hono fakaʻauha ʻeku ongoʻi mahuʻingaʻia ʻiate aú,

 

au quoth:

"Haʻu ʻo ofi ange, Falala ki hoku nimá:

-Koe Te u poupouʻi mo

-Koe Te u foaki ʻa e mālohi ke ngāue maʻu pē maʻaku, ke fai ʻa e meʻa kotoa pē maʻá e ʻa au."

 

Ko e haohaoa taʻefakangatangata,

ʻOku lava ʻe he ʻOtuá ʻo ko ʻene fakaʻamu pē ke fakahehema takitaha ʻene ngaahi ngāué ki hono tuʻunga paú haohaoa.

 

Kapau leva ko e meʻa kotoa pē Ko e Meʻa Naʻá Ne Fakatupú

ʻOkú ne Tokangaʻi fakanatula pe ki hono haohaoamo

ʻikai lava Taʻofi hoʻo luelue ki heʻene fakalakalaka, pea toki fortio ʻuhingá

ko ha meʻa moʻui

- ʻa ia ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá foaki ʻa e poto fakatāutahá mo e finangaló

-ʻikai lava tuku ke stagnate hono fakaleleiʻi,

kapau ʻoku ke fie maʻu ko e moʻoni ʻoku fiefia ʻa e ʻOtuá ʻiate ia.

 

Naʻe faʻu ʻe Ko e ʻOtuá ʻi hono tataú mo hono tataúʻe lava ʻe he tangatá ʻo aʻusia ʻa e haohaoa maʻolunga taha ʻo kapau te ke fakaʻaongaʻi

talangofua ki he ki he finangalo ʻo e ʻOtuápea

ʻoku fetohiʻaki ki he ngaahi ʻaloʻofa naʻá ne maʻú.

 

Kapau ko e ʻEikí ofi mai kiate au pea ʻoku ne fie maʻu ke u falala ki hono nima, pea

kapau pē maʻá e teke au ʻe he fetokangaʻaki ke u li au ki hono ongo toʻukupu fakaetamai, pea kapau ʻOkú Ne toe fie maʻu foki ke u toʻo kotoa hoku iví ʻiate ia ke fakahoko ʻa e lelei kotoa pē. meʻa

ʻoku ʻikai ko ha vale?

kapau te u fakafisi ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni pea ʻoku ʻikai ke u tukulolo ki Hono Finangalo Fakalangi?

 

Ko hono ʻuhinga ia I

lahi ange ʻo e kakai kehe kotoa pe,

ʻoku ou tui ko hokufatongiá ia

muimui maʻu pē ʻeku fakaʻofoʻofa ko Sisuu,

 

Ko e tokotaha ʻoku ʻa ia naʻa ne talamai:

"Toko taha pē, ʻOkú ke kui, kae ʻoua ʻe manavahē.

Ko ʻEku Māmá, Te ne hoko he taimí ni ʻo laka ange ʻi ha toe taimi, ko ho fakahinohino.

te u ʻi ʻa kimoutolu mo kimoutolu ke fai ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa. Muimui ʻIate Au ʻi he Meʻa Kotoa Pē pea te ke sio ki ai.

ʻI ha kiʻi vahaʻa taimi, Te u tuʻu ʻi homou ʻaó ʻo hangē ha sioʻatá, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kuo pau ke ke fai ia

-ke sio mai kiate au,

-faʻifaʻitaki au mo

-ke ʻoua naʻa ʻikai ke u fakatokangaʻi au.

 

Ho finangalo kuo pau ke fai ha feilaulau ʻi hoku ʻaó,

koeʻuhi ke ʻofa ke taha hoku lotó mo ho lotó. Ono fiemalie?

Ko ia ai Mateuteu ki prohibitions ʻi heʻeku tafaʻaki, tautautefito ki heʻene fekauʻaki mo meʻa moʻuí".

 

Sīsū kiate au naʻá ne pehē:

"Hange ko e ʻunuakiʻi ʻe he havilí ʻa e lau ʻo e matalaʻi ʻakaú,

ʻa ia ʻoku ʻasi mai ai ʻa e kiʻi fua siʻisiʻi ʻoku tupu,

ko ia naʻe Te tau afe mei heʻene fakamatala fakatāutahá. »

 

ʻI heʻenau aʻu maí Kuo pau ke u talangofua ki he ngaahi fakatokangá. Faʻahinga meʻa

kapau ʻoku ʻi pongipongi naʻe ʻikai ke u ʻā he taimi pē ko iá, ne u fanongo ki Hono Leʻó Talamai loto pē:

"Naʻa ke malolo fiemalie pe lolotonga ʻoku ʻikai ke ʻi ai haku mohenga,

ka ka kohokuKolosi. ʻAukai Vave, tuʻu ki ʻolunga! ʻOua naʻá ke fuʻufakafiefiemālie!"

 

- Pea kapau ko e taimi Naʻáku luelue ʻo fuʻu mamaʻo, naʻá ne tafuluʻi au ʻO Pehē:

"ʻOku ʻikai ke u ʻOku ou fie maʻu ke fakalaka atu hoʻomou vakai ʻi he meʻa ʻoku fie maʻu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tūkiaʻanga."

 

-Kapau ngaahi luo ʻi he feituʻu ʻutá, ʻātakaiʻi ʻe ha ngaahi ʻakau kehekehe, ʻuluʻakau mo e matalaʻiʻakau, te ne talamai:

"Naʻa ku fakatupu ʻOfa kotoa pē kiate koe, mo koe, ʻi he ʻofa kiate aú, fakafisingaʻi koe ʻa e fiefia ko ʻeni."

 

-Kapau, ʻi he siasi, fakaleleiʻi ʻeku sio ki he ngaahi teuteu toputapu, ʻoku ou Naʻa ne valokiʻi ʻo pehe:

"ʻA ia ʻOku ʻi ai nai ha meʻa fakafiefia kiate koe, makehe meiate au?"

 

-Kapau Lolotonga ʻeku ngāué ne u tangutu fiemālie pē, ka naʻá ne talamai:

"Ono fuʻu fiemalie. ʻIkai ʻokú ke pehē ne hoko ʻeku moʻuí ko e taha ʻo e ngaahi meʻa hokohoko faingataʻaʻia!"

Pea mahino, ke fakafiemalieʻi ʻaki ia,

Naʻa ku tangutu ki lalo ʻi he vaeua pe ʻo e sea.

 

-Kapau Naʻá ne talamai, Naʻá ku ngāue māmālie mo fakapikopiko:

"Fakavavevave pea haʻu vave ke nofo mo au ʻi he lotu..."

 

Mei he taimi ki he taimi ʻaupito

vahe au ki ai ko ha ngāue ke fai ʻi ha faʻahinga taimi pē pea kamata ke u ngāue maʻá e fakamolemoleʻi ia.

ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke u maʻu ai ʻI he ʻosi pē ʻeku ngāué, naʻá ku kole tokoni ki ai. Tokolahi naʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi taimí ke u fai e ngāué koeʻuhí ke u tauʻatāina ki muʻa, ʻo ʻikai ke fakafiefia, ka ke maʻu ha taimi lahi ange ki he lotú.

Taimi pe Niʻihi Naʻe hoko ia, ʻiate ia toko taha pe fakataha mo ia, ʻa e ngāue naʻe pau ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kotoa pē Ne ʻosi e ʻahó ʻi ha kiʻi taimi nounou.

 

Hili ha kiʻi taimi siʻi, ne u Naʻe kamata ke u ongoʻi ʻoku ou kau lahi ange mo fakaʻamu naʻa ku nofo taʻe fakangatangata pe ʻi he lotu.

ʻoku ʻikai ke u teitei Naʻá ku ongoʻi helaʻia pe taʻeoliʻia, pea naʻá ku ongoʻi fiefia ʻaupito ʻo u ongoʻi ʻo hangē naʻe ʻikai ke u fie maʻu ha toe meʻakai kehe mei he meʻa naʻá ku maʻú mei he lotú.

Ka koSīsū Naʻá ne fakatonutonu auʻo pehē:

"Fakavavevave, ʻOua ʻe fakatoloi!

ʻoku ou fie maʻu ke ke ʻOkú ke kai koeʻuhí ko au.

Maʻu ʻa e meʻakai ʻe maʻu ia ʻe ho sinó. Kole ke ʻi ai haʻaku ʻOfa ke mou uouangataha,

A

-ʻofa ke hoko ʻeku Fakataha ʻa e Laumālié mo ho laumālié pea

-ʻofa ke fai kotoa ʻe he kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻe heʻeku ʻOfá".

 

Mei he taimi ki he taimi Ko e meʻa lahi, lolotonga ʻeku kai, naʻa ku saiʻia ʻi ha meʻakai pea hokohoko atu ʻeku kai ia.

Pea moSīsū Naʻá ne talamai:

"Kuo ke ngalo ʻiate au ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai haʻaku holi ka ko ʻeku moʻua pē ʻi he ʻOfa ki he ko koe? Taʻofi hoʻo kai ʻeni pea foki ki ha meʻa ʻoku ʻikai te ke fie maʻu."

 

Hange ko ʻeni Naʻe feinga ʻa Sisu ke tamateʻi hoku loto, naʻa mo e fanga kiʻi meʻa iiki ange, koeʻuhi ke u moʻui pe ʻiate ia.

 

Ko ia, ʻoku ou fakangofua ke ne ʻahiʻahiʻi

-Ngaahi Meʻa ʻOku Ngali Fakamātā ʻo e ʻofa,

-ʻofa ʻi he meʻa kotoa pē maʻoniʻoni mo fakataufolofola kiate ia.

 

ʻI he taimi ne hoko mai e ʻaho ne u lava ai ʻo fetuʻutaki mo e niʻihi kehé, Naʻe ʻikai ke u fai ha meʻa ʻi he ʻaho mo e po kimuʻa,

kapau ʻoku ʻikai teuteu ke maʻu ia ʻi he founga lelei taha ʻe lava.

Naʻe ʻikai ke u tapuni Mata ke mohe

ki he hokohoko atu ngaahi ngāue ʻo e ʻofa naʻá ku fai kia Sīsuú.

 

Naʻá ku faʻa pehē:

"Fakavavevave, ʻEiki, ʻoku ʻikai ke u toe faʻa tatali. Fakanounouʻi ʻa e ngaahi houa, tuku ke hanga ʻe he ʻoku toe vave ange ʻa e laʻaa, koeʻuhi he ʻoku ʻikai lava hoku loto ʻi he holi ki he Feohiʻanga Māʻoniʻoní".

 

Pea moSīsū Naʻá ne tali ange:

"Ko au pe pea ʻoku ou fakaʻamu taʻe kau ai ʻa kimoutolu.

ʻIkai hohaʻa ki he ʻikai ke ke lava ʻo mohé.

Ko ha feilaulau ke fakamamaʻo mei ho ʻOtua- hoʻo Tangata Taʻane, ho-taha kotoa,

ʻa e tokotaha ʻoku ʻĀ hake ʻi hoʻo ʻofa ʻiate koé.

 

Haʻu ke fanongo ki he ngaahi kovi ʻoku hokohoko atu hono fai kiate au ʻe he fakatupu. ʻAa! ʻOua naʻá ke fakaʻikaiʻi ʻa e fiemālie ho faʻahinga leleí

Kulupú.

 

Palpitations ʻo hoʻomou ʻofa ʻo faaitaha ki hoku

Tamateʻi ko e konga ʻo e loto ʻita ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi faikovi lahi kiate au ʻi he ʻaho mo e po.

he ʻikai te u liʻaki koe kae ngata pē ʻi hoʻo ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻaʻiá. Ka te u fakafoki atu ʻofa mai ʻi heʻeku kautahá."

 

ʻI he mafoa ʻa e atá naʻá ku ʻ ʻi he lotú mo ha holi lahi ke tali ʻa Sīsū Tāpuakiʻi e Sākalamēnití Naʻá ku ʻalu atu ki he tokotaha vete hiá ʻo ʻikai toe pehē Ko ha foʻi lea ʻo e holi ko ʻení.

 

Laka hake ʻi he Naʻá ne talamai ʻi ha taimi ʻe taha:

"Ko e ʻAhó ni ʻOku ou loto ke ʻoua naʻa mou maʻu ʻa e feohiʻanga Māʻoniʻoní." Naʻe pehē pea kamata ke u faʻa tangi.

Ka naʻe ʻikai ke u loto ke Fakahā ki heʻeku tokotaha vetehiá ʻa e loto ʻita naʻe ongoʻi ʻe hoku lotó.

Talu mei ai Naʻe finangalo ʻa Sīsū ke u fakafisi mei he loto mamahí, naʻá ku foaki ʻi he telia naʻá ne valokiʻi au.

Naʻa ne fie maʻu Naʻá ku falala kakato kiate Ia, ko Ia hoku Lelei taupotu tahá.

 

ʻOku faʻa hoko ʻa e Naʻá ku fakaava hoku lotó ʻo pehē ange:

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ ʻeku ʻofa fakaʻofoʻofa,

-ʻOku Ko e fua nai ʻeni ʻo e kau Visilei ko ʻeni kuo tau fakatou fakahoko he efiafi ni?

 

Ko hai ʻe faifaiange pea fakakaukauloto kuo pau ke u fai ha meʻa hili ha ngaahi ʻamanaki mo ha ngaahi holi lahi siʻi hifo ʻiate koe!

ʻoku ou ʻilo kuo pau ke u talangofua kiate koe ʻi he meʻa kotoa pē. Ka ke talamai hoku Sīsū lelei, te u lava ʻo nofo ka ʻikai koe?

Ko hai te ne foaki mai kiate aú Ko e mālohinga ʻoku ou lolotonga maʻú?

Te u maʻu ʻa e loto-toʻa mo e mālohi ke mavahe mei he Siasí ʻo ʻikai te ke ʻave koe ki ʻapi mo e ʻa au?

Neongo ia, ʻoku ʻikai ʻOku ou ʻiloʻi mo ha toe meʻa ke fai.

Ka ko koe, ʻe hoku Sīsū, kapau te ke fie maʻu, te ke lava ʻo fakaleleiʻi kotoa ʻeni!"

 

Tuʻo taha ʻI heʻeku lea pehení, ne u ongoʻi ha māfana ʻi hoku lotó ngali kehe. Naʻe tafunaki leva ʻiate au ha ulo ʻo e ʻofa pea u fanongo ki he ʻOku fakahā loto mai ʻe Hono Leʻó:

 

"Nofo Maʻu Nonga, nonga, ʻoku nau ʻosi ʻi ho lotoKoeʻuhi he ʻOkú ke ilifia? ʻOua te ke loto mamahi. ʻoku ou fie fakamomoa hoʻo loʻimataʻia.

Masivá Taʻahine, ʻoku moʻoni, he ʻikai ke ke lava ʻo moʻui taʻe kau ai au, te ke lava nai?"

 

ʻoku ou ofo

-ʻo e ngaahi Ngaahi Folofola ʻa Sīsuú mo e

-ko e ngāue ʻoku Naʻe hoko ia ʻiate au.

Fakaʻauha fakaʻaufuli ʻi he ko au pē, naʻá ku tafoki ki hoku Sīsuú peá u pehē ange kiate ia:

"Kapau ʻoku ʻikai Naʻá ku fuʻu kovi ʻaupito,

ʻe ʻikai te ke maʻu Ne ueʻi ʻeku taha vetehia ke ne fakalotosiʻiʻi au ʻo hange ko ia naʻa ne fai!" Pea Naʻá ku lotu kia Sīsū ke ʻoua naʻá ku fakaʻatā ha faʻahinga fakamatala fakamātoato pehē.

 

Koeʻuhi he Ka ne taʻeʻoua ia, he ʻikai ke u lava ʻo tokoni ka u fai ha ngaahi fehalaaki pea te u fai ha ngaahi meʻa lahi ninimo.

 

Talu mei ai ʻOku finangalo ʻa Sīsū ke ʻai hoku laumālié ke hinga ʻi he ʻofa pea ʻomi ia ke mamahi ʻi he ʻOfa, tataki au ke u fakauku ʻi he ʻoseni taʻe-fakangatangata ʻo ʻene manako.

 

ʻI ha ʻaho ʻe taha, hili ha Feohiʻanga Māʻoniʻoní,

Sīsū Naʻe ʻomi ʻe Tutto amore ha ʻofa lahi kiate au pea u ofo mo Naʻá ku pehē ange:

"Sīsū, koeʻuhi ko e fuʻu angaʻofa lahi kiate au,

Kiate au ke kovi pea ʻikai lava ke tali hoʻo ʻOfa? Ko Hono ʻIloʻi kuo pau ke u fakafoki hoʻo ʻofá,

ʻoku ou manavasiʻi naʻa Te ke mavahe koeʻuhí ko ʻeku taʻetokangá. Ko ia ʻoku ou sio atu kiate koe

-ka ʻa e lelei kotoa mo e

-vivili atu ʻo lahi ange ʻiate kimoutolu ʻi ha toe taimi."

 

Pea, angaʻofa Hangē ko ia ʻoku hoko maʻu peé, naʻá ne talamai:

"Ko ʻeku Siʻi ngaahi ʻofaʻanga, kuo ʻikai fai ha meʻa ʻe he ngaahi meʻa ʻo e kuo hili ka ke teuteu maʻamoutolu ha Siʻisiʻi. ʻOku ou haʻu ʻeni ki he ngāué. ʻOku ou fie maʻu ke loto fiemālie ho lotó ke hu ki he fuʻu ʻoseni lahi ʻo ʻeku loto mamahi.

 

Ko e fe taimi te ke maʻu ai mahino moʻoni ʻa e malohi ʻo ʻeku faingataʻaʻia,

ʻOkú ke ke mahino kiate au ʻa e ʻOfa naʻá ne fakaʻauha au ʻi heʻeku mamahi koeʻuhí ko koé.

 

ʻAho ʻeni kiate koe: "Ko hai ia kuo mamahi lahi Kiate au? Pea ko e hā au, ko ha kakai fakalielia pehē?"

 

Pea ʻikai Te ke siʻaki ʻa e ngaahi kafo mo e mamahi ʻo e holi fakakakanó ʻa ia te ke mamahi ai koeʻuhí ko e ʻofá ʻeku. ʻI hono ake koe ʻe he ʻofa, ʻe tali ʻe ho laumalie ʻa e kolosi kuo u teuteu maʻamoutolu.

 

ʻI he taimi fakakaukau ki he meʻa kotoa pē kuó u fai maʻamoutolu, ko homou ʻEikí,

ʻa e ʻE hangē hoʻo mamahí ko ha ʻata kiate koe. ʻE hangē ia kiate koé melie pea te ke aʻu ki ha tuʻunga he ʻikai ke ke toe lava ʻo moʻui ai ʻo ʻikai hamamahi".

 

Ko ha Naʻá ku ongoʻi vēkeveke ange ke u faingataʻaʻia ʻi he ngaahi leá ni.

Neongo ia, naʻe Naʻe tetetete hoku natula ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he faingataʻaʻia naʻe totonu ke u maʻu kātaki

Kātaki.

Pea kuo u lotu kia Sīsū ke ne foaki mai ha ivi mo ha lototoʻa feʻunga ke ngaohi au Ke u aʻusia ʻa e ʻofá ʻi he ngaahi faingataʻa naʻá ne ui au ki aí.

 

ʻI he meʻá ni kole, naʻe ʻikai ke u fie

-fakaʻitaʻi ia, -pe Fakaʻaongaʻi lelei ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga ʻokú ne ʻomí.

 

Ka koSīsū, ʻi he Naʻe fakahoko kotoa ʻene ʻofá mo ʻene melie ʻo pehē:

"Siʻoku ʻofaʻanga, ʻOku ʻikai ke ne lea ʻaki ia.

 

Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ko hai ʻokú ne fakahoko ha faʻahinga meʻa

ʻIkai ongoʻi hono ʻave ʻo e ʻofa ki he meʻa ʻoku ne fakahoko, he ʻikai ke ne lava fakaʻaiʻai ke ʻosi ʻenau ngāué.

 

ʻIkai ngata ai

- kinautolu ʻoku ʻoku nau ngāueʻi ha meʻa ʻi he tui koví,

-neongo kapau ko e ʻOku nau kakato, he ʻikai ke nau maʻu hoku pale.

 

Pea kiate koe, ke ʻofa ʻi hoku lotó, kuo pau ke ke māʻolunga ange ʻi he meʻa kotoa pē

-fakakaukauʻi mo nonga mo e fakalaulauloto

-ʻa e meʻa kotoa ko ia kuó u kātakiʻi maʻamoutolu,

koeʻuhi ke ko hoʻomou fakamāú ʻoku fakatatau mo ʻeku fakamāú,

-ko hai ʻoku ʻikai ʻo ʻikai tuku ha meʻa koeʻuhi ko e ʻofaʻanga."

 

Poupouʻi ko ia meia Sīsū, naʻá ku kamata ke fakalaulauloto ki hono Loto vekeveke, ʻa ia kuo ne fai ha lelei lahi maʻa hoku laumalie.

te u lava fakapapauʻi mai kiate au kuo u maʻu ʻa e lelei ko ʻeni mei he Tupuʻanga ʻo e ʻAloʻofa mo e ʻOfa.

 

Talu mei he momeniti ko ia. onwards,

ko e manako ʻa Naʻe hū mai ʻa Sīsū ki hoku lotó, laumālié mo e sinó, ʻi he ʻa ia ʻe fakahaaʻi ki ai ʻa e ngaahi mamahi ʻo e Holi Fakakakano.

 

Naʻa ku tuʻulu ʻi he Holi Fakakakanó

-ʻo hangē ko ha tahi lahi ʻo e Māmá, ʻa ia, mo hono huelo māfaná,

- fakamoʻui kotoa ʻeku ʻofa kia Sīsuú, ʻa e Tokotaha ʻoku lahi ʻEne maʻú naʻá ku faingataʻaʻia.

 

Toe Lahi Ange tomui, ʻe hanga ʻe he tuʻulu ko ʻeni ʻo ʻai ke mahino lelei kiate au

ʻa e faʻa kātakí mo e loto fakatōkilaló, talangofua mo e ʻofa faka-Kalaisi ʻa Sīsū, mo

kotoa pē ʻa e meʻa naʻa ne katekina koeʻuhi ko ʻene ʻofa ʻiateau.

Ko e mamata ki hono lahi Naʻá ku ongoʻi loto mamahi ʻaupito ʻi hoku vā mo au.

 

Ko e huelo ʻoku ou Naʻe hangē ne nau ongoʻi lōmekina ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne talamai ʻi he fakalongolongó:

"Ko ha ʻOtua fuʻu faʻa kātaki! Fēfē koe?

Ko ha ʻOtua pehē loto fakatōkilalo, moʻulaloa ki hono ngaahi filí! Fēfē koe?

Ko ha ʻOtua ʻo e kakai kotoa pē ʻa e ʻofa faka-Kalaisi ʻoku faingataʻaʻia lahi maʻau! Fēfē koe? ʻOku ou ʻi fe Ko e ngaahi mamahi ʻokú ke ʻomi tuʻunga ʻi hoʻo ʻofa kiate iá? ʻOku nau ʻi fē?"

 

Mei he taimi ki he taimi ʻaupito

Sīsū kiate au Naʻá ne lea ʻo kau ki he ngaahi mamahi ʻo ʻene mamahí mo ʻene ngaahi mamahi ʻo e ʻofá. Kiate au.

Pea naʻa ku Naʻá ne tangi.

 

ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga ʻeku ngaue mo fakalaulauloto ki he ngaahi mamahi fakamamahi ʻa Sisuu,

ko hoku ʻulú ʻoku Naʻe kamata ke u faingataʻaʻia ʻo aʻu ki ha tuʻunga ne mole ai ʻeku mānavá.

ʻI he manavasiʻi naʻa Naʻe hoko ha meʻa mamafa kiate au, naʻá ku fie maʻu ke u ʻalu ki tuʻa ʻi he falefakatolo.

 

Naʻá ku naʻá ne fakatokangaʻi ha fuʻu kakai tokolahi ʻoku nau fou atu ʻi he halá.

Naʻe ʻo tataki ʻeku Sīsū angaʻofa tahá, ʻo tekeʻi mo fusi hake ia.

Sīsū Naʻá Ne fua hono kolosí ʻi hono umá. Naʻa ne ongosia pea Naʻe tautaʻa toto.

Naʻe pehē fakatupu mamahi ke ueʻi ha foʻi maka.

Naʻá ne sio mai kiate au ke kole tokoni. Ko hai te ne lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e mamahi ne u ongoʻí? pea?

Ko hai te ne lava Fakamatalaʻi e ola ʻo e meʻa fakailifia ko ʻení kiate aú?

naʻá ku foki mai ʻi hoku lokí, ʻo ʻikai ke u ʻiloʻi e feituʻu ne u ʻi aí.

 

Hoku lotó Naʻe lavea ia ʻi he loto mamahi pea kamata ke u tangi ʻo pehe:

"ʻE founga fefe ʻofa, ʻe hoku Sīsū lelei! Fie maʻu

- ʻi he ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke siʻaki ʻa e fanga ulofi fekai ko ʻeni, pe

-faingataʻaʻia mamahi mo e fakamamahiʻi koe,

ke ʻoatu kiate koe fakafiemalie.

 

ʻE hoku ʻOtua Tuku ke u faingataʻaʻia ʻi ho tafaʻakí. ʻOku ʻikai totonu ia

- ʻokú ke faingataʻaʻia lahi fau ʻEku ʻofa kiate au ko ha taha faiangahala, pea

"ʻOua ʻe ngaohi au ʻoua naʻa mou tuku ha meʻa maʻamoutolu!"

 

Kuo ʻosi maʻu ʻe Sīs naʻá ne tafunaki ʻiate au ha ʻofa lahi ki heʻene faingataʻaʻia fakaʻofoʻofa naʻe mahulu hake ʻi he Faingataʻa ke ʻoua naʻa mamahi.

 

ʻOku mahino ʻeni kuo teʻeki ai pe ke toe ʻosi ʻa e holi ne u maʻu ʻi heʻeku moʻui.

ʻI he Māʻoniʻoní Naʻe ʻikai ke u toe kole ha meʻa lahi ange: te u fakaʻatā ke ne moʻui ʻi ha ngaahi faingataʻaʻia fakaʻofoʻofa pehē.

kiate ia.

 

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fiemalie ʻi haʻane toʻo mei hono Kalauni ha tolounua ʻo ne li ki hoku loto. Mei he taimi ki he taimi

Naʻa ne toʻo hono faʻo mei hoku ongo nima mo e vaʻe ʻo li mai kiate au,

naʻá ne fakatupu au Ngaahi tautea lalahi, ka ʻoku ʻikai teitei tatau mo ia.

 

ʻI he ngaahi Taimi ʻe niʻihi

-naʻe hangē kiate aú ʻe tuku ʻe Sīsū hoku lotó ki hono nimá pea

-ko hai naʻá ne kukuʻi iá Naʻe fuʻu mālohi ʻaupito ʻo ʻai ʻe he mamahí ke mole meiate au ʻa hono fakaʻaongaʻi hoku ngaahi ongoʻangá.

 

Koeʻuhi ke Naʻe ʻikai fakatokangaʻi ʻe he kakai ne mau feohí ʻa e meʻa naʻá ku sio ki aí. Naʻá ku lotu ki ai ʻo pehē:

"ʻE Hoku Sīsū, Foaki mai kiate au ʻa e ʻaloʻofa ke u mamahi taʻe te u haʻu mo hoku faingataʻaʻiá ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé".

kuó u fiemalie ʻi ha kiʻi taimi siʻi, ka koeʻuhi ko ʻeku ngaahi angahala, ko ʻeku Kuo faʻa fakatokangaʻi ʻe ha niʻihi kehe ʻa e faingataʻaʻiá.

 

ʻI ha ʻaho ʻe taha, hili ha Naʻe folofola mai ʻa Sīsū kiate au ʻi he Feohiʻanga Māʻoniʻoní:

 

"Ko hoʻo He ʻikai lava ke tatau ʻa e faingataʻaʻia mo hoku faingataʻaʻia, koeʻuhi he mamahi ʻi Hoku ʻAó.

ʻOkú ke Tokoni. ʻOku ou fie tuku ʻa kimoutolu ʻi he melino ʻi ha kiʻi taimi siʻi.

Toe Lahi Ange tokanga kae ʻikai ki muʻa, koeʻuhí he ʻikai te u ʻoatu hoku nimá maʻau

poupouʻi koe pea tokoniʻi koe ʻi he meʻa kotoa pē. Te ke ngāue mo kātakiʻi ʻa e loto leleí,

Ko Hono ʻIloʻi pea ʻe tukutaha hoku matá ʻi he koe

pehē foki ʻo kapau he ʻikai ke u toe tuku au ke u mamata pe fanongo meiatekimoutolu.

Kapau te ke nofo mo au Faivelenga, te u fakapaleʻi koe ʻi heʻeku foki maí. Kapau ko koe ʻI heʻeku taʻe-anganofo, te u haʻu ʻo tauteaʻi koe."

 

Ki he niʻihi ko ʻení ngaahi lea, naʻa ku manavasiʻi pea u talaange:

"Tangataʻeiki, ko kimoutolu ʻoku ʻi heʻeku Moʻuí mo ʻEku Moʻuí Kotoa, talamai ʻa e founga te u lava ai ʻo moʻui taʻe kau ai ʻa e ʻo kimoutolu, ʻe hoku ʻOtua!

Ko hai te ne foaki mai kiate aú Ko e mālohi ke angalelei?

Ko koe pe ʻoku Kuo mou hoko, pea te mou hoko ko hoku mālohinga mo e poupou.

ʻOku Malava ke hoko, ko ʻeni, ʻoku ke loto ke tuku au ki he meʻa ʻoku ou maʻu, ʻo ʻikai ke u maʻu ai ʻa e hoʻo ʻi ai, hili hoʻo fakaafeʻi au ke u mavahe mei mamani mo ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku fekauʻaki mo ia.

Ngalo ʻoku ou kovi pea ka ʻikai kimoutolu ʻe ʻikai te u faʻa fai ha meʻa lelei?"

 

Sīsū, mo naʻa ne tali mai, melie mo nonga:

"Te u fai Ko hono ʻuhingá ke mahino kiate kimoutolu ʻa e lahi ho mahuʻinga taʻe kau ai aú. ʻIkai loto-foʻi.

 

Te u fai ʻeni kiate koe ki hoʻo lelei lahi angé, ke teuteuʻi ho lotó ke tali ʻa e ngaahi ʻaloʻofa foʻou te u lomakiʻi ʻaki koe.

ʻOku ou maʻu koe naʻe ʻilonga ʻa e tokoní. Te u ngaohi koe he taimí ni ongoʻi hoʻo tukunoaʻi koe.

te u fai ʻi he koeʻuhí ke ke aʻusia ʻa e loto fakatōkilalo moʻoní. Pea ko koe Te u foaki ʻeku ngaahi ʻaloʻofá, ʻa e lelei tahá,

ke teuteu ʻi he ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻa ia ne fakataumuʻa ke u fai maʻaú.

 

Ko ia ai kae ʻikai ko e siva e ʻamanakí, fiefia mo fakamālō mai,

koeʻuhi Ko e vave ange hoʻo kolosi ʻi he tahi hou ko ʻeni, ko e lahi ange ia ʻE vave haʻo aʻu ki he taulanga.

Ko e hā hano toe lahi ʻOku faingataʻa ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku ou kaveingá kiate kimoutolú, ko e lahi ange ia ʻa e ngaahi ʻaloʻofá pea te u foaki atu kiate koe.

Loto-toʻa, he ʻe vavé ni haʻaku haʻu ke fakafiemālieʻi koe ʻi hoʻo mamahí."

 

Ko ia ne u Naʻá ne tāpuakiʻi mo mavahe.

Ko hai te ne lava fakahaaʻi ʻa e mamahi naʻá ku ongoʻí, ʻa e ongoʻi taʻelata naʻá ne ʻohofia ʻeku loto, mo e loʻimata ne u to ʻi heʻeku mamata ki hoku Sisuu pea ʻi he lolotonga hono tāpuakiʻi aú, naʻá ne liʻaki au.

Neongo ia naʻa ku fakafisi ki Hono Finangalo Māʻoniʻoni Tahá.

Pea hili hono ʻuma tuʻo tahaafe ki hono Toʻukupú, ʻa e Nima ko ʻeni naʻá ne tāpuakiʻi au mei he Naʻá ku pehē ange kiate ia ʻi ha feituʻu mamaʻo:

"Nofo a Tangata Taʻane Maʻoniʻoni, nofo a!

Manatuʻi hoʻo palōmesi atu ʻe vavé ni pē haʻo foki mai kiate au! Tokoniʻi maʻu pē au mo ngaohi au ʻoku ʻamoutolu ʻaupito."

Pea naʻá ku mamata kiate au tuenoa ʻaupito. Naʻe hangē ia kiate aú ko e ngataʻangá ia.

 

Talu mei ai Kuo hoko ʻa Sīsū ko Hoku Kakai Kotoa Pē, ka ne taʻe ʻoua Ia he taimí ni, kuo ʻikai ke u toe maʻu ha fakafiemālieʻí. ʻOku fakafokifa ʻa e hoko ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ne ʻaki liliu ʻo hoko ko ha mamahi fakamamahi.

 

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ke fanongo ki hono manukiʻi au ʻe he fanga manuki mo toutou lea ʻaki au ʻi ha Lea ʻoku fakalongo pē:

"Vakai pe ko e ha ʻoku ne ngaohi koe ke ke hoko ko ho ʻOfa, ko ho ʻOfaʻanga; ʻOku ʻi fē ia he taimí ni?" ʻI he taimi Naʻá ku sio ki he vaí, afí, matalaʻiʻakaú, naʻa mo e ngaahi foʻi maka angamaheni ʻi he Ne hangē ne pehē ʻe hoku lokí:

"ʻOku ʻikai ke ke sio pea ko e ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻoku ʻa homou Tangata Taʻané?

ʻOku ke maʻu ʻa e faingamālie ke mamata ki heʻene ngaahi ngāué, ka ʻoku ʻikai te ke lava ʻo sio kiate ia!"

 

Peá u pehē ange ʻoku nau:

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ koe ʻa e kakai ʻo hoku ʻEiki, ʻomi ha ongoongo kiate au ʻo kau kiate Ia! Talamai pe te u lava ʻi fē Kumi!

Naʻa ne talamai ʻoku ʻE vave ni pe haʻane foki mai, ka ko hai ʻiate kimoutolu te ne lava ʻo talamai ʻa e taimi ʻe foki mai ai, Te u toe feʻiloaki ʻafe mo ia?"

 

ʻI ai Siteiti, naʻe hange ʻa e ʻaho kotoa pe ko ha taʻengata.

Ko e ngaahi po naʻe ʻikai hano ngataʻanga, ko e ngaahi houa mo e miniti naʻe hange ia ha ngaahi senituli pea naʻe ʻikai ke u Naʻe ʻikai ke nau ʻomi ha meʻa ka ko e fakaʻauha pē. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē te u ʻalú fakasiʻisiʻi.

Hoku lotó mo e Naʻe tuʻu ʻeku mānavá, pea taimi ʻe niʻihi naʻá ku ongoʻi tatau pē mo ʻeku ke momoko, kapu ʻe ha ongoʻi mate.

Kau Mēmipa ʻo e Naʻe fakatokangaʻi ʻe hoku fāmilí naʻe ʻikai lelei e meʻa kotoa.

Kuo nau maʻu Naʻá na fetalanoaʻaki lahi pea naʻá na pehē ko ʻeku faingataʻaʻiá ki ha puke fakaesinó.

Naʻa nau vili kikihi pe koeʻuhí ke u lava ʻo feʻiloaki mo e toketaá. Ko ʻosi, ka naʻe ʻikai ke ne ʻomi ha meʻa lelei kiate au.

 

Ko ʻeku tafaʻakí, Naʻá ku kei manatuʻi pē

-ʻo e meʻa ni kuo talaʻofa mai ʻe Sīsū,

-ʻo e ha kuó ne fai ʻiate au,

-tākaí ʻo ʻEne ʻaloʻofa.

Naʻa ku manatuʻi tahataha ʻene ngaahi lea fakaʻofoʻofa mo ongongofuá.

ʻOku ou toe maʻu foki mo e Naʻá ku manatuʻi ʻene ngaahi lea tukuakiʻi ʻi he tafaʻaki ʻa e tamaí ke ne fakamanatu mai kiate au ʻa e fatongia ke ʻOfa.

ʻOku ʻiloʻi ʻe hoku laumālié he ʻikai ke ne lava ʻo fai ha meʻa taʻe kau ai ʻa Sīsū pea ko ia ʻa e meʻa kotoa pē ke ʻosi ki ai.

Ko e Talēkita fakalaumālie moʻoni ʻokú ne akoʻi hoku laumālié ki he founga ke u nofo aí loto fakatōkilalo mo liʻekina ʻi he lotú, feohiʻanga Māʻoniʻoní mo e ʻaʻahi ki he Sākalamēniti Tāpuakiʻí.

 

ʻOua ʻe fakatokangaʻi ko e meʻa pē kuo fakahoko ʻiate aú ko e moʻua ki hono fakaʻaongaʻi lahi ʻo e ngaahi ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻe hoko ki he Ko ʻeku tafaʻakí ko ha kākā haohaoa.

 

Taʻe kau ai hono Mālō mo hono māmá, ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo fai ha meʻa lelei: kae ngata pē kovi. Ko hai mo ha toe taha ka ko ʻeku Sīsū lelei ʻoku ou maʻú Mavahe mei he frivolities ʻo e mamani?

ʻA ia kuo naʻá ne fakatupu ha holi mālohi kiate au ke u ngaohi ha novena ki he Kilisimasi

mo e hiva fakalaulauloto fakaʻahó

ʻi he incarnation ʻoSīsuú,

ko hai ʻoku ʻiate aú ʻomi mei he Langi ha ngaahi ʻaloʻofa mo ha ngaahi maama pulipulia?

 

Ko e hā e meʻa ko iá Leʻo ʻi hoku lotó naʻá ne fakatokanga mai kiate au?

-he ʻikai ke u maʻu Truce pe melino

"Kapau ʻoku ʻikai Kuó u fai nai ʻa e meʻa naʻe kole mai ʻe Sīsū kiate aú?"

 

Ko hai naʻá ne ngaohi aú ʻofa ʻiate ia ʻaki hono fakaha mai kiate au ʻa e pepe fiefia ko Sisuu?

 

ʻIkai ko Sīsū naʻe ngāue mo au ko ʻeku faiakó,

-fakahinohinoʻi au, -fakatonutonu au, - valokiʻi au,

-Fakahoko fakaʻikaiʻi ʻa ʻene ʻofá ki hoku lotó,

-infusing au ʻa e laumalie moʻoni ʻo e mokesi, ʻofa faka-Kalaisi mo e lotu?

 

Kuo fakaava ʻiate au ʻa e hala naʻa ne taki au ki he fuʻu tahi lahi ʻo ʻenemanako. ʻOku fakamatalaʻi ʻiate ia ʻokuou maʻu aʻusia

-ʻa e melie ʻo e faingataʻaʻiámo e

-loto ʻitá ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke u faingataʻaʻia ai.

Kuo teʻeki ai ke ʻoku fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻi Heʻene ʻaloʻofá?

 

ʻI he taimi ni

ʻoku ne ta au ko ha kiʻi tukuhua ʻoku mahuʻi mei hoku ʻao, ʻoku ou aʻusia kakato,

ʻikai ke ʻi ai ha ʻOku ʻikai ke u ongoʻi ʻa e ʻofa pelepelengesi ko iá ʻo hangē ko ia ʻi muʻá.

-ʻoku ʻikai ke u toe sio ʻa e maama ʻi heʻeku ngaahi fakalaulauloto,

ʻIkai ʻOku ou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he fakalaulauloto ki ha toko ua petolu Ngaahi Houa Ngāué.

Lolotonga e feinga ke ʻI heʻeku fai ʻa e meʻa naʻá ku faʻa faí, ʻoku ou fanongo ki hono toutou lea ʻaki mai ʻo e ngaahi leá ni kiate au: "Kapau te ke faivelenga kiate au, te u haʻu ʻo fakapaleʻi koe. Kapau ʻoku ʻikai ke ke taʻe-angatonu, Te u tauteaʻi koe."

 

ʻoku ʻikai ke u fuʻu maʻu ʻa e lavameʻa naʻa ku maʻu ʻi he taimi naʻa ne ʻiate au ai ʻi ha founga ʻoku ha mahino pea ʻilonga.

 

ʻI he tuʻunga ko ʻení Naʻá ku fakamoleki kotoa hoku ngaahi ʻahó ʻi he ongoʻi liʻesiá

- ʻi he loto ʻitá meimei fakakātoá,

-fakalongolongo mo e loto hohaʻa.

 

Naʻá ku tatali kia Sīsū ka naʻe teʻeki ai pē ke haʻu ʻo hangē ko ʻene palōmesí:

"ʻOku ke ʻE vavé ni pē haʻaku tali atu."

 

ʻI heʻeku toe lea ʻaki Naʻá ku meimei fiemālie maʻu pē ʻi heʻeku ngaahi kolé.

Hoku lotó ʻo faingataʻa ange, neongo ʻoku ʻikai ke tatau mo e founga ineffable. ʻi muʻa. Kuó Ne siviʻi mālohi au, ʻo ʻikai ʻikai talamai ha meʻa.

 

ʻI he taimi Fakaʻosí, kuo ʻosi e vahaʻataimi ʻo e hongé, pea ne u maʻu fakaʻosi ʻa e meʻa kotoa pe naʻe fie maʻu ʻeSisuu fai hoku lelei tahá,

kuó u fanongo ai mei he Foʻouʻi hoku lotó:

"Kiʻi taʻahine ʻo Hoku Loto, fakaha mai kiate au ʻa e meʻa te ke fai.

Talamai pe ko e hā ia lavameʻa ʻiate koe, hoʻo veiveiua, hoʻo manavasiʻi mo ho ngaahi faingataʻaʻia, koeʻuhí ke u lava ʻo akoʻi atu ʻa e founga ke tataki ai koe ki he kahaʻú ʻi he taimi ʻoku ou ʻalu".

 

Ne u maʻu ia Naʻá ku fakamatalaʻi faivelenga ʻa e meʻa ne hoko kiate aú:

"Tangataʻeiki, Ka ne taʻeʻoua kimoutolu he ʻikai ke u lava ʻo fai lelei. Mei he kamataʻanga ʻo e fakalaulauloto naʻa ku Naʻa ne fehiʻa ʻaupito ai. Naʻe ʻikai ke u maʻu ha loto-toʻa ke ʻoatu kotoa ʻeni.

Naʻe ʻikai ke u loto ki ai. ke feohi mo koe, koeʻuhí he naʻá ku ʻofa kiate koe ʻa e fetokangaʻaki hoʻomou ʻOfa. Ko e ongoʻi taʻelata mo e mamahi naʻá ku ongoʻí Naʻa nau ʻai ke ongoʻi ʻe he ngaahi mamahi ʻo e maté.

 

Ke fakafepakiʻi Naʻá ku feinga ke fakakakato ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he mamahi ʻo e taʻelatá. ʻI he taimi Naʻá ku tōmui, hangē ʻoku ou maumauʻi hoku taimí.

Ko e manavasiʻi naʻa ʻi he naʻa ke mei tauteaʻi au ʻi hoʻo foki mai koeʻuhi ko ʻeku taʻe-anganofo Hoko atu.

 

ʻAʻaku Naʻe fakautuutu ʻa e faingataʻaʻia ʻi loto ʻi heʻeku fakakaukau atu kiate koe, ʻe hoku ʻE ʻOtua, ʻoku hokohoko atu pē hoʻomou ʻitá.

naʻe ʻikai ke u lava ʻo fai ngaahi ngāue ʻo e totongi huhuʻí pe ʻaʻahi ki he Sākalamēniti Tāpuakí taʻe te ke kau ai.

Te ke lava ʻo maʻu tokoni mai, ka naʻe ʻikai ke u maʻu koe. ʻOkú ke ʻi heni mo au, talamai Ko e hā naʻe totonu ke u faí."

 

Ko e Talanoa mo naʻá ne pehē mai kiate au ʻi he angavaivai:

"Kuo ke hala ke fuʻu loto mamahi.

ʻIkai naʻá ke ʻiloʻi ko au ʻa e Laumālie ʻo e Melinó.

Ko e ʻuluaki meʻa naʻa ku fokotuʻu atu naʻe ʻikai kohoʻo Naʻe ʻikai ke loto hohaʻa?

 

ʻI he lotú, taimi ʻokú ke ongoʻi hē aí, ʻoua naʻá ke fakakaukau ki he ʻOku ʻikai ha meʻa pea ke nonga.

ʻOua ʻe kumi Ngaahi ʻuhinga ʻoku momoa ai hoʻo lotú, ko e hā ʻoku hoko ai ʻení ʻOkú ne fakatupu ha fakahohaʻa lahi ange.

-Fakamaaʻi Ka ke tui ki he ngaahi lelei ʻo e faingataʻaʻiá pea fakalongolongo.

 

"ʻI heʻeku hoko ko ha lami ʻo fakaʻata ia ke kiʻi vaku ʻe he hele ʻo e Taniela Siela, ʻi hoʻo mamata ki hoʻo lulululu, tā mo tuēnoá,

-Fakafisi ki hoku Finangaló,

-fakamālō mei he ʻI hoku lotó,

-pea fakatokangaʻi koe moʻui taau tatau mo e faingataʻaʻiá.

 

ʻOmi kiate au,

-ʻaʻau loto-mamahi, ngaahi faingataʻaʻia mo e hohaʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí

-Ko e hā feilaulauʻi ʻo e fakafetaʻí, fiemālié mo e totongi huhuʻí ki he ngaahi faikovi ʻoku ou ʻoku faʻu.

 

ʻAʻau Lotú

te nau ʻalu hake leva ki ʻolunga Hange ko e nanamu ʻo e meʻa fakanamu lelei ki hoku taloni, te nau fakalaveaʻi hoku loto ʻi he ʻofa.

Te nau ʻave koe ngaahi ʻaloʻofa foʻou mo e ngaahi meʻafoaki foʻou ʻo hoku Laumālie Māʻoniʻoní.

 

Ko e tevolo

sio kiate koe loto fakatōkilalo, fakafisi pea tuʻu maʻu ʻi hoʻomoutaʻeʻahí,

ʻIkai ʻe lahi ange ʻa e ivi ʻe maʻu ʻihe Tāpuni.

Te ne uʻu loungutu ʻi he taʻe-fiemalie.

ʻUlungāanga ʻi he ko e foungá ni mo e

-te ke fakatau ngaahi toafá

ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻí ʻo hange ko hoʻo fakakaukau.

 

ʻFekauʻaki moe Feohiʻanga Māʻoniʻoní,

ʻoku ʻikai te u fie maʻu ʻOku ke loto mamahi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke nofo ai, ʻikai maʻu ha malohi hiki fakamakinito ʻo ʻeku ʻOfa.

Fai ho lelei tahá lelei ange ke tali lelei au pea fakamalo mai hili ʻeku maʻu au maʻu. Kole mai ke ke maʻu ʻa e ngaahi ʻaloʻofá mo tokoni atu ke ke fie maʻu pea ʻoua naʻa Hohaʻa.

 

Ko e meʻa ko ia ʻOku ou ʻai ke ke faingataʻaʻia ʻi he Feohiʻanga Māʻoniʻoní,

ko e ko ha ʻata ʻi hono fakafehoanaki atu ki heʻeku faingataʻaʻia ʻi Ketisemani.

 

Kapau ʻokú ke pehē loto-mamahi he taimí ni, meʻa ke lea ʻakí

taimi te u ngaohi ai koe kau ʻi hono kauʻimaeaʻi, talatala mo e faʻo?

ʻoku ou talaatu ʻeni Koeʻuhi ko e ngaahi fakakaukau ʻoku ou ʻoatu he taimi ni fekauʻaki mo ʻE lava ʻe ha mamahi lahi ange ʻo ʻoatu kiate koe ha loto-toʻa lahi ange ʻi he faingataʻaʻia iiki.

 

ʻI he taimi ʻoku ke tokotaha ai pea mate hili ʻa e Fetuʻuaki,

fakakaukau ki he mamahi ʻo e maté ʻa ia ne u mamahi ai koeʻuhí ko kimoutolu ʻi he Ngoue ʻo Ketisemani. Nofo ofi mai kiate au koeʻuhi ke u lava ʻo fakafehoanaki hoʻo faingataʻaʻia fakataha mo au.

 

"ʻOku moʻoni ʻe kei fie maʻu pē ke ke ongoʻi tuēnoa pea ʻikai ko au.

Pea kuo pau ke ke sio toko taha kiate au pea liʻaki ʻe hoku ngaahi taʻu motuʻa angé ngaahi kaungāmeʻá. Te ke ʻilo ʻoku nau mohe koeʻuhí he kuo nau liʻaki ʻa e ʻenaungaahi lotu.

Ki he ngaahi maama ʻokú ke maʻú Foaki

au te ke fakatokangaʻi ʻi ha faingataʻaʻia lahi,

ʻākilotoa ʻe he aspici, ngata fekai kona mo e fanga kuli fekai te nau fakafofongaʻi

Ngaahi angahalá kuohili ʻa e tangata, - ʻenau ngaahi angahala lolotonga,

ko kinautolu ke haʻu, pea - hoʻomoungaahi angahala.

 

Ko ʻeku mamahi ʻi he ngaahi angahala ko ʻení naʻe fuʻu lōmekina ai au ʻo u ongoʻi moʻui kuo keina.

Hoku Lotó mo e Naʻe ongoʻi ʻe hoku tokotaha kotoa naʻe tapuni ʻi ha nusipepa.

Naʻa ku tautaʻa toto ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ne fakaviviku ʻa e kelekele. Pea tanaki atu ki he meʻa kotoa pe ko e liʻaki ʻeni ʻo ʻeku Tamaí.

 

Talamai, ʻi he taimi Kuo aʻu nai hoʻo faingataʻaʻiá ki he tuʻunga ko ʻení?

Kapau ʻoku ke fūfūnaki pē kiate au,

-fakatāutaha ʻo e Ngaahi Fakafiemālie

-fonu loto ʻitá

-fonu mahuohua ʻi he mamahi mo e faingataʻaʻia, fakakaukau mai leva kiate au.

 

Fekumi ki he ke holoholoʻi hoku toto pea ke fakasiʻisiʻi ʻeku mamahi mamahi ʻaki ʻene foaki kiate au ʻa hoʻomou ngaahi mamahi mokomoko.

Hange ko ʻeni ʻE kamata ke ke toe nofo pē mo au hili ha fetuʻutaki.

 

ʻOku ʻikai ko ʻOku ʻuhinga ia naʻe ʻikai ke ke faingataʻaʻia.

 

Koeʻuhi he Ko ʻeku ongoʻi liʻekina ko e mamahi faingataʻa taha ia pea hangē ko e mahi ʻa e meʻa ʻoku ou lava ʻo fakahokó ki he ngaahi laumālie ʻoku mahuʻinga kiate aú.

 

ʻIloʻi kae ʻumaʻā foki hoʻomou ngaahi mamahí mo hoʻomou faitatau mo hoku Te u maʻu ai ha fakafiemālie mo ha fakafiemālie lahi.

 

ʻ Ko e meʻa ki he

-ngaahi ʻaʻahi naʻe ʻoku ke ngaohi au mo

- ki he ngaahi ngāue ʻa totongi huhuʻi ʻoku ke fai kiate au ʻi he Sakalameniti ʻo ʻEku ʻOfa-- ʻa ia ʻoku ou maʻu fokotuʻutuʻu maʻau..

 

ʻiloʻi ʻoku

Hokohoko ke toe manatu mofaingataʻaʻia

Kotoa pē kuó u faingataʻaʻia ʻi he taʻu ʻe tolungofulu mā tolu ʻo ʻeku moʻui fakamatelié.

-ʻoku ou saiʻia ai ke fāʻeleʻi mai ki he loto ʻo e kakai fakamatelié.

Hange ko ʻeni ʻOku ou talangofua kiate ia ʻokú ne ui au mei he Langí ke feilaulauʻi au ʻi he funga ʻōlitá.

 

Ko Au loto fakatōkilalo

ʻi he Lolotonga ia, - uiuiʻi,

Akoʻi fakamaama.

 

ʻFekauʻaki mo e ʻOkú ne fie maʻu ke foki mai kiate au ʻi he ngaahi sākalamēnití. Ki ha niʻihi Te u foaki ʻa e fakafiemālie, ki ha mālohi kehe:

Lotu ʻa e Tamai ke fakamolemoleʻi kinautolu. ʻOku ou fakatupulaki ha niʻihi ʻo kinautolu.

Tangata Taʻané ʻa e niʻihi kehe. ʻOku ou tokanga maʻu pē ki hetokotaha kotoa pē.

ʻoku ou taukapoʻi kinautolu ʻoku nau fie maʻu ke maluʻi kinautolu.

ʻOku ou fakamāmaʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻa kinautolu ʻoku loto ke fakamamaʻi.

 

ʻOku ou ʻalu mo kinautolu ʻoku ʻOku ne fie maʻu ha kautaha. ʻOku ou tangi koeʻuhí ko e ʻikai ke tauʻatāina mo tauʻatāina.

ʻOku ou ʻi he tuʻuloa ʻofa

koeʻuhi ke ʻofa ke toe fakafoki mai ʻa e uouangataha fakaemāmaní ki he māmanípea

koeʻuhi ke ke ʻOfa ke fakahoko ʻa e palani fakalangi maʻolunga taha, ʻa ia koe ko e lāngilangiʻia moʻoni ʻo e Tamaí.

- ʻi he haohaoá ko e fakaʻatā koeʻuhí ko ia,

-ka ʻoku ʻikai ʻoku foaki ia ʻe he meʻa moʻui kotoa pē.

 

ʻI he meʻa ko ia ʻOku ou moʻui ʻaki ʻeku moʻui sākalamēnití.

 

"He fakafoki mai ʻa e ʻOfa taʻefakangatangata ʻoku ou maʻu ki he fanga manu,

I tuku ke ke haʻu ʻo sio tuʻo tolungofulu mā tolu ʻi he ʻaho

ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi taʻu kuo moʻui ai Hoku Faʻahinga ʻo e Tangatá ʻi he māmaní maʻau pea ki he taha kotoa.

 

Kau ʻi he ko hoku Sākalamēniti ʻo e ʻOfá,

tenendo sempre presente le mie intenzioni per

-espiazione,

-riparazione,

-adorare e

-autoimmolazione.

 

Farai queste trentatré visite

-sempre,

-ogni giorno e

- dove sarai.

Li riceverò come se fossero fatti alla mia Presenza Sacramentale.

 

Ogni mattina il tuo primo pensiero sarà per me ,  Prigioniero d'Amore.

 

Allora mi darai il tuo primo desiderio d'amore. Questo sarà il nostro primo incontro intimo.

Ci chiederemo come abbiamo passato la notte.

Allora ci incoraggeremo a vicenda.

 

Il tuo ultimo pensiero e affetto della serata sarà di ricevere la mia Benedizione,

affinché riposi in me, con me e per me.

 

Prenderai quest'ultimo bacio d'amore con la promessa di unirti a me nel Santissimo Sacramento.

Farai altre visite come meglio puoi, secondo le occasioni, concentrandoti interamente sul mio Amore".

 

Mentre Gesù parlava, sentivo la sua grazia riversarsi nel mio cuore, come se volesse consumarmi nel suo amore.

Il mio pensiero si confuse e affogò in un'immensa Luce d'Amore.

 

Ko au ʻeni Naʻa ne fakalotolahiʻi mo lotu kiate ia ʻo peheni:

"Ko ʻeku lelei ʻEiki, kātaki ʻo ofi mai maʻu pē kiate au, koeʻuhí, ʻi he malumalu ʻo e Te u loto fiemālie maʻu pē ke fai lelei hoʻo fakahinohinó.

Ko e fakamoʻoní ko e naʻe foaki

-ko e hā te u lava ʻo faí ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē kiate koe pea ka ʻikai koe, ʻoku ou fai e meʻa hala kotoa pē."

 

Pea, maʻu ai pe Naʻe toe pehē ʻe Sīsū ʻi he ʻofa:

"Te u feinga ke tau fiemalie ʻi he tuʻunga ko ʻeni, ʻo hange ko ia kuo u fai ki ha niʻihi tokolahi kehe. ʻOku ou fie maʻu pe hoʻo loto lelei.

te u ʻoatu ʻo hulu fau ʻa e tokoni ʻoku ke ʻamanaki ke fai meiate au."

 

ʻOi! ʻOku fefe angaʻofa kiate au, ʻe Sīsū lelei. ʻOku ʻikai ke ʻi ai kuo teʻeki ai ke ne maumauʻi ʻene ngaahi talaʻofá.

Forsooth Kuo pau ke u fakahā naʻá ne fai maʻu pē ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa naʻá ne maʻu aú naʻe talaʻofa mai. Pea u lava leva ʻo fakahoifua kiate ia.

Ngāue mo ia,

ʻoku ou maʻu toʻo mei hoku lotó ʻa e veiveiua pepuputuʻu kotoa pē,

ʻo tatau ai pe pe ʻoku ou Naʻe talamai ko e meʻa ʻoku hoko kiate aú ko ha hola pē ngalikehe.

 

Ko e ngaahi ʻaho ʻoku Naʻá ku ʻalu taʻe kau ai ʻa Sīsū, naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau sai. Kuo teʻeki ai ke u lava ʻo lea ʻaki ha foʻi lea ʻe taha ʻi he laumālié ʻo e ʻofa faka-Kalaisí.

naʻe ʻikai ke u feinga Ngaahi ongo ʻoku lelei ki ha taha.

 

Lolotonga ʻa sīsuú Naʻe ofi mai pe kiate au, lea mai ʻo fakangofua ke u Vakai.

Pea ne u maʻu ia.

kapau ʻoku haʻu ki ha laumālie ʻi ha founga makehe,

naʻe ʻikai ke toe ʻi ai haʻane meʻ fakakaukau ke teuteuʻi ʻa e laumālié ni ke maʻu ha ngaahi kolosi foʻou mo ha ngaahi Mamafa.

 

ʻAʻana Ko e palani ke tohoakiʻi mai ʻa e Laumalie ʻi he ʻaloʻofa ʻi ha founga ʻoku ne fakapipiki ia ki heʻene ʻofa.

Ko e Ko ʻene taumuʻá ke ʻoua naʻa toe fakafepakiʻi ia ʻe he laumālié.

 

ʻI ha ʻaho ʻe taha, hili ha ʻI he Feohiʻanga Māʻoniʻoní, naʻá ku ongoʻi ʻoku ou pipiki kiate ia ʻo hangē ha ngaahi foʻi tepi Koula. ʻOkú ne haʻi au ʻaki e ngaahi lea ʻofa hangē ko ʻení: "ʻOkú ke Loto fiemālie moʻoni ke fai e meʻa ʻoku ou fie maʻú?

 

Kapau te u ʻeke atu ke feilaulauʻi hoʻo moʻuí,

"Te ke lava nai ʻo loto fiemālie ke fai ia ʻi he ʻaloʻofa lelei koeʻuhí ko ʻeku ʻofá?" ʻIloʻi pea kapau ʻokú ke loto fiemālie ke fai ʻa ia ʻoku ou fie maʻú, pea,

-ki heʻeku tafaʻaki, Te u fai ha meʻa pē te ke fie maʻú."

 

Pea kuo u Naʻá ku tali ange, "Ko ʻeku ʻofá mo e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú, ʻoku malava ke mou foaki ha meʻa fakaʻofoʻofa ange, māʻoniʻoni ange, lahi ange fakaʻofaʻia ʻiate koe? ʻIkai ngata aí, ko e hā ʻokú ke ʻeke mai ai pe ʻoku ou Mateuteu ke fai e meʻa ʻokú ke fie maʻú?

 

ʻOku Kuo fuoloa ʻeni mei he taimi ne u ʻoatu ai hoku lotó:

-ʻoku maʻu ʻe koe,

-neongo naʻe Ko hoʻo fakaʻamú ke veteki au. ʻIo, ʻoku ou loto fiemalie ke fai ia, kapau te ke loto ki ai.

Naʻá ku foʻi kiate koe, ʻa e Tangata Taʻane Māʻoniʻoní. Fai ʻiate au mo au ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke faí Hangē pē ko iá.

ʻAi ke u fai ia ʻa e meʻa ʻoku ke fie maʻu, ka ʻoku ne ʻomi maʻu pe kiate au ha ngaahi ʻaloʻofa foʻou, he ko au pe ʻoku ʻikai He ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa."

 

Pea moSīsū Naʻá ne talamai:

« Ono Mateuteu ke fai ʻa e meʻa ʻoku ou kole?"

Ki he meʻá ni fehuʻi, ʻa ia naʻa ne toe fai mai ko hono tuʻo ua, naʻa ku ongoʻi laiki mo loto mamahi.

Peá u pehē ange ki ai:

"Ko ʻeku lelei maʻu ai pē ʻa Sīsū, ʻoku ou manavasiʻi maʻu pē mo taʻeangatonu.

Vakai huʻuhuʻu kiate au, ka ʻoku ou falala kakato atu kiate koe. Ongoʻi ʻOku mateuteu hoku laumālié ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē te ke loto fiemālie ke tukulolo kiate au."

Naʻe hoko atu ʻa Sisu ʻo pehe:

"Lahi ʻaupito sai! ʻOku ou loto ke fakamaʻa ho laumalie mei he fehalaaki kotoa pe te ne ala taʻofi ʻEku ʻofa ʻiatekimoutolú.

ʻoku ou fie ʻilo Kapau ʻoku mou mateakiʻi moʻoni au, feʻunga ke u hoko kotoa ko haʻaku. Pea koeʻuhí ke ke fakahā mai ko e meʻa pē kuó ke talamai kiate aú ko e moʻoni

te u tuku koe ki he siví ʻi ha tau fakamamahi moʻoni. ʻOku ʻikai ha meʻa ke ke ilifia ai pea ʻe ʻikai te mou mamahi ʻi ha kovi.

Te u hoko ko e Ho nimá mo ho iví, pea te u tau ʻi ho tafaʻakí.

 

Ko e taú ko e Mateuteu. ʻOku fufuuʻi ʻa e ngaahi fili ʻi he fakapoʻuli, mateuteu ke Tauʻi koe ʻi ha tau kuo lilingi.

Foaki ʻenau tauʻatāiná

-maʻá e ʻohofi koe,

-maʻá e fakamamahiʻi koe,

-ke ʻahiʻahiʻi koe ʻi ha faʻahinga founga pe,

koeʻuhi ke ʻI he taimi ʻe tukuange ai koé

mo ʻa e ngaahi mahafu ʻo homou angamaʻá, ʻa ia te mou ikuʻi ʻaki ʻenau ngaahi angaʻulí, te ke lava ʻo ikunaʻi kinautolukoeʻuhí ʻI he taimi kotoa pe.

 

Te ke fakatokangaʻi ʻokú ke pea maʻu leva ha ngaahi ʻulungāanga lelei lahi ange.

 

"Pea ʻikai Te u fakakoloaʻi pē ho laumālié ʻaki ha ngaahi lelei mo ha ngaahi meʻafoaki foʻou.

Ko Au Te u foaki atu foki mo au.

ʻI he meʻa ko ia Loto-toʻa

Koeʻuhihe naʻe hili Ko hoʻo ikuna, te u fokotuʻu ʻiate koe ʻa hoku ʻapi nofoʻanga tuʻumaʻu mo tuʻuloa.

Pea te tau fakataha ʻo taʻengata.

 

ʻOku moʻoni te u tukulolo kiate kimoutolu

-ki ha sivi matuʻaki fefeka,

-ki ha ʻita lahi mo e tau kuo lilingi,

ʻUhinga He ʻikai ʻoatu ʻe he ngaahi tevolo kiate koe ha malolo pe malolo, lolotonga e ʻaho mo e poʻuli.

 

Ko Hoku Lotó Te ne ʻai ke ke saiʻia ʻaupito ʻiate au.

ʻIkai ʻOku ʻikai ha toe founga, ʻikai ha toe feituʻu ke ikuna ai.

Te ke sai toki fakapaleʻi ʻamui."

 

ʻoku ʻikai ke u ʻilo Fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ki heʻeku manavaheé mo e loto foʻí.

ongoʻi ʻeku lelei naʻe tala ʻe Sisu ʻa e tau fakamanavahe ko ʻeni mo e ngaahi fili.

 

Naʻa ku fanongo ki he momoko ʻo e toto ʻi he kalava mo e ʻulu ʻoku tuʻu ʻi he ʻulu.

ʻAʻaku naʻe fonu e fakakaukau ʻi he faʻahikehe ʻuliʻuli naʻa ne fie keina au moʻui. Ne u ʻosi ongoʻi ʻoku ʻākilotoa au ʻe he ngaahi laumālié ʻi he tafaʻaki kotoa pē Fakakātoa.

 

ʻI he tuʻunga ko ʻení Ne u tafoki kia Sīsū ʻo pehē ange:

"Ko ʻeku ʻEiki, ʻaloʻofa mai muʻa kiate au.

ʻOua naʻá ke liʻaki au Kae ngata pē ʻi he fuʻu loto-foʻi ʻa hoku laumālié. ʻOku ʻikai ke ke sio ki ai ʻi he ʻOku vivili mai ʻa e ngaahi tevolo kiate au ʻi he ʻita. He ʻikai ke nau mavahe mei he hoku efu ʻi mui.

Te u lava fēfē ʻo Tekeʻi ia kapau te ke liʻaki au?

ʻIloʻi hoku momoko, hoku laumalie taʻe-feliliuaki pea mo ʻeku fetoʻaki.

ʻoku ou saiʻia ai kovi ka ʻikai koe, he ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa ka ko e kovi pe.

 

ʻE Hoku Lelei, foaki mai ʻOku lahi ha ngaahi ʻaloʻofa foʻou, koeʻuhí ke ʻoua naʻá ke toe fakaʻitaʻi koe.

ʻOku ʻikai ke ke ʻI heʻeku ʻilo ki he ngaahi mamahi ʻokú ne fakamamahiʻi hoku laumālié?

Ko e toko taha pe fakakaukau te ke lava ʻo tukunoaʻi au ʻi he founga kovi ko ʻení ʻOku terrifies au.

Ko hai te ne foaki mai kiate aú Ko e mālohinga ke kau ʻi ha faʻahinga feingatau pehē?

Ko hai ʻoku ou moʻua ki aí fakahoko ʻeku ngaahi kole ki ha ngaahi fakahinohino fakangāue ki he founga ke ikunaʻí ʻI he filí?

 

"Ko ia pē ke hoko ia, ʻoku ou tāpuakiʻi ho Finangalo Māʻoniʻoní.

Mo hoʻo ngaahi lea, pea

Ueʻi fakalaumālie ʻiate kinautolu ʻa ia naʻe lea ʻaki ʻe heʻeku Faʻē Māʻoniʻoni Tahá ki he ʻĀngelo ko Kepalelí, ʻOku ou pehē kiate kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi kotoa ʻo hokulotó:

 

Sīsū Naʻá netali ange:

"ʻOku ʻikai te ke ʻita.

-ʻIloʻi

ʻoku ʻikai He ʻikai te u teitei tuku ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻe he ngaahi fili ʻo laka ange ʻi he meʻa te mou malava.

-ʻIloʻi

ʻoku ʻikai ʻOku ʻikai ke u teitei tuku ke mate ha laumālie ʻoku tau mo e ngaahi filí.

Ko hono moʻoni

ʻOku ou fakafuofuaʻi ʻuluaki mālohingaʻo e laumālié,

Ko e ʻOku ou foaki hokuʻaloʻofa lolotongá,

pea ʻOku ou taki ia ki hetaú.

Kapau ha laumālie ʻoku tō mei he taimi ki he taimi,

ʻIkai ʻoku ʻikai ʻaupito koeʻuhi he ʻoku ou fakaʻikaiʻi ʻa ʻEku ʻaloʻofa naʻe kole mai ʻe he ʻenengaahi lotu taʻetukua,

ka koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ne nofo moau.

 

ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻeni ʻOku hoko ia, kuo pau ke kole ʻa e laumālié

-ke lahi ange ongoʻi ʻeku ʻOfa,

-ʻa ia ʻoku ke haʻu mei ai fakamavahe.

Naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi ʻOku oupehē ko au pē te u lava ʻo fakafonu e loto ʻo e tangatá ki hoku lotó.

 

ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ha laumālie ʻoku fonu ʻi heʻene fakaʻuhinga pē ʻaʻaná,

Hē mei he ʻOtuá mei he founga pauʻo e talangofuá,

Tui taʻefakaʻatuʻi

ko hono ʻoku tonu mo potupotutatau ange ʻa e fakamāú ʻi he ʻeku. ʻOku ʻikai ha ofo, he ʻoku to ia.

 

Ko ia ʻoku ou vilitaki ai ʻi he foʻi moʻoni ko ia, kae mahulu hake ai,

-ono ʻi he lotu maʻu pē,

-tatau ai pē kapau ʻE lava pē ke ʻuhinga ia ki he mamahiʻia ʻi he maté.

 

Neongo ia, ʻoku ʻikai taʻetokanga ki he ngaahi lotu ʻokú ke faʻa faí. ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi aí fakamanamanaʻi makehe,

fakaʻaongaʻi au ʻaki e Lotu ʻi he loto-falala, peaʻiloʻi fakapapau ʻokú ke Te u tokoni.

 

I

-ʻoku ke fakaava ʻa e ho loto ki hoʻo vetehia mo

-ko e hā hoʻo meʻa ʻoku fai kiate iá ʻIloʻi e meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻiate koé he taimí ni, pea pehē ki he meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke hoko ʻi he kahaʻú, ʻo ʻikai taʻetokanga ki ai halaʻata.

 

Fai e meʻa ʻOku ne talaatu ʻo ʻikai fakatoloi.

Manatuʻi ʻoku ʻE ʻakilotoa kimoutolu ʻe ha fakapoʻuli matolu, matolu ʻo hange ha fakapoʻuli aʻusia ʻe ha tangata kui.

ʻAʻau Ko e talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa hoʻo tokotaha vetehia ʻe

ʻa e nima anga fakakaumeʻate ne tataki koe,

ʻa e mata ʻoku, Te nau tekeʻi ʻa e fakapoʻulí ʻo hangē ko e māmá mo e matangí.

 

Fakahū Tau taʻe ʻi ai ha frenzy. Ko e kau tau ʻa e filí ʻoku mātuʻaki ʻiloʻi lelei

mālohingamo e

loto-toʻa

ʻo hono faʻahi ʻe taha.

Kapau fehangahangai mo e filí ʻo ʻikai manavahē,

ʻOkú ke poupouʻi e ngaahi feingatau lahi tahá.

 

Ilifia mo ilifia

ʻa e Feinga leva ʻa e ngaahi tevoloke hola

ka he ʻikai ke nau lava ʻo fai ia koeʻuhí he ʻoku fakamālohiʻi kinautolu ʻe Hoku Finangaló ke kātakiʻi ha ikunaʻi lahi mo fakamā.

Ke ke loto-toʻa. Kapau te ke faivelenga kiate au, te u fakafonu koe ʻaki ʻa e mālohi mo e ʻOku ou fakamalo lahi atu ʻi hoʻomou ikunaʻi kinautolu."

 

Ko hai te ne lava Fakamatalaʻi ʻa e liliu naʻe hoko kiate aú? ʻOi! ko hai manavasiʻi grips au!

 

ʻOfa ki he ʻeku Sīsū anga vaivaíʻo u ongoʻi pehē mālohi ʻi ha kiʻi taimisiʻi kimuʻa peá ne liliu fakafokifa ʻi he taufehiʻa kakaha, ʻo fakatupu ai haʻaku faingataʻaʻia ʻikai lava ke fakamatalaʻi.

 

Ko hoku laumālié ʻoku naʻá ne ongoʻi kuo fakamamahiʻi ia ʻi heʻene fakakaukau ko e ʻOtua ko ʻeni kuo pehē ʻangaʻofa kiate au he taimi ni ʻa e fakaliliʻa mo e takuanoa ʻo hange ha fili taʻemaʻa.

 

ʻIkai Naʻe lava ke u sio ki hono tataú, koeʻuhí he naʻá ku ongoʻi ha ʻita kovi ʻaupito.

ʻAʻaku ʻikai ke u lava ʻo puke ʻi hoku nimá ʻa e ʻasi ʻo hoku losé mo e ʻUma kiate kinautolu ʻo haeʻi fakakongokonga au. Ko e faʻahinga fakafepaki pehe ʻiate au Naʻa ne kalokalo mei he ʻulu ki he motuʻa vaʻe. ʻOi! hoku ʻOtua, ʻa ia fakamamahiʻi!

ʻOku ou tui kapau naʻe ʻikai ha faingataʻaʻia ʻi heli, faingataʻaʻia ʻo e ʻikai ʻofa ki he ʻOtuá ʻE hoko ia ko heli. Naʻe pehe pe ʻa heli, ʻoku pea ʻe pehe pe ʻe hoko fakalilifu!

 

Taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa tuku ʻe he ngaahi filí ʻi hoku ʻaó ʻa e ngaahi ʻaloʻofa kotoa pē kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate aú lavished, ʻai ke u hange ʻoku naumaʻa ngaahi faʻu foʻou ʻo ʻeku fakakaukaú.

 

Pea kuo nau vili mai ke u tauʻatāina mo toe lahi ange fiemalie. Ka , ʻi he kuohilí,

mālō ʻeku naʻa nau ha moʻoni,

ʻa e naʻe tutuuʻi au ʻe he ngaahi filí he taimí ni, ʻo pehē: Vakai ki he lelei lahi naʻe maʻu ʻe Sīsuú Naʻá ne fie maʻu nai ia maʻau?

Sio pe ʻokú ke fēfē Naʻe fakapaleʻi ia ʻi heʻene tali ki heʻene ngaahi ʻaloʻofá! ʻOkú ke maʻu tuku ʻi homau nimá, ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke ke faí.

ʻOku ʻatautolu koe he taimí ni, ʻa kitautolu ʻataʻata pe. ʻOku ʻosi kotoa ia maʻau! Ono hoko ko ʻemau meʻa vaʻinga!

ʻOku ʻikai ha pea ʻikai ha ʻamanaki te ne toe ʻofa ʻiate koe."

 

Lolotonga ʻeku pukepuke ʻi hono toʻukupú ha ʻīmisi toputapu,

naʻa ku, he ʻita mo e siva e ʻamanaki, ʻo ne tohoakiʻi ia ke movete. Hili Naʻa ku fai ia, naʻa ku tangi loʻimataʻia pea hokohoko atu ʻeku ʻuma ki he ngaahi kongokonga ne mahaehae.

Kapau naʻa nau maʻu au Fehuʻi ange pe naʻe hoko fefe ʻa e ngaahi meʻa ni, naʻa ku mei pehe

ko hai Naʻe ʻikai ke u ʻilopea

ko hai Naʻe fakamalohiʻi au ke u fai ia. ʻOku ou tui pau he taimi ni

- ko e ngāue ʻa Naʻe haʻu hono fusi kinautolu ki he ngaahi kongokonga mei he tevolo ʻaki ha malohi taʻe ma-ma-lava ke taʻe ma-lava

-he ko hoku Naʻá ku ʻuma ki he ola ʻo e ʻaloʻofa naʻe ngāue ʻiate aú.

 

Hili pē iá, ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko kiate au, naʻa ku ongoʻi ʻeku fakamamahiʻi e laumālié ʻe he mamahí. ʻI heʻenau mamata ki he meʻa kuo nau fai, naʻe Naʻe tui ʻa e ngaahi tevolo kuo nau ikuna pea naʻa nau jubilant.

 

ʻOku nau maʻu au Naʻa nau talamai ʻi he manukiʻi mo e fekailaʻaki mo e longoaʻa fakatevolo:

"Sio naʻá ke hoko fēfē ko haʻamautolú!

Ko e meʻa kotoa pē Ko e meʻa kuo pau ke tau faí ko hono ʻave koe ki heli sino mo e laumālié, pea ʻoku ʻa e meʻa ʻe vave ni haʻatau fai."

 

Ko e ngaahi fili masiva Naʻe ʻikai ke nau lava ʻo sioki hoku laumālié. ʻI ai Naʻá ku uouangataha maʻu pē mo Sīsū,

-ʻa ia Ne u maʻu ha ngaahi fakaʻamu lelei pea

-ʻa ia Naʻá ku tangi maʻu pē mo ʻuma ki he ngaahi kongokonga ʻo e fakatātaá. ʻOku ke ʻita ʻi heʻena sio mai ʻoku ou lotu mo fakatōmapeʻe hifo ʻi he kelekelé.

 

Mei he taimi ki he taimi ko ia naʻa nau tui hoku kofu pe tupeʻi ʻa e sea naʻa ku ʻi ai. poupouʻi. Taimi ʻe niʻihi naʻa nau ilifia lahi ʻaupito ʻiate au

- ʻoku ʻi ai ʻeku ngalo ke lotu mo

- ʻoku ʻi ai ʻeku Naʻe kamata ke u tui te u lava ʻo fakatauʻatāinaʻi au meiate kinautolu. Ko kinautolu ʻeni Naʻe faʻa hoko ha ngaahi meʻa ʻi he poʻulí ʻi he taimi naʻá ku mohe aí.

Maʻa e Tō ʻo mohe, lotu fakaʻatamai.

Ka ko e fe ʻa e taimi Naʻa nau ʻiloʻi, naʻa nau fakahohaʻasi au ʻaki ʻenau toho e ʻu laʻipepa mo e pilo.

 

Ko ia Naʻe ʻikai ke u lava ʻo kuikui ʻo mohe, pea u ʻaʻa pe ʻi heʻeku ko ha taha ʻokú ne ʻiloʻi

- ko ha fili ia kuó ne fuakava ke toʻo ʻene moʻuí ʻoku ofi ʻaupito,

-tatali ki he Ko e momeniti totonu ke ʻave ai ʻa e meʻa fakatuʻutamaki.

kuó u fakamālohiʻi ke ʻāʻā hake honau matá ke tekeʻi ʻa e taimi naʻa nau haʻu aí ke ʻave au ki heli.

 

ʻI he tuʻunga ko ʻení Naʻe to hoku louʻulu ʻi hoku ʻulu ʻo hange ha hui tuitui. Kotoa pē Naʻe ʻufiʻufi hoku sino ʻe he pupuha momoko

-ʻa ia kuo ʻita hoku toto mo

-mahuhu ʻiate au hake ki he uho ʻo e ngaahi huí.

Ko ʻeku ngaahi neave Naʻe lomekina kinautolu ʻe he ilifiá he naʻa nau tetetete.

 

Hangē ko ʻení, mālōlō ofi ki ha vaitupu,

Naʻa ku fanongo ki ha Fie maʻu malohi ke u li au ke fakangata ʻeku moʻui.

 

ʻIloʻi ʻo e malava ʻe he ngaahi fili,

Ne u hola, fakaʻehiʻehi mei he meʻa kotoa pē ʻe ala ʻohofi ai aú.

 

Neongo ia Naʻá ku kei fanongo pē ki he ngaahi lea fakalielia hangē ko ʻení:

"ʻOku ʻOku ʻikai hano ʻaonga kiate koe ke ke moʻui hili haʻo fai ha ngaahi angahala lahi.

"Ko hoʻo Kuo liʻaki koe ʻe he ʻOtuá, koeʻuhí he naʻá ke taʻe-angatonu kiate ia."

 

Ko au ʻae ngaahi fili ʻo tupu ai ʻenau tui kuo nau fai ha ngaahi hia kovi lahi, naʻe ʻikai ke u teitei fai hameʻa ki muʻa, ko ia naʻe taʻeʻaonga ai kiate au ʻo ʻamanaki ʻe ʻaloʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate au.

 

Loloto hifo Kuó u fanongo ʻo kau ki heʻeku moʻuí:

"Te ke lava fēfē ʻo ke moʻui angatuʻu ki he ʻOtuá, mokosia pehē kiate Ia? ʻIloʻi ʻa e ʻOtua ko ʻeni kuo ke fakamamahiʻi, lea taukae mo fehiʻa ki ai? Naʻá ke loto toʻa fakamamahiʻi ʻa e ʻOtua maʻongoʻonga ni ʻa ia ʻoku ne ʻakilotoa ʻa kimoutolu mei he ngaahi tafaʻaki kotoa pe? Pea ʻOku ʻikai ngalo ʻiate ia naʻá ke fakalotomamahiʻi ia ʻi muʻa ʻiate ia mata tatau.

Ko ʻeni kuó ke maʻu ia he, ko hai te ne ʻoatu ʻa e melinó kiate koe?"

 

Fanongo ki he ngaahi ʻI heʻeku ngaahi leá, naʻá ku ongoʻi faingataʻaʻia ʻaupito peá u ongoʻi ʻi he tuʻunga ʻo e maté.

 

ʻI he taimi Naʻe kamata ke u tangi, pea naʻá ku lotu ʻi he lelei taha ne u lavá.

Ke fakatokolahi ʻeku ilifia,

-ngaahi tevolo naʻe hoko atu ʻenau fakakinaʻi ha meʻa ʻoku ʻikai angamaheni ʻaki,

fakafepakiʻi ʻi he konga kotoa pē ʻo hoku sinó,

-mahuhu ʻa e hoku sinó ʻaki ha ngaahi hui māsila, pea

loʻoa ʻiate au ʻi hoku monga ke u fakakaukau te u mate.

 

Tuʻo taha lolotonga ʻeku fakatōmapeʻe popula ʻo lotu ki he Sīsū leleí

-ke maʻu fakaʻofaʻia ʻiate au pea

-ke poupouʻi au mo ha ngaahi ʻaloʻofa foʻou

koeʻuhi ke Te u lava ʻo tekeʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatupu ʻita ʻa e koví

Naʻa ku ongoʻi ʻa e ʻoku ava ʻa e kelekelé ʻi hoku lalo vaʻé mo e ulo kulokula ʻa e afí mei he kelekelé pea kofukofuʻi au.

 

Pea ʻi he momeniti ko ia ʻa ia kuo holomui ai ʻa e ngaahi ulo ko ʻeni,

naʻe ngaohi ʻa e ngaahi filí Ko ha feinga fitaʻa ke fusi atu au ki he fuʻu luó.

 

Hili ʻeni aʻusia, ʻo hangē ko e ngaahi meʻa lahi kehe ne u ongoʻi ʻi he tuʻunga ne u ʻi aí ʻo e maté,

ʻaʻaku naʻe haʻele mai ʻa Sisu ʻaloʻofa ke fakaake au mo ha longomoʻui ʻaki au.

 

Hili ʻeku maʻu aú Toe Ake

ngaohi au mahino naʻe ʻikai ha kovi ʻi he meʻa kotoa pe naʻe hoko kiate au, koeʻuhi

-ʻa e naʻe ongoʻi ʻe hoku lotó ʻa e fakaʻikaiʻí pea

-ko hai Naʻe tānaki mai ki heʻeku fakakaukaú ʻa e ʻata ʻo ha angahala. faingataʻaʻiá.

 

Ko Au Naʻá ne naʻinaʻi keʻoua naʻá ne fehangahangai mo e tēvoló, ʻa ia naʻe taha pē Laumalie hehengi mo e tokotaha loi.

Naʻá ne talamai:

"Kuo faʻa kātaki pea hokohoko atu pē ʻene faingataʻaʻiá ʻi he ngaahi faingataʻa kotoa ko ʻení.

Koeʻuhi he Ko hono fakaʻosí, te ke maʻu ʻa e nonga kakato."

 

Pea ʻoku pulia, kae tukunoaʻi au kaenofoʻia au ʻe ha laumalie foʻou.

Mei he taimi ki he taimi ko ia naʻe haʻu ai ʻa Sīsū kiate au mo ha ngaahi lea fakafiemālie, tautautefito ki he ʻi he taimi

-kuó u feinga ke fakangata ʻeku moʻuí pe

-fakaʻaliʻali kia fakamamahi foʻou mo fakafokifā.

 

ʻI he ngaahi Taimi ʻe niʻihi naʻe ngali fakaʻofoʻofa mo tufa ngaahi ʻa e meʻa kotoa pē.

Huelo ʻo e huelo ʻo e Maama taukakapa mo e lea naʻa ne pehe ʻe hoko taʻemalava ke ʻiloʻi ʻe ha taha naʻe ʻikai ke ne mei maʻu ʻa e malava kakato ke mahino ʻa e ngaahi meʻa ni.

 

Toe Lahi Ange Ne u kau tomui atu ki ha tau foʻou, ʻa ia, fonu

Veiveiua, ʻoku To ki ha tuʻunga mamahi moʻoni mo e loto hohaʻa. I Fakamatalaʻi atu heni fekauʻaki mo e:

 

- Naʻa nau maʻu ʻa e faʻahinga ʻuhinga kotoa pe ke taʻofi au mei hono maʻu ʻo e sakalameniti.

Naʻa nau lava ʻo ʻo fakalotoʻi au ʻi he hili ha ngaahi angahala lahi mo e tāufehiʻa ki he ʻOtuá, naʻe palasa ʻunu ke ofi kiate ia pea maʻu ʻa e sākalamēniti ʻo e ʻOtuá.

Tokangaʻi ke fakalotoʻi foki au kapau naʻá ku maʻu ʻa e Fetuʻutaki, ko Sīsū He ʻikai ke haʻu ia ka ʻe haʻu ha tēvolo. ka ko e kovi ʻi he ngaahi fakamamahi lahi ʻo e fekeʻikeʻí ke ne fakatupu ʻa e mate taʻengatá.

 

ʻOku Ko e moʻonine u maʻu ha ngaahi faingataʻa hili e Feohi Mo e Feohi Māʻoniʻoní ʻikai lava ke fakamatalaʻi mo fakamate. Naʻe holoki au ki ha tuʻunga ʻo e ʻo ʻikai toe ngaue.

 

Ka naʻaku Naʻá ku sai he taimi pē ko iá

-ʻi he taimi Kuó u ui ki he huafa ʻo Sīsuúpe

-ʻi he taimi ʻoku ou manatuʻi naʻe fie maʻu ʻa e talangofuá he ʻikai ke u nofo ʻi he tuʻunga ko ʻení.

 

Taimi pe Niʻihi Naʻá ku kole ki he tokotaha naʻá ne vete hia aú ke u fakaʻehiʻehi mei he fetuʻutaki mo e tokotaha naʻ ke ʻoua naʻa tau moʻui ʻaki ʻa e mamahi ko ʻeni ʻo e maté,

ka kuo hoko ia kiate au neongo ia, naʻe kole ke ne maʻu ʻa e sākalamēnití.

 

Neongo ia, ʻi he Naʻe ʻi ai e taimi ʻe niʻihi naʻá ku fakaʻehiʻehi ai, ʻi heʻeku ʻamanaki atu ki he taú naʻe fai ʻe he ʻE fakafepakiʻi au ʻe he ngaahi tevolo. Taimi ʻe niʻihi, te u fetuʻutaki ʻo ʻikai teuteu pe fakamalo ʻi he ʻikai ke fuʻu lahi ʻa e faingataʻaʻia.

 

ʻI he efiafí, lolotonga Naʻa ku lotu pe fakalaulauloto, naʻe ilifia ʻa e ngaahi fili kiate au mo taʻofi au mei lotu

-kimuʻa tamateʻi ʻeku mama,

-pea emitting ne fakalongomate longoaʻa pe

launga ʻoku Naʻa nau tatau tofu pē mo kinautolu naʻe maté.

 

ʻOku taʻemalava ke lea ʻaki e meʻa kotoa pe naʻe ʻomi ʻe he fanga kuli infernal ko ʻeni kiate au Ko Hono Fakahoko

-ke tūtuuʻí ilifia ʻiate au pe

-ke taʻofi au ke fai ha ngaahi ngāue fakalaumālie lelei.

ʻoku ou maʻu moʻui ʻaki e sivi fakamamahi ko ʻeni ʻi ha taʻu ʻe tolu, pea Ko e fakaʻata makehe mei ha truce ʻi ha uike nai ʻe taha, ʻa ia ʻoku ʻohofi ai naʻe tuifio.

 

Ha taha pē ʻoku ʻikai kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ke poupouʻi ʻa e ngaahi faingataʻa peheé ʻE faingataʻa ke ke tui naʻá ku mei aʻusia ha meʻa pehē Fakamoʻoni.

 

Naʻa ne fokotuʻu mai

-Tukunoaʻi

-fakatukupaaʻi kinautolu ko e kapau ko e fanga loo,

-fakasiʻisiʻi kinautolu ke fakamaʻi siʻisiʻi ange. Naʻa ne toe fokotuʻu mai foki ke u

-fakalaulauloto ʻo kau ki he ʻOtua ʻi he lotu mo e fakalaulauloto,

- fakalaulauloto lahi ange tautautefito ki he ngaahi kafo toputapu ʻo Hotau ʻEiki, pea

-fakatahaʻi ʻeku laumālie kia Sīsū naʻe mamahi ʻi hono faʻahinga ʻo e tangatá maʻá e huhuʻi ʻa e tangatá mei he mole ʻa e ʻaloʻofá,

hiki hake ia ki he moʻui taukakapa mo

ki he fetuʻutaki kiate ia ʻa e laumālie ʻo e "Sīsū Ikuna", ʻa ia ko e, ʻo Sisu ʻa ia naʻa Ne ikunaʻi ʻa e mamani.

 

Forsooth ʻI he kamata pe ke u fakahoko ʻa e ngaahi akonaki ko ʻeni ʻa Sīsū

-naʻá ku fanongo Mālohi mo e lototoʻa lahi,

-ʻi ha niʻihi tokosiʻi pe kuo mole ʻa e ilifia kotoa pē ʻi he ngaahi ʻahó.

 

ʻI he taimi ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi fili Naʻa nau lāunga peá u talaange ʻo ʻikai loto ki ai:

ʻ ʻOku Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha toe founga ke nofoʻi ho taimí kapau he ʻikai fakafiemālieʻi ho ifo ki he Laulaunoa.

Hokohoko atu e ngāue leleí Pea ʻi hoʻo helaʻiá te ke tuʻu leva. Lolotonga ia, ko au, ko ha Fanga kiʻi meʻa iiki, ʻoku ʻi ai mo ha meʻa kehe ke u fai.

 

ʻI he founga ʻa e lotú

ʻOku ou ʻalu ki he Fale Māʻoniʻoni ʻoSīsuú,

koeʻuhi ke te tau lava ʻo ʻofa mo faingataʻaʻialahi ange."

 

ʻI he faʻahinga meʻa pehe Naʻe toe lahi ange ʻa e lea, ʻa e ngaahi tevolo, laka fakaʻita atu, longoaʻa. Naʻa nau haʻu kiate au ostentatiously mo anga fitaʻa. ia. Lolotonga ʻeku fakangalingali te ne ʻave au ʻi ha feituʻu kehe

honau ngutú naʻe tukuange ʻe ha taha ha stench fakalilifu mo fakafulofula naʻa ne ʻakilotoa au. kakato.

naʻa ku kumi ke taʻofi kotoa ʻeni ʻaki ʻa e lototoʻa mo e ivi ʻaki hono talaange:

"Kakai Loi ʻoku ke pehe, fakangalingali pe ʻoku ke maʻu ʻa e malohi ke fua au, kaʻ ʻo kapau naʻe hoko ia. Ko e moʻoni, naʻá ke mei fuofua fai ia.

Lea ʻaki ko e loí pē.

 

Hivaʻi hoʻo fakaʻehiʻehi kae ʻoua kuo ke mate ʻi he ʻita mo e neongo ia, ka

Fakaʻaongaʻi Ko hoʻo ngaahi fakamamahiʻí ke maʻu ʻa e ului ʻa ha tokolahi ʻo Kau angahalá.

Naʻa ku loto ke ke u mamahi ʻi he kole ʻa hoku Sīsū leleí.

ʻoku ou fai ia maʻa e ʻa e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié ʻaki hono fakatahaʻi hoku lotó ki hono finangaló."

 

Ko hono ola ʻI he ngaahi lea ko ʻeni, naʻa nau kaila mo tafuluʻi hange ha fanga kulii seiniʻi ʻo feinga ke maʻu ha taha kaihaʻa.

 

ʻI he fakaʻofoʻofa nonga, ʻo lahi ange ʻi muʻa, naʻa ku pehe ange:

"ʻOku ʻikai ke u ʻOku toe ʻi ai ha meʻa kehe ke ke fai?

ʻOkú ke mole ʻaupito hoʻo fanaʻí pea naʻe ʻi ai ha laumālie kiate koe ʻo ʻave pea foki ki he ongo toʻukupu ʻo hoku Sīsū lelei. Houa ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ke ke lāunga ai."

 

Kapau ko e ngaahi fili Naʻa nau mapumapuʻi, pea u kataʻi kinautolu, ʻo pehe:

Naʻá ne pehē mai, "Ko koe, ʻOku mamahi ʻa e masiva, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi sai, te u hiki hake koe mei hoʻo puké."

 

Pea naʻa ku kuo tō taʻefakatokangaʻi pea naʻá ku lotua ke toe fakaului lahi ange ʻa e kau angahalá loto fefeka, fai e ngaahi ngāue ʻofa ki hoku Sīsū ʻaloʻofa ki he ʻa e ului ʻa e ngaahi laumālie angahalá.

 

ʻI heʻeku mamata ki he meʻá ni, Naʻá na feinga ʻi he founga kotoa pē ke taʻofi au mei he lotú.

Naʻa ku ʻoange leva Ko e mamahi foʻouko ʻení ko ha totongi huhuʻimaʻá e ʻa e ngaahi fehālaaki naʻe toutou fai ki he ʻOtuá. naʻa ku pehe ange neongo ia:

"Fakalielia mohu founga, ʻoku ʻikai ke ke ma ke ʻohifo ha meʻa lahi ʻo ke feinga ai ke ala ilifia aiʻa e taʻeʻaonga haohaoa ko ia?

 

ʻOku ʻikai ke ke ʻulungaanga ko ha kakai vale mo ngalivale?"

Hili ia, uʻu Naʻe kaihaʻa hoku loungutú mo kalanga huhuʻi, ʻo feinga ke tuku ke u fakatapui mo fehiʻa ki he ʻEiki lelei.

 

Ko hono ʻahiʻahiʻi ha mamahi taʻe-mafakamatalaʻi ʻi heʻeku fanongo ki heʻenau takuanoa e Huafa Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtua, naʻa ku fakakaukau ki he angalelei ʻa e ʻEiki ʻoku taau mo e ʻofa Fakakātoa ʻo e

Kakai mohu Talēnitiʻia ʻo e ʻuhinga.

 

Ko ia ai

Naʻá ku liliu ʻi he lotú ki he mamahi fakamamahi kuo fakatupu ʻe he ngaahi filí ʻiate aú,

ʻo foaki ia ki he ʻOtuá ko e totongi huhuʻi ki he lea fie-ʻOtua naʻe fai kiate iá ʻe Ko kinautolu ʻoku nau toki manatuʻi pe iaʻi he kapekape.

 

Naʻa ku talaange mo ongo mālohí:

"Tali ko ʻeku ngaahi ngāue ʻo e ʻofá mo e loto houngaʻiá ko e ʻikai ke ʻofa mo e houngaʻia ʻi he kau angahalá".

 

Ke fakafepakiʻi Naʻá ku talaange kiate kinaua ʻi he loto-foʻi ko ʻení:

"ʻOku ʻikai ke u ʻOku ou hohaʻa ki he meʻa ʻoku fakatatali mai kiate au ʻi he kahaʻu, ʻa ia kapau te u ʻalu ʻi hevani pe ko heli.

ʻoku ou fie maʻu pe ʻofa ʻi he ʻEiki lelei pea ʻai ke ʻofaʻi ia ʻe he niʻihi kehe. Ko e taimi lolotongá ʻoku foaki ia kiate au,

-ʻoua ʻe nofo ʻi he kahaʻú

-ka ke moʻui ʻi he uouangataha mo e ʻOtuá pea

-ke aʻu ki ai ʻo toe lelei ange kiate au, ʻa au naʻe fakatupu ʻe hono Angalelei mo ʻEne ʻOfa.

ʻoku ou mavahe mei he Ko ha fehuʻi ia ʻo hēvani mo heli ʻi hono toʻukupú.

 

Ko e ko e meʻa pē ʻoku ou tokanga ki aí ke ʻofa mo ʻofaʻi hoku ʻOtuá. Ko Au Te ne foaki ʻa e meʻa ʻokú ne fie maʻú: ʻOku ou tali kimuʻa ʻa e meʻa kotoa pē ki he hononāunaú."

 

Pea ko au foki Talaange kiate kinautolu:

"ʻIloʻi ʻoku kuo akoʻi kiate au ʻa e tokāteline ko ʻení ʻe hoku ʻEiki leleí, Sisu Kalaisi.

Naʻá ne akoʻi au ko e founga lelei taha ke maʻu ai ʻa Palataisi ko e

-fai e meʻa kotoa pē ke ʻoua naʻa teitei fakaʻitaʻi loto fiemalie ia, ʻo aʻu ki he totongi ʻo ʻene moʻui,

-ʻoua ʻe manavahē ki he kuo fehālaaki ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa ʻiate ia pē ke hala.

 

Ko ʻa hoʻomou ngaahi founga, mo e ʻatamai ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi,

-ʻahiʻahi kakai loto-foʻí

-faʻu ʻi he ʻenau veiveiua mo e manavasiʻi,

ke ʻoua naʻa ʻai ke nau ʻofa lahi ange ki he ʻOtua, ka ke ʻomi kinautolu ki he loto-foʻi kakato.

 

ʻIloʻi ʻoku ʻikai te ke Ko ʻeku ʻuhinga ke fakakaukau pe naʻa ku hala pe ʻikai. Ko ʻeku taumuʻa ke ke toe lahi ange ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá.

Ko au pe maʻu ʻa e taumuʻa ko ʻení, neongo kapau te u fakatupu houhau ki he ʻOtuá he taimi ʻe niʻihi. Tukuange Mei he manavasiʻi kotoa pē, ʻoku tauʻatāina hoku laumālié ke fononga ʻi he langí ʻi he fekumi ki heʻeku Lelei ʻaʻakú."

 

Ko hai te ne lava fakamatalaʻi ʻa e ʻita ʻa e ngaahi filí ʻi he taimi ne nau sio ai kuo lavaʻi honau mālohí Naʻa nau liliu ʻo puputuʻu.

Naʻa nau ʻamanaki ki he maʻu, ka naʻe lekooti ʻa e mole.

Neongo ia Koeʻuhí ko honau ngaahi ʻahiʻahí mo e tauhelé, naʻe hangē naʻe maʻu ha ʻofa tōtōatu ange ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí.

 

ʻI he taimi ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi fili naʻa nau ikunaʻi mo fakamaaʻi au,

-Naʻa ku muimui ʻi he ngaahi akonaki naʻe ueʻi fakalaumālie ʻiate au ʻe Sīsū mo

-ʻoku ou maʻu ia fakamalo, ʻo foaki ʻa e meʻa kotoa pe ki hono fakangata ʻo e ngaahi faikovi naʻe fai ʻi he māmaní maʻu ai pē.

 

ʻOku faʻa tevolo Naʻa nau feinga ke teke au ke taʻonakita.

Peá u pehē ange ʻOku nau: "ʻOku ʻikai ke tau maʻu ʻe koe pe ko au ʻa e totonu ke fakaʻauha ʻetau moʻuí. Te ke lava ʻo fakamamahiʻi au, ka ko hono ola ko e ke u maʻu ha paʻanga lahi ange.

 

ʻOku ʻikai ke ke maʻu ʻa e malohi ke toʻo ʻeku moʻui. Pea ke fakafepakiʻi hoʻo madness neongo

-ʻOku ou fie moʻui ʻi he ʻOtua maʻu ai pe, ʻofa lahi ange kiate ia, ʻaonga kiate ia, pea

- ke manatuʻi hoku kaungāʻapí, foaki maʻana e meʻa kotoa pē ʻokú ke fai maʻakú faingataʻaʻia."

 

Ki he ikuʻanga naʻe mahino kiate kinautolu

-naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻamanaki lelei ke nau maʻu meiate au ʻa e meʻa naʻa nau fie maʻu

ko hai Koeʻuhí ko ʻenau fakakinaʻí, ne mole ai ha ngaahi laumālie tokolahi.

 

Pea ʻoku ke tuʻu ʻi ha ngaahi vahaʻataimi loloa,

mo ʻa e taumuʻa ke toe kamata ʻi he taimi naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ki ai.

 

Tali ʻa e fatongia ʻo e taha ʻoku ngaohikoviá.

Te u talanoa mo koe he taimí ni ʻo e moʻui foʻou ʻo e faingataʻaʻia kuo hoko kiate au.

ʻI heʻeku mamata ki heʻeku Ne u moʻui lelei, pea ʻave au ʻe hoku fāmilí ki he feituʻu ʻutá ki he Toe maʻu ho mālohí.

Ka kuo hanga ʻe he ʻOtuá ʻo Naʻe hoko atu ʻene ngaue ʻiate au ʻo ui au ki ha tuʻunga foʻou ʻo e moʻui.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi he Ngaue, naʻe fie maʻu ʻe he ngaahi fili ke fai ha ʻohofi fakaʻosi. ʻOku Naʻe fuʻu faingataʻa kiate au pea u aʻu ai ki ha tuʻunga ʻo e mole hoʻo ʻiloʻi. ʻI he efiafi ne ʻikai ke u toe ʻilo pea Naʻe holoki au ki he tuʻunga ʻo e maté.

 

Ko e taimi ia Naʻá ku mamata ki hono ʻākilotoa ʻa Sīsū ʻe ha ngaahi fili taʻefaʻalaua.

- Niʻihi naʻa nau tau mālohi,

-Meʻa Kehe naʻa nau tā ʻaki honau nimá, pea

-meʻa kehe ʻOku nau ʻakau talatala ʻi hono ʻulú.

-Kuo ʻi ai ko ha niʻihi kuo mavahe honau vaʻé mo e niʻihi,

-meimei vahevahe ia.

Hili iá naʻa nau tuku hifo ia. ʻo avangi kotoa ʻi he nima ʻo e Taupoʻou Monuʻia.

 

Hangē ko ia ne hoko ʻi he mamaʻo, ko e Faʻe Taupoʻou,

-loto mamahi mo ʻi he loʻimataʻia,

-fakaafeʻi au ke u haʻu ʻo pehē:

 

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻeé, Siʻeku tama, ko e hā ha meʻa kuo nau fai ki hoku Fohá!

Kiʻi fakakaukau siʻi ki ai anga ʻo e feohi ʻa e tangatá mo e ʻOtuá, ko hono Tupuʻangá mo e maʻongoʻonga tahá Tokotaha fakalaloa.

ʻOku ʻikai foaki ʻe he tangatá truce ki hoku Foha pea ʻomi ia kiate au kotoa kuo maumau.

 

Lolotonga ha meʻa-hā-ma

naʻa ku kumi ke mamata ki he pekia ʻa Sīsuú pea

Naʻa ku sio ki heʻene sino fanoa e toto, fonu ʻi he ngaahi kafo, tuʻusi ʻo kongokonga pea liʻaki ki he mate. Naʻe ʻikai ke u loto ke ne faingataʻaʻia pehe.

Naʻa ku ʻahiʻahiʻi ha faʻahinga mamahi koeʻuhi ko ia,

-kapau naʻá ku tuʻunga ʻoku fakangofua ke ne fai ia,

naʻá ku mei mate tuʻo tahaafe kiate ia mo

naʻá ku mei faingataʻaʻia ʻa ʻene loto ʻitá.

 

Ki he meʻá ni meʻa-hā-ma

-Naʻá ku mā ʻo ʻeku fanga kiʻi mamahi ne fakatupu ʻe he ngaahi fili,

- ʻi he fakaʻapaʻapa ki he ʻa kinautolu naʻe mamahiʻia ʻe Sīsū maʻá e tangatá.

Pea kiaSīsū Naʻá ne pehē mai kiate au, "Kuó ke mamata ki he ngaahi fuʻu faikovi lahí. fakatukupaaʻi au ʻe kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻi he halá ʻo e angahalá?

 

Lahi ʻaupito ʻikai ke fuʻu tokanga

- maʻu ha uʻa fakaʻamu ki he koví mo e,

-mei he vanu ki he Vanu, to ki he moveuveu fakatevolo.

 

Haʻu mo au pea Foaki pē ʻe koe ha meʻa. Haʻu ki he ʻao ʻo e fakamaau totonu fakalangí

-ʻi heʻene hoko ko ha taha ʻoku ngaohikoviá ʻo e totongi huhuʻi ki he ngaahi maumauʻi lahi ʻoku fai ki he meʻá ni Fakamaau totonú

-koeʻuhi ke ʻofa ke fakaului ʻe heʻeku Tamai hevani ʻa e kau angahala ʻa ia, mo ʻOku kuikui ʻa e matá, pea nau inu mei he tupuʻanga fakakonahi ʻo e koví.

 

Neongo ia, ʻiloʻi, ʻoku fakaava ʻi muʻa ʻiate kimouaha konga (field) ʻe ua :

-Taha faingataʻaʻia lahi ange mo e

a ko ha ngaahi faingataʻaʻia kehe ʻoku ʻikai fuʻu mamafa.

 

Kapau maumauʻi, ʻuluakí, he ʻikai ke ke lava ʻo kau ki he ngaahi ʻaloʻofa naʻá ke tau lototoʻa aí.

Ka ʻo kapau tali,ʻiloʻi

-ʻoku ʻikai te ke Te u tukunoaʻi lahi ange pea

-te u haʻu ʻiate koe ke ke mamahi ʻi he ngaahi maumauʻi kotoa pe naʻe fai kiate au ʻe he houʻeiki tangata.

 

Ko ʻeni Ko ha ʻaloʻofa makehe ia ʻoku foaki ki ha niʻihi tokosiʻi pē.

Koeʻuhi he Ko e tokolahi tahá ʻoku ʻikai ke nau mateuteu ke hū ki he ʻunivēsí faingataʻaʻiá.

 

,

-ʻoku ko ha ʻaloʻofa ne u palōmesi atu,

ʻoku ke hiki hake koe ke ke lāngilangiʻia ʻo fakatatau mo e ngaahi faingataʻa te u ʻoatu kiate kimoutolú.

 

Tolú,

ʻOkú ke Te u fai ʻa e tokoni, fakahinohino mo e fakafiemālie ʻa hoku Māʻoniʻoni Tahá Faʻeé

Ko hai ia? ʻoange ʻa e faingamālie ke foaki kiate kimoutolu ʻa e ngaahi ʻaloʻofa kotoa pē,

pehē foki Ko e ʻaloʻofa ʻo e ngaahi ʻaloʻofa ki he lahi hoʻofengaueʻaki.

 

Ko ia ne u naʻá ne fakafalala ki heʻene Faʻē Māʻoniʻoni Tahá, ʻa ia naʻe hangē naʻe fiefiá talitali lelei au. ʻI he loto houngaʻia,

-ʻOku ou ʻoatu kia Sīsū mo e Tāupoʻou Monūʻiá,

-mateuteu tukulolo ki ha meʻa pe ʻoku nau fie maʻu meiate au.

 

Ko e fē ʻa e taimi ʻoku foki mei he ngāue fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá,

-ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai ʻeku kuo talangofua ki he meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú,

naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi he ngaahi mamahi fakalilifu ʻo hono fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie naʻe teʻeki ai ke u maʻú aʻusia kimuʻa.

Naʻa ku vakai kiate au ʻi heʻeku hoko ko ko ha masivá,

ʻi heʻene hoko ko ha ʻunufe ki he kelekelé ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ha meʻa ka ko e totolo pē he kelekelé. ʻI he meʻa ko ia Ne u tafoki ki he ʻOtuá ʻo pehē ange:

"Tokoni mai, ʻA hoku Sīsū lelei.

ʻAʻau Māfimafí ʻi loto mo tuʻa ʻiate au pea ʻoku ou laiki fakaʻaufuli.

ʻoku ou ʻiloʻi kapau ʻoku ʻikai Hiki hake au, te u iku annihilated ʻi heʻeku taʻeʻuhinga. ʻOmi kiate au Faingataʻaʻia, ʻoku ou tali ia.

Neongo ia, ʻoku ke ʻOku ou kole atu ke ke ʻomi kiate au ha ivi lahi ange, koeʻuhí he ʻoku ou ongoʻi ʻi he tuʻunga ko ʻení koeʻuhí ke u mate."

 

Talu mei he ʻaho ko iá Naʻá ku maʻu ha fakamālō mo ha tokoni lahi ange.

Ko e ngaahi ʻaʻahi ʻa e Naʻe taufetongi hokohoko ʻa e ʻEiki mo e Tāupoʻou Monūʻiá, Tautautefito ki he taimi naʻe ʻohofi ai au ʻe he ngaahi fili.

Ko e ha ʻokutoe lahi ange ai Naʻá ku loto fiemālie ke u faingataʻaʻia, ko e lahi ange ia ʻenau ʻita lahi kiate aú.

 

Faingataʻaʻiá naʻe fakatupu ʻiate au ʻe he ngaahi filí ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻi. Hangē kiate au he taimí ni Ngaahi ʻAta

- ʻi he fakaʻapaʻapa ki he ngaahi mamahi naʻe tali ʻe Sīsū, ʻa ia ko ʻEne taumuʻá ke

-ke fakalelei mo

-fakaleleiʻi e lahi mo e ngaahi faikovi lahi naʻe fai ʻe he tangatá ki he ʻOtuá.

Ka ko au, ʻa ia ʻOku ou tui ki he ʻOtuá,

-ko hai ʻoku to pea ʻoku ou Fokotuʻu

-ʻa ia ʻoku faʻa loto mafasia, faʻa fiemalie he taimi ʻe niʻihi,

ʻoku ou loto fiemalie ke ke mamahi koeʻuhi ko hono nāunau lahi tahá pea koeʻuhí ko hoku kaungaʻapi, ʻo hange ko e finangalo ʻo e ʻOtua.

 

Dopo pochi giorni,

-mentre mi ero abituato a essere una vittima, e

Dopo diversi inviti di Gesù e della sua Santissima Madre, mi sentii di nuovo sul punto di svenire.

 

Allora  Gesù  si è avvicinato a me e mi  ha detto teneramente :

"Figlia mia, guarda come mi fanno soffrire gli uomini che non mi amano.

In questi tempi tristi, il loro orgoglio è così grande da aver infettato persino l'aria che respirano.

Il suo odore si diffuse ovunque e raggiunse il Trono del Padre nei cieli. Come puoi capire, questa miserabile condizione ha chiuso loro le porte del Cielo.

Non hanno più occhi per vedere la Verità, perché peccato di superbia

completamente oscurato i loro cervelli  e

produce la depravazione dei loro  cuori.

Vedendoli così perduti, soffro una sofferenza intollerabile.

 

Oh! dammi sollievo e riparazione per le tante colpe commesse contro di me.

Non vuoi diminuire la sofferenza che produce in me questa terribile corona di spine?"

 

A queste parole,

Ho provato molta vergogna e annientamento  e

Ho risposto  subito:

 

"Mio dolcissimo Gesù,

-pieno di confusione,

-terrorizzata di vederti perdere il tuo Sangue, e

- sentendoti parlare così teneramente,

Ho dimenticato di chiederti questa corona per poter alleviare le tue sofferenze.

Ora che me lo offri,

-Ti ringrazio per questo e

-Ti prego di darmi nuove grazie per indossarlo bene."

 

Su questo, Gesù si tolse la corona,  e

-dopo averlo installato bene sulla mia testa  e

-avendomi incoraggiato a soffrire bene, è scomparso.

 

Ko hai te ne lava fakamatalaʻi e ngaahi meʻa fakamamahi ne u aʻusia ʻi heʻeku foki maí ʻiate au pe.

ʻI he meʻa takitaha ngaʻunu hoku ʻulú, pea fakaʻau ke lahi ange ʻa e mamahí Lalahi. Ne u ongoʻi e mahuhu hoku matá, telingá, kia mo e ngutu, ʻo fakatupu spasms, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toʻo ha meʻakai.

 

Ki ha toko ua pe toko tolu ngaahi ʻaho naʻá ku nofo ai ʻi he tuʻunga faingataʻaʻia ko ʻení. Fakaʻehiʻehi mei he Naʻa ku fakasiʻisiʻi ʻa e spasms ʻi heʻeku kai.

Ko e taimi ʻoku ke nonga pea hoko atu ʻeku toʻo ha meʻakai ke fakafoʻou au, ʻe hoku Sīsū ʻi he taimi pe ko ia pea ʻiloʻi naʻa ne puke hoku ʻulu ʻi hono ongo nima ʻo foaki mai kiate au lausiʻi.

 

Ko e ngaahi mamahí naʻe fakafoʻou mo malohi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. Taimi ʻe niʻihi ne mole ongoʻi kakato pea pongia.

 

Kamata pē mei he kamataʻangá Kuo liunga ua e tuʻunga ne u ʻi ai

-mei heʻeku Tokanga ki heʻeku loto fiemālie ke mamahi koeʻuhí ko ʻeku leleí Ko Sīsū mo

-mei he hokohoko ʻita naʻe fakatupu ʻe hoku fāmilí ke,

Sio mai kiate au faingataʻaʻia mo e ʻikai ke u lava ʻo toʻo ha meʻakai, ne u pehe kuo u maʻu Naʻa ku aleapau mo e fakasiʻia ko ʻeni koeʻuhi he naʻe ʻikai ke u toe fie maʻu nofo ʻi he feituʻu ʻuta.

Naʻe pehē ʻa e fakafisingaʻi kotoa pe ʻo e meʻakai ki heʻeku ngaahi fakakaukau, mo e taumuʻa ʻo ʻeku foki vave ki he koló.

 

Ko hoku natulá Naʻa ne angatuʻu ki he mamahi tuʻo ua ko ʻeni.

Kae talu mei ai Naʻe ʻikai ko ha konga mahuʻinga hoku fāmilí ʻi hoku faingataʻaʻiá

- hoku ʻEikí Naʻá ne fakamataliliʻi au ʻaki ʻene fakamanamana ke toʻo ʻene ʻaloʻofá

-kapau naʻá ku Taufehiʻa ki hoku fāmilí.

 

ʻI ha po ʻe taha ne u ʻeku tangutu he tepile ʻo faingataʻaʻia ʻi ha founga naʻa ne taʻofi au mei haʻaku fakaava ngutu.

ʻAʻaku Naʻe fie maʻu ʻa e fāmilí, ʻo ʻuluaki ʻi he angaʻofa pea toki hoko ʻi he ʻita ke talangofua mo kai.

ʻIkai lava ke Ne u kamata tangi ʻi hono fakafiemālieʻi kinautolú.

Ke ʻoua naʻa ʻI he founga ko ʻení, ne u ʻalu leva ki hoku lokí ʻo u Naʻe kei tangi pē.

Naʻa ku lotua ʻa e hoku Sīsuú mo e Tāupoʻou Monūʻiá ke foaki mai kiate au ʻa e mālohi ke kātaki ʻa e sivi ko ʻeni.

Lolotonga ia ʻoku ou Naʻá ku vaivai, pea naʻá ku pehē ʻaki hoku lotó kotoa:

 

"Ko ʻeku lelei ʻOtua

-ko ha faingataʻa ke u sio ʻoku taʻeoliʻia hoku fāmilí ʻi he ko e ha e meʻa ʻoku hoko kiate au, pea

-ʻeni ki ha Ko ha ʻuhinga taʻe totonu ia.

ʻOua naʻa fakangofua Tuku ke nau sio mai kiate au ʻi he tuʻunga ko ʻeni.

ʻe sai ange kiate au mate, kae ʻikai ke nau ʻai ke nau ʻiloʻi e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau vahaʻa ua.

Ko ʻeni ʻoku mālohi fau ʻa e ongo ʻiate aú, ʻo ʻikai ke u ʻiloʻi Koeʻuhi, ʻoku ʻikai ke u lava ʻo tokoni ka u fufuuʻi ke He ʻikai lava ke sio mai ha taha kiate au ʻo hange ko ia.

 

"ʻI he taimi ʻOku ou ʻohovale pea ʻoku ʻikai haku taimi ke fufuuʻi ai hoku faingataʻaʻia mo hoku loʻimata, ʻoku ou ongoʻi loto mamahi pea hange ʻoku kotoa hoku sino vaia ʻo hangē ha sinoú ʻi ha afi.

Ko hoku sinó pea u aʻusia leva ha ʻea vela ʻoku ne ngaohi au ke u tautaʻa lahi pea toki ʻOku ne ʻai ke u tetetete ʻi he momoko.

 

ʻOiauē ʻa ʻeku leleí Sīsū, ko koe pē te ke lava ʻo liliu e tuʻunga ko ʻeni ʻo e ngaahi ngāué. Pukepuke fufuuʻi mei he vakai ʻa e niʻihi kehé.

Tuku ke hanga ʻe he ʻiloʻi ʻe hoku fāmilí ʻoku ou mavahe meiate kinautolu ki he lotu. Pea te u ʻofa lahi ʻaupito, ʻe hoku ʻOtua,

tuku ke Tuku ke ʻiloʻi pe ʻe koe ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate au."

 

Lolotonga ʻEku Naʻá ku hiki hake mei hoku mamafá ʻi he loʻimatá, lotú mo e ngaahi palōmesi, Sīsū Naʻá ne fakahā ia kiate au kuo takatakaiʻi ʻe ha ngaahi fili taʻefaʻalaua.

ʻoku ʻi ai ʻo kaila ʻaki e ngaahi lea fakatupuʻita kehekehe.

Niʻihi tamoloki, toʻo ʻe ha niʻihi hono louʻulu,

-Niʻihi Kehe Naʻa nau lea taukae kiate ia ʻaki ʻa e manuki kovi

 

ʻAʻaku fakaʻofa naʻe hange naʻe fie maʻu ʻe Sisu ke fakatauʻatainaʻi ia mei he vaʻe namu ʻa ia naʻa ne ngaohikovia ia.

Naʻá ne sio kiate ia ʻo hange ʻoku ne kumi hano kaungameʻa ke fakatauʻatainaʻi ia. ʻoku ou maʻu fakatokangaʻi naʻe ʻikai ha taha ai ke tokoni ange.

 

Ko Hono ʻIloʻi ʻa e fakatupu houhau lahi naʻe fai kia Sisuu, naʻa ku tangi Lahi ʻaupito. Naʻá ku fie ʻalu ki he lotolotonga ʻo e fanga ulofi fekai ko ʻení ki he Tauʻataina. Ka naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa pea naʻe ʻikai ke u loto-toʻa.

 

Ko ia ai, mei he naʻá ku lotu fakamātoato kia Sīsū ke ngaohi au ke u taau mo e kātakiʻi ʻa e faingataʻá ʻi hono tuʻungá, ʻo ʻikai ko ha konga siʻi pē.

Naʻá ku pehē ange, "ʻAa! Sīsū, kapau pē te ke lava ʻo toʻo ʻa e kavenga ko ʻení ke hiki hake koe mo fakatauʻatainaʻi koe mei he ngaahi fili ko ʻeni."

 

Hangē ko ʻeku leá ʻeni

-ngaahi fili ko ʻení ʻita lahi ʻaupito, ʻo hangē kuo nau fanongo ki heʻeku lotú,

-naʻa nau li kinautolu ʻIate au ʻo hange ha fanga kuli fekai:

Naʻa nau taaʻi au, Naʻá na fusi hake hoku ʻulú ʻo tuʻu mai kiate au. Naʻá ku ongoʻi fiefia ʻiate au tatau pē

ʻi he taimi Naʻe mahino kiate au, mei hemamaʻó,

ʻoku ou maʻu lava ke fai ha fakafiemālie ki he Sīsū.

 

Hili ia peá u toki sio mai kiate au Kuo pulia fiefia ʻa e ngaahi filí.

Pea kia Sīsū Naʻá ne haʻu ke fakafiemālieʻi au, neongo naʻe ʻikai ke u loto-toʻa ke lea ʻaki ha taha lea. Naʻá ne motuhi e lōngonoá peá ne pehē:

"ʻOfefine ʻeku, ko e meʻa pe naʻa ke mamata naʻe fai kiate au ʻoku ʻikai halaʻata

fakafehoanaki ki he ʻa e ngaahi faikovi lahi naʻe fai kiate au ʻe he tangatá. Ko ʻenau kuí fakauku kinautolu ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní,

ʻa ia ʻokú ne ngaohi kinautolú anga fitaʻa mo angakovi kiate au pea kiate kinautolu.

 

Maʻu repudiated e moʻoni taukakapa kotoa pe ʻaki ʻene fakatapui kakato ia ʻi he fekumi ki he koulá. Naʻe li kinautolu ʻe he meʻa ni ki he pelepela.

ʻOku tō ki he liʻaki kakato ʻo fakatatau mo ʻenau moʻuí taʻengata.

 

"ʻOiaue ʻE hoku foha,

-ko hai Te ne hiki hake ha tanakiʻanga vai ki he peau monstrous ko ʻeni ʻo taʻehoungaʻia, ʻa ia ʻoku fakautuutu maʻu pe ʻi he mamani ʻo e kau loi Ngaahi Fiefia?

-Ko hai Te Ne fakaʻofaʻia mo fakatauʻatāinaʻi au mei ha ngaahi kakaí

ko hai ʻOku nau ʻai au ke u tautaʻa pea ʻoku nau moʻui melemo ʻi he stench ʻo e ngaahi meʻa

fakatelesitiale?

 

Haʻu mo au pea Lotu, tangi pea ʻoatu ha totongi huhuʻi ki he ngaahi faikovi ʻoku nau fai ki he Ko ʻeku tamaí.

Kuo fakakuihi kinautolu, ʻikai ha ʻatamai pe loto,-

ʻOku ʻi ai honau mata ki he ngaahi meʻa fakamāmaní pē.

ʻOku nau fakafepakiʻi au mo tamoloki ʻeku ngaahi ʻaloʻofa lahi ʻo hangē pē ʻoku nau pelepelá.

Naʻa nau tuku ʻa e meʻa kotoa pē ʻa e meʻa kuó u fai maʻanautolu ʻi honau lalo vaʻe fakamāmaní.

 

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ ʻo fakafepakiʻi e meʻa ʻoku ke ʻilo fekauʻaki mo e mamani.

-Fakaliliʻa mo e fehiʻa ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku ʻikai ʻaʻaku.

-Ngaahi Meʻa ʻOku Tokanga Ki Aí maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Langí.

 

"Kuo Ko hoku lāngilangi ʻi homou lotó.

Fakahoko Ngaahi Monomonó

maʻá e tokolahi Naʻe hokohoko atu pē hono fakafepakiʻi au ʻe he ngaahi faikovi kiate aú.

Fakakaukau ki he mole ʻa e ngaahi laumālie tokolahi.

 

ʻOi! ʻIkai ʻI heʻeku tukunoaʻi au mo ha ngaahi taʻe-fiemalie lahi ʻoku ne lomekina hoku loto.

ʻIloʻi ko e meʻa kotoa pē ʻOku ʻikai ko ha meʻa noa pe ʻa e meʻa ʻoku ke faingataʻaʻia ai he taimi ni, ʻi hono fakafehoanaki te ke faingataʻaʻia ʻi he kahaʻú.

Naʻe ʻikai ke u toe lea ʻaki ko e taimi lahi ʻoku ou fie maʻu meiate kimoutolu ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo ʻeku Moʻuí. Mamata hono ʻikai ke ke kehe meiate au!

Ko e ngaahi moʻoniʻi meʻa loto-toʻa pea ʻoua ʻe manavahe, koeʻuhi he te ke maʻu ha founga ke tokoni mai."

 

Hili ʻa e ngaahi Ngaahi folofola ʻa Sīsuú, mo e momeniti ne u loto-toʻa aí,

Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku Naʻe ʻakilotoa au ʻe ha kau memipa hoku famili ne nau tangi mo Naʻa nau ʻita.

 

Naʻa nau fakakaukau ʻoku Te ke mate.

ʻOku ke fakavavevave ke ʻave au ki he kolo ke ʻaʻahi ange ki ai ʻa e kau toketaá. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi e meʻa ʻe hoko kiate aú. Hoko.

naʻe lava ke u sio

-he ko hoku naʻe ʻiloʻi ʻe he fāmilí ʻa e palopalema fakaesino ne u aʻusia mo

-naʻe pau ke u fai ha sivi fakafaitoʻo. Naʻá ku tangi leva peá u Naʻá ku lāunga kia Sīsū, ʻo pehē ange:

 

ʻKo e fiha nai taimi, ʻe Sīsū, naʻá ku talaatu ʻoku ou fie maʻu mamahi mo koe, ka ko e fakapulipuli pē!

Ko ʻa ʻeku fiefia pe taha! Ko e hā ʻokú ke taʻofi ai aú?

ʻOi! ʻi he taimi Te u maʻu nai ha nonga mo hoku fāmilí? Ko koe pē, ko ʻeku leleí Sīsū, te ke lava ʻo fokotuʻutuʻu kotoa ʻeni.

Kātaki ʻo Fakapapauʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke nau manavasiʻi lahi pehē.

 

ʻOku ʻikai ke ke sio ki hono lahi ʻOku nau loto mamahi nai?

ʻOku ʻikai ke ke ongoʻi ʻa e meʻa ʻoku nau lea ʻaki mo fakataumuʻa ke faí! ʻOku fakakaukau ha niʻihi ki ha founga ʻe taha, ʻa e niʻihi ʻi ha taha kehe.

Fie maʻu ʻe ha niʻihi ke ke ʻahiʻahiʻi ha faitoʻo ʻe taha, ʻa e niʻihi kehé. ʻOku mamata ʻa e tokotaha kotoa pē ki he ko au.

ʻoku ʻikai ke u teitei tukunoaʻi pea ʻoku taʻofi au ʻe he meʻa ni mei haʻaku maʻu ʻa e nonga ne mole. Maʻa e Kātaki, tokoni mai ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku ou hohaʻa ki aí, ko e niʻihi ʻoku kovi ange ia ʻi he ko e niʻihi ʻoku nau ʻai au ke u veiveiua."

 

Ki he niʻihi ko ʻení ʻa e folofola lelei ʻa Sīsū kiate aú:

 

"Foha ʻaʻaku, ʻoua ʻe loto mamahi he meʻa ni.

Ko e ha Ko ha tangata kuo pekia, feinga ke liʻaki koe ʻi hoku nimá.

Lolotonga hoʻo ʻoku tuʻu maʻu ʻa e mata ʻi he meʻa ʻoku nau fai mo lea ʻaki kau kiate koe, ʻoku ʻikai tauʻataina ke ngaue ʻiate kimoutolu ʻo hange ko ʻeku fakaʻamu.

ʻOku ʻikai te ke fie maʻu Falala mai kiate au?

ʻOku ʻikai ke ke maʻu aʻusia ʻeku ʻofa ʻiate koe?

 

ʻI he meʻa ko ia I

ko hai Kuikui ho matá

-ko koe nofo melino pē ʻi Hoku Nimá, pea

-ʻoku ʻOku ʻikai ke ke vakavakai holo ke vakaiʻi e meʻa ʻoku hoko kiate koe.

ʻOku ke mole taimi pea mahalo he ʻikai ke ke aʻu ki he tuʻunga ʻo e moʻui kuo ke aʻu ki ai ui.

 

"ʻOku ʻikai ke u hohaʻa ki he kakai ʻoku mou feohi. Tali ʻenau fakalongolongo. Ke ke fiefia mo angavaivai ʻi he meʻa kotoa pē.

 

ʻUlungāanga ʻi he ko ha founga ia ʻoku

-hoʻo moʻui, ko e hoʻo ngaahi fakakaukaú, tā ho mafú,

-hoʻo mānavá mo e ongoʻi ʻofá

hokohoko ngaahi ngāue ʻo e totongi huhuʻí ke fakafiemālieʻi ʻa e fakamaau totonu fakalangí. ʻOmi kiate au ʻa e meʻa kotoa pe."

 

Hili ʻa Sīsuú Naʻá ne akoʻi au, naʻá ne pulia.

naʻa ku kumi ke fai hoku lelei tahá ke moʻulaloa ki he Finangalo Fakalangí.

 

Taimi pe Niʻihi Naʻá ku tangi mamahi, koeʻuhí ko hoku fāmilí

au kuo ne fokotuʻu ʻi ha ngaahi tukunga faingataʻapea

naʻe kole mai ke fai ha ngaahi sivi fakafaitoʻo.

 

Naʻa na fakakaukau ko ʻeku puké naʻe fekauʻaki pē ia mo e ngaahi neave.

ʻOku nau maʻu au ʻa e lue lalo, ʻave ʻa e vaia momoko mo e ngaahi fakahohaʻa hokohoko.

ʻOku nau toe maʻu foki mo e naʻá ku fakapapauʻi ai, ʻi he lolotonga ʻo e vahaʻataimi ne u fulihi a

ʻIkai te nau liliu hokuʻatakai,

koeʻuhi ʻE lava ke toe kovi ange ʻa e faʻahinga liliu pehee kae ʻikai fakaleleiʻi ʻa e Ko e tuʻunga ne u ʻi aí.

 

Talu mei he ʻaho ko iá Kuo hoko ha tau feints ʻi hoku va mo hoku famili. ʻo e longonoa.

Mi ʻe taha te ne taʻofi koe mei haʻo ʻalu ki he lotú,

-mi ʻe taha te ne toʻo ʻa e tauʻatāiná ʻi haʻane ʻi ʻapi maʻu pē,

-mi ʻe taha te ne fakalotoʻi koe ke ke ʻave ʻeku faitoʻo, pea

- mi ʻa e niʻihi kehé Naʻa nau naʻinaʻi ke muimui ki he faleʻi ʻa e toketaa ʻa ia naʻa ne fie maʻu foki ia Naʻe tauhi au he poʻulí.

 

Neongo ia, ʻoku Naʻe faingofua ke nau fakatokangaʻi naʻe hoko ha ngaahi meʻa kiate au pea naʻe ʻikai ke u ʻE lava ke mahino kiate kinautolu.

Hili ha meʻa lahi taimi, ʻikai ke u toe lava ʻo katakiʻi kotoa ʻeni, naʻa ku tanaki ʻa e naʻá ku loto-toʻa mo lāunga ki hoku ʻEikí:

 

Ko e meʻa ʻoku hokó ko e Pea aʻu ki ha tuʻunga ʻoku nau taʻofi meiate au ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou maʻú tautautefito ki he totongi mamafa. ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻa e meimei meʻa kotoa pe, ʻo aʻu ki he Sākalamēnití.

 

Ko hai ʻe faifaiange pea Ne u fakakaukau te u aʻu ki ha tuʻunga he ʻikai ke u lava ʻo fai ia.

-tukituki ʻi he koe ʻi he sākalamēnití, pe

-ke ngaohi koe ʻaʻahi ki ai?

Mahalo pe ʻE ngata ʻi fe ʻa e tuʻunga ko ʻeni ʻo e ngaahi ngaue?

Sīsū, Fai mai ha tokoni foʻou mo ho mālohí. Ka ʻikai, ko hoku natulá ʻoku te ne maumauʻi."

 

ʻI he naʻe hoko ʻasīsūko ʻeni ko Vakai pealeamālohi:

"Loto-toʻa, Ko hoku ʻofefiné. Kuó u haʻu ke tokoni atu. Ko e hā ʻokú ke ilifia aí?

 

Niʻihi Naʻa nau fakakaukau ʻi ha founga ʻe taha, ko e niʻihi kehe.

Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá Kāingalotu kuó u fakahokó kuo fakamāuʻi kinautolu ʻe ha niʻihi ʻoku hala.

 

kuó u Tukuakiʻi foki ʻoku maʻu ia ʻe he tevolo.

Ngaahi mi kehe Naʻa nau sio loto taufehiʻa mo mata taufehiʻa. Naʻe Kumi ha ngaahi founga ke toʻo ai ʻeku moʻuí.

Ko hoku lotolotongá Ki ha tokolahi, kuo hoko ia ʻo katakiʻingataʻa.

 

kuó u fakamauʻi kovi ʻe he kau tangata kovi, ka ne u hoko ko ha fakafiemalie ki he Lelei.

ʻIkai ngata ai, ʻoku ʻikai ʻOkú ke fie hoko ʻo hangē ko aú pea ʻokú ke fie faingataʻaʻia, ʻi ha konga siʻi pē, ko e ʻa e ngaahi mamahi kuó u kātekina maʻá e kakaí?"

Pea naʻá ku pehē ange: "ʻOku ou tali ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ko koe, ʻe hoku ʻEiki."

 

Naʻá ku moʻui ngaahi taʻu lahi ʻi he foungá ni, faingataʻaʻia

mei he ngaahi fili,

- ʻe he kakai, mo e

-meia Sīsū Ko e tokotaha tatau pē naʻá ne tuku au ki he tafaʻakí ke vahevahe ʻene ngaahi faingataʻaʻiá.

 

ʻI he fakalau atu ʻa e taimí ʻoku nau Ne u aʻu ki ha tuʻunga ne u mā ai: Ne u kulaʻia ʻi he sio mai ha taha kiate au.

 

ʻIkai ngata ai, ʻoku toe taimi ne u moʻui lelei aí,

-ko e kiʻi meʻa faingofua ngaohi ke feʻiloaki mo ha taha pe

-ko e Dover Ko e fetalanoaʻaki mo e niʻihi kehé, kau ai e kakai ʻi hoku fāmilí, ko e Ko ha feilaulau maʻongoʻonga ia kiate au.

ʻI he tuʻunga ko ʻení ʻo e faingataʻaʻia, ʻi he taimi ni ʻo laka ange ʻi ha toe taimi,

Naʻa ku feinga ma mo e moveuveu fakaʻohovale.

 

ʻI heʻeku ʻiloʻi ko ia ʻoku naʻe ʻikai ha ola ʻo e faitoʻo naʻe tuʻutuʻuni ʻe he toketa ʻuluaki, ko e Naʻe fakaʻaliʻali au ʻe hoku fāmilí ki he kau toketā kehé, ʻa ia naʻe ʻikai ke nau lava fakaleleiʻi foki ʻeku moʻui lelei.

Naʻe fonu ʻa e ne u loʻimataʻia ʻo pehē ange ki hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú:

"Tangataʻeiki, ʻIkai ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku fakaʻau ke ha mahino ange hoku ngaahi faingataʻaʻia, ʻIkai maʻa hoku fāmilí pē, ka ki ha kau muli tokolahi ʻoku nau maʻu he taimí ni ʻOku nau ʻiloʻi nai ʻeku pisinisi?

 

ʻoku ou puputuʻu pea ʻOku ou ongoʻi ʻoku tuhu mai ʻa kinautolu ʻoku sio mai kiate au ki he foʻi tuhu kiate au

-hangē pē naʻá ku maʻú fai ha meʻa fakama, pe

-ʻo hangē pē ko ʻeku naʻe mafola ʻa e faingataʻaʻiá.

 

ʻoku ʻikai ke u lava fakahā atu kiate kimoutolu ʻa e mamahi ʻokú ne fakatupu ʻeku moʻuí.

Ko e hā e meʻa ʻoku ou lavameʻa ke toe foki mai ʻa e ngaahi manavasiʻi fakalilifu ko ʻení ʻi he ʻa au?

Ko hono moʻoni, kapau te nau ʻOku tau vakai fakalelei, ʻoku tau lava ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha valoki kinautolu.

 

Ko koe pe, pe Sīsū, te ke lava ʻo fakatauʻatāinaʻi au mei he faʻahinga tuʻuaki mo e tailiili pehē.

 

Ko koe pe te ke lava Tuku ke fakapulipuli pē hoku ngaahi mamahí. Kātaki ʻo Hoʻomou angalelei ke fanongo mai kiate au."

 

Kamataʻangá Naʻe ngāue hotau ʻEikí ʻo hangē pē naʻe ʻikai fanongo mai kiate aú. Pea mo ʻeku Naʻe fakautuutu ʻa e faingataʻaʻiá.

Naʻá ne fakaʻofaʻia leva ʻo kau kiate au ʻo pehe:

"Haʻu mei he Ko au, hoku ʻofefine, ʻoku ou fie fakafiemalieʻi koe. Koeʻuhi ʻoku ke faingataʻaʻia, kuo ʻuhinga ke launga ai.

 

Kae manatuʻi hono ʻikai lahi ange ʻeku faingataʻaʻia koeʻuhí ko ʻeku ʻofa ʻiate koé. ʻI ha meʻa pau Ko hono ʻuhingá, naʻe fufuuʻi pē hoku ngaahi mamahí.

 

Neongo ia, naʻe Ko e finangalo ʻo ʻeku Tamaí ke u mamahi ʻi he kakaí. ʻI he Ne u fehangahangai heni mo e taufehiʻa, faingataʻa mo e puputuʻu, ʻo aʻu ki ha tuʻunga ne ʻikai ke u toe maʻu ai hoku vala:

naʻa ku ha telefua ʻi muʻa ʻi ha fuʻu kakai tokolahi.

Te ke lava ʻo Fakakaukau ki ha puputuʻu lahi ange ai?

 

ʻAʻaku foki Naʻe ongoʻi ʻe natula ʻa e faʻahinga puputuʻu ko ʻeni.

Ka naʻe tukutaha hoku Laumālié ʻi he finangalo ʻo ʻeku Tamaí.

Naʻa ku ʻoange Ko e sivi ko ʻeni ko ha totongi huhuʻi ki he lahi ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko

-fakamaʻu ʻo ʻikai toe siʻi siʻono kiʻi laumata ʻi he ʻao ʻo Hevani mo mamani,

-ʻa kinautolu Ngaahi fakaʻikaiʻi hīkisia ʻoku fakahoko ʻi he loto fakapapau ko ha ngaahi ngāue Sai ʻaupito.

 

Naʻa ku talaange ki heʻeku tamai:

ʻTamai Maʻoniʻoni, tali ʻeku puputuʻu mo hoku faingataʻaʻia ʻi he totongi huhuʻi ʻo e ngaahi angahala lahi ne fakahoko palasa ʻi he kakaí, ʻa ia ʻoku faʻa fai he taimi ʻe niʻihi ʻOku nau scandals lahi ki he fanau.

Fakamolemoleʻi e ngaahi kau angahalá pea ʻoange kiate kinautolu ha maama fakalangi koeʻuhí ke nau lava ʻIloʻi ʻa e taʻe-fiemālie ʻo e angahalá pea foki ki he hala ʻo e angamaʻa".

 

ʻPea kapau ʻoku ke fie faʻifaʻitakiʻi au, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke kau ʻi he faʻahinga ʻa e mamahi, ʻa ia kuo u katakiʻi koeʻuhi ko e lelei ʻa e kakai kotoa pe?

ʻOku ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻe koe ʻa e ʻa e ngaahi meʻafoaki fakaʻofoʻofa taha te u lava ʻo foaki ki he ngaahi laumālie ʻoku mahuʻinga kiate aú,

mahalo ko e Ngaahi kolosi mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau fakafotunga e ngaahi meʻa ne u aʻusia ʻi hoku Faʻahinga ʻo e tangatá?

 

Ko e tokotaha pe koe tamasiʻi ʻi he Hala ʻo e Kolosi pea ko ia ʻoku ke ongoʻi vaivai ʻaupito. ʻI he taimi Te ke toe lahi ange pea ʻe mahino kiate koe ʻa hono mahuʻinga ke faingataʻaʻiá Ko hono moʻoní, ʻe tupulaki leva ʻa e holi ke fai iá.

 

ʻI he meʻá ni ʻuhingá

-fakafalala ki he au ʻo malolo, mo

-te ke fakatau ʻa e ivi pea mo e ʻofa ʻi he faingataʻaʻia."

 

Hili Naʻa ku moʻui ʻi ha taʻu ʻe ono pe fitu ʻi he faingataʻaʻia ko ʻeni, naʻe fakaʻau ke kovi ange pea ko au Naʻe fakamalohiʻi ke nofo pe ʻi mohenga.

Taimi lahi ʻaupito Ne u pongia pea kuikui hoku ngutu ʻo kuikui hange ko ʻeni. ʻo pau he ʻikai ke u lava ʻo ʻave ha meʻakai.

 

Ko e fē ʻa e taimi ʻoku lava ʻo folo hifo ha ngaahi tuluta huhuʻa, naʻe pau ke u folo hifo he taimi pe ko ia regurgitating kinautolu ʻaki lua hokohoko, ʻa ia ʻoku ou maʻu maʻu pe Naʻe hoko ia lolotonga ʻeku ngaahi faingataʻaʻia lahi tahá.

 

Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā valu ngaahi ʻaho ʻo e faitoʻo ʻoku ʻikai maʻu ha ola, naʻe ui ha tokotaha vetehia ki he Vete hiá. ʻI heʻene haʻu ʻo ʻilo au ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo ne u talangofua pea tuʻutuʻuni ke u Ke fakatauʻatainaʻi au mei he tuʻunga fakamate ko ʻeni lethargy.

 

ʻIo ʻoku ngaohi ʻa e fakaʻilonga ʻo e Kolosí pea tokoniʻi au ke u fakatauʻatāinaʻi au mei he ʻa e mahaki tailiili ko ʻeni.

 

ʻI hoku taʻu Naʻá ne pehē kuo fakamoʻui ia, "Fakahā mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku hokó." ʻOku Naʻá ku fakalongolongo ʻi he meʻa kotoa pē, ka naʻá ku talaange pē ki ai:

Tamai, ko ʻeni pau pē ko ha meʻa ia mei he tēvoló." ʻIkai ha toe fehuʻi, ʻoku ou quoth:

 

"ʻIkai ke Manavasiʻi, ʻoku ʻikai ko e tevolo.

Pea kapau ʻoku ko au, ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, te u kapusi ia meiate kimoutolu."

 

Ko ia kuo u maʻu Toe maʻu ʻa e tauʻatāina ke ngāue ʻaki e ongo nimá mo e meʻa te tau malavá ke fakaava tauʻataina ho ngutu.

Hili ʻa e Naʻá ku fakakaukau ki he meʻa naʻe hokó, Kuo ʻosi vetehia ia.

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki ia Ko e meʻa naʻe hokó ko ha mana ʻi he māʻoniʻoni ʻa e taulaʻeiki ko ʻení.

Ne u fakakaukau:

"Kapau naʻa ku ʻI heʻeku hoko atu ʻi he tuʻunga ko ʻeni, he ʻikai ha taimi ʻe ngata ai ʻeku moʻui. taimi. Ka ʻoku ou tukupa heni ki ha moʻui foʻou."

 

Ke ke fakafetaʻi maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi hono toe fakafoki mai ʻeku moʻuí ʻo fakafou ʻi he maʻoniʻoni hoʻomou faifekau.

Neongo ia, ʻoku ʻikai Te u lava ʻo fufuuʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ia, ʻi hoku tukunga,

-ʻOku ou fakafisi ke mate pea,

-hoko he taimí ni Tauʻataina, ʻoku ou fakameʻapangoʻia he teʻeki ai ke u mate.

 

Ka ko Sīsū Naʻe ʻikai ke Ne tuku ke u mate, koeʻuhi he naʻa ne fie fakakakato ʻene ngaahi tā fakatātā kiate au.

Ko ia ai, ʻi he ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻa ne fakahaaʻi mai ʻoku ne fie maʻu ke u hoko ko ha moʻua ʻi he moʻuí.

Mei he taimi ki he taimi Naʻá ne fakafoki au ki hoku tuʻunga motuʻá, ka ʻi he taimi naʻá ku toko taha aí.

 

Hili ʻI heʻeku moʻui lelei angé, ne u foki ki he lotú ʻi ha vahaʻataimi ʻo e taimi ke fakahoko ai hoku ngaahi fatongia fakalotú.

ʻI heʻeku maʻu ʻa Sīsū ʻi he Feohiʻanga Māʻoniʻoní, naʻá ne talamai kiate au ʻi tuku ha taimi ki he faingataʻaʻiá.

 

Taimi pe Niʻihi Naʻá ne fakahā mai ʻa e taimi ʻe foki mai aí.

Talu mei ai naʻe tomuʻa fakahā kiate au ʻe Sīsū ʻa ʻeku ngaahi mamahí Tatau pe, naʻe ʻikai ke u tui naʻe fie maʻu ke u talaange ki heʻeku tokotaha vetehia fekauʻaki mo ia.

Koeʻuhi he ʻi he fakakaukau pe ke u lava ʻo fakaha kimuʻa hoku ngaahi faingataʻaʻia,

te u hoko Ko e laumālie hīkisia taha ʻi he māmaní, tatau ai pē kapau naʻe tataki au Mei he māʻoniʻoni ʻa ʻeku tamai fakalaumālié.

 

ʻIkai ngata aí, ki he kuo fuoloa hono toʻo atu ʻeku faingataʻaʻiá,

ʻikai mei he tokoní ʻo e tangata, ka meia Sisu naʻa ne fai ʻa e meʻa kotoa pe.

 

Naʻe hoko ia Hili ʻene vahevahe mai ʻene ngaahi faingataʻaʻia kiate au,

ʻOku ʻikai pehe ʻa Sisu Naʻá ne ʻomi kiate au ʻa e malava ko ia ke u toe maʻu hoku ngaahi ongoʻangá ʻiate au pē.

Ko ia naʻe pehe ʻe he Naʻe pau ke fakafoki mai ʻe hoku fāmilí ʻa e tokotaha vetehiá.

 

Hili ʻeku maʻu aú ʻI heʻene toe maʻu hoku ngaahi ongoʻangá, naʻá ne talamai:

"Mei he ʻaho ni onwards, ʻi hoʻo haʻu ki he lotú, kimuʻa peá ke toki fai ha fetuʻutaki, pe hili hoʻo Ko hoʻo fakafetaʻi, haʻu kiate au ʻi he talaange pea te u ʻoatu kiate koe ʻa e tapuaki te ke lava ʻo maʻu mei he tuʻunga ʻoku ke ʻi ai faingataʻaʻia taʻe te u ʻalu ki ho falé."

 

ʻI ha pongipongi ʻe taha, ʻi he hili ʻo e feohi, naʻe ʻai ʻe hotau ʻEiki ke mahino kiate au,

-ʻi ai ʻi he ʻaho tatau pē, te u ʻi ha tuʻunga mohōmoa kakato ai,

-te ne fakaafeʻi au ke feohi mo ia ʻaki ʻene kau ʻi he ngaahi faingataʻaʻia ʻoku ʻi ai ha kau tangata ʻe niʻihi naʻe fakamoʻulaloaʻi ia ʻe he fakakeheʻi.

Ko hono ʻiloʻi ko ia ko e naʻe ʻi he fonuá ʻa hoku tokotaha vetehia, peá u pehē ange kia Sīsū:

 

"Ko ʻeku lelei Sīsū

Kapau ʻokú ke fie maʻu Tuku atu hoʻo mamahí kiate au, maʻu e lelei ke hiki hake au tatau pe, he kapau naʻe fie maʻu ʻe hoku famili ʻa e tokotaha vetehia ke kapau te ne fekumi, he ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ia."

 

Ko e ʻEikíNaʻá ne fakahā mai kiate au ʻi heʻene ngaahi angaleleí kotoa:

 

"ʻOfefine Ko ʻeku falalá, kuo pau ke tuku kakato mai hoʻomou falalá kiate au.

Fakalongolongo, loto falala mo fakafisi koeʻuhi ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate koe ʻi he ko au. ʻE ngaohi ai ho laumālié ke malama mo ngaohi Mokomoko maʻu pē hoʻo ngaahi holí.

Tākiakiʻi ʻo e ho laumalie ʻaki hoku huelo ʻo e mama,

-te u toʻo ia maʻu mo e

-Te u liliu ia kakato ʻiate au, ʻo ʻai hoʻo moʻui ke u moʻui."

 

Hili ʻa e ngaahi Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakafepakiʻi Ia pea naʻá ku tuku leva au ki Hono Finangaló. ʻoku ou maʻu foaki mai e Fetuʻutaki Māʻoniʻoni ne u toki aʻusiá ʻo hangē pē Ko e tokotaha fakaʻosí.

 

Ko ia kimuʻa ʻi he Sākalamēniti Tāpuakiʻí, ne u fai ʻeku fakafeʻiloaki fakaʻosi kia Sīsuú Pea naʻá ku mavahe mei he siasí. Neongo ʻeku fakafisi, ka kuo u ongoʻi taʻe fiemalie ʻi heʻeku fakakaukau ki he meʻa te u fai lavameʻa.

 

Ko ia kuo u maʻu Naʻá ku tangi mo lotua ke foaki mai ʻe he ʻEikí ha ivi foʻou ke fakaake au kapau he ʻikai ke u toe ʻilo.

 

ʻI he ʻaho ko iá naʻá ku Naʻá ku ʻohovale ʻi hono ʻohofi au ki he tuʻunga ko ʻení fakamatelie.

Naʻe hoko ia kiate au ko ha Faingataʻaʻia lahi, foʻou mo mamafa ʻaupito. ʻOku Ko e kovi taha mo e mamafa taha ia kuo u faingataʻaʻia ai ki muʻa.

Fakahū ʻo e ʻI he tuʻunga faingataʻaʻia lahi ko ʻení, naʻá ku fakafisi mei heʻeku fai ʻa e Naʻá ku mateuteu mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ke mate.

ʻI heʻeku mamata ki heʻeku ngaahi tūkungá, ne fekauʻi mai hoku fāmilí ki ha taulaʻeiki, kehe mei heʻeku vete angamaheni naʻe ʻikai ke ʻi ai.

Ko ʻeni taulaʻeiki, ʻoku ou pehe koeʻuhi ko langi, ko hai naʻa ne mei fie maʻu au tokoni, naʻe ʻikai ke ne fie haʻu ki fale.

Ko ia ʻI ha ʻaho ʻe hongofulu, naʻa ku ʻi he tuʻunga petrification ko ʻeni. fakamate, kae ʻikai mate.

 

ʻI he fakaʻosí ʻI he ʻaho hono hongofulu mā tahá, naʻe haʻu ai ʻa e tokotaha vete hia naʻá ku maʻu ʻi he ʻuluaki ko e fetuʻutaki. Naʻá Ne toetuʻu au ʻo hangē ko ia ne fai ʻe hoku tokotaha vete hia.

 

Talu mei he momeniti ko ia. Naʻá ku kau kimui ange ʻi ha tau lōloa mo ha ngaahi Kau Taulaʻeikí. Naʻa nau pehe naʻa ku faking hoku tuʻunga ki he hange ha taha maʻoniʻoni.

Naʻe pehe ʻe ha niʻihi pea naʻe taau ke taaʻi au ʻaki ha ngaahi vaʻakau pea uipi ke ʻoua naʻa ke toe foki ki he tuʻunga deplorable ko ʻeni.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi kehe kuo naʻe pehē ʻe he tēvoló naʻe maʻu au ʻe he tēvoló.

Naʻa nau pehe kae ʻumaʻā foki mo ha ngaahi meʻa kehe fekauʻaki mo au ʻoku lelei ange ke ʻoua naʻa toe fai ha lau.

 

naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa faʻu.

Ko hoku fāmilí Naʻá ne tui ko honau fatongia ke fakasiʻisiʻi ʻeku faingataʻaʻiá mo fekumi ki aí kau taulaʻeiki ʻe haʻú. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e lahi ʻo e maumau ʻoku nau maʻ ʻI he taimi pē ko iá.

naʻe ʻikai ke u toe lava Tuʻu.

Ko ʻeku masivá Kae tautautefito ki heʻeku faʻeé naʻá ne tangi ʻi he ngaahi vaitafé. Kiate au, Naʻá ku fakalongolongo.

 

ʻOfa ke fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu kotoa pe naʻa nau fakatupu kiate au ʻa e faingataʻaʻia ni. ʻoku ou fie maʻu ia ʻOfa ke totongi huhuʻi ʻe he ʻEiki ʻo liunga teau ʻa kinautolu kotoa pe kuo nau faingataʻaʻia ʻaki ʻa e ʻa au, tautautefito ki heʻeku faʻee.

ʻE lava fakakaukau ange ki he fakamamahi ʻo ʻeku fakavaivai ki he ngaahi meʻa ni. kau taulaʻeikí, koeʻuhí he naʻá ku fuʻu fie maʻu moʻoni ha taulaʻeiki te ne toetuʻu au.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá hono tokolahí ne u lotu kia Sīsū he taimi ʻe niʻihi,

tangi lahi ke fakatauʻatāinaʻi mei he moʻulaloa fakamamahi ko ʻení.

Pea ko e tuʻo fiha ʻeni Naʻa ku tekeʻi ia ʻi heʻene toe kole mai ke u hoko ko ha taha naʻe ngaohikovia, ke vahevahe ʻene ngaahi faingataʻaʻia faingataʻaʻia taha!

Taimi pe Niʻihi Naʻa ku tekeʻi ʻa e fekeʻikeʻi.

 

Naʻa ku talaange ki heʻeku ʻa Sisu lelei:

"Tangataʻeiki, Te u tali ʻa e tuʻunga ʻo e taha ʻoku ngaohikovia, kehe pe ke ke palomesi mai kiate au ke ke toetuʻu au taʻe kau ai ha tokoni ʻa ha taulaʻeiki.

Ka ʻikai, ʻoua naʻa ʻOku ou fie tukulolo ki he haʻamonga mamafa ko ʻení." Naʻa ku tekeʻi foki Ko e founga ʻeni ʻi ha ʻaho ʻe tolu.

 

Lolotonga e ngaahi ʻaho ʻe tolu pea u tekeʻi ai ʻa e ʻOtua.

Naʻa ku fakamanatu ange ki ai ʻa e Naʻá Ne folofola mai ʻi he loʻimata ʻo ʻEne talaʻofá:

"Tangataʻeiki, ʻOku ʻikai ke ke tauhi ʻa e palomesi naʻa ke fai mai kiate au. Naʻa ke talamai ʻoku ʻE toki hoko pē meʻa kotoaʻi he vahaʻa ʻo e ko koe mo au.

ʻOkú ke fie maʻu he taimí ni Naʻe toetuʻu au ʻe he tokotaha hono tolú pea faifai pē peá ne fakamālohiʻi au ke u fakahā ia. ko e ha e meʻa ʻoku hoko ʻi ho va mo au.

 

ʻOku ʻikai ke ke ʻiloʻi

-ʻoku ngali kehe maumauʻi mo e

-humiliations kuo pau ke kātaki hoku fāmilí ʻi he nima ʻo e kau taulaʻeiki ko ia ʻoku ʻOku ʻikai ke ke tui ki ai?

Peá ke pehē ʻoku ʻikai te ke ʻOku taau nai ke u lava ʻo toetuʻu? Naʻe ʻikai ke mau lava Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema ko ʻení pea nofo melino.

 

te u fiefia ke toʻo kiate au hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá ʻi he lahi taha ʻokú ke ʻofa aí, pea ʻE lava ke ke fiefia koeʻuhí he te ke toetuʻu maʻu pē au Fie maʻu. Pea he ʻikai ke ke mamahi ʻiate au. ʻo tali ho Finangalo."

 

Ko e meʻa kotoa pē ʻa ia naʻá ku pehē naʻe ʻikai hano ʻaonga.

Sīsū Naʻá ne fakalongolongo pē mo fakangalingali he ʻikai ke fanongo mai kiate au.

Naʻe hange naʻe He ʻikai ke ne tuku mai kiate au ʻa e meʻa naʻá ku pehē naʻe totonu mo māʻoniʻoní.

 

Ka ʻOku ou Naʻa ne pehe: "naʻe ʻikai ke maʻu ʻe heʻeku pepee ilifia. Ko au ʻoku foaki ʻa e poʻulí mo e ʻahó. ʻI he Taimi ni Ko e taimi ʻeni ki he poʻuli, ka ʻe vave ni pe ʻa e taimi ʻo e maama.

 

ʻIloʻi pea ko ʻeku tōʻonga moʻuí ke fakahā ʻeku ngaahi ngāué ʻo fakafou ʻi he Kau Taulaʻeikí.

Naʻa ku ʻoange kiate kinautolu ʻa e kau ngāue ke ʻiloʻi, fakamāuʻi mo poupouʻi e laumālié ke ngāue taʻe puputuʻu, ʻo fakatatau mo e tūkunga ʻo Levitiko.

Ko ʻeku ʻOku toe maʻu foki ʻe he kau taulaʻeiki ʻa e malohi ke taʻofi pe tukunoaʻi ʻeni. ʻa ia, fakatatau mo ʻenau fakakaukau, ʻoku ʻikai ke ne fakafiemalieʻi ʻa e tukunga ʻo e Fakahā."

Taʻeʻaonga ke lea ʻaki ia hili ʻa e ngaahi folofola ko ʻeniʻaSīsuú Naʻá ku fakalongolongo pē, ʻo teu fakahū ki he ʻOku mahino lelei ʻa Hono finangaló Fakahā.

 

Ka te u lava ʻo nofo fakalongolongo

-hili ʻene Fakamālohiʻi ke talangofua ʻi ha taʻu ʻe fā

-lolotonga ʻeku Naʻá ku fehangahangai nai mo ha ngaahi meʻa faikehe mo tuʻu fehangahangai? Talu mei ai Naʻe fekauʻi au, te u lea ʻaki ʻeni:

 

Hangē ko ʻení, ʻOku ou fakaʻata ke kei immobilized mo ilifia ʻaupito ki ha meʻa lahi ange ʻo e ʻaho hokohoko ʻe hongofulu mā valú: ko ha mate moʻoni ʻo ʻikai mate,

-koeʻuhí Naʻe ʻikai ke u fuʻu tokanga ki he foʻi leá pea

-he ʻikai ke u lava toʻo ha tuluta vai pe ʻe taha pe feau ʻeku ngaahi fie maʻu Fakanatula.

 

Ko hono fakanounoú, naʻá ku Hangē ha fefine kuo pekiá (lolotonga ʻeku kei moʻuí), naʻá ku ʻi he ʻaloʻofa ʻa kau taulaʻeiki ʻoku,

ʻiloʻilo pau pea manukiʻiau,

au Naʻe hokohoko atu ʻEne moʻui ʻi ha tuʻunga ʻo emate.

ʻOku ʻafioʻi pē ʻe he ʻOtuá Ko e meʻa ne u aʻusia lolotonga e taʻu ʻe fa ko ia ʻo e mate fakamaʻata moʻoni.

 

ʻI he taimi Faifai pea fakakaukau ha taulaʻeiki ke ne toetuʻu au, naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e pehe, "Faʻa kataki pea fai ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he ʻOtua tatali kiate koe."

Ka, ʻi he valokiʻi fefeka ʻo hangē ko ia naʻe ʻoange ki he kakaí ʻOiauē talangataʻa, naʻá ne lea ʻaki ha ngaahi meʻa hangē ko ʻení:

"Ko ʻeku Fakakaukau lelei ke ke fakaʻaongaʻi ho ngaahi talēnití ʻi ha kovi ʻaupito."

 

Luʻisa ʻio punou loto fiemālie ki he ngaahi faingataʻaʻia mo e fakaʻikaiʻi ʻoku haʻu mei he Kau Taulaʻeikí.

Lolotonga e ʻa e mahaki fakaʻauha ʻo e kolela, naʻe fakahoko ʻe Sisu ki he kakai hono fatongia ko e taha naʻe ngaohikovia.

 

ʻOi! Ko e ha Kuó u angakovi pea hangē pē ko aú, he ʻoku ou kei ongoʻi pē moʻui ʻiate au ʻa e ngaahi tukuakiʻi ʻo e hoko ko ha tokotaha taʻeʻaongá pē mo e talangataʻa!

ʻoku ou tui ʻoku ʻuhinga loloto ki heʻeku ngaahi ongó fakatouʻosi ʻi heʻeku ngaahi fakakaukaú mo ʻeku ngaahi fakakaukaú ʻoku kehe ʻaupito ʻa e ngaahi tōʻongá mei hoku Sīsū anga vaivaí.

 

ʻI he kotoa ʻo e Kuo hoko ʻa e moʻui ko ha fakaʻilonga ʻo e fehangahangai ʻi he tuʻunga kotoa pe.

Neongo ia Naʻe ʻikai ke ne teitei maʻu ha kihiʻi taufehiʻa.

Naʻe ʻikai teitei hohaʻa mo nonga,

Kātakiʻí fakaʻitaʻi hili ʻa e fakatupu houhau mo e fakatupu houhau.

 

ʻoku ou ma ke Lea ʻaki ia, naʻá ku faʻa tangi

ʻoku ou faʻa lāunga ki hoku Sīsū fakaʻofoʻofá-kae ʻoua kuó u ʻahiʻahiʻi ia fakafepaki-

koeʻuhi ke ʻikai ke u lava ʻo moʻulaloa ki ha fuʻu faingataʻaʻia lahi pehe, pe

ʻoku ʻikai tukuakiʻi taʻetotonu ʻa e talangataʻa mo e capricious.

 

ʻOi! Ko e ha hono lahi kuo angalelei mai ʻa e ʻEikí kiate au, faiangahala ʻo hangē pē ko aú. ʻI he Ko ʻeku fakafepaki, naʻa ne fakangalingali ʻoku ʻikai ke ne mahuʻingaʻia ʻiate au pea ʻikai ke ne lea mai.

ʻE hoko ia ʻalu, ka ʻi ha kiʻi taimi nounou pe. Peá ne toe ʻasi mai ʻo ʻiloʻi au. ʻi he fakaʻauha tupu mei he ʻikai ke ne ʻi aí.

 

Naʻá ne foaki mai leva toe li ki he faingataʻaʻia fakamatelié ʻa ia naʻá ne foaki mai kiate aú fakahangatonu.

Tuʻo taha ʻI he haʻu ʻa e tokotaha vetehia ke ʻohake au, naʻa ne lea fefeka mai kiate au:

"ʻOku ʻikai ke u ʻOku ou loto ke ke toe foki mai ki he tuʻunga ko ʻení."

 

ʻI ha kiʻi taimi siʻi, Naʻá ku ʻiloʻi peá u talaange:

"Tamai" hoku mālohí, ʻoku ʻikai ʻi hoku mālohí ke tō pe ʻikai tō ki he tuʻunga ko ʻení ʻo e mohé.

ʻOku moʻoni ʻoku ou taʻe-maʻu ha fakamoʻoni, talangataʻa mo lelei ʻi ha meʻa noa pē.

Ka ʻoku ou lea ʻaki ʻa e Ko e moʻoní ʻi he taimi ʻoku ou pehē ai ko e mamahi ʻo e ʻikai ke lava ʻo talangofua kiate koé ʻoku fakamamahi ʻaupito kiate au.

 

ʻOku ou tui, tamai ʻaʻaku, ke u fuesia ʻa e mamahi ni.

-koeʻuhí ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻa e ʻulungāanga maʻa ʻo e talangofuá,

-ʻa ia ʻoku ko ha makakoloa ngingila ʻo hoku Sīsuú mo e

-ka ne taʻeʻoua ia He ʻikai pē ke ne tali lelei au. ʻOku ʻi ai haʻaku ngaahi Fakaʻiseʻisa.

Pea ʻoku ou ongoʻi ʻOku ʻikai ke u fuʻu ongoʻi fiemalie ʻi he taimi ʻoku ou sio ai ʻoku ou fuʻu kehe meiate ia.

Ko hai Te ne lava nai ʻo fai lelei ʻi ha laumālie talangataʻa?"

 

Ngaahi foʻi lea ko ʻení naʻe haʻu ʻa e loto fakatōkilaló mei hoku lotó, ʻa ia naʻe ongo ʻo e ʻofa ki hoku ʻofaʻanga ko Sisuu.

Ko e tokotaha vete pea mavahe leva meiate au

-ʻaki ha foʻi lea ʻo e fakalotolahi mo e

-mo ha kiʻi meʻa lahi ange ʻo e fiefia ʻi hono fakafehoanaki ki he ʻaʻahi kimuʻa.

 

Ka neongo iá Naʻá ku fakapapauʻi momou ʻa e fakalotolahi ko ʻení

-kapau ko e He ʻikai fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻe lava ke fakahaofi au mei he tuʻunga fakapōpōʻó taʻe kau ai ha tokoni ʻa ha taulaʻeiki, pea

-kapau naʻá ne fie maʻu ia Ne u tali e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻaʻiá ko ha totongi huhuʻi maʻá e

ngaahi angahala lahi tukupā hokohoko ʻe he tokolahi ʻo e kakai tangatá, pea toki tukupā ʻa e Te u tekeʻi mo fakafepakiʻi Ia ke aʻusia ʻeni ʻoku ou fie maʻu.

 

ʻI he taimi ko iá, Naʻe fakalahi ʻe he ʻOtuá ʻa e mahaki fakaʻauha fakaʻaho ʻo e kōlelá ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe Naʻe ilifia homau kakaí.

 

ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u lotu ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi ki he ʻEikí ke fakangata ʻeni flagellum

fua ʻo ʻene ʻita taʻe totonu mo ʻikai lava ke fakamatalaʻi

ʻo e ʻI he fehangahangai mo e ngaahi affronts taʻefaʻalaua kuo fai ʻe hetangata Koví. ʻI heʻeku lotú,

Sīsū Naʻá Ne hā mai kiate au ʻo folofola mai:

"Lahi ʻaupito Koeʻuhí he ʻokú ke loto fiemālie ke ke hoko ko ha taha ʻoku ngaohikovia fakaleleiʻi

-mamahi ʻi he sinó mo e laumālié

-faingataʻa mo e faingataʻaʻia fakamamahi, te u foaki atu ʻa e meʻa ʻoku ke holi ki ai."

 

Hili ia naʻe ʻosi ʻa e Naʻá ku pehē ange:

"Tangataʻeiki, kapau ʻoku hoko ha ngaahi meʻa ʻi ho va mo au,

ʻoku ou mateuteu ke tali ha meʻa pē ʻokú ke fakamālohiʻi au.

Ka ʻikai, he ʻikai ke u Te u lava.

ʻOku ke ʻiloʻi e meʻa ʻOku fakakaukau ʻa e kau taulaʻeikí mo ʻenau tōʻonga mo aú."

 

Sīsū Naʻá ne tali fiefia mai:

"ʻOfefine ʻaʻaku, kapau ne u fakalaulauloto ki he meʻa ʻe fai ʻe he tangata ki hoku Faʻahinga ʻo e tangata, Naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo fakahoko ʻa e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

 

ʻAʻaku Ko e taumuʻá ʻa honau fakamoʻui taʻengatá.

Ko ha ʻOfa Lahi Naʻa ne fakaʻauha au pea ne ʻai ke u feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pe maʻanautolu. Ki he fakamoʻui taʻengata ʻo e kakaí,

ʻoku ou maʻu foaki taʻetotonu ki heʻeku Tamai Taʻengatá ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e mamahí faʻu ʻiateau

mei he ngaahi fakakaukaú mo e mei he ngaahi tōʻonga ʻa e tangatá.

 

ʻIloʻi ia, ki he faʻifaʻitaki e meʻa ne u faí lolotonga e taʻu ʻe tolungofulu mā tolú ʻo e moʻui ʻi he mamani,

-Koe tukulolo ki heʻeku ngaahi ngāué, hoku ngaahi taʻe-fiemālie, hoku ngaahi mamahí pea ʻi heʻeku maté.

-Pea kuo pau ke ke moʻui ʻaki kinautolu ʻi he founga tatau pē naʻá ku ongoʻí. Ko ia ʻOku ou kole atu ke mou faʻifaʻitaki ʻEku Moʻuí, kapau te mou loto ki ai.

 

Ka ʻikai ʻoku ʻikai pea he ʻikai teitei hoko ko haʻaku faʻifaʻitakiʻanga ʻo hoʻomou fiefiá saiʻia ai.

Ko e lahi tahá fakaʻofoʻofa mo fakafiefia kiate au ko e

-ko e ngāué fakahoko maʻu pē ia ʻe he laumālié

-ko hai ʻoku ʻOkú Ne fakavaivai kiate au taʻe kau ai hono finangalo ʻoʻokú, ka ʻi hoku loto pē ʻoʻokú.

 

"Koeʻuhi ke Tuku muʻa ke u ʻiloʻi ʻiate kimoutolu ʻa e talitali lelei ʻoku mahuʻinga taha kiate aú. talitali lelei, fai e ngāue mālohí

-ke tāmateʻi kakato ho loto mo e

-ke moʻui ʻaʻaku pe ʻiate kimoutolu.

 

ʻI he taimi ni, ʻoku ou fie maʻu ko ha taha koe naʻe ngaohikovia

ʻo e ʻofa,

fakaleleiʻimo

mamalie

maʻá e kakaí ʻokú ne fakafepakiʻi mo hokohoko atu hono fakahohaʻasi koé.

 

Manatuʻi ʻoku Ko ʻeku fānaú ʻa e kakai ko ʻení pea kuo huhuʻi ʻe hoku Toto. Kapau ʻokú ke nofo moʻoni ʻi he ʻOfá, te ke fakavaivai mo foaki ʻa e meʻa kotoa koeʻuhi ko honau fakamoʻui."

 

Ko e meʻa tatau pē efiafi, naʻe fakafoki mai au

-mei heni tuʻunga ʻo e faingataʻaʻia naʻa ne fakahoko mai kiate au mo

- ʻa ia ʻoku ou maʻu nofo ai ʻi ha ʻaho ʻe tolu, ʻo ʻikai toe fakaake.

 

Ko e fē ʻa e taimi ʻoku foki kiate au,

-ʻikai ha taha lea lahi ange kau ki he kolela

-mo makehe mei ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau ʻulungaanga taʻefakapotopoto pea ko hai Naʻe pau ke nau totongi ʻenau tokoni ki he mate.

Ko e ko e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻe luluʻi kinautolu ʻe he tautea ko ʻeni ʻa e ʻOtuá.

 

ʻI he taimi ʻoku Naʻe haʻu ʻa Confessor ke resurrect au, pea ne fakakata mai ʻo pehe:

ʻ ʻI Kuo tau maʻu he ngaahi ʻahó ni ha faifekau maʻongoʻonga, ʻa ia kuó ne naʻe lelei ʻaupito ʻa e malanga.

 

Kuo tau mamata ʻI hotau vaʻe ʻa e kakai, ʻa ia naʻe aʻu ki he taimi ko ia kuo nau fakasituʻaʻi ha faʻahinga ongo fakalotu pe, pea ʻi heʻenau moʻui kotoa, ʻoku ʻikai ke nau ʻOku nau moʻui taau ke hū atu ʻi muʻa ʻi ha siasi. ʻI he ui ʻa Naʻe tukulolo ʻa e tangata malanga lelei ni ki he ʻaloʻofa pea ne faʻu ngaahi fua ʻo e moʻui taʻengatá."

 

Naʻa ku ʻeke ange pe ko e fe feituʻu ʻosi malanga ʻa e faifekau ko ʻení. Tali:

"ʻIkai ngata pe ʻi he ngaahi siasi, ka ʻi he tapafa, ʻi he ngaahi kalapu,

ngaahi falekoloa mo e ngaahi fale.

Ko ʻEne folofolá Kuo aʻu ʻa e mālohí ki he ngaahi feituʻu kotoa pē mo hono pani ʻo e ʻaloʻofá ʻa ia kuo ʻomi ha meʻa lahi ki he pené. Pea ʻokú ke fie ʻiloʻi hono hingoá?

Maʻu ha lelei hingoa. ʻOku ui ko e D. Coletto (ʻoku fekauʻaki mo e kolela), ko e fakamamahi ʻo e ʻOtua."

 

Lolotonga ia, naʻe Naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha moʻungaʻi mōti ʻe taha maʻaku. Naʻe ongo ia kiate au hili pea kuo ʻosi ʻa e fakamamahi ʻo e kolela.

Ko e Naʻe kau ʻi mortification ʻa e ngaahi liliu vave ʻo e confessors.

 

Ko e ha Naʻá ku hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ʻo ha kautaha lotu pea naʻá ku naʻe ui ki ha moʻui anga-fakamotuʻa ʻe hono kau maʻolunga.

Naʻá ku fiemālie ʻiate ia koeʻuhi he ko ia toko taha pe naʻe ʻikai ke ne ʻai ke u faingataʻaʻia. Kotoa pē Ko e longoaʻa ne u lau ki ai ʻi ʻolungá naʻe fai mai ia ʻe ha kau taulaʻeiki kehe lolotonga e vetehia ko ʻeni ʻi he feituʻu ʻuta.

Hoʻo ngaahi ʻaʻahí Naʻa nau tuenoa koeʻuhi ko e kolela.

 

Pea naʻá ku faingataʻaʻia ʻo lahi ki heʻene mamaʻo, koeʻuhi he ʻoku loto fiemalie ange ia ʻi he naʻe loto ha niʻihi ke nau toetuʻu mai kiate au.

Lahi ʻaupito ʻI heʻeku loto mamahí, naʻá ku tafoki ai ki Hotau ʻEikí ʻo fakahā kiate Ia ʻeku faingataʻaʻiá.

 

Mo hono naʻe folofola mai ʻa Sīsū kiate au ʻi he angavaivai angamahení:

"Foha ʻaʻaku, ʻoua te ke loto mamahi ai.

ko au ʻa e ʻEiki ʻo e loto pea te u lava ʻo mioʻi pe mioʻi kinautolu ʻo hange ko ʻeku kataki. Kapau Naʻe lelei hoʻo vetehia, ko e meʻa pe ia ʻaʻaku ʻamipasitoa

ko hai Naʻá ne maʻu e meʻa kotoa meiate au peá ne foaki atu ʻo hangē ko ʻeku fakakaukaú.

 

te u fai ʻa e meʻa tatau fakataha mo e kau vete hia ʻe tahá pea te u foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ke fakahoko ʻaki ʻa e ʻenau ngaue. Ko e hā leva e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke manavahē ki aí?

"Ko ʻeku kiʻi tamasiʻi

tuʻo fiha hoʻo Kuo pau ke u toe fakaongo atu ia lolotonga hoʻomou vilitaki

-vakai ki he toʻomataʻu mo toʻohema,

-ke fakatoka ʻa e sio he taimi ʻe niʻihi ki he meʻa ni, pea taimi ʻe niʻihi ki he meʻa ko ia,

he ʻikai te ke Te ke lava moʻoni nai ʻo tauhi koe ʻi ho hala ki he langí?

 

Kapau he ʻikai te ke fokotuʻu sio pe kiate au,

-te ke ketu ʻI he taimi kotoa pe

-mafola he ʻikai lava ke kakato ʻeku ʻaloʻofá ʻiate kimoutolu.

 

Ko hono ʻuhinga ia I

-ke ke nofo ʻi he talatalakehe maʻoniʻoni ki he ngaahi meʻa ʻoku ne ʻakilotoa koe, pea

- ʻokú ke ʻi ai maʻu pē loto fiemalie ke fakahoko ha faʻahinga meʻa pe ʻoku ou fie maʻu meiate kimoutolu. Ka ʻikai Mahalo he ʻikai fie maʻu koe ki ha niʻihi kehe koeʻuhi ko e fatongia ʻo e taha ʻoku ngaohikovia."

 

Fakakaukau ki he ʻa e Ngaahi Folofola ko ʻeni naʻe foaki fakahangatonu mai kiate au ʻe Sisu, ko e Kuo fakatupulaki ʻe hoku lotó ha mālohi lahi.

-ʻoku ʻikai ke u Ne u fakatokangaʻi ha meʻa lahi ange ʻi he ʻikai ke u vetehia,

-tatau ai pē kapau kuó u fai lelei ki hoku laumālié.

Hili iá Naʻe ueʻi au ʻe he ʻOtuá ke u tukulolo ki he tauhi ʻa e taulaʻeiki naʻá ne foaki aú Naʻá ne vetehia ʻi heʻeku kei siʻí. kuo teʻeki ai ke u fakameʻapangoʻia he fili ko ʻeni.

 

Ko hono moʻoni, ʻoku ou naʻa nau faʻa kalanga ki he ʻOtuá:

"ʻOfa ke mou ke tāpuakiʻi maʻu ai pē, ʻe ʻEiki.

Naʻá ke puputuʻu ʻiate au ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi lelei e meʻa naʻe ngali fakatuʻutamaki ki heʻeku laumālie pea ki ho Nāunau maʻongoʻonga tahá, kuó ke liliu ʻeni tukunga ʻoku ʻaonga kiate au.

Tuku ke hoko maʻu pē ko ia, ʻe hoku ʻOtua!"

 

Lolotonga ʻeku Naʻe tāpuni maʻu pē hoku lotó ki he tokotaha vetehia ʻe tahá,

Naʻa ku fakaava hake ia ki naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faifekau ko ʻeni ʻa e ʻOtuá ke talitali lelei au.

 

Neongo ʻa e Naʻe kei tāpuni pē hoku lotó ʻi heʻene ngaahi mafasiá mo ʻene vilitaki ki he tokotaha vetehia ʻe tahá.

Ko ia ai, ʻoku ʻikai Te u lava ʻo fakatauʻatāinaʻi pē au ʻi hoku lotó. Naʻá ne feinga ʻi he founga kotoa pē ke ʻai ke u lea.

Ka ko e tokotaha pe fakakaukau ke fakahā ki ha taha kehe ʻa e meʻa ʻoku hokó ʻiate au mo Sīsū ʻo ʻomi kiate au ha ongoʻi mā mo ha liliu lahi.

Naʻe hangē ia ha Naʻe pau ke u vete ʻa e angahala fakalilifu tahá, ʻa ia, ʻoku ou fakamālō ai ki he ʻOtua

-ʻoku ʻikai ke u ʻi he ʻiloʻi ʻo e tukupaá mo e

-ʻa ia ʻOku ʻikai haʻaku fakahehema ki ai.

 

Ki he meʻá ni ka neongo ia, ʻoku faʻa vetehia, pea ʻi ha ngaahi taimi lahi,

naʻa ku ʻiloʻi hoku laumalie ki he fakaikiiki siʻisiʻi taha, neongo kapau naʻa ku fai ia taʻe kau ai ʻIkai ha ʻota.

Kapau te u Naʻá na ʻeke mai pe ko e hā naʻe ʻikai ke u loto ai ke ʻeke mai ʻe he tokotaha vete tahá. toetuʻu, ko ʻeku tali naʻe ʻikai ke u ongoʻi ʻoku ʻikai ke u lava fakamatalaʻi kiate ia e meʻa naʻe hoko kiate aú.

ʻOku ʻikai ko hono foʻui

Koeʻuhi he Naʻá ne angalelei mo poto pea te ne fakafanongo ʻi he faʻa kātaki kiate au.

Naʻe mei hoko ia tokangaʻi lahi hoku laumālié kapau te u talaange ʻa e meʻa ko iá ʻo hoko ʻi hoku va mo Sisuu.

Neongo ia, kuo fakapapauʻi ʻoku ou nofo maʻu ʻi he ngaahi hala ʻo e angamaʻá.

 

Pea kiate au, kuo u Ne u ongoʻi ha kalavite lahi ʻi hoku laumalie,

-ʻa ia te u maʻu mei ai fie maʻu ke fakafiemalieʻi

-fakahaaʻi au ki he ko ha taha kehe, ʻoku ne fie ʻilo ki heʻene fakakaukau.

 

Neongo ia Te u toe fakaongo atu, naʻe faingataʻa ke u fai ia.

ʻOku ou tui ko e ʻuhinga naʻe ʻikai lava ai ʻe heʻeku fuofua vetehia ʻo tuku ke u lea ka ko ha angalelei fakalangi pē ia.

Kuo pau ke u tānaki atu naʻe ʻi ai ha talēniti makehe ʻo ʻeku taha vetehia foʻoú ke mahuhu hoku loto.

 

Mo ia, piano Naʻe māmālie pē ʻeku loto-toʻá.

naʻa ku fanongo ʻI hoku lotó ʻa e loto mo e faʻa kātaki ke fakamatalaʻi ʻeku moʻuí. A Naʻá ku fakaava māmālie hake hoku laumālié kiate ia.

Naʻá ku mavahe mei ai lau ʻiate au ʻo hangē ko ia ʻi ha tohi, peesi ki he peesi, foʻi lea tatau ki he ʻa e lea, kau ai ʻa e ngaahi ʻaloʻofa makehe kuo foaki mai ʻe he ʻEiki kiate au.

Naʻe hangē pē ia ko e ʻoku faingataʻaʻia ʻa ʻeku Sīsū ke fakamanatu mai kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko iá kuó ne ʻosi fakahā mai kiate au mo e meʻa kotoa pē naʻe hoko kiate aú.

 

Taimi ʻe niʻihi, ko e taimi Naʻa ku ongoʻi ha taʻeloto ke fakaha ange ha meʻa kiate ia, naʻa ne tafuluʻi lahi au pea Naʻe aʻu ʻo ne fakamanamana ke mavahe meiate au.

 

Ko e meʻa tatau pē te u lava Ke lea fekauʻaki mo e tokotaha vetehia ʻe taha, ʻa ia naʻa ne toutou ʻeke mai ha meʻa ʻe taha pea ʻe taha. Naʻá ne faʻa fehuʻi mai he taimi ʻe niʻihi pe ko e hā e meʻa naʻá ne fakatupu ʻeku hibernation pea mo hono ngaahi nunuʻa.

 

Taimi ʻe niʻihi, ko e taimi naʻá ne sio ki heʻeku loto taʻefieauná,

-ʻOku ou maʻu fekau ʻi he huafa ʻo e talangofua ke tali ia; pea mo

-tuku au ʻi he ʻao ʻo e manavasiʻi ki ha fakakaukau maʻongoʻonga Koví. Peá ne toe pehē:

"ʻI he taimi ʻOku talangofua ʻa e laumālié, ʻoku tau ongoʻi malu ange mo ʻoua ʻe hohaʻa, he kuo teʻeki fakangofua ʻe he ʻEiki ʻene faifekau,

Ko hai ʻoku fie ngāué tonu ʻi he fekumi ki he moʻoni, pe ʻi he hala."

 

Ki he meʻá ni Naʻe faʻa hangē kiate au ko Sīsuú mo e tokotaha vete hia

-ʻiloʻi e meʻa kotoa pē ʻi he fehuʻi, koeʻuhi,

- ʻi he ʻao ʻo Sīsuú fakamoʻulaloaʻi au ki ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻaʻia,

-Naʻa ku fakatokangaʻi ʻoku Naʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha vetehia ʻa e moʻoni.

Ne u pehē loto pē: "ʻOku lelei ange ke talaange ʻa e meʻa kotoa pē he taimi pē ko iá ʻi haʻane fakalongolongo pē, he ʻokú ne ʻosi ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pe. Pea kapau te u fakalongolongo pe, ko hai ʻoku ne ʻiloʻi pe he ʻikai. pea liliu ʻa e anga hoʻo fakahoko iá."

 

Ko e ngaahi meʻá ni kotoa naʻe ʻikai hoko ia ki heʻeku kau vetehia ʻo e ngaahi taʻu ki muʻá, naʻe ʻikai ngata pe ʻi heʻene fakafehuʻia au pe feinga ke ʻOku pehe ʻe he fekumi ki he moʻoni fekauʻaki mo hoku petrification:

ki he hangē ko e haʻu mei he ʻOtuá pe ngaahi filí,

pe kapau ʻoku tuʻunga naʻe fakatupu ʻe he ngaahi mahaki fakaesino.

 

Ko hono fakanounoú, ʻikai Naʻe ʻikai ke na kole ha meʻa pea ʻikai ke na lea.

Neongo ia, naʻa ku vekeveke ʻaupito ke ʻilo pe naʻe liliu pe ʻikai au ki he Finangalo ʻa e ʻOtua ʻi he taimi naʻa ku fua ai ʻa e kolosi naʻa ne fekauʻi au. Naʻa ku faingataʻaʻia lahi ʻaupito he taimi naʻe ʻikai ke u lava ai ʻo maʻu ʻa e faʻa kataki ke tui ia.

 

Ka, ʻi he taimi naʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha vete hia hono uá naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ia kiate au pea Naʻa ne ʻeke mai pe ʻoku ou fie fakahoko e fatongia ʻo e taha naʻe ngaohikovia, naʻa ne talamai kuo pau ke u pehē ange kia Sīsū:

"Tangataʻeiki, He ʻikai ke u lava pea kuo pau ke ʻoua naʻá ku tali ʻa e mamahi ʻoku hoko ki aí ʻOkú ke fie fakahū mai au, kae ʻoua kuó u maʻu ha ngofua mei heʻeku tokotaha vete hia.

 

Kapau ʻoku ke fie maʻu au ke u ko ha taha ʻoku ngaohikovia, ʻuluaki ʻalu ki ai ke kole ʻene fakangofua, ko ia ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi taufehiʻa kiate au."

 

ʻI ha pongipongi ʻe taha, ʻi he hili ʻeku fetuʻutaki, naʻe folofola mai ʻeku Sisu angavaivai kiate au:

Ko hoku ʻofefine, ko e ʻOku lahi fau e ngaahi faiangahala ʻa e tangatá pea ʻoku loto mamahi ʻa e potupotutatau ʻo ʻEku ʻOfa mo ʻEku Fakamaau Totonu.

Ko e ʻOku fakamalohiʻi au ʻe he teuteuʻi ʻo e ngaahi malohi ʻo e tevolo ke u fakahoko ko ha tau lahi ʻa e tangatá ʻa ia te u fakatupu ai ha fakaʻauha taʻe hano tatau ʻo e kakano ʻo e tangatá."

 

Pea ʻi he naʻá ne loʻimataʻia ʻo pehē:

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ ʻIo! Naʻá ku foaki kiate kinautolu ha ngaahi sino

hoko ko ha hūfangaʻanga ʻa ia naʻá ku fie maʻu ke u fiefia aí. Ka, naʻa nau fakatafoki kinautolu ki he putrid septic tangike.

Ko ʻenau stench ʻoku fuʻu mālohi pea naʻe fakamālohiʻi au ke u mavahe meiate kinautolu.

 

Ko e ngaahi Mālō ʻoku ou maʻu, ʻe hoku foha.

- ʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻOfa mo e

-mamahi lahi fau Mamahi koeʻuhí ko kinautolu.

 

Ko hai mo ha toe taha tuku kehe pē au

- tāpuakiʻi kinautolu lahi ʻaupito pea

- lahi e meʻa ʻoku maʻú fakatoloi honau tautea totonu? Kuo teʻeki ai ha taha ʻe tatau mo ʻa au!

Pea ko e hā ia? Ko e tupuʻanga ʻo ʻenau fakaveiveiua lahi? ʻOku ʻikai ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa, ko ʻeku tama, ka ko e hulutuʻa ʻo e koloa kuo u foaki naʻa nau. Te u akoʻi kinautolu he taimí ni ki he founga ke nau foki ai ki honau fatongiá ʻi he ngaahi tautea fefeka tahá."

 

Ko hono ola ʻo e folofola ʻa Sisuu, naʻe fonu hoku loto ʻi he loto ʻita ki he ʻo fakakaukauʻe ʻi ai ha ʻOtua lelei pehē.

ʻE lava ʻo aʻu ki hano manukiʻi kinautolu ʻe he taʻehoungaʻia ʻa e tangatá.

Pea ko hai te ne lava ʻo aʻu ki heʻeku lea ʻaki hoku faingataʻaʻia ʻi heʻeku fakakaukau kiate kinautolu ʻoku ʻE tauteaʻi kinautolu ʻe he fakamamahi ʻo e taú.

Kuo u maʻu maʻanautolu ongoʻi ha holi lahi ke mamahi kae ʻikai mamata kiate kinautolu tuʻutuʻuni ki he ngaahi tautea fakalilifu ko ʻení.

 

Peá u pehē ange ki ai:

" ʻOiauē ko e tangata māʻoniʻoni Tangata Taʻane, fakahaofi ʻa kinautolu ʻi he tautea ko ʻeni ʻo hoʻomou māʻoniʻoní. Kapau naʻe ʻoku lahi tatau pē ʻa e ngaahi angahalá mo hoʻomou laú,

ʻoku ʻi ai kei hoko pē ko e tahi lahi ʻo ho Taʻataʻá ʻa ia te ke lava ʻo fakauku ai kinautolú. Ko ia ʻE lava ke nau hū mai kuo fakahaohaoaʻi kinautolu pea ʻe hoko hoʻomou māʻoniʻoní ko e Fiemalie.

Pea ʻoku ou talaatu ʻa e ʻI he taimi kotoa pe

-kapau ʻoku ʻikai te ke lava ke kumi ha feituʻu ʻokú ke saiʻia ai,

-haʻu kiate au ʻi ha taimi pe ʻoku ke fie maʻu ai.

ʻoku ou ʻoatu ʻeku loto koeʻuhi ke ke lava ʻo maʻu ai ʻa e fiemalie mo e fiefia.

 

"Neongo ʻoku tuku hoku lotó ʻi he ngaahi angahala mo e ngaahi fehālaaki,

mo ʻa e tokoni hoʻo ʻaloʻofa ke ola lelei,

ʻOku loto fiemālie ke fakamaʻa ia pea ʻai ke hoko ʻo hangē ko hoʻofakaʻamú.

 

ʻOi! ʻeku Sai, fakafiemālieʻi koe!

Pea kapau ʻoku ʻoku fie maʻu mo ʻaonga, ʻoku ou ʻoatu ʻa e feilaulau ʻo ʻeku moʻui.

te u fai ia fiefia kapau te u lava ʻo sio ki he ha ho ʻImisi mei he meʻa ni ʻa e tautea fefeka."

 

Naʻe fakafisingaʻi au ʻe Sīsū Naʻá ne talamai:

 

"Pepe ʻofeina

-kapau te ke ʻoatu haʻo loto fiemālie ke mamahi,

-ʻIkai ngaahi hahamolofia ʻo hange ko ia ʻi he kuo hili, kae hokohoko atu, te u fakahaofi tangata moʻoni.

 

ʻOkú ke ʻiloʻi e founga ʻoku hanga ai ʻe he ʻE fai ia?

te u tuku koe ʻi he vahaʻa ʻo e ongo meʻá ni, ʻi he vahaʻa ʻo ʻeku māʻoniʻoní mo e angahala ʻa e houʻeiki tangata. ʻI he taimi ʻoku ou fie fakaʻaongaʻi ai ʻeku fakamaau totonu ʻaki hono ʻoatu ʻenau ngaahi pala, ʻo kumi koe ʻi lotomalie,

-te ke nofo mālieʻia

-ka te nau Fakamoʻui.

Kapau kuo ke mateuteu ke Ke ʻoatu ia kiate kimoutolu, ʻoku ou mateuteu ke fakahaofi ʻa e tangatá.

Ka ʻikai, ʻoua naʻa ʻOku ʻikai lava ke toe fakafiemālieʻi au, pe te u toe lava fakaʻehiʻehi mei ai."

 

Hili ʻa e ngaahi Ko e ngaahi leá, ne u puputuʻu mo puputuʻu ʻaupito. Ko hoku natulá Naʻe luluʻi mo tetetete.

Ka ʻi heʻeku sio ki ai ʻOku ou pehē, naʻe tatali ʻa Sīsū ki ha ʻio pe ʻikai, ʻo fakamālohiʻi au ke u lea:

 

"ʻOiaue ʻe hoku Tangata Taʻane Fakalangi, ʻoku ou mateuteu ke fai ha faʻahinga feilaulau pe ʻoku ke fie maʻu, ka Koeʻuhi ko e meʻa ne u aʻusia he kuohili,

-Ko e hā toʻonga mo e tokotaha vetehia ko hai,

-ko e taimi ʻoku hoko mai aí Kole mei he taimi ki he taimi ke ʻoua naʻá ne tuku mai ke u faingataʻaʻia taʻe tomuʻa kuo ne fakangofua?

 

Kapau, ʻi he tafaʻaki ʻe taha,

Fie maʻu pea ʻoku ou tukulolo ki he ngaahi mamahi ko ʻení taʻe te Ne finangalo ki ai, ʻoku ou Mālō e lelei

talu mei he he ʻikai fakafalala ʻeku toetuʻú kiate ia, ka ko koe pē, ʻe he ʻOtuá māʻolunga ʻaupito."

 

Pea ʻeSīsū, hoku ʻEiki Taʻane, ʻa ia naʻa ne ʻilo e founga ke feilaulauʻi ai e meʻa kotoa maʻa Naʻá ne talamai kiate au ʻi heʻene talangofuá:

 

"ʻOku ʻikai ke u Tuku ke hoko maʻu pē ʻeku fakafepakiʻi hoku uaifí ko e toto. ʻAlu ki hoʻo vete pea kole ʻene acquiescence.

Kapau ʻokú ke fie maʻu fanongo kiate koe, talaange fakaʻauliliki e meʻa naʻa ku talaatu kiate ia Ko e meʻa kotoa pe He ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ʻení

-ki he leleí ʻo e kakai ʻoku moʻui ʻi he angahala,

-ka ki he leleí Ko hai ʻe hoko maí.

ʻOku ʻi he Tā hoʻo lelei tahá

ʻoku ke Moʻulaloa ki he faingataʻaʻia taʻe tuku mo fakamate ko ʻení. Koeʻuhi he ʻi he tuʻunga ʻo e kahaʻú ʻa ia ʻoku fakaafeʻi ai koe ke ke - Talangofuá - Te u fakahaohaoaʻi koe ʻi ha founga pau

ʻofa ke hoko hoʻomou moʻui taau ho laumālié mo hoʻo nofo-mali ngalikehe mo aú.

 

Naʻá ne pehē mai, ʻ ʻI he hili iá

Te u fokotuʻutuʻu Ko hoʻo liliu fakaʻosi ʻiate au koeʻuhi ke ma lava ʻe kimaua ʻo hoko ʻo taha.

Hangē ha toko uá Naʻe molu e teʻelango ʻe he afi tatau ʻo hoko ko ha sino makehe.

 

Ko ia Uouangataha, te tau hoko

-ʻo e fakakaukau tatau,

-ʻa e ʻofa tatau, pea

-ʻo e ngāue monomono tatau pē.

 

Te u liliu koe ʻiate au pea mo au ʻiate koe

-koeʻuhi ke ke ke tutuki koe ʻiate au,

-ʻiate au mo e

-Kiate au.

He ʻikai te ke fiefia ke lava ʻo pehe:

 

ʻI he taimi ʻoku vetehia, naʻá ku toe fakahā ange kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē naʻe maʻu ʻe Sīsū kiate aú ʻo pehē.

 

ʻOku ou toe naʻá ne pehē naʻá ku fie maʻu ke u faingataʻaʻia taʻe ʻi ai ha taimi fakangatangata. Neongo ia

Naʻe hange kiate au, pea Naʻá ku tui moʻoni,

ko e meʻa ʻeni He ʻikai laka hake ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu ʻa e faingataʻaʻiá. Ka ʻI heʻeku tohi ʻení,

Kuo u moʻui ʻi ha toko hongofulu ma ua ngaahi taʻu ʻi ha tuʻunga ʻo e faingataʻaʻia hokohoko. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e ha hono fuoloa ka ʻoku kei tuʻu pe.

ʻOfa ke ʻi ai ha ʻOtua ke tāpuekina maʻu pē mo ʻene fakamaau taʻe hano ngataʻangá.

 

ʻoku kei fie maʻu pe ke u lea ʻaki

-kapau naʻá ku mahino

-te u maʻu naʻe pau ke fakamoleki hokohoko hoku taimí ʻi hoku mohengá,

mahalo ʻoku ʻikai te u ʻE faingofua pē ke u moʻulaloa ki he fatongia ʻo e tokotaha ʻoku ngaohikovia tuʻuloá.

Ko hoku natulá Naʻe mei hohaʻa ki ai. Naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo tanaki feʻunga loto-toʻa ke fai ha feilaulau pehē.

Ko e meʻa tatau pē te u lava Ke lea ʻo kau ki heʻeku vetehia:

-kapau naʻá ne ʻiloʻi ʻa e feilaulau te ne fai ʻi he pongipongi kotoa pe ke toetuʻu au,

-ʻikai lava ʻi heʻeku loto ke tuku ke u nofo ʻi he tuʻunga ko ʻeni koeʻuhi ke ʻa e taimi lahi.

 

ʻOkú ke Te u lava ʻo fakapapauʻi atu kuo u hoko maʻu pe ko ha pea ʻo e melie ko ʻeni faingataʻaʻiá. Kuo u fakafisi maʻu pe ʻi he taimi Naʻá ku faingataʻaʻia maʻu pē ʻi heʻeku taʻe kau ai iá.

Ko hono moʻoni, ʻi he taimi Naʻe kamata ke u moʻui ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo ha taha naʻe moʻua tuʻuloa, kae ʻikai Naʻá ku ʻilo e founga ke fakahoungaʻi ai e mahuʻinga ʻo e kolosí.

 

ʻAʻaku vete hia, ʻa ia naʻá ku fakahā ki ai ʻa e meʻa naʻe hoko ki heʻeku Ko e angaʻofa lahi taha naʻe fie maʻu ʻe Sīsū meiate aú, naʻá ne pehē mai kiate au:

"Kapau ko e meʻa kotoa pe ko e meʻa kuó ke talamai kiate aú ko e Finangalo moʻoni ke ʻE ʻOtua, te ke lava ʻo maʻu hoku tāpuakí.

Ko hono moʻoní Te u lava ʻo fai ʻa e feilaulau ke toetuʻu koe ʻi he pongipongi.

Kapau te u aʻusia ngaahi palopalema ʻi hoku natula, te u ikunaʻi kinautolu ʻaki e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua."

 

ʻI heʻeku fakakaukau ki he kakai naʻe mei fakahaofi mei he fakamamahi fakalilifú ʻo e taú, naʻe fiefia hoku laumālié. Neongo ia, ko hoku natula Naʻe kamata ke tetetete.

Pea naʻá ku fakalaka atu ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻi he mamahi lahi. Naʻe ʻave au ki he ʻa e Siasi. Hili ʻeku maʻu ʻa Sīsū ʻi hoku lotó, naʻá ku foaki kiate Ia ʻo pehē:

 

"Fakaʻofoʻofa Sisu, vakai ki he tahi fakamamahi ʻa ia ʻoku fakauku ai hoku laumālié. Kae ʻikai ko e

-ke ʻi ha nonga fakalongolongo mo e

-maʻá e ke fakamalo atu koeʻuhi ko e ngaahi maama kuo foaki ki heʻeku tokotaha vetehia,

Ko e Tokotaha Naʻa Ku Maʻu ngofua ke fai ʻi he talangofuá ʻa e meʻa ʻokú ke ʻamanaki mai ke u faí, ʻOku fakafokifa pe ʻeku loto mamahi mo puputuʻu.

 

ʻoku

-ʻuluaki koeʻuhi ko e tuʻunga ʻo e faingataʻaʻia ʻa ia ʻoku ʻamanaki ke ke fakauku ai au.

-pea ko e hā hono ʻuhingá Mahalo naʻa fie maʻu ke u nofo ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻikai maʻu koe, ʻa ia ʻe Kiate au ko e faingataʻaʻia lahi tahá.

Ko hai te ne lava moʻui taʻe te ke kau ai?

 

Ko Hoku Lelei, ʻa ia kehe kapau he ʻikai te ke lava ʻo ʻomi ha mālohi kiate au

-moʻui

-maʻá e fakaakeake mei hoku faingataʻaʻiá. ʻE founga fefe haʻaku maʻu mālohi ko ʻení,

kapau ʻoku ʻikai ngofua ke tali koe ʻi hoʻo sākalamēnití?" ʻI heʻeku download e Ne u tangi lahi mei heʻene hohaʻá. ʻOfa Fakaʻofaʻia ʻIate Au, Sīsū Naʻá ne pehē mai ʻi he loto fakaʻapaʻapa:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoua ʻe manavahe. ʻOku mahino kiate au ho vaivaiʻangá

Naʻá ku teuteu Fakamalo foʻou mo makehe ʻi hoʻo poupouʻi hoʻo fakaʻofoʻofa.

 

ʻOku ʻikai ko au Māfimafí ʻi he meʻa kotoa pē?

ʻoku ʻikai ke u lava koeʻuhí ke ke lava ʻo tali au ʻi he Sākalamēnití?

 

Fakafisi pea hangē ko ha tangata kuo pekiá, ʻo ʻai koe ki hoku nima fakaetamaí.

Foaki koe ko e taha ʻoku moʻua ʻi he totongi huhuʻi kihe ngaahi faikovi ʻoku ou maʻú hokohoko mai ʻe he tangatá.

 

Te ke lava ʻo Fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku totonu ke mapuleʻí.

 

Ko e toko ono nai haʻu kiate au, ka ko ʻeni ʻoku ou fakapapauʻi atu te u haʻu ke vakaiʻi koe taʻe kau ai ʻa e ʻofa.

Ngaahi ʻaʻahi ko ʻení Mahalo pē te nau nounou, ka te nau hoko maʻu pē ko ha lelei mo ha tokotaha maʻongoʻonga. fakafiemālie ki ho laumālié. ʻOkú ke fiemālie?

 

Pea ko e ha hono ʻuhinga ʻOku ou ʻiloʻi hoʻomou talangofua ki Hoku Finangaló, ʻoku ou ʻiloʻi ia mei he taimí ni ʻo fai atu pea

ono kuo ʻosi ʻi ai ha taha naʻengaohikovia tuʻumaʻu

ʻi he ko ha tuʻunga ʻo efaingataʻaʻia tuʻuloa,

ua HokuLotó.

ʻoku ou kole atu ki he totongi huhuʻi ʻo e ngaahi angahala kuo fakahoko ʻe he kakai kehé."

 

Te u fakamatalaʻi fēfē ʻa e ʻa e ngaahi ʻaloʻofa naʻe kamata ke foaki mai ʻe he ʻEikí kiate aú?

ʻoku ou taʻe-malava ke tala ʻa e meʻa kotoa pē ko hoku Sīsū leleí naʻe hoko ia kiate au.

-mei he ʻaho ko iá Ki he ʻaho ni,

-tautautefito kapau ʻOku fekauʻaki ia mo hono fakamatalaʻi totonu ʻo e ngaahi ʻaloʻofa takitaha ko ʻení.

Ke fakafiemālieʻi ʻA e talangofua māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku taʻeufi hono fai kiate aú, te u fai ʻo hoku lelei taha.

Ko e Faifeinga ke ʻoua naʻa liʻakilahi ange ʻa e ngaahi ʻaloʻofá Feohi Fafale

ko hai ʻOku faingataʻa keu fakaha.

 

Fekauʻaki mo e naʻe ʻosi fakahā mai ʻe Sīsū kiate au ʻa e talaʻofá, Te u pehē naʻe hoko maʻu pē ia ko ha meʻa ke akoʻi.

Kuo ne tauhi maʻu ʻa e ʻene talaʻofa mei he kamataʻanga pea ʻoku ou tui te ne tauhi ia kae ʻoua kuo aʻu ki he ngataʻanga.

 

ʻoku ou manatuʻi lelei Ko e meʻa naʻa ne talamai kiate au ʻi he ʻuluaki ʻaho naʻe pau ke u tauhi ai ʻa e mohenga:

"Siʻi Ngaahi ʻOfaʻanga ʻo hoku Loto, ʻoku ou fokotuʻu koe ʻi he tuʻunga ko ʻeni koeʻuhi he naʻa ku ʻOfa ke Ne haʻele tauʻataina mai kiate koe ʻo folofola atu kiate kimoutolu.

Ko hono moʻoni, talu mei he Talu mei he kamataʻangá, mo ʻeku fakatauʻatāinaʻi koe mei he māmani ʻi tuʻá mo e ngaahi faingamālié ke fehangahangai mo e kakai.

ʻoku ou maʻu koe fakahaohaoaʻi ʻi loto koeʻuhí ke ʻoua naʻa nofo ha taha ʻiate koe fakakaukau pe ʻofa ki he māmaní. Naʻá ku fetongi kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukaú fakalangi fonu ʻi he ʻofa kiate au.

 

"Ko ʻeni

-ko e kotoa ʻo e ʻoku muli ʻa e maloloo kiate koe pea

-ʻoku tau ʻi ai maheni ai, ʻoku ou fie talaatu,

koeʻuhi ke Ko ho sinó mo e laumālié ʻi hoku fakaʻauhá, ke u hoko ko ha Ko e kau Siu tuʻuloa ʻi hoku ʻaó.

 

Kapau ʻoku ʻikai te ke Ne u nofo pē he kiʻi mohenga ko iá,

he ʻikai te ke maʻu ʻa e ʻAonga kiate au ʻeku toutou ʻaʻahi ki aí:

ʻOkú ke ʻuluaki fie maʻu ke fakahoko ho ngaahi fatongia fakafāmilí ʻaki e ngaahi feilaulaú,

ki he hoko atu ki he lea ho lotó,

ʻi he ʻo tatali ke u ʻaʻahi ange. He ʻikai ke ke lava ʻo fai ia he taimí ni.

 

ʻOku tau tuenoa.

ʻOku ʻikai ha ʻikai ha taha te ne fakahohaʻasi ʻema potalanoa pe taʻofi kitautolu mei ʻo fakahā mai kiate kitautolu ʻa ʻetau fiefiá mo e mamahí.

 

"Kapau te u ngali, te ke lava ʻo kau

-ki he fiefiá mo e ki he fiefia ʻoku foaki mai ʻe ha kakai lelei,

-ko ia hangē ko e loto ʻitá mo e fakamoʻulaloá ʻoku haʻu ia kiate au meiate kinautolu ʻoku angahalá.

Mei he taimí ni ʻo fai atu,

Ko ʻeku ʻE ʻaʻau ʻa e ngaahi fakafiemālie pea ʻe ʻaʻaku ʻa hoʻomou fakafiemālieʻí.

 

Ko ʻeku ʻE hoko mai ʻa e ngaahi faingataʻá mo e mamahí ʻi he fetuʻutakí

-koeʻuhi ke "Ho Lotó" mo e "Ko Hoku Lotó" pulia ʻaupito,

-ke naʻe ui "ko hotau lotó".

Ko hono fakanounou, ʻoku ke Te ke mahuʻingaʻia ʻi heʻeku ngaahi meʻá ʻo hangē pē ʻoku ʻaʻau moʻoní. I ʻI he founga tatau pē, te u mahuʻingaʻia ʻi hoʻomou ngaahi meʻá

"Ko hoʻo ʻa e ngaahi tonounou tuku kehe pe ..., ʻa ia ʻe ʻaʻaku moʻoni.

 

ʻOkú ke ʻiloʻi ʻE anga fēfē haʻaku fekuki mo koe?

Ke ke ʻo hange ha tuʻi ne toki mali mo ha kuini fakaʻeiʻeiki,

-Ko hai ia fakamalohiʻi fakataimi ke fakamamaʻo meiate ia, pea

-ʻoku, ʻi he ʻI heʻene fakavavevave ke feohi mo iá, ʻokú ne tauhi maʻu pē hono ʻatamaí mo hono lotó ke naʻá ne fai ia.

 

ʻOku tukupa ke fakaʻosi ʻene pisinisi koeʻuhi ke ne lava ʻo foki ki ai ʻi he ʻI he vave taha. Ko ʻene ʻi ai pe, naʻe mata ʻOku nau tafoki kiate ia ke sio pe ʻoku ne fakahaaʻi ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e fakameʻapangoʻia ʻi he ʻoku ʻikai ke ne ʻi ai.

 

Pea kapau ʻoku ke fie maʻu Talanoa

Foaki fakangofua ki heniʻihi ʻoku ʻĀtakaiʻí

ʻa e ʻOku ne ʻave ʻa e matapaa mo ia ki hono ngaahi nofoʻanga ʻo tapuniʻi ʻa ematapaa.

ʻOku ne fokotuʻu ha tokotaha falalaʻanga, ko ha tokotaha leʻo,

koeʻuhi ke he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo uesia ʻenau ngaahi fetalanoaʻaki pe fanongo ki heʻenau ngaahi fakapulipuli.

Mei he toko taha ki he taha, ʻOku nau fefakahokoʻaki ʻenau ngaahi fakakaukaú.

Kapau ʻoku ʻi ai ha taha loto taʻetokanga ke toʻo meiate kinautolu ʻenau fakamavaheʻi mo fakahohaʻasi kinautolu, ʻe puke popula he taimi pe ko ia ʻa e tokotaha ko ia koeʻuhi fakahohaʻa e melino ʻa e tuʻí pea ʻe tauteaʻi lahi ia.

 

Naʻa ku ngaue ʻi founga tatau pe mo hono fokotuʻu koe ʻi he tuʻunga ko ʻeni. Malaʻia ʻa kinautolu te nau hohaʻá ʻa e ngaahi meʻakai ko ʻení. He ʻikai ngata pē ʻi heʻeku fakameʻapangoʻiá,

ka ko au ʻeni ʻE iku ia ki ha tautea. ʻOkú ke fiefia he meʻá ni?

 

Kapau, toe fakafoki mai ʻo e ngaahi ʻaloʻofa lahi kuo foaki mai ʻe hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú kiate aú, ko e Naʻe ʻikai ke fonu mahuohua hoku lotó ʻi he ʻofa houngaʻia kiate ia,

Lelei ʻo e ke ui ko e hingoa fakalielia taha ia ʻi he ngaahi hingoa kotoa pē.

 

Kapau ʻoku ʻikai ke u maʻu loto kakato ki he ngaahi finangalo ʻo Hono Finangalo Māʻoniʻoní,

Hevani kotoa Pea ʻoku totonu ke tuhu mai ʻa e māmaní kiate au, kau ai ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú, ko e laumālie taʻehoungaʻia mo fakalieliá ʻokú ne kuo teʻeki ai pe ke ʻi ai ha taimi.

 

ʻE hangē pē ia ha ko ha tangata laʻi vaʻe naʻe ʻufiʻufi ʻaki ha tupenu ʻuli naʻe ʻita ʻi ha matapule koloaʻia ʻaupito naʻa ne fakaafeʻi ia.

-hoko kaungā-ngāue ʻo ʻene ngaahi koloa velá mo e

-tokangaʻi ʻiate kinautolu ʻo hange ʻoku ʻAʻana ʻa kinautolu.

Ko ʻeni ʻIkai ʻe hoko ʻa e tangata masiva ko ha meʻa ke ne kataʻi ʻa e taha kotoa?

 

Kuo ʻosi maʻu ʻe Sīs fai ʻeni mo au.

Ko e fakafetongi ʻo e ʻeku taʻeʻaonga, kuo ne foaki mai ke u maʻu ʻa e meʻa tatau mo ia naʻe ʻa e ngaahi koloa taʻefakangatangata, ʻi he tuʻunga pe ʻoku ou tokangaʻi ai kinautolu.

naʻe ʻikai ke u maʻu naʻe ʻikai ha meʻa te ne ʻomi ha meʻa tuku kehe pē ʻa

 

Kuó ke mamata nai ʻi ha taimi ha meʻa pehe? ʻOku ou mā ke talanoa ki ai.

Pea mo Sīsū Naʻe hoko

-ʻikai ngata pē pule ki heʻeku taʻeʻahí,

-kae pehē foki ki he ʻeku ngaahi tonounou, ʻa ia ʻoku ne fie maʻu ke fakahaohaoaʻi kakato ʻi hono tuʻunga taʻefakangatangata Haohaoá.

 

ʻOi! Ko e ha hono lahi ʻOku ou moʻua kiate ia!

Ko ia ʻoku ʻikai Kuo teʻeki ai ke ne helaʻia, ʻikai pē helaʻia, pea he ʻikai ke ne helaʻia ʻOua naʻá ke toe fai ha meʻa kiate au:

"ʻOku ou fie maʻu meiate kimoutolu ha talangofua moʻoni ki hoku Finangaló,

ʻi he koeʻuhí ke ke vaia kotoa ʻi Hoku Lotó."

 

Ko e fē taimi naʻá ne fakatokangaʻi ʻeku kiʻi pipiki siʻisiʻi taha ki he ʻikai- mahuʻinga, naʻa ne naʻinaʻi mai ʻi he anga fakaʻapaʻapa ke u holomui pea Talamai:

"ʻOfefine ʻeku, ʻoku ou fakaʻamu meiate kimoutolu ke mou mavahe moʻoni mei he ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo au. ʻOku ou loto ke ke fakakaukauʻi e meʻa kotoa pē ʻokú ke ʻiló Ko e ʻI ai ʻa Māmani

hangē ko e manure, palaku ke mamata. »

 

Hoku Lotó ʻio momoko ʻi he taimi ʻoku ke sio fiefia ai ki he ngaahi meʻa ʻo e mamani ʻoku ʻikai Fie maʻu. Tuku ke pōpō ʻa e ngaahi meʻa fakalangí ʻiate koe pea fakatoloi

Ko e ngaahi mali ne u palōmesi te u fakaʻosi ʻaki.

 

ʻIloʻi ʻoku ʻikai te ke ʻOku hounga kiate au ʻa e ngaahi meʻa ʻi he māmaní ʻoku ʻikai ke fuʻu Fie maʻu. ʻOku ou fie maʻu ke ke muimui ʻi he masiva masivesiva ko ʻeni ʻa ia kuo u fakahu ki ai, ʻo u lau ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku Naʻe ʻikai fie maʻu ia.

 

ʻI he meʻa ko ia kiʻi mohenga ʻokú ke faʻifaʻitaki ai au ʻi he masivá,

ʻOkú ke fakakaukau ko ha kiʻi tamasiʻi liʻekina koe. Ko e toki taimi pē ia te ke lava ai ʻo Ke pehē ʻokú ke fuʻu masiva ʻaupito.

 

Koeʻuhi he ʻOku ou fie maʻu ʻa e masiva moʻoni pea akoako fakahoko.

-ʻOku ʻikai fakaʻamu ʻikai maʻu ha meʻa,

-ʻikai māpuhoi ʻikai ʻosi ha meʻa, pea

-ʻikai tali ʻOku ʻikai teitei fie maʻu ha meʻa ia ʻe fuʻu fie maʻu.

 

Feituʻu kaunga ki ai

-fakamālō ki muʻa,

-ʻe hoʻo kau foakí.

 

Ko e ʻoku ou fie maʻumei he taimí ni ʻo fai atu

koe fokotuʻutuʻu mo e meʻa ʻoku foaki kiate koepea

ʻIkai te ke koleha meʻa lahi ange,

koeʻuhi Ko e fie maʻu ko ia ha meʻa ʻoku ʻikai foaki atu kiate koé te ke lava ʻo aʻusia ngali kehe ʻi ho ʻatamaí.

 

Fakafisi mo Talatalakehe Maʻoniʻoni ki he finangalo ʻo e niʻihi kehe taʻe fakakaukauʻi ʻo tatau ai pe pe ʻoku lelei pe kovi."

 

ʻI he kamataʻanga ki he Ko ha feilaulau lahi moʻoni ia kiate au. Ka, ʻi he vave tahá, Naʻa ku sio ke ʻoua naʻa ku fakakaukau ki he meʻa ni pe ko ia.

Makehe mei ai ʻoku ou fuʻu fie maʻu, naʻe ʻikai ke u kole ha faʻahinga meʻa naʻe ʻikai Naʻe ʻoatu.

 

Naʻe Laka Hake ʻi he faingataʻa kimuʻa, naʻe fie maʻu ʻe he ʻEiki ke fakamoʻulaloaʻi au ki ha Ko e ngaue faingataʻa taha. Ko e taha ʻo e ngaahi faingataʻaʻia hokohoko kuo hoko kiate aú ko e haʻu fakahangatonu meia Sisuu ko e talanoa ia ʻo lua hili ʻene kai.

ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻeku ʻomai ʻe he famili ha meʻa ke u kai, naʻa ku vomited leva ia he taimi pe ko ia pea Naʻá ku fuʻu vaivai ʻaupito ʻo ʻikai ke u toe lava ʻo lea.

 

Ka naʻa ku manatuʻi e folofola ʻa Sīsū kiate aú: "Fai ia kuo ʻosi fakahā atu kiate koe." Pea naʻe ʻikai ke u toe fie maʻu ʻe au ha meʻa kehe.

Naʻa ku ma pea Hangē naʻe tafuluʻi au ʻe hoku fāmilí mo pehē mai:

"Ko e ha hono ʻuhinga ʻOkú ke toe fie kai ʻi he taimi ʻokú ke toki vomited aí?" ʻIkai ngata ai Ne u pehē loto pē:

"ʻOku ʻikai ke u He ʻikai ke u kole ha meʻa kae ʻoua kuo nau ʻomi ha meʻa kiate au. ʻOtua Te ne tokangaʻi e ngaahi meʻá."

 

Pea naʻá ku kei hoko atu pē. fonu ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ke lava ʻo mamahi koeʻuhi ko e ʻofa ʻa Sisuu,

Ko e meʻa pē ʻoku ou maʻú ʻo fai ʻi he totongi huhuʻi ki he ngaahi faikovi naʻe fai ʻe he angahala ʻo e gluttony.

 

ʻOku ʻikai ke u ʻilo hono ʻuhingá, ka ko ʻeku tokotaha veteá, ʻa ia naʻá ne fanongo naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi faʻahinga ʻo e lua, Naʻa ne tuʻutuʻuni ke u quinine he ʻaho kotoa pe.

Kuo naʻá ku hohaʻa ki hoku uʻá.

Pea koeʻuhi ʻoku ʻikai Te u lava ʻo toʻo ʻa e meʻakai kae ʻoua kuo ʻomi kiate au, naʻa ku ongoʻi growl maʻu pe hoku kete.

 

ʻI ai siteiti, naʻa ku ongoʻi ʻo hange kuo u ʻi he mafu ʻo e mate, ka naʻe ʻikai mate. Naʻe feʻunga ʻeni mo ha mahina ʻe fa, hili ia Naʻe folofola mai hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú kiate au:

"Talaange ki he hoʻo confessor ʻoku ʻikai ke nau ʻoatu ha meʻakai pe quinine ʻi he taimi ʻoku ke lua ai. ʻI hono fakamāmaʻi ia ʻe he Maama fakalangí, te ne foaki atu ia kiate koe."

 

Ko ia naʻe pehe ʻe he naʻe talamai ʻe he tokotaha vetehia ʻoku ʻikai totonu ke u ʻave ha meʻakai pe quinine. Neongo ia, kimui ange ai, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau hu ki loto Ko hono moʻoní, naʻá ne fie maʻu ke u maʻu ha meʻakai tuʻo taha he ʻaho ʻaho. Ko ia ne u maʻu ha nonga lahi ange. Ko ʻeku fiekaia pulia, kae ʻikai lua. Ko hono moʻoni, ko e taimi kotoa pe ne u toʻo ai ʻo e meʻakai, naʻe pau ke u fakafoki ia.

 

Siʻoku ʻofaʻanga Naʻe faʻa folofola mai ʻa Sīsū kiate au:

"Talaange ki he hoʻo tokotaha vetehia ʻokú ne fakangofua koe ke ʻoua naʻá ke kai." Ka Naʻe ʻikai ke ne tali ʻi he taimi kotoa pē, ʻo ne pehē:

"Tali ʻa e meʻakai kuo ʻoatu kiate koe ko ha ngaue ʻo e moʻua ʻi he totongi huhuʻi ki he ngaahi faikovi lahi naʻe fai ki he ʻEikí ʻaki e monga ʻo e houʻeiki tangatá".

 

ʻI ha taimi pē hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻe toe foki mai hotau ʻEiki ki he lakanga ʻo ne toe folofola: "ʻOku ou toe fie maʻu ke ke kole ki hoʻo tokotaha vetehia ki he fakangofua ke ʻoua ʻe toʻo ha meʻakai.

Fai ia ʻaki e taʻe-hano-melé pea loto fiemālie ke tali ,ʻi he talangofuá, ha faʻahinga ʻa e meʻa ʻoku Ne finangalo ke ke fai."

 

Tuʻo taha pea hangē ko e fie maʻu ʻa Sīsuú, naʻá ku toe kole ki he tokotaha naʻá ne vete iá, ʻOku ʻikai ke u ʻilo hono ʻuhinga, ʻo ʻikai ngata pe ʻi heʻeku fakafisi ke ʻomi kiate au ʻa e kole ha ngofua, ka naʻá ne tuʻutuʻuni ke tuku ʻeku faingataʻaʻiá, ʻo hange ʻoku nau fakafalala mai kiate au .

Mahalo pe ko e ʻuhinga ko e meʻa ʻeni naʻá ne faí: ko ʻeku manatuʻi naʻá ku naʻá ne pehē ʻe ʻaho pē ʻe fāngofulu ʻa ʻeku mamahí, Naʻe tataki ia ke ne tui naʻe Naʻe ʻikai ke u talaange ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e faingataʻaʻia ʻoku Naʻá ne fehuʻi mai pe ko e foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai totonu ke u toe kai.

 

Ki ha ngaahi ʻuhinga Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi kuó u aofangatuku ʻo pehē naʻe ʻikai ke u toe ke nofo maʻu ʻi he tukunga ko ʻeni ʻo e moʻua, pea kapau te u toe foki ki he meʻa ni ʻI ha tuʻunga faingataʻaʻia, naʻe ʻikai ke toe fie maʻu ia ke ne haʻu ʻo toetuʻu au.

 

te u pehē heni pea ʻi he laumālie ʻo e talangofuá, naʻá ku loto fiemālie ke tukulolo ki he ʻene fakahinohino, tautautefito he naʻe fie maʻu ʻe hoku natula ke fakaʻata mei he mafatukituki ʻo e faingataʻaʻia fakamatelie lahi ʻoku faʻa hoko Naʻa nau fakafofongaʻi.

Neongo ia, naʻa ku ʻOku ha mahino he ʻikai ke u teitei lava ʻo fuesia ha ngaahi kavenga pehe taʻe kau ai ʻa e ko ha tokoni fakalangi makehe.

 

Naʻe ʻi ai foki mo e faingataʻaʻia ʻi he tukulolo ki he meʻa kotoa pe, ʻo aʻu ki he ngaahi meʻa ko ia ʻoku fehiʻa lahi ʻiate au (ngaahi fie maʻu fakanatula): ko ha feilaulau naʻá ku fai ke talangofua ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.

ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ko e ʻuhinga ʻeni ke talangofua ai ki he Finangalo Fakalangí, ʻoku toe ʻE foʻi ʻa e kaingalotu maʻongoʻonga taha.

 

Kia Sīsū ʻOku ou moʻua ki heʻeku malava ke fakafoki kiate Ia ʻa e ʻofa lahi ʻoku Naʻá ne fakahā maʻu pē kiate au.

 

Ko ia naʻá ku ongoʻi ha fakafiemālie ʻi hoku kuohilí peá u loto fiemālie ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he talangofua māʻoniʻoni.

Koeʻuhí he naʻá ku aʻusia e ʻofa mo e angalelei ʻa e ʻOtuá kiate aú, naʻá ku mateuteu mo loto fiemālie ke nofo pē ʻi hoku mohengá ki he meʻa kotoa pē ʻa e taimi naʻe mei fie maʻu ʻe he ʻEikí, ʻi he tuʻunga ʻo e tokotaha ʻoku ngaohikoviá.

 

Hono Kāingalotú Te ne ʻiloʻi lelei nai

-liliu ʻa e natula ʻo e ngaahi meʻá,

-liliu kinautolu mei he kona ki he lole,

maʻu maʻaku fakafisi mo talangofua ki Hono Finangaló.

 

Neongo Naʻá ku tali loto fiemālie mo talangofua ko ha taha ne u moʻua ai pea ke u nofo pē ʻo mohe, naʻe kamata ke u tekeʻi maʻu pē au. angavaivai ʻa Sīsū.

Tuʻo taha ʻI he taimi naʻá ne hā mai ai kiate au ke fakahā mai kiate au ʻene ngaahi mamahí, naʻá ku pehē ange kiate ia:

"Siʻoku ʻofaʻanga ʻEiki, ʻoua naʻá ke tali ʻeku fakafisi ke mamahi lahí. Ko e hā ʻokú ke fie maʻu mei he ʻa au?

Koeʻuhí he ʻoku ʻOku ʻikai ke u toe lava ʻo fakavaivai ki he talangofua ʻokú ne taʻofi aú.

 

Ka ʻo kapau ʻoku ke fie maʻu ia ʻOku ou fai ho finangalo, ʻo foaki mai ha maama kiate au ki he tokotaha vetehia ʻoku Fakahā mai kiate au ʻa e meʻa ʻokú ke fakaʻamu ki aí

Ka ʻikai Te u muimui ki heʻene ngaahi fakaʻamu mo fakafepakiʻi taʻefieauna ʻa e Ho Lotó. Te u tui moʻoni ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻa e ʻa hoku Sīsū angavaivai!"

 

Ko Hotau ʻEikí naʻá ne fie maʻu ke ʻahiʻahiʻi au ʻi ha sivi faingataʻa ʻaki ʻene ʻai ke u lavaʻi kakato ngaue mo Ia he poʻuli. ʻI he fakatuʻutamaki hono maʻu Naʻe takihalaʻi au, pea u pukepuke hoku tuʻunga ʻi ha po kakato.

 

ʻI heʻene haʻu, Naʻá ku pehē ange ki ai, "ʻOfa, ke ke faʻa kātaki. ʻoku ou fie maʻu ʻo e fakangofua ʻa ʻeku tokotaha vetehia koeʻuhi ke ke lava ʻo fetuʻutaki mai kiate au ʻa e hoʻo faingataʻaʻiá.

Ko ia ki he Kātaki ʻo ʻoua naʻá ke fakamālohiʻi au ke u fakafepakiʻi ho lotó.

Ka ʻikai ʻa e fakangofua ʻe hoku lotó, ʻa ia ʻoku ʻikai ofeʻi taʻe loto ki ai neongo ia, te ke lava ʻo fakasiʻisiʻi ʻeku vetehia ke fakaʻauha ke ʻosiʻosingamalie mo Fakamatala mai hoʻo ngaahi mamahí, mamahí mo e faingataʻaʻiá kotoa. (3)»

 

ʻI he tuʻunga ko ʻení ʻo e faingataʻaʻia ʻa ia ne u ʻiloʻi ai au, naʻa ku tui ʻoku maʻu ʻe hotau ʻEiki Fakamoʻoniʻi kuo ne ikuna. Ka naʻe ʻikai ko e meʻa ia naʻe hoko.

Koeʻuhi he ʻI he taimi pē ko iá, ʻi hono fakatauʻatāinaʻi au mei he faingataʻaʻia kotoa pē, ʻe hoku ʻofaʻangá Naʻe tohoakiʻi au ʻe Sīsū kiate Ia ʻi ha founga naʻá ne ʻai au ke umomou.

ʻO e Ko hono olá, naʻe ʻikai ke u lava ʻo tekeʻi.

ʻoku ou maʻu ʻoku haʻi mālohi kiate ia, ʻo aʻu pē ki he Naʻa ku feinga ke fakafepakiʻi ia, naʻe taʻe-malava ke u mavahe mei ai.

Talu mei ai Ko e meʻa noa pe au, naʻe mei taʻeʻaonga kiate au ke u tekeʻi pe feinga ke ikuna ʻi ha tau mo ia, ʻa e tokotaha ʻoku māfimafí mo ʻa ia ko e mālohi ʻo e mālohí.

 

ʻI heʻene pehēé ofi kia Sīsū,

-Naʻe ne u ongoʻi mā ʻi he lahi ʻo ʻeku ngaahi fakafepaki kiate iá,

-pea ko au kuo fakaʻauha fakaʻaufuli.

 

Ko ia, ʻi he naʻá ku fakamāʻia ia: "Fakamolemoleʻi au, ʻa e Tangata Taʻane Māʻoniʻoní, ʻi heʻene ʻiate koe ʻa kimoutolú Tekeʻi. Naʻe ʻikai mei hoko kapau naʻe ʻikai ngaohi au ʻe he talangofua fakamalohiʻi".

 

Pea mo Sīsū, Naʻá ne talamai ʻi he loto ʻofa:

"ʻOfefine ʻofaʻanga ʻo ʻeku ʻOfa, ʻoua naʻa ke manavahe ʻoku ne fakalotomamahiʻi au: ʻoua naʻa ke fakalotomamahiʻi au ʻa e toʻonga hoʻo tokotaha vetehia naʻa ne ʻoatu ʻa e fakahinohino ko ʻeni. Naʻa fakaʻaongaʻi ʻene ngāué ʻaki ʻa e ʻā mo e konisēnisi pea kuo pau ke ne fakaʻaongaʻi founga mo e ngaahi ngāue ke fakahoko hono fatongia fakaeangamaʻá ʻi heʻene hoko ko e ʻi he fehangahangai mo e kovi mo e lelei.

Kumi hoʻo ʻOku liʻaki maʻu pē au ʻe he melinó mo e moʻuí. Haʻu kiate au!

ʻI he ʻAho ni ko e ʻaho ʻo e taʻu foʻou (ko e ʻaho ia ʻo e taʻu foʻou). Haʻu ʻOku ou fie foaki atu ha meʻaʻofa."

 

Naʻa ne haʻu ke ʻa au, naʻa ne faʻofua kiate au pea, ʻo ne lomiʻi hono loungutu ki hoku loungutu, naʻá ne huaʻi mai kiate au ha meʻa huhuʻa, melie ange ia ʻi he huʻakaú, pea, ʻI heʻene toutou ʻuma mai kiate au, naʻa ne toʻo ʻi he loto ʻofa ha foʻi mama mei hono Loto, ʻo pehē:

"Fakaʻofoʻofaʻia mo Fakakaukau angé ki he foʻi mama ko ʻeni kuó u teuteu maʻaú, maʻa ʻetau mali, he te u mali mo koe ʻi he tui.

ʻI he momeniti ko ia, te u fekau kiate koe

-hokohoko atu ki he moʻui ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo e popula mo e

-ke tala ʻa e hoʻo vetehia ko ʻeku fakaʻamu ke hokohoko atu hoʻo moʻui ʻi he ʻa e tuʻunga faingataʻaʻia ko ʻeni.

 

Pea ko ha fakaʻilonga ke u lea atu,

ʻIloʻi ʻe kei hoko atu pē ʻa e tau ko ia ʻoku tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo ʻĪtali mo ʻAfiliká kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi ko iá ʻi heʻene fakangofua koe ke ke nofo ʻi he tuʻunga ʻo e taha ʻoku ngaohikovia. Te u taʻofi ʻa e taú ʻi he momeniti ko iá, ʻi he koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e melinó ʻi he ongotafaʻakí fakatouʻosi."

 

Pea kia Sīsū kuo pulia.

Naʻá ku ongoʻi pea hangē ko ʻene tui ha kofu ʻo e faingataʻaʻiá ʻa ia naʻe mahuhu ki he uho ʻo hoku ngaahi huí,

lahi ʻaupito ʻeku Naʻá ku ongoʻi he ʻikai ke u lava ʻo mavahe mei he tuʻunga fakamatelie ko ʻení, taʻe kau ai ʻa e ʻa e tokoni ʻa e tokotaha vetehia.

 

ʻI heʻeku mamahí, Naʻá ku fakakaukau ki ha meʻa te u lea ʻaki kiate ia ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai au ʻi he meʻá ni tuʻunga ʻo e mamahi lahi ʻi heʻene ngaahi tuʻutuʻuní.

Ko e meʻa te u lava ʻai?

Naʻe ʻikai ke fakapapauʻi ʻi hoku malohi ke u toetuʻu.

 

Ko e huhuʻa kaniva naʻe lilingi hifo ʻe Sīsū kiate au ha meʻa lahi ʻiate au ʻofa kiate ia neongo ʻa e mamahi, ka naʻa ku fakaʻamua ke u ʻofa.

Melie moʻoni ko ʻení pea naʻá ku ongoʻi naʻe fakamālohiʻi au ke u kau ʻi he meʻakaí naʻe fai mai ʻe hoku fāmilí hili hono maʻu au ʻe he tokotaha vete hiá Toe Tuʻu. Ka naʻe matuʻaki fakafisi ʻa e meʻakai ko ʻeni ke ʻalu hifo ki hoku keté.

Naʻe fie maʻu ke fakamālohiʻi ia ʻe hoku tokotaha veteá kiate au ʻi he huafa ʻo e talangofuá koeʻuhí Te u lava ʻo folo hifo ia. Neongo ia, naʻe ʻikai fuoloa kuo fakamalohiʻi au ke u fakafoki mai ia ʻaki ha niʻihi ʻo e huhuʻa melie naʻe lilingi mai ʻe Sīsū kiate aú.

 

Ko ia ʻi heʻeku fai iá, naʻá ku ongoʻi ʻa Sīsū ʻi hoku ʻa ia, naʻa ne talamai ʻi he hua ʻo pehe:

"ʻOku kuo ʻikai feʻunga ʻeku lilingi hifo kiate koé? ʻIkai naʻá ke fiemālie ki ai?"

 

Lahi ʻaupito Naʻá ku mā mo mā peá u talaange:

"Ko e hā e meʻa ʻokú ke fie maʻú meiate au, ʻe Sīsū?

Naʻe ʻa e talangofua naʻa ne tataki au ke u fakafoki ʻo aʻu ki he meʻa naʻe ʻaʻau, ʻa ia naʻe

ka ʻoku pehē melie mo ifo ʻaupito."

 

ʻIkai maʻu ha niʻihi kehe ngaahi fehuʻi, vakai ki he meʻa naʻe hokó, ʻeku tokotaha vetehia naʻá ne ʻalu, ʻo ne pehē, "Te u foki mai ʻi he taimi ʻe maʻu aí. tauʻataina".

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻeku ʻikai mahuʻingaʻia ʻi he kaunoa ko ʻeni ʻa e tokotaha vetehia ʻi heʻene fekauʻaki mo e ha naʻe hoko ia ʻi hoku va mo e ʻEiki, ka naʻa ku matuʻaki ʻita.

 

ʻIkai fuoloa mei ai Naʻá ku fakamālō ki hoku Sīsū angaʻofa maʻu peé, ʻa ia naʻá Ne fakangofua ʻa e He ʻikai fai mai ʻe he tokotaha vetehia ha ngaahi fehuʻi kiate au.

naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa moʻoni ke ʻamanaki ki ai ʻi he ʻaho hono hoko. ʻAʻaku foki mai ʻa e tokotaha vetehia mo ha kiʻi mata fakafulofula, pea ʻikai Naʻá ne fakafehuʻi au, peá ne ui au ko ha laumālie talangataʻa.

 

Naʻa ne toe pehe:

"Ko e foʻi moʻoni ʻOku hanga ʻe hoʻo to ki ha vaivai fakamatelie ʻo ngaohi au ke u tui

-ko e ha ia ʻoku hoko ia kiate koe ko ha mahaki haohaoa pea

-ʻikai ko e ola ʻo ha tokoni taukakapa.

 

Kapau naʻe mei he ʻOtuá, he ʻikai ke Ne tuku ke ke talangataʻa kiate au,

koeʻuhi ʻOkú Ne fie maʻu ke ke talangofua pea ʻoku ʻikai ha meʻa ia te ne fie maʻu ke ʻoua naʻa fai ia taʻe kau ai ʻeni ʻulungaanga lelei fakaʻofoʻofa.

Ko ia He ʻikai te ke telefoni ki hoʻo tokotaha vetehia, mei he taimi ni ʻo fai atu, ka ke telefoni ki he Ko e kau toketa ko ia, ʻi heʻenau saienisi, te nau fakatauʻatainaʻi koe mei hoʻo puke manavasiʻi."

 

ʻI heʻene maʻu ʻa e Hili ʻeku valokiʻi aú, naʻá ku fakamālohiʻi au ke u talaange pe ko e hā ia. lavameʻa, pea mo e meʻa kotoa pe kuo kole mai ʻe he ʻEiki ke u talaange kiate ia.

Ongoʻi Naʻe liliu ʻene fakakaukaú peá ne fakapapauʻi mai kiate au naʻe ʻikai ke ne veiveiua ʻi hono lahi Naʻá ku ʻosi lea ʻo kau kia Sīsū, koeʻuhí he ko e ngaahi lea kau ki he tau ʻi he vahaʻa ʻo e Naʻe moʻoni ʻa ʻĪtali mo ʻAfilika.

 

Naʻa ne toe pehe ʻi he melino ʻoku ui ko e melinó, kapau ʻe vavé ni mai, koeʻuhí ko e foʻi moʻoní kuo ke toe hoko ko ha taha kuo ngaohikovia, pea he ʻikai ke u toe lava loto veiveiua. Kapau naʻe tupu ia mei ha ngaahi tupuʻanga kehe ...

ʻOku tau tatali mo Te tau sio."

 

Ko ia ne u loto ki ai ʻaki ʻeku tali e fakaʻamu ne fakahaaʻi mai ʻe heʻeku lelei Sīsū. Peá ne toe pehē mai kiate au: "Te tau tatali ʻo vakai pe ʻoku He ʻikai tupulaki ʻa e tau ko ʻení pea kapau ʻe vavé ni pē haʻatau maʻu ʻa e melinó."

 

Māhina ʻe fā Naʻe toki ʻilo kimui ʻe he tokotaha naʻá ne vetehia mei he nusipepá naʻe kikiteʻi ʻa e melinó. naʻe fakahoko ia ʻe Sīsū.

 

Ko e fē taimi naʻá ne foaki mai ai kiate aú mamata ki ai, naʻa ne pehe: "ʻoku ʻikai ha kau kafo ʻi ha feituʻu pe, ko e tau ʻi he vahaʻa ʻo e Kuo ʻosi ʻa ʻĪtali mo ʻAfilika; Ka ʻoku ʻi ai ʻa e melino ʻi he vahaʻa ʻo e ongo meʻá ni."

Talu mei ai Naʻe ʻosi kikiteʻi mo fakahoko ʻa e foʻi moʻoni ko ʻeni, naʻe ʻOkú ne tui pau ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa Naʻe hoko ia kiate au pea tukunoaʻi au pea ʻi he melino, ʻa ia he ʻikai te ke lava maʻu kapau te ke tekeʻi ʻa e ʻOtuá.

 

Talu mei he ʻaho ko iá Naʻe ʻikai fai ʻe Sīsū ha meʻa ka ko hono teuteuʻi pē au ki he mali ngalikehe ʻoku Naʻá ne palōmesi mai kiate au (4), ʻo toutou ʻaʻahi mai kiate au -

ʻo aʻu ki he ki he tuʻo tolu pe tuʻo fā ʻi he ʻaho naʻá nesaiʻia aí.

 

Naʻa ne faʻa ʻalu pea Naʻá ne haʻu maʻu pē.

ʻOku ʻulungaanga ʻo hange ha pea ʻoku ʻikai lava ʻo tokoni ka ke fakakaukau faʻa fai ki hono uaifí, pea pehē ki heʻene ʻofa mo ʻaʻahi kiate iá.

 

ʻOku naʻe fakahā mai kiate au ʻaki hono fakahā mai kiate au ha ngaahi meʻa hangē ko ʻení:

"ʻOku ou ʻofa ʻiate koe kae ʻoua ke u lava ʻo fakamamaʻo meiate koe. ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai ke u Naʻe fakapaleʻi au ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke u sio fakahangatonu atu pe lea fakahangatonu atu ai kiate koe pea mei ofi.

ʻoku ou fakahehema ke ke fakakaukau ʻoku ke tuenoa pea ʻoku ke fakaʻamua ha ʻofa kiate au. Pea ʻoku ou haʻu ke Sio pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú ke fie maʻu."

 

Ko ia naʻa ne Naʻá ne hiki hake hoku ʻulú, fakaleleiʻi hoku piló, pea ala mai hono ongo nimá kiate au. Naʻá ne ʻuma mo toutou ʻuma kiate au ʻi hoku kiá.

ʻI he faʻahitaʻu māfaná, Naʻa ne hiki hake au mei he vela lahi ʻaki hono mokomoko ʻo au ʻaki ha maama havilivili mei hono Ngutu fakaʻofoʻofa.

Taimi pe Niʻihi Luluʻi ha meʻa naʻa ne maʻu ʻi hono nima pe lomiʻi ʻi he laʻipepa ʻa ia naʻa ne ʻufiʻufi au ke u fakafoʻou, pea ne fehuʻi malohi mai:

"ʻOkú ke fēfē hake? ʻI he taimi ni? Ko e moʻoni ʻoku ke ongoʻi sai ange, ʻikai ko ia?"

 

Pea te u pehē: "ʻE Hoku Sīsū ʻofaʻanga, ʻi hoʻo ofi mai kiate aú, ʻOku ou kei ongoʻi lelei ange pē."

 

Hili ia, ʻi he taimi Naʻá ne haʻu ʻo ʻilo ʻoku ou vaivai kotoa

-maʻa hoku faingataʻaʻia hokohoko,

-tautautefito ki he poʻuli, hili e haʻu ʻeku taha vetehia,

ofi mai ko au pea mei hono ngutú naʻá ne lilingi ha kaniva ki hoku lotó.

 

Naʻá ne ngaohi au fakapipiki ki hono Fatafata Toputapu Tahá, ʻa ia naʻá ne ngaohi au ke u tā mei ai ngaahi afu ʻo e melie mo e mālohi naʻá ne ʻomi kiate au ha ʻahiʻahiʻi ʻo e ngaahi meʻa fakafiefiá ʻo Palataisi.

 

ʻI heʻene mamata mai kiate aú ʻI ha tuʻunga fiefia haohaoa, naʻa ne pehe mai kiate au ʻaki ʻene lelei taʻeʻamaneia:

"ʻOku ou fie maʻu ke u hoko moʻoni ko hoʻomou Meʻa Kotoa pē, ʻo ngaohi au ko e meʻakai fakafiemālie ʻoku ʻikai ke u ko ho laumālié pē, ka ʻi ho sinó foki." (5)

 

Fefe ʻa e Ko e meʻa kotoa pē kuó u aʻusia ʻi he ʻofa fakalangí ko Ko e ola ʻo ha ngaahi ʻaloʻofa fakalangi makehe? Kapau te u pehē ʻa e ngaahi meʻa kotoa pe kuo fakaha mai ʻe hoku Sisu fakaʻofoʻofa taha kiate au, Te u tuʻu fakatuʻutamaki ke taʻeoliʻia.

Naʻe ʻikai aʻu pē ki haʻaku vetehia te u lava ʻo lea ʻaki e meʻa kotoa pe, koeʻuhi he naʻe mei toʻo Fuʻu lahi e taimi.

 

te u fai pe Ke ke leaʻaki nounou heni ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke mahino kiate koe ha kiʻi tuʻunga ʻo ha laumālie ʻoku maʻu kakato ʻe Sīsū, ʻa e Tangata Taʻane ifo taha ʻo e laumalie.

 

Pea, ʻi he kotoa ʻo e ʻOku ou fie kaila ʻo pehē ange, ʻI heʻeku fiefia ʻi hoku lotó:

"ʻE Sīsū, ʻeku fiefia ʻi hoʻo ngaahi fetuʻutaki fakaʻofoʻofa mo ifo kotoa pe!"

 

faingataʻaʻiá ʻa ia kuo tuku mai kiate au ʻe hoku Sīsū ke ʻofá, melie mo toutou hifoʻi, naʻá ne fonu ʻi he loto ʻitá.

Ka ʻo kapau ʻe naʻe ʻikai ke foaki ʻa e melie mo e loto ʻitá ʻi he taimi tatau pē ki he laumālie kuo moʻua ʻi he ʻofá, ʻo e fakaleleí pea fakaleleiʻi,

ʻOku ʻikai hanga ʻe he laumālié ni ʻo ʻE fuoloa pea ʻikai mate.

 

Ko e sinó ʻe ʻauhá pea ʻe vave pē ʻa e fakataha ʻa e laumālié mo hono ʻOtuá. Ko ia Ne u toʻe mo toʻe ʻi heʻeku fakakaukau kuo ne liʻaki au.

 

ʻI he taimi Naʻá ne toitoi mei he taimi ki he taimi, pea naʻá ku puke lahi ʻaupito. Ko Au Hangē ne ʻikai ke u sio ki ai ʻi ha senituli ʻe tahá.

 

Ko ʻeni Koeʻuhí he naʻá ku lāunga kiate ia ʻi heʻene lea ʻaki ha ngaahi meʻahangē ko ʻení:

" ʻE Māʻoniʻoni Tangata mali, te ke lava fēfē ʻo ʻai ke u tatali fuoloa hili hoʻo tatalí? ʻIkai ʻOku ke ʻiloʻi he ʻikai ke u lava ʻo moʻui taʻe te ke kau ai?

Haʻu ke fakaake au ʻaki ho ʻAo ʻa ia ʻoku ʻaʻaku ko e mama, malohi mo e ʻa e meʻa kotoa pe." ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne u ongoʻi liʻekina ʻi he ʻikai ke ne maʻu ha ʻI ha ngaahi houa siʻi, naʻe hangē kiate au naʻe ʻikai ke ne hā mai kiate au ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

 

ʻIkai ngata ai, ʻi he Naʻá ku tangi mamahi, ʻi heʻeku faingataʻaʻiá. Pea u Naʻá ne hā mai, fakafiemālieʻi au mo holoholoʻi hoku loʻimatá.

Naʻá ne ʻuma mai kiate au pea naʻá ne pehē mai kiate au lolotonga ʻeku moʻuí:

"ʻOku ʻikai ke u ʻOku ou loto ke ke tangi.

ʻOku ke ʻilo, ʻoku ou ʻi he te he taimi ni. Ko e hā e meʻa ʻokú ke fie maʻú?"

 

Naʻá ku tali ange:

"ʻOku ke Naʻa ku fakaʻamua pe ia. ʻE tuku ʻeku tangi ʻi heʻeku Palomesi he ʻikai ke ke tuku ke u tatali fuoloa.

ʻE Sīsū, ʻiloʻi e lahi ʻeku faingataʻaʻiá ʻi heʻeku tatali kiate koé,

taumuʻa

-ʻi hoʻo ʻOku ou tā ki ai pea ʻoku ʻikai vave ʻeku aʻu atú

-maʻá e fakafiemālieʻi au, fakamālohia mo fakalotolahiʻi au ʻaki hoʻo ʻi ai lelei".

 

Sīsū naʻá ne pehē mai, "ʻIo, te u ngaohi koe fiefia". Pea naʻe vave ʻene puli atu.

 

Ko ha Tokotaha Kehe ʻaho, naʻa ku kei launga pe mo kole ange ke ʻoua naʻa ne ʻai au ke u tatali fuoloa kiate ia. Ko e fe taimi naʻa ke sio ai ki ai Naʻá ne talamai, Naʻá ku kei tangi pē:

"Ko ʻeni ʻOku ou loto moʻoni ke fakafiemalieʻi koe ʻi he meʻa kotoa pe.

ʻoku ou saiʻia ai Fiefia ʻi hoʻo fiefia he te u lava pe ʻo maʻu hoʻo ngaahi fakaʻamu.

 

Kapau ʻoku ou maʻu koe fakatauʻatainaʻi mei hoʻo moʻui ʻi tuʻa pea kuo u fakaha au kiate koe, ʻi he taimi ni ʻOku ou fie tohoakiʻi mai ho laumālié kiate au.

Ko ia te ke lava ʻo muimui ofi ange kiate au, fakafiefiaʻi au, lomiʻi ke lahi ange ʻo kau kiate au. Te u lava ʻo fakahā atu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai naʻe fakahoko ia kiate koe ʻi he kuohilí."

 

Ne ʻosi e toko tolú ngaahi māhina lolotonga iá ne u hoko ko ha tokotaha moʻua tuʻuloa ʻi hoku mohengá, ʻa ia Maʻu Maí

ʻIkai ko e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻaʻia pē naʻe foaki mai ʻe Sīsūkiate aú fetuʻutaki,

ka pea mo honoMelie foki.

 

ʻI ha pongipongi ʻe taha Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū kiate au ko ha talavou angaʻofa mo ha taha. taʻu hongofulu mā valu nai.

Hono louʻulú lanu koula naʻe mingimingi pea naʻe ʻalu hifo ia ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e laʻe.

Naʻe hange naʻe naʻe fakatahaʻi ʻe heʻene Fakatātaá ʻa e ngaahi fakakaukau ʻo hono Laumālié ki he ʻofá ʻo hono Loto.

ʻI he foʻi laʻe, nonga mo falahi, te ke lava ʻo sio ki ai, ʻo hange ʻoku ʻasi ʻi ha crystalline kilisitala (crystalline)

-ʻaʻana Laumalie

-feituʻu ʻoku ʻi ai hono naʻe pule ʻa e Poto taʻefakangatangatá ʻi he fokotuʻutuʻu mo e melino fakalangí.

 

Ko ʻeku fakakaukaú ʻoku naʻe fakaʻataʻata ia pea nonga hoku loto ʻi he ʻao ʻo ʻoku fakalata moʻoni ʻa e Sīsū ko ʻení. Ko hono ola pea ʻoku taʻofi ʻaupito ʻeku ngaahi holí ʻo ʻikai ai ke u ongoʻi ha kiʻi meʻa siʻi moveuveu.

Talu mei ai Naʻe ongoʻi ʻe hoku laumālié ha ongoʻi nonga ʻi he ke mamata kiate ia, ko e hā ha meʻa te u aʻusia kapau te u lava ʻo maʻu hono faka-ʻOtuá?

 

ʻOku ou tui kia Sīsū ʻikai lava ʻo fakahaaʻi ia ʻi ha fakaʻofoʻofa pehē ki ha laumālie ʻoku ʻikai fiefia ʻi he nonga haohaoá mo e loto fakatōkilalo moʻoní.

Naʻe mei hoko ia mahuʻi atu ʻi he kihiʻi moveuveu ʻo e laumālié.

Neongo ia kapau naʻe ongoʻi ʻe ha laumālie ha faʻahinga nonga pehē pea ʻikai fakahohaʻasi ia ʻe he Ngaahi fakatamaki mo e ngaahi tau kakaha ʻoku ne ʻakilotoa ia, pea

ʻIkai ko Sīsū pē naʻá Ne mei fakahā ia kiate ia,

ka ʻahiʻahiʻiʻi hono lotó ha meʻa fakafiefia mālōlō

ko ha mālōlōʻanga ʻoku He ʻikai lava ke ʻomi ia ʻe ha laumālie puputuʻu.

 

ʻI heʻene hā ʻi he ʻa ia kuo fakaha ki ai ʻe Sisu ia kiate au,

Naʻa ku tauhi Sio ki ai pea saiʻia ai, pea u pehe loto pe:

 

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ hono ʻikai fakaʻofoʻofa moʻoni hono fofonga,

ʻa e ulo ko ia ʻaki ʻa e ko ha maama ʻoku maama ange ia ʻi he laʻaa."

 

Faikehekehé neongo ia, ʻo e huelo ʻo e laʻaá, ko e maama ia ʻo e fofonga ʻo Sīsuú Naʻe ʻikai ke ne maumauʻi hoku mata. Pea naʻe lava pē ke u sio fakamamaʻu kiate au ʻi he fakaʻofoʻofa ko ʻení taʻe ʻi ai ha ngāue.

ʻI he tafaʻaki ʻe taha, naʻe Naʻe maʻu ʻe hoku matá ha mālohi lahi ange.

He ʻikai te ke lava sio mamaʻo mei he mana fakamisiteli ko ʻeni ʻo e fakaʻofoʻofa ʻoku ko e lanu pulu fakapoʻuli ia ʻo e pupils ʻa Sisuu.

 

Taha pe Sio ʻa Sīsū

-ke ʻave ʻi tuʻa ʻiate kita mo

-ʻaʻeva ʻi he ngaahi teleʻa, tokalelei, moʻunga, langi pe vanu lahi ange loloto ʻo e māmaní ke maʻu ia.

 

Taha pe Sio ʻa Sīsū

-liliu ʻa e laumalie ʻiate ia, pea

-ke ngaohi ke fanongo ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā hono faka-ʻOtuá. Taimi lahi Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke u kaila:

"ʻOiaue ʻe hoku ʻa Sisu fakaʻofoʻofa, ʻe hoku kakai kotoa,

ʻE anga fēfē haʻaku fiefia ʻi hoʻo vīsoné taʻe kau ai e faingataʻaʻiá,

koe pea ʻi he ngaahi miniti siʻi naʻá ke hā mai ai kiate aú, naʻá ke foaki ha meʻa lahi melino ki hoku laumālié,

koe maʻa hai ʻE lava ke katekina ʻe ha taha ʻa e ngaahi haʻi ʻo e faingataʻaʻia, mate fakamaʻata pe ngaahi ʻahiʻahi. Fakama;

koe ʻoku nofoʻia kimoutolu ʻe ha fefiofi ʻo e mamahi mo e fiefia ʻi he haohaoa nonga ʻo eʻatamaí!"

 

Ko hai te ne lava lea ʻaki ʻa e fakaʻofoʻofa kotoa ʻoku ne maʻu hono fofonga fakaʻofoʻofa.

Ko hono fotunga ʻOku hangē ia ko e sinou ʻoku valivali ʻaki e lanu ʻo e ngaahi matalaʻi lose fakaʻofoʻofá. Exudes ko ha fakaʻeiʻeiki fakaʻeiʻeiki mo fakalangi.

Ko hono fotunga ʻOkú ne fie maʻu ʻa e ilifiá mo e fakaʻapaʻapá, pea mo e falalá foki. ʻAʻana fōtungá ko e

hangē ha hinehiná fakatatau ki he ʻuliʻuli,

-ʻi heʻene hoko ko e ʻa e melie ʻi hono fakafehoanaki ki he loto ʻita.

Ko e falala ko ia ʻE lava ke ueʻi fakalaumalie ʻe ha taha ha ʻata ʻi hono fakafehoanaki ki he laʻaa fakaʻofoʻofa ko e falala ia naʻe ueʻi ʻe Sīsuú.

 

ʻOi! ʻIo!

ʻa e falala ʻoku ʻOku fakatō ʻe Sīsū ʻa e laumālié ki hono tokotaha māʻoniʻoní, ko ia Fakaʻeiʻeiki, angaʻofa.

Pea mo e ʻOfa ʻoku ʻOku tohoakiʻi ʻe Emana ʻa e Laumalie ʻi ha founga ʻoku ʻikai ha toe veiveiua fekauʻaki mo e talitali lelei ʻoku ne ʻoange kiate ia.

 

ʻOku ʻikai pehe ʻa Sisu fehiʻa ki he kakai ʻa ia,

-tohoakiʻi ʻe he ulo ulo ʻo ʻEne ʻOfá,

-fie foki mai ʻi hono toʻukupu, ʻo tatau ai pe pe ʻoku palaku pe angahalaʻia.

 

Meʻa ke lea ʻaki he taimi ni ʻo e ngaahi fotunga ʻo hono fakatataa?

Hono ihú ʻoku ngangana maʻu pe mei hono kemo Maʻolunga. Neongo ʻoku siʻisiʻi hono ngutú, ka ʻokú ne malimali fiefia.

Hono loungutu, Ko e lanu kula ʻahoʻaho, ʻoku manifi, molu mo ʻofa.

ʻI he taimi ʻOku nau talanoa, ʻoku nau ongoʻi ha meʻa mahuʻinga, ʻo e fakalangi, ʻe ui ia.

 

Ko Hono Leʻó fakahaaʻi ʻa e melie mo e harmonics ʻo palataisi, ʻo lava ke ʻavea ʻa e loto ʻoku toutou lau maʻuloto taha.

Ko e Leʻo ʻo Hoku ʻOku mahuhu ʻa ʻAmato ʻi he fuʻu melie pehee

-ʻoku ongo ia ʻa e filo kotoa ʻo e loto ʻo e tokotaha fanongó, pea siʻi ange ʻa e taimí ʻi he meʻa ʻoku ngāue ke lea ʻaki ia

fiefia ʻa e laumālié mo hono māfana mofakaʻaiʻai ʻene ngaahi tōʻoná.

Ko ia fakafiefia ko e meʻa noa pe ʻa e ngaahi meʻa fakafiefia kotoa ʻo e mamani, ʻi hono fakafehoanaki ki ha foʻi lea pē ʻe taha ʻoku haʻu mei hono Ngutú.

Ngaahi fiefia kotoa pē ʻo e mamani ʻoku simulacra pe, ʻi hono fakafehoanaki ki hono leʻo fakaʻofoʻofa. ʻOku lelei mo ʻomi ha ngaahi meʻa fakaofo lahi.

ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe ʻOku ne lea, ʻoku ne ʻomi ki he laumalie ʻa e ola ʻoku ne fie maʻu.

 

ʻOi! ʻIo! ʻa e ʻOku fakaʻofoʻofa e ngutu ʻo Sīsuú.

ʻOku ʻo ha Fakaʻofoʻofa ʻo e tuʻí ʻi he taimi ʻokú ne lea aí.

Pea te ke lava leva ʻo vakai ki hono nifó ʻoku maʻa mo potupotutatau.

Ki he loto ʻoku ʻoku nau fakafanongo ʻi he ʻofa, ʻoku ʻomi ʻe Sisu ha manava ʻo e ʻofa mei he Langi Electrifying, lotolahi, igniting mo e vela.

 

Toe lahi ange fakaʻofoʻofa hono ongo nima moluú, hinehina mo pelepelengesí.

Hono louhiʻi nimá, mahino mo ʻikai puli, ʻoku nau ngaʻunu mo dexterity pea ko ha kahoa moʻoni ia Ke sio ki he taimi ʻoku nau ala ai ki ha meʻa.

 

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ hono ʻikai hoʻomou hoihoifua, hoihoifua kotoa, ʻeku melie mo e ngangana Sīsū! Fakamolemoleʻi muʻa au ʻo kapau te u lea kovi ʻo kau ki ho fakaʻofoʻofá.

Ko e meʻa ʻoku ou maʻu ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe fakafehoanaki ki he moʻoní.

Ko ia gaffe, Naʻá ku feinga ke fakamatalaʻi ho fakaʻofoʻofá, pea naʻa mo hoʻomou kau ʻāngeló ʻoku ʻikai ke nau moʻui taau pea ʻikai ke nau lava ʻo fakamatalaʻi lelei.

 

Naʻe lava ʻa e talangofua maʻoniʻoni, ki he lelei taha te u lava, feces. Kapau ʻoku ʻikai maʻu ʻeku fakamatalá hoʻo fakangofuá, Fakamolemoleʻi muʻa au.

Tukuakiʻi e talangofua ʻi he kamataʻangá, koeʻuhí ko ʻeku ngaahi feinga vaivaí ʻOku ʻikai ke nau fai ʻa e fakamaau totonú ki ho fakaʻofoʻofá, ʻoku ou ʻiloʻi ia."

 

Kapau naʻe ʻikai tuʻunga ʻo ha fokotuʻutuʻu mahino ʻoku ʻomi ʻe he tuʻunga ʻo e talangofua, ko e moʻoni he ʻikai ke u teitei loto ke faʻo ʻi ha pepa,

-ʻi he fakavaivaiʻi-

Ko e Meʻa Ngali Kehe ngaahi konga ʻo ʻeku moʻui naʻe,

ʻaho hokó naʻe ʻikai ke fuʻu makehe ʻa e ʻahó.

ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻE ngali kehe ia ki ha kakai ʻe niʻihi.

 

ʻOku ʻikai haʻaku fili.

Te u lea ʻaki ia ʻa hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú,

hili kuó ne fakahā ia kiate au ʻi he founga kuó u fakamatalaʻi ki muʻá Ko ia, naʻá ne mānava ʻaki ha nanamu fakalangi mei hono ngutú ʻoku ne ʻohofi au ʻi he sino mo elaumalie.

Ko hono ola ʻo e mānava ko ʻení, ne ʻikai fuoloa kuo ʻomi au ʻe ha taha mo ia.

Naʻa ne ʻomi ʻa e hoku laumālié mei he konga kotoa pē ʻo hoku sinó.

Naʻa ne ʻomai ha Sino ʻoku fuʻu fotunga faingofua, ʻoku ulo ʻi he maama haohaoa. ʻoku ou maʻu puna fakavavevave mo ia ʻo fononga he fuʻu lahi ʻo e langi.

 

Talu mei ai Ko e fuofua taimi ʻeni ke u aʻusia ai ʻa e meʻa fakaʻofoʻofa ko ʻení fakaofo, naʻa ku fakakaukau: "Ko e moʻoni kuo haʻele mai ʻa e ʻEiki ke ʻave au pea te u mate moʻoni."

ʻI heʻeku ʻilo mei hoku sino,

-the sensations naʻe ongoʻi ʻe hoku laumālié ʻa e meʻa tatau naʻá ku ongoʻi ʻi heʻeku ʻi he hoku sino,

mo ʻa e faikehekehe, ko e taimi ʻoku fakatahaʻi ai ʻa e laumalie mo e sino, ʻoku ne ʻiloʻi ongo kotoa pē ʻi he ngaahi ongoʻangá pea ʻave kinautolu ki he ngaahi mālohí ʻo esino.

 

ʻI he tafaʻaki ʻe taha tukunga, ʻoku maʻu fakahangatonu ʻe he Laumalie ʻa e ngaahi ongo kotoa pe. Mahino ʻi he taimi pe ko ia ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku lolotonga hoko

Ngaahi Meʻa Mahuʻinga foki ʻa e ngaahi meʻa pulipulia mo taʻe-fakatokangaʻi, fakahangatonu pe ʻo ʻikai fakahangatonu, ka ʻi he finangalo pe ʻo e ʻOtua.

Ko e ʻuluaki meʻa naʻe ongoʻi ʻe hoku laumālié ʻi heʻene mavahe mei hoku sinó ʻoku tetetete ʻi he manavahe ʻi heʻene muimui ʻi he hola ʻa hoku ʻofaʻanga ko Sisuu,

ko hai Naʻa ne toutou toho maʻu pe au ʻi mui ʻiate ia ʻaki ha tokoni ʻa ha Havilivili silesitiale.

 

Naʻa ne pehe, "Kuo foaki kuó ke aʻusia ha mamahi lahi ʻi he taimi naʻe ʻikai ke mou maʻu aí ʻo ʻeku sio ʻi ha meimei houa ʻe taha, puna mo au he taimi ni.

I fakafiemālieʻi koe pea hao mei Heʻeku ʻOfá."

 

ʻOi! Naʻe anga fēfē Fakaʻofoʻofa ke tuku hoku laumālié ʻi he tukuʻanga ʻo e langí ʻi he feohi mo Sīsū!

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē falala kiate ia mo puke au ʻi hono ongo nimá koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku fuʻu tōtuʻa ʻi mui ʻiate ia.

Ko e ha pe ha meʻa ʻi muʻa ʻiate au, naʻá ku fokotuʻu maʻu au kiate ia koeʻuhí ke u lava muimui - tokoni mai kiate au pea ʻoku ou ala atu ʻo tokoni kiate ia-, lolotonga ʻene Naʻá ne poupouʻi mo fusi au ʻaki ʻene mānava lahí. Ko hono fakanounou ʻOku ou maʻu ha fakatātā lelei ʻo e meʻa naʻe hokó ʻi loto, ka ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻa e ngaahi lea ke fakamatalaʻi ʻaki ia.

 

Hili ʻo liliu ʻa e ngaahi meʻa ni ʻi he lahi fau ʻa e langi, mo hoku ʻofeina ko Sīsuú, ʻa ia ʻokú ne ʻilo ʻene fiefia ʻi he feohi mo e houʻeiki tangatá

Naʻá ne ʻave au ʻi ha feituʻu naʻe nofotaha ai ʻa e faiangahalá mo e taʻe-fakatōkilaló Houʻeiki tangatá.

 

ʻOi! Naʻe anga fēfē liliu, ʻa e ha mai ʻa hoku ʻofaʻanga ko Sisuu.

Ko ha toki meʻa fakamamahi moʻoni Lomekina hono loto ongoʻingofua! ʻI ha lucidity ʻoku ʻikai Ne teʻeki ai ke u aʻusia kimuʻa, ne u mamata ki haʻane faingataʻaʻia lahi. Ko e naʻe ha mai kiate au hono Loto fakaʻofoʻofa ko ha tangata ne mei mate,

fakaʻaongaʻi mo e fuʻu ilifia ʻaupito.

 

Sio ki ai ʻi he Naʻá ku pehē ange ki ai ʻi he tuʻunga fakamamahi ko ʻení:

"Ko ʻeku fakaʻofa ʻa Sisu, founga kuo ke liliu ai! ʻOkú ke hangē ha tangata kuo maté. Falala mai kiate au pea tuku ke u kau atu ki hoʻo faingataʻaʻiá.

Hoku lotó ʻOku ʻikai ke ne lava ʻo mamata ki hoʻo faingataʻaʻia lahi."

 

ʻI he meʻá ni, toe maʻu hoʻo mānavá,

Sīsū Naʻá ne talamai:

"ʻIo, ʻE hoku ʻofaʻanga, tauʻataina ke ke ʻofa ʻiate au. ʻOku ʻikai ke u toe lava ʻo tekeʻi."

Talamai kiate au ʻeni, naʻa ne tohoakiʻi lahi ange au ʻiate ia pe, pea ne tuku hono loungutu ʻi hoku ngutu, naʻa ne huaʻi mai ha ʻuhila kiate au. loto ʻitá:

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē kapau naʻe hokaʻi au ʻe ha ngaahi hele, tao, ngahau, Ko e ngaahi huhu mo e hele fufu naʻe mahuhu ai hoku laumālié.

 

Lolotonga ʻeku kei ʻi he fakauku ʻi he faingataʻaʻia lahi ni, kuo hanga ʻe hoku ʻofaʻanga ko Sisuu ʻo Fakafoki mai hoku laumālié ki hoku sinó ʻo pulia.

Ko hai te ne lava fakamatalaʻi ʻa e mamahi fakalilifu naʻe toʻo ʻe he hoku sino! Ko Sīsū pē naʻá Ne lava ʻo fai e fakamatala ko ʻení, naʻá ne pea ko e taimi kotoa pē naʻá ne fakahā mai ai ʻa e faingataʻaʻiá kiate aú, ʻe toki hoko leva ʻa e kuo fakamolū. He ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai lava ʻe he kakai ʻi he māmaní ʻo ʻahiʻahiʻi Ko e faʻahinga faingataʻaʻia pehee, ka ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakakaukau atu ki hono loloto.

 

Ko Hono Vakavakaiʻi ʻo e Hisitōlia ʻo hoku laumālié

laumālie ko iá fefine masiva mo loto-mamahi naʻá ne faʻa faʻifaʻitaki ki hono ʻofaʻanga ko Sīsuú, Mahalo te ke fakakaukau ʻokungaohi au ʻe he mate Naʻá ne manukiʻi.

Neongo naʻe ʻikai Kapau naʻá ku moʻui taau ke mate he taimi ko iá, naʻá ku ʻiloʻi ʻe hoko mai ʻa e maté ʻikai fuoloa mei ai. ʻE haʻele mai ʻi hono taimi totonu pea he ʻikai ke ne toe ʻave au takatakai.

Ka, te u ʻOku ou manukiʻi ia ʻaki ʻeku pehē:

"Kuo u talanoa tuʻo lahi mo koe; Ne u ala atu kiate koe ʻo ʻikai toe siʻi hifo he toko teau afe taimi. Naʻá ku nofoʻi pē ʻa e tohi moʻuá mo koe!"

 

ʻoku ou lea ʻaki ʻeni Koeʻuhí, naʻe ʻi ai e ngaahi taimi lahi, ne u mei mavahe ai mei māmani kapau naʻe ʻikai kapau naʻe hoko ia kia Sīsū, ʻa ia, hili ʻene maʻu fakahangatonu iá fetuʻutaki ki hoku laumālié ha ngaahi faingataʻaʻia naʻe fehālākí,

ʻoku ne maʻu au Toetuʻu

-takiekina au ofi ki hono Loto ʻa ia ko e moʻui kiate au, pe

- ʻave au ʻi hono toʻukupú ʻa ia ʻoku ʻaʻana ʻa e mālohi kiate aú, pe

-lilingi hifo mei he hono ngutu ʻiate au ha elixir fakaʻofoʻofa.

 

Pea talu mei he ʻOku toe lahi ange ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ʻoku fakahoko fakahangatonu mai ki hoku laumālié fakalilifu ʻo kinautolu naʻe fetuʻutaki ki hoku sinó, ko e moʻoni ne u mei mate pea ta tuʻo lahi kapau naʻe ʻikai ʻa e Sīsū fakaofo ko ʻení.

 

ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe Naʻá ne ʻafioʻi kuó u aʻu ki hoku ngaahi fakangatangatá, ʻa ia, naʻe ʻikai ke u Te u lava ʻo "katakiʻi fakanatula" ʻeku faingataʻaʻiá, tokoniʻi au ke ʻoua naʻá ku moʻulaloa.

 

Taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa Naʻá Ne fai hangatonu (6), pea taimi ʻe niʻihi naʻá ne ueʻi ʻeku taha vete hiá ke ke vave ange ʻeku toetuʻú. ʻI he meʻa ni, ne u Kuo kiʻi hoko ʻa e ngaahi faingataʻaʻiá, ʻa ia naʻe moʻui ʻo fakafou ʻi he talangofuá ongoʻi fiemalie, ka naʻe ʻikai tatau ia mo e taimi naʻe ngaue ai ʻa Sisuu fakahangatonu.

 

Kuo ʻosi maʻu ʻe Sīs naʻá ne fie maʻu ke u fakahā mai kiate au ha fuʻu faingataʻaʻia lahi.

Naʻa ne toʻo atu ʻeku laumālie mei hoku sinó, naʻá ne toʻo ia mo ia, ʻo fakahā mai kiate au ʻa e lahi fau ʻa e ngaahi angahala kuo fakahoko ʻi he lea taukae ki he ʻOfa faka-Kalaisí, pe niʻihi kehé ngaahi angahalá.

 

Mei heʻeku fakakaukaú ʻo e mamata, mei he ngaahi ola ne u ongoʻi ʻiate au,

te u lava lea leʻo siʻi ange koe angahala ʻo e taʻe faitotonuko e

ʻOku

-ko e meʻa lahi ange ia fakaʻitaʻi e Loto ʻo Sīsuú,

-ʻa ia ʻokú ne fai ʻa e meʻa fakamamahi tahá.

 

Tuʻo taha, ki he faʻifaʻitakiʻanga, ʻi he taimi naʻe lilingi mai ai ʻe Sisu ha kiʻi konga siʻi kiate au ʻo ʻene loto ʻitá,

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē folo ha meʻa

-nanamu

-purulent mo e

-mahi

mahuhu ai ʻi hoku kete pea ne ʻomi kiate au ha manava palaku.

naʻá ku mei hē ʻilo kapau naʻe ʻikai ke u toʻo fakavavevave ha meʻakai ke ngaohi au lua e meʻa purulent ko ʻeni.

 

Te ke lava ke u fakakaukau naʻe toki hoko pe ʻeni kiate au ʻi he taimi naʻe foaki mai ai ʻe Sisu kiate au fakahaaʻi ʻa e faiangahala naʻe fai ʻe kinautolu ʻoku lau ko ha kau angahala maʻongoʻonga.

 

Ka naʻe hoko ʻeku Naʻe tohoakiʻi au ʻe Sīsū ʻi ha founga makeheki he ngaahi siasí.

ko e fe feituʻu ʻoku ke ʻi ai ʻita.

Hono Lotó Naʻe fakalaveaʻi ia ʻe he ngaahi meʻa māʻoniʻoni tatau, ka ko e ngaahi meʻa loi: hangē ko ʻení,

-Halaʻatā ngaahi lotu ʻoku fai ʻe he kakai ʻoku nau fakangalingali ke ʻaloʻofá,

-pe akoako fakahoko ʻo e mateaki malualoi.

Kakai hange naʻe fakatupu houhau ange ʻa e kau ʻi he ʻa e langilangi.

 

ʻIo naʻe hanga ʻe he ngaahi ngāue hala ko ʻení ʻo ngaohi ʻa e Lotó ni ke māʻoniʻoni, fuʻu maʻa mo angatonu moʻoni. Tuʻo lahi Naʻá ne fakahā mai kiate au ʻene mamahí, ʻo ne pehē:

"ʻOfefine ʻaʻaku, vakai ki he ngaahi meʻa fakatupuʻita mo e ngaahi meʻa fakatupuʻita ʻoku ou fai,

-ʻi he Ngaahi potu toputapu, ko ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau pehe ʻoku nau faivelenga. Ko kinautolu ʻeni ʻOku ʻikai maʻu ʻe he kakaí ha meʻa, ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku nau maʻu ai ʻa e sākalamēnit Haʻu Fakalaka Hake ai ʻa e Siasí Kae ʻIkai Fakamaʻa

ʻoku ʻikai ke u tāpuakiʻi ʻe au."

 

Ko Au Naʻá ne fakahaaʻi foki ki he kakaí ʻoku nau fakahoko ha ngaahi fefolofolai houalotu.

Hangē ko ʻení, ko ha fakamanatua ʻe he taulaʻeikí ʻa e Feilaulau Māʻoniʻoni ʻo e Fālahí

ʻikai toʻonga moʻui,

ʻi ha meʻa ʻoku saiʻia ai nāunaú mo e

ʻi he tuʻunga ʻo e angahala fakamatelie (ʻOku ou tetetete ʻi heʻeku lea ʻaki ia).

 

Sīsū he Taimi ʻe Niʻihi Naʻá ne fakahā mai kiate au ha ngaahi meʻa naʻe fakamamahi ki Hono Lotó peá ne fai ia ʻo meimei to ki he mamahi.

 

Hangē ko ʻení ko e taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe he taulaʻeiki ni ʻa e tokotaha naʻe ngaohikovia, naʻe fakamālohiʻi ke mavahe mei hono lotó kuo ʻuli kotoa ʻi he mamahí fakalaumalie.

Peaʻi he momeniti, ʻi he ngaahi lea mālohi ʻo e fakatapuí,

-Sīsū naʻe pau ke ui ia ke ʻalu hifo mei he Langí ke tōnounoú ʻi he matapule,

naʻe fehiʻa ʻi he tokotaha naʻá ne tokangaʻí ʻoku teʻekiai fakatapuí,

koeʻuhi Maʻu ʻe he nima ʻuli mo e sākalamēnití.

 

Neongo ia, ka ʻikai kemo, ʻi he mafai naʻe foaki kiate ia ʻe he ʻOtuá, ko e taulaʻeiki ko ʻení naʻá ne ʻai ʻa Sīsū ke ʻalu hifo ki he matapā ʻo e falé.

ʻIkai ke maumauʻi ʻe Sīsū ʻEne palōmesí, naʻá Ne hoko ko e tokotaha taʻe-fakaʻatuʻi ʻi ʻa e tokotaha ko ʻeni.

-ʻi he naʻe hā mei muʻa ʻa e pala ʻo e taʻemaʻá, pea

-ko hai Naʻa ne fehiʻa ʻi he toto naʻe fakatupu ʻe ha deicide.

Meʻa fakamamahi moʻoni ʻa e tuʻunga sākalamēniti naʻe hā mai ai ʻa Sīsū kiate aú. Naʻe Hange loto ke hola mei he nima taʻefeʻunga ko iá.

Ka, koeʻuhi ko ʻene palomesi, naʻe fakamalohiʻi ia ke nofo.

-ʻo aʻu ki he ʻoku ʻikai fakaʻauha e fōtunga ʻo e maá mo e uainé ʻe ha kete

-ʻa ia, ʻi he meʻa ni Sani, naʻe toe fakatokakovi ange kiate ia ʻi he nima taʻefeʻunga.

ko hai naʻá ne maʻu iá kuo tuʻo lahi ʻene ala ki aí.

 

ʻI he taimi ʻoku naʻe haʻu ʻa Sīsū kiate au ʻo lāunga:

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ Siʻeku tama, tuku muʻa ke u lilingi atu ha niʻihi ʻo ʻeku ʻita kiate koe. ʻIkai Te u toe lava ʻo taʻofi ia.

ʻAloʻofa ʻo e tuʻunga kuo u ʻi ai kuo fakaʻau ʻo fuʻu fakamamahi! Maʻu ʻa e faʻa kataki pea ʻoku tau kiʻi faingataʻaʻia fakataha."

 

Naʻá ku tali ange:

"Tangataʻeiki, ʻOku ou mateuteu ke mamahi fakataha mo kimoutolu. ʻIo, kapau naʻe ʻomi kiate au ʻa e malava ke kātakiʻi kotoa hoʻo loto ʻitá, te u ʻi he loto fiemālie, koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku mamata ʻokú ke faingataʻaʻia."

 

Pea kia Sīsū naʻá ne huaʻi hifo mei hono ngutú ki hoku ngutú ʻa e konga ʻo e loto ʻitá ʻa ia Te u lava ʻo ʻomi, pea naʻá ne pehē mai:

"ʻOfefine ʻaʻaku, ko e meʻa kuo u lilingi kiate kimoutolu ko e meʻa noa pe, ka ʻoku ʻa e meʻa kotoa pe te ke lava ʻo maʻu.

ʻOku ou fakaʻamu Naʻe tokolahi mo ha ngaahi laumālie kehe naʻa nau loto fiemālie ke fai ʻa e feilaulau tatau pē mo kimoutolu koeʻuhi ko au!

ʻOku ʻikai koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku huaʻi kiate kinautolu ʻa e ʻita kotoa pē naʻe maʻu ʻe he hoku lotó.

ʻOku koeʻuhi ke u lava ʻo ʻahiʻahiʻi ʻa e Mutuale mo e ʻofa ʻofa ʻa e ʻeku fanau."

 

ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha lea te nau lava ʻo fakahaaʻi ʻa e loto ʻita naʻe lilingi hifo ʻe Sīsū kiate aú

Fakakonahi

fakatokakovimo e

Ko Hono Ohi Hake ʻa e loto mo honoputrefaction.

 

Neongo kuo u Naʻa ku fai e meʻa kotoa pe ke taʻofi ia, naʻe ʻikai tali ʻe hoku kete ke tali ia. Naʻe hanga ʻe ha ongo malohi ʻo ʻai ke ʻalu hake ʻi hoku monga.

Ka ki heʻeku ʻofa kia Sisuu, pea ʻi he poupou ʻo ʻene ʻaloʻofa, ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻIkai loto ki ai.

 

Ko hai te ne lava fakamatalaʻi ʻa e faingataʻaʻia kuo ʻomi kiate au ʻe he fanga kiʻi fakamamahi ko ʻení Sīsū! Naʻa nau fuʻu tokolahi pea kapau naʻe ʻikai ke u Naʻá ne poupouʻi, fakamālohia mo longomoʻui au, pea ne u mei hoko moʻoni ko ha moʻua tuʻo lahi ʻi he maté.

Kuo ʻosi maʻu ʻe Sīs ʻo lilingi hifo kiate au ha konga siʻi pe ʻo e loto ʻita naʻa ne toʻotoʻo.

 

ʻI he angamahení ko ha He ʻikai lava ʻe he kakaí ʻo ʻomi ha mamahi pe melie lahi ʻo hangē ko e pea taimi ʻe niʻihi ko ʻeku angaʻofa lahi taha naʻe lilingi mai ʻe Sīsū kiate aú.

Naʻa Ko ia pē ʻokú ne fuesia mo kātakiʻi ʻa e loto ʻita ʻoku fakatupu ʻe he angahalá. ʻOku ou maʻu pe Ko hono maʻu ʻo e fakakaukau ko ʻeni: ʻoku palaku mo fakatupu ʻauha ʻa e angahala!

 

Kapau kotoa ongoʻi mo fakatokangaʻi ʻe he kakaí ʻa e nunuʻa kona mo fakamamahi ʻo e angahala, te nau fakaʻehiʻehi mei he faiangahala ʻo hange ha fuʻu meʻa fakamanavahe ʻoku ʻOku ne haʻu mei heli!

 

Talangofua kiate au naʻá ne fakamatalaʻi ha ngaahi meʻa fakamamahi naʻá ku angaʻofa maʻu pē Naʻe ngaohi au ʻe Sīsū ke u moʻui koeʻuhí ke u lava ʻo kau ʻi he ʻene ngaahi mamahi.

Ko ia ʻoku ʻikai ke u Te u lava pē ʻo tukunoaʻi naʻá ne toe fakahā mai foki ha ngaahi meʻa fakafiemālie ʻoku Naʻa nau tohoakiʻi hoku loto.

 

Mei he taimi ki he taimi lahi fau ʻeku lava ʻo mamata ki ha kau taulaʻeiki lelei mo māʻoniʻoni, ʻoku nau naʻa nau fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻo e tuí ʻi he mālohi mo e loto fakatōkilalo.

ʻI heʻeku sio Naʻe faʻa ueʻi au ʻe he ngaahi ʻata ko ʻení ke u lea ki heʻeku ʻofeina ʻa Sīsū ʻaki ha loto ʻoku fonu ʻi he ʻofa:

 

"Ko e ha hono lahi Maʻolunga, maʻongoʻonga, fakaʻofoʻofa mo fakaʻeiʻeiki ʻa e ngaue ʻa e taulaʻeiki ʻi he ʻa ia ʻoku foaki ki ai ʻa e ngeia fakaʻeiʻeiki ko ʻeni.

-ʻikai ngata pē ʻi he femoʻuekina ʻi hoʻo feohi,

-ka ki he feilaulauʻi koe ki hoʻo Tamai Taʻengatá

ko ha taha naʻe ngaohikovia ʻo e Fakalelei, ʻofa mo e melino".

 

Naʻá ku fakafiemālieʻi au ʻokú ne mamata toko taha pē, pe ʻi he tafaʻaki ʻo Sīsuú, ko ha taulaʻeiki māʻoniʻoni ʻa Naʻa ne fakafiefiaʻi ha meʻa lahi. Naʻe hangē kiate au ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻiate iá Ko ha tangata kuo liliu.

Naʻe hangē kiate au naʻa mo Sīsū tonu pē naʻá ne kātoangaʻi hono tuʻungá ʻa e Feilaulau fakalangi.

Era hilarious ʻaupito

-ongoʻi ʻa Sīsū lau maʻuloto ʻa e lotu ʻa e Kau Fakakāingá mo e tākai tatau,

-Vakai, hiki mo fakahoko ʻa e Ouau Māʻoniʻoní ʻi he anga fakaʻeiʻeiki tatau.

 

ʻOku ueʻi au ke u tanganeʻia ʻi ha faʻahinga ngāue pehē maʻolunga mo maʻoniʻoni.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e toko fiha malo naʻa ku maʻu ʻa e mamata ki hono fakafiefiaʻi ʻe he kau tau ʻa e tokanga lahi mo mateaki.

 

Ko e toe toko fiha nai Ngaahi Maama Fakalangi naʻá ku maʻú ʻe sai ange ke u fakalongolongo pē.

 

Kae talu mei ai ʻoku fekauʻi au ʻe he talangofuá pea ko e taimi ʻoku ou tohi aí, ʻoku faʻa fekauʻi au ʻe Sīsū tafuluʻi ʻeku fakapikopiko pe koeʻuhi he ʻoku ou loto ke tuku ia ki tuʻa ʻo e ngaahi meʻa, te u talangofua.

Ko hono tuku ʻi he ʻOku ou fie talaange kiate ia ʻa e kotoa ʻo ʻeku loto falalá:

 

"Ko e ha hono lahi ʻa e faʻa kataki kuo pau ke tau maʻu ʻiate kimoutolu ʻa hoku Sisu lelei. Te u fakafiemālieʻi koe, ʻeku ʻOfa fakaʻofoʻofa.

Kae talu mei ai ʻOku ou ongoʻi taʻefeʻunga pea ʻikai ke u lava ʻo talanoa ki he ngaahi meʻa lilo pehee. loloto, fakaʻeiʻeiki mo fakafiefia, te u fai ia ʻi he loto falala moʻoni ʻi hono tokoniʻi ho ʻaloʻofa fakalangí."

 

Lolotonga Ne u siofi fakalelei ʻa e Feilaulau Fakalangí,

Sīsū kiate au fakamahinoʻi ʻoku ʻufiʻufi ʻe he fāmá ʻa e ngaahi meʻa fakamisiteli kotoa ʻo ʻetau tui fakalotu.

 

Lea fakalongolongo ki he loto, ki he ʻofa taʻefakangatangata ʻa e ʻOtua.

ʻOkú Ne folofola mai foki kiate kitautolu ʻo hotau Huhuʻi ʻo tau manatuʻi ai ʻa e ngaahi mamahi naʻe mamahi ai ʻa Sisuu Naʻá Ne kātakiʻi kitautolu.

 

ʻOku ngaohi kitautolu ʻe he tau mahino kiate kinautolu, ʻo ʻikai fiemalie ke mate tuʻo taha ʻi he Kolosi maʻa ʻoku fie maʻu ʻe Sīsū,

-ʻi hono ʻofa lahi,

fakamafola ʻiate kitautolu pea paotoloaki hono Tuʻunga ʻo e Taha Naʻe Ngaohikoviá ʻo fakafou ʻi he Māʻoniʻoní Eucharist.

 

Sīsū ʻai ke mahinoʻeni kiate au

ʻa e Feohi mo eʻEucharist Māʻoniʻoní

-ko ha manatu tuʻuloa ki heʻene pekiá mo ʻene toetuʻú,

-ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ko e faitoʻo haohaoa ki heʻetau moʻui fakamatelie mo

-ko e meʻa ʻoku nau talamai ke maʻu hotau sinó,

ʻa ia ʻe Ne holo pea holoki ki he efuefu ʻi he mate, ʻe toe tuʻu ia maʻa e moʻui taʻengata ʻi he ʻaho fakaʻosi.

 

Ki he lelei, ʻE hoko ia ko e nāunau.

Ki he kau kovi, ʻE hoko ia ko ha fakamamahi.

Ko kinautolu ʻoku ʻikai kuo nau nofo fakataha mo Kalaisi he ʻikai ke nau toetuʻu ʻiate Ia.

 

Ko evouchers ʻa ia kuo feohi vaofi mo ia lolotonga ʻenau moʻui, te nau maʻu ha toetuʻu tatau mo ia.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ke mahino ko e meʻa fakafiemalie taha fekauʻaki mo e Feilaulau Maʻoniʻoni ʻa e ʻOku mamata ʻaSisu ʻi hono toetuʻu.

 

Ko e meʻa ia ʻo maʻolunga ange ia ʻi ha toe meʻa lilo ʻo ʻetau tui fakalotu maʻoniʻoni.

 

Hange koe ʻene manako mo e mate, ko e ʻOku fakafoʻou fakamisiteli ʻEne toetuʻú ʻi heʻetau ʻolita ʻi he taimi ʻoku fakafiefiaʻi ai ha meʻa lahi.

 

ʻI he lalo veilí ʻo e ma ʻo e sakalameniti,

Sīsū ʻio ʻAve ki he communicants ke hoko ko honau hoa lolotonga e fononga ʻi heʻenau moʻui fakamatelié.

ʻI he ʻaloʻofa ʻa e manava ʻo e Toko Tolu Māʻoniʻoni Tahá,

Foaki ʻa e moʻuí ʻa ia ʻoku tolonga maʻu pe kiate kinautolu ʻoku kau, sino mo e laumalie, ʻi he sākalamēniti ʻo e tokotaha faʻu ʻuhoʻahó.

 

Ko kinautolu ʻeni ʻoku fuʻu loloto ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa lilopea te tau lava ai ʻo ke mahino kakato kinautolu ʻi heʻetau moʻui taʻe-faʻa-mate pe.

 

Neongo ia ʻi he taimi ni, ʻi he sakalameniti, ʻoku foaki mai ʻe Sisu kiate kitautolu ʻi ha ngaahi founga lahi - meimei lava ke mahino- hono ʻahiʻahiʻi ʻo e meʻa te ne foaki mai kiate kitautolu ʻi he Langi.

 

Ko e feohiai foakiki he fakalaulaulotó

-Moʻui

-manako,

-Mate mo e

-ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú.

 

Faʻahinga ʻo e tangatá ʻo Kalaisi,

-fou ʻi he ngaahi feliliuaki ʻo ʻene moʻui ʻi he māmaní,

-naʻe lavaʻi ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu mā tolu.

 

Ka, ʻi he Fakakāinga

fakamisiteli mo e

- ʻI ha ngaahi lea siʻi pē taimí

ʻoku fakafoʻou ʻi he tuʻunga ke fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie ʻa e faʻahinga ʻo e sākalamēnití.

 

Ko kinautolu ʻeni faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻa Sisu ʻi he siteiti ʻo e tokotaha naʻe ngaohikovia

ʻo e Melinomo e

ʻo e ʻofa ʻoku fakaʻeiʻeiki,

ʻo aʻu mai ki he taimi ni ʻa ia ʻoku fakaʻauha ai kinautolu ʻe ha tangata.

 

Hili fakaʻauha

-ʻi he ʻao ʻikai kei maʻu ʻi he loto ʻa e sakalameniti ʻo Sisuu: Sīsū pea foki ia ki he manava ʻo ʻene Tamaí,

ʻo hange pe ko ia kuo naʻe fai ia ʻi heʻene toe tuʻu mei he maté.

 

ʻI he sākalamēnití ʻo e ʻEucharist,

Sīsū ʻOkú ne fakamanatu mai ʻe toetuʻu hotau sinó ʻi he nāunau.

 

Hangē ko Sīsuú ʻokú ne foki ki he fatafata ʻo e Tamaí ʻi he taimi ʻoku ngata ai ʻene ʻi he sākalamēnití, ko ia

Te tau hoko atu ki he ko hotau nofoʻanga taʻengata ʻi he fatafata ʻo e Tamaí ʻi he taimi ʻoku tuku ai ʻetau ke ʻi ai ʻi heʻetau moʻui ʻi he māmaní he lolotongá ni.

 

ʻOku ʻAtautolu sino, hange ko e ʻi ai ʻa Sisu ʻi he hili ʻa e Consummation ʻo e host, he ʻikai toe ʻi ai ia.

 

Ka, ʻi he ʻaho ʻo e Toetuʻu fakaleveleva,

-ki ha mana maʻongoʻonga ʻo e Māfimafí,

-Foki mai moʻui pea,

-fakatahaʻi mo e ʻe fiefia hotau laumālié ʻi he fiefia taʻengata ʻa e ʻOtuá.

 

Niʻihi kehe, ki he ka te nau tafoki mei he ʻOtuá ke mamahi ʻi he ʻulungāanga ʻoku ʻikai ke lelei mo taʻengatá Fakamamahiʻí.

 

Ko e ʻOku ʻomi ʻe he feilaulau ʻo e lahi ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa, mahino mo Ngingila.

Koeʻuhi he Ko ia, ʻoku siʻisiʻi nai e lelei ʻa e kau Kalisitiane? Maʻá e laumālié ʻofa ki he ʻOtuá,

ʻe lava ʻOku toe ʻi ai nai ha meʻa fakafiemālie mo ʻaonga ange?

 

Ko e Sākalamēnití

- fafangaʻi ʻa e laumālié koeʻuhí ke taau ia mo e Langí, pea

-foaki ki he sino ʻa e faingamālie ke tā ʻi he finangalo taʻengatá ʻo e ʻOtua.

 

ʻI hemeʻa ni ʻaho lahi ʻo e toetuʻu ʻo e sinó,

- ʻE ko ha meʻa taukakapa maʻongoʻonga,

-tatau mo e ko e ha e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi,

Hili fakakaukau atu ki he langi fetuʻuʻiá pea hā mai e laʻaá,

mahino ʻa e māmá ʻo e ngaahi fetuʻu.

 

Ka, tatau ai pē kapau pulia mei he sio ʻa e tokotaha mamata, ʻoku tauhi ʻe he ngaahi fetuʻu ʻenau ʻenau mama pea nau tuʻu maʻu ai pe.

 

Hangē ko e ngaahi fetuʻú, anime

-utu maʻá e ko e Fakamaau Fakaʻosí ʻi he teleʻa ʻo Sehohahaá,

-Lava vakai ki he ngaahi laumālie kehé.

 

Ko e mama maʻu mai mo fetuʻutaki ʻe

-ko e Sākalamēniti Mohu Tāpuakí Feilaulaú mo e

-sākalamēnití ʻo e ʻOfá

ʻE ʻilonga ʻi he laumālie kotoa pē.

 

Ka ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe Sīsuú Laʻā ʻo e fakamaau totonú, ʻokú ne fakahā mai ia,

-Mahino ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi laumālie māʻoniʻoni kotoa pē. te ne fakaʻatā kinautolu ke nau ʻi ai maʻu pe,

kakau ʻi he ngaahi tahi lahi ʻo e ngaahi ʻulungāanga fakalangí.

 

Pea ko e hā ʻe hokó ki he ngaahi laumalie ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e Maama fakalangi ko ʻeni?

Kapau Kapau naʻá ku fie tali ʻa e fehuʻi ko ʻení, te u lava ʻo tohi ʻi ha taimi lōloa. Kapau finangalo ʻa e ʻEikí, te u taʻofi ʻa e fehuʻi ko ʻení maʻá e Ko ha faingamalie ʻe taha.

 

Sīsū kiate au fakamahinoʻi

-ko e ngaahi sinó te nau toe fakataha mo honau laumālié ʻo ulo atu ʻi he māmá, ʻe fakatahaʻi taʻengata ki he ʻOtuá.

Ka ko e ngaahi laumālie ʻoku he ʻikai ke nau maʻu ha maama

koeʻuhi naʻe ʻikai ke nau fie kau ʻi he Feilaulau Māʻoniʻoní mo e sākalamēnití ʻo e ʻOfa, ʻe kapusi kinautolu ki he loloto ʻo e fakapoʻuli.

 

Pea, koeʻuhi he ʻo ʻenau loto taʻehoungaʻia ʻo fakafepakiʻi ʻa e Funganí Tokotaha foakí, te nau hoko ko e kau pōpula ʻa Lusifā, ko e pilinisi ʻo e fakapoʻuli. ʻE fakamamahiʻi taʻengata kinautolu ʻe he tautea fakamamahí.

 

Ko hono ola ʻo e ngaahi ʻaloʻofa lahi kuo toutou foaki mai ʻe Sīsū kiate aú,

Naʻe fonu ʻi he holi māʻoniʻoni ke fakataha maʻu pē moiá,

fakakau mai ʻi he taimi naʻe haʻu ai hoku laumalie mei hoku sinomo

ko hai Naʻe foaki mai ʻe Sīsū kiate au ha mamahi lahi ke u mamahi ai koeʻuhí ko kinautolu ʻoku siʻisiʻi e houngaʻiá

ki he ko e Feilaulau Maʻoniʻoni ʻa e Kakai Toko

ki he ʻa e sakalamenitiʻo e ʻOfa.

Pea kia Sīsū, Naʻá ne faʻa fakamanatu mai kiate au ʻa ʻene palōmesi fakaʻofoʻofá.

ʻa ia kuo u ʻosi maʻu lea fekauʻaki moe mali ngalikeheʻoku Naʻá ne fie fakaʻosi ʻaki au.

 

Pea ʻoku faʻa hoko ʻa e Naʻá ku lotu ʻi he ʻuhinga ko ʻení, ʻo pehē:

"ʻOiaue Tangata taʻane melie, fakavavevave pea ʻoua naʻa fakatoloi ʻeku feohi vaofi mo koe. ʻOku ʻikai koā ke ke sio ʻoku ʻikai ke u toe faʻa tatali?

ʻE lava ke tau faaitaha ʻaki e ngaahi haʻi ʻo e ʻofa ʻoku ʻikai lava ke toe ngāueʻi ke ʻoua naʻa fakamavahevaheʻi kitautolu ʻe ha taha, ʻo ʻikai ʻi ha kihiʻi momeniti!"

 

Sīsū, ʻa ia naʻá ne fafangaʻi au ʻi he holi maʻu pē ki he ngaahi meʻá ni Naʻá ne talamai kiate au ʻi heʻeku malí:

 

"Meʻa kotoa pē Kuo pau ke fakafisingaʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻo e māmaní. Naʻe pehē ange ʻe heʻ Naʻe pehē ange ʻe heʻ

Pea ʻikai ngata peʻi he ho loto, kae pehe foki ki ho sino.

ʻOku ʻikai ke ke ʻilo pe naʻe founga fefe hono ʻE lava ke fakatuʻutāmaki e kihiʻi konga siʻi ʻo e māmaní. Ko ha kolotau fakafaingataʻaʻiaʻi ʻeku ʻOfá.

 

Ki he ngaahi leá ni Naʻe kamata ke u loto-toʻa peá u pehē ange ki ai:

"Ko ʻeku ʻEiki, hange ʻoku kei ʻi ai ha meʻa ke u toʻo meiate au, ki muʻa pea toki fakahoungaʻi kakato koe?

Koeʻuhi he ʻOua te ke talamai pe ko e hā ia?

ʻOku ke ʻiloʻi ʻoku nau mateuteu ke fai e meʻa ʻokú ke fie maʻú."

 

Hangē ko ʻeku leá, Naʻá ku maʻu ha huelo ʻo e māmá meia Sīsū.

ko ia naʻa ku foki Fakamatalaʻi naʻa ne ʻuhinga ki he foʻi mama koula ʻaki hono ʻimisi ʻo e tutuki naʻá ku tui ai hoku foʻi tuhú.

 

Naʻá ku pehē ange ki ai:

" ʻE Māʻoniʻoni Tangata mali, ʻoku ou loto fiemālie ke toʻo ia mei hoku foʻi tuhú kapau ʻokú ke loto ki ai."

 

ʻOku pehē ai:

"ʻIloʻi ʻoku Te u ʻoatu ha foʻi mama mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa ange, ʻa ia ʻe ʻi ai tā tongitongi hoku ʻĪmisí.

ʻE ʻOku ou moʻui, koeʻuhí ko e taimi kotoa pē ʻokú ke sio ai ki aí, ko ha ngaahi ngahau foʻou ʻe hu ʻa e ʻofa ki ho loto.

Ko hoʻo mama ʻOku ʻikai toe fie maʻu ia he taimi ni."

 

Pea

-lahi ange fiemalie ʻo laka ange ʻi ha toe taimi, pea

-koeʻuhí Naʻe ʻikai ke u ongoʻi saiʻia ʻi he foʻi mama, ka naʻe vave ʻeku toʻo ia mei hoku foʻi tuhu

ʻo pehē:

"Maʻoniʻoni Tangata Taʻane, ko ʻeni ʻoku ou fiefia ʻiate koe,

-talamai pe ʻoku ʻi ai ha ʻOku kei ʻi ai pē ha meʻa ʻiate au

-ʻe lava ke hoko ko ha meʻa ke ne fakafeʻatungiaʻi ʻetau feohi taʻengata mo faingataʻaʻia."

Hili tatali ki ha taimi lōloa kuo fakafonu

-Ngaahi Teuteú tokanga mo e

-Maʻolunga fakafiemālieʻí, ʻikai faingataʻaʻia,

Fakaʻosí ko e ʻomi ʻa e ʻaho fakaʻamua ʻo ʻeku feohi fakamisiteli mo Sīsuú, Tangata Taʻane ʻOfeina ʻo hoku laumālié.

 

Hono ʻikai lelei ʻOku ou manatuʻi, naʻe toe pē ha ngaahi ʻaho siʻi pea toki fai e kātoanga ʻo e Haohaoa ʻa e Tāupoʻou Monūʻiá. (7)

 

ʻI he pō kimuʻá, naʻe fuʻu ʻofa moʻoni ʻa Sīsū ʻi hoku faʻahinga ʻofá mo jubilant.

 

Lea kia Totonu fakatāutaha lahi ange ʻi he tuʻunga angamahení.

Toʻo ʻeku loto ʻi hono Toʻukupú pea toutou sio kiate ia. Hili Naʻa ne vakavakaiʻi lelei ia, efu pea fetongi ia.

Ko ia Naʻá ne tui ha kofu fakaʻofoʻofa moʻoni, ʻa ia naʻe hangē naʻe ngaohi ʻaki ʻa e koulá. ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi lanu kehekehe. Naʻá ku tui ia.

Pokoʻi ua Ngaahi siueli, hau mahuʻinga, pea naʻá ne tuku ia ki hoku telingá. Kuo teuteuʻi hoku kia mo e fasi-ʻa-nima ʻaki ha kahoa mo ha ngaahi vesa ngaohi ʻaki ha ngaahi siueli mahuʻinga.

Naʻa ne tuku au ki he ʻulu ko ha kalauni fakaʻofoʻofa, ʻoku ʻufiʻufi ʻaki e ngaahi siueli ngingila.

 

Hili

Naʻe hange kiate au naʻe Naʻe hangē ʻoku lea ʻaki ʻe he ngaahi siueli ha ongo fakaʻofoʻofa pehē.

-Fakaʻofoʻofa Mālohi, angalelei,

-ʻo e ʻOfa Faka-Kalaisí mo e Fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtuá,

-Pea ʻi he ngaahi ʻulungaanga lelei kotoa pe ʻo e Faʻahinga ʻo e Tangata ʻa Sisuu, ʻa hoku Tangata Taʻane.

 

ʻE taʻemalava ke fakamatalaʻi e meʻa ne u fanongo ki aí

lolotonga ʻeku Anima kakau ʻi ha tahi ʻo e fakafiemalie.

 

Lolotonga ʻEku Naʻá ne ʻai ha peniʻeiti ki hono laʻé, peá ne talamai:

"Uaifi Meʻa fakaʻofoʻofa ʻaupito, ko e kalauni ko ʻeni ʻoku teuteuʻi ho ʻulu kuo kuo foaki mai ʻe au koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻi ai ha meʻa te ne taʻe-malava ke ngaohi koe ke ke taau mo e ʻene hoko ko hoku uaifí.

Ko Au Te ke foki mai hili ʻema malí.

Te ke Te u foki ki he Langí hili hoʻomou maté."

 

Fakaʻosí, Sīsū Naʻá ne tui ha veili naʻá ne ʻufiʻufi ʻaki au mei hoku ʻulú ki he vaʻe.

 

ʻI ai kofu mahuʻinga,

-Naʻá ku hoko faʻa fakakaukau moʻoni,

-Fakalaulauloto kau ki he masiva ʻa hoku tokotahá pea mo e ʻuhinga ʻo e tokotaha kotoa pē meʻa teuteu naʻá ne teuteuʻi au ʻi he pō kimuʻa pea fai ʻemau ngaahi halá malí.

te u lava ʻo lea ʻaki ia Kuo teʻeki ai ha taimi ʻi heʻeku moʻuí kuó u ongoʻi ai ha faʻahinga tūkunga pehē ngalikehe.

Naʻá ne ngaohi au ke u ongoʻi ʻa e mafatukituki ʻe lava ke foaki ʻe he ʻOtuá ki ha kakai lau ko ha pea kiate Ia.

 

ʻOi! ko hai Naʻe nofoʻia ʻeku fakakaukaú ʻe ha ongo faikehe moʻoni.

Naʻe ʻikai ke ongoʻi hono moʻoni ʻo e meʻa naʻe maʻu ʻe Sīsuú ʻI he ʻosi pē ʻene fai kiate aú, naʻá ku ongoʻi hono fehangahangaí.

 

Naʻá ku ongoʻi loto mamahi ʻi ha founga ne u tui ai

- naʻá ku mavahe ʻiate au, pea

-kuo u mate.

Ka, ʻi he meʻa ni tuʻunga ke fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie, naʻá ku ʻalu atu ai ki hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú.

 

ʻI heʻeku fuʻu puputuʻu lahi,

naʻe ʻikai ke u lava tui ko e ʻOtuá naʻá ne teuteuʻi ʻa e kihiʻi siʻi taha ʻi hono Kau tamaioʻeiki ʻoku lahi ʻenau ngaahi siueli mahuʻingá.

Naʻe hangē kiate au ʻikai fakafiemalie

-ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻomi kiate au ha kofu pehe,

-ka ʻoku kei pea mahulu hake ʻi ha toe meʻa,

ʻi ai ha ʻOtua kuo ngāue ko ha tamaioʻeiki ʻa e fefine mali kuó ne filí, ko ha ʻOtua ʻa ia ʻokú ne taki taha ʻoku talangofua ʻa e kakai ki he siʻisiʻi taha ʻo hono ngaahi fakaʻilonga. Ko ia Naʻá ku kole kiate ia ke ne ʻaloʻofa mai kiate au mo fakamolemoleʻi au.

 

Fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e ngaahi konga kehekehe ʻo hoku kofu, naʻe fakakaukauʻi takitaha ʻOku ou tukunoaʻi mavahevahe pē kinautolu, koeʻuhí he ʻoku siʻisiʻi ʻeku manatu ki he meʻá ni Hili ʻeni ha ngaahi taʻu lahi.

 

ko ʻeku lea pe ʻeni ʻa e veili naʻe hili ʻe Sisu ki hoku ʻulu pea naʻe ʻalu hifo ia ki he Naʻe ilifia hoku vaʻe ʻi he ngaahi fili naʻe tuʻu ʻo sio ke mamata ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ki hoku tokotahá.

 

Ka ʻi heʻeku naʻa nau sio kuo nau teunga peheni,

-naʻe pehe ilifia mo ilifia naʻa ʻikai ke nau loto-toʻa ke haʻu kiate au pe fakahohaʻasi au.

-Kuo nau mole ʻenau loto-toʻa mo e taʻetokanga kotoa.

 

ʻOku ou toe fakaongo atu heni ʻa e ʻeku fakaʻehiʻehi angamaheni ʻo pehe ʻoku ou faingataʻaʻia ke faʻo ʻi ha pepa ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi hoku va mo Sisuu. te u lava Ko hono ikunaʻi ʻeku maa koeʻuhi pe ko ʻeku fie talangofua.

 

ʻOku ou fakamatalaʻi fakanounou ʻeku lea ʻoku fakamatalaʻí

-ʻi he kau Visilei ʻo e Katoanga ʻo e Maʻa ʻa e Taupoʻou Maʻoniʻoni taha ko Mele,

ʻOku ou, masiva tokotaha, naʻa ku matamataleleiʻia ʻi hoku Sisu lelei, ʻa ia naʻa ne ilifia tevolo kakato.

 

Naʻa nau hola, pea kuo haʻu e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá mo ha fakaʻofoʻofa makehe kiate au,

ʻa ia naʻá ne ngaohi aú kula ʻo hange kuo ke fai ha meʻa hala pe despicable.

ʻOku ke haʻu kiate au ʻo nofo fakataha kae ʻoua kuo aʻu ki heʻeku angaʻofa naʻe ʻikai ke toe foki mai ʻa Sīsū.

 

Hokó pongipongí

Sīsū, ʻi he hono ngeia mo e kahoa mo e melie makehe, kuo haʻu kiate au,

ʻi he kaunga fononga ʻo e Taupoʻou Maʻoniʻoni Taha ko Mele mo e Seni Katalina (8).

 

Sīsū Naʻá ne kole ki he kau ʻāngeló ke nau hivaʻi ha himi fakalangi mo fakaʻofoʻofa. Lolotonga naʻa nau hiva, Naʻe fakalotolahiʻi au ʻe Seni Katalina ʻi he loto ʻofa.

Naʻa ku toʻo ʻa e toʻukupú kae lava ʻe Sīsū ʻo ʻai ha meʻa mahuʻinga ki hoku tuhú foʻi mama mali.

Pea, mo ʻikai ha toe meʻa ʻoku lelei, ka naʻe faʻofua ʻa Sisu kiate au mo ʻuma lahi ange kiate au taimi. Naʻe fai foki ia ʻe heʻeku Faʻee, ʻa e Taupoʻou monuʻia ko Mele.

Naʻa ku fakamoʻoniʻi ko ha fetalanoaʻaki fakalangi ʻa ia naʻe folofola ai ʻa Sīsū ʻo kau ki he fetokangaʻakí ʻo e ʻofa naʻa ne maʻu kiate au.

Ko ʻeku tafaʻakí, Fakauku ʻi ha fuʻu puputuʻu lahi koeʻuhí ko e taʻeʻaonga ʻeku ʻofá ne u pehē ange kiate ia: "Sīsū, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe! ʻOku ou ʻofa atu! ʻOkú ke ʻiloʻi ʻOku ou ʻofa lahi atu kiate kimoutolu!"

 

Ko e Mohu Tāpuakí Naʻe lea mai ʻa e taupoʻou kiate au ʻo kau ki he ʻaloʻofa makehe naʻe folofola ʻaki ʻe Sisu, ko hoku Siʻi ʻEiki Taʻane,

tali au pea naʻá ne naʻinaʻi mai ke u toe feʻofaʻaki.

 

Sīsū hoku Malí, ʻomi kiate au ha ngaahi lao foʻou ʻo e moʻuí

koeʻuhi ke ʻOfa ke u moʻui vāofi ange mo ia pea muimui lahi ange kiate ia ofi ki ai.

 

Kiate au, ko e ngaahi ʻOku ʻikai faingofua ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi lao.

ʻI heʻenau uho mo ʻenau ngaue fakaʻaho, ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua, naʻe ʻikai ke u maʻu kinautolu ʻikai teitei maumaufono.

Ko kinautolu ʻeni:

 

ʻOku ou Ke maʻu ha mavahe fakakatoa ki he fakatupu kotoa pe, kau ai au. ʻOku ou moʻui ʻi he taʻeʻilo haohaoa ʻo e meʻa kotoa pē, koeʻuhí ko hoku lotó ke nofo maʻu ʻiaSīsū pē.

 

Pea kuo pau ke u fai ia ʻaki ha ʻofa moʻui mo pehe kiate ia,

koeʻuhi ke

Fiefia ʻo ʻekungaahi ngaue,

ʻe lava kumi ha nofoʻanga ʻi hoku lotó tuʻumaʻu.

Naʻa ne talamai pea makehe meiate ia, naʻe ʻikai ke u mei fakapipiki ki ha taha, ʻo aʻu ki he ʻaʻaku.

 

Ko ʻeku manatu ʻo e meʻa kotoa pe mo e meʻa kotoa pe kuo pau ke toki fakaake pe ʻiate ia, he ʻOku toki maʻu pē ʻiate ia ʻa e meʻa moʻui kotoa pē.

Ke aʻu ʻOku fie maʻu ʻa e taumuʻa ko ʻení

-ngāue maʻu pē ʻi he talatalakehe maʻoniʻoni mo e

-tukunoaʻi e meʻa kotoa pē ko e hā e meʻa ʻoku hoko takai ʻiate koé.

 

kuo pau ke u ngāue maʻu ai pē ʻi he māʻoniʻoni mo e faingofua, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko kiate aú mei he kakai.

ʻI he taimi taimi ʻe niʻihi

ʻIkai Naʻá ku fakahokoʻeni. ngaahi meʻa

ʻeku hikingaua Naʻe valokiʻi lahi au ʻe Sīsū, ʻo pehē:

 

"Kapau ʻoku ʻikai ʻOku ke aʻu atu ki ha mavahe ʻoku fakatou ʻaonga mo fakaeloto, he ʻikai ke ke foaki kakato ʻi Heʻeku Māmá.

Kapau, ke ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ke toʻo meiate koe ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he māmaní, Te ke hoko ʻo hange ha taha ʻoku ʻikai puli.

ʻoku mavahe ia ʻo ʻoatu ʻa e kakato ʻo e mama. Ko ia ai hoku tuʻunga faka-ʻOtuá, ʻa ia ko e Mama, ʻe mahuhu ia kiate koe."

 

ʻOku ou fakamavaheʻi au meiate au pea moʻui toko taha pea moʻui kakato ʻiaSīsū.

I Tokanga ke ke tui ha laumālie moʻoni ʻo e tuí.

 

ʻI he meʻa ko ia Laumalie ʻo e Tui Te u Lava ʻo Maʻu ʻa e Ngaahi Founga

-ʻiloʻi au ia pea huʻuhuʻu pē kiate au,

-fakatokangaʻi pea ʻoku ʻikai te u lelei ʻi ha meʻa ʻiate au pē,

-maʻu ʻa e founga ʻo e ʻiloʻi lelei ange ʻa Sisuu, mo e

-maʻu ha meʻa lahi ange loto-falala kiate kita.

 

Naʻá ne ʻai foki au ke u ʻoku pehē:

"Te ke hu ki tuʻa ʻiate koe pe pea te ke nofo ʻi he fuʻu tahi lahi ʻo hoku Mafimafi, hili hoʻo ʻiloʻi au mo koe.

 

Ko ʻeku kiʻi uaifi, koeʻuhi ko ʻeku meheka, he ʻikai ke u tuku ke ke aʻusia ʻa e kihiʻi fiefia ʻi ha feituʻu kehe. Kuo pau ke ke ofi maʻu pe ki he ʻa homou Tangata Taʻane, ʻi hono ʻao, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ne veiveiua ʻiate kimoutolu.

 

Ko ia ne u te ke puleʻi moʻoni koe, koeʻuhí kapau te u fie maʻu

tokanga atu kiate koe pe fāʻofua kiate koe, pe fakafonu koe ʻaki ha toʻu tangata, ʻuma peʻofa

pe naʻa mo hono fakafepakiʻi koe, fakamamahiʻi koe, mo fakahoko ha ngaahi tautea kiate koe ʻa ia teu lava.

 

Koeʻuhi ko au, pea Te ke tukulolo ʻi he tauʻataina kakato ki he meʻa kotoa pe ʻoku ʻOku ou tui ʻoku fie maʻu ia, koeʻuhi he ʻoku tau faitatau mo ʻetau fiefia.

ʻOku ʻikai ha taha Ko e ʻuhinga ʻe taha ke tau fiefia mo fefakafiemālieʻaki aí, te tau maʻu naʻa mo ha feʻauʻauhi pe ko hai te ne lava ʻo matuʻuaki lahi tahá faingataʻaʻiá".

 

Hoko atu ʻo pehē, "ʻOku ʻikai ko homou lotó, ka ʻoku totonu ke nofo ʻiate kimoutolu ʻa hoku lotó ke pule ʻo hangē ha tuʻi ʻi honopalasí moʻoni.

Ko hoku uaifí, Kuo pau ke ikuna moʻoni ʻeni ʻiate koe mo au.

 

Ka ʻikai Kuo pau ke tau kātakiʻi e fakavavevave ʻo ha ʻofa taʻe-haohaoa, ʻa ia ʻoku maʻu mei ai ʻa e ngaahi ʻata te nau mahiki hake ʻo māʻolunga ange ʻiate koe pea

ʻE ko e drawback ʻo ha tafa ʻoku ʻikai fai ha ngaue

ki he fakaʻeiʻeiki ʻa ia kuo pau ke ikuna ʻi ho va mo au, ko hoku uaifi.

 

Ko e fakaʻeiʻeiki ko ʻení ʻe nofoʻi koe

-kapau, mei he taimi ki he taimi Lolotonga ia, ʻoku ke feinga ke hu ki hoʻo taʻeʻaonga, ʻa ia ko hono ʻuhinga,

-kapau te ke aʻu ki ai ʻa e ʻilo haohaoa kiate koe.

 

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke kiʻi tuʻu heni, he ko e hili hoʻo ʻiloʻi hoʻo taʻeʻaonga, ʻOku ou loto ke mo pulia kakato ʻiate au.

Kuo pau ke ke fai ke nau hū kotoa ki he Mālohi Taʻefakangatangata ʻo Hoku Lotó.

ʻI he meʻa ko ia te ke tohoakiʻi kiate koe ʻa e ngaahi ʻaloʻofa kotoa pē ʻe fie maʻu ke ke ʻalu hake ki aí au, ke fai ia

-fai e meʻa kotoa pē ʻaki e kiate au, -ʻo ʻikai ha toe lau kiate koe."

 

Pea Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: "ʻI he kahaʻú, ʻoku ou loto ke nau pulia. ʻKo koeʻ ko Au ia.ʻ ʻIkai ʻE toe lahi ange ʻa e "te u fai" mo e "te ke fai ia".

Ko kinautolu ʻeni ʻe puli atu ʻa e ngaahi foʻi leá pea ʻe fetongi ʻaki ia "vakai Te tau fai ia." Kotoa pē ʻE "kātakiʻi".

 

Te ne fakahoko fēfē ia ha taʻahine mali faivelenga,

-te ke fai ngāue fakataha mo au pea mo

-te ke tataki ʻa e ngaahi ikuʻanga ʻo e māmaní.

 

Kakai kotoa pē huhuʻi ʻaki hoku Taʻataʻá naʻá ne hoko ko hoku foha mo hoku tokoua.

Pea talu mei ai ʻOku ʻaʻaku ʻa kinautolu, te nau hoko foki ko hoʻomou fānau mo e tuongaʻane.

Pea talu mei ai Ko honau tokolahi kuo nau anga kaivao pea kuo nau Mavahe mei ai, te ke ʻofa ʻiate kinautolu ʻo hangē ha faʻē moʻoní.

 

Ko e tokolahi ʻoku toe unhinged foki:

Hangē pē ko aú, Te ke fakahoko ʻenau faingataʻaʻia ʻoku taau mo ia.

ʻI he totongi ʻo e Ko e ngaahi feilaulau faingataʻá, te ke feinga ke ʻomi kinautolu ke nau malu. Uta ʻo e ngaahi lelei ʻo hoʻomou ngaahi mamahí pea fuʻifuʻi ʻaki homou totó mo hoku totó, ʻa kinautolu te ke tataki ki Hoku Lotó.

ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻeku ʻOku ʻafio mai ʻa e Tamaí kiate kinautolu,

-ʻikai ngata pe ʻi heʻene ʻaloʻofa mo faʻa fakamolemole, ka,

-kapau ʻoku loto-mafesifesi hange ko e tangata kaihaʻa lelei,

Toʻo ʻikai fuoloa kuo maʻu ʻa Palataisi ke taʻengata."

 

"Fakaʻosi, - ki he lahi taha te ke fakamavaheʻi ai koe mei he meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai ʻaʻaku kotoa,

- ʻe toe lahi ange hoʻo fakafemoʻungá ʻi Hoku finangaló.

 

Ko ia, malo ki hono ʻiloʻi hoku ʻElito

-ko e hā ʻa e ʻaho ʻe hoko ʻo moʻui ʻa e ʻaho kotoa pē ʻiate koe,

- te ke maʻu ʻa e kakato ʻo ʻeku ʻOfa.

Ko Hono Fokotuʻutuʻú ʻa hoʻo ʻofa mo e poto kotoa ʻo hange ko ia kuo teʻeki fai ki muʻa,

te ke maʻu ʻiate au ʻa e meʻa moʻui kotoa pe, ʻo hange ko ia ʻi ha sioʻata ʻoku ha mei ai ʻa e mama mo e ʻimisi.

ʻI ha kiʻi hila Te mou mamata kiate kinautolu kotoa mo ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻenau ʻiloʻí.

 

Pea ʻi heʻene hoko ko ha faʻe ʻofa mo

-ʻi he moʻoní laumālie ʻo e ʻaloʻofá,

-Ko hai ia hoku Laumalie mo e Laumalie ʻo ʻeku Faʻee,

te ke fai ʻa e feilaulau maʻolunga taha ʻaki hono feilaulauʻi koe maʻa e fanga manu ko ʻeni.

 

Ko ʻeni ʻE hangē ʻa e feilaulaú ko ha pulupulu te ne ʻufiʻufi ʻaki koe ʻo hangē ko e ʻeku faʻifaʻitaki moʻoni mo faivelenga mo hoku uaifi".

 

Founga hono fakamatalaʻi ʻa e olopoto ʻo e ʻofa ʻa hoku Sisu angavaivai ʻa ia, mo foaki ʻofa, pea naʻa mo ha fuʻu hulu,

-aleapau ʻi he ʻene mali fakalaumalie mo au mo

-ʻomi kiate au ʻa e Ko ʻeku ngaahi lao foʻou ʻo e moʻuí.

 

Toe Lahi Ange pea taimi ʻe niʻihi naʻá ne ʻave hoku laumālié ki Palataisi,

koeʻuhi ke Tuku muʻa ke u fanongo ki hono hivaʻi maʻu pe ʻe he ngaahi laumalie monuʻia ʻa e ngaahi himi ʻo e nāunau mo e fakafetaʻi ki he Ngeia Fakalangí.

 

naʻá ku fakakaukau ʻa e ngaahi kuaea kehekehe ʻa e kau ʻangelo mo e kau maʻoniʻoni.

Naʻe fakauku ʻi he finangalo ʻo e ʻOtuá, pea moʻua ʻi Hono lahí.

 

Lolotonga ʻEku Naʻá ku sio takai ʻi he Taloni ʻo e ʻOtuá, naʻá ku mamata

-ngaahi maama lahi Ngingila

-taʻefakangatangata ʻoku ngingila ange ia ʻi he laʻaa.

 

Naʻe ngaohi au ʻe he meʻá ni fakangofua ke mamata mo mahino

-ngaahi ʻulungāanga leleí tuʻunga mo e

-Ngaahi ʻUlungāangá ʻa e ʻOtua ne, ʻi honau ʻelito,

-ʻoku angamaheni ʻaki ki he Toko Toluʻi ʻOtua.

 

kuo u ʻi he lava ke mahino ia

-anime Mohu Tāpuekina

-fakatahaʻi pe ʻi he hokohoko

Fiefia heni Maama pea moʻui fiefia.

 

Pea neongo ʻOku ʻikai teitei mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi senituli taʻefakangatangata ʻo ʻitānití ʻOtua kakato.

Ko hono ʻuhingá he ʻOku ʻikai lava ke mahino ki he ʻatamai kuo faʻú

Ho Fakaʻeiʻeikí,

ʻa e ʻOtuámo e

ʻa e Ko Ho Māʻoniʻoni ʻo eʻOtuá,

ko ha Tokotaha ʻikai fakatupu mo taʻemafakakaukaua.

 

Mei he ha Naʻá ku mamata mo ako, naʻe mahino foki kiate au

Ngaahi Laumālié Vahevahe ʻa e kau ʻāngeló mo e monūʻiá ʻi he ngaahi ʻulungāanga lelei ʻo e Tolu Tahaʻi ʻOtuá

-ʻi he taimi ʻoku nau kaukau ʻi he Maama ko ʻení.

 

Hange pe ko

-ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki mo e huelo kakato ʻo e laʻaa,

-ʻOku mau fakamafanaʻi, pea

-Kau ʻĀngeló mo e Kāingalotú ʻi he ʻao ʻo e Laʻa Taʻengata ʻo e ʻOtuá ʻi Palataisi,

-ʻoku fai ki ai e ngāué ʻo e Maama taʻengata pea ʻoku nau faʻa tatau mo e ʻOtua.

 

Ko hono faikehekehé ko e ko hai

ʻOtua ʻoku taʻefakangatangata hono natulá,

lolotonga ʻOku fakangatangata pē ʻa e laumālie monūʻiá mo e kau ʻāngeló

Kau ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtua ʻo fakatatau pe ki he ngaahi meʻa fakangatangata ʻoku malava ʻe ha taha.

 

ʻOtuá, Laʻaá Taʻengata mo Taʻefakangatangatá, ʻokú ne foaki ʻene moʻuí kotoa ʻo ʻikai ha taimi ʻe mole ai halaʻata. Neongo ʻa e fanga manu, ʻa ia ʻoku kau tonu,

-Fakafotunga ki he Laʻa Taʻengatá

-makatuʻunga pē ki he siʻisiʻi mo hono lahi ʻo hono laʻaa.

 

Ongoʻi mahino ko e meʻa pē ne u toki lea ʻakí ko e hala mo taʻefeʻunga.

Koeʻuhi he Ko e meʻa kuó u ako ʻi he fononga monūʻia ko ʻení he ʻikai naʻe mahino lelei kiate au ʻeku ngaahi leá.

ʻoku ou maʻu ʻa e ongo fakalukufua ʻo e meʻa naʻa ku fakatokangaʻi, ka he ʻikai ke u lava Ke lea mahino ʻaki ia.

 

ʻOku ʻalu atu ʻa e laumālié Mei hono sino ʻi ha kiʻi taimi nounou, ʻoku ʻave ia ki he maama ko ʻeni. tāpuakiʻi, pea toe foki ki he fale fakapōpula ʻo hono sinó.

 

ʻOku ʻOku faingataʻa ke tala ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke sio mo ako ki aí.

Ko e meʻa ne aʻusia ʻe ko ha laumālie ʻoku foaki ki ai ʻe he ʻOtuá ha sīpinga ʻo e meʻa ʻokú Ne finangalo ke ne faí mahino, ʻe lava ke fakatatau ia ki ha fānau ʻokú ne ʻOku ʻikai ke ne stutters pea ʻoku ne fetaulaki mo ha ngaahi tulama maʻongoʻonga.

 

Toʻo Lea ʻaki ha ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo ʻene ngaahi ongó.

Kae talu mei ai ʻOku ʻikai ke ne ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻane lea ʻaki iá, ka ʻokú ne mā mo fakalongolongo.

 

Kapau naʻe ʻikai ʻI heʻeku talangofuá, ʻe sai ange ke u fakalongolongo ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí. te u lava pe Lea laulaunoa hili absurdity.

Ka ʻoku ou kei ʻo pehē kuó u ʻaʻeva mo Sīsū, ko hoku Tangata Taʻané, tāpuekina ʻi he fonua ko ʻení ʻi he ngaahi kuaea ʻa e kau ʻāngeló, kāingalotú mo e Mohu Tāpuekina.

 

Koeʻuhi he Ko ha taʻahine mali foʻou au, ʻi ha siakale,

naʻe ʻi ai faikaumeʻá mo e

kau mo kimaua ki he fiefia ʻo ʻema toki malí. Naʻe Hange _

-ko hai naʻe ngalo ʻenau ngaahi holi mo e

- ko ia kiate kinautolu ʻOku mahuʻingaʻia pe ia ʻiate kitautolu.

 

Lea kihe Naʻe folofola ʻa Sīsū ko e Kau Māʻoniʻoni:

« Maʻa e Kuo hoko ʻa ʻEne anganofo ki heʻeku ʻaloʻofá, ʻa e laumālie ko ʻení ko ha ikuna mo ha prodigy ʻo ʻeku ʻofa."

 

Pea Naʻa ne fakafeʻiloaki auki he kau ʻangelopea Naʻá Ne folofola kiate kinautolu:

"Sio kuo lakasi ʻe heʻeku ʻofa kiate iá ʻa e meʻa kotoa pē."

Hili iá naʻá ne fehuʻi mai ʻi he taloni ʻo e nāunau kuó ne ngaohi au ke u taau mo iá.

Ko Au Naʻá ne pehē, "Ko ho feituʻu ʻeni ʻo e naunau pea he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo toʻo ia meiate koe."

 

Ne u pehē ʻe au naʻá ne fie maʻu. Ke pehē he ʻikai ke u toe foki mai ki he māmaní.

Ka ko hono moʻoní ʻI heʻeku ʻiloʻi fakapapau ʻeni, ne u fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi loto he ngaahi holisi ʻo e hoku sino.

 

Founga hono fakamatalaʻi ʻa e mafatukituki ne u ongoʻi ʻi heʻeku toe nofo maʻu ʻi hoku sino.

Fakafehoanaki ki he Hevani, ʻoku ngali taʻeʻaonga kiate au ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he mamani.

Ko e ngaahi meʻá ni Naʻa nau fakafiefiaʻi e ngaahi ongo ʻa ha kakai ʻe niʻihi, ka kiate au, naʻe hangē kiate au naʻa nau mamahí.

 

Kakai ʻoku ʻoku ou ʻofaʻanga pea

-ʻa ia ʻoku ou maʻu fakakaukauʻi lahi,

-ʻa ia Naʻá ku fakamoleki ha taimi lahi ʻi ha ngaahi fepōtalanoaʻaki lelei mo anga fakaʻapaʻapa, he taimí ni Naʻe ngali taʻeoli mo taʻeoli.

 

Neongo ia ʻi heʻeku vakai kiate kinautolu ko e ngaahi fakatātā ʻo e ʻOtuá,

ʻa e Naʻe aʻusia ʻe hoku laumālié ha ʻata ʻo e fiemālie mo e fiemālie, mo e

ʻOku naʻe lava ke nekātakiʻi kinautolu.

Ki he meʻa kotoa pē Naʻe ʻikai ke ongoʻi fiemālie ʻeni ki hoku lotó, ka naʻe ʻikai ke u fai ha meʻa ka naʻe ʻikai ke u fai ha me launga kia Sisu.

 

- ʻAʻaku holi taʻetuku ke ʻi Palataisi,

-ʻaʻaku faingataʻaʻia ʻi lotó,-ʻa ʻeku taʻeoliʻia ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e meʻá ni Mamani, naʻe kai hoku laumalie ʻe he meʻa kotoa pe. Naʻe hangē kiate au he taimí ni Naʻe faingataʻa kiate au ke hokohoko atu ʻeku moʻui ʻi he māmaní.

 

Neongo ia, naʻe ʻeku talangofua ki he ʻOtuá ʻi he tūkunga kotoa pē kuo fekauʻí

-ʻoku ʻikai ʻOku ou fie maʻu ʻa e maté,

-ka ko au ʻOku hokohoko atu pē ʻeku moʻui ʻi he māmaní ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.

 

Ko ia ne u Naʻá ku liliu, ʻi he taimi naʻá ku puleʻi ai aú.

Tuʻunga ʻi he talangofuá, Naʻá ku fie maʻu ke u nonga, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo fai kakato ia. Mei he taimi ki he taimi Naʻe ʻikai ke u lava ʻo mapuleʻi au mei he taimi ki he taimi, pea ʻoku ou vetehia, naʻe ʻikai lava.

Ka ko e hā ha meʻa te u lava ʻo ʻai?

Maʻá e kakai kotoa pē Naʻe faingataʻa ke u mapuleʻi au ʻi ha ngaahi taumuʻa fakapotopoto.

 

naʻa ku moʻui ko ha mate fakamaʻata moʻoni,

-fou ʻi he ʻa ia kuo u tau maʻu pee,

-fakaʻaongaʻi kotoa ʻoku ʻuhinga ia ke mapuleʻi ʻeku loto hohaʻa. Ka ʻoku puleʻi Naʻe faingataʻa kiate au ʻa e haohaoá.

 

ʻAʻaku naʻe folofola mai ʻa Sīsū ʻofeina kiate au:

"Uaifi Ko au, ʻoua te ke hohaʻa ki ai. Ko e ha e meʻa ʻoku ne ʻai ke ke fie maʻu lahi pehe ʻa Hevani?" ʻoku ou maʻu Naʻá ku pehē ange, " ʻOku ou fie ʻi ai maʻu pē mo koe.

ʻOku mole ʻeku fakakaukaú ʻi he taimi ʻoku ou mamaʻo ai meiate koe, neongo kapau ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pe. I kau mo koe ʻi he meʻa kotoa pē."

 

Pea kia Sīsū Naʻá ne pehē mai, "Sai, ko e meʻa ko iá. te u ngaohi koe ʻiate koe maʻu ai pe ʻa e fiefia".

 

Naʻá ku tali ange ʻO Pehē:

"Te u fiemalie kapau te u fai ia, ka ʻoku ke puli atu, ʻa ia ʻoku tatau pe ia mo haʻaku liʻaki au ʻataʻata pe. ʻOku ʻikai ke pehē ia ʻi he Langí, koeʻuhí he ʻoku ʻi ai He ʻikai lava ke ke puli atu. ʻOku fakahaaʻi mai ia ʻe he meʻa ne u aʻusiá."

 

ʻOku ʻafioʻi ʻe Sīs anga ʻaki hono fanga manu.

Maʻanautolu ʻoku ʻikai Kapau ʻoku ke ʻilo, te u talaatu ʻene tukuhua tuʻo lahi mo au.

Hangē ko ʻení, Lolotonga e taimi ne u aʻusia ai e loto hohaʻa mohu tāpuekina ko ʻení,

 

Ko Sīsuúko Naʻá ne haʻu fakavavevave mai ʻo pehē:

"ʻOku ke fie maʻu ʻOkú ke haʻu mo au he taimí ni?" Ne u pehē ange, "ʻAlu ki fē?"

 

Naʻá ne pehē: "ʻI he langí".

Peá u pehē ange, " ʻOkú ke fakakaukau moʻoni ki ai?"

 

Kiate ia: "ʻIo, ʻIo, fakavavevave pea ʻoua ʻe fakatoloi!"

Ne u pehē ange, "Sai, Sai, tau o, neongo ʻoku ou kiʻi manavasiʻi naʻa ke fie ʻave au ki loto ʻOku ou tafoki ".

 

Naʻe toe pehē ʻe Sīsū "ʻIkai, ʻikai, te u talaatu, haʻu. ʻOku ou fie ʻave koe mo au."

Ko e Pehē Naʻe hanga ʻe he meʻá ni ʻo tohoakiʻi hoku laumālié kiate ia ʻi ha founga naʻe Naʻá ku ongoʻi ʻoku ou hū ki tuʻa mei hoku sinó, pea ʻi he momeniti ko iá naʻá ku ʻi ai mo ia ʻi he hola ki he Langí. ʻOi! Ko e fiefia ʻa e ʻe hokulaumalie!

naʻa ku fakakaukau

-te u tuku ʻa e māmaní ke tuʻuloa pea

ko hai ko ha misi pē ʻa ʻeku mamahi koeʻuhi ko Sīsuú.

 

Kuo tau aʻu atu ki he tumutumu ʻo e langí.

Naʻe kamata ke u fanongo ki he ngaahi hiva fakaʻofoʻofa ʻa kinautolu ʻoku monūʻiá. Naʻá ku lotu kia Sīsū ke Taki vave au ki he koniseti fakalangi ko ʻení.

 

Ka Naʻe faifai pē peá ne māmālie hifo ʻi heʻene puná koeʻuhí ke hoko ʻa e meʻa kotoa pē lahi ange

mamalie.

ʻI heʻeku mamata ki he meʻá ni, Naʻe kamata ke u mahamahalo he ʻikai ke u toe foki moʻoni ki he Fatherland fakalangi fakataha mo ia, pea u pehe loto pe:

"Sīsū fakakata fakataha mo au."

ʻIkai ngata ai, ʻo e Naʻá ku pehē ange kiate ia mei he taimi ki he taimi ke u fakapapauʻi kiate au:

"Siʻi Sīsū, fakavavevave. Ko e ha ʻoku ke mamalie hifo ai?"

 

Ko Au quoth:

"Sio ʻOku ofi ʻaupito ai ʻa e tokotaha faiangahala ko ʻení ke mole. Tau toe hifo ki māmani.

ʻOku mau feinga ke ke ngaohi hono laumālié ke lava ʻo ngāue; Mahalo pē ʻe ului. ʻOku mau kolea fakatahaʻi ʻa e ʻaloʻofa ʻa ʻeku Tamai Hēvaní.

ʻOku ʻikai te ke fie maʻu ia ʻE lava nai ke fakamoʻui ʻa e tokotaha faiangahala ko ʻení? Kiʻi tatali fuoloa ange.

ʻOku teʻeki ai ke ke mateuteu ke mamahi koeʻuhí ko e fakamoʻui ʻo ha laumālie ʻoku ʻaʻaku ʻa e fuʻu toto lahi?"

 

Ki he niʻihi ko ʻení Ngaahi Foʻi Leá

naʻe ngalo ʻiate au ʻa au, ne ngalo ʻiate au ʻa e fononga,

Naʻá ku foʻi ki Hēvani pea ki he ngaahi hiva ʻa e kau faihisī fakalangí naʻá ku pehē ange kia Sīsū: "ʻIo, ʻIo, ko e ha pe ha meʻa ʻoku ke fie maʻu.

ʻoku ou mateuteu ke ke mamahi koeʻuhi ke ke lava ʻo fakamoʻui ʻa e laumalie ko ʻeni."

 

Pea ʻi he kemo ʻo ha Naʻe taki au ʻe hoku matá ki he tokotaha faiangahala ko ʻení. Ke fakalotoʻi ia ke tukulolo ki he ʻaloʻofá,

Sīsū fakahā ange ʻa e ngaahi ʻuhinga kotoa ke hohaʻa ai ki heʻene fakamoʻui.

Ka naʻe hanga ʻe heʻetau Naʻe taʻeʻaonga ʻa e ʻamanaki leleí.

 

Pea kiaSīsū Naʻá ne leafakamamahi ʻo pehē:

"Uaifi Mia, te ke toʻo nai kiate koe ʻa e tautea ʻoku taau mo iá?

 

Kapau ʻokú ke fie foki mai ʻi ho sino ke mamahi,

-Fakamaau totonú ʻoku lava ke fakafiemalieʻi ʻa e fakalangi, pea

-Te u ʻi lava ke fakaʻofaʻia ʻi he laumālie ko ʻení.

Te ke lava fefe ʻo vakai, pe ko ʻetau ngaahi leá pe ko ʻetau ngaahi ʻuhingá Naʻa nau tetetete. ʻOku ʻikai ha meʻa ke tau fai ka ko e mamahi pē ʻa e tautea koeʻuhi ko ia.

 

"Naʻe pehe ʻe Ko e faingataʻaʻiá ʻa e founga mālohi taha ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻa e fakamaau totonu fakalangi pea ʻai ke tali ʻe he tokotaha faiangahala ʻa e ʻaloʻofa ʻa fakaului".

kuó u loto ki ai ʻi he kole ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻá ne fakafoki vave mai au ki he hoku sino.

ʻoku ʻikai ke u lava fakamatalaʻi ʻa e faingataʻa ne u ongoʻi ʻi heʻeku toe fetuʻutaki mo hoku sino. Naʻe hange naʻe fakataumuʻa ʻa e kimui ni ki he foki mai ʻa e ʻeku fakakaukaú peá u ongoʻi dilated.

 

ʻI he meʻa tatau taimí

-hoku laumālié naʻá ne ongoʻi faingataʻaʻia mo mate,

- hangē pē ko kitá loʻoa pea naʻá ku mihiʻi fakaʻosi ʻeku mānavá.

naʻe ʻikai ke u lava Toʻo. Ko Sīsū pē ʻa e fakamoʻoni ki he ngaahi faingataʻaʻia lahí.

Pē Te ne lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e atrocious mo e faingataʻaʻia lahike maʻu ʻe hoku laumālié mo hoku sinó Fāʻeleʻí.

 

Hili ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ʻo e faingataʻaʻia, naʻe ʻai ʻe Sisu ke u ʻiloʻi ʻa e fakaului ʻo e tokotaha faiangahala ni, kuo ʻosi fakahaofi hono laumalie.

 

Pea tokifoaki mai ʻe Sīsū kiate au Naʻá ne pehē mai, "ʻOkú ke fiefia ʻo hangē pē ko aú?"

"ʻIo, ʻIo!" Naʻá ku tali ange.

 

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e toko fiha Naʻe toutou lea ʻaki ʻe Sisu ʻa e ngaahi laine ko ʻeni ʻi he taimi ʻe niʻ

Tuʻo taha pe haʻaku naʻá ne ʻave pē ki Hēvani ke fakahā mai he taimi pē ko iá:

 

"Kuo ke ngalo ke kole ki hoʻo tokotaha vetehia ke fakangofua atu ke ta ō. Ko ia kuo pau ke ke toe foki ki ho sino ke maʻu ʻa e fakangofua ko ʻeni."

 

Naʻá ku pehē ange ki ai: "ʻI he taimi naʻe ʻi hoku sino ai hoku laumalie pea ne u ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻo ʻeku taha vetehia, naʻe pau ke u talangofua kiate ia.

Ka koeʻuhi ko koe ko koe ʻoku ʻuluaki ʻi he kau vetehia pea ʻoku ou ʻiate koe, ko hoku Tangata Taʻane, Ko ʻeku ʻuhinga pē kiate koé."

 

Sīsū kiate au Naʻa ne tali fiemalie mai:

" ʻIkai, ʻikai, ʻE hoku uaifi, ʻoku ou loto ke ke talangofua ki hoʻo tokotaha vetehia ʻi he meʻa kotoa pe."

 

Naʻá ne ngaohi au ke u Foki tuʻo lahi ki hoku sinó.

Ko ʻene fakakata naʻa nau fakatupu ʻiate au he taimi ʻe niʻihi ha loto tāufehiʻa pea aʻu pē ki he loto ʻitá mo e ʻikai fakatokangaʻi.

 

Ko ia naʻe fai ʻe Sīs Naʻe siʻisiʻi ange ʻene toutou lea ʻaki kinautolú. Neongo ia, naʻá ku mohe maʻu pē,

-expiation maʻá e kau angahalá,

- mo e ngaahi vahaʻataimi ʻo e hohaʻa naʻe fakatupu ʻe heʻeku holi ke ʻalu ki Hēvaní

mo ʻeku Tangata Taʻane ko Sīsuú.

Ko ʻeni holi ke tauhi maʻu pē ia ke ʻiate au ʻi he māmaní,

ki he fakahaofi au mei haʻaku ʻalu kihe langí

ʻataʻata pe pea toe foki ki hoku sinó. kuó u mate fakamaʻata maʻu pe.

 

Taha pongipongi, hili ha taʻu ʻe tolu, (9) Naʻe fakahā mai ʻe Sīsū ke mahino kiate au

-ko hai Naʻá ne fie maʻu ke fakamoʻoniʻi ʻa e mali naʻá ne fai mai kiate auʻi he māmani

-ka ko ʻeni taimi ʻi he Langí mo e fakangofua ʻa e Tamaí mo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e

-ʻi he vakai ki he ʻa e Fakamaauʻanga Fakalangi kotoa.

Naʻá ne faleʻi au ke teuteuʻi au ki he ʻaloʻofa makehe ko ʻení.

 

Ke talangofua kiate ia Naʻá ku fai pē ʻa e meʻa naʻá ku lavá ʻiate au pē.

Forsooth Neongo ia, koeʻuhi he naʻa ku fuʻu mamahi mo taʻefeʻunga ke fai totonu e meʻa kotoa pē,

-Naʻá ku lotu kiate ia, ʻa ia ko e kau ngaue fakameaʻa maʻongoʻonga taha,

-koeʻuhi ke ʻOfa ke ne tokangaʻi tonu ʻa e ngāue ko ʻeni ʻo e fakahaohaoaʻi māʻoniʻoní. Ka ʻikai He ʻikai ke u teitei lava ʻo fai e meʻa naʻá ne kole maí.

 

Ko ʻeni Naʻe foaki mai kiate au ʻa e ʻaloʻofa maʻongoʻonga tahá ʻi he efiafi kimuʻa he ʻAloʻi ʻo e Taupoʻou Monuʻia ko Mele (10).

Ko e foungá ʻeni.

ʻI he pongipongi ko iá, naʻe haʻele fakavavevave mai ʻa Sisu maʻu ai pe, ke teuteuʻi au ke ʻa e meʻa naʻa ne fie maʻu meiate au.

Naʻá ne lea mai kiate au ʻo e tui.

Pea ʻi he lolotonga Naʻá ne pehē, Naʻá ne tuku pē au kiate au.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo hono ʻuhingá: Naʻá ne haʻu ʻo ʻalu maʻu pē. ʻI heʻene lea mai kiate aú,

-ʻOku ou ongoʻi mālohi ʻi ha tui ʻoku moʻui

-ko hai Naʻe fuʻu faingataʻa ʻaupito hoku laumālié ʻo aʻu ki he taimi ko iá, ʻo hangē ko ʻení. faingofua ke aʻu ki heʻOtuá.

 

Ko ia, ko ʻeni, Naʻá ku saiʻia ʻiate ia

-ko e mālohi ʻo e ʻOtua

-Ko ʻEne Māʻoniʻoní pea mo

ʻEne angalelei,

pea mo e kotoa hono ngaahi ʻulungāanga kehé.

 

Fuʻu Mahuʻinga Ne u hiki ʻo ofo, ʻo pehē:

"ʻOtua Māfimafí, ko e hā ha meʻa he ʻikai ke ne lava ʻo fakaleleiʻi ho Māfimafí? Pe maʻoniʻoni fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtua,

ko e ha mo ha toe meʻa Neongo pe ko e hā hoʻo māʻoniʻoní, ka te ke loto lahi ke hā ki muʻa ʻa koe?"

 

Fakakaukau ki he ʻeku mamahi mo ʻeku taʻeʻaonga,

-naʻá ku vakai kiate au ko e ko ha kiʻi microbe ʻoku ʻufiʻufi ʻaki ha efu lelei,

-lava holoholoʻi fakavavevave ʻe ha ʻuanga.

 

Naʻe ʻikai ke u toe fie ke ha ʻi he ʻao ʻo e ngeia fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtua.

Ka, ʻi heʻene hoko ko ha makinito, naʻe hanga ʻe heʻene angalelei taʻe fakangatangata ʻo tohoakiʻi au kiate ia, Pea naʻe kaila hoku laumālié:

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ

ko e hā e māʻoniʻoni,

-ko e Mālohi mo e

-ʻoku pea ʻoku ʻafio ʻa e ʻAloʻofá ʻi he ʻOtuá,

ko ia ʻoku ʻoku ne tohoakiʻi ʻa e tokanga ʻaki ʻa e faʻahinga angaʻ

 

ʻoku ou Naʻe Hange

-ko Hono Naʻe ʻākilotoa ia ʻe he māʻoniʻoní,

-ko hono Naʻe poupouʻi ia ʻe he mālohí,

-ko hono Naʻe ueʻi ia ʻe he ʻaloʻofá pea

-ko hono Naʻe hanga ʻe he lelei ʻo langaki ia mei loto pea fakauku kakato ia.

 

Naʻa ku fakakaukau takitaha hono ngaahi ʻulungāangá, naʻá ku ongoʻi

-kuo maʻu ʻe he taha kotoa mahuʻinga tatau ki he laumālie ʻo e tangatá -

-taha kotoa taʻe-hano-tatau mo taʻe-fakatataua.

 

Lolotonga ʻeku kei fakauku ʻi he ngaahi fakakaukau māʻolunga ko ʻení,

ʻa e naʻe hoko atu ʻa ʻekuSīsuúki he Fakamatala maikau ki he tuí, talamai,

 

-ke maʻu ʻoku fie maʻu ʻa e tuí ki he tui He ka ʻikai ke ʻi ai ʻa e tuí he ʻikai ke ne lava ke ke tui.

 

ʻI he kau tau, naʻe ʻulu ʻokú ne tataki kotoa ʻene ngaahi ngāué.

Ko ia ai, ko ha ʻUlu ki he ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē, ʻoku ʻi ai ʻa e tui ʻokú ne puleʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻa e toenga.

 

Hangē ko e pulé ʻikai ke nau lava ʻo sio

ʻikai lava ke ʻai ʻa e tangatá ke hola mei he fakapoʻulí mo e puputuʻú.

Ko ia He ʻikai lava ʻe he laumālie ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tuí ʻo fai ha meʻa peá ne fakahaaʻi ia ki he taha kotoa faʻahinga fakatuʻutāmaki.

 

Kapau ko e pule ʻikai lava ke sio ki he tangatá,

-Te ke lava fakaʻuli lelei ʻaupito ki ai

-ʻi he feituʻu ʻoku ʻikai Te ne fie ʻalu kapau naʻa ne mamata.

 

Hangē ko e

-ʻoku ngāue ʻa e vakai ki aí ke tataki ʻa e tangatá ʻi heʻene ngaahi ngāue kotoa pē,

Ko e tuí ko e ko ha maama ʻokú ne fakamaama ʻa e laumālié, pea ka ʻikai ia he ʻikai lava ʻe ha taha ʻaʻeva ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.

 

Ke Maʻu ʻa e Tuí ʻOku fie maʻu ha meʻa ʻe tolu:

kuo ʻiate ia hono hako,

-ko hai ʻoku lelei ʻa e tengaʻi ʻakau ko ʻeni, pea

-ko hai Fakatupulaki.

 

ʻOku mau ʻiloʻi ʻoku ʻa e ʻEiki ʻoku Ne tutuuʻi ʻa e tengaʻi ʻakau ʻiate kitautolu.

Talu mei ai ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo fakakaukau ki ha meʻa kapau ʻoku ʻikai ke tau tomuʻa maʻu ha meʻa pau. ʻilo

kuo pau ke tau fakafetaʻi kiate kinautolu ʻoku nau fakaha mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e tui.

 

Ko e ʻOku ʻikai taʻeʻaonga e tuʻunga lelei ʻo e fakamatala ko ʻení. Ko hai Kuo pau ke nofoʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻe he meʻaʻoku ne akoʻi.

Kapau ʻOku falsified ʻa e akoʻi, te ne falsify ʻa e tokotaha ʻokutokoniʻi.

 

Ko e taimi ʻoku tau fakapapauʻi e tuʻunga lelei ʻo ʻetau ʻiló,

ʻa e ʻOku fie maʻu kefafangaʻi ʻetau tuí

koeʻuhi ke ʻe lava ke tupulaki mofakalakalaka.

 

Mo ʻetau ngāué, fakatupulaki ʻo matuʻotuʻa.

 

Fakatupuʻa e mālohi ʻo e ʻamanaki leleí,

-maʻoniʻoni ʻamanaki lelei

-tokoua ʻo tui.

 

ʻAmanaki lelei

-fakalaka atu ʻi he tuí pea -ko e taumuʻa ia ʻo e tuí.

 

Vakavakaiʻi meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá,

te u lava ʻo lea ʻaki ia ʻi he taimi naʻefakaha mai ai ʻe Sisu kiate auʻo kau ki he ʻamanaki lelei

Naʻá ne ngaohi au ke u mahino ko e ʻulungāanga lelei ko ʻení

-Tokonaki ki he laumālié ha founga maluʻi

-ʻa ia ʻoku ne ngaohi ia ʻikai fakatokangaʻi e ngaahi ngahau ʻa e filí.

 

ʻI he angamaʻá ʻo e ʻamanaki lelei,

Ko e laumālié ʻoku ne tali ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku hoko kiate ia ʻi henonga,

koeʻuhi ʻokú ne ʻiloʻi kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē, ko ia hono Lelei taupotu tahá.

 

ʻOku fefe fakaʻofoʻofa ke mamata ki he nofoʻia ʻa e laumālié ʻe he mālohi fakaʻofoʻofa ʻo e ʻamanaki leleí,

-ʻoua ʻe falala ia pē

-ka ki hono ʻOfeina

-ngaohi fakafalala pē kiate ia.

 

Lolotonga ʻene fehangahangai hono ngaahi fili kovi tahá,

-ʻoku kei tuʻu pē ʻa e laumālié Kuini ʻo ʻene ngaahi holi

- ʻi he faingofua pea fakatokanga.

Ko e meʻa kotoa pē ʻo maau ʻi loto. ʻOku toe ʻavea foki mo Sīsū.

 

Ko e Mamata ngaue ʻi heʻamanaki lelei moʻoni,

-fakautuutu loto-toʻa

-mālohi mo e ʻikai foʻi

-ikuna ʻi he ngaahi faingataʻa mo e fakatuʻutamaki kotoa pe, ʻoku foaki ai ʻe Sisu ha ngaahi ʻaloʻofa foʻou kiate ia.

 

Lolotonga Naʻe akoʻi au ʻe Sīsū ʻo hangē ko ʻení,

fetuʻutaki ki heʻeku ʻatamai potó ha maama lahi.

 

Lolotonga ʻeku kei fakauku kakato ʻi he maama ko ʻeni mo

naʻá ku fakakaukau ki he ʻIloʻi ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻulungāanga fakaʻofoʻofa ʻo e ʻamanaki leleí, Naʻe mavahe ʻa Lusi meiate au.

 

ʻoku ʻikai ke u lava ʻo lea Ko e meʻa ʻe fiha naʻe mahino kiate aú.

Talaange ʻoku tokoni ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē ke fakalahi ʻa e laumalie. Neongo ia, ʻoku ʻikai maʻu ʻe he laumālié ʻiate ia pē ʻa e tengaʻi ʻakaú ʻi he ia.

Hili haʻane Naʻe fāʻeleʻi mo ohi hake ʻiate ia ʻa e ngaahi ʻulungāanga leleí ke ne haʻi moʻoni ʻa e laumālié ki he ʻOtua.

 

ʻAmanaki lelei ʻOkú Ne folofola ki he laumālié:

"ʻUnu ke ofi ange ki ho ʻOtuá pea ʻe fakamāmaʻi koe ʻe ia. Fakataufolofola kiate ia pea te ke fakahaohaoaʻi ʻe ia, mo e ha fua."

 

ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he laumā foaki ʻaki e ʻamanaki māʻoniʻoni, tuʻu maʻu e ʻulungāanga lelei kotoa pē mo e ʻaiʻangakai ʻo e manú.

 

ʻI heʻeku hoko ko ha moʻunga, ʻikai lava ke uesia

kovi e ʻea, mei he vela ʻo e laʻaá, ngaahi matangi mālohí,

mei he Fonu mahuohua e ngaahi anovaí mo e ngaahi vaitafé ʻe ha kakai tokolahi ʻo e sinou kuo vaia.

Ko e laumālie ʻoku nofoʻí He ʻikai lava ke fakahohaʻasi ʻa e ʻamanaki leleí

-mei he ngaahi faingataʻá, ngaahi ʻahiʻahí,

-masiva pe faingataʻaʻia.

 

ʻIkai fakatuʻutamaki ʻi he moʻui scares pe fakalotosiʻiʻi ia, ʻo aʻu pe ki ha momeniti. Naʻá ne pehē ʻiate ia pē:

 

"Te u lava katakiʻi ha faʻahinga meʻa pe.

Kotoa pē Te u lava ʻo mamahi mo fai ʻa e meʻa kotoa pē, he ʻoku ou ʻamanaki lelei ʻia Sīsū."

 

Ko e maʻoniʻoni ʻOku foaki ʻe he ʻamanaki leleí ʻa e laumālié

-meimei mafimafi mo taʻe-tukua,

-meimei mole mo taʻe-faʻa-liliu.

 

Koeʻuhi he ki he angamaʻá ni,

ʻa e hotau Sīsū angaʻofa maʻupeé foaki ʻa ekītakiki he laumālié

ʻo aʻu ki he ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻa e Puleʻanga taʻengata ʻo e ʻOtuá ʻi Palataisi.

 

Lolotonga Naʻá ku fakakaukau ʻi he fuʻu tahi lahi ʻo e ʻamanaki lelei fakalangí, ko e naʻe hā mai hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú kiate au ʻo folofola mai kiate au ʻo kau ki heʻofa faka-Kalaisí, Ko emaʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe tolú fakalotú.

 

Neongo naʻe ko e tolu ʻoku makehe, kuo pau ke feʻunga ʻa e ʻofa faka-Kalaisí mo e niʻihi kehé ua ʻo hange ʻoku taha ʻa e toko tolu.

Ko e ʻOku ʻomi ʻe he fakalaulauloto ki ha afi ha fakakaukau lelei ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe tolu theologals ʻoku nau fakataha mai ke faʻu ha taha.

Ko e ʻuluaki meʻa Ko e meʻa ʻoku ke sio ki ai ʻi he taimi ʻoku ke tutu ai ha afi ko e maama ʻoku ne kaukau ʻa e ʻatakai takatakai.

 

Ko e maama ko ʻení Te ne lava ʻo fakataipe ʻa e tui ne fenāpasi mo e lotó ʻi he papitaisó. Pea ʻOku tauongoʻi hono tufaki takai e vela ʻo e ʻea (ʻamanaki lelei).

Māmālie ʻOku kamata ke molia atu ʻa e mama, ʻo meimei tamateʻi, ka ko e vela ʻo e afi maʻu ha loto vēkeveke lahi ange kae ʻoua kuó ne fakaʻauha kakato ʻa e afi. (11)

 

ʻOku pehē pē ʻaki e ngaahi ʻulungāanga fakalotu ʻe tolú.

Ko e tuí ko e longomoʻui ʻi he laumālié ʻi he ʻuluaki fakamatala naʻe maʻu fekauʻaki mo e Hoko ko ha Tokotaha Maʻolunga. Pea fakamālō ki he ʻalu hake ʻa e laumālié ki he ʻOtuá, ʻOku tupulaki mo tupulaki ʻa ʻEne Lelei taupotu tahá.

Ko e laumālié maʻu mei he ʻOtuá ʻa e maama fakaʻatamaí, ʻa ia ʻoku maʻu mei he ngaahi ʻulungāanga kehekehe ʻo e ʻOtua. ʻI hono fakamāmaʻi ʻe heʻene tuí, ʻoku feinga ʻa e laumālié ke fili ʻa e ko e founga lelei taha ke aʻusia ai ʻene lelei lahi tahá, ʻa ia ko e ʻOtua.

 

Fonu ʻamanaki leleí, fakalaka atu mei he moʻunga ʻe taha ki he moʻunga ʻe taha, kolosi he ngaahi teleʻá mo e Ngaahi potu tokalelei, kolosi ʻi he ngaahi anovai mo e ngaahi vaitafe, folau ʻi ha ngaahi mahina mo e taʻu lahi ʻi he tahi lalahi mo loloto ange; ʻeni kotoa koeʻuhi ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e maʻu ʻa e ʻOtua ʻo ha taha.

 

Holi ʻo e Lotó ʻoku ui ʻa e fakahinohino ki hono maʻu ʻo e ʻOtuá ko e ʻofa faka-Kalaisí; mo hono ongo Ko e tuí mo e ʻamanaki leleí ʻa e houʻeiki fafiné.

 

Sīsū Naʻá ne talamai:

"Siʻoku ʻofaʻanga uaifi, siofi hono ʻuhinga,

- kiʻi fakaneifua ʻulungaanga fakalotu ʻe tolu ʻo e tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí,

-naʻe ʻikai ke u lea ʻo eToko Tolu ʻo e Kakai Fakalangi

te ke maʻu Moʻoni mo tuʻuloa:

Nofo Maʻu ʻiate kimoutolu tuʻuloa pea ʻoua naʻa taʻe lava ha meʻa."

 

Hili ha niʻihi Miniti ʻe

ʻaʻaku fakaʻofa ne toe hā mai ʻa Sīsū kiate au ʻo ne talamai

 

"Ko ʻeku uaifi

kapau koe Ko e tuíko emaamaia ki he ʻa e laumalie pea ko ʻenevisone ia,

ʻa e Ko e ʻamanaki leleíkohono fafangaʻi ʻo etuí,

Ko Hono Foaki ki he laumālié ʻa e ivi mo e holi mālohi ke maʻu ʻa e lelei ʻoku ʻOkú Ne ʻafio ʻaki e mata ʻo e tuí.

 

ʻAmanaki lelei

-Foaki pea ki he laumālié foki ʻa e lototoʻa ke fehangahangai mo e ngaahi ngāue faingataʻá

- ʻi he melino ʻa e ʻatamai pea ʻi he melino haohaoa.

 

Ko e tokonike vilitakiʻi he fekumí

-meʻa kotoa pē ngaahi halanga vaka mo e

-meʻa kotoa pē ke maʻu ha ola lelei."

 

Ko ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ʻofa faka-Kalaisí ʻa ʻene koloá

ʻa e maama ʻo e tuímo e

maʻu ʻa e tanumaki ʻo e ʻamanaki leleí.

 

ʻOku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai ʻe lava ke maʻu

-pe ko e tuí

-pe ʻamanaki lelei

-kapau ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻofa faka-Kalaisi.

ʻI he meʻa tatau koeʻuhi ke ʻoua naʻa maʻu ʻe ha taha

-vela mo e

-maama taʻe kau ai ʻa e afi.

 

Ko ha lolo faitoʻo fakafoʻou

-ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ʻokú ne fakalahi mo mahuhu ʻi he feituʻu kotoa pē,

-toʻotoʻo ʻOku fakaʻau ke kakato ange ʻa e vīsone ʻo e tuí mo e ngaahi holi ʻo e ʻamanaki leleí.

 

ʻI he hono melie,

-Ngaohi melie mo ia faingataʻaʻia, mo

- ʻOku fekauʻaki ia mo hono ʻai e laumālié ke loto vēkeveke ke faingataʻaʻiá.

 

Ko e laumālie ʻoku maʻu ʻa e ʻofa faka-Kalaisi moʻoní,

-ngāue ʻi he ʻOfa ki he ʻOtuá,

-maʻu mei he ʻOtuá ko ha nanamu fakalangi.

 

Kapau ko e tahá ʻoku ngaohi ʻe he angamaʻa ʻa e laumalie ke meimei fakataʻelata mo asocial, ʻofa faka-Kalaisi, hoko ko ha meʻa

ʻoku mafola māmá, māfaná mo ha nanamu melie,

-Tufaki ʻi he niʻihi ha lolo faitoʻo

-ʻi ai hono ngaahi ola ʻo laka hake ʻi he ngaahi meʻa ʻoku nau maʻu

pea fakatahaʻi mo ʻoku fakavaivaiʻi ʻa e lotó.

 

Ko e meʻa ia ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā ʻa e laumālié ke mamahi ʻi he fiefia ʻi he ngaahi fakamamahiʻí toe malohi ange.

 

ʻA e laumālié, ʻI hono liliu ia ʻe he ʻofá, he ʻikai ke ne toe lava ʻo moʻui taʻe kau ai ʻa e faingataʻaʻia.

 

Ko e taimi ʻoku hoko mai aí Naʻá ne pehē, ʻI he ʻikai ke ʻi ai haʻane faingataʻaʻiá, naʻ

"ʻOiaue ʻe hoku ʻE he Tangata Taʻane ko Sīsuú, ʻokú Ne poupouʻi au ʻaki e matalaʻiʻakaú. ʻOmi kiate au ʻa e loto ʻita ʻo e foʻi ʻapele ʻoku faingataʻaʻia.

Hoku laumālié ʻa e ngaahi holi ʻoku ke maʻu pea he ʻikai lava ke fiemalie tuku kehe pe ʻi hoʻo faingataʻaʻia fakaʻofoʻofa.

Sīsū, ʻOmi hoʻo ngaahi mamahi faingataʻa tahá.

Hoku lotó ʻOku ʻikai ke Ne toe lava ʻo ʻafioʻi ʻoku ke faingataʻaʻia lahi koeʻuhi ko ʻa e ʻofa mo e loto vekeveke ʻoku ke maʻu kiate kimautolu takitaha!"

 

Pea kiaSīsū Naʻá ne talamai:

"Naʻe pehe ʻe Ko ʻeku ʻofa faka-Kalaisí ko ha afi ia ʻoku vela mo vela.

Pea ʻi hoʻo ʻOku tupu ia ʻi ha laumalie, ʻoku ne fai ʻa e meʻa kotoa pe. ʻIkai ke ne ʻomi ha mahuʻinga ki he ʻulungaanga lelei ʻiate kinautolu pe.

ʻOfa Faka-Kalaisí ʻokú ne fakaului mo tauhi ʻa e ngaahi ʻulungāanga leleí ke nau uouangataha moʻoni ki ai. Ko ʻeni ʻOkú ne hoko ko e kuini ʻo e ʻulungāanga lelei kotoa pē.

ʻOku ne tuʻutuʻuni ki he ʻoku nau takitaha puleʻi mo puleʻi kotoa kinautolu.

He ʻikai lava ʻoua naʻa teitei feʻaveʻaki ʻene supremacy ki he niʻihi kehe."

 

ʻoku ʻikai ke u lava fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe ʻi mui ʻi he ngaahi lea fakaʻofoʻofa mo fakaʻofoʻofa Sīsū. Te u lava pē ʻo pehē kuo nau ueʻi au

ko ha holi ke faingataʻaʻia ʻa ia naʻe hangē ʻoku fakanatula pē

Taha fiekaia ki he faʻahinga faingataʻaʻia kotoa pē.

Talu mei he momeniti ko ia. Hili iá ne u pehē ko ha meʻa fakamamahi moʻoni ke ʻoua naʻa toe maʻu ia.

 

Hili ia, naʻa ku fai leva ʻa e ʻeku fakalaulauloto angamaheni ki he meʻa kuo foaki mai ʻe Sisu kiate au ʻo pehē. Pea naʻá ne toe ʻasi mai pē. kiate au pea ne pehe:

"Ko ʻeku uaifi

ʻoku ʻoku mahuʻinga ke ke maʻu ʻa e ngaahi holiʻa e ʻatamai

ʻoku ne ʻave koe ke ke fakahehema lahi ange ke annihilate koe.

 

Kuo pau ke muʻomuʻa ia ʻi hoʻo fakahehema lahi ke mamahi ʻo lahi ange. ʻIloʻi ke fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie koe

-ʻoku ʻikai totonu ke ke ko e ʻaloʻofa pē ke faingataʻaʻiá,

-ka Teuteuʻi ho laumālié kemamahi sai.

 

Fie maʻu ko ha pulupulu ki hoʻo faingataʻaʻiá.

Te ne fetongi koe ʻa e ngaahi faingataʻaʻia lahi taha.

Ko e holi ke ʻOku ʻomi ʻe he faingataʻaʻia hoʻo mamahi moʻoni mo moʻoni."

 

Hikinga ua ko ʻeni Kuo hanga ʻe he malanga ʻa Sīsuú ʻo maumauʻi ʻi hoku laumālié ʻa e ngaahi moʻoní naʻá ne akoʻi au. Pea naʻa ku fiefia lahi ange ʻi ha toe taimi ʻi he holi māfana ke hoko ko ʻene meʻa pē ʻaʻana, ʻo fakatatau ki hono finangaló.

Naʻa ne foki mai, pea Naʻe ʻikai fuoloa mei he meʻa naʻe fie maʻu ke ne lea ʻakí, naʻá ne toʻo hake au ki tuʻa ʻiate au pe.

 

Hoku laumālié muimui ʻi he fetokangaʻaki fakaʻofoʻofa ʻo ʻene ʻofa.

ʻI hono tafaʻaki, Naʻá ne ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻaki ʻene kolosi ʻi he langí.

 

ʻIkai ha ʻi heʻeku ʻiloʻi kuó ne mavahe mei he māmaní, naʻe ʻi he Langí ʻa hoku laumālié,

ki he ʻi ai ʻa eToko Tolu Māʻoniʻoni Tahámo e ʻo eFakamaauʻanga Fakalangí kotoa,

ki he ko hono fakafoʻou ʻo e mali ngalikehe ʻi he vahaʻa ʻo Sīsuú mo hoku laumālié, ʻOsi kātoangaʻi ʻimāmani

ʻi he ʻahó ʻo e Haohaoa ʻa e Tāupoʻou ko Melé, ʻi he ʻao ʻo Melé

ʻa ia, fakataha mo Naʻe kau atu ʻa Seni Katalina ki he ʻuluaki katoanga ko ʻeni.

 

Māhina ʻe Hongofulu Mā Taha hili , ʻi he katoanga ʻo e ʻAloʻi ʻo e Taupoʻou Maʻoniʻoni Taha (12), naʻe fie maʻu ʻe Sisu ke fakangofua ʻe he mali ko ʻeni ʻa e toko tolu Kakai Fakalangi.

 

Fakahoko ko ha foʻi maka mahuʻinga ʻe tolu

--hinehina ʻe taha, kulokula mo lanu mata ʻe taha--

Naʻa ne foaki ia ki he Tamai naʻá ne tāpuakiʻi e foʻi mama ko ʻení peá ne fakafoki ia ki hono ʻAló.

Laumalie Naʻe puke ʻe he māʻoniʻoní hoku nima toʻomataʻú pea ʻai ʻe Sīsū ʻa e foʻi mamá foʻi tuhu mama.

 

ʻI he taimi ko ʻeni,

Taha ki he taha,

ko e Tolu Faka-ʻOtuá Naʻe ʻuma mai e kakaí kiate au mo ha tāpuaki makehe.

 

Founga hono fakamatalaʻi Ko e puputuʻú

-naʻá ku fanongo

-ʻi he taimi ʻoku ou maʻu ʻi he ʻao ʻo e Toko Tolu Māʻoniʻoní ki he meʻá ni ouau.

 

te u lava pe ʻo pehe ʻeni

ke ʻi he ʻao ʻo e Toko Tolu Mo e

hinga hangahifo ki lalo

naʻe hoko ia kiate au ko e Toʻonga tatau.

 

naʻa ku mei nofo pe fuʻu tō taʻe fakangatangata kapau ko Sīsū, ko e Tangata Taʻane ʻo e Ne ʻikai fakalotolahiʻi au ʻe hoku laumālié.

-tuʻu ki ʻolunga pea

-nofo maʻu ʻiate kinautolu ʻi ai.

 

Ko hoku lotó ʻoku Ongoʻi

-lahi ʻa e loto-foʻi, mo e

-ʻi he taimi ko ia ko ha manavasiʻi fakaʻapaʻapa tatau pē

ʻi muʻa ʻi ha ngaahi meʻa lahi fakaʻeiʻeiki, ʻi he lotolotonga ʻo e Maama taʻengata ko ʻeni ne maʻu mei he ʻElito mo e Ko Ho Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá,

ko e Tamaí, ko e ʻAlo mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

 

Lea Fakafonuá faʻahinga ʻo e tangatá, lea ʻakí pe tohí, ʻoku ʻikai malava ke ne ʻai ke mahino ki he tokotaha kotoa pē ʻa e ngaahi ueʻi fakalangi naʻe ongo ki hoku laumalie ʻi he momeniti ko ia.

 

ʻO fakatatau ki ai ko e meʻa ia maʻaku

-lelei ange ke fakalongolongo ʻi ha ngaahi meʻa kehe,

-ke ʻoua naʻa fai ha ngaahi fehālaaki lahi ange.

 

Ko koe ʻeni Te u tala ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ʻoku Foki ki hoku sinó. Te u fakamatalaʻi atu foki ʻa e tokotaha naʻa ne puke pōpula ʻi he kahoa ʻo e meʻa ne u toki fakahokó lavameʻa.

naʻa ku fanongo ʻOku ʻi loto ʻiate au ʻa e faingataʻaʻia ʻa ha taha ʻoku mate.

 

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi naʻe toetuʻu kakato au ʻe Sīsū kimui ange ai. ʻoku ou manatuʻi ia maʻu e Fetuʻutaki Māʻoniʻoní,

-naʻe mole meiate au ʻa e ongo ʻo hoku sino mo

-ʻa ia, ki he hoku laumālié, naʻá ku fakatokangaʻi naʻá ku ʻi he ʻao ʻo e Toko Tolu Māʻoniʻoni Tahá ʻo hangē ko ʻeku mamata ki ai ʻi he Langí.

Hoku laumālié

-naʻá ne fakatōmapeʻe hifo ʻofa he taimi pē ko iá mo

Ko Au Naʻe iku ai ke vete ʻekutaʻeʻaonga.

Naʻá ku ongoʻi tō fakaʻaufuli. Naʻe ʻikai ke u faʻa lava ʻo leaʻaki ha foʻi lea.

 

Ko e leʻo ʻo ha taha ʻo e kau mi quoth:

"Loto-toʻa Pea ʻoua naʻá kemanavahē.

ʻOku tau mateuteu ke tali koe ʻo hangē ko kimoutolú pea maʻu kakato ho laumālié."

 

ʻI heʻeku fanongo ki he leʻo ko ʻení, naʻá ku mamata ki he Tolu Māʻoniʻoní

-hu mai kiate au pea

-toʻo maʻu hoku lotó ʻo pehē:

"ʻI he ʻE hanga ʻe ho lotó ʻo ngaohi hotau ʻapi tuʻumaʻú."

 

ʻoku ʻikai ke u lava Fakamatalaʻi ʻa e liliu ʻoku hoko kiate aú.

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē kapau naʻe toʻo au meiate au, ʻa ia, ʻo hange pe naʻe ʻikai ke u Naʻá ku moʻui ʻo lahi ange ʻiate au pē.

 

Ko e moʻoni naʻe Naʻe nofo ʻiate au ʻa e Kakai Fakalangi pea mo au ʻiate kinautolu. Naʻe hangē ne u Kuo hoko ʻa e sinó ko honau ʻapi.

ʻa e ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuamoʻuí.

Naʻa ku ongoʻi ʻa e ʻao fakaʻeiʻeiki ʻo e toko tolu fakalangi naʻa nau ngaue sensibly ʻi loto ʻiate au.

naʻe lava ke u fanongo ʻOku mahino honau leʻo, ka ʻo hange ʻoku nau ongo atu ko au.

 

Ko e meʻa kotoa pē naʻe hoko ʻo hangē naʻe ʻi ai ha kakai ʻi ha loki ofi mai pē,

-ʻo maʻa e ofi, - ʻi he mālohi ʻo e leʻó,

naʻe lava ke u fanongo ʻoku mahino lelei ʻa e meʻa kotoa pe naʻa na fevahevaheʻaki.

Pea te u ʻoku pehē ʻe hoku ʻofaʻanga ko Sīs

kuo pau ke u kumi ia ki heʻeku fie maʻu kotoa pē,

ʻikai ʻi tuʻa ʻi ʻiate au, ka ʻi hoku loto.

 

Taimi ʻe niʻihi, ko e taimi Naʻá ne ʻi hoku tafaʻakí, peá u tā ki ai. Pea te ne toki tali mai ʻI he taimi pē ko iá.

Naʻá ma fetalanoaʻaki ʻo hange ko e fetalanoaʻaki ʻa ha ongo meʻa.

 

Neongo ia, kuo pau ke u vetehia naʻa ne faʻa fufuuʻi lelei he taimi ʻe niʻihi pea naʻe ʻikai ke ne Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fanongo ki ai. Pea ne u mei ʻaʻeva leva ʻi he langi, ko e ke maʻu ia ʻe he fonuá mo e tahí.

Tuʻo taha, ki he hange ko ʻeni, lolotonga ʻeku fekumi lahi kiate ia ʻi he vahaʻa ʻo e loʻimata mo e loto hohaʻa,

Kuo ʻosi maʻu ʻe Sīs naʻe ongo mai hono leʻó ki hoku lotó peá ne pehē mai kiate au:

« I ʻOku ou ʻi heni mo koe. ʻOua ʻe kumi ʻa e founga ʻe taha ki he kumi au. ʻOku ou nofo ʻiate koe mo tokangaʻi koe."

 

Ko ia, ʻi he vahaʻa ʻo e Naʻá ku ʻohovale mo fiefia ʻi heʻeku maʻu ia ʻiate aú, peá u talaange:

"Sīsū, ʻE Hoku Lelei,

  -koeʻuhí naʻá ke liʻaki au he pongipongí ni Fononga ʻi he langí, māmaní mo e tahí kekumi koe ,

"Lolotonga ʻI he taimi kotoa ko ʻení naʻá ke ʻi loto ʻiate au?"

 

Koeʻuhi he naʻe ʻikai ke ke toe pehē "ʻOku ou ʻi heni",

ke fakahaofi au mei heʻeku ʻosi ʻo kumi koe ʻi he feituʻu naʻe ʻikai ke ke ʻi ai?

 

ʻOku mou fakatokangaʻi, ʻa ʻeku ʻofa siʻoku Moʻui, heʻeku helaʻia. Ko Au ʻOku ou ongoʻi vaivai. Puke au ʻi ho nimá. ʻoku ou ongoʻi hange ʻoku ou ongoʻi Te u mate."

Pea kia Sīsū Naʻá Ne toʻo atu au ʻi Hono toʻukupú koeʻuhí ke u lava ʻo mālōlō mo Toe maʻu hoku ivi ne mole.

 

Toe ʻi he taimi naʻe fufuuʻi ai ʻa Sisu ʻiate au pea u kumi kiate ia,

-naʻá ne fai ia kiate au sio ki hoku lotó pea naʻe haʻu ia mei hoku lotó.

 

Talu mei ai hoko, naʻa ku mamata kihe Toko Toluʻi ʻOtua

-Fōmú ʻo hafānau ha ʻe toko tolu

-mo e toko taha pē sino mo e ʻulu kehekehe ʻe tolu,

-ʻi ha hoihoifua makehe mo matamatalelei.

 

ʻoku ʻikai ke u lava fakamatalaʻi ʻeku fiefia,

maʻolunga ange ʻi he ngaahi meʻ Koeʻuhi he naʻe fakangofua ʻe he fanau ko ʻeni ʻe toko tolu ke u tauhi kinautolu ʻi he vahaʻa ʻo e hoku ongo nimá.

 

Naʻá ku ʻuma kiate kinaua Naʻa nau foki kotoa mai mo ʻeku ʻuma.

-Ko e taha naʻe falala ki hoku uma toʻomataʻu,

-taha ʻi he hoku uma toʻohema, pea

-ko e tolú ko e naʻá ne nofo pē ʻi lotomālie.

 

Ko e ha hono lahi ʻo e meʻa ʻoku ou maʻu Fiefia ʻi he fuʻu meʻa fakaofo ko ʻení

-ko au foaki mai ʻe hoku ʻOtuá,

-kiate au siʻisiʻi meʻa moʻui!

Kapau te u sio ki ai Ko e taha, naʻa ku sio ki ha toko tolu.

Ko e taimi ʻoku ou maʻu ai ʻa e Ne u puke e taha ʻi hoku ongo nimá, fakafokifā pē kuó u pukepuke ʻa e toko tolú. Ko hai Kapau naʻe ʻi ai haʻaku taha pe tolu, naʻe hangē ʻoku tatau pē ʻa e kalāvité. ʻoku ou maʻu Ongoʻi ha ʻofa lahi ki he toko tolú kotoa.

Naʻa ku tohoakiʻi ʻeku tokanga ki he Taha mei he fakataha kotoa ʻe tolú.

ʻoku ou ʻiloʻi kuo u Naʻe lahi ʻeku talanoá, ka naʻá ku mei fie maʻu moʻoni ke tukunoaʻi kotoa ʻeni ʻa e ngaahi meʻa. Neongo ia, he kuo pau ke u talangofua ki he tokotaha ʻoku ne tataki Te u kei hoko atu pē hoku laumālié.

 

Talaange toe folofola mai ʻa Sīsū kiate au fekauʻaki mo ʻene Loto vekeveke. Naʻá ne feinga ke teuteuʻi hoku laumālié ke fai ha faʻifaʻitaki. ʻo ʻene Moʻui.

 

Tuʻo taha pehaʻaku Naʻá ne pehē:

"Uaifi Ko Mia, makehe mei he mali kuo ʻosi fakahoko, ʻoku kei toe pe ha taha ke ne fai: ko e mali mo e Kolosi. ʻIloʻi ʻoku fakaʻau ke melie ʻa e ngaahi ʻulungāanga leleí pea angavaivai ʻi he taimi ʻoku fakamahuʻingaʻi mo fakamālohia ai kinautolu ʻi he malumalu ʻo e Kolosí.

 

Kimuʻa peá ke haʻú ʻi he māmaní, faingataʻaʻiá, masivá, mahamahakí mo e meʻa kotoa pē Naʻe lau ʻa e faʻahinga kolosi ko ha taʻefamy.

 

Ka, ko e kuó u aʻusia ʻa e mamahí, kuo fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻa e mamahí pea fakamāmaʻi. Kuo liliu hono fotunga: ʻoku hoko ʻo melie mo fakafiemālie.

Ko ha laumālie ʻoku ʻokú ne maʻu meiate au ʻa e lelei ko ʻení ʻoku mahulu hake ia ʻi hono fakalāngilangiʻí, koeʻuhí ʻokú ne tali ʻeku fakangofuá peá ne hoko ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá.

 

Ko hai ʻoku ne tokangaʻi ʻa e Ko e kolosi pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fehangahangai mo ia.

Kumi ʻa e kolosí ʻita pea kamata ke launga, ʻi heʻene ʻiloʻi ia ko ha kovi. Ka ʻi he taimi ʻoku ne maʻu ai ia ko ha lelei, ʻoku ne fakatupu ha fiefia kiate ia."

 

Pea kuo tanaki atu:

"Uaifi ʻaʻaku, ʻoku ʻikai te u toe fie maʻu ha meʻa ka ke kalusefai ʻa kimoutolu ʻo hange ko ia ʻi muʻa, ʻi homou laumalie pea ʻi ho sinó."

 

Hili ʻa Sīsuú Naʻá ne talamai, Naʻá ku ongoʻi ha huhuʻi mai ʻo ha holi ke ke tutuki fakataha mo Ia naʻe folofola kiate Ia: "ʻE hoku Sisu, ʻe hoku ʻOfa, kalusefai au mo koe!"

Pea naʻa ku ʻo pehē:

"ʻI he taimi Te Ne toe foki mai, ko e ʻuluaki meʻa te u kole kiate iá,

ʻoku ʻa ia ʻoku ou pehē ko e meʻamahuʻinga tahá ia,

ʻe hoko ko e mamahi koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá pea mo e ʻaloʻofa ke kalusefai ʻaki ʻa e ia. Pea hange kiate au te u fiemalie, koeʻuhi he ʻoku Te u lava ʻo aʻusia ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono tutukí."

 

Fakaʻosi, ko ha pongipongí, naʻe hā mai hoku Sīsū ʻofaʻangá kiate au ʻi he tatau ʻo Sīsuú Tutuki. Naʻá ne talamai ʻokú ne fuʻu fie maʻu moʻoni ke kalusefai au. mo ia

Lolotonga e naʻá ne pehē, Naʻá ku sio

-huelo ʻo e mama tupu mei hono ngaahi kafo toputapu, pea

faʻo ʻokú ke ʻOku nau fakahinohino mai kiate au.

ʻI he meʻa ko ia momeniti, ko ʻeku fakaʻamu ke kalusefai au ʻe Sisuu naʻe lahi fau ʻeku ongoʻi lomekina ʻe he ʻofa ʻa e faingataʻaʻiá.

 

Neongo ia, naʻa ku fakafokifā pē kuo maʻu au ʻe ha fuʻu ilifia lahi ʻo u tetetete ai mei he ʻulu ki he motuʻa vaʻe.

naʻa ku moʻui ko hano fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie ʻa ʻeku moʻu

Naʻá ku ongoʻi taʻefeʻunga ke maʻu ha ʻaloʻofa ʻoku hahamolofia ʻo hange ko ʻeni. Pea Naʻe ʻikai ke u toe poleʻi ke pehē, "ʻEiki, tutuki au mo koe."

 

Ka ko Sīsū Hangē naʻá ne tatali mai ke u loto ki aí pea toki foaki mai ʻa e ʻaloʻofa ko ʻení makehe. Kuo fuoloa hono fakamamahiʻi au ʻe he meʻa ni.

Hoku laumālié Naʻá ne ongoʻi ha holi mālohi ke kole ʻa e ʻaloʻofa ko ʻení. Tatau Pē Naʻe nofoʻia au ʻe ha ongoʻi taʻefeʻunga ʻi he taimi ko iá.

 

Ko hoku natulá Naʻe lulululu mo tetetete

Ilifia naʻá ne kiʻi momou ke kole kia Sīsū ke tutuki.

 

Lolotonga ʻeku ʻi he ʻa e tuʻunga ko ʻeni, naʻe ueʻi fakalaumalie fakaʻatamai au ʻe Hoku ʻofaʻanga ko Sisuu ke tali ʻa e ʻaloʻofa ko ʻení.

Ko hono ʻiloʻi ʻo e Naʻá ku toe maʻu ha loto-toʻa ʻi Hono finangaló peá u pehē ange ki ai:

"Ko Hoku Māʻoniʻoní Tangata Taʻane mo ʻEku ʻOfa kuo Tutuki, kataki muʻa ʻo tuku mai kiate au ʻa e ʻaloʻofa ʻa ke kalusefai fakataha mo koe. ʻOku ou kole atu foki ke ʻoua naʻa hoko ia kiate au ʻikai ha fakaʻilonga mahino ʻo e ʻaloʻofa ko ʻeni.

 

ʻIo

-Foaki mai ʻi he taimi pe ko ia hoʻo faingataʻaʻia kotoa,

-foaki mai haʻo meʻa ngaahi kafo

ka ʻoku ʻikai fakahā mai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hoko kiate aú. Tukunoaʻi ʻiate koe mo au."

 

Ko e ʻaloʻofa ko ʻení Kuo tali au.

ʻIkai fuoloa, huelo ʻo e mama mo e faʻo naʻe haʻu mei hono Tutuki ʻo Sisuu pea

-ʻoku haʻu ke fakamamahiʻi au,

-mahuhu ʻiate au nima mo e vaʻe.

Pea naʻe hoko mai ha ko ha huelo ʻe taha ʻo e mama, ʻoku ulo lahi ange, fakataha mo ha tao

hokaʻi hoku loto.

 

ʻoku ʻikai ke u lava Fakamatalaʻi hoko fiefiá mo e mamahí – mamahí ʻo lahi ange ia ʻi he toenga kotoa– ʻa ia ne u feinga ai momeniti fiefia.

 

Neongo Naʻe lahi ʻa ʻeku manavaheé mo e tetetete ʻuluakí, ʻa e melinó mo e melinó mo e Naʻe toe lahi ange ʻa e fiemālie ne u aʻusia he taimi ní.

 

ʻAʻaku naʻe fuʻu lahi ʻa e faingataʻaʻia pea u tui ai naʻe mamahi ʻi hoku ongo nimá, vaʻé mo e lotó ke fakahā ʻeku maté.

Naʻa ku fanongo ki he ʻoku movete ʻa e ngaahi hui ʻo hoku ongo nimá mo e vaʻé ki ha fanga kiʻi kongokonga iiki. ʻoku ou maʻu ongoʻi e kemikale ʻo e faʻo ki he kafo takitaha.

 

ʻOku ou fakahā atu naʻe ko e fiefia ʻoku maʻu mei he ngaahi kafo ko ʻení he ʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻi he lea.

ʻAʻaku Naʻe tupulaki ʻa e fifili ʻi he malohi ʻi he taimi tatau pe ʻa e malohi ʻo e mamahi ko ia,

-ʻikai ngata pe ʻi heʻene maʻu au ʻai ke ne ongoʻi ʻoku mei mate, ka,

-ʻi he meʻa tatau taimi, naʻa ne fakalongomoʻui au mo

-ngaohi au ke u ongoʻi he ʻikai ke u mate.

 

Pea ʻikai ha meʻa Naʻa ne ha ʻi tuʻa ʻi hoku sino ka naʻa ne ongoʻi spasms mo mamahi. Fuʻu lahi.

 

ʻAʻaku Naʻe haʻu ʻa e tokotaha veteá ʻo ui au ʻi heʻeku talangofuá.

Tukuange Naʻe mamatea hoku ongo nimá ʻi he mālohi ʻo e neave. Fakaʻatamai Naʻa ku ongoʻi mamahi ʻi he feituʻu naʻe mahuhu ai ʻa e huelo mo e faʻo.

 

ʻAʻaku tokotaha vete kuo tuʻutuʻuni ʻe he mālohi ʻo e talangofuá ko e meʻa kotoa pē ʻosi he taimi pe ko ia. Ko hono moʻoni, ko e mamahi lahi ʻoku Naʻá ne ʻai ke u pongia, pea ʻikai toe hoko ia he taimi pē ko iá.

ʻOi! Ko fē ʻa e taha Naʻe ʻomi ʻe he maná kiate au ha talangofua māʻoniʻoni.

ʻOku tuʻo fiha nai ʻeku Naʻá ku ʻi collusion ʻi he mālōlō hoku tuofefiné.

 

Fakafou ʻi he talangofuá, Sīsū

-fakamoʻui ʻa e tokotaha kotoa pē ʻa e ngaahi ʻita mo e mamahi ʻo e mate ʻa ia naʻa ne nofoʻia au, pea

"ʻIkai fuoloa", Naʻá ne toe fakafoki mai ʻeku moʻuí.

 

Fakahā ko hono moʻoní, kapau naʻe ʻikai fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi mamahi ko ʻení ʻe he Naʻe mei faingataʻa ke u vetehia kiate kinautolu.

 

ʻOfa ke hanga ʻe he ʻEiki, ʻofa ke tapuekina maʻu pe ia ʻi heʻene foaki ki Heʻene kau faifekau ʻa e malohi ke toʻo ʻEne moʻulaloa mei he mate.

Pea ʻoku ou ʻamanaki pē ʻe ko e ngaahi meʻá ni kotoa naʻe hoko maʻu pē ia ko e nāunau lahi ange ʻo e ʻOtuá pea mo e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié.

Kuo pau foki ke u Ke fakamamafaʻi ange lolotonga ʻeku aʻusia ʻa e faingataʻaʻia fakamatelie ni, naʻe Naʻe ʻikai ha fakatotolo ʻi hoku sinó ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá.

 

Ko e fē ʻa e taimi ʻoku ʻi heʻeku toe foki ki he ngaahi faingataʻa ko ʻení, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku mahino kuo tohi ʻi heʻeku sino ʻa e Ngaahi Kafo ʻo Sīsuú.

 

Naʻe hange naʻe Ngaahi Matakafo ʻo Sīsū Naʻe Tutuki, ʻa ia naʻe fakamamahi kiate au ʻe he naʻe tatau pē ʻa e nimá, vaʻé mo e mafú, mo Sīsū.

 

Ko e meʻa ko ia Naʻa ku pehe pe ʻoku ne fakamatalaʻi

-ʻaʻaku mali mo e Kolosí mo e

- faingataʻaʻia ʻa e mamahí ʻi hoku fuofua tutukí.

ʻoku ou maʻu Naʻá ku aʻusia ha ngaahi tutuki lahi kehe ʻi he ngaahi taʻu hono hokó ʻa ia ne u ʻOku faingataʻa ke hikikotoa kinautolu.

 

Ka Koeʻuhi kuo pau ke u talanoa ki ai, te u tala ʻa e tefitoʻi moʻoni pea ko eofi taha, ʻo aʻu ki he ki he taʻu1899.

 

ʻI ha taimi pē Naʻe toe haʻele mai ʻa Sisu kiate au hili ʻene ʻai ke u faingataʻaʻia ʻi he Tutuki, naʻá ku toutou lea ʻaki maʻu pē kiate ia:

 

"Ko ʻeku ʻofeina ʻa Sīsū, ʻomi kiate au ha mamahi moʻoni koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá, ke u fai ia

-ʻoku nau fakamamahiʻi ʻe he mamahi mo e fakatomala koeʻuhi ko ʻene fakaʻitaʻi koe, pea

-ʻoku nau ne toʻo atu mei hoku laumālié mo hoʻo manatú.

 

Tuku ke hanga ʻe he ʻofa ke ikunaʻi ʻe heʻeku ngaahi mamahí ʻa e ʻofa kotoa pē kuó u maʻu koeʻuhí ko e angahalá, koeʻuhi ke

-ʻi heʻeku ʻe toʻo atu mo fakaʻauha ʻa e ngaahi angahalá,

"Te u lava lomiʻi lahi ange au ke u talatalaakiʻi ʻa kimoutolu."

 

Tuʻo taha, hili ʻi heʻene kole kia Sīsū ha ʻaloʻofa pehē, naʻá ne folofola mai ʻi he angaʻofa kiate au:

"Kuo foaki mai ia ʻOkú ke loto mamahi ʻi hoʻo fakalotomamahiʻi aú, ʻoku ou fie teuteuʻi koe ʻo tatau pe mo e Fakalelei. ʻI he founga ni ʻe lava ke mahino kiate koe ʻa e ugliness ʻo e angahala mo e malohi ʻo e mamahi naʻe fakatupu ki hoku Loto.

 

ʻAho ʻOku ou maʻu e ngaahi lea ko ʻení:

« Kapau ʻI he kauhala ʻe tahí, neongo ʻoku ʻikai ke u sio kiate koe, ka ʻokú ke kei ʻi he tahí pē. Kapau Manga ki he kelekelé, ʻokú ke ʻi hoku lalo vaʻé. Kuó u faiangahala!"

Pea Naʻá ne fanafana mo meimei tangi peá ne toe pehē:

"ʻOku ke Naʻá ku kei ʻofa pē mo maluʻi koe!"

 

Hili ʻa Sīsuú Naʻá ne fakahā mai ʻa e ngaahi leá ni, naʻe kamata ke mahino kiate au ha ngaahi meʻa lahi naʻe ʻikai ke u Te u lava ʻo fakahaaʻi.

 

te u lava ʻo lea ʻaki ia ko e toki taimi pē ia

- ʻoku ʻi ai ʻeku houngaʻia ʻi he Lahi mo e Māfimafi ʻo e ʻOtuá,

-ko ia ʻo hangē ko ʻEne ʻi he meʻa kotoa pē.

 

Fakamālō ki hono ʻoku hao ʻa e ʻOtuá mei he ngaahi ʻulungāangá, kae ʻikai ko ha ʻata ʻo ʻeku fakakaukaú. Ko e ʻoku siʻisiʻi ange ʻeku taʻeʻahí ʻ ʻi hono fakafehoanaki ki Hono Ngeia Lahí ha ʻata.

ʻI he ngaahi foʻi lea "kuó u fai angahala",kuó u mahino

ʻa e ʻa e ngaahi meʻa taʻe-tau ʻo eangahalá,

-ʻene loto tāufehiʻá mo e taʻeʻilo,

ko ia hangē ko e fakatupu houhau lahi ʻoku fai ki he ʻOtuá ʻi ha kihiʻi taimi siʻi pē ʻo e fiemalie mo e fiefia.

 

Fakafanongo ki he Ngaahi Foʻi Leá

"ʻOku ke Naʻá ku kei ʻofa pē mo maluʻi koe,"

Naʻe ʻave au ʻe Ne u ongoʻi ha fuʻu faingataʻaʻia lahi ʻi he tuʻunga ʻo e maté.

 

Ko Au naʻá ne ʻai ke mau ongoʻi hono lahi fau ʻo e ʻOfa naʻá ne maʻu kiate aú, neongo, naʻá ku tuku hifo ia ʻi ha kiʻi ngāue kovi faingofua, ki he tuʻunga ʻo e Ko ha fiefia, ʻa ia ne u fakaʻitaʻi peá u meimei tāmateʻi ai ia.

 

"Tangataʻeiki,

talu mei he Kuó u taʻehoungaʻia mo angakovi kiate kimoutolu, pea kuo pehē hoʻomou moʻuí Angalelei kiate au, ʻaloʻofa mai kiate au.

-ngaohi au ongoʻi maʻu pē ʻa e fakatomala ʻo ʻeku ngaahi angahalá,

-ki he lahi ʻo e ʻofa ʻoku ke maʻu pea te ne maʻu maʻu ai pe kiate au."

 

ʻI he momeniti ko ia ʻi he ʻa ia naʻe ʻai ʻe Sīsū ke mahino kiate au ʻa e lahi ʻo e tāufehiʻá naʻe ʻi ai

- ʻi he angahalá mo e

- ʻa ia tukupa ʻoku mahino ia kiate au,

ki he taufehiʻa motaʻehoungaʻia,

Ko e tangata loto-toʻa ke fakakaukau ki he ʻOtuá ʻoku siʻi ange ʻi hefiefiá fakalielia ʻaupito.

Tatau Pē

-kapau naʻá ku vekeveke ke fakaʻehiʻehi mei he kihiʻi maumaufono siʻisiʻi,

-ʻOku ou faʻa Manavasiʻi ʻi he malumalu ʻo ha angahala

ʻe lava ia ʻoku kiʻi haʻu pē ki heʻeku fakakaukaú.

 

Ko e founga ia ne u feinga ai fuʻu fakaliliʻa mo fakama lahi koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻo hoku kuohilí peá u fakakaukau ke hoko ko e kovi taha ʻi he kau angahala kotoa pe.

Ko ia ʻi he hā mai ʻa Sīsuú, naʻá ku fai pē ia

Toe ʻeke ange kiate ia mamahi koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá

-ko ia ko hono fakahoko ia ʻo ʻEne talaʻofa ʻo e tutukí.

 

ʻI ha pongipongi ʻe taha, ʻi he taimi ne u ongoʻi mālohi ange ai ʻi he tuʻunga angamahení ʻa e holi ke ke lahi ange ʻeku faingataʻaʻiá, naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ʻa ia ko hoku angaʻofa tahá. Ko Au Naʻá ne toʻo hake hoku sinó ʻo ʻomi hoku laumālié ki ha tangata ʻa ia, ʻi he tokoni ʻa ha meʻafana, naʻe toki ʻohofi, pea naʻe ke mate pea mole hono laumālié.

 

Pea kia Sīsū naʻá ne ʻai ke u mahuhu ʻiate ia ʻo mahino ai kiate au ʻa e mamahi ʻo hono Lotó koeʻuhi ko e mole fakamahamahalo ʻa e laumalie ko ʻeni.

 

Kapau naʻa tau ʻilo lahi e mamahi ʻa Sīsū koeʻuhí ko e mole ʻa e laumālié, ʻoku ou ʻilo fakapapau ʻoku Te tau fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá ke fakahaofi ia mei he malaʻia taʻengatá.

 

Lolotonga ʻeku ʻi he Naʻe puke au ʻe Sīsū lolotonga e lahi ʻo e ngaahi foʻi mahafu ko ʻení leʻo lahi ʻaupito kau kiate ia mo fafana ʻi hoku telinga:

"Ko ʻeku uaifi, ʻoku ke fie maʻu?

-ʻoatu kiate koe ko e moʻulaloa ki hono fakamoʻui ʻo e laumālie ko ʻení mo

"Toʻo hake ʻiate kimoutolu kotoa pe ʻa e mamahi ʻoku taau mo ia koeʻuhi ko ʻene ngaahi angahala ʻi he faʻitoka?"

 

Naʻe pehē: "Ko hono moʻoní, ko hoku Sīsū.

ʻAi kiate au ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku totonu ke maʻu, kehe pe ke fakahaofi pea ke fakafoki mai ia ʻi he moʻui".

 

Pea kia Sīsū Naʻa ne fakafoki au ki hoku sino pea u ongoʻi ʻoku fakauku au ʻi ha faingataʻaʻia lahi ʻo ʻikai mahino kiate au pe ʻe anga fēfē haʻaku moʻui.

Hili haʻane nofo ʻi he tuʻunga faingataʻaʻia ko ʻení ʻo laka hake ʻi ha houa ʻe taha, ko Sīsū Naʻá ne fokotuʻutuʻu ke haʻu ʻeku taha vetehiá ʻo toetuʻu au.

 

ʻI heʻeku Naʻá ne fehuʻi mai pe ko e hā e meʻa naʻá ne fakatupu kiate au ʻa e mamahi lahi ko ʻení,

ʻoku ou maʻu fakahā ʻa e meʻa kotoa pē kuó u mamata mo aʻusia ʻi he meʻá ni taimi nounou ʻaupito pea ʻoku ou

Tuhuʻi ʻa e konga ʻo e kolo naʻe fakahoko ai ʻa e fakapoo.

Naʻá ku toki fakapapauʻi kuo hoko moʻoni ʻa e fakapoó ʻi he feituʻú ni ʻa e feituʻu tofu pe naʻa ku talaange ki ai pea ne talamai ʻoku tui ʻa e taha kotoa Kuo mate ʻa e tangatá.

 

naʻá ku talaange ki ai koeʻuhí naʻe ʻiate au ʻa Sīsū Naʻá ne palōmesi te ne fakahaofi hono laumālié pea tauhi ia ʻi he moʻui.

Forsooth Kuó u fepokangaʻaki mālohi mo e ʻOtuá ke taʻofi Hono laumālié mei he mavahe mei Hono sinó. Naʻe toki hilifakinima ia kimui pea naʻá ne moʻui pea mamalie ʻene moʻui leleí. ʻI he taimi ni moʻui. ʻOfa ke monūʻia ʻa e ʻOtuá!

 

Ko e meʻa ki heʻeku holi lahi ange ke tutuki fakataha mo Sīsū, he ʻofa kiate Ia pea ki he Fakalelei ʻo hoku kuohili, ʻoku haʻu kiate au, pea hangē ko ia ki muʻá, naʻá ne ʻomi hoku laumālié mei hoku sino.

Naʻá ne ʻave au ki he potu toputapu naʻá ne faingataʻaʻia ai ʻi heʻene loto mamahí mo quoth:

 

"Ko ʻeku uaifi, kapau naʻe ʻilo ʻe he taha kotoa

-taʻe-fakatataua neongo ko e Kolosí mo e

-ʻoku anga fēfē ʻene laumalie mahuʻinga,

taha kotoa ʻe fie maʻu ʻe he koloa ko ʻeni pea fakakaukau ʻoku mahuʻinga, hangē ha siueli ʻoku ʻikai hano mahuʻingá.

 

Ko e fē ʻa e taimi ʻoku naʻe ʻalu hifo mei he Langi ki he mamani, naʻe ʻikai ke u fili ʻa e ngaahi koloa ʻo e mamani. Ka naʻá ku pehē ʻoku fakaʻeiʻeiki mo lelei ange ke fili. ko e houʻeiki fafine ʻo e kolosi:-masiva,-fakama-ko e faingataʻaʻia lahi ange.

 

Pea lolotonga ʻenau Tui

-naʻa ku fakaʻamu ʻofa ke hoko mai ʻa e taimi ʻo ʻeku Holi mo e Mate ʻi he vave taha, he te u fai ʻiate kinautolu ʻa e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié".

 

Lolotonga ʻEku naʻá ne lea, naʻe ngaohi au ʻe Sīsū ke u ongoʻi ʻa e fiefia naʻá ne ongoʻi ʻi he faingataʻaʻia. Naʻe hā mei heʻene ngaahi leá ha ongo māfana ʻi hoku lotó holi ke mamahi.

Naʻa ku fanongo ki ha Ongo māʻoniʻoní mo e holi ke hangē ko iá, ko e Tutuki.

 

ʻAki ʻa e kihiʻi leʻo mo e Naʻá ku lotu kiate ia ʻo pehē, Ko e mālohi naʻá ku maʻu ʻiate aú, ʻo pehē:

"Tangata Mali" māʻoniʻoni, foaki mai kiate au ʻa e mamahí pea foaki mai kiate au ʻa ho Kolosí koeʻuhí he ʻoku ou ʻOfa ke ne ʻiloʻi lelei ange ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa ʻiate aú.

He ka ʻikai, te u ʻi he taʻepau maʻu pe hoʻomou ʻofa kiate au. Kuo u waived ʻa e meʻa kotoa maʻamoutolu!"

 

Toe Lahi Ange tōmuí, ʻi he fiefia ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ʻi heʻeku kole fakamātoato, ʻa Sīsū Naʻá ne fakaʻatā au ke u tokoto hifo ʻi ha taha ʻo e ngaahi kolosi naʻe ʻi aí.

ʻI hoku taʻu Naʻá ku mateuteu, peá u kole ange ke kalusefai au.

ʻOfa Naʻá ne toʻo ha foʻi faʻo pea kamata ke ne teke ia ki hoku nimá. ʻO e Naʻá ne fehuʻi mai mei he taimi ki he taimi:

"ʻOku fuʻu totuʻa kovi? ʻOkú ke fie maʻu ke u hoko atu?"

"ʻIo, ʻIo, ʻoku hoko atu ʻa e kamata, "neongo ʻeku mamahi. ʻOku fuʻu fiefia ʻi hoʻo tutuki au."

 

Ko e fē taimi naʻá ne Naʻe kamata ke u tuki hoku nima ʻe tahá, pea hoko mo e nima ʻo e kolosí naʻe fuʻu nounou hono fakahā maí, ka ki muʻa pea toki lōloa totonú.

 

Pea kia Sīsū Naʻa ne toʻo ʻa e foʻi faʻo kuo ʻosi to pea ne pehe:

"Uaifi ʻAʻaku, kuo pau ke tau kumi ha kolosi ʻe taha. Mālōlō mo fakafoʻou."

ʻoku ʻikai ke u lava Fakamatalaʻi ʻa e mōmēniti ne u ongoʻi ʻi he momeniti ko iá. Ko ia ai Naʻe ʻikai ke u taau mo e faingataʻaʻia ko ʻení!

 

Ngaahi hua ko ʻeni kuo tuʻo lahi hono toutou lea ʻaki. ʻI he taimi ʻoku ongo nima ai ʻa e naʻe feʻunga pē ʻa e ngaahi kolosí, pea naʻe ʻikai feʻunga ʻa e lōloa ʻo e kolosí.

 

ʻI ha faingamālie ke ʻoua naʻa kalusefai au ʻe Sīsū, Naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe mole mei hoku tutuki.

 

Kuo ʻosi maʻu ʻe Sīs Kumi ʻuhinga maʻu pē ke toloi ia ki ha taimi kehe.

ʻOiaue Meʻa fakamamahi moʻoni ki hoku laumālié ʻi he toutou fepaki ko ʻeni mo e hoku Sīsuú. Taimi lahi naʻe fakatonuhiaʻi au ʻi he lāunga ki he Naʻa ne, koeʻuhi henaʻa ne fakaʻikaiʻi au mei he faingataʻaʻia moʻoni.

 

Toe Lahi Ange Naʻá ku toe pehē ange kiate ia ʻi ha leʻo ʻita:

"Ko ʻeku ʻOfeina, ʻoku hange ʻoku fakaʻosi ʻa e meʻa kotoa pe ko ha pauʻu.

Hangē ko ʻení tuʻo lahi hoʻo talamai te ke ʻave tuʻo taha pē au ki Hēvaní maʻá e kakai kotoa pē. Ka, ko e taimi kotoa pē naʻá ke fakafoki mai ai au ki he māmaní ke toe nofoʻi hoku sinó. Naʻa ke talamai te ke fie maʻu Kalusefai au ke u lava ʻo fai e meʻa naʻá ke faí.

Neongo ia, ʻoku ʻikai Kuó ke tuku nai ke u aʻusia ʻa e tutuki kakató. Pea Naʻe pehē ange ʻe Sīsū: "ʻIo, ʻe vavé ni pē haʻaku fai ia. ʻOku ʻikai ha loto veiveiua. ʻE fakahoko ia."

 

Fakaʻosi, ko ha pongipongí, ʻi he ʻaho ʻo e Hakeakiʻi ʻo e Kolosi Māʻoniʻoní (13), Sīsū ʻasi mai pea toe ʻave fakavavevave au ki he Sikuea Māʻoniʻoni ʻi Selusalema.

Naʻá ne ngaohi au ke u fakakaukau ki he ngaahi meʻa kehekehe ʻoku fekauʻaki mo e meʻa lilo mo e angamaʻá ʻo e kolosi. Hili iá, naʻá ne pehē ʻi he ʻofa:

 

"ʻOfa ʻAʻaku, ʻokú ke fie fakaʻofoʻofa?

Fakalaulauloto ki he Kolosi pea ʻoatu ʻa e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa taha ʻoku ke te nau lava ʻo maʻu ʻi he Langí pea ʻi he māmaní.

Te ke toki ngaohi leva koe ki he ʻofa mei he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻiate ia ʻa e Fakaʻofoʻofa taʻefakangatangatá. ʻI he kuó ke fakatupulaki ʻa e holi ke maʻu ʻa Palataisi mo ʻene ngaahi koloa kotoa pe.

 

ʻOkú ke fie hoko fonu ʻi he koloa lahi fau, ʻo ʻikai ʻi ha kiʻi taimi nounou, ka ki ʻitaniti?

ʻI he ʻofa maʻu ai pē ʻo e Kolosí. Te ne ʻoatu kiate koe ʻa e koloa kotoa,

-lahi tahá kiʻi seniti siʻisiʻi, ʻa ia ʻoku ne fakafofongaʻi ʻa e siʻisiʻi taha ʻo e faingataʻaʻ

-ki he paʻanga lahi tahá ʻoku ʻikai faʻa fakatataua ʻa ia ʻoku maʻu mei he ngaahi kolosi mamafa tahá.

 

Neongo ia

-lolotonga e tangatá kuo fakaʻau ke vekeveke ke maʻu e tupu siʻisiʻi taha ʻo ha paʻanga fakamatelie faingofua, ʻa ia ʻe vave ni pe haʻane liʻaki,

-ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tokotaha teʻeki mali fakakaukau ke fakatau ha seniti ʻe taha ʻo e koloa taʻengata.

 

Pea ko e ha hono ʻuhinga

ʻoku ou maʻu manavaʻofa ki he taʻefakaʻatuʻi ʻa e tangatá koeʻuhí ko ʻeneleleí taʻengata

ʻofa ʻOku ou fietokoni kiate ia.

 

Naʻe ʻikai ke Ne houngaʻia,

-ʻoku ke ngaohi taʻefeʻunga mo ʻEku ngaahi meʻafoakí, pea

-fakaʻitaʻi au ʻaki ʻa e ʻene loto-fiemālie.

Vakai, ʻofefine Ko e hā hono lahi ʻo e kui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ni?

 

Ko e Kolosi, ka ko e matapaa

-taha kotoa ʻa e ngaahi ikuna,

-ʻa e ngaahi meʻa lalahi ʻoku maʻú mo e

-ʻa e ʻe malohi lahi taha.

 

Ko ʻeni hekuo pau ke ʻoua naʻa toe ʻi ai haʻo taumuʻa kehe ka ko e Kolosí pē.

Naʻe ʻOku ʻuhinga ʻeni ke tokonaki maʻá e meʻa kotoa pē.

 

Pea, ʻi he ʻaho ni, ʻoku ou fie maʻu kataki ʻo tutuki kakato koe ʻi he kolosi, ʻa ia kae ʻoua kuo aʻu ki he Naʻe ʻikai feʻunga ʻa e momeniti ko ia mo koe.

 

ʻOku totonu ke ke ʻiloʻi ʻoku Ko e kolosí pē ʻe tahá

-ʻoku ʻi ai hoʻo ʻoku ou saiʻia ʻi heʻeku ʻofa mo

-ʻa ia ʻoku ou ʻOkú ne fakatupu ke tutuki kakato koe ʻiate ia. Ko e kolosi ʻokú ke maʻú naʻe mamaʻo ʻaupito,

te u ʻomi ia ʻi he Langi ko ha fakaʻilonga hoʻo ʻofa.

te u fakaʻaliʻali atu ia ki he Fakamaauʻanga Fakalangí ko ha fakamoʻoni ki hoʻomou ʻofa kiate aú.

 

ʻI hono tuʻungá ʻOku ʻi ai haʻaku meʻa mamafa mo fakamamahi ange ʻoku ou ʻomi kiate koe

- ke tali ki hoʻo holi ke faingataʻaʻiá mo e

-ke fakangofua ʻofa ke fakahoko maʻamoutolu ʻa ʻeku Tukupa taʻengata."

 

Hili ʻene lea ʻeni, naʻe ha mai ʻa Sisu kiate au ʻi he ʻao ʻo e kolosi naʻa ku maʻu ʻo aʻu ki he taimi ko ia. Naʻá ku ʻalu ʻi he fiefia kakato ki Naʻá ku fakatokoto ia ki he kelekelé ʻo tokoto ai.

Pea ʻi he lolotonga ʻo ʻeku kei Naʻe fakaava ai ʻa e langí, ʻo mateuteu ki he tutukí.

Naʻe haʻu ʻa Seni Sione ko e ʻEvangeliō, ʻi heʻene fua ʻa e kolosí ʻa ia naʻá ku Kuo folofola ʻa Sīsū.

 

Pea Naʻe aʻu atu ʻa e taupoʻou ko Mele ʻoku takatakaiʻi ʻe ha fale ʻo ha kau ʻangelo.

Naʻa nau fusi au mei hoku kolosí pea naʻa nau tuku au ki he lahi tahá ʻomi mei Seni Sione.

Ko ha fiefia naʻe ʻave au ʻe he momoko mo e fakamate.

Neongo ia Naʻá ku kei ongoʻi pē ʻa e ulo ʻo e ʻofá ʻi hoku lotó, ʻo ne ngaohi au ke u Tatali ke mamahi ʻi he kolosi ko ʻeni.

 

ʻI he fakaʻilonga ʻo e Sīsū, naʻe toʻo ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻuluaki kolosí ʻo ʻave mo ia ʻi Palataisi.

Lolotonga iá, naʻe pehē ʻe Sīsū, ʻaki hono nima ʻoʻona pea tokoniʻi ʻe he Taupoʻou ko Mele, naʻa ne kamata ke kalusefai au.

 

ʻI he vaʻe, kau ʻangelo mo e Seni Sione ʻi he faʻo mo e niʻihi kehe ngaahi meʻa naʻe fie maʻu ki hokututukí.

Maʻa e ko e ngāue ki hokututukí,

-ʻaʻaku naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ha nēkeneka mo ha nēkeneka lahi ʻaupito

-te u maʻu naʻe ʻikai ke faingataʻaʻia ʻi ha toko taha, ka ko e tutuki ʻe taha afé,

ko ia ʻi he ngaahi faingataʻaʻia kehé ke fakatupulaki ʻenefiemālie fakaʻofoʻofá.

 

ʻI he momeniti ko iá naʻe hangē naʻe teuteuʻi ʻa Hēvani ki ha kātoanga foʻou ʻo e Lāngilangiʻia au:

-ʻi hono maʻu fakahōifua kia Sīsū,

-ʻi hono maʻu fai , mo e ngaahi lotu lahi, ngaahi laumālie ʻi Purgatory,

-ʻi hono maʻu fepokangaʻaki ʻi he kau angahala naʻe ʻikai ke nau lava ʻo fakaʻauha pea mo hono fakaului ʻo mo ha ngaahi meʻa lahi ange.

 

Siʻoku ʻofaʻanga Naʻe ʻai ʻe Sīsū ke nau hoko kotoa ko e kau fevahevaheʻaki ʻi he lelei naʻe ola ʻo ʻeku ongoʻi ʻaʻau ki he ngaahi faingataʻaʻia naʻe ʻi he tutuki.

Ko e taimi naʻe ʻI he ʻosi ʻeku ngāué, ne u ongoʻi hangē ʻoku ou kaukau tahi ʻi he loto fiemālié. tuifio mo ha tahi ʻo e faingataʻaʻia taʻefakatataua.

 

Ko e faʻe kuini naʻá ne tafoki kia Sīsū ʻo pehē:

"Foha Ko hoku ʻahó ni, ko ha ʻaho ia ʻo e nāunau.

Ki hoʻo ngaahi mamahi tatau pea mo hono fakahoko kotoa ʻo e ngaahi meʻa ʻoku naʻe ngaohi ia mo Luʻisa,

-ʻOku ou fie maʻu ʻa e hokaʻi ʻa e loto ʻaki ʻa e tao mo e

-tui hono ʻulu ko e kalauni talatala."

 

Ko e Tali ki he holi ʻa ʻene Faʻee, naʻe toʻo ʻe Sisu ha tao ʻo hokaʻi ʻa e Hoku lotó mei he tafaʻaki ʻe tahá ki he tafaʻaki ʻe tahá. ʻI he taimi tatau, naʻe ʻi ai ʻa e kau ʻāngeló ʻoatu ha kalauni talatala ki he Taupoʻou Monuʻia.

Ko ia, mo e ʻi heʻeku loto ki aí pea mo e fiemālie taupotu tahá, naʻá ne fakahā mai ia kiate au ʻofa ʻi he ʻulú. Ko ha ʻaho fakangalongataʻa moʻoni ia ʻa au!

 

Te ke lava ke lea ʻaki ia, ko ha ʻaho ia ʻo e faingataʻaʻia taʻe hano tatau mo e fiefia taʻeʻaongá. Pea, koeʻuhi ko ʻeku fiefia pea mo katakiʻi ʻa e ʻeku fakaʻofoʻofa fakanatula, naʻe kei nofo pe ʻa Sisu ʻi hoku faʻahi he ʻahó kotoa.

Koeʻuhi ko e Kalavite ʻo e faingataʻaʻia, naʻe mei ʻikai lava ʻa e tutuki taʻe kau ai ʻEne ʻaloʻofá.

Ke u fiefia, Naʻe fakangofua ʻe Sīsū ha ngaahi laumālie tokolahi ʻi Purgatory ke nau foki ki he Hevani koeʻuhi ko ʻeku faingataʻaʻia.

 

Naʻa nau hifo mei he Palataisi fakataha mo ha kau ʻangelo.

Naʻa nau ʻatakaiʻi ʻa e pea naʻa nau fakafoʻou au ʻaki ʻenau ngaahi hiva fakalangí. Naʻe ngaahi himi ʻo e fiefia mo e ngaahi himi ʻo e fakafetaʻi ki he fakaʻofoʻofa ʻa e ʻOtuá.

 

Hili ha toko nima pe ʻaho ʻe ono ʻo e faingataʻaʻia lahi,

Fanga kiʻi tohi siʻi mo fakameʻapangoʻia lahi he, ʻi he ʻaho ki he ʻaho, ne u faingataʻaʻia holoa.

 

Naʻe mei hoko ia tuku ʻaupito kapau naʻe ʻikai ke u vili taʻeʻunua ki hoku ʻEiki Taʻane ko Sisuu - ke fakangatangata kinautolu ke fakasiʻisiʻi hono malohi, ʻo ʻikai taʻofi e meʻa kotoa pe.

Naʻá ku ongoʻi ʻi hoku lotó ʻiate au ʻa e holi mālohi ki he ngaahi faingataʻaʻia fakaʻofoʻofa ko ʻení.

Pea naʻa ku ke ʻilo hoku Sīsū leleí ʻaki ʻene kole ange ke fakafoʻou hono tutuki kuo u ʻosi aʻusia.

 

Sīsū Naʻe ʻikai haʻane taumuʻa, ka naʻá ne fiemālie pē ʻiate au.

Mei he taimi ki he taimi ne u saiʻia ke fakafoki hoku laumālié ki he Ngaahi Potu Toputapú, ʻi Selusalema.

 

Pea naʻá ku naʻá ne ʻai ke mau vahevahe ʻo lahi ange pe siʻisiʻi ange ʻi he ngaahi faingataʻa naʻá ne aʻusiá ʻi he lolotonga ʻo ʻene manako.

Taimi ʻe niʻihi ʻokú ne maʻu au naʻe ngaohi ke kauʻimaeaʻi, pea taimi ʻe niʻihi ko e fungani ʻaki ʻa e ʻakau talatala,

taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa Fua ʻa e kolosí, pe ko e tutukí.

Kia Sīsū Naʻá ku saiʻia ke u faingataʻaʻia ʻi ha taha pe ko e taha ʻo e ngaahi meʻa lilo ko ʻení. Niʻihi Naʻe ʻi ai foki mo ha taimi, ʻi ha ʻaho pē ʻe taha, naʻá ne ʻai ke u faingataʻaʻia ʻi hono kotoa Loto vekeveke

ʻomai ha meʻa lahi ange kiate au melie mo e

ʻa e ʻi he taimi tatau pe ʻoku lahi ange ʻa e faingataʻaʻia.

 

Hoku lotó naʻe to ki he mamahi

- ʻi he taimi naʻe Ko Sīsū tonu pē ke ne fuesia ʻa e Holi fakakakanó mo e

-naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u mamahi fakataha mo ia.

Naʻa ku taʻemanonga mo hohaʻa ʻo kapau he ʻikai ke u lava ʻo hū ki ha niʻihi ʻo ʻene faingataʻaʻiá.

 

Ko Au ʻOku faʻa ʻilo au mo e Taupoʻou ko Melé

-sio kia Sīsū kātakiʻi ʻa e mamahi lahi tahá koeʻuhí ko e ngaahi faihalá fakahoko ʻe ha kau tangata anga fitaʻa ange, anga fitaʻa ange ʻi he kau sōtia ʻoku naʻa nau puke ʻa Sīsū ʻo tāmateʻi.

 

Ko e taimi ia Ne u ʻiloʻi fakapapau ko kinautolu ʻoku ʻofa,

-ʻoku lahi ange faingofua ke faingataʻaʻia toko taha

-ʻoku mamata ki he faingataʻaʻia ha taha ʻoku ʻofa ai.

 

Naʻá ku ongoʻi ʻaki ʻeku ʻofa ki hoku ʻofaʻanga ko Sisuu. Naʻá ku lotu kiate ia ke toutou fakafoʻou hoku tutuki, koeʻuhi Te u lava ʻo fakasiʻisiʻi ʻa ʻene faingataʻaʻiá.

 

Sīsū kiate au Naʻá ne faʻa pehē:

"Ko ʻeku ʻofeina

-ko e Kolosí fāʻofua mo fie maʻu,

-fakafaikehekeheʻi ʻo e predestined ʻe he reprobate, ʻa ia ʻoku ne fakafepakiʻi ʻa e faingataʻaʻiá.

 

ʻIloʻi ia ʻi he ʻAho ʻo e Fakamāú, ʻa ia naʻe faivelenga mo vilitaki

-Ongoʻi ʻa e tokanga ki he Kolosi pea ʻe fiefia ʻi heʻene mamata ki ai ʻasi mai. neongo ʻe kapui ʻa e reprobate ʻe ha ilifia fakalilifu.

 

Ka, ko ʻeni, ko ʻeku ʻofeina

-he ʻikai lava ʻe ha taha lea ʻaki ia ʻi he loto falala

-kapau ko ʻeni pe ʻe fakahaofi pe mole taʻengata ia.

"He faʻifaʻitakiʻanga, kapau, ʻi he taimi ʻe ha mai ai ʻa e Kolosi,

-ko ha taha ʻuma ʻi he fakafisi mo e faʻa kataki,

Taʻe kai mei he taimi ki he taimi,

-fakamālō kia hai ʻoku ne ʻoatu ia kiate ia pea muimui ʻiate au,

ko ha Ko ha fakaʻilonga mahino mo meimei pau te ne ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu kuo fakamoʻuí.

 

Kapau, ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ʻi he taimi ʻoku fakahā ai ʻa e kolosí,

-ko ha taha ʻio ʻiteʻita, fehiʻa mo e

-fekumi ki he hola mei ai ʻi he meʻa kotoa pē,

pea te tau lava leva vakai ki ha fakaʻilonga ʻoku nau huʻu ki heli.

 

Kapau, ʻi he lolotonga ʻo e ʻene moʻui, ko ha taha ʻoku ne fakatupuʻitaʻi au ʻi he taimi ʻoku sio ai ki he Kolosi,

"Pea ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú te ne fakamalaʻiaʻi au"

talu mei he ʻe tataki ia ʻe he ʻao ʻo e Kolosi ki he ilifia taʻengata.

 

ʻOku makehe ia mahino pea ʻikai taʻe-fiemālie

-ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo e tokotaha faiangahala

-ʻa e haohaoa ʻo e niʻihi ʻoku ʻikai haohaoa,

- ʻa e loto fakamātoató ʻo e mamafana.

Foaki e māmá ki he fakakaukau totonú. ʻOkú ne fakafaikehekeheʻi ʻa e leleí mei he koví.

 

ʻIo fakahā ʻo aʻu ki hatuʻunga pau

-ko hai ʻoku totonu ke ʻi hevanipea

-ko hai ʻoku totonu ke nofo ʻi ha feituʻu ʻiloa.

ʻA e ngaahi ʻulungāanga lelei kotoa pē ʻoku nau fakaʻau ʻo taau mo fakaʻapaʻapa ʻi he ʻao ʻo e Kolosí.

 

Pea ʻoku ke ʻiloʻi e taimi ʻoku ʻOku maʻu nai ʻe he angamaʻá ʻa e fakaʻofoʻofa mo e fakaʻofoʻofa lahi tahá? ʻOku ʻi he taimi ʻoku fakahoko lelei ai kinautolu ki he Kolosí."

 

Founga hono fakamatalaʻi ko e fakaʻau ke ulo lahi ʻa e ʻofa ki he Kolosi ʻoku maʻu ʻe Sisuu ne ueʻi hoku lotó ʻaki ʻa e Ngaahi Lea ko ʻení.

 

Naʻe ʻave au ʻe ko ha fuʻu ʻāʻāpā lahi pehē ke faingataʻaʻia lahi

kapau ko Sīsū ʻikai fiemālie hoku lotó ʻi he toutou fakafoʻou – lahi ʻaupito Faʻa – Ko Hoku Tutukí

ʻE Naʻe fakamamahiʻi moʻoni ia ʻi he mapuna hakeʻa e ʻofá ʻi he taʻe mahanga.

 

Taimi ʻe niʻihi, hili ʻi hono fakafoʻou hoku tutukí, naʻe folofola ʻa Sīsū:

"ʻOfaʻi ʻe he hoku lotó,

-talu mei he ʻoku ke fakaʻamua ʻa e ʻalaha ʻoku ha mei heʻeku ngaahi faingataʻaʻia mei he Kolosi,

- ʻOku ou fakafiemālieʻi ʻa e ko hoʻo ngaahi holí ʻaki hono kalusefai ho laumālié mo e

-fetuʻutaki mo koe kotoa ʻeku faingataʻaʻiá.

 

Ka ʻo kapau he ʻikai ke ke Kapau naʻa ku fuʻu momou ke fakaha ki he tokotaha kotoa pe ʻa e lahi hoʻo ʻofa ʻiate au, ʻoku ou fakaʻamu silaʻi foki ho sino ʻaki hoku ngaahi kafo fanoa e toto mo e ʻAsi mai.

 

Ke aʻu ki he ngataʻangá ni, ʻOku ou fie akoʻi atu ʻa e lotu ko ʻení ke ke fai ke maʻu ai ʻeni ʻaloʻofa:

 

"ʻOiaue Tolu Maʻoniʻoni,

Viviku ʻi he Taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá ku fakatōmapeʻe hifo ai au ʻi homou ʻafioʻangá.

 

ʻI he ʻofa lahi,

ʻOkú ke ʻOku ou lotua ʻi he ngaahi ʻulungāanga lelei fakaʻeiʻeiki ʻo Sīsuú, ke foaki mai kiate au ʻa e ʻaloʻofa kekalusefai maʻu ai pe".

 

Neongo ʻa e foʻi moʻoni ko ia

ʻoku ou maʻu Naʻa ku maʻu maʻu pe ha aversion lahi--ʻa ia ʻoku ou kei maʻu. --

ki he meʻa kotoa pē ʻe hā ki he niʻihikehé,

kuó u loto ki ai kia Sīsū ʻaki hono fakatō kiate au ha holi lahi ange ke tutuki ʻo fakatatau ki hono finangaló.

 

Pea ʻikai fie maʻu ke ke fakafepakiʻi ia ʻaki hono kalusefai hoku sinó mo e laumālié, naʻe ʻikai hano taimi kuó u fakafoʻou hoku ʻoku talitali lelei au ʻaki ʻa e lea mo e loto fakapapau.

 

Hili ʻeku ʻo pehē:

"Maʻoniʻoni Tangata Taʻane, ʻoku ʻikai ha mai ha ngaahi fakaʻilonga ki tuʻa kiate au.

Kapau Taimi ʻe niʻihi pea ʻikai ke u fakakaukau, naʻe hangē naʻá ku tali Ko e ngaahi fakaʻilonga ko ʻeni, naʻe ʻikai pe ke u fie fakangofua ʻeni.

ʻOkú ke ʻiloʻi e lahi ʻo e meʻa ʻoku ou maʻú Naʻá ku ʻofa maʻu pē ʻi heʻeku moʻui fufuú

Talu mei ai ʻOkú ke fie fakafoʻou hoku tutukí, kātaki

ke foaki mai kiate au faingataʻaʻia tuʻuloa ʻo ʻikai ha fakafiemālieʻi ʻi ha faʻahinga me Ka ʻoku ou fie maʻu Meʻa pe ʻe taha: ʻOku ʻikai ke u fie maʻu ha fakaʻilonga ki tuʻa ʻoku ne ʻomi au ke ma mo maa."

 

naʻe ʻikai ke u

ʻIkai fakamamahiʻi pē ʻe he foʻi moʻoni ko ia naʻe mei lava pē ke ʻi ai ha fakaʻilonga ki tuʻá fakahā ʻi hokusinó,

talu mei he naʻe ʻikai ke u fakakaukau, ka naʻá ku loto fakahāhā ki he Finangaló. ʻo Sīsū ʻi he meʻá ni

ʻuhinga

Ka Naʻe toe fakamamahiʻi foki au ʻe he fakakaukau ki heʻeku ngaahi angahala he kuohilí. ʻoku ou maʻu faʻa kole kia Sīsū ke ne maʻu ʻa e fakatomala mo e ʻaloʻofa ʻa ʻenaufakamolemole.

Pea Naʻá ku talaange he ʻikai ke u ongoʻi nonga mo fiemālie kae ʻoua ke u Kuó u fanongo nai meiHono Fofongá: "Kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá."

 

ʻE Hoku Sīsū ʻofaʻanga,

-ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻoua naʻa teitei fakaʻikaiʻi ha faʻahinga meʻa ʻo ʻetau fakalakalaka fakalaumālié

- tuʻo taha pē ʻi heʻeku Naʻá ne pehē ʻi ha founga taʻetokaʻi ange ʻi he tuʻunga angamahení:

 

"Ko e ʻAhó ni ʻOku ou fie ʻai au ke u vetehia. Te ke vete kiate au ʻa e kotoa ʻo e hoʻo ngaahi angahala.

Pea ʻi he lolotonga ʻo e fai ia, te u fakaʻaliʻali atu

taha kotoa ʻa e ngaahi hia kuo ke fai, pea

kotoa pē ʻa e ngaahi mamahikuó ne ʻomi kiate aú Fakatupu.

ʻE mahino kiate koe ʻa e meʻa ko iá angahala, ʻo fakatatau ki he ivi ʻo e poto ʻo e tangata. Pea ʻE sai ange ke ke mate kae ʻoua te ke toe fakaʻitaʻi au.

 

Tokanga Fakaʻauha koe mo fakalaulauloto siʻi ki he meʻá ni:

"Ko ia ʻoku ʻoku ʻikai haʻane meʻa ke fehiʻa ai kiate Ia ʻokú Ne Maʻu ʻa e Meʻa Kotoa P Naʻe mei lava ʻe he meʻa kotoa ʻo ʻai ke mole atu ʻa e taʻeʻaonga mei he fofonga ʻo e mamani.

ʻOku ʻikai ha meʻa ko e levenisipuluki feʻunga ke ne pehe ʻoku ne loto mamahi ʻi hono Tupuʻanga,

-ka neongo iá naʻe mahulu hake ia ʻi hono katakiʻi,-ka naʻe ʻofaʻi.

Foki ki hoʻo ʻikai ha meʻa, pea ʻoku lau maʻuloto ʻe he ongoʻi ʻofa ʻa e tokotaha ʻoku feʻunga."

 

Ko Hono Fakahū ʻo e ʻikai haʻaku meʻa,

naʻá ku ʻiloʻi ʻeku mamahi mo ʻeku ngaahi angahala kotoa pe.

Ko e ʻi he ʻao fakaʻeiʻeiki ʻo Kalaisi, ko hoku Fakamau, naʻe kamata ke u tetetete ʻo hange ha lauʻi ʻakau.

naʻe ʻikai ke u maʻu Mālohi feʻunga ke puʻaki e ngaahi lea ʻa e tokotaha fakamoʻoní.

 

naʻa ku mei nofo pe ʻI he fuʻu puputuʻu lahi ko ʻeni, ʻo ʻikai ke ne lava ʻo lea ʻaki ha foʻi lea,

kapau ko hoku Naʻe ʻikai foaki mai ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua, ko Sīsū Kalaisí, ha mālohi foʻou kiate au, pea loto-toʻa ʻaki hono talamai:

"ʻOfefine ʻo ʻeku ʻOfa, ʻoua naʻa ke manavahe.

Koeʻuhi he Neongo ʻoku ou lolotonga hoko ko ho fakamaau, ka ʻoku ʻaʻau foki mo au tamai. Loto-toʻa pea laka atu ki muʻa."

 

Puputuʻu mo ʻI heʻeku fakamaaʻí, naʻá ku lau maʻuloto ai ʻa e confiteor

Sio mai kiate au ʻufiʻufi kakato ʻe he angahala,

-Naʻa ku maʻu ʻa e kalavite ʻo ʻeku fakatupu houhau ki hoku ʻEiki

-ʻi hono maʻu ʻi hoku lotó ʻa e ngaahi fakakaukau ʻo e hīkisia moʻoní.

 

Naʻá ku talaange:

"Tangataʻeiki, ʻOku ou tukuakiʻi au ʻi he ʻao ʻo Ho Fakaʻeiʻeiki ko e angahala ʻo e hīkisiá."

 

Pea kia Sīsū quoth:

"ʻUnu ke ofi ange ki hoku Lotó ʻi he ʻofa mo e fakafanongo.

Ongoʻi ʻa e fakamamahi taʻeʻofa kuo ke fakatupu ki hoku Loto ʻofa ʻaki hoʻo hikisia."

 

Pea ko au, naʻá ku tetetete peá u fakafanongo ki hono Lotó.

Founga hono fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻa ku ongoʻi mo mahino ʻi ha ngaahi momeniti siʻi! ʻAʻaku mafu, tetetete ʻi he ʻofa, ta vave pea u pehe ko e ke pā.

Ko hono moʻoni, ʻoku toe lahi ange Naʻe hangē kiate au kuo mamahi hoku lotó ʻi he mamahi, mahaehae ʻo movete mo fakaʻauha.

 

Hili ʻI heʻeku aʻusia kotoa ʻeni, ne tuʻo lahi ʻeku kalanga:

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ ʻOku fefe anga taʻeʻofa ʻo e hikisia ʻa e faʻ

Ko ia taʻeʻofa kapau naʻe ʻiate ia ʻa e mālohí, ʻe hoko mai ke fakaʻauha Ko e tokotaha fakalangi!"

 

Peakuo u fakakaukauloto ki he hikisia ʻa e tangata ko ha ʻuanga palaku ʻaupito ʻi he veʻe vaʻe ʻo e tuʻi maʻongoʻonga.

ʻOkú ne tuʻu hake ʻo ʻoku ne pamu ʻi ha founga ʻoku ne ʻai ke ke tui ko ha meʻa koe. ʻI he ʻene fakaʻuliaʻia lahi,

-kamata siʻisiʻi totolo mo kaka he teunga ʻo e Tuʻí,

-ʻo aʻu ki he ʻoku ʻikai aʻu ia ki hono ʻUlú.

Ko e mamata ki he Ko e kalauni koula ʻo e tuʻi, ʻoku ne loto ke toʻo ia meiate ia ʻo ʻai ki he Pule. Pea ʻokú ne fie maʻu

-toʻo ʻa e pulupulu fakaʻeiʻeiki ʻo e tuʻí,

-fakahifo ia, pea mo

-fakaʻaongaʻi kotoa ʻuhinga ke toʻo ʻene moʻui.

ʻOku ʻikai ʻilo ʻe he ʻuanga Naʻa mo e faʻahinga tuʻunga ʻoku ʻi aí. ʻI heʻene hikisia, ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻe ia ʻoku Naʻe Lava ʻa e Tuʻí

fakaʻauha ia, laiki ia ʻi hono lalo vaʻé,

-fakaʻauha ʻa e Ko ʻene ngaahi fakaʻānaua fakaʻofoʻofá ʻoku faingofua ʻene mānavá.

 

Ko e meʻa fisifisimuʻa ʻa palasá, kākaá mo e loto taʻehoungaʻiá. Kau faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi fakakaukau ngali vale pea fonu ʻa hono ʻulú ʻi he loto-hīkisia,

ʻIo ʻOku nau ohi hake ʻi he ʻita mo eloto ʻita

ki he ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau laukau ʻakikinautolú.

 

Naʻe Ko au naʻe mamata ʻi he ʻuanga palaku mo mamahi ko ʻení ʻi he vaʻe ʻo e ʻuanga fakalangí Fakaʻaongaʻi ʻo e PEL

Naʻa ku fanongo ki he ʻoku veiveiua hoku laumālié ʻi he puputuʻú mo e mamahí,

ki he fakatupu houhau kuó u fai kiate ia. Kuo aʻusia ʻe hoku loto ʻa e mamahi fakalilifu pea naʻe mamahi ʻa Sīsū koeʻuhi ko ʻeku loto-hīkisiá.

 

Hili ia, Naʻe tukunoaʻi au ʻe Sīsū.

Naʻa ku tauhi fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻo e angahala ʻo e hīkisiá.

ʻoku ʻikai ke u lava fakamatalaʻi ʻa e mamahi lahi kuó ne fakatupu kiate aú.

 

Hili fakakaukau lelei ki he meʻa naʻe talamai ʻe Sīsū kiate aú, ʻoku foki mai ʻo ʻai ke hoko atu ʻeku vetehia.

 

Tetetete lahi ange Naʻá ku vete ʻeku ngaahi fakakaukaú mo ʻeku ngaahi leá mei muʻa.

ko hai Naʻá ku fakafekiki mo ʻene ngaahi fakaʻamu ne fakahā maí, pea

pehē foki ʻeku ngaahi angahalaʻo e taʻe fai ha meʻa.

Naʻá ku vete ʻa e meʻa kotoa pē Naʻá ku ilifia ʻi he fuʻu mamahi mo e ʻita lahi ʻo e laumālié.

-ʻo hoku siʻisiʻi mo e

-ʻo hoku loto-toʻa ke fakatupu houhau ki ha ʻOtua neongo ʻeku Naʻá ne fakaʻitaʻi, tokoniʻi, maluʻi mo fafangaʻi au.

 

Kapau te ne feinga ʻita kiate au, naʻe tupu ia ʻi heʻene taufehiʻa ki he angahala mo ʻikai ha toe meʻa kehe. ʻIkai, ko ʻene angaʻofa kiate aú, Tokotaha faiangahala, naʻá ne fuʻu lahi maʻu pē.

 

Naʻá ne ngaohi au ke u ke fakamolemoleʻi neongo, ʻi he ʻao ʻo e fakamaau totonu fakalangí, kuó ne fakahā ʻa e hoku ngaahi vaivaí mo e ngaahi vaivaí. ʻI heʻene fakafoki mai, naʻa ne ʻomi ha meʻa lahi ange kiate au Fakamālō atu mo e mālohi ke ngāué.

 

Era ʻo hangē kuó ne toʻo ʻa e holisi naʻá ne fakamavaheʻi hoku laumālié mei he ʻOtuá ki he tupuʻanga ʻo e

ʻo e Fuʻu kovi.

 

Kapau ko e kakaí naʻe mahino kiate kinautolu ʻa e lelei ʻa e ʻOtuá mo e taʻe-fiemālie ʻo e angahalá, Te na tekeʻi fakaʻaufuli ʻa e angahalá mei he māmaní.

ʻE ʻave kinautolu mei he loto-mamahi lahi mo e fakatomala koeʻuhi ko ʻenau ngaahi angahala, pe te nau mate.

 

Kapau naʻa nau ʻilo ʻa e angalelei taʻefakangatangata ʻa e ʻOtuá, te nau tukulolo kiate ia.

Pea mo e kakai filí te nau maʻu ʻi he ʻOtuá ha matavai lahi ʻo e ngaahi ʻaloʻofá kuo fakatapui ki honau fakamāʻoniʻoniʻí mo e fakamāʻoniʻoniʻí.

 

ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe Naʻá ne ʻafioʻi he ʻikai ke u toe lava ʻo kātakiʻi ʻa e mamahí mo e loto mamahí ʻo e angahalá, naʻá ne mavahe, ʻo tuku ai au ke u fakauku ʻi hoku fakakaukauloto ki he kovi ʻoku fai ʻe he angahalá.

 

ʻI heʻene leleí ʻo e moʻui kotoa pe, kuo ne fakahaofi au mei he fakamaau ʻa ʻene Tamai pea kuo foaki ha ngaahi ʻaloʻofa foʻou.

 

Hili ha taimi loloa vahaʻanotaa, naʻe toe haʻele mai ʻa Sisu ke fakaʻata au ke u Hoko atu ʻeku vetehia, ʻa ia, neongo naʻe maumau he taimi ʻe niʻihi, ka naʻe tolonga ʻi ha houa nai ʻe fitu.

 

ʻI he taimi ʻoku angaʻofa lahi taha kuo fakaʻosi ʻe Sīsū ʻEne fanongo ki heʻeku vetehiá, naʻá ne mavahe mei hono tuʻunga ko e Fakamāú peá ne fakakaukau ko e Tamaí ʻofa.

 

Naʻá ku moʻui ʻa e ʻiloʻi taʻe-mafakakaukaua ko hoku mamahi, neongo ʻene lahi, Naʻe ʻikai feʻunga ʻa e fakalelei ki heʻeku ngaahi faikovi ki he Hoku ʻOtua.

 

Sīsū ʻOku ne pehe, ke taki halaʻi fakafepaki au:

"ʻOku ou fie maʻu tanaki atu ha fakalahi. Te u fakaʻaongaʻi e ngaahi lelei ki ho laumālié ʻo ʻeku ngaahi mamahi ʻi he Ngoue ko Ketisemani.

ʻE feʻunga pē ʻeni ke fakafiemalieʻi ʻa e fakamaau totonu fakalangi."

Ko ia ne u ʻalu ongoʻi loto fiemālie ange ke tali ʻa e akonaki ʻa Sīsuú ki heʻeku ngaahi angahalá.

 

Pea Naʻá ku fakatōmapeʻe ʻi hono vaʻé, ʻo mā mo puputuʻu, peá u pehē ange ki ai:

 

"ʻOtua maʻongoʻonga, ʻoku ou kolea hoʻomou ʻAloʻofa mo e Fakamolemole maʻa ʻeku tokolahi mo ngaahi angahala mamafa.

ʻoku ou fie maʻu ʻa e ʻoku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou malavá ke u lava ʻo fakahīkihikiʻi feʻunga hoʻo ʻaloʻofa taʻefakangatangatá.

ʻE Tamai ʻE Hēvani, fakamolemoleʻi ʻa e fakatupu houhau lahi ne u fai kiate koé ʻaki ʻeku faiangahala ki he ʻiate koe pea mo loto ke foaki mai hoʻo fakamolemole fakaetamai."

 

Pea u Naʻá ne pehē, "Palōmesi mai kiate au he ʻikai te ke toe faiangahala. Fakamamaʻo mei he malumalu moʻoni ʻo e angahalá."

 

Naʻá ku tali ange: Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ ʻIo! ʻOku ou palomesi tuʻo tahaafe ia pea ʻoku ou fie mate kae ʻikai fakatupu houhau ki hoku Tupuʻangá, ko hoku Huhuʻí mo hoku Fakamoʻuí. ʻIkai ʻaupito!

ʻIkai ʻaupito!"

 

ʻA ia Naʻe hiki ʻe Sīsū hono nima toʻomataʻú, lea ʻaki e ngaahi leá ʻo e akonaki, pea tuku ke tafe mai ha vaitafe ki hoku laumālié ʻo Hono Taʻataʻa Mahuʻinga.

 

Hili ʻa Sīsuú naʻá ne fufulu hoku laumālié ʻaki hono Taʻataʻa Mahuʻingá ʻo foaki kiate au ʻene ʻApisalomi, ne u ongoʻi kuo toe fanauʻi foʻou au ki ha moʻui foʻou ne tafea ʻo laka ange ʻi ha toe taimi mei he kakato ʻo e ʻaloʻofa.

 

Meʻa ko ʻeni naʻe hok Naʻá ne fakatupu ha ongo kiate au he ʻikai toe ngalo ʻiate au.

ʻI ha taimi pē ʻI heʻeku manatu, ʻoku maʻu ha fiefia makehe ʻi hoku laumalie pea mo ha ʻoku hanga ʻe he tetetete ʻo ʻohofi kotoa hoku sino. Pea ʻoku ou toe manatu ki ai ʻi he siʻisiʻi taha fakaikiiki, ʻo hange ʻoku hoko.

 

Fonu manatu ki he kuohilí, naʻe kapu au ʻe ha ngaahi ongoʻi hohaʻa ke fetohiʻaki, ki he lahi taha ʻe lavá,

ʻi he meʻa ʻe tahá fakamalo ʻi he hokohoko atu hono foaki mai ʻe he ʻEiki kiate au,

-pe fakamafanaʻi au mo fakafoki au ki he tuʻunga ʻo e kau faingataʻaʻia,

-pe teuteuʻi au kae tautautefito ke moʻui ʻi Hono Finangalo Fakalangí, ko hai naʻá ne fekaú

- ko e lahi tahá Ngaahi ʻAloʻofa Fakalangi Maʻongoʻonga mo e

- ko e lahi tahá Kau lahi meiate au. (14)

 

Pea koeʻuhi ʻoku ʻikai Ko e meʻa noa pē au, naʻe pau ke u maʻu ʻa e meʻa kotoa pē mei he ʻOtuá.

Pea naʻe pau leva ke u ngāue ke fakatahatahaʻi e niʻihi kehé ʻaki e ngaahi ʻaloʻofa ne maʻú,

-kiʻi hange ha toketā ko ia, ʻi he toto ʻo ha taha,

-ngaohi ha Huhu ki ha taha ke tokoniʻi ia ke toe maʻu ʻene moʻui lelei. Pea Naʻe pau ke u fakapapauʻi fakalelei ʻoku foki ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtuá.

Ke aʻu ki he ngataʻangá ni, naʻe kamata ke fusi au ʻe hoku ʻofaʻanga ko Sīsuú mei hoku sino, tuʻusi au mei he meʻa kotoa pe te ne lava ʻo fakamavaheʻi au mei he Naʻa ne, mo

fakasiʻisiʻi au ki he tuʻunga ʻo e tokotaha ʻoku moʻua tuʻuloa.

 

Ko e faʻa kātaki ʻaupito, naʻe finangalo ʻa Sīsū ke u mateuteu maʻu pē ʻi he taimi Naʻá ne fie foaki mai ha niʻihi ʻo ʻene ngāué pe faingataʻaʻiá.

Naʻa ne fai ʻeni

ke fakafiemālieʻi ʻa e fakamaau totonu fakalangi ʻi he taʻetukua ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá,

pe taʻofi pe taʻofi hono kauʻimaeaʻi anga fitaʻa ʻa ia ʻoku moʻulaloa ki ai.

 

Ke fakafoʻou hoku ivi mole,

Sīsū kiate au faʻa foaki ha ngaahi ʻaloʻofa makehe,

Taha ko e ʻuhinga ia ʻo e ngaahi meʻá ni ʻa ia ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá, ʻa ia naʻá ku toutoufoaki.

 

Taimi ʻe niʻihi, ʻI heʻeku ʻalu ke vetehia ki ha taulaʻeiki,

Naʻe ʻo aʻusia ha ngaahi ola kehekehe mo hahamolofia ʻi hoku laumalie. Pea ʻI he ʻosi ʻa e vetehia,

Sīsū Naʻa ne fetongi pe ʻe ia ʻa e confessor.

 

Naʻa ne toʻo ʻa e tatau ʻo e tokotaha vetehia, pea ko au, ʻi heʻeku tui ʻoku ou lea ki heʻeku tokotaha vete hia

-Naʻa ku fakaava hake ʻa e hoku loto mo e

-naʻa ku fakaha ʻa e tuʻunga ʻo hoku laumālié, ʻene ngaahi ilifiá, ʻene veiveiuá, mo hono ngaahi mamahí, ʻene hohaʻa mo e ngaahi fie maʻu.

Ka

-mei he ngaahi talí naʻa ku maʻu pea

-maʻá e angaʻofa ʻa e Leʻó, ʻa ia ʻoku faʻa fetongitongi ʻi hoku leʻó vetehia, naʻa ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ko ha tokotaha kehe ia ka ko Sisu pe. Naʻe pehē ʻikai ke sai!

Pea mo hono ngaahi ola Naʻe ʻikai ko ha meʻa angamaheni pe ʻa e ngaahi feituʻu naʻa ku aʻusia. Taimi ʻe niʻihi naʻe Sīsū talu mei he kamataʻangá:

-fakafanongo ʻeku vetehia, angamaheni pe makehe,

-pea foaki mai ʻapikale fakaʻofoʻofa.

Kapau naʻa ku fie maʻu tala ʻa e meʻa kotoa pē naʻe hoko ʻiate au mo Sīsū, ʻE fuoloa pea ʻe lava ke lau ia ko ha talanoa fananga.

ʻIkai ngata ai Te u hoko atu ki ha meʻa ʻoku faingofua ange ke kataki.

 

ʻI he māhina ʻe hiva kimuʻá tuku ke hoko,

Sīsū kiate au naʻá ne fakahā ʻa e tau hono ua ʻi he vahaʻa ʻo ʻĪtali mo ʻAfiliká. Pea Ko e foungá ʻeni:

 

ʻAʻaku tāpuakiʻi ʻa Sīsū kuó ne toʻo hake au mei hoku sinó.

Lolotonga e Naʻá ku hoko atu ai ʻo liliu, naʻá ne taki au ʻi ha hala lōloa ʻoku mafola ʻi he sino ʻo e tangata ʻi honau toto. Naʻa ku ʻasi ko ha vaitafe ʻoku tafea ʻa e hala.

Ne u kiʻi manavahē, Naʻe fakaʻaliʻali mai ʻe Sīsū kiate au ʻa e ngaahi sino ne liʻaki mo fakaʻaliʻali ki ha mafana ʻo e ʻalotamaki pea pehe ki he loto vilitaki ʻa e fanga monumanu carnivores, koeʻuhi naʻe ʻikai ha taha ke ne tokangaʻi e Burials.

Ilifia Naʻá ku fehuʻi ange kia Sīsū:

"Maʻoniʻoni Tangata mali, ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa?

 

Pea mo Sīsū Naʻá ne tali mai, "ʻIloʻi ʻe ʻi ai e tau. ʻOku liʻaki ʻe he tangatá ia ki he ngaahi angakovi mo e holi fakakakanó kotoa pē.

ʻoku ou fie maʻu ʻeku Tauteaʻi ʻa e kakano ʻoku toe fakakāteki ʻa e angahalá."

 

Naʻe ʻikai haʻaku veiveiua fekauʻaki mo e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsuú. Ka naʻa ku ʻamanaki ki ai pe

-ʻi he ʻI he mahina ʻe hiva hono hoko, ʻe taʻofi ʻe he tangata fakakakano hono ngaahi holi fakakakanó mo e

-ʻa ia, ki he vakai ki hono fakauluí, ʻoku taʻofi ʻe Sīsū ʻa e taú Fakataimi-tēpileʻi.

 

Kae fefe ko kinautolu

-splashing takai ʻi he pelepela ʻo ʻenau ngaahi holi mo e

-ko ia, kae ʻikai ko e Ke fakaului, ʻoku toe loloto ange ai ʻa e ngaahi pesoni tafitafi.

 

Pea kimuʻa ai naʻe hoko ko e fuofua taimi ʻeni ke lea ai ʻa ʻItali mo ʻAfilika ʻi he tau.

ʻI he taimi pē ko iá Hili ia, naʻa nau kau ʻi ha tau fefeka naʻe tupu ai ha ngaahi faingataʻaʻia mo e maumau ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi.

Ko ia ʻo laka ange ʻi ha toe taimi, ʻa ʻeku foaki au maʻa hoku Sisu lelei, koeʻuhi fakasiʻisiʻi ʻa e tokolahi ʻo e niʻihi ne uesia ʻe he tau ko ʻeni. ʻoku ou naʻe fai maʻá e ngaahi laumālie neongo ʻeku ngaahi lotú mo ʻeku ngaahi tautapá ki he ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai ke nau mei ʻi ha tuʻunga ʻo e ʻaloʻofá pea ʻE li kinautolu ki heli ʻi he taimi te nau ha ai ʻi honau ʻao. ki he ʻOtuá.

 

Ka ko Sīsū Naʻe ʻikai ke ne fanongo mai kiate au. Naʻa ne toe ʻave au mei he hoku sino. Hoko atu, naʻa ku ʻi Loma he taimi pe ko ia. ʻI ai Naʻá ku fanongo ki ha ngaahi ongoongo lahi peá u ako ki he meʻa naʻe hoko ʻi ʻolungá Fakamatalaʻi. Naʻe ʻave au ʻe Sīsū ki he falealeá, ki he holó ʻo e fakataha alelea, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi Same ʻi ha fakakikihi ʻi he founga hono fai ʻo e tau ke fakapapauʻi ʻoku ikuna.

 

Ko e fealeaʻakí Naʻá ne hoko atu ʻi ha ngaahi lea fakaʻofoʻofa, hīkisia, mo fakamamahi. fuʻu. Ka ko e meʻa naʻe ongo taha kiate au ko e Naʻa nau tui fakamālohi kotoa pē mo ngāue ʻi he taulōfuʻu ʻa e tēvoló, ʻi he ʻa ia kuo nau fakatau atu honau laumālié ke fakangata ʻa e taú.

 

Naʻa ku manavasiʻi. ʻI heʻeku ako ʻeni peá u pehē loto pē:

"Ko e fiha nai kau tangata loto mamahi mo fitaʻa; Ko e ha ha ngaahi taimi fakamamahi, pea toe fakamamahi ange ʻo kinautolu ʻoku nofo ai!"

Naʻe hange kiate au naʻe Naʻe pule ʻa Setane ʻiate kinautolu, koeʻuhi ko ʻenau falala kakato naʻe tuku ia ʻiate ia kae ʻikai ʻi he ʻOtuá. Pea ko e meʻa ia mei he tēvoló naʻe Naʻa nau tatali ke ikuna.

 

Lolotonga ʻena kei kau ʻi ha fakakikihi mo faingataʻa, ʻa e ʻiate kinaua, neongo ʻena fie maʻu ke fakatahaʻi ʻena ngaahi faikehekehe. Sīsū Naʻe ʻikai ke sio ki ai, ka naʻá ne ʻi honau lotolotongá.

Ko e fanongo ki he Naʻe tangi ʻenau ngaahi fokotuʻu fakamamahi, ʻi heʻenau ngaahi lea fakamamahi. Hili hili ʻenau fokotuʻu ʻenau ngaahi palani ke fai ʻenau tau taʻe kau ai ʻa e ʻOtua, Naʻa nau polepole presumptuously, ʻo nau pehe ʻoku nau mahulu hake ʻi he ʻOua naʻá ke teitei fakapapauʻi te ke ikuna.

 

Ko ia, hangē pē ʻoku naʻe kei ʻi ai pē ʻa Sīsū ke fanongo kiate ia, naʻá Ne folofola ʻi ha leʻo fakamanamana: "ʻOku mou falala lahi kiate kimoutolu, ka te u foaki kiate kimoutolu Te u fakamaaʻi; Pea te ke toki fakafuofuaʻi leva ʻa hono lahi ʻo e ngaahi meʻa kuo mole meiate koe ʻi he ʻikai ke ne kolea e tokoni mo e tokoni ʻa e ʻOtua ʻa ia ʻoku ko e tupuʻanga ʻo e lelei kotoa pē.

Ko e taimi ko ʻení He ʻikai ikuna ʻa ʻItali. Ka, te ne aʻusia ha ikunaʻi fakakatoa."

 

Founga hono fakamatalaʻi ʻa e mamahi hoku loto koeʻuhi ko e ngaahi folofola ko ʻeni ʻa Sisuu, pea ʻi he ngaahi founga ʻe fiha naʻá ku feinga ai ke fakafiemālieʻi ʻa hoku Sīsū leleí, koeʻuhi ke ʻi he

ʻikai ke ʻi ai ha tau ʻOku ʻikai ke fuʻu fakamate.

Hange ko ia ʻoku ou fai maʻu pee ʻOku foaki mai kiate au ko ha taha naʻe moʻua he fakaleleí pea kuó u kole ki he ʻEikí ke tuku mai kiate au ʻa e faingataʻaʻia lahi tahá mo fakahaofi ʻa ʻĪtalí mei he kauʻimaeaʻi pehee.

 

Ka ko Sīsū Naʻá ne talamai:

"Te u nofo tuʻu maʻu koeʻuhi ke malohi ʻa ʻAfilika ʻi ʻItali. Pea te u foaki atu Ko ʻeni pē:

ʻAfilika He ʻikai ʻohofi ʻe Vitoliosa ʻa e kelekele faka-ʻItali ke hoko atu e tau. Ko e tautea ʻoku totonu, koeʻuhi he ko ʻItali kapau totonu ke maʻu ia

-ki hono toʻonga moʻui licentious,

-ki hono mole ʻa e tuí mo e

-koeʻuhí ʻokú ne falala ki he tēvoló kae ʻikai ki he ʻOtuá."

 

Tutto ciò che mi fu detto in quel tempo, o in altre circostanze, lo spiegai sotto obbedienza al mio confessore.

E mi ha detto: "Non mi sembra probabile che l'Italia sarà sconfitta dall'Africa, poiché la moderna civiltà dell'Italia possiede tutti i tipi di armi offensive e difensive che l'Africa non possiede".

Quando le parole di Gesù furono confermate, il mio confessore mi disse: "Figlia mia, non c'è progetto, né sapienza, né forza che abbiano un valore, se non provengono da Dio".

 

Avrei potuto concludere qui questo racconto delle cose più importanti che mi sono successe con Gesù dai 16 anni ai giorni nostri, se il mio confessore non mi avesse obbligato a raccontare i vari modi che Gesù usava per comunicare con me.

Sono vari, ma li ridurrò a  quattro.

 

Gesù fa conoscere all'anima ciò che vuole fare e fa uscire l'anima dal  suo  corpo.

Questo può accadere in un istante. L'anima esce dal corpo in un modo così improvviso che il corpo si alza per seguire l'anima ma alla fine rimane come se fosse morto. L'anima, invece, segue Gesù nella sua corsa e percorre l'universo: terra, mari, monti e cieli, e finisce nelle regioni del Purgatorio o nella Dimora eterna di Dio.

A volte l'anima esce dal corpo con più calma. Infatti è come se il corpo riposasse pur essendo insensibile e assorbito in Dio. Poi, quando Gesù se ne va, l'anima cerca di seguirlo ovunque vada. In ogni caso il corpo rimane pietrificato e non sente nulla del mondo esterno, anche se il mondo intero dovesse essere scosso o il corpo fosse trafitto, bruciato o fatto a  pezzi.

 

Posso dire che in entrambi i modi ero fuori dal mio corpo e lontano da dove Gesù mi aveva portato. Quando ero lontano dai confini della terra, in Purgatorio o in Paradiso, e vidi il mio confessore venire a casa mia per risuscitarmi, allora, in un batter d'occhio e per ordine di Gesù, mi trovai nel mio corpo.

 

Gesù ha voluto la mia perfetta obbedienza al mio confessore.

Le prime volte che ciò accadde ero preoccupato, agitato e ansioso di tornare nel mio corpo in tempo per essere disponibile al mio confessore quando voleva svegliarmi.

 

E dovevo essere obbediente!

Confesso che non tardavo ad entrare nel mio corpo quando il confessore mi aspettava nel mio lettino.

Ma se Gesù non si fosse affrettato a riportare la mia anima nel mio corpo, io avrei ostinatamente resistito alla voce del confessore, poiché avevo la scelta di lasciare Gesù, mio ​​sommo Bene, o di sottomettermi alla voce del mio confessore.

Dissi a Gesù: "Vado dal mio confessore che mi chiama all'obbedienza, ma tornerò presto al mio Amato, appena se ne sarà andato.

Ti prego di non farmi aspettare a lungo."

 

In entrambi i casi, Gesù non doveva parlare alla mia anima perché io capissi.

Per la luce che comunica alla mia mente, mi ha fatto capire direttamente cosa voleva significare per me. Oh! quanto ci capiamo quando stiamo insieme!

Questo tipo di comunicazione intellettuale con cui Gesù si fa capire è velocissimo. Molte cose sublimi si imparano in un batter d'occhio - più di quanto si possa imparare leggendo libri per tutta la vita.

 

Questa comunicazione è così alta e sublime che è impossibile per l'intelligenza umana esprimere a parole tutto ciò che un'anima può così ricevere in una.

momento semplice.

 

Oh! che maestro saggio e ingegnoso è Gesù!

In un batter d'occhio impara molte cose che altri non sarebbero in grado di imparare tra diversi anni.

Questo perché i maestri della terra non hanno il potere di comunicare la loro scienza.

Né possono mantenere l'attenzione dei loro discepoli senza fatica e fatica.

 

Le vie di Gesù sono così dolci, tenere e gentili che non appena l'anima lo scopre,

-si sente attratta da lui; e

-non può fare altro che correre dietro di lui alla massima velocità.

 

Senza rendersene conto, l'anima si trasforma in lui in modo tale da non poter distinguere tra sé e l'Essenza Divina.

Ko hai te ne lava fakamatalaʻi e meʻa ʻoku ako ʻe he laumālié ʻi he momeniti ko ʻeni ʻo e liliu.

 

ʻE lava ʻe he meʻa ni ke fakamatalaʻi

-meia Sīsū pē pe

-mei ha laumālie ʻa ia kuo ne foua ʻa e liliu ko ʻeni lolotonga ʻene moʻui pea kuo aʻu ki he tuʻunga ʻo e nāunau haohaoá.

 

Tatau ai pē kapau ʻOku foki ha laumālie ki hono sinó

-maʻu ʻe he maama fakalangi mo e

-ongoʻi mātuʻaki tokanga ki he ʻOtuá,

ʻE faingataʻa ke tala ʻa e ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo foki mai ki ho sinó, fakauku ʻi he fakapoʻuli tahá.

 

Ko e naʻe mei faingataʻa mo taʻehaohaoa ʻene feingá, ʻo kapau naʻe ʻi ai. taʻemalava. Hangē ko ʻení, fakakaukau ki ha tangata naʻe kui mei hono fāʻeleʻí, ʻI ha ʻaho fakaʻofoʻofa ʻe taha, naʻa ne maʻu fakafokifa ʻa e kau faiako ke mamata, pea ʻa ia, ʻi ha kiʻi taimi nounou, ʻoku fou atuʻi he ʻunivesi mo mamata ki he ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa taha: makakoloa, ʻakau, fanga monumanu mo e ngaahi fonualotu fakasilesitiale ʻoku motumotu ʻaki engaahi fetuʻu.

Pea tau pehē pē pea hili ha ngaahi miniti siʻi kuo toe fakafoki ia ki he tuʻunga naʻe ʻi ai ʻo kui. Naʻe lava ke Ne fetuʻutaki moʻoni, ʻaki ha lea fakafonua feʻunga, ko e hā e meʻa naʻá ne mamata ki aí?

ʻIkai ʻE tuʻu fakatuʻutamaki nai ʻi hano manukiʻi?

kapau, kae ʻikai ko e fai hano vakaiʻi nounou fakalūkufua ʻo e meʻa naʻá ne mamata ki aí,

Naʻe feinga ke fai hafakamatala Fakaikiiki.

Ko ʻeni ʻoku tatau e tūkungá mo ha laumālie kuo fononga ki he ʻa e mamani kotoa pea ʻi Palataisi pea ko e foki ki hono sino, ʻoku ne ongoʻi ʻoku Kuo foki mai hotau tangata kui ki heʻene kui.

 

Saiʻia aí maʻu ha hūfangaʻanga ʻi he fakalongolongo kae ʻikai ke lea, koeʻuhí he ʻoku nau manavahē ke ha ngalivale.

Ko e laumālie ʻoku foki ki hono sinó ʻoku loto mamahi mo taʻe-malava ke ne ongoʻi ʻi he tuʻunga ʻo e nofo pōpulá.

Fie maʻu Ko e mavahe ki heʻene lelei lahi angé pea ʻoku toe lahi ange loto mamahi fakataha mo ia kuo ʻikai ke ne lava ʻo sio.

 

ʻOku aspires pe ke uouangataha mo e ʻOtuá pea ʻikai ha holi ke lea ʻaki e nimá toʻohema mo taʻetaau ʻo e ngaahi meʻa ʻoku mahulu atu ʻi he ʻene poto fakaetangata mo fakakakano.

 

Ko ha Te u fakamatalaʻi atu, tupuʻanga ʻo e talangofuá mo e fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi fehalākí ko ʻeni, ʻi he lelei taha te u lava, ko ha founga ia ʻe taha ʻa ia naʻe fakamoʻui ai ʻa Sisu ʻOku lea iaki he laumālié.

Lolotonga ʻOku ʻi hono sinó ʻa e laumālié, ʻokú ne mamata kiheʻene hā maí ko e Tokotaha ʻo Sīsuú ko ha kiʻi tamasiʻi siʻi pe talavou, pe ʻi hono tuʻungaʻo e Tutuki. Pea Ko e Ngaahi Folofola ʻOkú Ne Folofola ʻAkí Maʻu e Mahinó ʻo e laumalie.

Ko e laumālié, ʻi hono tuʻunga pē ʻoʻoná Tafoki, lea kia Sīsū. ʻOku hoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻo hangē ha fepō ʻi he vahaʻa ʻo ha toko ua.

Ko e Ngaahi Lea ʻa ʻOku hahamolofia leva ke hahamolofia ʻa Sisu pea ʻikai ke ʻi ai ha foʻi lea ʻe fa pe nima. Lahi ʻaupito ʻOku tatataha ke ne lea fuoloa.

Ko ha kiʻi Kuo hanga ʻe he folofola ʻa Sīsuú ʻo ʻomi kiate au ha Maama lahi pea kuó ne tuku hoku laumālié ke moʻua ʻi ha foʻi moʻoni ʻoku hoko ʻo ʻaʻaku. Naʻe hange ia haʻaku sio ki ha kiʻi vaitafe naʻe ʻOku vave ʻene hoko ko ha fuʻu tahi lahi.

 

Kapau ko e ngaahi faʻu ʻo e naʻe lava e māmaní ʻo fanongo ki ha folofola faingofua ʻa Sīsū, ko e moʻoni te nau kei ʻohovale, noa, puputuʻu pea ʻikai ke nau lava ʻo ʻilo Meʻa ke tali ʻaki. Ko e taimi ʻoku fie fakahaaʻi ai ʻe Sisu ha Moʻoni ki ha taha, fakaʻaongaʻi ha lea ʻoku taau mo e poto ʻo e ʻa e meʻa ko ia. ʻIkai fie maʻu ke kumi ha ngaahi foʻi lea makehe ke lava ʻo fakahā ʻa e ngaahi folofola ʻa Sīsuú ki he kakai kehé.

Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻEne lea pē ʻaʻaná.

 

Neongo ia ʻOku mā ʻa e laumālié ʻi he taimi ʻoku feinga ai ke fetuʻutaki ʻi he leá ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi moʻoni kuó ne ako ʻo fakafou ʻi he ngaahi fetuʻutakí Fakaʻatamaí. ʻOku liliu ʻa Sīsū ke natula faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI heʻene fili ʻene ngaahi lea, ʻoku ne filioʻi ki he lea fakafonua pea ivi ʻo e laumālie kotoa pē. Kiate au, ʻa e kiʻi meʻa moʻui, He ʻikai ke u lava ʻo fakahoko lelei ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ki he niʻihi kehé taʻe kau ai ʻa e Toʻo ʻa e fakatuʻutamaki ʻo e hee.

 

Ko hono fakanounoú, ko Sīsū ʻOkú Ne hoko ko ha faiako poto mo talēnitiʻia ʻokú ne maʻu ha ʻilo maʻolunga ange ʻi he saienisi kotoa pe.

Fakaʻaongaʻi e lea fakafonuá mahino pea lea ʻaki ʻe he tokotaha akó, pea koeʻuhí he ʻokú ne fekumi ki he moʻoní fakasaienisi, akoʻi ke mahino. Ka ʻikai, te ne faiako ʻUluaki ʻa e lea fakafonua pea kimui ange ai, ko e saienisi ʻoku ne fie fetuʻutaki ki ai.

 

Sīsū ko e lelei mo e poto kotoa ia, ʻoku fulihi ke feʻunga mo e ngaahi meʻa ʻoku malava ʻo e laumālié ke ʻoua naʻa fehiʻa pe fakamaaʻi ʻa e tokotahá.

Ki he taʻeʻilo ʻa ia ʻoku fie ako, akoʻi e moʻoni ʻoku fie maʻu ki he aʻusia ʻa e moʻui taʻengatá.

Pea ki he tangata poto fakahoko mai hono Ngaahi Moʻoní ʻi ha founga mahino ange, ko hono Ko e taumuʻa pe ke ʻiloʻi, fakahoungaʻi kae ʻikai ke toʻo mei ha taha ʻene ngaahi Moʻoní.

 

Ko ha ko ha founga ʻe taha ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ke mahino ai ki he laumālié ʻa ʻEne Ko e moʻoníko e ʻo fakafou ʻi he kau atu ki HonoʻElito.

 

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní mei ha meʻa noa pē, pea ki Heʻene Folofolá ʻa e meʻa kotoa pē kuo hoko mai ʻo moʻui. Pea hangē ko ia ne kikiteʻi ʻe he taha kotoa Taʻengatá, naʻe tuʻutuʻuni ʻa e fakatupú ʻe ha māfimafi ʻe taha Folofola ʻa e Tupuʻangá.

Ko ia ʻi he folofola ʻa Sīsū kau ki he moʻui taʻengatá ki ha laumālie, pea ʻi he ʻOku hanga ʻe he ngāue tatau pē ʻo fakatahaʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ki he laumālié.

 

Kapau ʻokú ke fie maʻu ʻoku ʻofa ʻa e laumalie ʻi hono fakaʻofoʻofa, ʻo fehuʻi ange ki ai: "ʻoku ke fie ʻilo ʻOku ou fakaʻofoʻofa fefe? Tatau ai pe pe ko e ha hono lahi ho mata scrutinize e meʻa kotoa pe fakaʻofoʻofa kuo fakamoveteveteʻi ʻi he māmaní pea ʻi he langí, he ʻikai te ke teitei mamata ki hono fakaʻofoʻofá ʻo tatau mo au."

Lolotonga ʻa sīsuú ʻOkú ne fakahā ange ʻeni, ʻoku ongoʻi ʻe he laumālié ʻoku ʻi ai ha meʻa fakalangi. Hū ki aí.

 

Pea ʻokú ne fie hoko kiate ia ofi koeʻuhi he ʻoku tohoakiʻi ia ʻe hono fakaʻofoʻofa ʻa ia ʻoku mahulu hake ʻa e fakaʻofoʻofa kotoa pe. ʻI he taimi tatau, ʻoku mole kotoa ʻa e holi ki he ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo e

Mamani, koeʻuhi ʻOkú ne ʻafioʻi, Neongo pe ko e hā hono fakaʻofoʻofa mo hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻá ni. ʻa e faikehekehe taʻefakangatangata ʻo Sisuu mo e ngaahi meʻa ni. Ko ia ʻokú ne foaki ia ki he ʻOtuá pea ʻoku liliu ia kiate Ia.

Fakakaukau maʻu ai pē kiate ia koeʻuhí he ʻokú ne takatakai kotoa ʻaki ia, ʻe Naʻá ne ʻofa mo mahuhu ʻiate ia. Pea kapau naʻe ʻikai fakahoko ʻe he ʻOtua ha mana, ʻE ʻikai toe moʻui ʻa e laumālié: ʻe liliu hono lotó ke maʻa ʻofa ʻi he ʻao ʻo e Fakaʻofoʻofa ʻo Sisuu pea ʻoku ne fie puna kiate ia ke fiefia ʻi hono fakaʻofoʻofa.

 

Neongo kuo u aʻusia e ngaahi ongo kotoa ko ʻeni, kau ai ʻa e magnetism ʻo e fakaʻofoʻofa ʻo Sisuu, ʻoku ʻikai ke u ʻilo e founga ke fakamatalaʻi ʻaki e ngaahi meʻa ni. Ko ʻeku ʻOku ʻomi pē ʻe he ngaahi leá ha ngaahi fakamatala palakū. Neongo ia, kuo pau ke u fakahā kuo kei ʻiate au ha fakaʻilonga taukakapa naʻe ʻOkú ne ʻai ke tokanga ʻeku fakakaukaú ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ʻení.

ʻI he fakafehoanaki ki hoku Sīsū angaʻofá, ʻa e meʻa fakaʻofoʻofa kotoa pē ʻa e ʻOku eclipsed ʻa e mamani ʻo hange ha fetuʻu ʻi muʻa he laʻaa. Ko ia Kuó u fakakaukau ki he ngaahi fakaʻofoʻofa kotoa pē ʻo e māmaní ʻo hangē ko e Laulaunoa pe meʻavaʻinga. Ko e meʻa ne u lea ʻaki kau ki he fakaʻofoʻofa ʻo e Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo kau ki heʻene haohaoá, ki heʻene angaleleí, ʻo ʻene faingofua pea mo e ngaahi ʻulungaanga lelei kehe kotoa pe mo ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtua, he ko e taimi ʻoku folofola ai ki he laumalie, ʻoku ne fetuʻutaki ki ai kae ʻumaʻā foki hono Ngaahi ʻUlungāanga Leleí ko hono ngaahi ʻulungāanga.

 

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe ʻi Naʻá ne pehē mai kiate au, " ʻOkú ke sio ki heʻeku maʻá? ʻOku ou fie maʻu foki ʻiate koe ʻa e haohaoa". Naʻá ku ongoʻi ʻi he ngaahi folofola ko ʻeni naʻe maʻu ʻe Sīsuú ne mafola ʻiate au ʻene Haohaoá pea kamata ke u moʻui ʻo hangē pē naʻe ʻikai ke u Naʻe ʻi ai hoku sino. Naʻa ku ongoʻi ʻo hange ʻoku ou mohe mo kona ʻi he ha nanamu fakalangi ʻo hono haohaoa.

Hoku sinó, ʻa ia ne kau he taimí ni ʻi hono tuʻunga haohaoá, naʻe fuʻu faingofua ʻaupito. Ko e ʻa e anga māʻoniʻoni ʻa Sīsuú mo ʻene fakaliliʻa koeʻuhí ko e taʻemaʻá ʻo aʻu ki ha tuʻunga, kapau naʻá ku ʻiloʻi ha anga taʻemaʻa, naʻa mo Naʻe angatuʻu hoku keté mei he mamaʻó ʻi ha ngaahi faingataʻa ʻo e lua.

ʻI ha ngaahi foʻi lea siʻi kuo liliu kotoa e laumālie kuo folofola ki ai e ʻOtuá ʻo kau ki he haohaoá. ʻOku moʻui mo ngāue pē ʻia Sīsū, koeʻuhí he naʻá ne fokotuʻu hono nofoʻanga tuʻumaʻú.

 

kuo pau ke u ʻi heni fakamamafaʻi ange ko e meʻa ne u lea ʻaki kau ki he fakaʻofoʻofa mo e haohaoa ʻa Sisuu, Pea ko e meʻa kuo liliu kiate au, ko ha fakafuofuaʻi pē, koeʻuhí ko e pōtoʻi ngāué mo e ʻatamai potó ʻoku ʻikai malava ʻe he faʻahinga ʻo e tangata ke fakahaaʻi ʻi he lea ʻa e tangata ʻa e meʻa ʻOku fakaʻeiʻeiki mo ʻāngelo.

Ko ia ʻoku ʻikai malava ke u fakamatalaʻi lelei ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku ou maʻú maʻa, fakaʻofoʻofa mo e ngaahi ʻulungaanga lelei kehe pea Ngaahi ʻulungāanga fakalangi ʻo ʻeku tangata leleí.

Mei he taimi ki he taimi Naʻe fakahoko mai ʻe Sīsū ha meʻa lahi ki hoku laumālié.

ʻOku fefe fie maʻu ke kau ʻi he ngaahi ʻulungāanga mo e ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá ʻoku fetuʻutaki ʻa Sīsū ki he laumālié ʻi ha founga totonu!

ʻI heʻeku hohaʻa, te u foaki ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ʻi ai ke fakafetongi ʻaki ha kiʻi meʻa faingofua momeniti ʻo e faʻahinga fetuʻutaki pehee, ʻa ia ʻoku ofi ai ʻa e laumalie kiate ia mo ʻoku ʻomi ki he mahino ʻo e ngaahi meʻa fakalangí ʻi he founga ʻa e kau ʻāngelo mo e kau māʻoniʻoni ʻo Palataisi .

 

Ko ha ko ha founga ʻe taha ʻoku folofola ai ʻa Sisu ki he laumalie ʻoku fakafou ia ʻi he fetuʻutaki ʻi he lotó.

 

Pea talu mei ai ko e laumālié ko e fakaafe ia ki he Loto ʻo Sīsuú, ʻoku ʻi ai maʻu pē mātuʻaki tokanga ke foaki ki he ʻOtuá ʻa e fiefia lahi tahá.

 

ʻI loto ʻOku malolo ʻa Sisu, ka ʻoku ne tokanga maʻu pe ki he loloto hūfangaʻanga ʻo e lotó. Koeʻuhí he ʻoku fakatahaʻi ʻa e ongo mafú mo e hoko ʻo taha, fakamanatu ki he laumālie ʻo hono fatongiá ʻo ʻikai fakamatalaʻi lelei ha lea. ʻOku feʻunga pē ke ne fai ʻa e meʻa ʻokú ne faí, koeʻuhí ke mahino ia kiate ia ʻi loto ki he laumālié Ko ha kiʻi toʻonga faingofua. ʻI hono fakalea ʻe taha, fakaʻaongaʻi e ngaahi foʻi lea ko e ongo mei he loto.

 

Ko e founga ʻeni ʻa ke lea ki he laumālié, ʻa ia ʻokú ne ʻai ʻa Sīsū ke ne pule kakato ki he loto, ʻoku hoko ia ʻi he taimi kuo ne maʻu ai e fakahinohino ʻa e laumalie. Kapau ʻoku ʻi ai ha vakai ʻoku ʻikai ke nau taʻetaau ʻi hono fakahoko hono ngaahi fatongiá pe kapau, ʻi he taʻetokanga, naʻa ne tuku ha meʻa ke hekea, ko e uasi ʻoku ne fakafoʻou kinautolu manatuʻi fakalelei.

 

Kapau ʻokú ne mamata ki ai loto hohaʻa, loto mamahi, ngaʻunu mamalie, siʻi e ʻofa faka-Kalaisi pe tatau pe, naʻa ne fakaangaʻi ia.

Ko ʻEne ngaahi leá ʻoku feʻunga ia ke foki vave ai ʻa e laumālié kiate ia ke tokanga lahi ange ki he ʻOtuá mo fakahoko Hono Finangalo Māʻoniʻoní.

 

ʻOku ou fie maʻu heni hoko atu e talanoa ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻaloʻofa ko hoku Sīsū angaʻofa tahá Naʻá Ne foaki lahi kiate au, ko e fakamuimui taha ʻo ʻene kau tamaioʻeikí, lolotonga e meimei taʻu ʻe 16 ʻo ʻeku moʻui, ʻo kamata mei he momeniti ne u fokotuʻu ke ne ngaohi ʻa e novena teuteuʻanga ki he kātoanga ʻo e Kilisimasí , mo e fakalaulauloto ʻe hiva ʻi ha ʻaho ʻi he ngaahi meʻa lilo maʻongoʻonga ʻo e Incarnation.

ʻI heʻeku Kamata ke hiki ʻa e fakamatala ko ʻení, ko ʻeku tokotaha vete hingoá ko e Naʻa ne haʻu ke sio mai kiate au, pea fekauʻaki mo e novena ko ʻeni, naʻa ku pehe ange ki ai: "Ko ia Naʻa ku fai ha houa ʻe ua ʻo e fakalaulauloto, pea tuʻo tolu, ʻo aʻu ki he hiva, ʻa ia ʻoku ou fakalongolongo ke ʻoua naʻa taʻeoli".

 

Neongo ia, naʻá ne ngaohi au ke u ʻo tuʻutuʻuni ke ne hiki fakaʻauliliki ʻa e meʻa kotoa pe. Ko ia kuo pau ke u talangofua, ʻo aʻu ki heʻeku fakaʻuhinga pē ʻaʻakú. ʻIkai ke toe hohaʻa ki ai mo falala kia Sīsū, ʻoku kei hoko atu pē ʻeku fakamatalaʻi ʻo e meʻa naʻe ngaohi au ʻe Sīsū ke u moʻui ʻi he loloto Novena ko ʻeni.

 

Mei he fika uá fakalaulauloto, naʻe vave ʻeku hoko atu ki he tolu.

ʻI he kamataʻanga ʻo e Naʻe ongona mo ngaohi au ʻe he fakalaulauloto ko ʻení, ʻa e leʻo ʻi hoku lotó ʻo pehē:

"ʻOfefine ʻaʻaku, huki ho ʻulu ʻi he funga ʻo ʻeku Faʻee mo fakalaulauloto ʻi hoku kiʻi faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻi ai.

Ko ʻeni, ko ʻeku ʻOku fakaʻauha moʻoni au ʻe he ʻofa ki he kakaí. Ko e fuʻu afi lahi ʻo ʻeku ʻOfa, ʻa e ngaahi ʻoseni ʻo e ʻofa ki hoku tuʻunga faka-ʻOtua, ʻOku ou ʻOku nau fakasiʻisiʻi ʻa e efuefu pea laka hake ʻi he ngaahi fakangatangata kotoa pe. Pea ʻoku pehē pē mo ʻeku ʻOku kātoi ʻe he ʻofá ʻa e ngaahi toʻu tangata kotoa pē

ʻI he Taimi ni ʻOku kei keina pē au ʻe he ʻofá. ʻOku mou ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ne fie keina ʻeku ʻOfa taʻengata? Ko e ngaahi laumālie kotoa kinautolu! ʻE hoku ʻofefine, ko hoku ʻE toki fiemālie pē ʻa e ʻofá ʻi he taimi te ne keina ai kinautolú taha kotoa. Koeʻuhi ko e ʻOtua au, kuo pau ke u hoko ko e ʻOtua ʻaki ʻeku tali ko e laumālie kotoa pē kuo haʻú, ʻoku haʻu pe ʻe moʻui, koeʻuhí he ʻikai ʻomi ʻe heʻeku ʻOfá ha nonga kiate au kapau te u liʻaki ha taha Teʻeki mali.

 

ʻIo ʻE hoku ʻofefine, sio ki he manava ʻo ʻeku faʻee pea sio ki hoku faʻahinga ʻo e tangatá ne toki tuʻituʻia foʻoú. Te ke maʻu ai ʻa e Naʻe tuʻituʻia ho laumālié ʻi hoku tafaʻakí, ʻo ʻākilotoa ʻe he afi ʻo hoku ʻOfa. ʻE toki ngata pē ʻa e ngaahi ulo ko ʻení ʻi he taimi te nau maʻu ai koé vela, mo au!

Ko e hā hono lahi ʻeku maʻu koé ʻE ʻofaʻanga, ʻoku ou ʻofa atu pea te u ʻofa ʻiate koe ʻo taʻengata!"

 

Fanongo ki he ngaahi Ngaahi lea, ne u hange ka melemo ʻi he ʻofa kotoa ko ʻeni ʻa Sisuu, pea naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo tali kapau naʻe ʻikai foaki mai ha leʻo ʻi hoku lotó luluʻi mo pehē, "ʻE hoku foha, ko e meʻa noa pē ʻeni ʻi he fakafehoanaki ki he meʻa ʻe lava ke fai ʻe heʻeku ʻOfa.

Ofi ange ki he kiate au, ʻoange ho ongo nimá ki heʻeku Faʻē ʻofeiná, koeʻuhí ke ke lava Ke ofi ʻaupito ki hono funga. Pea ʻi he taimi tatau pe kei ʻi hoku kiʻi faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo fakataumuʻa ki ai ke feitamaʻi ha ngaahi laumālie ki he taʻengatá. ʻE ʻoatu ʻe he meʻá ni kiate koe ʻa e faingamalie ke fakalaulauloto ki he fuʻu hulu hono fa ʻo ʻeku ʻOfa."

 

Ko ʻeku tama, kapau ʻoku ke loto ke ke fakalaka atu mei heʻeku ʻOfa fakaʻauha ki heʻeku ʻOfa Toʻonga, ʻOku ou Te ke ʻiloʻi ʻi ha vanu taʻe hano mele ʻo e faingataʻaʻiá. Fakakaukau ki he meʻa kotoa pē ʻOku fuesia ʻe he laumālie kuo feitamaʻi ʻiate aú ʻa e mafatukituki ʻo ʻene ngaahi angahalá, ʻo hono ngaahi vaivaí mo ʻene ngaahi holi fakakakanó.

Ko ʻeku ʻofa ʻiate aú taki ke ne fuesia ʻa e mamafa ʻo e meʻa takitaha, koeʻuhi, hili hono maʻu naʻe fakatupu ʻiate au ʻa hono laumālié, naʻá ku fakatupu foki ʻa e loto-fakatomala mo e totongi huhuʻi kuo pau ke ne foaki ki heʻeku Tamaí. ʻIkai ngata ai, ʻoku ʻikai ʻohovale kapau naʻe tuʻituʻia foki mo ʻeku Holi ʻi he momeniti.

 

Sio mai kiate au ʻi he Ko e manava ʻo ʻeku faʻee pea te ke ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e faingataʻa ʻoku ou moʻui ai.

Vakai ki heʻeku Testillin ʻatakaiʻi ʻe ha kalauni talatala, ʻa ia neongo fakamamahiʻi ʻOku nau hokaʻi hoku kili, ʻoku nau ngaohi au ke u lilingi ha ngaahi vaitafe vela.

ʻIo ʻunu ʻi he fakaʻofaʻia ʻiate au pea, ʻaki ho nima tauʻataina, fakamomoa ʻa e hoku loʻimata.

"Ko ʻeni Kalauni Talatala, Ko hoku ʻofefine, ʻoku ʻikai ko ha kalauni pe taʻeʻofa ʻoku fetuiaki ʻa e meʻa moʻui maʻaku ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau kovi ʻoku ʻOku nau fakafonu honau ʻatamaí. ʻOi! Meʻa fakamamahi moʻoni ko e ngaahi fakakaukau ko ʻeni ʻoku ou hokaʻi ha mahina ʻe hiva!

Pea hangē pē ʻoku ʻikai kapau naʻe feʻunga, ʻoku nau kalusefai hoku ongo nima mo hoku vaʻe, koeʻuhi he naʻe ʻOku fiemalie ʻa e fakamaau totonu fakalangi maʻa e fanga manu ko ʻeni, ʻa ia ʻoku feʻauʻauhi ʻi he ngaahi founga paongataʻa, ʻa ia ʻoku nau fai ʻa e faʻahinga fakamaau taʻetotonu kotoa pe mo ʻOku nau toʻo ha ngaahi hala taʻefakalao ki honau faingamalie.

 

ʻI he tuʻunga ko ʻení ʻOku ʻikai ke u lava ʻo ueʻi ha nima, foʻi tuhu pe ha Vaʻe. Naʻá ku kei tuʻu taʻeʻaonga pē, pe koeʻuhí ko e tutuki naʻá ku faingataʻaʻia aí koeʻuhí pe koeʻuhi ko e kiʻi feituʻu siʻisiʻi ʻoku ou ʻi ai.

 

Pea naʻá ku moʻui Ko e tutuki ko ʻení ʻi ha māhina ʻe hiva!

Ke ʻilo, ʻofefine ʻaʻaku, koeʻuhí he ko e fungani talatala ia mo e tutukí

fakafoʻou ʻiate au ʻi he taimi kotoa pe?

 

Ko e meʻa ia ʻoku ʻikai teitei ngata e fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki ha ngaahi fokotuʻutuʻu fakamamahi ʻoku, Hangē ko e ʻakau talatala pe ngeʻesi nimá, ʻoku nau hokaʻi maʻu pē hoku ngaahi temipalé, mo hoku nima mo hoku vaʻe."

 

Sīsū Ko ia naʻe hoko atu ʻene fakamatala ki he meʻa naʻe hoko ki heʻene kiʻi taʻahine Naʻe faingataʻaʻia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he manava ʻo ʻene Faʻeé.

Sitepu ki he ʻikai ʻo fuʻu fuoloa pea koeʻuhí ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe hoku lotó ʻa e lototoʻá ke tala kotoa naʻe mamahi ʻa Sīsū koeʻuhí ko e ʻofá ʻetau.

Pea naʻe ʻikai ke u lava ʻoua naʻá ke fai ha meʻa ka ko e lilingi pē ha vaitafe ʻo e loʻimatá. Neongo ia, naʻe luluʻi au. pea naʻá ne folofola mai ʻi hoku lotó ʻi ha leʻo vaivai:

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoku ʻikai ke u faʻa tatali ke fakamoʻui koe pea fakafoki atu ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu Haʻu foki.

Ka he ʻikai ke u lava Kei fai pe ia, koeʻuhi, hange ko ia ʻoku ke lava ʻo sio ki ai, ʻoku lokaʻi au ʻi ʻa e feituʻu ko ʻeni ʻoku ne kei taʻofi au.

ʻoku ou fie haʻu meiate koe, ka he ʻikai ke u lava koeʻuhí he ʻoku teʻeki ai ke u lava ʻo lue.

 

ʻUluaki fānaú ʻo ʻeku ʻofa faingataʻaʻia, faʻa haʻu ke ʻuma mai kiate au.

Toe Lahi Ange ʻI heʻeku haʻu kimui ange mei he loto ʻo ʻeku Faʻeé, te u haʻu ʻe koe ke mo ʻuma mo mo feohi mo koe."

 

ʻI heʻeku ʻavanga, ne u fakakaukau loto atu ki haʻaku ʻi ai mo ia ʻi he manava ʻo ʻene faʻee pea Naʻá ku ʻuma kiate ia peá u puke mai ia ke ofi ki hoku lotó.

ʻI hono Naʻe toe ʻai ʻe he faingataʻá ke u fanongo ki hono leʻó mo pehē mai kiate au: "Siʻeku tama, ʻoku feʻunga pe ʻeni ia he taimi ni.

 

ʻAlu he taimí ni ki he fakalaulauloto ki he fuʻu hulu hono nima ʻo ʻeku ʻOfa, ʻa ia, neongo hono fakasituʻaʻi, He ʻikai holomui pe taʻofi ia.

Ka Te ne ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pe pea laka atu ki muʻa."

 

Ko Hono Ongoʻi ʻo e Ko e ui ʻa Sīsū ke fakalaulauloto ki he fuʻu hulu hono nima ʻo ʻEne ʻOfá, Naʻá ku ʻoange ha telinga ʻo hoku lotó ke u fanongo ki hono leʻo vaivaí naʻe pehē mai ʻe he tokotaha ʻi hoku lotó:

"Sio ki he pea ʻi he taimi pē naʻe fakatupu ai au ʻi he manava ʻo ʻeku Faʻeé, naʻá ku tuʻituʻia ʻa e

ʻaloʻofa ki he Kakai kotoa pē ʻi he taimi tatau, koeʻuhí ke nau lava ʻo tupulaki ʻo hange ko au ʻi he poto mo e moʻoni.

 

Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou ʻofa ai ʻenau feohi, ʻoku ou fie nofo maʻu pe ʻi he fetohiʻaki ʻo e ʻOfa mo kinautolu, pea ʻoku ou faʻa fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa ʻeku ʻOfa taʻeueʻia.

 

"Mo kinautolu ʻOku ou fie hokohoko atu ʻi he reciprocity ʻo e ʻofa mo e Vahevahe ʻeku fiefiá mo e mamahí ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻoku ou fie maʻu ke ke fakatokangaʻi ko e ʻuhinga pē ʻe taha naʻá ku haʻu ai mei he Langí ʻi he ʻOku ʻai ʻe he māmaní ke nau fiefia.

Pea ʻe founga fefe kiʻi tokoua, ʻoku ou fie nofo mo kinautolu pea mo e niʻihi kehe ke tanaki ʻenau ngaahi ʻa e ngaahi ongo lelei mo ʻena ʻofa.

ʻoku ou fakaʻamu fakafoki kiate kinautolu takitaha ʻa ʻeku ngaahi koloá mo hoku Puleʻangá, ʻo aʻu ki he Totongi ʻo e feilaulau maʻongoʻonga tahá: ko ʻeku mate koeʻuhí ko ʻenau moʻui.

 

Ko hono fakanounou ʻOku ou fie vaʻinga mo kinautolu pea ʻufiʻufi kinautolu ʻaki ʻa e ʻuma mo e tokanga ʻi he ʻofa.

"Neongo ia, ko e fetongi ʻo ʻeku ʻofá, meʻapango he ʻoku ou utu pē ʻa e mamahí. Ko hono moʻoni ʻoku ʻi ai ko ia ia ʻoku fanongo ki heʻeku ngaahi leá taʻe ʻi ai ha loto lelei, ʻa ia ʻoku fehiʻa kiate iá ʻeku Kautaha, ʻa ia ʻoku nau detaches ia mei heʻeku ʻofa, ʻoku feinga ke hola meiate au pe ko hai ʻokutulí.

Kovi ange, ʻoku ʻi ai ʻa kinautolu ʻoku fakaliliʻa mo ngaohikovia.

 

Naʻe ʻikai ke ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻi heʻeku koloa pe ko hoku Puleʻanga; maʻu ʻeku ʻUma mo faʻofua ʻi he talatalakehe.

Ko e fiefia ʻoku ʻOku totonu ke u ʻahiʻahiʻi kinautolu ʻo hoko ko ha ngaahi lōngonoa mo e fakafisingaʻi.

Ko e niʻihi, ʻi he tokolahi ange, ʻoku nau ʻai ke u tafe atu ʻeku ʻofa kiate kinautolu ki he loʻimata lahi, ʻa ia ʻoku hoko ko ha ola fakanatula ki Hoku Lotó fehiʻanekinaʻi mo maumauʻi.

 

"Ko ia, Lolotonga ʻeku ʻi honau lotolotonga, ʻoku ou kei tuenoa pe.

Ko e ha hono lahi? ʻOku fakamālohiʻi ʻe he taʻelatá ni ʻa e tupu mei heʻenau liʻaki iá. ʻAi ke telinga tuli ki he ngaahi ui kotoa ʻa hoku Loto!

Tāpuni ʻa e hala ki heʻeku ʻOfa.

 

ʻoku ou maʻu pe Toko taha, loto mamahi mo fakalongolongo!

ʻOi! ʻofefine ʻaʻaku, totongi fakafoki mai ʻeku ʻOfa ʻi he ʻikai ke u liʻaki au ʻi he fakaumiuminoa ko ʻeni!

Tuku muʻa ke u ke lea atu pea fakafanongo lelei ki Heʻeku Ngaahi Akonakí.

-ʻIloʻi ʻoku nau ʻa e ʻEiki ʻo e kau faiako.

-Kapau ʻokú ke fie maʻu fanongo mai kiate au, te ke ako ha meʻa lahi

Ko e taimi tatau pē, te ke tokoni mai ke tuku ʻeku tangí kae fiefia ʻi heʻeku ʻI ai.

 

Talamai, ko koe Te ke fie vaʻinga mo au?"

Ko ia ne u ʻalu tukulolo kia Sīsū ʻaki ʻeku fakahā ʻeku holi ke Hoko maʻu ai pē kiate Iá faivelenga pea ʻofa kiate ia ʻi he angavaivai mo e manavaʻofa.

 

Ka, neongo Naʻe nofo toko taha pē ʻa ʻene holi ke fiefia mo aú, ʻo ʻikai fakafiemalie.

Lolotonga Naʻá ku fakamoleki e houa ʻe nima ʻo ʻeku fakalaulaulotó, ʻa e leʻo ʻo hoku lotó quoth:

"Feʻunga. Fakalaulauloto he taimí ni ki he fuʻu hulu hono ono ʻo ʻEku ʻOfá."

 

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻofa ke ʻiate koe ʻeku feohi fafale! ʻUnuʻunu mai kiate au ʻo lotu ʻofa ke foaki atu ʻe heʻeku Faʻeé ha kihiʻi potu siʻi ʻi hono manava, koeʻuhí te ke lava ʻo fakatokangaʻi ʻa e tuʻunga ʻo e mamahiʻoku ou ʻi ai ʻi he ʻi ai."

 

Fakakaukau naʻe fie maʻu ʻe heʻeku Faʻē ko Melé ke fakahā mai kiate au ʻene ʻofa lahí ʻaki ʻene ngaohi au fakatahaʻi ʻa Sīsū ki he melie mo e meʻa fakaʻofoʻofa ʻi hono manava. Fakakaukauloto atu ke ʻi ai ʻi hono manava ʻo ofi ʻaupito ki hoku faʻahinga Sīsū. Ka koeʻuhi naʻe lahi ʻa e fakapoʻuli, naʻa ku Naʻe ʻikai lava ke u sio ki heʻene ngaahi fotunga pea naʻa ku lava pe ʻo ongoʻi ʻa e vela ʻo ʻEne Manava ʻo eʻOfa.

 

ʻI loto Naʻá ne talamai:

"ʻOfefine ʻaʻaku, fakalaulauloto ki ha fakahā ʻe taha ʻo hono fakaʻofoʻofa ʻo hoku lotó ʻOfa.

Ko au ko e Māmá taʻengata pea ʻoku ʻikai ha maama ʻe mamaʻo meiate au ʻe toe lahi ange ngingila.

Ko e laʻaa mo ko hono fakaʻofoʻofa kotoa ko ha ʻata pe ia ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku mama taʻengata.

Neongo ia ʻoku eclipsed kakato ʻeni

-taimi, ki he ʻofa ʻi he meʻa moʻuí,

- Naʻá ku fāʻofua natula ʻo e tangatá.

Vakai ki he fakapoʻulí fale fakapōpula kuo tataki au ki ai ʻe he ʻofá?

ʻIo, naʻe koeʻuhi ko e fanga manu naʻa ku fakangatangata pe au ki he redoubt ko ʻeni pea ʻi ai Naʻá ku tatali hili ha ngaahi huelo ʻo e māmá. naʻa ku tatali faʻa kātaki ʻi he fuʻu fakapoʻuli lahí, ʻi ha pō taʻe-fetuʻu pe mālōlō, ko e huelo ʻo e laʻaá ʻoku teʻeki ke hā mai.

 

"Ko e fiha nai Naʻá ku kātakiʻi ai ʻa e faingataʻaʻiá! Ko e ngaahi holisi fasiʻi ʻo e meʻa ni naʻe ʻikai ʻomi ʻe he fale fakapōpulá ha loki ke u hiki holo ai ʻo fakatupu ai ʻeku Ko ha mamahi lahi moʻoni.

 

Siʻisiʻi ʻo e maama

-taʻofi au ke sio pea toʻo ʻeku mānavá,

-mānava ʻoku Naʻe pau ke u maʻu mamalie mei he manava ʻeku Faʻee.

 

ʻOkú ke ʻiloʻi meʻa

-ko hai Naʻá ne ʻave au ki he fale fakapōpulá ni,

-ko hai naʻá ne toʻo nai ʻeku Māmá pea ngaohi au ke u tau ke mānava?

 

ʻOku ʻa e ʻOfa ʻoku ou ongoʻi ki he fanga manu ʻoku fehangahangai mo e fakapoʻuli ʻo ʻenau ngaahi angahala. ʻOku hoko ʻenau ngaahi angahalá takitaha ko ha pō Kiate au. ʻOku ou taulofuʻu ʻeku fanongo ki honau loto taʻe fakatomala mo Taʻe houngaʻia. ʻOku nau fakatupu ha vanu taʻe hano mele ʻo e fakapoʻuli ʻa ia ʻOku ne mamatea au.

 

Pe hulu ʻo e ʻeku ʻOfa, naʻa ke ʻai ke u kamata mei he kakato ʻo e Mama ke ʻomi kiate au ʻi he ngaahi po fakapoʻuli taha ʻi ha holoki fasiʻi ʻoku ne veteki ʻa e tauʻataina ʻo hoku Loto."

Lolotonga e naʻá ne pehē, Naʻe toʻe mamahi ʻa Sīsū koeʻuhí ko e ʻikai ke vavaa. Ke tokoni kiate ia, naʻa ku fie maʻu ke ʻoange kiate ia ha maama ʻi he ʻeku ʻofa.

 

ʻI he heʻene faingataʻaʻiá, naʻá ne ʻai ke u ongoʻi hono leʻó mo talamai:

"ʻI he taimi ni feʻunga; tau fakalaka muʻa ʻi hono fitu ʻo e fuʻu hulu ʻo ʻEku ʻOfa."

 

Kuo ʻosi maʻu ʻe Sīs Naʻa ne toe pehe: "ko ʻeku tama, ʻoua naʻa ke tuku au ʻi ha faʻahinga fakaumiuminoa mo fakapoʻuli! ʻOua naʻá ke tuku e manava ʻeku Faʻeé ʻo afe ʻi he ko e hulu ia hono fitu ʻo ʻeku ʻOfá. Fakafanongo fakalelei:

 

"Naʻa ku fiefia kakato ʻi he manava ʻo ʻeku tamaí. Naʻe ʻikai ha kelekele

ʻoku ʻikai Naʻá ku maʻu ʻa e: fiefia, fiefia, mo e alā meʻa pehē. Naʻe foaki mai ʻe he kau ʻāngeló ʻeku lotú ʻo e hu maʻongoʻonga taha pea naʻa nau tokanga ki heʻeku moihu kotoa pe Holi ʻo e Lotó. Ka ʻoku ʻiate au ʻa e hulu ʻo ʻeku ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻai ke liliu e tuʻunga ne u ʻi aí.

 

ʻoku ou mole ʻa e ngaahi fiefia ko ʻení, ngaahi monūʻia mo e ngaahi koloa ko ʻení fakalangi ke fakakofuʻi au ʻi he ngaahi vaivai ʻo e meʻa moʻuí, ke ʻomi kiate kinautolu ʻa ʻeku fiefia taʻengatá, ʻeku fiefiá mo ʻeku fiefiá Ngaahi lelei fakalangi.

 

"Ko ʻeni naʻe mei faingofua pe kiate au ʻa e fakafetongi kapau naʻe ʻikai ke u maʻu ʻi ha tangata ʻa e taʻehoungaʻia lahi taha mo e taufehiʻa obstinate taha.

ʻOi! Ko e ha naʻe taʻe-fiemālie ʻeku ʻofa taʻengatá ʻi he faʻahinga taʻehoungaʻia peheé!

ʻoku ou faingataʻaʻia lahi he ko e fai angahala ʻa e tangatá, ʻa ia ko au ʻoku lahi tahá lalahi mo e talatala masila taha.

Sio ki heʻeku loto mo sio ki he ngaahi ʻakau talatala lahi ʻoku ne ʻufiʻufi ia. Vakaiʻi ʻa e ngaahi kafo naʻe ngaohi ʻe he ʻakau talatala mo e ngaahi vaitafe ʻo e taʻataʻa ʻoku tafe meiate kinautolu.

"ʻOfefine ʻaʻaku, ʻoua foki ʻe taʻehoungaʻia, he ko e taʻehoungaʻia ʻoku ko e meʻa faingataʻa taha ki hoʻo Sīsuú. Ko e taʻehoungaʻiá ko e ʻo kovi ange ia ʻi slamming e matapa ʻo hoku loto.

ʻOkú ne taʻofi au ki tuʻa, ʻikai ha ʻofa mo momoko.

Neongo ʻa e kākaaʻi e loto ʻo e tangatá, ʻOku ʻikai pē ngata ʻEku ʻofá.

Pea ʻoku hoko ia ko ha ʻulungāanga māʻolunga ange ʻokú ne taki au ke u kole mo mae ʻi mui ʻiate ia.

Pea ko e meʻa ʻeni ʻEku tama, ko e fuʻu hulu ia hono valu ʻo ʻEku ʻOfa."

 

"Foha ʻaʻaku, ʻoua te ketukunoaʻi au.

Hoko atu ke tuku ho ʻulú ʻi he fatafata ʻo ʻeku Faʻeé pea te ke fanongo ki heʻeku toʻe mo e tautapa.

Te ke sio ki ai ʻoku ʻikai ʻOku fakatupu ʻe heʻeku toʻe mo ʻeku tautapa ʻa e ʻoku maʻu ʻe he kakai taʻehoungaʻiá ʻa e ʻaloʻofa ki heʻeku ʻOfa ʻoku fehiʻanekinaʻí.

 

Ko ia ne u Te ke sio ki ha kiʻi tamasiʻi siʻi ʻoku mafao atu hono nimá ʻo hangē ko e masiva taha ʻo e kau kolekole pea kole ha ʻaloʻofa mo ha kiʻi ʻofa faka-Kalaisi maʻa e anime. ʻI he founga ni ʻoku ou ʻamanaki ke tohoakiʻi mai ʻa e loto momoko mei he siokitá.

"ʻOfefine hoku, ʻoku fie maʻu ʻe hoku Lotó ke ikunaʻi ʻa e lotó ʻi he meʻa kotoa pē ʻo e tangata.

Ko ia Kuó u fakapapauʻi kapau, hili hono fitu ʻo ʻeku ʻOfá, te nau kei fai pē ia telinga tuli ʻoku nau fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke u mahuʻingaʻia ʻiate au mo hoku Beni, pea te u toe hoko atu.

Ko ʻeku ʻofá Naʻe totonu ke ngata ia hili haʻane fuʻu taʻehoungaʻia lahi. ʻIkai.

Fie ʻalu Mahulu atu ʻi hono ngaahi fakangatangata pea ʻomi mei he loto manava ʻo Mia Faʻē, ko hoku Leʻo fakaʻofoʻofá, ki he loto kotoa pē.

 

Ke lomiʻi ʻi he filo ʻo e loto ʻo e tangatá, ʻoku ou fakaʻaongaʻi e ngaahi founga mahino tahá, fakafiefia mo lelei ange e ngaahi leá, pea pehē ki he ngaahi lotú ngaʻunu lahi ange. Naʻá ku talaange kiate kinautolu:

« Ngaahi Foha ʻaʻaku, foaki mai homou lotó, ʻa ia ʻoku ʻaʻaku.

ʻI he ʻOku ou liliu, te u foaki atu ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ke fie maʻu, kau ai au tatau pē.

 

ʻI he fetuʻutaki mo e ʻE hoku lotó, te u fakamāfanaʻi homou lotó.

te u fai ia ʻita ʻi he afi ʻo ʻEku ʻOfa pea te u fakaʻauha ʻiate kinautolu ʻa e meʻa ʻa ia ʻoku ʻikai ko Palataisi.

 

ʻIloʻi ko e ʻeku taumuʻa ʻi heʻeku mavahe mei Palataisi ke tama-kai ʻi he manava ʻo ko ʻeku Faʻeé ke ke hū ki he manava ʻo ʻeku Tamai Taʻengatá.

ʻOi! ʻIkai siva ʻeku ʻamanakí!

"Vakai ki he ʻoku tekeʻi ʻe he meʻa moʻuí ʻa ʻEku ʻOfá pea tafoki meiate Au, naʻá ku kumi ke pukepuke kinautolu.

 

ʻAki ho ongo nimá ʻI heʻeku aʻu atú, pea ʻi heʻeku kole fakamātoato tahá, naʻá ku feinga ke ikunaʻi kinautolu ʻaki haʻo pehē ʻi ha leʻo ʻoku tangi:

 

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻeé, ʻA ʻeku fānaú, ʻa e kiʻi kolekole ko aú, ʻa ia ʻokú ne tala pē ʻe kimoutolu ʻa kimoutolu loto. ʻOku ʻikai mahino kiate koe ko e founga ko ʻeni ʻo e ngāué ʻoku tala ia ʻe he mahuʻinga ʻo ʻeku ʻOfa?"

 

"He tohoakiʻi ʻa e kakai ki Heʻene ʻOfa, naʻe toʻo ʻe he Tupuʻanga ʻa e fotunga ʻo ha Kiʻi tamasiʻi, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ilifia.

Ko e taimi ʻokú ne mamata ai ki aí ʻOku recalcitrant mo ongongataʻa ʻa e kakai pea ʻoku ʻikai ke ne foʻi ʻi he ʻI heʻene kole, naʻa ne vivili, launga mo tangi.

ʻOku ʻikai te ke fai ʻeni ʻOku fakaiku nai ki he manavaʻofá? ʻIkai naʻá ne fakamolū ho lotó?

 

"ʻOfefine ʻOku ʻikai hangē ia ko ha fanga manu lelei kuo mole ʻenau fakakaukaú.

Lolotonga ʻOku totonu ke nau fiefia ke lomekina mo fakamafanaʻi ʻe he ulo ʻo e ʻeku ʻOfa fakalangí, ʻoku nau feinga ke fakamavaheʻi kinautolu mei ai ʻaki ʻenau fekumi ki he bestial saiʻia ke lava ʻo tataki kinautolu ki he moveuveu fakatevolo ke tangi ʻo taʻengata."

 

Ki he Ngaahi Leá ni ʻo Sisuu, naʻa ku ongoʻi molu. Naʻá ku ilifia.

Naʻa ku tetetete ʻi he fakakaukau ki he maumau irreparable naʻe fakatupu ʻe he taʻehoungaʻia ʻa e tangata mo hono ngaahi nunuʻa taʻengata.

 

Pea, lolotonga ʻeku kei fakauku ʻi he ngaahi fakakaukau ko ʻení, kuo hanga ʻe he Leʻo ʻo Sīsuú ʻo ne u toe ongona ʻi hoku loto:

"PEA ʻE hoku ʻofefine, ʻoku ʻikai ke ke fie foaki mai ho lotó?

I tangi, tangilaulau mo kolenga atu ke ke ʻofa ʻiate koe?"

 

Lolotonga ʻa sīsuú Naʻá ne talamai ʻeni kiate au, naʻe lōmekina hoku lotó ʻe ha ongoʻi ʻofa naʻe ʻikai lava ke fakamatalaʻi maʻana.

Pea tangi halotulotu Naʻe teʻeki ke u ongoʻi ha ʻofa moʻui ki muʻa, ka ʻoku ou pehē:

"Siʻoku ʻofaʻanga Naʻe ʻikai ke toe tangi ʻa Sīsū.

ʻIo, ʻio! ʻIkai ʻOku ou foaki pe hoku loto kiate koe, ka ʻoku ou foaki au.

 

ʻOku ʻikai ke u momou ʻi he ʻoatu ʻa e meʻa kotoa pe.

Ka ko e ha hono ʻuhinga ʻofa ke toe fakaʻofoʻofa ange ʻeku meʻaʻofa, ʻoku ou loto ke toʻo ʻa e meʻa kotoa pe mei hoku loto ko e hā ʻoku ʻikai meiate kimoutolú. Ko ia kātaki ʻo foaki mai ʻaloʻofa ola lelei ko ʻeni ke ngaohi hoku loto ke hange pe ko koe, ko ia ke ke lava ʻo maʻu ai ha ʻapi ʻoku tauhi ai e fanga monumanu mo tuʻumaʻú."

 

"ʻOfefine ʻOku fakaʻau ke toe fakamamahi ange ʻa e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí.

Kapau ʻoku ke ʻofa ʻiate au, Tukutaha hoʻo tokangá ʻiate au, koeʻuhí ke ke lava ʻo ako ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ou akoʻi atu.

ʻOatu ki hoʻo kiʻi fakaʻiseʻisa ʻa Sīsū koeʻuhí ko hono loʻimatá mo hono Ngaahi Faingataʻaʻia Lahi - Ko ha Lea ʻo e ʻOfa, tokanga, ko ha ʻuma ʻofa- ke fakanonga hoku Lotó ʻi ha faʻahinga ongo ʻo e foki mai ʻa e ʻofa.

 

Vakai, ʻofefine ʻaʻaku, hili ʻeku lau e ngaahi ʻahiʻahi ʻo ʻeku ʻOfa naʻe fakamatalaʻi ʻe he toko valu excesses ʻoku lau ki ai, naʻe totonu ke punou ʻa e tangata ki muʻa ki heʻeku ʻofa moʻoni mo fakaʻeiʻeikí.

ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻoku ne maʻu ia kovi pea ʻai ke u ʻalu ki ha fuʻu hulu ʻe taha, kapau he ʻikai maʻu ai ha

ki mui, ʻe ʻo toe fakamamahi ange kiate au.

 

"Kuo aʻu mai Naʻe ʻikai ke tukulolo ʻa e tangatá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou hoko atu ai ʻi heʻeku lahi hono hiva ʻo e ʻOfá, ʻa ia ko ʻeku holi māfana ke haʻu mei he manava ke tuli ʻa e tangatá. Pea hili ʻene taʻofi ia ʻi he tafa-moʻunga ʻo e kovi, ʻoku ou fakaʻamu ke faʻofua mo ʻuma kiate ia-ko e founga ia taʻehoungaʻia ʻi heʻeku ʻofa-ke ʻai ia ke ne ʻofa ʻi hoku fakaʻofoʻofa, ʻo ʻeku Moʻoni mo hoku Lelei taʻengata.

 

"Ko ʻeni ʻoku hanga ʻe he ngaue maʻongoʻonga ʻo fakasiʻisiʻi hoku kiʻi faʻahinga ʻo e tangata, ʻa ia ʻoku teʻeki kei mamata pē ki he māmá, ki ha tuʻunga ʻo e mamahi feʻunga ke ngata ki heʻeku Moʻui. Kapau naʻe ʻikai tokoniʻi mo poupouʻi au ʻe hoku Faka-ʻOtuá, ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi mei hoku faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhí ko e feohi he moʻoní, ko e moʻoni ko e meʻa ia ʻe hoko kiate au, ko hoku Fakalangi ʻoku ne talamai ha ngaahi matavai mapunopuna ʻo Vita Nuova pea ʻai ke hanga ʻe heʻeku kiʻi taʻahine ʻo tekeʻi Faʻahinga ʻo e tangata ki he mamahi hokohoko ʻo e mahina ʻe hiva ko ʻeni ʻa ia ʻoku ʻOkú Ne ongoʻi ofi ange ki he maté ʻi he moʻuí.

 

"ʻOfefine ʻeku, ko e fuʻu hulu ko ʻeni hono hiva ʻo ʻeku ʻOfa ko ha meʻa noa pe ka ko ha naʻe kamata ʻa e mamahi taʻetuku ʻi he momeniti naʻe maʻu ai ʻe hoku tuʻunga faka-ʻOtua toʻo ʻa e fotunga ʻo e tangata ʻi he manava, ʻo fufuuʻi ai hono ʻElito fakalangi.

 

Kapau naʻe ʻikai ke u maʻu pea fufuuʻi ai hoku tuʻunga faka-ʻOtuá, naʻá ku mei fakatupu ai ha ngaahi meʻa lahi ange manavahē ki he ʻofa ʻi he fanga manú, ʻa ia he ʻikai ke nau fie maʻu he taimi ko iá tukulolo ki Heʻeku ʻOfa.

Ko e ha e mamahi Ke u tatali ai ʻi ha māhina ʻe hiva! Kapau naʻe ʻi ai haʻaku Kuo teʻeki foaki mai ʻe he ʻOtuá ki hoku faʻahinga ʻo e tangatá ʻa hono poupou mo hono mālohí, naʻe fie maʻu au ʻe heʻeku ʻofa ki he fanga manú Keina.

 

Ko Hoku Faʻahinga ʻo e Tangatá naʻe mei holoki ia ki he efuefu. Naʻe mei fakaʻauha au ʻe heʻeku ʻofa longomoʻui naʻa ne ʻai ke u toʻo kiate au ʻa e mafatukituki lahi ʻo e valoki kuo maʻu ʻe he fanga manu.

 

"Ko ʻeni koeʻuhi he naʻe peheni ʻeku moʻui ʻi he loto ʻo ʻeku Faʻee fakamamahi: naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi te u lava ʻo fakamamaʻo mei he fakatupu.

naʻa ku fie maʻu kinautolu ardently koeʻuhi ke nau haʻu ki hoku fatafata ʻi he meʻa kotoa pe ke ongoʻi ʻeku palpitations vela.

Fie maʻu tali kinautolu ʻaki ʻeku ʻofa ongongofua mo haohaoá, koeʻuhí hoko ko e ngaahi ʻeiki taʻengata ʻo ʻeku ngaahi koloa.

 

ʻIloʻi kapau Naʻe teʻeki ai ke tokoniʻi au kimuʻa pea hoko e taimí

Ke u tuʻu hake ʻI he daylight, ne mei fakaʻauha au ʻe he fuʻu hulu hono hiva ko ʻení ʻo e ʻofa.

 

"Sio mai kiate au tokanga ʻi he manava. Vakai ki he founga ne u hoko ai tea.

Fanongo ki heʻeku Ko e leʻo ʻo e loto-mamahi ʻoku molia fakaʻau ke toe lahi ange.

ʻoku ou fanongo ki he palpitations ʻo hoku loto ʻa ia, kuo ʻosi moʻui, he taimi ni ʻoku meimei tamateʻi. ʻOua naʻá ke toʻo ho matá meiate au.

 

Vakai koeʻuhi te u mate, ʻio, ʻo mate ʻi he ʻofa haohaoa!"

 

Ki he ngaahi leá ni Naʻá ku ongoʻi naʻe holo ʻeku ʻofa kia Sīsuú.

Pea naʻe ʻi ai ha ʻI he vahaʻa ʻo kimaua, ko ha fakalongolongo he fonualoto.

Ko hoku totó ko e Naʻe tuʻu maʻu ʻi hoku kalava pea naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo ongoʻi ʻa e ta hoku mafu. Ko e Naʻe tuʻu ʻeku mānavá, peá u tō ki he kelekelé, peá u tō ki he kelekelé.

 

Ne u ofo ʻi heʻeku Ne u meʻa ngāue:

"Ko ʻeku ʻE Sīsū, ʻa ʻeku ʻOfá, ʻeku Moʻuí, ʻeku moʻuí Kotoa, ʻoua naʻá ku mate.

te u ʻofa ʻiate koe ʻo taʻengata pea he ʻikai ke u teitei liʻaki koe, neongo pe ko e ha hano lahi ʻo e feilaulau ʻe lava ke mole ai ʻeku moʻuí.

 

ʻOmi maʻu pē kiate au ʻa e ulo hoʻo ʻOfa, koeʻuhi ke u lava ʻo ʻofa ʻiate koe maʻu ai pē pea koeʻuhí, ʻi he vave tahá, te ne lava ʻo fakaʻauha au ʻo e ʻofa kiate kimoutolu, ʻa hoku Lelei taʻengata." Pea u Ne u ongoʻi kuo u mate.

 

Ko Sīsuú ko ʻosi faʻeleʻi mai ki heʻetau moʻui fakamatelie ke ʻomi kitautolu ki he mate ʻa hotau lotó, pea toki foaki mai ʻamui ange ʻa e moʻui taʻengatá.

Pea kia Sīsū Naʻe ongo ia kiate au pea ne fafangu au mei he drowsiness naʻe fakauku au ki ai.

 

ʻOkuou Naʻa ne pehe: "ʻE hoku ʻofefine, toe fanauʻi foʻou ʻeku ʻofa, tuʻu hake. Tuʻu hake ki he moʻui ʻo ʻeku ʻaloʻofa mo ʻeku ʻofa. Faʻifaʻitakiʻi au ʻi he meʻa kotoa pe.

Naʻá ke maʻu fēfē au? Naʻa ku kei feohi pe lolotonga e ngaahi fakalaulauloto ʻe hiva ʻi he excesses ʻo ʻeku ʻOku fakahoko ʻe he ʻofá, ʻi he novena lōloa ko ʻeni ʻo hoku ʻAloʻí ʻa e niʻihi kehé fakakaukauʻi ʻe uofulu ma fa ʻEku Holi mo ʻEku Mate, tufaki kinautolu ʻi he houa ʻe uofulu ma fa ʻo e ʻaho .



 

Luʻisa Pikikā (1865-1947) mo e Moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí

 

Vitiō mei he sēnolo You Tube

(ʻa ia te ke lava ʻo fanongo ai ki he 36 ngaahi voliume ʻo e ngāue ʻo e Tohi ʻa Hēvaní ʻi he ongó kuo foaki mai ʻe heʻetau ʻEiki ko Sīsuú)

 

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Luʻisa Pākareta ʻi ha ʻaho Sāpate hili pē ha taimi nounou mei he Toetuʻu, ʻi he kolo ko Korato ʻi ʻItali, ʻi he ʻaho 23 ʻo ʻEpeleli 1865. Naʻe papitaiso ia ʻi he ʻaho tatau pē. Kuó ne moʻui kotoa ʻene moʻui ai, tuku kehe pe ʻa e ngaahi mahina ʻi he taʻu takitaha, ʻI heʻene kei siʻí, naʻe nofo hono fāmilí ʻi he Tapuniʻi ho ngutu. Naʻe mate ʻa Luʻisa ʻi he nanamu ʻo e Māʻoniʻoní kimuʻa siʻi pea hoko hono taʻu 82 ʻi he ʻaho 4 ʻo Maʻasi 1947; hili ha moʻui makehe moʻoni.

Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha tuongaʻane ʻo Luʻisa, ka ko e tuofāfine ʻe toko fā Ko ʻene tamaí ko Vito Nicola Piccarreta mo ʻene faʻe ko Losa Tarantini, mei Corato fakatouʻosi. ʻI he kei siʻi ʻa Luʻisá, naʻá ne mā mo ilifia ʻaupito. Naʻe faʻa misi fakailifia ʻa ʻEla ʻo ne ngaohi ia ke ne naʻá ne ʻai ʻa e tēvoló ke ilifia ʻaupito. Pea ʻoku faʻa hoko, ʻi hono misi, naʻa ne mamata ki hono kapusi ʻe Mele ʻa e tevolo ki ha feituʻu mamaʻo. ʻo ia.

ʻI he meʻá ni, naʻe fakamahinoʻi ai ʻe Sīsū kia Luʻisa kuo ʻiloʻi ʻe he tēvoló ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá matuʻaki makehe kiate ia, te ne ʻomi ha meʻa lahi ʻaupito nāunau lahi ki he ʻOtuá, pea ʻe hoko ia ko ha ngāue mahuʻinga ʻo e ikunaʻi ia. Tatau ai pe pe ko e ha e founga Naʻe ʻikai teitei ola lelei ʻene ngāué ʻi heʻene ngaahi ʻofa pe ngaahi fakakaukau taʻemaʻá, koeʻuhí ko Sīsū kuó ne tāpuni kotoa e ngaahi matapā kia Sētané. ʻOku maʻa Naʻá ne fuʻu ʻita lahi ʻaupito pea feinga ke fakamaʻamaʻaʻi ia. ʻe he ngaahi fakaʻanaua fakamanavahe, fekumi ʻi he founga kotoa pe ke fakamamahiʻi ia.

ʻI hono taʻu 9, naʻá ne fakahoko ai ʻene fuofua fetuʻutaki mo iá, ʻI he ʻaho tatau pē, naʻá ne maʻu ai ʻa e sākalamēniti ʻo e hilifakinimá. Naʻe hoko ʻa e Eucharist ko ʻene saiʻia lahi; Naʻa ne naʻe fakatefito kotoa ʻene ʻofá. Talu mei he taʻu ko iá mo ʻene ʻe lava pē ke ne nofo maʻu ʻi he siasí, tūʻulutui mo taʻe-ʻi ai ha meʻa, ʻi ha houa ʻe fa, ʻi he fakalaulauloto.

ʻI hono taʻu 11, naʻa ne hoko ko e "ʻofefine ʻo Mele". ʻI hono taʻu 12, naʻa ne cormmena ke fanongo loto ki he leʻo ʻo e Sisu, tautautefito ki he taimi naʻa ne maʻu ai ha fetuʻutaki. Naʻe hoko ʻa Sīsū ko ʻene faiako ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, ko e fakatonutonu mo akoʻi ia ʻi he founga ʻo e fakalaulauloto. Pea naʻa Ne fai ange ha ngaahi lesoni fekauʻaki mo e Kolosi, fekauʻaki mo e angamaluu, ʻo e talangofua mo ʻene moʻui ʻoku fufuuʻi ʻi he mamani. Ko ʻeni ʻomi ʻe he leʻo ʻi lotó ʻa Luʻisa ke mavahe meiate ia mo e meʻa kotoa pē.

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi hono taʻu 13, lolotonga ʻene ngāué ʻi hono fale mo fakakaukau ki he fakamamahi taha konga ʻo e ʻita ʻa Sīsuú, naʻá ne fuʻu ongoʻi lōmekina pea ʻamanaki ke mole ʻene mānavá. ʻOku pea ʻalu leva ki he fakafaletolo ʻo e fungavaka ua ʻo e Fale. ʻI heʻene sio hifo ki lalo, naʻa ne fakatokangaʻi ʻi he loto hala ha naʻe taki ʻe ha fuʻu kakai tokolahi ʻa e Sīsū fakaʻofoʻofa mo hono Kolosí ʻi he ʻa e uma, ʻo fusi hake ia mei he tafaʻaki ʻe taha ki he tafaʻaki ʻe taha. Naʻe fetotoʻi mo faingataʻaʻia ʻa sīsū. ke manava. Naʻá ne fakatupu mamahi ke fakamolū ʻa e ngaahi foʻi maká. Pea ʻi he sio hake ʻa Sīsū kiate iá, naʻá Ne pehē ange kiate ia: "Laumālie, tokoni mai!" ʻOku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻa e mamahí naʻá ne ongoʻi mo fakatupu lotomamahi ʻa e meʻá ni faʻu ʻiate ia. Naʻá ne foki fakavavevave ki hono lokí, fakaʻaufuli, ʻikai ʻiloʻi e feituʻu Naʻá ne ongoʻi loto mamahi moʻoni. Naʻá ne tangi ai ʻi he ngaahi haʻu ʻi he mamahi lahi ʻa Sīsuú.

Talu mei he momeniti ko iá mo ʻene punou moʻoni. ke mamahi koeʻuhi ko e ʻofa kia Sīsuú. ʻI he taimi ko ʻeni ʻIkai ngata aí, naʻe kamata foki ʻene ngaahi ʻuluaki mamahí fakatuʻasino, neongo ʻoku fufuuʻi, pea pehe ki he faingataʻaʻia lahi moʻui angamaʻa mo fakalaumālie. Hili ha taʻu ʻe 3, naʻe assaults ʻa e kovi ʻo ngata. ʻI hono taʻu 16, naʻe naʻá ne ʻi he fāmá, ko e ngaahi fili ki aí fai ha ʻohofi fakaʻosi, fekeʻikeʻi mo fakamamahi naʻe mole meiate ia hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi ongo. ʻI he tuʻunga ko ʻeni naʻa ne maʻu ko ha mata-meʻa-hā-mai foʻou ki he mamahi ʻa Sīsuú. Molting ʻi loto ʻe he fakaafe lelei mo ʻofa ʻo e ʻaloʻofá, Luʻisa tukulolo kakato ki he Finangalo Fakalangí pea tali ko e fatongia ʻo e taha naʻe fakamamahiʻí, ʻa ia naʻe maʻu ai ʻe Sīsū mo kinautolu naʻe Mamahí Naʻe fakaafeʻi ia ʻe heʻene faʻeé.

Naʻe kamata ke lua ʻa Luʻisa ʻi hono taʻu 17 meʻakai pea naʻe fakamalohiʻi ia ke ne taʻofi hifo ʻa e mohenga. Naʻe hifo kotoa ʻeni ki hono fāmilí, ʻa e kau taulaʻeikí. mo e kau toketaa. Kimui ange, hili ha ngaahi meʻa lahi ʻOku haʻu e ngaahi faingataʻaʻia fakaeangamaʻa mei hono famili mo e kau taulaʻeiki, taha ʻiloʻi ko e tuʻunga naʻá ne ʻi aí ko e ola ia ʻo ha puke ngaahi fekauʻaki mo e tuʻunga naʻa ne ʻi ai ʻi heʻene hoko ko ha taha naʻe moʻua tauʻataina vakai ki he misiona naʻe ui ia ki ai ʻe he ʻOtuá. Kuo Talu mei he taimi ko ia ʻo aʻu ki heʻene pekia, mo ha niʻihi 65 hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe moʻui ʻa Luʻisa taʻe ʻi ai ha meʻakai pea ʻikai vai. Naʻe kau ʻi Heʻene meʻakai ʻa e finangalo fakalangi mo e Feohi Faka-Māʻoniʻoni.

Talu mei hono taʻu 22, mo e pau ke ne mohe ʻaupito. Ko hono 16 ʻOkatopa 1888, ʻi hono taʻu 23, naʻe uouangataha ʻa Luʻisa ki Sīsū ʻi he "nofomali ngalikehe". 11 hili ha ngaahi māhina mei ai, ʻi he ʻao ʻo e Tolu Māʻoniʻoni Tahá pea ʻi he Fakamaauʻanga fakalangi kotoa, ko ʻene feohi mo Sisuu naʻe Fakangofua ke Ngāue ʻAki; naʻe haʻisia kiate Ia ʻe he "malí" ngalikehe".

ʻI he ʻaho mohu tapuekina ko ʻeni, naʻe "maumau koloa mei he maumau koloá": Luʻisa naʻe taʻu 24 he taimi ko iá, maʻu ʻa e Meʻafoaki ʻo e Finangalo Fakalangí! Ko e lahi tahá ʻeni meʻaʻofa maʻongoʻonga ʻe lava ke foaki ʻe he ʻOtuá ki ha kakai, ko e ʻaloʻofa ʻo e ʻaloʻofá, ʻo lahi ange ia ʻi he nofo-malí ngaahi. ʻI he momeniti ko ʻení, ko e Fiin Hono Tolu ʻa e ʻOtuá (ʻa ia ko e Naʻe fakafōtunga ʻi he māmaní ʻa e fakamāʻoniʻoniʻí). ʻE tupu fakalongolongo fakakātoa, fakakātoa, ʻi hono teuteuʻi e ngaahi laumālié ʻe Mele, ko e Faʻe mo e Kuini ʻo e Finangalo Fakalangi.

ʻI Fēpueli 1899, ʻi he talangofua ki hono Naʻe kamata ke vetehia ʻe Luʻisa ʻa e ʻEikí pea ki he tokotaha naʻá ne vete Ke tohi. ʻE fai ia ʻi ha taʻu ʻe 40, ʻo faʻo ʻi he pepa ʻa e ngaahi fakapulipuli fakaʻeiʻeiki ange ʻo e misiteli ʻo e Finangalo Fakalangí. Ko e toenga ʻo ʻene moʻuí naʻe fio ʻaki e fiefiá mo e faingataʻaʻiá, tohí, tuituí, talangofuá, lotú, pea ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e poto mo e faleʻi ongo moʻoni. Ko Sīsū pē taha naʻe lava ke ne falalá, ko ko ʻene fakafiemālie pē tahá. ʻI he taimi naʻe ʻikai ke ne maʻu ai ʻene Pelepelengesi, ko ʻene ngaahi mamahi ki he ngaahi laumalie naʻe fuʻu lahi fau ʻo nau faʻa fakalaka ai ʻi he ngaahi faingataʻaʻia ʻa e Purgatory.

 



 

Naʻe fakahu ʻaupito ʻa Luʻisa ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho 4 ʻo Maʻasi 1947. Naʻe ʻi ai ha taʻepau fekauʻaki mo mei he taimi naʻe pekia ai ʻi ha ʻaho ʻe 4, koeʻuhi he naʻe ʻikai ke ʻi ai hono sino ʻo ʻikai moʻulaloa ki he rigidity angamaheni. Neongo ia, naʻe ʻIkai lava ke fakatonutonu hono tuʻá. Pea naʻe pau ke ne faʻu ha fonualoto fakaʻata makehe ia ke ne tauhi ʻa e tuʻunga tangutu, tatau pe ʻa ia naʻá ne tauhi ʻi he taʻu ʻe 64 ʻo ʻene mālōlō he mohengá.

 



 



 



 

Hili ha taʻu ʻe 47 mei ai, ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1994, naʻe kole ʻe he Vatikani Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻalekipisope ʻo hono taiosisi tuʻufonua ke fokotuʻu ʻa e Ngāue ki hono fakamālohiʻí. Naʻe fakalao ʻene ngāué fakafeʻiloaki ʻi he kātoanga ʻa Kalaisi ko e Tuʻí, ʻi he ʻaho 20 ʻo Nōvema 1994.

Maʻuʻanga fakamatala: http://spiritualitechretienne.blog4ever.xyz/la-servante-de-dieu-luisa-piccarreta

Ko e Tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá Luʻisa Pākareta

 

Ko e Tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá Luʻisa Pikācareta

"ʻOfefine ʻo e Finangalo Fakalangí"

1865-1947

 



 

Ko e Moʻui ʻa Luʻisa Pikāpatá

 

Fāʻeleʻí

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Luʻisa Pikikā ki ha fāmili masiva ʻi Korato ofi ki Bari ʻi he fakatonga ʻo ʻĪtali, ʻaho 23 ʻo ʻEpeleli 1865, ko e Sāpate hili ʻa e Toetuʻu. ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa Sisitā Faustina Kowalska, ʻi he ʻaho 30 ʻo ʻEpeleli 2000, naʻe fili ʻa Poupi Sione Paula II fakalao ʻi he Siasí, ʻi he Sāpate ko ʻení hili e Toetuʻú, "Sapate ʻaloʻofa", ʻo fakatatau ki he Fakahaaʻi e ngaahi holi ʻa Sīsuú kia sisitā Faustina. Naʻe fie maʻu ʻe Sīsū ke fakamamafaʻi naʻe taʻu 10 ʻa Luʻisa ko e taha kuo fili ʻe he ʻOtuá mei he kotoa ʻo e taʻengatá maʻatautolu ke ʻomi ʻa e Meʻaʻofa ko ʻeni ʻo e Finangalo Fakalangí, par lelei tahá ʻo ʻEne ʻAloʻofa Fakalangi.

 

Hono fāmilí

Ko e ongomātuʻa fakatouʻosi ʻa Luʻisá naʻá na Corato. Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻofefine ʻe toko nima ʻo e fāmilí pea naʻa nau nofo ʻi he ngoue. Fakatouʻosi, ʻa ʻene tamai mo ʻene faʻee pekia ʻi Māʻasi 1907, ʻi ha ʻaho ʻe hongofulu vahaʻanota (interval). Naʻe taʻu motuʻa ʻa Luʻisa he taimi ko iá taʻu 42. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Luʻisa ʻene ongomātuʻá ko kau ʻāngelo ʻo e maʻá; Naʻa nau matuʻaki tokanga ke ʻoua naʻa ʻOua naʻa tuku ke fanongo ʻenau fānaú ki ha meʻa. Ko e Naʻe ʻikai ha feituʻu ʻo e loí, mālualoí, loí ʻi honau ngaahi ʻapi. Naʻe tokanga ʻa e mātuʻá ki honau fānaú pea teʻeki ai ke nau fakafeʻiloaki kinautolu ki ha taha pe, ko hono tauhi fakataha maʻu pē ʻo e fāmilí.

 

Ko e ʻofa meheka kia Sīsuú

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻi heʻene ʻofa meheká, ʻe ʻa e lahi kia Luʻisa, ʻa ia naʻa Ne fakakoloaʻi ʻaki ia ha fuʻu mā pea naʻá ne taʻofi ia ʻo e niʻihi kehe, ʻikai ke nau fie maʻu ha meʻa ke ala kiate kinautolu, pe ngaahi meʻa, pe kakai. Naʻe fie maʻu ʻe Sīsū ke ne hoko ko ha muli ki he meʻa kotoa pē pea ki he taha kotoa pea maʻu pē ʻa e fiefiá ʻi he Ia.

 

Papitaisó

Naʻe papitaiso ʻa Luʻisa ʻi he hoʻataá pea mei hono fāʻeleʻí.

 

ʻUluaki Ko e Fetuʻutaki, Hilifakinima ke Maʻu ʻ

Naʻe ngaohi ia ʻe Luʻisa ʻi hono taʻu hivá Ko e Fuofua Fetuʻutaki mo e Hilifakinima ʻi he ʻaho Sāpaté ʻi he ʻosi ʻa e Toetuʻu, ʻi he Sapate ʻAloʻofa. Talu mei heʻene kei siʻi, mo ʻene tanumaki ha ʻofa lahi ki he ʻa e tokotaha faʻu tohi pea fakamoleki ha ngaahi houa ʻi he lotú, tūʻulutui ʻo ʻikai toe ʻi ai ha meʻa ke ne tokanga ki ai, ʻi he fakalaulauloto ʻi he ʻao ʻo e Sākalamēniti Mohu Tāpuaki Tahá.

 

Leʻo ʻi lotó ti Sesi

Hili ha taimi nounou mei heʻene Fuofua Fetuʻutaki Mo e ʻOtuá, Kamata fanongo ʻa Luʻisa ki he leʻo ʻo Sīsuú ʻi he ʻa e loto ʻo hono laumalie. Sīsū kiate ia akoʻi e ngaahi fakalaulauloto ʻi he Kolosi, talangofua, Ko ʻEne Moʻui Fufuu ʻi Nasaleti, ngaahi ʻulungaanga lelei mo e ngaahi ngaahi kaveinga kehé, fakahinohinoʻi mo fakatonutonu ia ʻi he taimi naʻá ne fakamāuʻi ai iá fie maʻu.

 

Fakakātoa hono uá

Naʻe ʻomi māmālie ia ʻe Sīsū ki ha mavahe meiate ia mo e meʻa kotoa pē. Mei he ʻi hono taʻu siʻisiʻi taha naʻe akoʻi ange ʻe Sisu kiate ia ʻa e fuʻu mahuʻinga lahi ʻo e mamahi loto fiemalie pea tali loto fiemalie ʻe he Lotu Taukapo maʻá e niʻihi kehé.

 

ʻOku fakafiemālieʻi ʻe Luʻisa ʻa Sīs

Naʻe saiʻia ʻa Luʻisa ke fakaʻaongaʻi e ngaahi kafo ʻo e Naʻe fakaʻamu ʻa Sīsū ke mamahi koeʻuhí ko Ia. Naʻe hoko ia kiate ia ke ʻuma ki he Ngaahi Kafo Māʻoniʻoní ʻaki Hono vaʻé, Mo Hono toʻukupú, Hono Pea puli leva ʻa e ngaahi matakafó; ʻo e meʻa ni founga naʻe fakahā ange ai ʻe Sīsū kiate ia ʻa e fiemālié mo e ʻa e fakafiemālie te ne lava ʻo foaki kiate ia ʻi hono fofongá Faingataʻaʻiá.

 

ʻOfefine ʻo Melé

Naʻe kei siʻi pē ʻa Luʻisa heʻene kei siʻí ma mo ilifia, kae toe longomoʻui mo fiefia foki. Kuo ʻI hono taʻu hongofulu mā tahá, naʻe tali ia " Fānau ʻa Mele." Kimui aí, ʻe kei siʻisiʻi pē ʻa Luʻisa ʻi he Lahi mo nonga maʻu pe ʻi he mata ʻoku mahuhu mo e ngaungaue.

 

ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne ʻikai ke fuʻu motuʻa naʻe ngāue ʻa e tamasiʻi taʻu hongofulu mā tolu ko Luʻisá ʻi ʻapi lolotonga ʻene fakalaulauloto ʻi loto ʻi he ʻofa ʻa Sīsuú. Fakafokifa pe kuo ngaohikovia ia pea ne hu ki tuʻa ʻi he falefakatolo. ʻi he fungavaka ua ʻo e fale ke toʻo ha kiʻi meʻa siʻisiʻi ʻo e ʻea. Ko e taimi ia naʻá ne fuofua maʻu ai ha meʻa-hā-mai ʻi he sio hifo ki he halá; Naʻa ne sio ki ha fuʻu kakai tokolahi, pea ʻi he ʻi he lotolotonga ʻo e haʻofanga kakai, naʻe fuʻu mamahi hono fua ʻe Sisu ʻEne Kolosi. Naʻe tekeʻi mo ngaohikovia ia ʻe he kakai mei he tafaʻaki kotoa peNaʻe fakatau foki ʻe Sīsū ʻEne mānavá, naʻá Ne maʻu ʻa e matá ʻoku ʻufiʻufi kotoa ʻe he totó, ʻi ha ʻulungāanga ʻokú ne fakaʻofaʻia ʻi he Ke mamata.

 

"Laumālie, tokoni mai!"

Fakafokifā pē kuo sio atu ʻa Sīsū kiate ia peá ne pehē ange, " Laumalie, tokoniʻi au." Ko e taimi ia naʻe ongoʻi ai ʻe Luʻisa e laumālie ʻo Luʻisá naʻe fonu ʻi he manavaʻofa kia Sīsū. Naʻa ne foki ki hono lokí peá ne tangi lahi ʻaupito. Naʻá ne pehē ange leva kia Sīsū naʻá ne fie maʻu ke mamahi ʻi Hono ngaahi mamahí kae lava ke fakafiemālieʻi Ia koeʻuhí naʻe ʻikai totonu ke mamahi lahi ʻa Sīsū ʻaki ʻofa kiate ia, taha faiangahala masivá pea ʻofa ke ʻoua naʻá ne mamahi ʻikai ha meʻa koeʻuhi ko e ʻofa kiate Ia.

 

Tau kakaha ki he ngaahi tevolo

Pea kamata leva ʻene ʻuluaki faingataʻaʻia fakaesino ʻi he holi ʻa Sīsuú, neongo Fufuuʻi. Naʻe fakahaofi ʻa Luʻisa mei he taʻu hongofulu mā tolu ki he hongofulu mā onó Ko ha tau kakaha mo e ngaahi fili, tau mo e Ko ʻenau ngaahi fokotuʻu taʻe hano tatau, honau lumaʻi, mo honau ngaahi ʻahiʻahi... Naʻe matuʻuaki lototoʻa ʻe Luʻisa ʻena ngaahi ʻohofí. Neongo ʻenau longoaʻa fakailifia, ka ʻoku ne puleʻi ke tukunoaʻi hoʻo ngaahi manavasiʻí ʻaki hoʻo sio fakamamaʻu pē kiate koé Sīsū, ʻo hangē ko hono akoʻi ia ʻe he Tāupoʻou ko Melé.

 

Ko hono ʻohofi fakaʻosi ʻo e Tevolo

ʻI he tuʻunga moʻui lelei ʻa Luʻisá, naʻá ne faʻahitaʻu māfana ai ʻi he faama ʻa e fāmilí ko hono hingoá ko "Hohaʻa" Taua "ko ha kilometres ʻe uofulu ma fitu mei ai ʻo Corato.

 

Mata-meʻa-hā-mai hono

Ko e feituʻu ia naʻe fai ai ʻe Luʻisa ʻa e ʻohofi Fakaʻosi ʻo e ngaahi fili ʻi hono taʻu hongofulu ma ono. Naʻe fuʻu fekeʻikeʻi ʻaupito ʻa e ʻohofi pea mole ai ʻene ʻilo. Ko e taimi ia naʻá ne maʻu ai ha vīsone hono ua kia Sīsuú. faingataʻaʻia ʻa ia naʻe pehe ange kiate ia: "Haʻu mo au ʻo ʻoatu koe ki he ʻA au. Haʻu ʻi he ʻao ʻo e Fakamaau Totonu Fakalangi ko ha "taha naʻe moʻua ʻi he totongi huhuʻi" ki he ngaahi angahala lahi tukupā ke talatalaakiʻi Ia, koeʻuhí ke ʻi ai ʻEku Tamaí fakafiemālieʻi pea ʻofa ke Ne fakaului ki he kau angahalá ».

  

Ko ha fili

Pea toe pehe ʻe Sisu: "ua Ngaahi Fili ʻOku ʻAtā Kiate Koe: Faingataʻaʻia Lahi pe ko ha mamahi maʻamaʻa ange. Kapau te ke fakafisi Ko e fotunga faingataʻa, he ʻikai ke ke lava ʻo kau ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ʻa ia naʻá ke tau lototoʻa pehē. Ka kapau te ke tali, he ʻikai te u teitei liʻaki koe pea te u haʻu moʻui ʻiate koe ke ke faingataʻaʻia ʻi he ngaahi maumauʻi kotoa pe ʻoku fai kiate Au ʻe Houʻeiki tangatá. Ko ha ʻaloʻofa makehe ʻaupito ʻeni ʻa ia ʻoku foaki ki ha kakai tokosiʻi pe koeʻuhi ko e ʻOku ʻikai mateuteu ʻa e tokolahi ke hū ki he ʻi he malaʻe ʻo e faingataʻaʻia. Uá, ʻoku ou talaatu Tuku ke ke tuʻu hake ki he nāunau lahi tahá ʻo hangē ko e ngaahi faingataʻaʻia ʻoku fakahoko atu kiate koe, ʻo fakafou ʻi he ʻA au. Pea fakaʻosí, te u fai atu ha tokoni, poupou mo e fakafiemālie mei heʻeku Faʻē Māʻoniʻoni Tahá, ʻa ia naʻe foaki kiate ia ʻa e faingamalie ke lavishing kiate koe kotoa ʻa e Ngaahi ʻaloʻofa ʻoku fie maʻu ʻo fakatatau ki hoʻo moʻui mo hoʻo reciprocity ".

 

Moʻua ʻi he totongi huhuʻí

Naʻe angaʻofa leva ʻa Luʻisa ke Sīsū mo Hotau Fefine Loto Mamahí, mateuteu ke tukulolo ki ha faʻahinga meʻa pe te Na fie maʻu meiate ia.

 

Kalauni Talatala

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe maʻu ʻe Luʻisa mei he Naʻe fakakalauni ia ʻe Sīsū ʻaki ʻa e ʻakau talatala ʻo tupu ai ʻene ʻi heʻene ʻakau talatala fakamamahi, fakaʻehiʻehi mei hono toʻo mo swallowing ha faʻahinga meʻakai.

 

Fakaʻikaiʻi e meʻakaí

Talu mei ai mo e moʻui ʻa Luʻisa ʻi ha meimei fakaʻikaiʻi kakato e meʻakaí ʻo aʻu ki heʻene pekiá, ʻoku ʻikai ʻo toki fafanga pe ʻe he kau ʻEucharist mo e Finangalo Fakalangi.

 

Fakatanga

Naʻe pau ke faingataʻaʻia lahi ʻa Luʻisa ʻi ha fetaʻemahinoʻaki mo e fakatangaʻi ʻe hono fāmilí mo e tokolahi Kau Taulaʻeikí.

 

Mate mahino

Koeʻuhí ko e fakautuutu ʻo e faingataʻaʻiá fakamālohia ʻe he ʻita ʻa Sīsuú, naʻe faʻa mole ʻa Luʻisa konisēnisí. Naʻe hoko hono sinó ʻo tuʻumaʻu, pea taimi ʻe niʻihi lolotonga e ngaahi ʻaho lahi kae ʻoua kuo fakafoki mai ia ʻe ha taulaʻeiki ʻo e tuʻunga mahino ʻo ʻene mate.

 

Talangofua Māʻoniʻoní

ʻI he tāpuaki ʻo e taulaʻeikí mo e ʻi he huafa ʻo e Talangofua Māʻoniʻoní, naʻe foki ʻa Luʻisa ki he naʻá ne fai ia.

 

Teʻeiki ʻi Tominikení

Naʻe taʻu hongofulu mā valu ʻa Luʻisa ʻi hono taʻu hongofulu mā valú Teʻeiki ʻa Tominikeni pea naʻá ne toʻo ʻa e hingoa ʻo Sisitā Madeleine.

 

Hokohoko atu e faingataʻaʻiá

ʻI hono taʻu uofulu mā uá, naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: " ʻOfeina ʻo Hoku Lotó, kapau ʻokú ke loto fiemālie ke faingataʻaʻia, ʻikai kei ʻi ha ngaahi vahaʻataimi ʻo hangē ko ia ʻi he kuohilí, ka te u fakahaofi maʻu ai pē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Te u fokotuʻu koe ʻi he vahaʻa ʻo ʻeku fakamaau totonu mo e angahala ʻa e tangata. ʻI he taimi ʻoku ou fakamālohisino aí, ʻa ʻEku Fakamaau Totonú, ʻaki hono ʻoatu ha ngaahi ngaahi fakatamaki kiate kinautolu, ʻi hoʻo maʻu koe ʻi he vaeuaʻanga mālié, ko koe te ke uesia pea ʻe fakahaofi kinautolu. Ka ʻikai, he ʻikai ke u lava ʻo taʻofi ʻa e toʻukupu ʻo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. lōloa ange."

 

Tokoto ʻi mohenga ʻi ha taʻu ʻe 64 tupu

Naʻe loto ki ai ʻa Luʻisa pea ko ia ai naʻá ne tokoto ʻi hono mohengá. ʻi he toenga ʻo ʻene moʻui, ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe onongofulu ma fa. Ko hono kiʻi tuofefine siʻisiʻi ko ʻEnisela naʻe teʻeki mali, naʻá ne tokangaʻi ʻa Luʻisa ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.

 

Toutou lua

ʻI he taimi ko iá, naʻe kei toʻo pē ʻe Luʻisa ha kiʻi meʻakai naʻa ne vomited he taimi pe ko ia. Ka Naʻe feʻunga pe ʻa e meʻakai reappeared. kakato ʻi he peleti pea toe fakaʻofoʻofa ange ia ʻi muʻa.

 

Ngaahi mamahi fakalaumālié ʻIkai lava ke fakamatalaʻi

Naʻe tofanga foki mo Luʻisa ʻi he mamahí fakalaumālie ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi, tautautefito ki he ʻikai ke ʻi ai ʻa Sīsū ʻa ia naʻa ne ongoʻi fakamamahi.

 

ʻIkai ha bedsores ki he 64 Ngaahi Taʻu

Ko hono nima mo e fakaʻosi naʻá ne vetehia, Toni Benedetto Calvi fakamoʻoniʻi ha meʻa fakaofo ʻe taha makehe: "Lolotonga e taʻu ʻe onongofulu ma fa naʻa ne ʻI heʻene tokoto he mohengá, naʻe ʻikai pē ke ʻi ai hano mohenga."

 

Mali ngalikehe

Naʻe ʻikai pē ke mali ʻa Luʻisa ia. Kuo taʻu ʻe uofulu mā tolu kuó ne maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻo e Malí Mystique ʻi he ʻaho 16 ʻo ʻOkatopa 1888. Ko hono tutuki ʻo e uaifí, Naʻe ʻikai teitei hoko ʻa Luʻisa ko ha taupoʻou ʻo hangē ko ʻene fakaʻamú, ka naʻe talaange ʻe Sīsū ko ia "ʻa e tokotaha moʻoní". lotu ʻo Hono Lotó."

 

Meʻafoaki ʻo e Finangalo Fakalangí

ʻI he ʻaho 8 ʻo Sepitema 1889, hili ha māhina ʻe hongofulu mā taha mei ai, naʻe hoko ʻeni Naʻe fakafoʻou ʻa e malí ʻi he Langí ʻi he ʻao ʻo e Tokotaha Lahi Tahá Tolu Maʻoniʻoni. Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko Ko e fuofua taimi ʻeni ke maʻu ai ʻe Luʻisa ʻa e Meʻaʻofa ʻo e ʻOtuá ʻE.

 

Mali ʻi he Kolosí

Hili ha taimi nounou mei he fakatahá Luʻisa, Tāpuakiʻi ʻAnasipale DI Francia, ko ʻene tokotaha veteá makehe mo censor ʻo ʻene ngaue, naʻe tohi ki Ko ʻene kaveingá: "Tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻikai ha saienisi ʻo e tangata, (naʻe ʻikai faʻa lava ʻa Luʻisa ʻo laukonga mo tohi) kuo fakakoloaʻi ʻaki ia ha poto lahi ʻa e silesitiale kakato, mo e saienisi ʻo e Kaingalotu. ʻOku hā mei Heʻene founga leá ʻa e māmá mo e fakafiemālié; ingenious ʻi natula, ako totonu naʻá ne fakahoko ʻi heʻene kei talavoú ʻoku fakangatangata pē ki he ʻo e ʻuluaki taʻu."

 

Toko taha, fufuuʻi, ʻikai ʻiloʻi

ʻOku totonu ke fakaʻilongaʻi ʻi hono ngaahi ʻulungāngá naʻe saiʻia ʻa Luʻisa ʻi he fakakaukau pōtí mo e meʻa tatau pē kiate ia pea ʻokú ne maʻu ko ha fakaʻuhinga lahi ia ki he talangofuá.

Naʻe tāpuakiʻi ʻe Annibale DI Francia ʻo pehē: "ʻOku ne loto ke tuenoa, fufuuʻi, mo taʻeʻiloa. Naʻe ʻikai ha meʻa ia ʻi he māmaní naʻe mei fie maʻu ʻe Luʻisa ʻene tauʻatāina fakafoʻituituí pē mo fakahā ʻene fetuʻutaki mo e ʻEiki ko Sīsuú ʻi he kakai, tautautefito ʻi he lolotonga ʻo ʻene moʻui. Kapau ko Sīsū Tonu naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ia. Kuo ne fakahaaʻi maʻu pe ʻa e talangofua lahi ange, ʻuluaki kia Sīsū mo pea fekauʻaki mo ʻene kau fakamoʻoni ko Sīsuú Naʻá ne vahe ia ki ai. » Ko e tokoni ko ʻení ʻai ia ke ne foua ha ngaahi taimi faingataʻa lolotonga e kalasí ʻa ia naʻa ne ongoʻi fakamamahiʻi ai ʻa e fepakipaki ʻi hono vahaʻa fakahehema fakanatulá mo e ngaahi fie maʻu ʻo hono misioná, hangē ko e loto ki ai ʻa Sīsū. ʻE lava ke tau pehē ko e taʻu ʻeni ʻe fāngofulu, Naʻa ne fekeʻikeʻi ʻi he tuʻunga ko ʻeni, lolotonga ʻene vahevahe ʻa e Ko e mamahi ʻa Sīsū ke fakamoʻui e ngaahi laumālié, ngaohi fakamoʻoni ʻo e foaki ʻofa makehé, meimei inhuman, ʻi he siʻisiʻi taha ʻene mahino. ʻOku faingataʻa ke fakakaukauʻi ha loto fakangaloʻi ʻoku loloto angé mamaʻo meia Luʻisa.

 

Vetehia ʻe nima

Mei heʻene kei talavoú pea ʻi hono kotoa ʻo ʻene Naʻe vahe kia Luʻisa ha kau vete hia ʻe toko nima naʻe fili ʻe kehekehe Archbishops ʻo ʻene taiosisi pea ko hai lavaʻi ia ʻo aʻu ki heʻene mate. Don Gennaro DI Gennaro, taulaʻeiki ʻo e Siasi Naʻe hoko ʻa Siosefa ko ʻene tokotaha vete mali hono tolú mei he l898 ki he l922. Ko ia naʻa ne tuʻutuʻuni kiate ia, ʻi heʻene talangofua ke tohi ki he ʻI he fakalau atu ʻa e ngaahi ʻahó, ko e meʻa kotoa pē naʻe hoko ʻi he vahaʻa ʻo Sīsū mo iá. Naʻe fakafiefiaʻi ʻa e feohi ʻi he ʻaho kotoa pe ʻi he loki ʻo Luʻisá, ʻa ia naʻe makehe moʻoni ʻi he taimi ko ia. Ko Poupi Pius X ʻoku fakangofua. Naʻe kei tāpuni pē ʻa e puipuí takai ʻi hono mohenga ʻo laka hake ʻi he houa ʻe ua hili e Ko e fetuʻuaki, lolotonga ʻene fakahoko ʻa e Thanksgiving.

 

Ko e mālōlō ʻa Luʻisá

Naʻe foki ʻa Luʻisa ki he Fale ʻo e Tamaí ʻi hono taʻu 81, ʻi he ʻaho 4 ʻo Māʻasi 1947, hili ha ko e niumōniá naʻe feʻunga mo ha ʻaho ʻe hongofulu mā nima. Ko e mahaki pe ia ʻe taha naʻe Naʻa ne faingataʻaʻia lolotonga ʻene moʻui fuoloa. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻene pekia ʻe fakalilifu makehe. Koeʻuhí ko e kapau Ngaahi aʻusia lahi ʻo e ʻeva mei he sino ʻo hono laumālié ʻI he kotoa ʻo ʻene moʻuí, naʻe toʻo ʻe he kau toketaá ha ʻaho ʻe fā ki muʻ ke fakahā kuó ne pekia moʻoni. Hangē ko e anga maheni naʻe tangutu angatonu ʻa Luʻisa ʻi he hono mohenga ʻaki ha pilo ʻe fa ʻi mui ʻiate ia. ʻOku ʻikai pehē ʻa Luʻisa ia ʻikai teitei fakafalala kiate kinautolu he naʻe ʻikai ke ne fie maʻu mohe. Naʻe ʻikai lava ke toe fakaloloa ia ʻo aʻu ki he ʻa e tokoni ʻa ha kakai tokolahi; ko hono tuʻa pe naʻe tuʻumaʻu. Ko ia naʻe fie maʻu ai ke langa ha fonualoto makehe ʻi he fotunga ʻo ha "L". ʻIkai hangē ko e ʻa e tuʻumaʻu angamaheni ʻo hono sino ʻi he taimi naʻa ne fononga ai poʻuli mo Sisu ʻi he funga ʻo e mamani mo e ngaahi senituli, Ko ʻeni kuo feliliuaki hono sino. Ko e Naʻe lava ke ueʻi ʻe he kau toketaa hono ʻulu ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fakahinohino taʻe ʻi ai ha ngaue, hiki hono ongo nima, peluki hono ongo kiaʻi nima mo ka naʻe kei feliliuaki pē hono louhiʻi nimá. Naʻa nau hiki hake hono siʻono kiʻi laumata ʻo ʻilo ʻoku mata ngingila maʻu pe kae ʻikai pulou. Naʻe kei ʻi loto pē ʻa Luʻisa ia moʻui pe mohe pe. Hili ha ngaahi sivi lahi, Naʻe faifai pea ui ia ʻe he kau toketaa kuo mate. Naʻa ne nofo ai pe ʻi ha ʻaho ʻe fa ʻi heʻene mate taʻe ʻikai ha fakaʻilonga ʻo ha meʻa neongo naʻe ʻikai Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ʻe taʻe-foaki. Te tau lava ʻo tānaki atu ha meʻa lahi Ngaahi meʻa makehe kehe naʻe hoko ʻa ia naʻá ne fakafōtunga ʻa e moʻui ʻa Luʻisa Pikikā pea fakapapauʻi ʻi ha founga Mālieʻia ʻi he ngaahi ʻaloʻofa makehe lahi ʻa ia kuo ne maʻu ke fakahoko hono misiona makehe, pea makehe, ʻoku mahulu atu ia ʻi he mahino ʻoku maʻu ʻe he tangata.

Fiʻi he!

Hisitōlia ʻo e ngaahi tohi ʻa Luʻisá Piccareta

 

Don Gennaro DI Gennaro, tolu Confessor ʻo Luʻisa Pikikā ʻi ha taʻu ʻe uofulu mā fā ʻi heʻene ngāué. ʻI heʻene ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻa e ʻEikí ki hono laumālié, naʻá ne naʻe tuʻutuʻuni ʻe Luʻisa ke ne hiki ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fie maʻu ʻe Naʻe ngāue ʻiate ia ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Ngaahi ʻuhinga kotoa pē ke hao mei he tufakanga ko ʻeni ke tohí ko e taʻeʻaonga ia kia Luʻisa; naʻa mo e ngaahi meʻa naʻá ne malavá naʻe ʻikai ko ha ʻuhinga feʻunga ia ke fakamafola ai ke tohi. Ko ia ai, ʻi he ʻaho 28 ʻo Fēpueli ʻo e taʻú ʻI he 1899, naʻe kamata ke faitohi ʻa Luʻisa kiate ia nusipepa. Naʻe kakato ʻa e kiʻi tohi fakaʻosí ʻi he ʻaho 28 ʻo Tīsemá 1938. ʻaho naʻe hoko ai hono nima mo e fakaʻosi confessor, naʻe tuʻutuʻuni ʻe Toni Benedetto Calvi ke tuku ke tohi. Naʻe tohi ʻe Luʻisa ʻi he taʻu ʻe fāngofulu kotoa pē voliume ʻe tolungofulu mā ono ʻa ia ʻoku hoko ko hono autobiographical tohinoa, ko e hingoa naʻe foaki ʻe Sisu ʻIate Ia pē:

"Ko e Puleʻanga ʻo e Fiʻi he lotolotonga ʻo e fanga manú, Ko e Tohi ʻo e Langí" 

Pea naʻe tanaki atu ʻe Sisu ha talamuʻaki ʻo pehē ki he vetehia makehe ʻa Luʻisá, ko e Faitāpuekina ʻAnasipale DI Francia: "Ko hoku fohá, ʻa e hingoa te ke ʻoange ki he tohi te ke paaki ʻo kau ki he Ko Hoku Finangalo Faka-ʻOtua ʻeni: "Ko e Fakamanatu ʻo e maau, tuʻunga, mo e taumuʻa ʻo e kakai ʻa ia naʻe fakatupu ai ʻa kinaua ʻe ʻOtua." »

ʻOku hoko ʻa e ngaahi tohi ko ʻeni ʻe tolungofulu mā onó ko ha akoʻi kakato ʻo kau ki he Finangalo Fakalangí, ʻo fakahā mai kiate kitautolu ko e loto moʻui ʻa Sīsū ʻi Hono Faʻahinga ʻo e Tangatá, ko e taumuʻa ʻo e fakatupú, fatongia ʻo e huhuʻí, ko e foki ʻa e tangatá ki hono tuʻunga totonú mo e ʻOfá ʻIkai ha meʻa ʻa e ʻOtuá ki Hono kakaí... Ko e ngaahi tohi ko ʻení faʻu ha ngaahi vaʻa fakamisiteli moʻoni pea haohaoa ʻo fakatatau mo e lea faka-Maselio ʻo e Siasi. ʻOku fakamatalaʻi mo fakamaama ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení ha maama foʻou ʻa e kakano ʻo e Ngaahi Kosipeli ʻo ʻikai liliu honau ʻuhinga loloto. Ko e tefitoʻi pou ʻoku nau mālōlō aí ko e "KO HOTAU" TAMAI ... Mē Thy Reign haʻu, ʻE fakahoko ʻa La ʻi he māmaní ʻo hangē ko ia ʻi he hevani" ʻo hange ko e akonaki ʻa Sisuu. Ko e ʻuluaki leʻolahí ʻokú ne fakahā ʻa e moʻui ʻa Luʻisá ʻo aʻu ki he momeniti naʻe Naʻe fekau ke ne tohi. Naʻe kakato ʻi he 1926 ʻe "Notes des suvenias de son enfance." ʻIkai ngata aí, naʻe tohi ʻe Luʻisa ha fuʻu tokolahi ʻaupito ʻo ngaahi lotú, novenas fakatatau mo e akonaki naʻe maʻu meia Sīsuú ke akoʻi kitautolu ke tau lotu ʻi he Finangalo Fakalangí, ʻa ia ko hono tuku ke lotu ʻa Sīsū ʻiate kitautolu ʻo hange ko ia naʻa Ne fai ʻi Hono faʻahinga ʻo e tangata. ʻI he fie maʻu ʻo Monūʻia ʻAnasipale DI Francia ʻi he taʻu 1913 pe ʻI he 1914, naʻa ne tohi ai ʻa e "ngaahi houa ʻo e Loto vekeveke "ʻa ia naʻa ne toe tanaki atu ki ai ngaahi fakakaukau fakapotopoto ʻi ha ngaahi taʻu siʻi mei ai. Naʻe fuofua pulusi ʻa e ngaahi houa ko ʻení ʻi he 1915. Naʻe pulusi ha tatau ʻe ono ʻi he lea faka-ʻItali ʻa ia naʻa ne maʻu ʻa e Imprimatur. Naʻe tohi foki ʻe Luʻisa ngaahi fakalaulauloto ʻe tolungofulu mā taha ki he māhina ʻo Meé ʻoku ʻi ai hono kaveingá: "Ko e Taupoʻou ko Melé ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻE". Naʻá ne fakakakato Ko e ngaahi fakalaulauloto ko ʻeni ʻi he ʻaho 6 ʻo Me 1930. Naʻe pulusi ʻa e ngāué ni ʻi he Faka-ʻItali ʻi he hingoa ʻo e: "la Lesina Del Cielo Nel Regne Della Divina Volontà: Meditazioni da farsi, nel mese DI Mekioreo. ki he la Casa della Divina Volontà." Luʻisa Naʻá ne fai foki mo ha ngaahi tohi lahi mo tauhi Tautautefito ʻi he ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo ʻene moʻui, ko ha fetohiʻaki mahuʻinga mo e ngaahi laumālie māʻoniʻoni ʻoku fakaʻaongaʻi lelei ʻene faleʻí mo e fakamaama naʻá ne maʻú maʻu meia Sīsū ke ako e founga ke ke moʻui ʻaki mo lotu ʻi he Finangalo Fakalangí. ʻI he 1926, naʻe ʻUluaki voliume ʻe hongofulu mā hivá (ko e ngaahi tohi pē ʻoku maʻu ʻi he ʻi he taimi ko ia) maʻu ʻa e Imprimatur ʻo e ʻalekipisope MSgr. Guiseppe Leo mo e "Nihil Obstat" ʻo e monuʻia Annibale DI Francia, tuʻutuʻuni ʻe he kau taki faka-Siasí fai ʻe he ʻalekipisope ʻo Trani; ʻI hono fakalea ʻe taha, ʻoku lau ʻe he Siasí ʻa e ngaahi tohí ko e tauʻatāina mei he ngaahi fehālaaki fekauʻaki mo e tuí mo e ngaahi ʻulungāanga maʻá ʻo hange ko hono fakaʻuhingaʻi ʻe he Siasi Katolika. Hili Ko e mālōlō ʻa Luʻisa ʻi he ʻaho 4 ʻo Māʻasi 1947, fakafuofua ki he taʻu uofulu mā uofulu ngaahi taʻu naʻe fakataha ai ʻene ngaahi tohí Naʻe ʻikai ke u fuʻu tokanga ki ai pea naʻe puke maʻu ia. Neongo ia kau fakamoʻoni naʻa nau ʻiloʻi fakatāutaha ia pea naʻe naʻe uesia ʻe he ngaahi tohi, naʻe ʻikai naʻe ʻikai mole ʻenau mālohí. Naʻa na fakamoʻoni mo Fakapapauʻi e founga ne liliu ai ʻenau moʻuí ʻe he ngaahi tohí pea mo e moʻui faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Luʻisá. Ko ha meʻa foʻou ʻoku saiʻia ai kamata ke hū mai ki he fakaʻosinga ʻo e ngaahi taʻú 1960. Neongo naʻe tapuakiʻi ʻa ʻAnasipale DI Falanisia, naʻá ne fokotuʻu ʻa e Ngaahi Tamai ʻo e Loto Toputapú mo e ʻo e Ngaahi ʻOfefine ʻo e Loto Vekeveke Fakalangi, loto ke pulusi ʻa e toko hongofulu ma hiva ʻuluaki voliume ʻo e "Tohi ʻo e Langi", naʻa ne pekia ki muʻa pea toki fai e ngāué ni. Ko e Feohi ia ʻa e ʻOtuá Uili ʻi Milani, ʻItali naʻa ne fai e pulusi ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1970. Fai ʻe Hili ia, naʻa nau liliu ki he lea faka-Sipeiní, niʻihi ki he lea faka-Pilitāniá mo e ngaahi lea fakafonua kehé. Ko ha tatau faka-Falanise (ʻikai fakamafaiʻi) ʻo e ʻoku lolotonga ʻi ai ha ngaahi tohi ʻe niʻihi ʻi Kiupeki talu mei he 1999. ʻI he 1994, kimuʻa pea fakaava ʻa e founga beatification ʻe Luʻisa Pikareta, naʻe fokotuʻu ha fakamaauʻanga ke fakatotoloʻi ʻi heʻene moʻui mo ha timi ʻo e kau teolosia ke scrutinize ʻene ngaahi tohi. Ko e "Poupou ʻa e Tēvoló" ʻa ia ko hono fatongia ke fakafekiki mo e Ko e tokotaha naʻe kau ʻi hono fakamālohiʻí naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakafepakiʻi ʻa Luʻisa mo ia Tohi. ʻI he ʻaho 28 ʻo Maʻasi 1994, naʻe maʻu ai ʻe he ngaahi tohi ko e "ʻikai Obstare" ʻo Katinale Rathi, taʻefakalao ʻo ʻa e Haʻofanga ki he Tokateline ʻo e Tui. ʻIkai ngata ai, ko e Katinale ʻEniselo Felici, Taʻeʻofa ʻo e Toputapu Naʻe toe foaki foki ʻe he haʻofanga ki he Tupuʻanga ʻo e Kāingalotú ʻa e "ʻIkai ha Obstare". Naʻá ne fakamoʻoni hingoa ʻi ha Tohi Fakahisitōlia (fakaʻofisiale) naʻe ʻave kia ʻalekipisope Carmelo Kaso ʻo e ʻŌsiosio ʻo Tālaní ʻa ia naʻe nofo ai ʻa Luʻisá, ʻo talaange ʻokú ne fiefia ke ʻiloʻi naʻe ʻikai ha fakafepaki ia ki he tafaʻaki ʻa e kau Vatikani ki he ko hono fakaava fakaʻofisiale ʻo e ngāue ʻa Luʻisá ke Beatification Piccarreta pea ko ia ai ke kamata ʻa e ngaahi founga ngaue. ʻI he ʻaho 20 ʻo Nōvema 1994, ko e kātoanga ʻa Kalaisi ko e Tuʻí, ko e ʻAlekipisope Naʻe fakaava fakalao ai ʻe Carmelo Cassatio ʻa e ʻahiʻahi ʻo fakamālohiʻí. ʻI he ʻaho 8 ʻo Sune 1995, ko e ʻuluaki version Faka-Pilitania ʻo e ʻuluaki voliume ʻe hongofulu ma hiva, (naʻe tohi ʻi he ʻIunaiteti Siteití ne fai ʻe Thomas Fahy, Palesiteni ʻo e Senitaá ʻo e Finangalo Fakalangi ʻi Siakisonivila, Fololita), maʻu tatau mo ha imprimatur ʻo Mgr. Guiseppe Carata (Trani, ʻItali). ʻI Sanuali ʻo e 1996, naʻe tukuange ai ʻa Katinale Rathi ko e voliume ʻe tolungofulu mā fā ʻo e "Tohi ʻo e Langí" ʻa ia naʻe fai ia ʻi he ʻĀkaivi Vatikani ʻi ha taʻu ʻe nimangofulu mā valu ngaahi taʻu pea, naʻe ʻoange ʻa e hiki tatau ki he ʻalekipisope Carmelo Cassatio ʻo e Archdiocese ʻo Trani mo e Palesiteni ʻo e Fakamaauʻangá ki he Tupuʻanga ʻo Hono Fakamālohia ʻo Luʻisá Piccarreta. Voliume tolungofulu mā nima mo e tolungofulu mā ono (naʻe tohi kimui ange ai) naʻe toe ʻoange foki kiate ia. ʻI he 1997, ʻi he Ko e tafaʻaki ki loto ʻo e founga ʻo e taá ʻi he ngaahi kalasí, ko ha ongo teolosia feʻunga ʻaupito, fili ʻe he Siasí ke toe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi tohi ʻa Luʻisá fakahū ʻenau ngaahi lipōtí ʻo fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai ke nau maʻu ha taha Naʻe ʻikai ha meʻa ʻi he ngaahi tohi ko ʻení naʻe fepaki mo e tuí mo e Moʻui angamaʻa ʻa e Katolika. Ko hono fakanounoú, ko e faile kakató kau ki he ngaahi tohi ʻa Luʻisa Pikātá ʻoku mahino huʻuhuʻu. ʻE lava ʻe ha taha pe ʻo fakahaofi kinautolu ʻaki ʻa e ha konisēnisi tauʻatāina pea nofo maʻu ʻi he melino. ʻOfa ke tali ʻe he ʻOtuá ʻa e naunau kotoa pe ʻoku ʻAʻana, ʻa ia kuo Ne palani ke maʻu mei ʻene Fakatupu kotoa, ko ha kaveinga ʻoku fakaʻofoʻofa hono fakaha mai kiate kitautolu ʻi he "Tohi ʻo e Langi". Muimui ʻi he Falealeá Corato fakavahaʻapuleʻanga ʻi ʻOkatopa 2002, ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e Naʻe fokotuʻu ha kōmiti koeʻuhí ko e tā ʻa Luʻisá tokoni ki he Ngāué, ʻo fakatefito pē ʻi he taumuʻa ke tokoní ko e Tohi Kole ke maʻu ʻa e polokalama fakalao mo fakamafaiʻí ʻo e ngaahi tohi ʻa Luʻisá ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e faka-Sipeiní pea ki he ʻomai ha ngaahi fakamatala faka-teolosi ʻi he ongo ngaahi lea fakafonuá pea pehē ki he lea faka-ʻĪtalí. Ko e kōmiti makehe ko ʻeni ʻoku ko ha fatongia maʻongoʻonga ʻaupito naʻe kau ai ʻa e Tamaí Papiloa Mātini, Tamai ko Kālosi Massieu, Marianela Perez, Alejandra Acuña (ki he polokalama faka-Sipeini), Misa Sitiveni Misisi Peitoni (mataotao he theologian), Misa Tomasi Fahy (maʻa e Tatau ʻi he lea faka-Pilitāniá). ʻOku lolotonga fai e fuʻu ngāue lahi ko ʻení ʻoku lolotonga fai.

Maʻuʻanga fakamatala: http://spiritualitechretienne.blog4ever.xyz/la-servante-de-dieu-luisa-piccarreta-suite

Ko e Naʻe hoko atu e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua ko Luʻisa Pikikā

Naʻe hoko atu e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ko Luʻisa Pākareta ʻo pehē ngataʻangá

 

Ko e Tupuʻanga ʻo e Tā ʻo e Luʻisa

Kuo ʻosi kamata mei hono Naʻe ʻiloa ʻa Luʻisa ko "la Sanita". ʻI he ngaahi taʻu siʻi kimuʻa peá ne pekiá, naʻe tāpuakiʻi ai ʻa ʻAnasipale DI Naʻe hiki ʻe Falanisini ʻa e eulogy fakaʻofoʻofa ko ʻeni fekauʻaki mo Luʻisá: "Naʻá ne hangē ko Hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa Ia ʻokú Ne fakatokolahi naʻe fie maʻu ʻe he ngaahi meʻa fakaofo ʻo ʻEne ʻOfá ke faʻu ʻi he meʻá ni taupoʻou (ʻa ia naʻa Ne pehe ko e siʻisiʻi taha Ia) naʻe mei lava pē ke maʻu ʻi he māmani ko ʻení, ʻikai ha taha fakahinohino ) , ko ha meʻalea ʻoku feʻunga mo e fakahoko ha misiona matuʻaki makehe mo fakaʻeiʻeiki ʻo ʻikai ai ke ne lava ke ʻoua naʻa fakatataua ki ha toe taha, ʻi.e. ʻa e Puleʻanga ʻo e Finangalo Fakalangi ʻi mamani ʻo hange ko ia ʻi he langi. »

Ko Sīsū Tonu pē ʻa ia naʻa ne fakapapauʻi mai ia ʻaki e ngaahi lea ko ʻeni: "Ko hoʻo ʻOku fakaʻofoʻofa e ngāue fakafaifekaú, he ʻoku ʻikai fekauʻaki pē ia mo hoʻo maʻoniʻoni fakatautaha, ka ke tali lelei ʻa e taha kotoa mo e meʻa kotoa pe kae lava ke ke ʻoatu ʻa e Puleʻanga ʻo Hoku Lotó ki he Taha Kotoa ngaahi toʻu tangata." Luʻisa ko ia ko e ʻuluaki fanauʻi foʻou ia ʻo e Finangalo Fakalangí, ko e Taki ʻo e "Uá" toʻu tangata ʻo e fānau ʻo e Māmá: ko e ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefine ʻo e Finangalo Faka-ʻOtua", ko e fineʻeiki ʻa ʻoku ʻi ai ʻa e saienisi fakaʻeiʻeiki tahá: ko e Finangalo Fakalangí, ko e sekelitali mo e tokotaha faʻu tohi ʻo Sīsuú. Naʻa ne fakamoʻoni hingoa ʻi heʻene ngaahi tohi: "Naʻe kiʻi ʻofefine ʻo e Finangalo Fakalangí", hingoa ʻoku tohiʻi ʻi hono fonualoto ʻi he kolo ko Sanita Malia Grecia ʻi Corato. Ko e misiona ʻo Luʻisa ʻi he māmaní naʻe moʻulaloa maʻu pe ki he Siasi fakaʻofisiale. Kuo ʻi ai ha ngaahi fakamoʻoni falalaʻanga lahi kuo fai ʻo kau kia Luʻisa. ʻOku kau ʻi he niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení tui fakalotu mo e kau taulaʻeiki, kau akonaki, kau palōfesá, kau Pīsope mo e kau Katinale ʻe niʻihi ʻi he kahaʻú mo naʻa mo ha Taha Monūʻia kuo tau ʻosi ngaohi fakamatala ki he Tamai Annibale DI Francia.

Meʻafakaʻeikí

7 Māʻasi 1947, hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai Naʻe ʻasi ʻene pekia, ʻi heʻene kei moʻui fakamatelie lolotonga ʻI ha ʻaho ʻe fa kehe ʻi he veneration ʻo e Faivelenga mei he funga ʻo e māmaní ʻaki hono ʻoku totongi fakaʻosi ʻe ha lauiafe ʻenau fakaʻapaʻapa kia Luʻisa "La Sanita ", ko hono meʻafakaʻeiki ko ha ikuna moʻoni; kotoa pē naʻe ō fakataha ʻa e kau faifekau fakamāmani mo fakalotú mo hono ʻoku kei tuʻu pe ki he siasi ʻo e faʻee ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai e Naʻe fakafiefiaʻi liturgy meʻafakaʻeiki. ʻI he ʻi he hoʻatā efiafi naʻe tanu ai ʻa Luʻisa ʻi he falelotu ʻo ʻa e famili fakaʻeiʻeiki ʻo Kavi. ʻI he ʻaho 3 ʻo Siulai 1963 ʻoku kei tuʻu pe naʻe ʻave ia ki he falelotu ʻo Sanitā Maliá Grecia ti Corato.

Feohi ʻa Luʻisa Pikikā

ʻI he 1980, ko e ʻalekipisope Fokotuʻu ʻa Kisepi Kāata mo Sisitā Assunta Marigliano ko e kautaha Luʻisa Pikātá ʻi Korato ʻi ʻĪtali mo e ʻŌfisi ʻo e ʻulu ʻi he fale tatau pē ʻoku Naʻe moʻui ʻa Luʻisa ʻi ha konga lelei ʻo ʻene moʻuí. Ko e ʻalekipisope faʻa toutou fai ha ngaahi fononga ki he Vatikani ke kole ki he tupuʻanga ʻo e ngaahi tohi mo Luʻisa. Ongo fetongi ʻa ʻalekipisope Carmelo Cassati ʻa ia naʻe hoko ko fatongia ki he ʻŌsaita naʻe nofo ai ʻa Luʻisá, hoko atu e ngaahi ngāue ko ʻení ʻi Loma pea pehē ki hono taiosisi.

Ko ha Taʻu Toputapu

ʻI he 1993, ʻi he katoanga ʻa e Kalaisi ko e Tuʻí, naʻá ne fuofua fakahoko ha Taʻu Toputapu ʻo e Lotú ki he hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e Finangalo Fakalangí. ʻI he meʻa ni ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe fakafiefiaʻi ai ha fuʻu kakai molumalu ʻi he falelotu ʻo e Kautaha ʻi he fungavaka ʻuluaki ʻo e ʻOfisi Pule Fakavahaʻapuleʻanga ofi ki he Corato.

Ko Hono Fakaava ʻo e Tupuʻanga ʻo e Taá

ʻI he ʻaho 28 ʻo Māʻasi 1994, naʻe pehē ai ʻe he Siasí, Hili e ngaahi fakataha ʻi he tuʻunga maʻolunga taha, ne tuʻutuʻuni leva ʻe he Katinale Felici, Taʻeʻofa ʻo e Haʻofanga Toputapu ʻi he Ngaahi Tupuʻanga ʻo e Kāingalotú, ke ʻave ha tohi fakaʻofisiale ki he Naʻe fakaha ʻe heʻene Excellency ʻalekipisope Carmelo Cassatio pea ʻi he tafaʻaki ʻo Lomá, naʻe ʻikai ha fakafeʻātungia ki he ko hono fakaava ʻo e Tupuʻanga ʻo e fakamālohia ʻo Luʻisá Piccarreta pea ko ia ai ke kamata ʻa e ngaahi founga ngaue. ʻI Mē ʻo e 1994, ʻi he muimui ki he founga ngāue (protocol) naʻe fie maʻú, naʻe hoko ai ʻa e Kautaha Luʻisaá Piccarreta mo e fakamoʻoni hingoa ʻa Sisita Assunta Marigliano fehuʻi ange ʻe ha kole kia ʻalekipisope Carmelo Cassatio ke kamata ʻa e tupuʻanga ʻo Beatification ʻo Luʻisa. Taha naʻe fili ʻa e tokotaha kolé mo e kau tokoni ki he Ngāué maʻá e faʻu ha Tuʻutuʻuni Fakaʻofisiale ʻi he malumalu ʻo e mafai ʻo e ʻa e Siasi. Ko e lea ʻa e ʻalekipisope ʻi he Naʻe pehē ʻe Luʻisa naʻá ne moʻua ʻi ha ʻOfá, moʻua ʻi he Talangofuá tokanga ki he Puleʻanga ʻo e Finangalo Fakalangí. Ko e tokotaha kole, MSgr. Felice Posa ko ha loea kuo tatanaki feʻunga ʻaupito ʻi he malaʻe ʻo e lao kuo tatanaki. Niʻihi kau atu ki ai ha kau ʻaʻahi mei ha ngaahi fonua kehekehe ʻo hono fakaava ʻo e Case mo hono fokotuʻu ʻo e fakamaauʻanga fakaʻofisiale. Fakafuofua ki ha kakai ʻe toko onongofulu nai mei he ʻIunaiteti Siteití, toko ua mei Kosita Lika, ko ha niʻihi kehe mei Mekisikou, ʻEkuatoa, mei Sipeini, ʻItali mo Siapani ki he meʻa ni Ko hono fakaava lahi ʻo e ngaue mo ha kau taulaʻeiki tokolahi ʻilo fekauʻaki mo e tuʻunga fakalaumālie ʻo e Meʻafoaki ʻo e ʻOtua ʻE. Tau fakatokangaʻi muʻa ʻiate kinautolu ʻa e ʻao ʻo e Ngaahi Tamaí Sione Palauni, Kalosi Masseu, Thomas Celso mo Michael Adams pea mo ha kakai ʻe niʻihi naʻa nau ʻiloʻi ʻa Luʻisa lolotonga ʻene kei moʻuí. Niʻihi hako ʻo e tuofefine ʻo Luʻisá foki ʻi ai ʻi ha tuʻunga fakaʻofoʻofa. Ko e Siasí naʻe fonu ʻaupito. ʻI he ʻaho 20 ʻo Novema 1994, naʻe lahi naʻe fakafiefiaʻi ʻi he siasi motuʻá faʻē ʻa Koó ʻi he kātoanga ʻa Kalaisi ko e Tuʻí.

Fakamaauʻanga Fakaʻofisiale

ʻAlekipisope Carmelo Cassatio, ʻi he ʻulu ʻo e fakamaauʻanga, naʻe hoko atu ki ko e kapekape fakaʻofisiale mo hono fola ʻo e kau memipa ʻe toko ono ʻo e Fakamaauʻanga: ʻalekipisope Cassatio, MSgr. Felice Posa, MSgr. Pietro Ciraselli, Padre G. Penatino Bucci, Tamai ko Sione Palauni mo Misa Cataldo Lurillo. ʻI Māʻasi 1997, ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e taʻu ʻe nimangofulu ʻo e pekia ʻa Luʻisá, naʻá ne taʻu fanongonongo ʻe he kakai ʻoku fatongia ʻaki ʻe he fakamaauʻanga ʻa e meʻa ko ia ʻo Luʻisá naʻá ne loto taha ke ne maʻu ʻa e moʻui ʻi ha tuʻunga moʻui moʻungaʻi tangata pea mo hono naʻe moʻoni ʻa e ngaahi aʻusia ngalikehe. Ko e 2 Fēpueli 1998, fokotuʻu ʻe Pīsope Kemingi Kasatio ʻa e Komisoni ʻa Taiolesianí "Ko e Kaunanga ʻa e ʻEiki ko Luʻisá Piccarhi "mo e ʻofisi Diocesan ki he tupuʻanga ʻo e Ko Hono Fakatātāʻi ʻo e Tamaioʻeiki ʻa e ʻEiki ko Luʻisa Pāsiká ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻenau ngaahi ngāué ʻi he ngaahi tuʻutuʻuní pea naʻe tokoni ia ke fakalakalaka ʻa e Tupuʻanga ʻo e Taá mo e Tatau Totonu ʻo e Ngaahi Tohí fai ʻe Luisa Piccarreta. Ko e Tuʻutuʻuni Diocesan ko ʻeni ko e tukuange ʻi he fakaʻosinga ʻo e Ko e Tupuʻanga ʻo e Taá ʻi he tuʻunga diocesan.

Feʻaveʻaki ʻo e Tupuʻanga ʻo e Taá ʻi Loma

Naʻe fakahoko mei he ʻaho 27 ki he ʻaho 29 ʻo ʻOkatopa 2005 ʻi he Corato e Falealea fakavahaʻapuleʻanga hono 3 ʻi he Finangalo Faka-ʻOtua ʻa ia ʻe tapuni ai ʻa e Tupuʻanga ʻo hono fakamālohia ʻo Luʻisa Pikikā ʻi he tuʻunga ʻo e ko e Archdiocese ʻo Trani-Barletta-Bisceglie mo e feʻaveʻaki ʻo ʻEne Tupuʻanga ʻo Taá ʻi Loma. Lolotonga e meʻá ni Falealea, naʻe fai ʻe he pule kolo ʻo Corato ha katoanga molumalu ke liliu e hingoa ʻo e hala naʻe nofo ai ʻa Luʻisá ko e konga lahi ʻo ʻene moʻuí. Ko e hingoa ʻo e hala naʻe ʻi ai ki muʻa ʻa e hingoa "Fakafou ʻia N. Suaro" naʻe liliu ki he: "Fakafou ʻia Luʻisa Pikikā, Serva de Dio (Tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá)". Ko e ouau ʻo e tapuni naʻe fakahoko ia ʻi he Siasi faʻe ʻo Korato ʻa ia naʻe papitaiso ai ʻa Luʻisá Sāpate, 23 ʻo ʻEpeleli 1865. Naʻe ʻalekipisope Pichierri ko e tefitoʻi celebrant ʻo e kau tau molumalu hili iá naʻá ne tokangaʻi hono fakahokó meʻa fakamaʻu fakaʻofisiale ʻi he ngaahi puha papa ʻoku ʻi ai ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e Tupuʻanga ʻo e Taá mo e ngaahi meʻa naʻe tohí ʻo Luʻisa pea naʻe pau ke ʻave ki Loma. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, hili e aʻu atu ʻa Loma ʻo e ngaahi puha ko ʻeni kuo fakamaʻu, ko ha postulator foʻou he naʻe fili ʻa e Tupuʻanga ʻo e Taá. Ko kinautolu ʻeni ko ha fefine ko Misisi Silivia Monika Kau, naʻe faʻeleʻi ʻi ʻAsenitina. ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha fakamaauʻanga ia ki he tupuʻanga ʻo e Luʻisa ʻi heʻene taiosisi. Ko e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e Tupuʻanga ʻo e ʻOku tō ʻa Luʻisa he taimí ni ʻi he mafai ʻo Lomá pea ʻoku tautautefito ʻene Ngāué ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻoku holi ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa ʻi he Puleʻanga ʻo Hono Finangalo Fakalangí pule ʻi he māmaní ʻo hangē ko ʻene ʻi he Langí ʻa e meʻa naʻe ʻuluaki hoko ʻi he Ngoue ko ʻIteni. Tau lotu muʻa mo mālohi mo e vilitaki ki he fakamālohiá ʻo Luʻisá ʻa e meʻa te ne fakaava e ngaahi matapā ʻo e Siasí koeʻuhí ke lava ʻa e Meʻaʻofa ko ʻeni ʻo e Moʻuí ʻi he Finangalo Fakalangí ʻiloʻi mo akoʻi ʻi he Lotoʻi Siasí ʻe hono kau faifekau pea ʻe fakavaveʻi ai e haʻele mai ʻa e Puleʻanga ko ʻeni ʻo e ʻa e Finangalo Fakalangi ʻi hotau mamani, ko ha Puleʻanga ʻo e Melino, ʻo e Potó, Māmá mo e Uouangatahá.

Tokoni ʻa Luʻisá

Talu mei hono fakaava ʻo ʻene Ngaue ʻo e ʻOku ʻomi ʻe Luʻisa ʻa e ngaahi fakaʻilonga kotoa ʻo ʻene tokoní koeʻuhí ko hono fakamāmaʻí ʻi he mamani. ʻOku lipooti mai ha ngaahi mana lahi naʻe hoko ko e fakamālō ki he ki heʻene taukapo ʻi ha ngaahi fonua lahi pea kuo fakahu ki he fakamaauʻanga ke fai ha fakatotolo. Ko ha fili ʻo e ngaahi lotú ke ne ʻai ha novena kia Luʻisa Pākati kae lava ke maʻu ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha tokoni makehe. Maʻa e ha faʻahinga lelei ʻoku maʻu ʻi he taukapo ʻa Luʻisá, kātaki ʻo faleʻi ʻa e kautaha Franco-Kanata ko Luʻisa Piccarreta ʻa ia naʻe ʻOku ʻoatu ʻa e fakamatala ki he fetuʻutakí ʻi lalo ʻi he kaveingá: Kautaha Franco-Kanata Luisa Piccarreta.

ʻOku kole mai ʻe he Tupuʻanga ki Loma ʻi he ʻikai ke fai ha tohi ki he Vatikani ke fakahaaʻi hoʻo poupou ki he Tupuʻanga ʻo e Beatification fai ʻe Luʻisa. ʻE hanga ʻe ha faʻahinga tohi pe ʻo fakatoloi ʻa e Tupuʻanga ʻo e taá pea he ʻikai hano ivi tākiekina ki he ʻa e Vatikani koeʻuhi he ʻoku ʻi ai e tuʻunga ʻo e Vatikani pea ngaahi founga ngāué kuo ʻosi fokotuʻu mo taʻe feliliuaki pea tuʻunga ʻi he anga fakaʻapaʻapa kuo pau ke Tali ki he ngaahi mataʻitohi kotoa ko ʻeni ʻoku nau toʻo ʻa e taimi mahuʻinga ki hono paotoloaki ʻo e Ngāué. Ko e makehe tukunga ne iku fakamauʻi ai ʻe he Siasi Ko e ngaahi lelei ʻo ha tokotaha ʻoku fie maʻu ki he māʻoniʻoní ko e ʻa ia ʻoku ʻuhinga ki he ongo "Ko Au". Ko e ʻuluaki "ko au" ko e loi ʻo e Ko Sīsū Kalaisi pea ko e "Ko Au" hono uá ko e taukapo. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku vakai ʻa e Siasí ki he Ngaahi fakamoʻoni ʻo e taukapo mālohi ʻo e laumālie ko ʻení hili ʻa e ʻene pekia. Ngaahi meʻa kehe hangē ko e stigma, bilocation, lau ʻi he ngaahi laumālié mo e ngaahi meʻa fakalilifu kehé ʻoku ʻikai ko ha konga ʻo e tukunga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku maʻoniʻoni.

Kau Fononga

ʻOku fakaʻau ke tokolahi ange e kakai ʻoku haʻu ʻaʻahi ki he Hetikuota ʻo e Kautaha Luʻisa Pikātí ʻa ia ʻoku ʻi he fale naʻe nofo ai ʻa Luʻisa pea mo e feituʻu naʻe kamata ʻi he māmaní ʻa e Fiin hono tolu ʻa e ʻOtuá, ko e Fiʻi he Fakamāʻoniʻoniʻí.

 

Lotua ha fakahōifua mo ha kole ko hono fakamālohia ʻo e

Luʻisa Pikikā

 

Ô Coeur Sacré de mon Jésus, qui a choisi ton humble servante Luisa comme messagère du règne de la Volonté Divine et comme ange de réparation pour les innombrables fautes qui affligent ton Divin Coeur, je te prie humblement de m'accorder la grâce que j'implore de ta Miséricorde par son intercession, afin qu'elle soit glorifiée sur la terre comme tu l'as déjà récompensée au Ciel, Amen.

Pater, Ave, Gloria

Ô Coeur Divin de mon Jésus, qui a donné à ton humble servante Luisa, victime de ton Amour, la force de souffrir pendant toute sa vie les affres de ta douloureuse Passion, fais en sorte que, pour ta plus grande gloire, resplendisse bientôt sur son front l'auréole des bienheureux.  Et, par son intercession, accorde-moi la grâce qu'humblement je te demande.

Pater, Ave, Gloria

Ô Cœur Miséricordieux de mon Jésus qui, pour le salut et la sanctification de tant d'âmes, a daigné garder sur la terre pendant de longues années ton humble servante Luisa,la Petite Fille de la Divine Volonté, exauce ma priêre : qu'elle soit bientôt glorifiée par ta Sainte Église et, par son intercession, accorde-moi la grâce qu'humblement je te demande.

Pater, Ave, Gloria.

Ô Très Sainte Trinité, Notre Seigneur Jésus-Christ nous a enseigné que, lorsque nous prions, nous devons demander que le nom de notre Père du Ciel soit toujours glorifié, que sa Volonté soit faite sur la terre et que son Royaume vienne parmi nous. Dans notre grand désir de faire connaître son Royaume d'Amour, de Justice et de Paix, nous vous demandons humblement de glorifier votre servante Luisa, la Petite Fille de la Volonté Divine qui, par ses prières constantes et ses grandes souffrances, a ardemment intercédé au salut des âmes et de la venue du Royaume de Dieu en ce monde. À son exemple, nous vous prions, Père, Fils et Esprit Saint, de nous aider à embrasser joyeusement nos croix sur cette terre de telle manière que, nous aussi, nous glorifiions le Nom de notre Père du ciel et entrions dans le Royaume de la Volonté Divine.  Amen.

Pater, Ave, Gloria.

 

Nulla osta pour l'impression, Trani, 27 novembre 1948

Br. Reginaldo ADDAZI O.P. ʻAlekipisope

 

Fakamatala naʻe toʻo mei he uepisaiti www.luisapiccarreta.ca

 

Fanongonongo ʻe Seni Sione Paula II ʻa e Ko Hono Fakahā ʻo e Māʻoniʻoní ʻi he Finangalo Fakalangí ki hotau kuongá

Maʻuʻanga fakamatala: http://w2.vatican.va/content/john-paul-ii/en/letters/1997/documents/hf_jp-ii_let_19970516_rogazionisti.html

Naʻe maʻu tonu pē ʻe he ʻOtu naʻe palani ke fakatupu ʻa e "foʻou mo e fakalangi" ko ʻení māʻoniʻoni ʻoku fie maʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakakoloaʻi ʻaki Kau Kalisitiane ʻi he kamataʻanga ʻo e nofotuʻi hono tolú, ke lava ʻo "ngaohi ʻa Kalaisi ko e uho ʻo e māmaní"

Konga naʻe toʻo mei he ♦ 6 ʻo e Pōpoaki ki he Ngaahi Tamaí Rogationists ʻi he taimi ʻo e ʻuluaki centenary ʻo e ko e fakavaʻe ʻo e Kāingalotu ʻo e Ngaahi Tamai Kehé ʻo e Loto ʻo Sisuu (1897-1997)

 



 

Maʻuʻanga fakamatala: http://sainterosedelima.com/le-royaume-de-la-divine-volonte/#benoit-xvi-et-la-volonte-de-dieu

Benedict XVI mo e Finangalo ʻo e ʻOtuá

"ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e anga fakakaumeʻ Ko e ʻiló, ʻoku mahulu hake ia ʻi he fetuʻutaki kotoa pē ʻo e lotó. ʻOku ʻuhinga ia ki he ʻoku tupulaki hoku lotó ki he "ʻio" ʻo e mēmipa ʻi hono siasí. Hono finangaló, ʻi he ʻaonga, ʻoku ʻikai maʻaku ko ha loto mei tuʻa mo muli, ʻa ia ʻoku ou talangofua ki ai pe siʻisiʻi ange ʻi he loto fiemālie, pe ʻoku ʻikai ke u talangofua ki ai. ʻIkai, ʻi he Kaungāmeʻá, hoku lotó ʻi heʻeku tupulakí fakataha mo Hono finangaló, hoko ko hoku finangaló pea ko ia kuo u hoko moʻoni ai ko au" (BENOÎT XVI 29 Sune 2011) "feituʻu ʻoku ʻi ai e Ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ko hēvani, koeʻuhí he ko e ʻelito Mei he langí ke fai ha meʻa pē ʻe taha ʻaki ʻa e Finangalo ʻo e ʻOtuá" (Sīsū ʻo Nāsaletí).

 



 

« ʻOku ʻi ai ʻa e fakafōtunga hono tolu ʻo e lotú ʻo Sisuu pea ko ia ia ʻoku fakapapau, ʻi ai ʻa ia ʻe muimui kakato ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ʻa e finangalo fakalangi. Ko hono moʻoni, naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe Sisu ʻa e folofola fefeka: "Neongo ia, ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻoku ou fie maʻu, ka ko e meʻa ʻOkú ke fie maʻu! (Mk 14:36c). ʻI he ʻiunití mei he tokotaha fakalangi ʻo e ʻAló, ʻe maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá hono ʻiloʻi kakato ʻa e tukulolo kakato ʻo e Moʻui kiate Koe ʻa e Tamai, naʻe ui ko ʻApa. Seni Paloveape ko e ʻOku pehe ʻe Confessor mei he momeniti ʻo e fakatupu ʻO e tangatá mo e fefiné, ko e finangalo ʻo e tangatá ko e Tataki ʻe he finangalo fakalangí pea ʻoku ʻi he "ʻio" ki he ʻOtuá ʻoku tauʻataina kakato ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ʻo maʻu hono ʻiloʻi. Meʻapango, koeʻuhí ko e angahalá, kuo liliu ʻa e "ʻio" ko ʻeni ki he ʻOtuá ki he Fakafepaki: Naʻe fakakaukau ʻa ʻAtama mo ʻIvi ko e "ʻikai" ki he ʻOtuá ʻa e tumutumu ʻo e tauʻatāiná, naʻe ʻuhinga kakato hoʻo moʻuí. Ko Sīsū ʻi he Moʻunga ʻo ʻOku ʻomi ʻe Oliviers ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ki he "ʻIo" fakakātoa ki he ʻOtuá; ʻiate Ia ʻa e finangalo fakanatulá fakakau kakato ki he fakahinohino ʻoku fie maʻu foaki ki he Tokotaha Fakalangí. ʻOku moʻui ʻa Sisu ʻo fakatatau ki he ʻa e uho ʻo Hono Tokotaha: ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua. ʻEne ʻe tohoakiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he Moʻui ʻa e ʻAló, ʻa ia tukulolo kakato ki he Tamai. Ko ia ai, ʻoku foaki mai ʻe Sisu kiate kitautolu ʻokú ne pehē ʻoku fai pē ia ʻi he loto ʻo ha taha ki he meʻa ʻa e ʻOtuá, ʻoku aʻu mai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he ko hono māʻolunga moʻoní ʻoku "fakalangi"; ʻoku ʻikai pea ʻi heʻene mavahe meiate iá, ʻoku toki ʻasi pē ia ʻi he "ʻio" ki he ʻOtuá ko e holi ʻa ʻĀtama ke Ko kitautolu kotoa, ʻa e tauʻataina kakato. ʻOku ko e meʻa ʻoku fai ʻe Sīsū ʻi Ketisemaní: ʻaki hono hiki ʻOku fāʻeleʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he finangalo fakalangí ʻa e tangata moʻoní, pea kuo huhuʻi kitautolu" (General Audience, 1 February 2012).

 

Ko e finangalo fakalangi ʻi he liturgy ʻo e Siasi Māʻoniʻoní

Te tau lava ʻo lau ʻi he lotu ʻo e Tokonaki Vespers ʻo e ko e ʻuluaki uike ʻo e Aʻu maí, (uike I ʻo e Uolotaá), ko e 7 Tīsema 2019, ko e ʻaho ia ne tau fakamanatua ai e Kāingalotú Ambrose, pisope mo e toketa ʻo e Siasi:

"ʻEiki Mafimafi mo Manavaʻofa, ʻoua naʻa tuku e hohaʻa ki heʻetau ngaahi ngāue lolotongá ke tuʻu ʻi he halá ko ʻemau ʻaʻeva ke feʻiloaki mo ho ʻAló; ka ʻoku fakaake ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻe he poto ko ʻeni ʻo e lotó ke talitali lelei ia pea ʻomi kitautolu ki heʻene moʻui".

 

Fakatapui ki he Ko e Finangalo Fakalangi ʻo Luʻisá

 

"ʻE loto fakaʻofa mo faka-ʻOtua, ko au ʻeni. ʻi he ʻao ʻo e fuʻu hulu fau hoʻomou Mama. Tuku ke hanga ʻe hoʻomou ʻoku fakaava ʻe he lelei taʻengatá ʻa e ngaahi matapā kiate aú mo ngaohi au hu kiate Koe ke u moʻui ai. ʻE loto fakaʻofa, Naʻá ku fakatōmapeʻe hifo ʻi he ʻao ʻo hoʻomou Māmá, ko au, ko e fakamuimui taha ʻo e meʻa moʻui kotoa pē, koeʻuhí ke ke lava ʻo fokotuʻu au ʻI he kiʻi kulupu ʻo e ngaahi ʻofefine mo e ngaahi foha ʻo e Leʻo Māʻolunga Tahá Fiʻi he fi.

ʻOiauē ʻa e Finangalo Faka-ʻOtuá, kuo tō noa ʻi heʻeku taʻeʻahí, ʻOku ou kolea Ho Fakamaama mo kole atu ke ke fakauku au ʻiate Koe mo ke toʻo meiate au ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai meiate Kimoutolú. ʻOkú ke ʻe hoko ia ko ʻeku moʻui, ko e uho ʻo ʻeku ʻatamai poto, ʻa e fakakaukau ʻo hoku loto mo e tokotaha kakato.

ʻOku ʻikai ke u toe fie maʻu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nofo ʻi hoku lotó. Te u liʻaki ia meiate au pea langa pehe ʻiate au ʻa e foʻou Palataisi ʻo e melinó, fiefiá mo e ʻofá. Te u ʻi ai Fiefia maʻu pē. Te u maʻu ha ivi makehe mo ha māʻoniʻoni te ne fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e meʻa kotoa pē pea tataki kinautolu ki he Ko koe.

Kuo Fakatōmapeʻe ʻi Homou ʻAó, ʻE Finangalo Faka-ʻOtua, ʻOku ou kole tokoni ʻa e Toko Tolu Māʻoniʻoni Tahá koeʻuhí ke Te u lava ʻo moʻui ʻi hoʻomou taau ke maʻu ʻa e ʻofá pea ʻofa fakafoki mai ʻiate au ʻa e ʻuluaki fokotuʻutuʻu ʻo e Fakatupú, ʻo hangē ko ia naʻe ʻuluaki faí, ʻE Faʻē Fakalangi, Kuini ʻo e Puleʻanga ʻo e Fi Fiʻia Fakalangi, puke hoku nima ʻo fakafeʻiloaki au ki he Maama ʻo e Finangalo Fakalangí. Ko ʻeku matuʻaki ongongofua Fineʻeiki, te ke hoko ko hoku fakahinohino mo akoʻi au he founga ke u moʻui aí ʻi he Finangalo ko ʻení, pea mo e founga ke nofo maʻu ai ʻi he taimi kotoa pē ʻikai ʻaupito.

Silesi Fineʻeiki, ʻoku ou līʻoa ʻeku moʻuí ki he Ho Loto Immaculate Conception, te ke akoʻi mai kiate au ʻa e tokateline ʻo e ʻe fakafanongo lahi mai mo e Finangalo Faka-ʻOtuá Tokanga ki hoʻo ngaahi akonakí. ʻOku ʻufiʻufi au ʻe he shalt ʻa e pulupulu thy kae lava ke Tuku ke ʻoua naʻa loto-toʻa ʻa e ngata kākaá ke hū ki he ko e ʻĪteni toputapú ni ke akoʻi mo akoʻi au fakafoki mai ki he labyrinth ʻo e loto ʻo e tangata.

Sīsū, ko e Loto ʻo e Tokotaha Māʻoniʻoni mo Fakalangi Tahá Te ke foaki mai hoʻo Afí ke ne tutu au, fakaʻauha au, fafangaʻi au, pea ʻofa ke fakatahaʻi ʻa e Moʻuí ʻiate au ʻi he Finangalo Fakalangí. Seni Siosefa, te ke hoko ko hoku maluʻi, ʻa e tauhi ʻo hoku loto, pea te ke tauhi ʻi ho nima ʻa e ʻa e ngaahi ki ki hoku loto. Naʻe maluʻi ʻe he shalt ʻa hoku loto meheka pea he ʻikai ke u toe foaki ia kiate au koeʻuhi ke ʻoua naʻa ku lava ʻoua naʻá ke teitei mavahe mei he Finangalo Fakalangí. Tauhi au ʻe heʻeku ʻĀngelo Leʻó, Maluʻi mo tokoniʻi au ʻi he meʻa kotoa pē koeʻuhí ke lava hoku ʻĪtení ʻofa ke tupulekina ʻa e tangata kotoa pe mo tohoakiʻi ʻa e tangata kotoa pe ki he Puleʻanga ʻo e Finangalo Fakalangí. ʻĒmeni. Fiʻi he fi."

 



 

ʻAʻAHI KI HE FAKATUPU

Te u hū kiate kimoutolu ʻi he ʻOtua Māʻoniʻoní ʻEiki ko Sīsū, ʻokú ma liliu au ke u hoko ko e ʻEiki ko Sīsuú. Lolotonga e fefūsiaki ko ʻení, ʻoku ou hū ai ki he moʻui ʻa e tangata kotoa pē, ʻo ʻĀtama ki he fakaʻosí, pea ʻoku ou haʻi maʻu pē ʻeku lotú kiate kinautolu takitaha. ʻOku ou fakafehokotaki foki ʻeku lotu ki he ngaahi meʻa ni kotoa:

1. Ki he laʻaá mo e ngaahi sino fakasilesitialé kotoa pē ʻo e ʻunivesi.

2. ʻI he photon kotoa pe ʻo e ivi mo e mama ʻo e ngaahi laʻa kotoa pe ʻi he ʻunivesi naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻOku ʻi ai.

3. Ki he fuʻu ʻakau kotoa pe kuo ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻOku ʻi ai.

4. Ki he matalaʻi ʻakau kotoa pe kuo ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻOku ʻi ai.

5. Ki he muka takitaha ʻo e musie pea ki he lauʻi ʻakau takitaha ʻoku naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.

6. Ko e tuluta vai kotoa pē naʻe ʻi aí, ʻoku ʻi ai pe ʻOku ʻi ai.

7. Ki he molecule kotoa pe ʻo e ʻea kuo ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.

8. Ki he monumanu, manupuna, ika mo e ʻinisekite kotoa pe ʻoku naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.

9. ʻI he ngaue ʻa e kakai kotoa pe kuo naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.

10. Ki he ongo naʻe fai ʻe he kakai kotoa pe kuo naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.

11. Ki he molecule kotoa pe ʻo e Fakatupu ʻa ia naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.

12. ʻI he mānava kotoa pē ʻa e kakai kotoa pē ʻoku naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.

13. Tā kotoa e tā ʻo e mafu ʻo e kakai kotoa pē ʻa ia naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.

14. Ki he ngaue kotoa pe ʻa e kakai kuo naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.

15. Fakakaukau kotoa pē ki he kakai kotoa pē ʻa ia naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.

16. ʻI he foʻi laka kotoa pe ʻa e kakai kuo naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai pe ʻe ʻi ai.

17. ʻI he lotu kotoa pe kuo ʻoku pehe, ʻoku lea ʻaki pe ʻe lea ʻaki.

18. Ngaahi monomono fekauʻaki mo ha faʻahinga ʻa ia ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá.

19. Ki he FiIn ʻa e ʻOtua ki he meʻa kotoa pe ʻoku lau ki ai ʻolunga.

20. Ki he fiʻia ʻe Luʻisa ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku lau ki ai ʻolunga.

ʻIkai ngata aí, ʻE Tamai:

21. ʻOku ou kau fakataha mo ha ʻOku ou ʻofa ʻiate koe ʻaki ho Finangalo ke ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku lau ki ai ʻi ʻolunga.

22. ʻOku ou ʻoatu heni ha lotu fakatomala ke ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku lau ki ai ʻi ʻolunga.

23. ʻOku ou ʻoatu heni ha lotu taukapo ke fakaului Kau angahalá ki he meʻa kotoa pē ʻoku lau ki aí ʻolunga.

24. ʻOku ou kau ki he fuakava ki he meʻa kotoa pē ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá tuku ke hā mai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai maʻu ʻi he nāunau ʻo e ʻOtuá ʻi he tupuʻanga ʻo e loto ʻo e tangatá.

25. ʻOku ou ʻoatu kotoa hoku tā hoku mafú mo ʻeku mānavá ʻo e ʻaho ni ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumalie.

26. ʻOku ou haʻi ʻeku lotu ki he proton kotoa pe, ha niutuloni mo e electron ʻo e fakatupu.

27. ʻOku ou haʻihaʻi ʻeku lotu ki he matangi ʻoku puhi mo mafola freshness fakalangi.

 

ʻAʻAHI KI HE HUHUʻI

Te u hū kiate kimoutolu ʻi he ʻOtua Māʻoniʻoní ʻOku ou trnasforming mo e ʻEiki ko Sīsuú ʻiate koe ko e ʻEiki ko Sīsuú. Lolotonga e fefūsiaki ko ʻení, ʻoku ou hū ai ki he moʻui ʻa e tangata kotoa pē, ʻo ʻĀtama ki he fakaʻosí, pea ʻoku ou haʻi maʻu pē ʻeku lotú kiate kinautolu takitaha. ʻOku ou fakafehokotaki foki ʻeku lotu ki he ngaahi meʻa ni kotoa:

1. Ki he mānava ʻa Hotau ʻEikí, Ko Hotau Fefiné mo e ʻo e Kau Maʻoniʻoni ko Siosefa ʻi he mamani.

2. Ki he mapuhoi ʻa Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he māmaní.

3. ʻI he molomolomuivaʻe ʻi Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo e Tangata Maʻoniʻoni Siosefa ʻi he māmaní.

4. ʻI he fofonga ʻo Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he māmaní.

5. Ki he tā ʻa e mafu ʻo hotau ʻEikí, mei he Ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he māmaní.

6. Ki he loʻimata ʻo e fiefia ʻa Hotau ʻEiki, ʻa Hotau Fefine mo Seni Siosefa ʻi he māmaní.

7. Ki he loʻimata ʻo e loto ʻita ʻa Hotau ʻEiki, ʻo Ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he māmaní.

8. Ki he Ngaahi Lotu ʻa Hotau ʻEiki, ʻa Hotau Fefine mo Seni Siosefa ʻi he māmaní.

9. Ki he Ngaahi Fakakaukau ʻa Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo Seni Siosefa ʻi he māmaní.

10. Ki he ngaahi mamahi ʻa Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo e ʻo e Kau Maʻoniʻoni ko Siosefa ʻi he mamani.

11. Ki he molecule takitaha ʻo e kakano ʻo Ko hotau ʻEiki, ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he mamani.

12. Ki he Folofola Kotoa ʻa Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo e ʻo e Kau Maʻoniʻoni ko Siosefa ʻi he mamani.

13. ʻI he fakaʻānaua takitaha ʻa hotau ʻEikí, Ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he māmaní.

14. Ki he kihiʻi konga kotoa pe ʻo e meʻakai kuo vela ʻe Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he mamani.

15. Ki he ngaahi mamahi kotoa ʻa hotau ʻEiki, ʻI he taimi naʻe ʻi he fatafata ai Hotau ʻEikí Faʻē.

16. ʻI he ngāue kotoa pē ʻa Hotau ʻEiki, Ko Hotau Fefiné mo e ʻo e Kau Maʻoniʻoni ko Siosefa ʻi he mamani.

17. Ki he ngaahi fakafetongi kotoa pe naʻe fai ʻe he Ko hotau ʻEiki, ko Hotau Fefine mo e Māʻoniʻoni ko Siosefá lolotonga ʻena moʻui ʻi he māmaní.

18. Ko e ngaue fakalangi kotoa pe naʻe fakahoko ʻe Hotau ʻEiki mo Ko hotau Fefine lolotonga ʻenau moʻui ʻi he māmaní.

19. ʻI he tafaʻaki kotoa pē ʻo e faʻeé, naʻe fakahoko ia ʻe Hotau Fefiné lolotonga ʻene moʻui ʻi he māmaní.

20. ʻI he molecule takitaha ʻo e toto mo e kakano fakamafola ʻe Hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí lolotonga Hono Loto vekeveke.

21. Ki he ngaahi fua ʻo e Toetuʻu, mei he Haʻele Hake mo e Penitekosi maʻa e kau Kalisitiane.

22. Ki he nāunau ʻoku pipiki ki he moʻuí ʻi he ʻafioʻanga Hotau ʻEiki.

23. Ki he ngaahi mamahi pulipulia kotoa pe ʻa e ʻOfa ʻa hotau ʻEikí.

24. Ki he ngaahi ngaue kotoa ʻi loto ʻo e moʻui fufuu ʻa Hotau ʻEiki.

25. Ko e ngaahi fetuʻutaki kotoa pē ʻi he vahaʻa ʻo e Sīsū mo e tangatá.

26. Ngaahi tōʻonga fakaeloto ki he Naʻe moʻui ʻa e loto vekeveke ʻe he fanga manu meia ʻAtama kia tangata fakaʻosi.

27. Ngaahi tōʻonga fakaeloto ki he Naʻe moʻui ʻa e loto vekeveke ʻe he kakai fakasilesitiale.

28. Totongi huhuʻi ki he ngaahi faihala ʻa ngaahi fili ʻo Hotau ʻEiki ʻi he mamani.

29. ʻI he leʻo takitaha emitted ʻe Ko hotau ʻEiki, ko Hotau Fefine mo e Seni Siosefa ʻi he mamani.

30. Ki he totongi huhuʻi ʻo e kuohilí, lolotonga mo e kahaʻu koeʻuhi ko e manuki naʻe fai ʻe Ko hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

31. Ki he FiIn ʻo Mele ʻoku fekauʻaki mo e meʻa kotoa ko ia ʻa ia ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá.

32. Ko e FiIn ʻa Luʻisa ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻa ia ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá.

33. Ki he ngaahi fua ʻo e lotu ʻa Hotau ʻEiki lolotonga hono ngaahi pō ʻi he māmaní.

34. Ki he lotu ʻa e kakai kotoa pē moʻui ʻi he Finangalo Faka-ʻOtuá ʻa ia kuo hoko, ʻoku pe ʻe pehē.

35. ʻOku liliu ki he ngaahi ngāue kotoa ʻa e tangatá ke hoko ko ha ngaahi ngāue fakalangi ʻi he Finangalo Fakalangí.

36. ʻI he mate ngalikehe kotoa pe ʻoku aʻusia ʻe he Ko hotau ʻEikí lolotonga ʻEne moʻui fufuú.

37. ʻI he tuluta toto kotoa pe naʻe lilingi ʻe Ko hotau ʻEikí ʻi he taimi naʻe kamu aí.

38. ʻI he loʻimata kotoa pē naʻe lilingi ʻe hotau ʻEikí, Ko hotau fefine mo e Seni Siosefa lolotonga e cicision.

39. Ki he kotoa ʻo e ngaahi moʻui fakalangi naʻe faʻu ʻe he Ngaahi ngāue ʻa Hotau Fefiné lolotonga ʻene moʻui ʻi he māmaní.

40. Ki he kotoa ʻo e ngaahi moʻui fakalangi naʻe faʻu ʻe he ngaahi ngāue ʻa e fānau ʻa e Finangalo Fakalangí kuo, ʻoku pe ʻe hoko.

ʻE ʻEiki ko Sīsū:

41. ʻOku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu ʻaki homou Lotó ki he meʻa kotoa pē ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá.

42. ʻOku ou fakahoko ha lotu fakatomala ke ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku lau ki ai ʻi ʻolunga.

43. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻo fi e Fi ʻi he ʻofeina ʻe he tangata.

44. ʻOku ou fai atu ha fakatonutonu ki hono fakafisingaʻi ʻo ho lotó ʻe ha kau tangata ʻoku nau ngāue ʻaki honau loto pē ʻonautolú ʻe.

45. ʻOku ou maʻu ha laumālie mei he taha kotoa ʻo e tā hoku mafú pea mo ʻeku mānava takitaha ʻi he meʻá ni ʻaho.

46. ʻOfa ke hanga ʻe he lotu ni ʻo fakaleleiʻi maʻa e taha kotoa ngaahi angahala kuo fai kiate koe.

47. Langilangi mo e naunau ki he Finangalo Fakalangi ki he meʻa takitaha ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá.

 

Naʻe pehē ange ʻe Heʻene faʻ kelekele ʻo e ngaahi ngaue kotoa ko ʻeni! Naʻa mo e meʻa ʻokú ne ngaohi kinautolú lava ʻo fakafuofuaʻi ia"

(Ko hotau ʻEiki ko Sīsū kia Luʻisá, ʻi he ʻaho 25 ʻEpeleli 1922)

 

LILIU ʻO E FAKAMĀʻONIʻONIʻÍ

Te u hū kiate kimoutolu ʻi he ʻOtua Māʻoniʻoní ʻOku ou trnasforming mo e ʻEiki ko Sīsuú ʻiate koe ko e ʻEiki ko Sīsuú. Lolotonga e fefūsiaki ko ʻení, ʻoku ou hū ai ki he moʻui ʻa e tangata kotoa pē, ʻo ʻĀtama ki he fakaʻosí, pea ʻoku ou haʻi maʻu pē ʻeku lotú kiate kinautolu takitaha. ʻOku ou fakafehokotaki foki ʻeku lotu ki he ngaahi meʻa ni kotoa:

1. Ki he sākalamēniti ʻo e Papitaisó pea ki he kāingalotú ngaahi founga fekauʻaki mo ia naʻe totonu ke tauhi, kuo pehē, pe ʻe pehē pē.

2. Ki he Sākalamēniti ʻo e Hilifakinimá pea ki he kāingalotú ngaahi founga fekauʻaki mo ia naʻe totonu ke tauhi, kuo pehē, pe ʻe pehē pē.

3. ʻOku ʻi ai ʻa e sākalamēniti ʻo e nofo mali pea ki he ngaahi ngāue māʻoniʻoní fakapipiki naʻe totonu ke fakatokangaʻi, faʻahitaʻu mafana, pe ʻe hoko pe ʻe hoko.

4. Ki he sākalamēniti ʻo e ʻEuakasí pea ki he kāingalotú ngaahi founga fekauʻaki mo ia naʻe totonu ke tauhi, kuo pehē, pe ʻe pehē pē.

5. ʻOku ʻi ai ʻa e sākalamēniti ʻo e Ngaahi Tuʻutuʻuni Māʻoniʻoní pea mo e ngaahi founga māʻoniʻoní fakapipiki naʻe totonu ke fakatokangaʻi, faʻahitaʻu mafana, pe ʻe hoko pe ʻe hoko.

6. Ki he Sakalameniti ʻo e Fakalelei mo e ngaahi founga māʻoniʻoni ʻoku fekauʻaki mo iá ʻa ia naʻe totonu ke kuo mamata ki ai, pe ʻe tauhi pe ʻe pehē.

7. Ki he sākalamēniti ʻo e mahakí mo e ngaahi ngāue māʻoniʻoní ʻoku fekauʻaki mo ia ʻa ia naʻe totonu ke tauhi ki aí, kuo pehē, pe ʻe pehē pē.

8. Tokoni ki he kuohilí mo e lolotongá pe kahaʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

9. Ko e foʻi lea kotoa pe ʻoku totonu ke maʻu kuo pehē, kuo ʻosi lea ʻaki pe ʻoku lolotonga ngāue ʻaki ʻa e ʻE.

10. Ki he FiIn ʻo Mele ʻoku fehokotaki ia mo e meʻa kotoa pe ʻoku ʻoku hā atu ʻi ʻolunga.

11. Ko e Fiʻia ʻa Luʻisa ʻi he fehokotaki mo e meʻa kotoa pe ʻoku ʻoku hā atu ʻi ʻolunga.

ʻE ʻEiki ko Sīsū:

12. ʻOku ou fakafekauʻaki ha taha ʻoku ou ʻofa ʻiate koe mo ho finangalo ki he meʻa kotoa pe ʻoku lau ki ai ʻi ʻolunga.

13. ʻOku ou fakafekauʻaki ha lotu fakatomala mo ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku lau ki ai ʻi ʻolunga.

14. Langilangi mo e naunau ki he Finangalo Fakalangi ki he meʻa takitaha ʻoku lau ki ai ʻi ʻolungá.

15. ʻOku ou fai ha lotu ʻo totongi huhuʻi mo ʻo e fakatomala ki he fakatotama takitaha kuo, pe ʻe fakahoko ia.

16. ʻOku ou kolea ha ngaahi laumālie mei he tokotaha kotoa pē ʻa e tā ʻo hoku mafú mo ʻeku mānavá takitaha ʻo e ʻaho ni.

ʻOku ou fakaleleiʻi ʻa e:

17. Ngaohikovia fekauʻaki mo e sākalamēniti ʻo e papitaisó ʻa ia kuo ʻosi fakatukupaaʻi, ʻoku lolotonga fakahoko pe ko e ʻE.

18. Ngaohikovia fekauʻaki mo e sakalameniti ʻo Ko e fakapapauʻi ko ia kuo ʻosi fakatukupaaʻí, ʻoku fakatukupaaʻi ia ke lolotonga pe ʻe ʻi ai.

19. Ngaohikovia fekauʻaki mo e sakalameniti ʻo e nofo mali ʻa ia kuo fakatukupaaʻi pe ʻe fakatukupaaʻi.

20. Ngaohikovia fekauʻaki mo e sākalamēniti ʻo e ʻoku tukupa ʻa e Eucharist kuo fai lolotonga pe ʻe ʻi ai.

21. Ngaohikovia fekauʻaki mo e sakalameniti ʻo e Ngaahi Tuʻutuʻuni Maʻoniʻoni ʻa ia kuo fakatukupaaʻi pe ʻe fakatukupaaʻi.

22. Ngaohikovia fekauʻaki mo e sākalamēniti ʻo e Ko e fakalelei ko ia kuo fai, ʻoku fakahoko ia lolotonga pe ʻe ʻi ai.

23. Ngaohikovia ʻoku fekauʻaki mo e sākalamēniti ʻo e mahaki ʻoku kuo fakatukupaaʻi pe ʻe fakatukupaaʻi.

24. Ngaahi Fehalaaki ʻi he Ngaahi Fekau ʻe Hongofulu ʻa e ʻOtua ʻa ia ʻoku kuo fakatukupaaʻi, ʻoku fakatukupaaʻi pe ko e ʻE.

 

Ngaahi fakahā mei he Ko Hotau ʻEiki ko Sīsuú ki Hono Faʻahinga ʻo e Tangata Māʻoniʻoní

 

Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe hotau ʻEiki ko Sisuu ʻa e tuí pe ʻamanaki leleí, ka ko e ʻOfá pē

"Naʻe ʻikai te u maʻu ʻa e tuí pe ʻamanaki leleí koeʻuhí ko e ʻOtuá au; Naʻá ku maʻu pē ʻa e ʻOfá (Novema 6, 1906, Voliume 7, peesi 53).

Ko e mamahi taʻefakangatangata ʻa e ʻOtua-Tangata

"Sio mai kiate au pe ko e toko fiha nai ʻi he ʻo e kolosí ʻa hoku faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia ai, naʻe maʻu ʻe he ngaahi kolosi ʻo Hoku Finangalo naʻe ʻikai faʻa fakatataua, mo hoku naʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo e faingataʻaʻiá, naʻá ku toʻe ʻi he mamafa ʻo e faingataʻá ʻo e mamahi taʻefakangatangata. Ko e mamahi taʻefakangatangata ko ʻení maʻu ʻa e faʻahinga mālohi ko iá ʻo ne foaki ai kiate au ʻa e maté ki he kotoa ʻo e ngaahi momeniti ʻaki ʻeku foaki mai ha kolosi ki he ngāue kotoa pē ʻo e lotó ʻoku fakafepakiʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e Finangalo Fakalangí.

Ko e kolosi ʻoku haʻu ʻi hoku loto ʻoku ʻikai ngaohi ʻaki ʻa e ʻakau, ʻa ia ʻoku ne ʻai ke tau ongoʻi pe hono mamafa mo ʻene faingataʻaʻiá, ko ha kolosi ia ʻo e māmá mo e afi, ʻa ia ʻoku vela, ʻoʻaki mo to ia ʻi ha faʻahinga founga pehe ke taha mo e tokotaha ʻoku ne maʻu ia" (Novema 28, 1923, voliume 16, peesi 64 mo e 65).

 

Ko Hotau ʻEiki ko Sīsuú ki he Tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá Luʻisa Pikikā, ʻa ia ko ʻene ngaahi tohí maʻu ʻa e "ʻIkai ke Obstare" (ʻoua ʻe taʻofi) Katinale Rathi (ʻoku hoko he taimi ni ko Poupi Benedict XVI), pea taʻefakatokangaʻi ʻo e Haʻofanga ki he Tokateline ʻo e Tui ʻi he ʻaho 28 ʻo Maʻasi 1994:

 

Ko e lelei lahi naʻe maʻu ʻe he ʻE ʻomi ʻe he Puleʻanga ʻo e Fi Fiʻia fakalangi. Founga te ne hoko ai ko e tokotaha maluʻí ʻo e kovi kotoa pe, ʻo e mahaki kotoa pe.

He ʻikai ke toe ʻi ai ha sino moʻulaloa ki he decomposition, ka ʻe kei hoko pe ko e komipauni ʻi honau fonualotó.

Hangē pē ko e Tāupoʻoú, ʻa ia ʻikai fakahoko ha ngaahi mana, fakahoko e mana maʻongoʻonga ʻo e foakí ko ha ʻOtua ki he kakai, ʻa e tokotaha kuo pau ke ne fakaʻilo mai ʻa e ʻE fakahoko ʻe he Puleʻangá ʻa e mana maʻongoʻonga ʻo e foaki ha finangalo Fakalangí

(22 ʻOkatopa 1926)
          

Naʻa ku fakakaukau ki he Vouloir maʻoniʻoni mo fakalangi, pea u pehe loto pe: " Ka, ko e hā ʻa e lelei lahi ʻo e Puleʻanga ko ʻeni ʻo e Fungani Māʻolunga Tahá? » Pea ʻi he uesia ʻe Sīsū ʻeku fakakaukaú, naʻe vave ʻene ngaʻunu ʻi he peá u pehē loto pē:

ʻE hoku ʻofefine, ko e ha ʻa e lelei lahi? ! Ko e hā ʻa e lelei lahí ? ! ʻE ʻi he Puleʻanga ʻo ʻeku Fiin ʻa e ngaahi koloa kotoa, ʻa e kotoa ʻo e ngaahi maná, mo e ngaahi meʻa fakaofo lahi tahá; ʻIkai ngata ai, ʻoku te nau lakasi kotoa kinautolu. Pea kapau ʻoku ʻuhinga ha mana fakamoʻui ʻa e kuí ki ha tangata kui, fakatonutonu ha taha ʻoku pipikí, fakamoʻui ko ha tokotaha mahaki, ʻo ne toetuʻu ha tangata kuo mate, mo e ala meʻa pehe, ko e ʻE maʻu ʻe he Puleʻanga ʻo Hoku Lotó ʻa e meʻakai fakatolongá, pea ki he meʻa moʻui kotoa pē ʻe hū ki aí, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻe ʻikai ha fakatuʻutamaki ʻo e kui, vaivai pe puke. Ko e he ʻikai ke toe maʻu ʻe he maté ha mālohi ki he laumālié; Fēfē kapau Te ne kei maʻu pe ia ʻi he sino, he ʻikai toe hoko ia ko ha mate, ka ha potufolofola. Ka ʻikai ha meʻakai ʻo e angahala mo ha fakasiʻisiʻia ʻa e loto ʻo e tangatá ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa e ʻauʻauha, pea, fakataha mo e meʻakai fakatolonga ʻo ʻeku Uili, he ʻikai toe moʻulaloa ʻa e sino ki he decomposition pea ke horribly kovi ʻi he tuʻunga ʻo e tutuuʻi ʻa e manavahee, ʻo aʻu pe ki he niʻihi ʻoku malohi taha, ʻo hange ko Ko e meʻa ʻeni ʻoku hokó he taimí ni; ka te nau kei faʻu pe ʻi honau fonualotó ʻo tatali ki he ʻaho ʻo e toetuʻú ʻo e meʻa kotoa pe. ʻOku ke pehe ko ha Mana maʻongoʻonga tahá ke fakaʻā ha tangata kui, ke fakatonutonu ko ha taha mamatea, ke fakamoʻui ha taha mahaki, pe maʻu ha founga ʻo e fakatolongá koeʻuhí ke ʻoua naʻa lava ʻa e matá ʻoua naʻa teitei ngalo hoʻo vakaí, ke ke lava ʻo lue hangatonu maʻu pē, Moʻui lelei maʻu pē? ʻOku ou tui ko e mana ʻo e fakatolonga ʻoku maʻongoʻonga ange ia ʻi he mana ʻoku hoko hili ha faingataʻa.

Ko e faikehekehe lahi ʻeni ʻi he Puleʻanga ʻo e Huhuʻi mo e Puleʻanga ʻo e Fungani Fiin: ʻi he ʻUluakí, ko e maná maʻá e kakai masivá ke ʻa ia, ʻoku hoko ha faingataʻa pe meʻa kehe ʻo hangē ko e ʻaho ní; pea mo Ko e ʻuhinga ia ne u tā ai ha sīpingá, mei tuʻá, ke ngāue kehe faʻahinga fakamoʻui naʻe hoko ko ha fakataipe ʻo e ngaahi fakamoʻui naʻá ku foaki ki he ngaahi laumālié, ʻa ia ʻe faingofua pē haʻanau toe foki ki honau ngaahi vaivaí. Ko hono uá ʻe hoko ko ha mana ʻo e fakatolonga, koeʻuhi he ko Hoku Finangalo maʻu ha mālohi fakaofo, pea mo kinautolu ʻoku nau tuku ke nau He ʻikai toe moʻulaloa ʻa e fakaaoao kiate ia ki he kovi. Ko ia ai He ʻikai fie maʻu ia ke fakahoko ha ngaahi mana koeʻuhi ʻe tauhi maʻu pe ʻa e meʻa kotoa ke moʻui lelei, fakaʻofoʻofa mo māʻoniʻoni – taau mo e fakaʻofoʻofa ko iá mei hotau nimá ʻa e kau fakatupu ʻaki hono fakatupu ʻo e kakai.

ʻE fakahoko ʻe he Puleʻanga ʻo e Fi Fiʻia Fakalangi Ko e mana maʻongoʻonga ʻo hono tekeʻi mei he ngaahi kovi kotoa pē, mei he meʻa kotoa pē maʻuhala, ʻo e manavasiʻi kotoa pe, koeʻuhi he ʻikai ke ne fakahoko ʻikai ko ha mana ʻo fakatatau ki he taimi mo e ngaahi tukunga, ka te ne tauhi ʻa e fānau ʻo hono Puleʻangá ʻiate ia pē mo ha mana hokohoko, pea maluʻi kinautolu mei he ngaahi kovi kotoa pē ʻaki hono ngaohi ʻiate kinautolu ko e fānau ʻo hono Puleʻangá. Ko ʻeni, ʻi he ngaahi laumālié; ka ʻe lahi foki mo e ngaahi liliu ʻi he sino, Koeʻuhi he ko e angahala maʻu pe ʻa e meʻakai ʻo e kovi kotoa pē. Kuo toʻo ʻa e angahalá, naʻá ne He ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻakai ia ki he koví; ʻIkai ngata ai, ʻi heʻeku hoko ko ʻeku He ʻikai lava ke nofo fakataha ʻa e lotó mo e angahalá, ʻE ʻi ai foki mo hono ngaahi ola ʻaonga ʻo e natula ʻo e tangatá.

Ko hoku ʻofefiné, ke teuteuʻi ʻa e tokotaha lahí mana ʻo e Puleʻanga ʻo e Fungani Fiiní, ʻoku ou fai kiate koe, taʻahine ko e ʻuluaki fānau ʻi hoku Lotó, ko e meʻa ʻoku ou maʻú ngaohi mo e Tuʻi Kuini, ko ʻeku Faʻee, ʻi he taimi naʻe pau ai ke u teuteuʻi e Puleʻanga ʻo e Huhuʻí. kuo u maʻu ia naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻiate au. naʻá ku tauhi ia fuʻu femoʻuekina ʻaupito ʻi hono loto kae lava ke ne lava ʻo faʻu ʻaki ia ʻa e mana ʻo e huhuʻi naʻe ʻi ai ko ha fuʻu fie maʻu lahi ia. Naʻe lahi e ngaahi meʻa naʻe pau ke mau faí, toe fakaleleiʻi, mo fakakakato fakataha, naʻe pau ke u fufuuʻi ʻi hono fōtunga ki tuʻá ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala hokó naʻe ui ko e mana, tuku kehe pe hono haohaoa angamaʻa. ʻI he meʻá ni, naʻá ku fakatauʻatāinaʻi ai ia kae lava ke ne tukuange kolosi ʻi he tahi taʻefakangatangata ʻo e Fiiní, pea tuku ke ʻe lava ke ne maʻu ʻa e Ngeia Fakalangi ki he maʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e Huhuʻí.

Ko e ha ʻe toe lahi ange: koeʻuhi ko e Naʻe mei toe fakaʻa ʻe he Kuini Fakasilesitialé ʻa e kuí, ʻa e folofolá ki he noá, mo e ngaahi meʻa peheé, pe ko e mana ke ʻohifo ki lalo ʻa e Folofola taʻengata ʻi he mamani? Ko e ʻuluaki naʻe mei fakatuʻutamaki, molengofua mo Fakafoʻituitui; Ko hono uá ko ha mana tuʻuloa – ʻoku ʻi ai maʻanautolu kotoa pe ʻoku nau fie maʻu ia. Ko hono ola, naʻe mei hange ʻa e ʻuluaki ko ha meʻa noa pe ʻi hono fakafehoanaki ki he ua. Ko e laʻa moʻoni ia, ʻa ia naʻe theing meʻa kotoa pē, ʻo fakaʻofoʻofa ʻa e Folofola moʻoni ʻa e Tamaí ʻi he ʻiate ia pe, ʻa e koloa kotoa pe, ʻa e ngaahi ola mo e ngaahi mana kotoa pe ʻoku kuo fakatupu ʻe he Huhuʻí, ʻa ia naʻe fakatupu mei ai ʻa e maama. Kae hangē ko e laʻaá, naʻá ne ʻomi ha ngaahi koloa mo Ngaahi maná kae ʻikai tuku ke sio pe ʻiloʻi ko e tupuʻanga ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē. Ko hono moʻoni, ʻoku lelei kotoa naʻá ku fai ia ʻi he māmaní, naʻá ku fai ia koeʻuhí Kuo aʻu ʻa e ʻEmipola ʻo e Langi ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai hono puleʻanga ʻi he Toluʻi ʻOtua; pea naʻá ne tohoakiʻi au ʻe hono puleʻahí mei he langí ke foaki mai kiate au ʻa e fanga manú. ʻOku ou lolotonga fai ʻa e meʻa tatau mo koe ke teuteuʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e Fiiní maʻolunga taha.

ʻoku ou tauhi koe ke ta ō, ʻoku ou ʻai ke ke kolosi ʻi hono tahi taʻefakangatangatá ke ʻoatu ke ke lava ʻo hū ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ke ke lava ʻo ʻOfa ke ne lotu, ikunaʻi ia, maʻu hono puleʻangá ke ne maʻu ʻa e Fi Fiin ʻo Hoku Puleʻangá. Pea ke lava ʻo fakafonu mo fakaʻosi ʻi he ʻOku mou maʻu kotoa e mālohi fakaofo ʻoku fie maʻu ke faʻu ʻaki ha Puleʻanga māʻoniʻoni, ʻoku ou tauhi koe ke ke femoʻuekina maʻu pē ʻi hoʻomou ʻi loto ʻi he ngaue ʻo hoku Puleʻanga; ʻoku ou fekauʻi atu koe ʻaʻahi maʻu pē ke toe fai ha ngaahi meʻa ke toe fai, ke fakakakato ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku fie maʻu, pea ʻoku totonu ke fai ʻe he taha kotoa pe ke ke faʻu ʻa e mana maʻongoʻonga ʻo hoku Puleʻangá. Fōtunga ki tuʻá ʻOku ʻikai ke u tuku ke hā ha mana ʻiate kimoutolu, tuku kehe pē ʻa e maama ʻo hoku Lotó. Mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi pehē ange, ʻʻOku lava fēfē ke pehē? Tāpuakiʻi ʻa Sīs fakahā ʻa e ngaahi meʻa fakaofo lahi ki he kakai ko ʻení ʻo kau ki he hono Puleʻanga ʻo e Fiiní, mo e koloa te ne ʻomí ʻe lakasi ʻe ia ʻa e Fakatupú mo e Huhuʻí, lelei ange pea ko e tahá, ʻe hoko ia ko e kalauni ʻo kinaua fakatouʻosi; ka Neongo ha fuʻu lelei lahi pehē, ka ʻoku ʻikai ha mana ia ʻe lava ke mamata ki ai ʻi he naʻá ne tuʻunga fakatuʻasino, ʻi hono fakapapauʻi mai ʻo e lelei lahi ʻo e meʻá ni Puleʻanga ʻo e Fiʻi he taʻengatá, kae taʻe kau ai ʻa e kau māʻoniʻoni kehé prodigy ʻo e lelei lahi ko ʻeni, kuo ne fakahoko ha ngaahi mana ki he kakai kotoa pe ʻikai.ʻ Ka ʻo kapau te nau fakakaukau ki hoku ʻofaʻanga Faʻē, ko e māʻoniʻoni taha ʻi he fanga manu kotoa pē, pea mo e maʻongoʻongá Neongo naʻá ne maʻu ʻi hono lotó ke ʻomi ha fanga manu, He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fakafehoanaki kiate ia naʻa ne fakalele ʻa e fuʻu mana ke mahino kiate ia ʻa e Folofola fakalangí, mo e fakaofo ʻo e foakí ʻOtua ki he kakai fulipe.

Pea kimuʻa ʻi he prodigy maʻongoʻonga ko ʻeni kuo teʻeki ai ke mamata ki ai pe mahino, ke lava ʻo foaki ʻa e Folofola taʻengatá ki he kakaí, Ko hono toenga ʻo e ngaahi mana kehé ʻoku hangē pē ha fanga kiʻi ulo ulo īkí ʻi muʻa he laʻaa. Ko ia te ne lava ʻo fai ha meʻa lahi ange, te ne lava ʻo fai ha meʻa ʻoku siʻisiʻi ange. Meimei tatau pē hala, ʻi he fehangahangai mo e mana ʻo e Puleʻanga ʻo Hoku Finangalo toe fakafoki mai ʻi he fanga manú, ngaahi mana kehe kotoa pē ʻe ulo siʻisiʻi ʻi he ʻao ʻo e laʻa lahi ʻo hoku loto. Ko e Foʻi Lea, Moʻoni, mo e Fakahā Kotoa pē ʻo e Puleʻangá ni ko ha mana mei Hoku Lotó ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha maluʻi ʻo e kovi kotoa pē; ʻOku hange ia ko hano haʻi ʻo e fanga manu ki he ko ha lelei taʻe-fakangatangata, ki ha fuʻu nāunau lahi mo Ko ha fakaʻofoʻofa foʻou – fakalangi kakato.

Ko e foʻi moʻoni kotoa pē fekauʻaki mo ʻeku Fiin taʻengat ʻoku ʻi ai ha mālohi mo ha ʻulungāanga maʻongoʻonga lahi ange ʻi ha tangata kuo pekia kuo toe tuʻu, fakamoʻui ha kilia, ko ha naʻe toe maʻu ʻe he tangata kui hono mata pe lava ha tangata noa ʻo lea. ʻI he moʻoni, ko ʻeku ngaahi lea kau ki he māʻoniʻoní mo e mālohi ʻo ʻeku Fiiní te ne fakafoki mai e ngaahi laumālié ki honau tupuʻangá; ʻoku nau ʻe fakamoʻui mei he kilia ʻo e loto ʻo e tangata. Te nau ʻoange kiate kinautolu ʻa e fakakaukau ke nau mamata ki he ngaahi koloa ʻo e Puleʻanga ʻo e hoku Lotó, he ʻo aʻu mai ki he taimí ni naʻa nau kui. Te nau fakahā ʻa e leʻó ki ha tokolahi ʻa e fanga manu noa ʻa ia, kapau te nau lava ʻo lea ʻaki ha meʻa lahi, Ko e ngaahi meʻa kehe, naʻe tatau ia mo ha ngaahi meʻa lahi taʻe ʻi ai ha lea kae ngata pē ʻi hoku lotó; pea te nau ngāue ʻaki ʻa e fuʻu mana ʻo e malava ke foaki ki he kakai takitaha ha faka-ʻOtua Loto ki ai ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi koloa kotoa. Ko e ha ʻoku ʻikai ʻe ʻikai te ne foaki kiate kinautolu hoku Lotó ʻi he taimi ʻoku ʻi he maʻu ʻa e fānau kotoa ʻo hono Puleʻangá? Ko hono ʻuhinga ia ʻOku ou loto ke hokohoko atu hoʻomou ngāue maʻa hoku Puleʻangá – pea ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ke fai ke teuteuʻi ai ʻa e mana maʻongoʻonga ʻoku ʻiloʻi mo maʻu ʻe he Puleʻanga ko ʻeni ʻo e Fiiní. Ko ia ai, ke ke tokanga ʻi he kolosi ʻi he tahi taʻe-fakangatangata ʻo hoku Loto, koeʻuhi ke ʻa e fokotuʻutuʻu ʻi he vahaʻa ʻo e Tupuʻanga mo e kakai; Ko ia, ʻe fakafou ʻiate koe ʻeku malava ke Ke fai ʻa e mana maʻongoʻonga ʻo e foki mai ʻa e tangatá kiate aú – ki hono tupuʻangá.ʻ

Naʻá ku fakakaukau he taimi ko iá ki he meʻa kuo tohí ʻolunga, tautautefito ki he foʻi lea mo e fakaha kotoa pe ʻi he ko e Finangalo Māʻolunga tahá ko ha mana. Pea mo Sīsū, ke fakamoʻoniʻi au ʻi he meʻa naʻá ne lea ʻakí, naʻá ne toe pehē: Ko ʻeku Taʻahine, ʻokú ke pehē ko e hā ʻa e mana maʻongoʻonga taha ʻi heʻeku haʻú? ʻi mamani: ko ʻeku lea, ko e ongoongolelei ʻoku ou maʻu fanongonongo, pe ko e foʻi moʻoni ko ia kuo u toe fakafoki mai ʻa e moʻui ki he mate, ko e fakaʻā ʻa e kuí, fakafanongo ki he tulí, mo e alā meʻa pehē? ʻAa! naʻe hoko hoku ʻofefine, ko ʻeku leá, ʻa ʻeku ongoongoleleí, ko ha mana maʻongoʻonga ange; Tautautefito ki he hoko mai ʻa e ngaahi mana mei he ʻeku lea. Naʻe maʻu e makatuʻunga, ʻa e kakano ʻo e ngaahi mana kotoa pe mei he Ko ʻeku lea mohu founga. Ko e Sākalamēnití, Fakatupú Naʻá ne maʻu ʻe ia pē, ʻa e ngaahi mana tuʻuloa, ʻa e moʻui ʻo ʻeku leá; pea ʻoku maʻu ʻe hoku Siasí ʻiate ia pē ʻa ʻeku leá, ʻa ʻeku ongoongoleleí, ʻi heʻene hoko ko ha pule mo ha fakavaʻe.

Ko ia ai, ko ʻeku leá, ʻa ʻeku ongoongoleleí, ko ha mana lahi ange ʻi he ngaahi mana naʻe ʻikai ke nau maʻú moʻui koeʻuhi pe ko ʻeku lea fakaofo. Fai ʻe ko ia, fakapapauʻi ko e folofola ʻa hoʻomou Sīsuú ko e mana maʻongoʻonga tahá ia. Ko ʻeku leá ʻoku hangē ha matangí malohi ʻoku lele, hamala e fanongo, hu ki he lotó, fakamāfaná, fakahaohaoá, fakamaama, ʻohifo mei he puleʻangá ki he puleʻanga; ʻOkú ne ʻufiʻufi ʻa e māmaní kotoa pea ʻokú ne fefolauʻaki ʻi he ngaahi senituli kotoa pē.

Ko hai te ne lava ʻo tamateʻi mo tanu ha taha ʻo ʻeku ngaahi lea ? Hala ha taha. Pea kapau ʻoku hange he taimi ʻe niʻihi ko ʻeku lea ko e ʻI heʻene fakalongolongo pea hange ʻoku fufuuʻi, ʻoku ʻikai pe mole ai ʻene moʻui. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke ke ʻamanaki ki ai, ʻoku ʻosi ia pea ʻosi. fanongo ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻE ʻosi atu ha ngaahi senituli lahi ʻa ia ko e meʻa kotoa pe – kakai mo e ngaahi meʻa – ʻe folo hifo ia pea ʻe puli atu ia, ka he ʻikai teitei mole atu ʻa ʻeku leá koeʻuhí he ʻoku ʻoku ʻi ai ʻa e Moʻuí – ʻa e mālohi fakaofo ʻo Ia naʻe haʻu mei aí Naʻá ne hū mai ki tuʻa. Ko ia ai ʻOku ou fakapapauʻi atu ko e foʻi lea mo e fakahā kotoa pē ʻokú ke maʻú ʻi heʻeku FiIn taʻengata ko e mana maʻongoʻonga taha ia ʻoku ʻe ngāue ki he Puleʻanga ʻo Hoku Lotó. Pea ʻoku Ko e ha ʻoku ou vivili pehe ai kiate koe pea ʻoku ou fuʻu hohaʻa ke ke fakahā mo tohi ʻa e lea kotoa pē ʻo ʻeku ngaahi leá – Koeʻuhí he ʻoku ou lau ia ko ha mana ʻoku toe foki mai kiate au pea te ne ʻomi fuʻu lelei lahi ki he fānau ʻo e Puleʻanga Māʻolunga Tahá.

 

ʻI he taimi ʻo e potufolofola ʻi he ʻitaniti, ʻoku fai ʻe he ʻOtua ha meʻa fakaʻohovale fakaʻosi ʻo e ʻOfa ʻi he momeniti ʻo e mate, ʻo foaki ha houa ʻo e Moʻoni koeʻuhí ke lava ʻe he laumālié ʻo fai ha ngāue fakatomala ʻe taha pe lahi ange maʻá e fakamoʻui

Ko Hotau ʻEiki ko Sīsū kia Luʻisá Piccarreta ʻi he ʻaho 22 ʻo Maʻasi 1938, voliume 36



"Naʻe akoʻi ʻe hotau ʻOku lahi fau e leleí mo ʻetau ʻOfá pea ʻoku tau fakaʻaongaʻi kotoa Ngaahi founga ke toʻo ai ʻa e kakai mei heʻene angahala – ke fakahaofi ia; pea kapau he ʻikai ke tau lavameʻa ʻi he lolotonga ʻo ʻene moʻui, ʻoku tau tau ʻai ke fakaʻohovaleʻi ʻe he ʻofa fakaʻosi ʻi he taimi ʻo ʻene mate. Kuo pau ke ke ʻiloʻi he taimi ni, ʻOku mau foaki ki he fakaʻilonga fakaʻosi ʻo e ʻofa ki he kakai ʻiate iá Foaki ʻAki ʻEtau ʻAloʻofá, ʻOfá mo e Leleí, ʻaki hono fakamoʻoniʻi ki he ongoʻingofua ʻo e ʻofá ʻo taau mo e fakamolū mo mālohi ʻa e loto ʻoku faingataʻa tahá. ʻI he taimi ʻOku ʻi he vahaʻa ʻo e moʻuí mo e maté – ʻi he vahaʻa ʻo e taimi ʻoku ʻamanaki ke ʻosi mo ʻItānití ʻa ia ʻoku ʻamanaki ke kamata – meimei ʻi he ngaue ke mavahe mei hono sinó, ʻoku hanga ʻe hoʻo Sīsuú ʻo ʻai ia ke ne mamata ki ai ʻaki ha Anga fakakaumeʻa ʻoku fiefia, mo ha melie ʻoku seini mo fakamolū e loto ʻita ʻo e moʻuí, tautautefito he taimí ni ʻo fuʻu totuʻa. Pea ʻoku ʻi ai ʻeku sio ... ʻoku ou sio ki ai ʻaki ha meʻa lahi ʻo e ʻOfa ke ʻomi mei he kakai ha ngaue ʻa fakatomala – ko ha ngāue ʻo e ʻofa, ko ha ngāue ʻo e fakahā ʻi hoku loto.

ʻI he momeniti ko ʻeni ʻo e loto mamahi, ʻaki ʻetau mamata – ala ʻaki Hono toʻukupú ki he lahi ʻEtau ʻofa ʻiate Iá pea kei ʻofa pē ai, ʻoku ongoʻi ʻe he kakai ko iá ha fuʻu meʻa lahi pehē faingataʻaʻia ʻi he ʻikai te ne ʻofa ʻiate kitautolú; ʻokú ne ʻiloʻi hotau Lotó ko ha tefitoʻi moʻoni mo e Fakakakato ʻene moʻuí, pea ʻi he fiemālié, ʻokú ne tali ai ʻene pekiá ke fakahoko ha ngāue ʻo Hotau Lotó. Car tu dois ʻiloʻi kapau naʻe ʻikai fakahoko ʻe he kakai ʻa e ko ha ngāue pē ʻe taha ʻo e Finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai fai ʻe he ngaahi matapā ʻo e Langí naʻe ʻikai ke ne fie fakaava; he ʻikai ʻiloa kinautolu ko e kau kiate kinautolu ʻo e fonua fakasilesitialé mo e kau ʻāngeló mo e naʻe ʻikai lava ke tali ia ʻe he Kāingalotú ʻiate kinautolu pē – pea Naʻe ʻikai fie hū ia ki ai, he naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻoku ʻikai ʻaʻana ia. Ka ne taʻeʻoua ʻetau Uili, ʻoku ʻikai ha Māʻoniʻoni pe Fakamoʻui. Ko e kakai ʻe toko fiha ʻoku fakahaofi ʻe he mālohi ʻo e fakaʻilonga ko ʻeni ʻo ʻetau ʻOfá, ke tuku kehe ʻa e fakakeheʻi mo e fakaʻikaiʻi lahi taha; neongo kapau ʻe toe lahi ange ʻa e muimui ʻi he hala loloa ʻo Purgatory feʻunga mo kinautolu. Ko e momeniti ʻo e maté ʻa ʻetau toʻo Fakaʻaho – ko hono ʻiloʻi ʻo e tangata naʻe heé.

Peá Ne toe pehē: ʻE hoku ʻofefine, ko e Ko e taimi ʻo e maté ko e taimi ia ʻo e loto mamahi. Ki he meʻá ni ʻE hoko taha mai ʻa e meʻa kotoa pē hili ʻa e momeniti ko iá pea pehe ʻe ha niʻihi, "Fakamavae, kuo ʻosi ʻa e mamani maʻamoutolu; ʻoku kamata he taimi ni ʻa ʻItaniti. ʻOku he ko e meʻa naʻe ngaohi ʻo hange naʻe lokaʻi ʻi ha loki pea ʻoku pehē ʻe ha taha, " ʻOku ʻi mui ʻi he matapa ko ʻeni ha loki mohe ʻe taha ʻa ia ʻoku ko e ʻOtua, Hevani, Purgatory, Heli; Ko hono fakanounoú, Taʻengata" Ka ko e ʻOku ʻikai lava ʻe he kakai ʻo mamata ki ha taha ʻo e ngaahi meʻa ni. Naʻa ne fanongo ki hono fakapapauʻi mai ʻe he niʻihi kehé; mo kinautolu ʻoku nau talaange kiate iá ʻikai lava ʻo sio kiate kinaua, ko ia ʻoku na talanoa ʻo meimei ʻikai ke fuʻu lahi ʻene tuí; ʻo ʻikai foaki lahi mahuʻinga ʻi hono fokotuʻu e ongo ʻo ʻenau ngaahi leá moʻoni – ko ha meʻa pau ia.

Ko ia, ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻe to e holisi pea ʻE lava ke mamata ʻa e kakai ʻaki hono mata ʻoʻona ki he meʻa ʻoku fai ki ai ʻosi lea ki muʻa. ʻOku ne mamata ki hono ʻOtua mo e Tamai ʻa ia ʻofa kiate ia ʻi he ʻofa lahi; ʻokú ne mamata ki he ngaahi meʻafoaki naʻá Ne naʻá ne ngaohi ia, fakafoʻi taha; pea mo e ngaahi totonu kotoa ʻo e ʻofa ʻoku ne Naʻá ne moʻua pea mo kinautolu naʻe mafesí. ʻOku ne sio ki ai ko ʻene moʻuí ʻoku ʻa e ʻOtuá ia, kae ʻikai ko ia pē. ʻOku fakalaka ʻa e meʻa kotoa pē ʻi muʻa ʻiate ia: ʻItāniti, Palataisi, Fakamaʻu, mo Heli – ʻa e māmani ʻoku ʻalú; ʻa e ngaahi meʻa fakafiefia ʻokú ne sītuʻa kiate iá. ʻOku mole atu ʻa e meʻa kotoa pe; ko e tokotaha pe ko ha meʻa ʻoku kei ʻi he loki ko ʻení ʻoku ʻi ai ha ngaahi holisi tāmateʻi: ʻItānití. Ko e hā e liliu ki he ʻa e kakai masiva!

ʻOku pehē pē ʻeku leleí maʻongoʻonga, ʻi heʻeku fie fakahaofi ʻa e tokotaha kotoa pe, tuku muʻa ke u tuku e to ʻa Ko e ngaahi holisi ko ʻení ʻi he taimi ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e moʻuí mo mate – ko e momeniti pē ʻoku mavahe ai e laumālié mei he sinó ke hū ki ʻItāniti – koeʻuhí ke nau lava ʻo fai ha ngāue fakatomala mo e ʻofa ʻe taha ki he ʻOku ou fakatokangaʻi kiate kinautolu hoku loto fakaʻofa. Te u lava ke pehē ʻoku ou foaki kiate kinautolu ha houa ʻe taha ʻo e Moʻoní kae lava ke fakahaofi kinautolu. ʻOi! Kapau naʻe ʻiloʻi ʻe he taha kotoa Ko e ngaahi ngaueʻanga ʻofa ʻoku ou fakaʻaongaʻi ʻi he momeniti fakaʻosi ʻo e ʻenau moʻui ke taʻofi kinautolu mei haʻanau hola mei Heʻeku ongo nimá ʻo lahi ange ʻi he tafaʻaki ʻo e tamaí – he ʻikai ke na faʻa tatali ki he meʻá ni Te nau ʻofa ʻiate au ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí."

 

Ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi founga ne ʻomi ʻe Hotau ʻEiki ko Sisu kia Luʻisa ke tupulaki ʻi he moʻui fakalaumālié pe ʻiloʻi hono ngaahi tauhelé, kae lava ke moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí

ʻI he loto fakatōkilaló

- Ko e kolosí ʻataʻatā pē ko e meʻakai ki he loto fakatōkilaló (Sune 24, 1900, Voliume 3, peesi 86),

Ko e laumālie manavahē pe laumālie ʻoku ʻikai manavahē ʻOku talitali lelei koe

- Kapau ʻoku manavasiʻi ʻa e laumālié, ko ha fakaʻilonga ia ʻoku ʻoku fakafalala lahi kiate ia. Ko e meʻa pē naʻe maʻu aí Ko e ngaahi vaivai mo e miseries, pea fakanatula mo totonu, naʻa ne ilifia. Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai manavahē ʻa e laumālié ki ha meʻa, ko ha ko ha fakaʻilonga ʻokú ne falala kotoa ki he ʻOtuá. Ko ʻene miseries mo e ʻoku mole ʻa e ngaahi vaivaí ʻi he ʻOtuá; ʻokú ne ongoʻi kuo fakakofuʻi ia ʻaki ʻa e Tokotaha fakalangi. ʻOku ʻikai kei hoko ia ko e laumālie ʻoku ngāué, ka ko e ʻOtuá ʻi he laumālié. Ko e hā e meʻa ʻe lava ke ne manavahē ki aí? ʻOku fakatupu ʻe he falala moʻoni ki he ʻOtuá ʻa e Moʻuí Fakalangi ʻi he laumālié (3 Sānuali 1907, voliume 7, peesi 61).

ʻI he moveuveu

- ʻOku uesia koe ʻe ha moveuveu, ko e fakaʻilonga ʻoku tau kiʻi mavahe mei he ʻOtuá, koeʻuhí he ʻoku tau ngāue ʻiate ia kae ʻikai maʻu ʻa e melino haohaoa ʻoku ʻikai malava ia (Sune 17) 1900, Voliume 3, peesi 83),

- Koeʻuhí ke ʻoua naʻa fakamamahiʻi ʻa e laumālié kuo pau ke lelei ʻi he ʻOtuá, kuo pau ke fakahehema kakato kiate Ia ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe taha pea kuo pau ke ne sio ki ha meʻa kehe ʻaki ha mata ʻoku ʻikai ke nau mahuʻingaʻia ai. Kapau ʻe ʻikai, ʻi he meʻa takitaha ko ha meʻa ʻokú ne fai, mamata pe fanongo ki ai, ʻokú ne ngāue ʻaki ha hohaʻa ʻo hangē ha mofi māmālie ʻokú ne ʻai ke ne ongosia mo puputuʻu, ʻo ʻikai lava ke mahino kiate ia (May 23, 1905, voliume 6, peesi 85).

- ʻI he faingataʻá, ko e ʻofa pē ʻiate kitá ʻokú ne fie maʻu ke Fakatataaʻi ke pule pe ko e fili ʻoku loto ke fakalaveaʻi (22 Siulai 1905, Voliume 6, peesi 91),

- Kapau ʻoku faingataʻaʻia ʻa e laumālié ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku ko ha fakaʻilonga ʻoku fakafonu ʻaki ia. Kapau ʻe puputuʻu ʻi he Ko e meʻa ʻe taha kae ʻikai ki ha meʻa ʻe taha, ko ha fakaʻilonga ia ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku lahi ʻene taʻeʻaongá. Kapau ʻoku ʻikai ha meʻa ko e palopalemá ko ha fakaʻilonga ia ʻoku fonu ʻaupito ia ʻi he ʻOtuá (9 ʻAokosi 1905, Voliume 6, peesi 92),

- Ko ia ʻoku ʻikai ke saiʻia ʻi he moʻoní ko faingataʻaʻia mo fakamamahiʻi ia (Sānuali 16, 1906, voliume 6, peesi 109).

Ka ʻikai e ngaahi fakamoʻoni hingoa ʻo e fakafisi ʻE maʻu e laumālié mei he loto fakatōkilaló mo e talangofuá fakamālohiʻi ke kei hohaʻa, manavahē mo ngaahi fakatuʻutāmaki pea te ne hangē pē ko e ʻOtuá ko hono loto-hikisia ʻi heʻene hoko ko e kaumeʻa ʻi he hīkisiá mo e angatuʻú

- ʻIkai talangofua, fakafisi mo ʻOku fakahehema ʻa e loto fakatōkilaló ki he taʻe-paú. Feituʻu mei fe Ko e Fuʻu Fie Maʻu Kakato ʻo e Fakamoʻoni Hingoa ʻo e Talangofuá ke fakapapauʻi ʻa e paasipooti ke ke lava ʻo fou atu ʻi he maama ʻo e fiefia fakalaumālié ʻa ia ko hono laumālié ʻe lava ke fiefia ʻi he māmaní.

Ka ne taʻeʻoua e fakamoʻoni hingoa ʻo e fakafisi, loto fakatōkilalo mo e talangofua, he ʻikai ke ʻi ai e paasipōtí ʻe mamaʻo maʻu pē ʻa e mahuʻingá mo e laumālié mei he puleʻangá fiefia; ʻE fakamalohiʻi ia ke nofo ʻi he loto hohaʻá, ilifiá mo e fakatuʻutāmakí. Koeʻuhi ko ia Fakamaʻi, te ne maʻu hono loto hikisia ʻo hange ko e ʻOtua pea te ne Kaumeʻa ʻi he hīkisiá mo e angatuʻú (ʻEpeleli 16, 1900, Voliume 3, peesi 63).

Fakakaukau kiate koe

- ʻOku hangē ʻa e fakakaukau kiate kitá ko ha haʻu mei he ʻOtuá pea foki mai ʻiate koe. ʻOku ʻikai teitei hoko ʻa e fakakaukau kiate koe ko ha angamaʻa, ka ko ha angakovi maʻu pe, neongo kapau ʻe fai ia ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻo e kelekele" (ʻAho 23 ʻo ʻAokosi 1905, voliume 6, peesi 94).

Tokanga pē kiate kita ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi kitá

- Ko e laumālie ʻokú ne tokanga taha pē ki hono fakamāʻoniʻoniʻí moʻuí ʻi he fakamole ki hono māʻoniʻoni ʻoʻoná, hono ivi ʻoʻoná mo e De foha propre amour (Novema 15, 1918, voliume 12, peesi 71).

Mole ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke ikuna fakalangi

- Ko hoku ʻofefine, ʻa ia ʻoku Mole ʻEne Mālohí pea Ko Hai ʻe Mālohí ʻOku Mālōlō (16 ʻOkatopa 1918, Voliume 12, peesi 68).

Fekauʻaki mo e Vete hiá

- Ko e tefitoʻi meʻa ʻokú ne fakafoʻou ʻa e tangatá mo ʻai ia ke moʻoní Ko e Katolika ʻa e Vete hia (14 Maʻasi 1900, Voliume 3, peesi 55).

Ko hai ʻoku lahi ʻene ngaahi leá ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi he ʻOtuá

- Kapau ʻoku lea lahi ha taha, ko ha fakaʻilonga ia ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻi hono ʻi loto, lolotonga ia ʻoku fonu ʻi he ʻOtuá, ʻi heʻene maʻu ʻa e fiefia ange ʻi hono loto, ʻoku ʻikai fie mole ʻeni ʻa e fiefia mo e lea pe ʻi he fie maʻu. Pea naʻa mo ʻI he taimi ʻokú ne lea aí, ʻoku ʻikai ke ne teitei mavahe mei hono lotó ʻo feinga, ʻi he meʻa ʻokú ne hohaʻa ki aí, ke tā tongitongi ʻi he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻokú ne ongoʻi ʻi he ia. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ia ʻoku lahi ʻene ngaahi leá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene maha ʻa e ʻOtua ka, ʻi heʻene ngaahi lea lahi, ʻoku ne feinga ke liʻaki ha niʻihi kehe ʻa e ʻOtua (Me 8, 1909, Voliume 9, peesi 7).

 

Ko e founga ʻeni ke ʻiloʻi ai ʻoku tau moʻui kakato ʻi he finangalo fakalangi mei he ngaahi fakamahino naʻe fai ʻe Hotau ʻEiki ko Sīsuú kia Luʻisa

 



 

Ko hono moʻoní, kuo pau ke ʻoua naʻa ʻi ai ha meʻa ʻi he laumālié ʻoku kau ki he kautahá ʻo e faʻahinga ʻo e tangata, ʻa ia ko hono lea ʻaki e meʻa kotoa pe ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokotaha faʻahinga ʻo e tangatá mei hono fāʻeleʻi ʻi lotó. Kuo pau ke ke mate ki he meʻa kotoa pē ʻiate kitautolú. ʻI he meʻa ni, kuo tau maʻu ke foaki pē hotau ʻIo ki he ʻOfá pea ko e ʻOtuá ia ko hai ʻokú ne fai e toengá, ʻo kole ke fakafetongi hotau lotó faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he Finangalo Fakalangí.

Ko hono fakaikiiki ʻeni ʻe Hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻIate ia pē ʻa e ngaahi ʻulungāanga pau ʻoku fekauʻaki mo e moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí, fakataha mo e fakamatala ki he ʻaho ʻo e pōpoakí mo e maʻuʻanga tohí ʻi he ngāue ʻo e Tohi ʻa Langi:

- fakatahaʻi ʻo e finangalo ʻo e kakai mo ia ʻo e Tupuʻangá, fakaʻauha ʻa e finangalo taʻengatá (Tisema 26, 1919, Voliume 12, peesi 134), pea ʻikai ha taha ʻikai malava ke fai ha fili, tautautefito ke ʻoua ʻe fili meʻa ʻoku ʻikai lelei, fai ha angahala ʻi loto, he ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha kovi ʻi he laumālié,

- ʻIkai ke ʻi ai ʻa e holi mo e ʻofa kotoa pē (May 20, 1918, voliume 12, peesi 53),

- Kuo pau ke fakalongolongo ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he laumālié: ʻa e mahuʻinga ʻo e ko e tahá, nāunau, fiefia, fakalāngilangi, ngeia, ʻoʻoná, kakaí, mo e alā meʻa pehē( 2 Sānuali 1919, Voliume 12, peesi 76),

- faingataʻaʻia he ongoʻi liʻekina ʻi he ʻao ʻo Sīsuú - koeʻuhí ke foaki ki he ngaahi laumālié ʻa e māmá mo e Moʻui Fakalangi - (Sanuali 4, 1919, Voliume 12, peesi 77), ko ha "mate anga fitaʻa " ʻoku ne "tamateʻi" ʻa Luʻisa, ʻa ia ʻoku ne pehe ko e taha kotoa "Ko e ngaahi mamahi kehe ko e malimali pe mo e ʻuma Jesus" ʻi hono fakafehoanaki (May 24, 1919, voliume 12, page 121),

Naʻe tanaki mai ʻe Sisu ʻaki hono fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e fakamasiva ko ʻeni: "Ko e taimi pe ʻoku ʻikai ke ke maʻu ai meiate au, ko ha mate ia ʻoku ʻOkú ke ongoʻi mo fakaleleiʻi ai ʻa e kau pekia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi laumālié maʻakú. foaki ʻi heʻenau ngaahi angahalá" (June 16, 1919, voliume 12, peesi 123-124). Hangē ʻoku tāpuni ʻa hēvani maʻa Luʻisa mo ʻIkai ke ʻi ai ha fetuʻutaki mo e Māmaní ʻi aí (Nōvema 3, 1919, voliume 12, peesi 130),

- ʻikai ke ʻi ai ha ilifia, veiveiua mo e ilifia, tautautefito Heli mo e lelei lahi ʻo e malu (15 ʻOkatopa 1919, Voliume 12, peesi 130),

- Mole ha ongo ʻa ha taha (Sānuali 19, 1912, voliume 10, peesi 57),

-stripping ʻo e ifo ʻo e naunau mo e fakalaumalie (Tisema 6, 1904, voliume 6, peesi 73),

fakamasivaʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ʻi he tuʻunga ko ʻení, he ʻikai lava ʻe he tokotahá ʻo lāunga, taukapoʻi pe Ke tauʻatāina mei he meʻa ʻokú ne faingataʻaʻia aí (Sune 24, 1900, Voliume 3, peesi 85),

- mate ki heʻene moʻuí, holi lahi angé, ʻofá, pe ʻofa, ʻoku tatau ʻa e meʻa kotoa pē ʻi loto mo e maté, pea mo e fakaʻilongá ko e moʻoni kuo fuesia ʻe he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú ʻo e fua ʻi he laumalie ko e ʻikai ke toe ongoʻi ʻe ha taha ha meʻa kiate kita, ʻiloʻi ko e moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ʻoku kau ai ʻa e taʻofi ʻia Sīsū (Sepitema 13, 1919, voliume 12, peesi 128),

 

Ngaahi fōtungá mo e ngaahi nunuʻá ʻo e moʻuí ʻi he Finangalo Fakalangí

- Moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ko ha feohiʻanga taʻengata, ʻa ia ʻoku maʻongoʻonga ange ia ʻi hono maʻu ʻo e fetuʻutaki ʻi he sakalameniti (23 Māʻasi 1910, Voliume 9, peesi 32),

- Māʻoniʻoni moʻoní ʻa e moʻui ʻi he ʻOtuá Uili, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e aka ʻo e māʻoniʻoni ko ʻení ʻo fuʻu loloto pea ʻoku ʻikai ha fakatuʻutāmaki ʻe hōloa ai. Ko e laumālié ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e māʻoniʻoni ko ʻení ʻoku tuʻu maʻu, ʻo ʻikai moʻulaloa ki he taʻefeliliuaki mo e ngaahi defaults te nau loto ākí. ʻOkú ne tokanga kiate ia ngāue fakaako mei ʻapí. ʻOku feilaulauʻi mo fakamavaheʻi ia mei he meʻa kotoa pē pea ko e meʻa kotoa pē, naʻa mo e kau talēkita fakalaumālié. Naʻa ne tupu hake ʻi he ʻo fuʻu lahi fau ʻa e aʻu hono ngaahi matalaʻiʻakau mo hono ngaahi fua ki he Langi! ʻOku pehē fufuuʻi ʻi he ʻOtuá ʻoku siʻisiʻi pe ʻikai mamata ki ai ʻa e māmaní. Ko e ʻE tokanga ʻa e ʻOtuá ki ai. Sīsū ʻene moʻuí, ʻa e tangata nimameaʻa ʻo hono laumalie mo ʻene sipinga. ʻOku ʻikai haʻane meʻa ʻi ai maʻa, ʻoku nau faitatau kotoa mo Sīsū (14 ʻAokosi 1917, Voliume 12, peesi 28),

- Māʻoniʻoni ʻi he Finangalo Fakalangí ʻoku ʻikai ko ha māʻoniʻoni ʻa e tangatá ka ʻoku faka-ʻOtua.

- ʻOku fakaiku ʻa e moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ki he ngaahi meʻa lahi tahá Māʻoniʻoni lahi ʻa ia ʻe lava ʻe he tokotaha ko iá ʻo Aspirer (Sānuali 20, 1907, Voliume 7, peesi 64),

- Ko Ia ʻoku moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ʻoku nonga maʻu pē ia, ʻi he Fiemalie haohaoa pea ʻoku ʻikai ke ke hohaʻa ki ha meʻa (Me 24) 1910, Voliume 9, peesi 34),

- ʻOku fai ʻe he laumālie ʻoku moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ʻa e meʻa ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá pea fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻokú ne fie maʻú, ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku fakahoko ai ʻe he laum aʻu ki ha tuʻunga te ne fakavaivaiʻi mo fakangalingaliʻi ʻa e ʻOtuá ʻo hangē pē ko iá. Fakahōifua mai ʻi he feohiʻanga māʻolunga taha ko ʻení (1 Nōvema 1910, voliume 9, peesi 51),

- Ko e laumālie ʻoku nofo ʻi he Finangalo Fakalangí ko Palataisi ʻo Hotau ʻEiki ko Sīsū ʻi he māmaní (Nōvema 3, 1910, voliume 9, peesi 52), ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ko e palataisi ia ʻo e laumālié ʻi he ko e māmaní mo e laumālie ʻoku moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ko e Palataisi ʻo e ʻOtuá (Siulai 3, 1910, Voliume 7, peesi 29),

- ʻI he moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí, ʻoku maʻu ʻe he laumālié ʻa e ʻofa haohaoa taha; ʻokú ne ikuna ʻi he ʻofa kia Sīsū ʻaki ʻEne ʻOfa pe ʻAʻana; ʻoku hoko ia ko e ʻofa kotoa; ʻoku fetuʻutaki maʻu ai pē mo Sīsū (Nōvema 6, 1906, voliume 7, peesi 53),

- ʻOku fakahā mai ʻe he moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ko e laumālié ko e meʻa fakalaumālie kotoa pē, pea haʻu ke hoko ʻo ʻi heʻene hoko ko ha laumālie haohaoá, ʻo hangē naʻe ʻikai kei ʻi ai ha meʻa ʻi he ko ia, ʻe lava ʻe he loto (faʻahinga ʻo e tangata mo e fakalangi) ʻo Perfectly Make One (May 21, 1900, Volume 3, page 73),

- Ko e meʻa tatau pē ʻa e ngāue ʻi he ʻOtuá mo e nofo ʻi he melinó. ʻI he ʻOtuá, ko e melinó ʻa e meʻa kotoa pē (Sune 17, 1900, voliume 3, peesi 83), ko e melinó ko e Ko e fakaʻilonga pau taha ʻoku faingataʻaʻia mo ngaue ha taha maʻaku, naʻa ne ko ha toloi ia ʻo e melino ʻe fiefia ai ʻeku fānaú mo au au Ciel (Siulai 29, 1909, voliume 9, peesi 13),

 



 

 

 

Moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí mo e Malohi ʻe tolu ʻo e Laumalie: poto, manatu mo e loto-toʻa

Mei he voliume fika 12 ʻo e ngāué "Ko e Tohi ʻa Langí", Mei he pōpoaki naʻe fai he ʻaho 8 ʻo Mē 1919, peesi 116:

ʻOku ʻi he ʻatamai poto, manatu pea ʻe (ʻa e ngaahi mālohi ʻe 3 ʻo e laumālié), ko e konga fakaʻeiʻeiki taha ʻo e moʻuí, pea ʻoku paaki ʻa e ʻimisi fakalangi.

 

Ko e mamahi naʻá ne uesia Hotau Tokolahi Tahá Naʻe hoko ʻa e ʻEiki ko Sisu lolotonga ʻEne Holi ke malualoi ʻa e Kau Falesi

Mei he voliume 13 ʻo e ngāué "Ko e Tohi ʻa Hēvaní", Pōpoaki naʻe fai he ʻaho 22 ʻo Nōvema 1921, peesi 60 mo e 61:

"ʻE hoku ʻofefine, ʻa e mamahi naʻa ne fakamamahiʻi lahi taha au lolotonga ʻeku Holi, naʻe hoko ia ko e malualoi ʻa e kau Falesi; ʻoku nau fakangalingali ʻa e fakamaau totonú ʻi he taimi naʻa nau taʻe-angatonu tahá ai. Naʻa nau ha ʻa e maʻoniʻoni, vilitaki mo e fokotuʻutuʻu, ka ko e fakakeheʻi lahi taha kinautolu, ʻi tuʻa ʻi he ha faʻahinga lao pe pea ʻi ha tuʻunga maveuveu fakakatoa. Lolotonga e naʻa nau fakangalingali ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá, tokangaʻi e ngaahi meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí, ʻa ʻenau fiemālie pē ʻanautolú.

He ʻikai lava ke hū kiate kinautolu ʻa e māmá, koeʻuhí he naʻe ʻikai lava Kuo tapuniʻi ʻe he malualoi ʻa e ngaahi matapa kotoa pe. Ko ʻenau taʻefieauna ko e kī ia naʻá ne lokaʻi tuʻo ua kinautolú ʻi heʻenau mate pea ʻikai ke nau toe lava ʻo maʻu ha maama poipoilaNaʻa mo e tamapua ko Pailato naʻa ne maʻu ha maama lahi ange ʻi he kau Falesi, he ko e meʻa kotoa pe naʻa ne fai mo lea ʻaki naʻe tafe mai ʻIkai fakafuofuolahi, ka ko e manavaheé.

ʻOku ou ongoʻi ʻoku ou saiʻia ange ʻi he tokotaha faiangahalá, ʻio ʻa e kau paongataʻa tahá, ʻo kapau ʻoku ʻikai ko e kākā, ʻiate kinautolu ʻoku ʻoku lelei ange ka ʻoku malualoiʻOi! Meʻa palaku moʻoni Ko ia ʻoku fai lelei ʻi he fukahi tahi, fakangalingali ʻoku lelei, lotú, ka ko ia ʻoku kovi mo siokita ʻene tokangá ʻoku fakapuli; Lolotonga e lotu hono loungutu, naʻe hanga ʻe hono ʻOku mamaʻo ʻa e lotó meiate au. ʻI he momeniti ʻokú ne fai lelei aí, naʻá ne fakakaukau ki hono fakafiemālieʻi ʻene ngaahi holi lahí. Neongo ʻa e Neongo ʻokú ne fakahoko mo lea ʻaki ha ngaahi lea, ka he ʻikai lava ʻe he tangata mālualoí ʻo ʻomi ha maama ki he niʻihi kehé. koeʻuhi he naʻa ne lokaʻi ʻa e ngaahi matapaa.

ʻOkú ne hoko ko ha taha tōnate tevolo naʻá ne, ʻI he malumalu ʻo e fakapuli ʻo e lelei, ʻoku ne ʻahiʻahiʻi ʻa e kakai. ʻOku tohoakiʻi e tangatá ʻi heʻene mamata ki ha meʻa ʻoku leleí. Ka ʻI he taimi ʻoku ne ʻi he lelei taha ai, ʻoku toho ia ʻi he ngaahi angahala mamafa tahá. ʻOi! Ko e fiha Ngaahi ʻahiʻahi ʻi he guise ʻo e angahalá ʻoku siʻisiʻi ange honau fakatuʻutāmakí ʻiate kinautolu ʻoku siʻ ʻa e ha mai ʻa e lelei! ʻOku ʻikai ke fuʻu fakatuʻutāmaki ke fai ki he paongataʻa pe kakai mo kinautolu ʻoku ngali lelei ka ʻoku ko e kau malualoi. Ko e ngaahi kona ʻe fiha ʻoku nau fufuuʻi! Ko e toko fiha nai ʻo e ngaahi laumālié kuo ʻikai ke nau fakakonahi?

Kapau naʻe ʻikai ko e simulations ko ʻeni pea kapau ko hono kotoa ʻiloʻi au ʻi hoku tuʻunga toputapu, ʻe hoko ʻa e ngaahi aka ʻo e kovi ʻo toʻo mei he funga ʻo e māmaní pea ʻe kākaaʻi ʻa e kakai kotoa pē ».

 

Ko ia ʻoku moʻui ʻi he Finangalo Fakalangí ʻoku ʻikai lava ʻo ʻalu ki he Purgatory

Mei he voliume 11 ʻo e ngāué "Ko e Tohi ʻa Hēvaní", Mei he pōpoaki naʻe fai he ʻaho 8 ʻo Māʻasi 1914, peesi 73:

« ʻE hoku ʻofefine, ʻa e laumālie ʻoku moʻui ʻi hoku He ʻikai lava ʻo ʻalu ki he purgatory, ʻa e feituʻu ko ia ʻoku ʻoku fakamaʻa ʻa e ngaahi laumālié ʻi he meʻa kotoa pē.

Hili haʻaku meheka ʻi hono maluʻi ia ʻi hoku Uili lolotonga ʻene moʻuí, te u fakaʻatā fēfē ʻa e afí Mei he purgatory ʻo e ala ki ai?

Ko e lahi tahá, ʻe mole meiate ia ha vala, ka ʻe fakakofuʻi ia ʻe hoku Lotó ʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu kimuʻá ke fakahā kiate ia ʻa e faka-ʻOtuá.

Te u toki fakahā leva au ».

 

Tokolahi ʻo e kau māʻoniʻoni ʻo e Finangalo Fakalangí koeʻuhí he kuo pau ke ke toʻo hoʻo moʻuí mei he meʻa kotoa pē

Mei he voliume fika 12 ʻo e ngāué "Ko e Tohi ʻa Langí", Toʻo mei he pōpoaki naʻe fai ʻi he ʻaho 15 ʻo ʻEpeleli 1919, peesi 112 mo e 113:

"ʻE hoku ʻofefine, ko hoku loto pe ʻoku ne ʻomi Fiefia moʻoni. ʻOkú ne ʻomi ʻa e koloa kotoa pē ki he laumālié, ʻo ʻai ke hoko ko ʻene kuini ʻo e fiefia moʻoni. Ko e ngaahi laumalie pe te nau maʻu moʻui ʻi Hoku Finangaló te nau hoko ko e ngaahi kuini mo hoku taloni koeʻuhi ʻe ʻaloʻi ia ʻi hoku finangaloKuo pau ke u talaatu naʻe ʻikai ʻikai ke faʻa fiefia [...].

Naʻe fakataipe ʻa e kāingalotu ʻi hoku Lotó ʻe hoku faʻahinga ʻo e tangata kuo toetuʻu, ʻe tokosiʻi pe [...].

ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi he māʻoniʻoni ʻi hoku lotó ʻa ia ʻoku taau mo e laumālié, ka ko e meʻa kotoa pē ʻoku mei he ʻOtuá.

Loto fiemālie ke toʻo kita ʻOku mātuʻaki fie maʻu e meʻa kotoa; Ko hono ola, he ʻikai ke ʻi ai ha ʻOku ʻikai tokolahi ha kakai te nau lavameʻa. ʻOku ke ʻi he tafaʻaki ʻo e niʻihi tokosiʻi."

 

Kuo pau ke mate ʻa e laumālié ki heʻene moʻui pē ʻaʻaná ke lava ʻo moʻui mei he moʻui tonu pē ʻa Sīsuú

Mei he voliume fika 12 ʻo e ngāué "Ko e Tohi ʻa Langí", Pōpoaki naʻe fai he ʻaho 13 Sepitema 1919, peesi 128:

« Naʻe fakautuutu ʻeku loto ʻitá peá u lāunga ke ʻeku angaʻofa maʻu pe kia Sisuu ʻo pehe ange: "Fakaʻofaʻia, ʻeku ʻofa, fakaʻofaʻia moʻoni! ʻOku ʻikai nai ke ke sio ki hoku lahi Fakaʻauha? ʻOku ou ongoʻi ʻoku ʻikai haʻaku moʻui, pe holi, pe ʻofa, pe ʻofa; meʻa kotoa pē ʻi hoku lotó ʻoku hangē pē ha maté. ʻAa! Sīsū! ʻOku ʻi fe ʻiate au ʻa e ngaahi fua ʻo hoʻo ngaahi akonakí kotoa?" Lolotonga ʻeku lea ʻaki ia, Naʻá ku ongoʻi ʻoku ofi mai ʻa Sīsū kiate au ʻa ia naʻá ne haʻi au mo aú fakataha mo ha ngaahi seini malohi. Naʻá ne pehē:

"ʻE hoku ʻofefine, ko e fakaʻilonga pau taha ia ʻoku maʻu ʻe hoku Kuo ʻomi ʻe he ngaahi akonakí ha fua ʻiate koe ko e ʻikai ke ke toe ongoʻi halaʻata ha meʻa ʻiate koe. ʻOku ʻikai pehē ʻa e Moʻui ʻi Hoku Lotó ʻIkai ʻoku fekauʻaki ia mo hono tukuange kiate au? Fefe ʻa e ʻOku ke fekumi nai ki hoʻo ngaahi holi, hoʻo ʻofa, mo e ha fua, ʻo kapau ʻoku ke maʻu ia? tukuange ʻi hoku Lotó? ʻOku lahi hoku lotó pea ʻoku ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻa e ngāué ke fakahū hifo ia. Ke nofo ʻiate au, ʻoku mahuʻinga lelei ange ke ʻoua naʻa moʻui ʻi ha moʻui ʻa ha taha; ka ʻikai, ʻoku tau fakahaaʻi ʻoku tau ʻoku ʻikai ke fiefia ke moʻui mo kakato veteki ʻiate au."

 

Koeʻuhí ke toki fakatokangaʻi pē ʻe he laumālié ia ʻi he ʻOtua, kuo pau ke fakasiʻisiʻi ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku ne maʻu ki he ʻikai ha meʻa

Mei he voliume 3 ʻo e ngāué "Ko e Tohi ʻa Langí", Pōpoaki naʻe fai he ʻaho 27 ʻo Sune 1900, peesi 87-88:

« ʻE hoku ʻofefine, ko e meʻa ʻoku ou fie maʻu meiate koe, ko koe fakatokangaʻi koe ʻiate au, kae ʻikai ʻiate koe. Ko ia ai, ʻoku ʻikai te ke te ne manatuʻi lahi ange kimoutolu, ka kiate au toko taha pē.

He ʻikai te ke fakatokangaʻi hoʻo taʻetokanga kiate koé ʻiate au. ʻE aʻu ki ha tuʻunga te ke fakangaloʻi pea fakaʻauha ai koe Te ke fakalakalaka ʻi heʻeku ʻiló, te ke fakatokangaʻi koe ʻiate au pe.

ʻI hoʻo fai ʻení, he ʻikai ke ke toe fakakaukau ki hoʻo ʻuto, ka ʻaki hoku loto. ʻOku ʻikai ke toe sio ʻa e shalt ʻi he mata thy, ʻa ia ʻoku ne puleʻi ʻa e shalt ʻOua ʻe toe lea ʻaki ho ngutú, he ʻikai lava ʻe he tā ho mafú he ʻikai ke toe ʻaʻau, he ʻikai ke ke toe ngaue ʻaki ho nima, he ʻikai ke ke toe ngaue ʻaki ho nima. ʻAʻeva lahi ange ʻaki ho vaʻe. Te ke sio ʻaki hoku Matá, te ke lea ʻaki hoku ngutú, ʻe ʻaʻaku ho mafú, te ke ʻe ngaue ʻaki hoku nima, ʻaʻeva ʻaki hoku vaʻe.

Pea ke hoko ʻeni, i.e. ʻoku toki fakatokangaʻi pē ʻe he laumālié ia ʻi he ʻOtuá, kuo pau ke toe foki ki he ko hono tupuʻangá, ʻa ia, ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku haʻu mei aí. Kuo pau ke talangofua kakato ki hono tupuʻangá ; ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne maʻú mo ia ʻoku ʻikai ʻi he Fakatatau mo hono tupuʻanga, kuo pau ke ne fakasiʻisiʻi ia ke Hala ha taha.

ʻI he foungá ni pē, telefua mo e Mole, te ne lava ʻo foki kiate ia tupuʻangá, toki fakatokangaʻi pē kita ʻi he ʻOtuá pea ngāue ʻi he felotoi mo e taumuʻa naʻe fokotuʻu aíKe muimui kakato kiate au, ʻa e laumālié kuo pau ke ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻo hangē pē ko aú."